U potrazi za savrenom prehranom za ljude, Victoria Boutenko

standardnu zapadnu prehranu usporeuje s prehranom divljih

impanzi. Te ivotinje imaju izuzetno jak prirodni imunitet na AIDS,
hepatitis C, rak i druge smrtonosne bolesti ljudi. Procjenjuje se da
impanze imaju 9 9 , 4 % zajednikih g e n a s ljudima, ali njihova
prehrana drastino se razlikuje od nae. Najupadljivija razlika je to
to impanze jedu znatno vie zelenog lia od ljudi. Victoria je
kreirala niz zelenih kaastih sokova koji svakome omoguuju da
konzumira potrebnu koliinu zelenja na vrlo ukusan nain i tako
vidno pobolja vlastito zdravlje ili se izlijei od niza bolesti.

Jasan, jednostavan i majstorski koncept Victorie Boutenko tako je

dragocjen, tako moan; moemo oekivati da e m o vidjeti i osjetiti
kako e se svijet zdravlja zatresti do temelja unutar jednog
desetljea.
T h o m a s C. Chavez, homeopat, autor knjige Body Electronics

Victoria, opet si uspjela! Oboavam tvoju novu knjigu. Donijet e

zdravlje milijunima, smanjit e budue rizike od degenerativnih
bolesti za nove generacije i odmah e olakati ivot svima nama.
Obavezno proitati!
Dr. Rua Bogdanovich, meunarodno priznata predavaica i
uiteljica prave prehrane, autorica slavne knjige The Cure is in the
Cause

U Zeleno za zdravlje Victoria nam daje jedinstvenu, a ipak

jednostavnu i slasnu strategiju dizanja naih razina hranjivih tvari.
Zeleni kaasti sokovi upravo su revolucionarni! Ovu knjigu
preporuila bih b a svakom. Ona zadovoljava potrebe onih koji
nastoje prijei sa standardne amerike prehrane na zdraviji ivotni
stil, kao i onih koji su v e godinama 'sirovi'!
Phyllis Linn, zagovornica sirove prehrane

I
 Zeleno
za
zdravlje
Victoria Boutenko

U p o z o r e n j e : I n f o r m a c i j e s a d r a n e u ovoj knjizi
n i s u m e d i c i n s k i savjeti. V i c t o r i a B o u t e n k o
n e p r e p o r u u j e k u h a n u h r a n u ili s t a n d a r d n e
m e d i c i n s k e p r a k s e . Autori, i z d a v a i i/ili
distributeri n e e p r e u z e t i o d g o v o r n o s t z a
b i l o kakve n e g a t i v n e p o s l j e d i c e n a s t a l e z b o g
prihvaanja n a i n a ivota o p i s a n o g u knjizi.

K n j i g a je d o s a d p r e v e d e n a i na sljedee j e z i k e :
ruski, njemaki, p o r t u g a l s k i , francuski, k i n e s k i i
maarski.
 Sadraj

Rije a u t o r i c e vii
Zahvala ix
Predgovor xi

1 U s u d i t e se p r o m a t r a t i ! 1
2 t o je n e d o s t a j a l o u naoj sirovoj p r e h r a n i ? 7
3 K a k o se h r a n e i m p a n z e 11
4 Revolucija zelenih kaastih sokova 21
5 Z a t o je t e k o voljeti zelenje? 31
6 Zelenje: Nova skupina namirnica 37
7 Obilje b j e l a n e v i n a u zelenju 41
8 Vlakna: arobna spuva 49
9 Z e l e n j e za h o m e o s t a z u 57
10 Vanost eluane kiseline 61
11 R o s e b u r k a studija 69
12 Z e l e n j e ini tijelo alkalnijim 79
1 3 Z d r a v o tlo vrjednije j e o d zlata 87
1 4 Ljekovita svojstva klorofila 93
1 5 M u d r o s t biljaka 99
16 V j eb e za eljusti 105
1 7 P r i z n a n j e dr. A n n 109

Svjedoanstva 113
S v j e d o e n j a s u d i o n i k a R o s e b u r k e studije 135
Recepti za zelene kaaste sokove 163

