Give Cycling a Push

Infrastruktura
Info-list o provedbi

INFRASTRUKTURA / KRIANJA I PRIJELAZI

SEMAFORIZIRANA RASKRIJA

Ukratko
Semaforizirana raskrija u osnovi su opasna za bicikliste, ali su nuna na prijelazima gustih
prometnih tokova. Raskrija bi trebala biti projektirana tako da bicikliste ine uoljivima,
pojednostavne im kretanje i skrate im vrijeme ekanja. Primjeri dobro isprojektiranog raskrija
su dopunska traka za desno skretanje i naprijed postavljene zaustavne linije. Na glavnim
tokovima biciklistike mree, odvojeni semafori za bicikliste, ili podeavanje postojeih, mogu im
dati prednost pred motornim prometom.

Osnovne informacije
Namjena

Raskrija se reguliraju svjetlosnom signalizacijom ako trebaju proputati velike koliine motornog
prometa, a to je uglavnom sluaj na prometnijim gradskim cestama, koje esto imaju vie od 2
prometne trake. Ako se projekt raskrija prilagodi biciklistima tako da im se osigura maksimalna
uoljivost, olakaju manevri i skrati vrijeme ekanja, uvelike im se poveava sigurnost, brzina i
udobnost vonje.
Podruje primjene

U pogledu sigurnosti, raskrija sa svjetlosnom signalizacijom nisu najbolje rjeenje za bicikliste.

etverokraka raskrija jako su opasna i u pravilu ih treba izbjegavati pri projektiranju. Praksa je u
Nizozemskoj pokazala da su kruni tokovi znatno sigurniji od etverokrakih raskrija reguliranih
semaforima (pri gustoi prometa od 10000 do 20000 osobnih jedinica automobila dnevno), te se
openito preporuuju kao najbolje rjeenje.
Svjetlosna signalizacija primjenjuje se na raskrijima koja moraju brzo proputati velike
koliine motornog prometa. Propusnost takvih raskrija moe dosei i do 30000 osobnih
jedinica automobila dnevno, to nije mogue postii s krunim tokom. Ovakva raskrija najee
ukljuuju vrlo prometnu glavnu cestu s viestrukim prometnim trakama (s prosjenom brzinom
prometa od 50 km/h unutar naselja, a izvan naselja i veim brzinama).
esto su glavne gradske ceste od velike vanosti i kao biciklistiki tokovi, budui da su uglavnom
vezane za povijesnu gradsku jezgru, te u ravnom pravcu spajaju vana gradska odredita,
ukljuujui sredite grada. U takvim je okolnostima logino da glavni biciklistiki tokovi slijede istu
rutu, ali su potrebne posebne mjere kako bi im se omoguila udobna i sigurna vonja.
U nekim je sluajevima svjetlosna signalizacija poeljna na biciklistikim tokovima. Evo
nekih primjera:
Vaniji biciklistiki tok uzdu prometne glavne ceste prelazi preko druge glavne ceste
(gustoa prometa na obje ceste je vea od 1000 osobnih jedinica automobila na sat).
Sporedan biciklistiki tok prelazi preko iznimno prometne glavne cestu (otprilike 1500
osobnih jedinica automobila na sat). Moe se raditi o samostalnoj biciklistikoj stazi ili
lokalnoj cesti.
Pri gustoama prometa veim od 1500 osobnih jedinica automobila na sat preporuljiv je tunel za
bicikliste1.
U pravilu se na prometnijim cestama biciklisti kreu odvojenim stazama ili barem trakama.

