http://www.6yka.

com/novost/126290/komemoracija-u-potocarima-sve-izjave-zvanicnika

Srebrenica

Komemoracija u Potoarima: Sve izjave

zvaninika
Pie: Buka / Objavljeno: 11.07.2017. u 13:22h

Povodom dananjeg obiljeavanje 22. godinjice genocida nad Bonjacima

Sigurne zone UN-a Srebrenica i ukopa rtava iz jula 1995. godine, izjave su
dali brojni domai i strani zvaninici

lan Predsjednitva BiH Bakir Izetbegovi je, obraajui se na komemoraciji u

Memorijalnom centru u Potoarima, kazao da su na ovom mjestu i na ovaj dan primjerene
samo utnja i molitva, ali vrijeme u kojem ivimo od nas zahtjeva da govorimo, da ponovo
podignemo glas i odgovorimo onima koji jo nisu razumjeli ili ne ele da razumiju
zastraujuu poruku genocida koji je poinjen u Srebrenici.

- ta se ovdje desilo u ljeto 1995. godine dobro je poznato. Odredi smrti zloinaca Radovana
Karadia i Ratka Mladia nakon viegodinje opsade slomili su otpor iscrpljenih branilaca i
pogubili hiljade zarobljenih bonjakih mukaraca i djeaka, elei da na ovom prostoru
potpuno zatru postojanje jednog naroda - kazao je Izetbegovi.
ta su i kome su skrivili ovdje muki pobijeni mukarci, djeaci, starci, ljudi koji su branili
svoje porodice i gole ivote, svi do jednog, ostat e, kae Izetbegovi, tajna zauvijek skrivena
u tamnim ponorima dua zlikovaca koji su to poinili.

Istakao je da sva krivica petnaestogodinjeg Damira Suljia i sedamdesetdvogodinjeg Alije

Salihovia, ije e kosti danas biti sahranjene u Potoarima, jeste ta to su bili muslimani,
Bonjaci i to su roeni u Srebrenici.

- emila Mahmutovi je pored ove, imala i krivicu odanosti prema brai i mukoj rodbini uz
koje je ostala, ne elei ih napustiti ni pred smru koja je izvjesno dolazila - kazao je
Izetbegovi.

Naglaava da su i Ujedinjene nacije ostale "nijeme i pasivne, navodei da su danima dobivali

precizne podatke o pokoljima koji traju, imali satelitske snimke rastuih masovnih grobnica,
"ali su zatienu zonu UN-a kukaviki prepustili totalnom pokolju koji e biti upamen kao
najsramniji trenutak UN-a i jedan od najmranijih trenutaka ljudske civilizacije.

- Savjest zloinaca se nikada nije probudila. Oni i danas, kao i svih 22 godine koje su
protekle, nastavljaju da skrivaju i negiraju zloin koji su ovdje poinili. Savjest civiliziranog
svijeta nakon prvog oka ipak se aktivirala ocijenio je Izetbegovi.

Po njegovim rijeima, meunarodni i domai sudovi suoili su se s uasima brutalnih

likvidacija, masovnih grobnica, ali i sa "izopaenou ideologije koja je to sve naredila.

- Nazvali su to i presudili jedinim moguim imenom, genocidom. Jezivo iskustvo Srebrenice je

pred sve nas koji smo mu svjedoili postavilo teka ispuenja i teka pitanja i ponekad nam
izgleda kao da odgovora na ta pitanja i iskuenja nema. Ali odgovora mora biti, odgovori se
nalaze u budunosti ispunjenoj ivotom i mirom - naglasio je Izetbegovi.

Ali, navodi on, put do takve budunosti vodi preko pomirenja koje je potrebno svima, "i nama
i generacijama koje dolaze" te da je ono potrebno kako se nikad vie u BiH nijedna majka ne
bi morala uputiti i traiti kosti svoje djece po masovnim grobnicama.

- Ali jedno mora svima biti jasno, pomirenja i bolje budunosti u BiH ne moe biti bez pravde
i istine. Jer istina je jedini oslonac pred tekim iskuenjima s kojima se suoavamo svaki put
kad se izgovori rije Srebrenica - istakao je Izetbegovi.

Dodao je da emo samo ojaanom istinom biti u stanju da se odupremo tim iskuenjima.

- Temelji pomirenja moraju se graditi na pravdi i na istini. Na laima, negiranju genocida,

relativiziranju, provokacijama koje smo svjedoili uoi ove godinjice nikakvo pomirenje nije
mogue. Pomirenja i bolje budunosti nee biti dok u potpunosti ne bude poraena ideologija
koja je kreirala genocid u Srebrenici - poruio je Izetbegovi.