Biljeke 171
Bibliografija 177
 Rife g u t o r i c e

Posveta
Dragi itatelju,
Ovu knjigu posveujem dr. Ann Wigmore i
Ushiena sam to ovu knjigu mogu podijeliti s
drugima koji se usuuju misliti svojom glavom.
vama. U sljedeim poglavljima razotkrit u mno
ge zapanjujue injenice o zelenju i objasniti zato
je ono najnuniji dio ljudske prehrane. Otkako sam
shvatila da jc klju izvrsnog zdravlja bio pred mojim
nosom, poela sam itati sve knjige o zelenju do kojih
sam mogla doi.
U poetku sam samo htjela unaprijediti klasinu
prehranu sirovom hranom. Na svoje iznenaenje,
prilikom istraivanja otkrila sam da dodavanje izmik-
sanog zelenja bilo ijoj prehrani dovodi do tako radi
kalnog poboljanja zdravlja da to moe ak nadmaiti
koristi od tipine potpuno sirove prehrane u kojoj je
relativno mali udio zelenja. Osim toga, pijenje kaastih
sokova daleko je izvodljivije od naglog prelaska na is
kljuivo sirovu hranu. Istovremeno, otkrila sam da lju
di koji u svoje svakodnevne obroke ukljue izmiksano
zelenje sami od sebe poinju jesti vie ive hrane.
Izmiksani zeleni kaasti sokovi jednostavan su i
slastan nain iskoritavanja ljekovitih svojstava zele
nja. Bez obzira da li ste vegetarijanac, vegan, na sirovoj

VII
viii ZELENO ZA ZPRAVUE

prehrani ili uobiajenoj amerikoj prehrani, redovno

pijenje zelenih kaastih sokova moe znatno popraviti
vae zdravlje. Taj udotvoran napitak dostupan je sva
koj osobi u svakoj zemlji. Pridruite mi se u otkrivanju
razloga zato je zelenje savrena hrana za ljude. Na
dam se da su ove informacije i za vas pravo osvjeenje,
Zgbvglg
kao to su to bile meni.

Victoria Boutenko

M om voljenom suprugu Igoru, to sam se uvijek

mogla potpuno pouzdati u njega u svim svojim
nastojanjima, to je posluao i sa mnom raspravio bez
brojne nove koncepte, i na njegovoj beskrajnoj udnji
za istinom. Mojoj keri Valji, na njenom ljubaznom
strpljenju i predanosti u pojanjavanju teksta ove knji
ge. Mom sinu Sergeju na podrci punoj oduevljenja i
elokventnim kritikama. Mom sinu Stephanu na njego
vim dragocjenim uvidima i inspirativnim telefonskim
pozivima.
Dr. Paulu Fieberu i njegovoj supruzi Susie na njihovoj
aktivnoj pomoi u organizaciji i provedbi Roseburke
studije. Svim sudionicima Roseburke studije na nji
hovom vremenu i predanosti. Vanessi Nowitzky, na
njenim brzim prstima, nepogreivoj gramatici i slat
kom smislu za humor. Lauri Hamilton, Shavvni Hu-
ggins i Kendallu Olsonu Cassidyu na dugim satima
koje su proveli pripremajui ovaj rukopis za objavlji
vanje. Elizabeth Bechtold, Phyllis Linn, Offeku Ohn-
baru, Grahamu VV. Boyesu, Penny Budinsky, Danielu i
Judy Sapon-Borson na njihovoj velikodunoj financij
skoj pomoi mojim istraivanjima i objavljivanju ove
X
ZELENO ZA ZDRAVLJE

knjige. Svima koji su mi poslali svoju podrku oduev

ljenja. Hvala vam. Neka vam pijenje zelenih kaastih
sokova svima pomogne.