1
Vidi info-list o VIERAZINSKIM RASKRIJIMA

Semaforizirana raskrija stranica 1 od 5

 Give Cycling a Push
Info-list o provedbi

Primjena
Definicija

Raskrije sa svjetlosnom signalizacijom opremljeno je svjetlosno-signalnim ureajima

(semaforima) za regulaciju prometa. Periodinom izmjenom crvenog, utog i zelenog svjetlosnog
signala regulira se prolaz kroz raskrije u smjenama. Time se smanjuje vjerojatnost prostornih
konflikata, po cijenu neto duljeg ekanja. Semaforski sustav usklauje prometne tokove iz raznih
smjerova, te sprjeava prometne zastoje (epove) i zasienje raskrija. Jedan se signalni ciklus
sastoji od dvije ili vie faza. Semafore je mogue meusobno uskladiti na vie raskrija u nizu,
kako bi se olakao prometni tok na duim relacijama. Prometni tokovi mogu se regulirati i
prometnim propisima, primjerice tako da se u sreditu grada ogranii pristup automobilima, kako
bi se prometno optereenje preusmjerilo na rubne tokove.
Sigurnost biciklista moe se poveati intervencijama u oblikovanje raskrija, a mogue je i
prilagoditi semaforski sustav tako da se biciklistima skrati vrijeme ekanja.
Oblikovanje raskrija prilagoeno biciklistima

Zbog velikog broja motornih vozila na raskrijima, raskrije treba biti projektirano tako da omogui
biciklistima to veu uoljivost i sigurnost u prometu.
Jednostavna i efikasna mjera je dozvoliti biciklistima skretanje udesno kroz crveno svjetlo.
Dopunska biciklistika traka za desno skretanje postavlja se prije semafora, te
omoguuje biciklistima da skrenu udesno bez zaustavljanja. Kako bi se sigurno ukljuili u
promet, za bicikliste treba predvidjeti posebnu biciklistiku traku ili stazu, ili slinu
rezerviranu povrinu. To im daje prednost pred motornim prometom, bez mijenjanja
postavki svjetlosne signalizacije.
U nekim zemljama (primjerice u Nizozemskoj) prometna pravila dozvoljavaju
biciklistima koji skreu udesno da zanemare svjetlosnu signalizaciju, ak i kada za
to nije predviena posebna traka.
U oba sluaja mogu je konflikt s pjeacima koji prelaze cestu. Zato je najbolje
primijeniti ovo rjeenje samo na cestama na kojima je malo pjeaka koji prelaze cestu.

Varijanta sa skretanjem udesno kroz crveno svjetlo (izvor: Biciklistika traka za skretanje kroz crveno svjetlo primjer iz
Vademecum fietsvoorzieningen, Vlaanderen) Velike Britanije (skretanje ulijevo).
(izvor: Cycling England, Rob Marshall)

Jednostavno i efikasno rjeenje je i zaustavna linija za bicikliste postavljena ispred zaustavne

linije za motorni promet.

Semaforizirana raskrija stranica 2 od 5

 Give Cycling a Push
Info-list o provedbi

Zaustavna linija za motorni promet pomie se unazad 4 do 5 m, a ispred nje je oznaena