Zato danas, dodao je, "sa ovog za nas svetog mjesta jo jednom upuujemo poziv srpskom
narodu i njegovim politikim, vjerskim i intelektualnim elitama da prihvate istinu i prestanu
poricati genocid koji je ovdje poinjen, da konano uine taj korak ka istinskom pomirenju i
boljoj budunosti za sve nas".
 Nikada neemo dozovoliti da Srebrenica, Tomaica, Brko, Zvornik i sva druga mjesta
uasnih zloina nad nevinim bosanskim ljudima budu ita drugo doli BiH. Od meunarodne
zajednice istina zahtijeva da uasne lekcije iz ljeta 1995. godine budu nauene kako bi se
sprijeile budue Srebrenice. Promatrajui sa zebnjom sve ono to se u dananjem svijetu
dogaa plaim se da ta lekcija, naalost, nije do kraja nauena - istaknuo je Izetbegovi.

Potcrtao je da je Bonjacima Srebrenica "najdublja rana i oni je nikada nee zaboraviti.

- Od borbe za istinu i pravdu nikada neemo odustati - zakljuio je Izetbegovi.

ef Delegacije Evropske unije i specijalni predstavnik u Bosni i Hercegovini, ambasador

Lars-Gunnar Wigemark istaknuo je danas povodom obiljeavanja 22. godinjice genocida
u Srebrenici da se ti mrani dani nikada ne smiju zaboraviti, te pozvao na pomirenje i
izgradnju bolje budunosti za sve graane.

- Danas odajemo poast rtvama genocida u Srebrenici, gdje se neto vie od prije dvije
decenije u samom srcu Evrope, pred naim oima desila tragedija zbog koje danas uime
Srebrenice priziva slike porodica koje su prisilno odvajane, mukaraca i djeaka, od kojih su
najmlai imali 15 godina, a koji su sistematski ubijani, dok su ene i djeca ostajali u strahu -
kazao je Wigemark, obraajui se sudionicima komemorativnog skupa.

Naglasio je da su misli sudionika komemoracije danas s preivjelim rtvama i porodicama i

prijateljima ehida.

Istakao je da se nikada ne smiju zaboraviti ti mrani dani otprije 22 godine, navodei da

ivimo u svijetu u kojem su istina i injenice predmet manipulacije, te u svijetu gdje se
vladavina prava o potivanju osnovnih ljudskih prava zanemaruju za raun uskih
nacionalistikih interesa i kratkoronih politikih dobitaka.

- Zajednika obaveza je svih nas kao Evropljana i dunost je cijele meunarodne zajednice,
koja je danas ovdje okupljena, da pamtimo ta se desilo ovdje, na ovom mjestu - poruio je
ambasador Wigemark.

Podsjetio je da je EU uspostavljena upravo da bi se osiguralo da se na evropskom tlu nikada

vie ne ponove masovna ubistva i genocid.

- Unato tome, prije 22 godine nismo uspjeli, i svi smo zato odgovorni da se to nikada ne
ponovi u budunosti - naglasio je Wigemark, navodei da je vano da pamtimo kako se
genocid nikada ne bi ponovio ovdje, ili drugdje, te da je potrebno da i budue generacije ue o
onome to se deavalo.

Istovremeno, izrazio je nadu da e Srebrenica krenuti putem razvoja kao opina i zajednica
koja radi za sve svoje graane, vodea u smislu tolerancije, prihvatanja i mirnog suivota.

- Takva budunost zahtijeva kontinuirani dijalog, hrabrost i odlunost... EU je tu da vam na

tom putu pomogne - poruio je ambasador Wigemark, pozivajui na neophodno pomirenje.

Stojei danas u Potoarima, mjestu najveeg zloina u Evropi nakon Drugog svjetskog rata,
nadamo se da e i 71 rtva koju danas sahranjujemo pronai svoj smiraj uz vie od est i po
hiljada ve identifikovanih i ukopanih - istakao je ef Misije OSCE-a u BiH Jonathan
Moore govorei danas na komemoraciji za rtve genocida u Potoarima.

Dodao je da naa pojedinana i kolektivna obaveza mora biti i uvanje sjeanja na svakog od
njih pojedinano jer su zaborav i ravnodunost najvei neprijatelji za nadu i budunost u
vremenu dok traimo pravdu.

- Govorei o tragino stradalim rtvama ne moemo a da ne govorimo o preivjelima. Briga

za porodice rtava genocida i zloina protiv ovjenosti ostaje trajna obaveza svih nas
naveo je Moore.

Naglasio je da ele, koliko je god mogue, pomoi Srebrenici da zalijei svoje rane, da se
podigne iz pepela, da umije svoje lice i zasja ljepotom koja ju je krasila prije nego li je
zadesila njena tragina sudbina. U saradnji s razliim institucijama i svim graanima, kako je
dodao Moore, ulau napore na unapreenju kvalitetenog obrazovanja bez diskriminacije i
segregacije i na zatiti ljudskih i socijalnih prava.

- Najotrije osuujmo negiranje i realtiviziranje ratnih zloina i genocida, kao i velianje

ratnih zloinaca. Odgovorni za najuasnije zloine protiv ovjeka i humanosti zasluuju na
najdublji prezir i najotriju osudu. Uvijek istiui da nikada neemo prestati traiti pravdu za
rtve i njihove porodice, nastavit emo pruati znaajnu podrku pravosudnim institucijama u
procesuiranju ratnih zloina - dodao je Moore.