Predgovor

U preko trideset i pet godina rada kao psihijatar na

Medicinskom fakultetu Sveuilita Harvard do
bro sam nauio jednu stvar: ljudsko se ponaanje vrlo
teko mijenja.
Victoria Boutenko sada me uspjela uvjeriti u su
protno. Jer ta je izvanredna ena razvila strategiju koja
obinim Amerikancima (onima koji vole sladoled,
odrezak s pomfritom i pizzu) pomae da u svoje ivo
te unesu zelenu ivu hranu na slastan nain koji stvara
naviku. Nita od onoga to kae u svojoj knjizi Zeleno
za zdravlje - o sposobnosti naeg tijela da obnovi svoje
zdravlje ako mu se prue odgovarajue hranjive tvari
- samo po sebi nije novo. Pa ipak, Zeleno za zdravlje
prekretniko je djelo zato to je ga Boutenko shvatila
da nain da svoje itatelje potakne da pokrenu svoje
prirodne mehanizme za ienje svojih tijela od kole
sterola, masti i toksina - i time poprave svoj fiziki, a
zatim i mentalni i duhovni ivot - nije u tome da svoje
itatelje upozorava na potrebu da jedu vie ive biljne
hrane, nego u tome da im to olaka i uini ugodnim.
Zeleni kaasti sok - ili, tonije, jedna litra zelenog
kaastog soka kojom bismo, kako nam ga Boutenko

Kl
 ZELENO ZA ZPRAVUE

preporuuje u ovoj knjizi, trebali zapoeti dan - sam je

po sebi ogromna injekcija klorofila, vitamina, minera
la, enzima i antioksidanata u tipinu ameriku prehra
nu. Litra zelenog kaastog soka dnevno takoer de
stimulira konzumiranje denaturirane i masne hrane.
Naime, teko je prejedati se rafiniranim krobom i e
erima kad ste puni nekog od ukusnih i energetizira-
juih napitaka gde Boutenko. (Probajte neki od seda
mnaest primamljivih recepata za slatke zelene kaaste
sokove sa stranice 163.) A ako vas jo jedan izazovan Usudite se p r o m a t r a t i !
zeleni kaasti sok doeka u hladnjaku kad se vratite
Sumnja je majka d o m i l j a t o s t i
kui s posla, veera koju pripremite i pojedete nakon
-Galileo Galilei
to ga s uitkom popijete gotovo e sigurno biti manja,
a moda i zdravija.
Trideset dana pijenja zelenih kaastih sokova tako
er e promijeniti nain kako se osjeate i to mislite o romatranje predstavlja temelj svake znanosti. Vi i
sebi. To je nemalo postignue za jednu malu knjigu.
estitam gi Boutenko. Savjetujem vam da Zeleno
P ja, poput bilo koga na ovom planetu, imamo pravo
promatrati i donositi vlastite zakljuke, bili znanstve
za zdravlje shvatite vrlo ozbiljno. nici ili ne. Naa osobna eksperimentiranja pomau
Vjerujem da vam moe pomoi da promijenite svoj nam da zadrimo nadzor nad naim ivotima. Nika
ivot. kvi znanstveni podaci ne mogu zamijeniti nae osob
no iskustvo.
A. William Menzin, dr. med. Kada djetetu kaemo da ne dira vatru, to upozore
Katedra za psihijatriju nje ne znai puno dok ono ne pokua dodirnuti pla
Medicinski fakultet Sveuilita Harvard men i opee se. Samo kroz promatranje moemo na
Bivi savjetnik pri Svjetskoj zdravstvenoj uiti povezivati posljedice s uzrocima, postati svjesni
organizaciji (WHO) to moemo oekivati. Na primjer, ako se prejedemo
kasno naveer, ne bismo trebali oekivati da emo se
ujutro osjeati krepko. Prednost svijesti o tome to e
se dogoditi omoguava nam da u naim svakodnev
nim ivotima ostvarujemo eljene ciljeve kroz svje
sno djelovanje, umjesto da neprekidno slijepo slijedi
mo savjete nekoga tko zna bolje.