zaustavna povrina za bicikliste. Time se bicikliste proputa ispred motornog prometa i
rezervira im se privilegirana povrina za ekanje na zeleno svjetlo. Takve zaustavne
linije trebaju biti oznaene simbolom bicikla, a po mogunosti i obojenom povrinom.
Poeljno je rjeenje i dopunska biciklistika traka koja omoguuje biciklistima da
zaobiu kolonu stojeih vozila i lake dou do rezervirane zaustavne povrine za bicikliste.
Duljina dopunske trake treba odgovarati maksimalnoj duljini kolone vozila. Takve se trake
najee postavljaju uz rub kolnika, ali mogu se postaviti i izmeu traka za motorni
promet. Dopunska traka moe biti vienamjenska mogu je zajedniki koristiti biciklisti i
autobusi.
Biciklistika zaustavna povrina omoguuje svim biciklistima (onima koji skreu ulijevo i
udesno, i onima koji produuju ravno) da zauzmu poloaj koji e im osigurati maksimalnu
vidljivost od strane ostalih sudionika u prometu. Osim toga, mogu prvi krenuti im se
upali zeleno svjetlo.
Ovakovo projektno rjeenje moe se sustavno primjenjivati na svim krianjima sa
svjetlosnom signalizacijom, te prijei u ustaljenu i prepoznatljivu praksu.
Druga je mogunost postaviti pomone biciklistike trake za prestrojavanje izmeu traka za
prestrojavanje automobila. Ovakve rezervirane povrine ine bicikliste jasno uoljivima na cesti, a
mogu se primjenjivati za skretanje ulijevo i udesno, kao i za produivanje ravno. Biciklistika traka
za prestrojavanje treba biti duga oko 10 m i iroka oko 1.5 m (susjedna traka za automobile treba
biti iroka najmanje 2.75 m). Na traku za prestrojavanje moe se nadovezati i zaustavna linija.
Traka za motorni promet za skretanje udesno moe biti postavljena s desne strane biciklistike
trake. U sluaju da je cesta proirena dodatnom trakom za skretanje udesno, biciklistika traka
moe se naprosto nastaviti ravno. Na ovaj nain, motorni promet mora prijei vidno obiljeenu
biciklistiku traku pri prestrojavanju na svoju traku za skretanje. Isto rjeenje moe se primijeniti i
na biciklistikim stazama: staza produuje ravno, a traka za skretanje automobila postavljena je
njoj s desne strane. Moe se umetnuti i uzduna umjetna izboina izmeu biciklistike staze i
trake za skretanje.
Skretanje ulijevo na raskrijima zahtjevan je manevar, budui da ukljuuje preplitanje
prometnih pravaca. Kako bi se to izbjeglo, esto se vri u dvije faze: biciklisti najprije desnom
stranom prelaze cestu u ravnoj liniji, da bi zatim skrenuli ulijevo u okomitom pravcu. Ovaj se
manevar moe izvesti na dva naina:
Lijevo skretanje u dvije faze/dva koraka tradicionalan je postupak za bicikliste.
Umjesto dijagonalnog skretanja, biciklist najprije prelazi jednu cestu, zatim eka na zeleno
svjetlo u okomitom pravcu da bi preao drugu cestu. Ovakav postupak je indirektan, a i
dugo traje.
Isti taj manevar moe se napraviti u jednom koraku, ako se za bicikliste oznai pripremna
povrina za skretanje ulijevo, smjetena iza semafora. Kad se upali zeleno svjetlo,
biciklist najprije ue u raskrije s desne strane, te tamo eka dok se ne oslobodi prostor za
prelazak na drugu stranu. Nedostatak ovog manevra je to to moe zbuniti druge
sudionike u prometu: biciklist prelazi raskrije u smjeru koji ima crveno svjetlo, a to moe
izgledati nelogino.

Biciklistika zaustavna linija (Kopenhagen); motorna traka za skretanje udesno, postavljena s lijeve strane biciklistike trake
(SIC? Na slici izgleda da je s desne strane) (Dordrecht); traka za prestrojavanje /ekanje pri skretanju ulijevo / pripremna
traka za skretanje ulijevo (Bremen)
(foro izvor: F. Boschetti, P. Kroeze)