Predsjednik Liberalno-demokratske partije i narodni poslanik u Narodnoj skuptini

Republike Srbije edomir Jovanovi, koji danas prisustvuje komemorativnom skupu
povodom 22. godinjice genocida u Srebrenici, izjavio je da nije mogue izbjei odgovornost
za genocid u Srebrenici, insistirajui na suoavanju s prolou.

Istaknuo je da oni koji vode politiku na nain izbjegavanja odgovornosti u tom nee uspjeti,
jer nema tog suda koji svojom presudom o genocidu u Srebrenici moe skinuti teret i
odgovornosti i obaveze mog naroda da se suoi s onim to se ovdje desilo 1995. godine.

- Generacije su odrasle, s jedne strane, uz osjeaj velike nepravde i nepotovanja. Tu mislim

na Bonjake, a s druge strane kao taoci zablude za koju su odgovorni oni koji su vodili na
narod, zablude da, zapravo, nema razlike izmeu onoga to se desilo u Srebrenici i bilo kog
drugog zloina i pokuaja da se uspostavi jedan vjetaki znak jednakosti izmeu stradanja -
kazao je Jovanovi za BHT.

Naravno, kako je kazao, svaka rtva je prevelika i preteka, ali sve dok mi ne budemo
sposobni da ovdje doemo i zamolimo za oprost, iskaemo potovanje i sram pred onim to je
uraeno u nae ime, mi neemo biti drugi narod, a ovakvi kakvi smo ne moemo da
postojimo...

Uz ocjenu da promjene u tom kontekstu idu sporo, Jovanovi se odluno usprotivio

relativiziranju 1995.

- Ne moe se na takav nain opstati. To nas davi i sputava i to je tako jasno da ak i oni koji
su najvei protivnici onoga to radim polako mijenjaju svoj stav - poruio je Jovanovi, te
pozvao na zauzimanje jasnog stava i stvaranja drugog puta za nau djecu.
Istovremeno, ocijenio je kako je u kontekstu jaanja regionalne saradnje, a posebno odnosa
Srbije i Bosne i Hercegovine, neophodno imati jasan stav o tome to se desilo 90-ih godina
prolog vijeka.

- Bez toga je to nemogue. Mi moramo na to staviti taku, ali nije taka guranje pod tepih, ili
naa verzija dogaaja. Ne mislim da iko normalan veruje da su u tom ratu Srbi proli bez
rtava. Stradao je i moj narod, stradao je i u ratovima prije tog 90-ih godina , ali upravo
zbog svega toga mi koji smo nestajali u logorima od Nemake do Jasenovca, u rupama po
Hercegovini, pa mi smo duni da one meu nama koji su gotovo 8.400 ljudi zverski ubili prije
22 godine, prvo mi da ih osudimo javnim stavom o tome to su oni uradili, a onda da zajedno
s Bonjacima i itavim regionom gradimo drugaiji ivot, zasnovan na jasnom stavu o 90-im
godinama - kazao je, izmeu ostalog, Jovanovi.

Dopremijer Republike Turske Numan Kurtulmus poruio je na komemoraciji povodom

22. godinjice genocida nad Bonjacima "Sigurne zone UN-a da se trebaju osvijetliti svi
detalji ove tragedije i da nova mlada BiH nee izgraditi svoju budunost na temelju mrnje.

- Turska vidi BiH kao da je dio nas. Znajte ako se vama neto desi da i na narod s vama pati.
Vi ste u naim mislim i molitvama izjavio je Kurtulmus izraavajui najiskrenije sauee
ehidskim porodicama.

Naglasio je svi oni koji su poinili zloine na podruju Srebrenice moraju odgovarati pred
sudovima.

- Ujedinjene nacije ne mogu biti samo jedna organizacija koja biljei ono to se deava. Mi
emo takoer dati doprinos da se genocid ne zaboravi. Ne dozvolimo da se ikada zaboravi,
ali da se od svega ovoga stvori jedan snaan sistem koji nee dozvoljavati odgovornima da ne
polau nikakvu odgovornost rekao je Kurtulmus.

Smatra da je Bosna i Hercegovina i nakon velikog broja ehida koji su stradali u genocidu
napredna i snana drava.

"Srebrenica nije samo tamna crna mrlja UN-a nego i cijelog ovjeanstva i njegove historije.
Mi ovu mrlju moramo saprati. A kako emo je saprati, tako to emo sve odgovorne dovesti
da odgovaraju pred sudovima. To znai da emo podrati sve to se radi s tim ciljem", rekao
je Numan Kurtulmu dopremijer Republike Turske.

Predsjedavajui Vijea ministara BiH Denis Zvizdi je, povodom obiljeavanja 22.
godinjice genocida u Srebrenici, na svom Twitter profilu napisao da je za pomirenje
potrebno priznati genocid i kazniti planere i poinioce.

"rtve imaju pravo na istinu i pravdu, kao to kae norveki filozof Arne Johan Vetlesen:
'Oprost nije obaveza rtve, niti je pravo poinioca'", napisao je Zvizdi na Twitteru.