1
2 ZELENO ZA ZPRAVUE
Ja sam odrasla u Sovjetskom Savezu gdje je svat
ko bio pod strogom kontrolom vladajuih struktura.
Od najranijeg sam djetinjstva dobivala stroge upute o
tome to bih trebala raditi, misliti, pa ak i govoriti.
Bojala sam se isprobati bilo to novo. Meutim, ima
la sam veliku sreu u ivotu upoznati brojne nevjero
jatne ljude od kojih sam nauila da se moram usuditi
isprobati sve to elim.
Jednostavno vam moram ispriati o Alexanderu
Suvorovu s kojim sam se susrela nekoliko puta i koji je
postao moj junak i dugogodinje nadahnue. Alexan
der je potpuno oslijepio i ogluio u dobi od tri godine.
Usprkos tome, tako je arko elio proivjeti ivot u
potpunosti da je nauio govoriti i razumjeti to dru
gi ljudi govore drei ih za ruke. Zavrio je srednju
kolu s visokim ocjenama, a nakon toga je doktorirao
na Moskovskom sveuilitu, napisao mnoge briljantne
znanstvene radove o pomaganju slijepoj i gluhoj djeci,
objavio nekoliko knjiga i snimio 40-minutni dokumen
tarni film o svojoj percepciji ivota. Taj je film sedam
desetih u Moskvi postigao ogromnu gledanost. Ljudi
su bili pod dubokim dojmom Alexanderove iskrenosti
i strasti. Sjeam se kako dugo nakon zavretka filma
nitko nije napustio kino-dvoranu. Jednostavno smo
ostali sjediti, smeteni, uplakani i posramljeni zbog
naih kukavikih ivota i glupih strahova. Alexander
Suvorov, ivei svoj ivot u fizikoj tami i neprekidnoj
tiini, sanjao je da posjeti druge zemlje. Tako je nauio
dva strana jezika i sam otputovao u nekoliko zemalja.
Kad su ga ljudi pitali zato je otiao, odgovorio je da je
elio sam vidjeti svijet.
Kad sretnem nevjerojatna ljudska bia kao to je
Alexander, ili itam o ljudima koji se usuuju vidjeti
lAucjite se promatrati 3
sami, dobivam elju da potpunije istraim ivot oko
sebe i saznam dokle mogu pomicati svoje granice.
Dok ivimo nae ivote, isprobavajui nove stvari i
traei prave odgovore, stjeemo mnoga vlastita isku
stva. Nae znanje postaje detaljno i praktino. Osjea
mo se prilino samopouzdano u bilo kojim ivotnim
okolnostima, posebno kada trebamo donijeti hitne od
luke. Nasuprot tome, kada je zbirka tuih uputa sve
ime raspolaemo, najbolje to moemo uiniti je na
dati se i moliti da su autori tih uputa bili djelotvorni u
prikupljanju svoga znanja i poteni u svojim namjera
ma. Drugim rijeima, nadamo se da netko drugi brine
o nama vie nego to mi brinemo o sebi.
Kad dopustimo da drugi promatraju i razmiljaju
za nas, na neki nain svjesno odluujemo ostati slijepi i
gluhi. Postajemo prisiljeni pratiti tue upute, jednu za
drugom, i obavljati radnje koje za nas nemaju mnogo
smisla. Pokoravamo se tuem autoritetu. Preputamo
drugima svoju mo.
Nae neotuivo pravo je da promatramo. Koristi
mo li nau sposobnost da promatramo, moemo se
osloboditi iz labirinta konfuzija. Vjerujem da su naa
osobna svjesna zapaanja tisuu puta vanija od bilo
koje krute znanstvene tvrdnje.
Zato se u posljednje vrijeme objavljuje tako mnogo
knjiga o prehrani? Oigledno, javnost ima brojna pita
nja o zdravlju na koja znanstveno krilo nae svjetske
zajednice ne daje zadovoljavajue odgovore. Veina
nas potpuno je odvojena od istraivaa, i istovremeno,
znanstvenici su odvojeni od obinih ljudi. Pitam se za
to se to dogodilo, s obzirom da je izvorni cilj znanosti
dobrobit ljudi.
4 ZELENO ZA ZPRAVUE