Semaforizirana raskrija stranica 3 od 5

 Give Cycling a Push
Info-list o provedbi

Semaforski sustav prilagoen biciklistima

Semafori su najee podeeni tako da proputaju motorna vozila u velikom broju, dok
se biciklistima i pjeacima ostavlja malo vremena za prijelaz, na koji moraju dugo ekati.
Biciklistike kolone i epovi nisu problem, jer se to vrlo rijetko dogaa (tek kada trakom prolazi
vie od jednog biciklista u sekundi). Problem je dugo vrijeme ekanja i kanjenje. Brzina kretanja i
vremensko trajanje putovanja kljuni su za kvalitetnu biciklistiku mreu, pogotovo kada se radi o
glavnim tokovima unutar mree. to je manje ekanja za bicikliste, to biciklizam kao metoda
prijevoza bolje konkurira drugim vrstama prometa.
U urbanim je zonama poeljno izriito propisati vrijeme ekanja za sve sudionike u
prometu. Prioritet se moe dati biciklistima i pjeacima, postavivi za njih maksimalno vrijeme
ekanja, ak i na raun ostatka prometa.
Na vanim se biciklistikim tokovima biciklistima moe osigurati prednost pred motornim vozilima.
Najekstremnije mjere treba uzeti u obzir samo u gradovima s visoko razvijenim biciklizmom, i na
vanijim biciklistikim tokovima u gradovima sa srednje razvijenim biciklizmom.
Kljuna je mjera skratiti trajanje jednog semaforskog ciklusa koliko god je to mogue.
Prosjeno vrijeme ekanja za bicikliste od 15 s smatra se zadovoljavajuim, a vie od 20 s
nezadovoljavajuim (prosjeno vrijeme ekanja jednako je polovici trajanja crvenog
svjetla). Pri prijelazu glavne ceste bez svjetlosne signalizacije, prosjeno vrijeme ekanja
moe biti i krae od toga, ali u vrijeme guve biciklisti esto ekaju i etiri puta dulje.
Maksimalno vrijeme ekanja za bicikliste je 90 s unutar naselja, a 100 s izvan naselja
(maksimalno ekanje jednako je duljini trajanja crvenog svjetla). Ciklus semafora esto je
iz sigurnosnih razloga podeen na 120 s, to je nepotrebno dugo. Skraivanje semaforskog
ciklusa esto ne samo da pogoduje biciklistima, nego olakava i tok ostalog prometa.
Odvojena svjetlosna signalizacija za bicikliste moe se primijeniti na razne naine kako bi im
se skratilo vrijeme ekanja i produljilo trajanje zelenog svjetla.
Biciklistima se moe dati prednost kretanja na krianjima. To im omoguuje da sigurno
uu u krianje ispred motornih vozila i pritom budu vidljivi ostalim sudionicima u prometu.
Ovakvo je rjeenje najkorisnije u situacijama kada veina automobila skree udesno, a
veina biciklista ulijevo. Slian se uinak postie naprijed postavljenim zaustavnim linijama
za bicikliste (vidi gore).
Biciklistima se moe dozvoliti kretanje istovremeno s ostalim nekonfliktnim
prometnim tokovima. Ova se praksa moe sustavno primjenjivati.
Za bicikliste moe biti predviena posebna faza zelenog svjetla za kretanje u svim
pravcima. Biciklisti se mogu slobodno kretati u bilo kojem smjeru, dok motorni promet
eka na crvenom svjetlu. Time su sprijeeni svi konflikti izmeu biciklista i automobila, ali
postoji opasnost od sudara bicikala, koji, dodue, imaju manje teke posljedice.
Nedostatak ovog rjeenja je to produljuje vrijeme ekanja motornim vozilima.
Biciklistika signalizacija koja se aktivira pritiskom na tipku moe se koristiti u
sluajevima gdje samostalna biciklistika staza prelazi preko glavne ceste. Ovo je poeljna
mjera sigurnosti u situacijama gdje nije vjerojatno da e vozai potivati pravila prednosti
prolaza, ili na krianjima s iznimno gustim prometom.
Biciklistima se moe izai u susret i dinamikim sustavom detekcije prometa.
Primjerice, zeleno svjetlo za bicikliste moe trajati dok god nema drugog prometa u blizini
(detekcija motornog prometa), ili se motorni promet zaustavlja dok god ima biciklista na
krianju (detekcija bicikala). Nedostatak potonjeg rjeenja je da vrijeme ekanja moe
postati dugo i nepredvidljivo za motorna vozila, a to moe zbuniti vozae, te mogu
pomisliti da je semafor u kvaru i krenuti usprkos crvenom svjetlu.
U ureaje za signalizaciju moe se ugraditi sustav odbrojavanja koji pokazuje vrijeme
preostalo do paljenja zelenog svjetla. Istraivanja su u Nizozemskoj pokazala da se
biciklistima uz odbrojavanje vrijeme ekanja doima duplo kraim, te rjee zanemaruju
crveno svjetlo. Nedostatak odbrojavanja je taj da je pouzdano samo u statinim sustavima
svjetlosne signalizacije. Dinamika signalizacija, budui da je ovisna o detekciji vozila,
onemoguuje pouzdano odbrojavanje.
Postojea signalizacija moe se prilagoditi biciklistima i bez ugradnje odvojenih svjetala.