Veina rezultata iste znanosti obinim je ljudima
nedostupna ili si ih ne mogu priutiti. Da bih, primje
rice, dobila izvjetaj od dvije ili tri strane za gotovo
svaku medicinsku studiju morala sam platiti mnogo
novca, ponekad stotine dolara po izvjetaju. Prosjean
istraivaki rad napisan je sloenim, znanstvenim jezi
kom, to ga ini nerazumljivim ljudima koji ne pripa
daju toj grani znanosti. Primijetila sam da grane zna
nosti postaju sve brojnije, i da se u jeziku koji koriste
neprekidno poveava broj strunih izraza. Tijekom
svog ivota razgovarala sam s desecima znanstvenika
iz raznih krajeva svijeta, i nikada nisam srela nekog
znanstvenika koji bi bio u stanju razumjeti i objasniti
studije iz svih grana istovremeno. U stvari, to znan
stvenici vie tvrde da znaju o nekoj temi, to su skloniji
rei To nije moje podruje za druge.
Iz te sklonosti moe se zakljuiti da je znanost sve
manje razumljiva prosjenom ovjeku prema znanosti
koja je sama sebi svrha. Dok javnost eli biti upoznata
s najnovijim postignuima, znanstveni svijet je sve ma
nje dostupan za njenu goruu znatielju. Informacijski
vakuum raste, posebno na podruju zdravlja i prehra
ne.
Kao zamjenu za te nedostajue, a ipak tako potreb
ne informacije, javnost poinje stvarati vlastitu zna
nost. Ona moda nije potpuno tona, ali je razumljiva
veini ljudi. Zbog toga smo svjedoci stotina, ako ne i
tisua knjiga o prehrani iji su autori prosjeni ljudi
koji su proveli razne istraivake studije, ponekad bez
nunog predznanja. Oajniki traei odgovore na
svoja- pitanja, ljudi upijaju to obilje informacija i esto
postaju jo zbunjeniji.
Usudite se promatrati 5
Primjeujem da mnogi ljudi pisanoj rijei vjeruju
vie nego izgovorenoj. Zbog nedostatka vlastitog pro
matranja i sklonosti da usvajaju cijele koncepte kao
da su Sveto pismo, tragatelji za zdravljem prihvaaju
odreeni koncept, esto ovisno o tome koju su knji
gu prvu proitali. Kako se pojavljuje sve vie knjiga
o prehrani, one jedna drugoj poinju proturjeiti. Kao
rezultat toga danas je mogue sresti stotine ljudi s pot
puno razliitim savjetima o tome to jesti, sa stotinama
raznih razloga koji se meusobno pobijaju.
Kad sam poela sa svojim istraivanjima o zelenju,
odmah sam beznadno potonula u ocean informacija.
U situaciji u kojoj sam bila, morala sam pronai pravi
odgovor ili umrijeti. Osjeala sam odgovornost ne samo
prema svom suprugu i djeci, koje sam povukla za so
bom na prehranu sirovom hranom, nego i prema svim
onim tisuama ljudi u svijetu koje sam nadahnula da
usvoje potpuno sirovu prehranu. Na kraju sam odlui
la ostaviti sve po strani na nekoliko mjeseci, sjesti i pro
itati to vie izvornih istraivakih radova o prehrani.
Odluila sam zanemariti sva miljenja i usredotoiti
se samo na izvorne podatke jer ljudsko zakljuivanje
moe graditi logike lance misli koji glatko navode i
tatelja do potpuno netonih zakljuaka s katastrofal
nim rezultatima. (Kasnije u knjizi iznijet u primjere
takvih pogreaka u koje sam sama upala.)
Otkrila sam da u podacima postoje velike rupe i
da svojstva mnogih vanih namirnica nikada nisu bila
prouena. Shvatila sam da u, elim li doi do pravih
zakljuaka, morati sama pokrenuti barem neke pilot-
studije. Napokon, moj je ivot ve bio eksperiment u
kojem sam ja bila pokusni kuni.
6 ZELENO ZA ZPRAVUE