Semaforizirana raskrija stranica 4 od 5

 Give Cycling a Push
Info-list o provedbi

Ako su esta skretanja ulijevo, semaforska faza moe grupirati sva vozila koja skreu
ulijevo, ukljuujui bicikle. Zeleno svjetlo odnosi se samo na vozila koja skreu ulijevo,
dok vozila koja nastavljaju ravno moraju ekati. To omoguuje nesmetano skretanje
ulijevo, te ga nije potrebno izvoditi u dvije faze.
Biciklistiki tokovi ponekad tee odreenom smjeru. U takvim je sluajevima poeljno za
taj smjer dati zeleno svjetlo dvaput u jednom ciklusu. Time se vrijeme ekanja upola
skrauje. Nedostatak ovog rjeenja je to produljuje ukupan semaforski ciklus i vrijeme
ekanja za druge smjerove.
Svjetlosna signalizacija moe biti meusobno usklaena na vie raskrija u nizu, kako bi se
stvorio zeleni val za bicikliste. Ovakav pristup esto se koristi u motornom prometu,
ali moe se primijeniti i na bicikliste. To je dobro rjeenje na tokovima s velikim brojem
biciklista (na traci ili odvojenoj stazi), ali samo ako su raskrija meusobno na maloj
udaljenosti (otprilike 100 m); u protivnom se kolona biciklista moe previe rastegnuti
zbog razliitih brzina vonje. Ovdje se mogu primijeniti i sustavi detekcije, koji prekidaju
zeleni val u sluaju malog broja biciklista. Zeleni val za bicikliste moe produljiti vrijeme
ekanja za druge smjerove.
Nepodijeljenu odgovornost za sadraj ovog info-lista snose autori.Stavovi izneseni u tekstu nisu nuno stavovi Europske Unije.
Europska Komisija ne preuzima odgovornost za koritenje u njima sadranih informacija.

Zeleno svjetlo biciklistima za sve smjerove; biciklistima uvijek dozvoljeno skretanje udesno (foto izvor: T. Asperges)

Trebalo bi uzeti u obzir

Prednosti

Cestovne oznake jeftino su i isplativo rjeenje kojim se poveava vidljivost biciklista, te

sigurnost i udobnost vonje. Lako ih je postaviti na veini postojeih semaforiziranih
raskrija. Najei primjeri su naprijed postavljena zaustavna linija/povrina, pomone
trake za skretanje, te pripremna traka za skretanje ulijevo.
U projektni izgled ceste mogue je uklopiti biciklistike optoke/obilaznice, ime se
biciklistima skrauje vrijeme ekanja.
Podeavanje svjetlosne signalizacije u korist biciklista, sa ili bez odvojenih svjetala, moe
uvelike doprinijeti kvaliteti veih biciklistikih tokova.
Slabe strane

Semaforizirana raskrija velikog prometnog optereenja, osim to su opasna za bicikliste,

neprivlana su i zbog dugog ekanja na zeleno svjetlo.
Oznake na kolniku dobro su rjeenje za iskusne bicikliste, ali nisu dovoljne za nesigurnije
vozae i djecu koja voze bez pratnje, te za njih treba predvidjeti drugu rutu.
Neke mjere koje daju prednost biciklistima produuju vrijeme ekanja za motorna vozila,
te su opravdana samo ako se radi o vanim postojeim biciklistikim tokovima, ili o
tokovima kojima se nastoji potaknuti biciklizam.
Alternativne opcije
Zamijeniti svjetlosnu signalizaciju KRUNIM TOKOM, ako je gustoa prometa dovoljno
mala i ako je cilj izmeu ostaloga i smanjiti gustou prometa.
RASKRIJE U VIE RAZINA, ako gustoa prometa ugroava sigurnost biciklista.
Zahvala

Ovaj je info-list pripremljen uz novanu potporu programa Intelligent Energy Europe.

Zahvaljujemo i Accell grupi koja je omoguila prijevod teksta s engleskog na hrvatski jezik.

Semaforizirana raskrija stranica 5 od 5