vrsto vjerujem, danas vie nego ikad, da je sigur

nije prijei na sirovu hranu na dva tjedna i sami vidjeti
kako se osjeate nego proitati deset knjiga i slijedi
ti njihove preporuke nemajui pojma zato. Pomou
naih paljivih promatranja svi mi imamo sposobnost
jasno vidjeti rezultate naih djela.
Dragi itatelju! Nadam se da u vas ovom knjigom
nadahnuti da ponete promatrati koji vam od vaih
postupaka pomau da se osjeate i izgledate najzdra
vije, i da kao rezultat toga stvorite vlastiti osobni plan S t o je n e d o s t a j a l o u
koji e za vas biti najdjelotvorniji. Sami ste svoj najbolji
strunjak. naoj sirovoj prehrani

oj suprug, naa dva najmlaa djeteta i ja od si

M jenja 1994. hranili smo se iskljuivo sirovom
hranom, due od jedanaest godina. Na tu radikalnu
prehranu preli smo iz potpunog oaja, nakon to su
nam lijenici rekli da nema izgleda da se oporavimo
od naih uasnih bolesti.
Moj suprug Igor bio je neprestano bolestan od svog
ranog djetinjstva. Do osjetljive dobi od 17 godina ve
je imao devet operacija. S progresivnom hipertireo-
zom i kroninim reumatoidnim artritisom, u 38. je bio
potpuna zdravstvena olupina. Za kinih dana morala
sam mu zavezivati vezice na cipelama jer se njegova
artritina kraljenica nije mogla saviti. Igorov broj ot
kucaja srca u minuti najee je bio iznad 140, oi su
mu suzile za sunanih dana, a ruke su mu se tresle.
Osjeao je neprestan umor i skoro je stalno bio u bo
lovima. Igorov lijenik za titnjau rekao mu je da
e umrijeti za manje od dva mjeseca ako ne pristane
8 ZELENO ZA ZDRAVUE
da mu se odstrani titna lijezda. Njegov lijenik za
artritis rekao mu je da se pripremi za to da e ostatak
svog ivota morati provesti u invalidskim kolicima.
Meni su dijagnosticirali istu bolest koja je odnijela
mog oca; aritmiju ili nepravilan rad srca. Noge su mi
bile neprekidno nateene od edema, imala sam preko
127 kila i stalno sam se debljala. Cesto bi mi nou tr-
nula lijeva ruka i bojala sam se da u umrijeti i da e
moja djeca ostati siroad. Sjeam se da sam uvijek bila
umorna i depresivna.
Naa ki Valya roena je s astmom i alergijama, e
sto je po itave noi jako kaljala. Naem sinu Sergeiju
dijagnosticiran je juvenilni dijabetes tipa 1.
Jednoga dana, nakon to sam cijele noi plakala, od
luila sam da moramo poduzeti drugaije mjere elimo
li dobiti drugaije rezultate. Tada smo poeli isprobava
ti razne oblike lijeenja i na kraju smo doli do ideje da
prijeemo na sirovu hranu. U to vrijeme nismo znali
nita o pripremanju raskonih sirovih jela, pa ak ni
da moemo suiti lanene krekere. Usprkos tome, traj
no iskljuivi penicu i prestavi kuhati, uspjeli smo
izlijeiti sve nae neizljeive, po ivot opasne bolesti.
Nae se zdravlje popravljalo tako brzo da smo za tri
i pol mjeseca svo etvero trali utrku Bolder Boulder
10K s 40.000 drugih natjecatelja.
ak se i Sergeijev eer u krvi stabilizirao zahva
ljujui njegovoj novoj prehrani i redovitom joggin-
gu. Otkad smo poeli jesti sirovu hranu, nikada vie
nije imao nikakve simptome dijabetesa. Uvelike smo
se iznenadili ne samo brzinom kojom se nae zdrav
lje vratilo u normalno stanje, nego i time koliko smo
zdraviji nego to smo ikada prije bili. Priu o naem
to je nedostajalo u naoj sirovoj prehramV 9
udesnom izljeenju detaljno smo iznijeli u naoj knji
zi Raw Family: A True Story of Awakening.
Meutim, nakon nekoliko godina prehrane si
rovom hranom, svi smo poeli osjeati kao da smo
stigli do platoa na kojem je na proces ozdravljenja
stao, pa ak pomalo krenuo unatrag. Nakon otprilike
sedam godina na iskljuivo sirovoj hrani, poeli smo
s vremena na vrijeme, sve ee i ee, osjeati neza
dovoljstvo naim tadanjim programom prehrane. Po
ela sam osjeati teinu u elucu nakon to bih pojela
skoro bilo koju vrstu sirove hrane, a posebno salatu s
preljevom. Zbog toga sam poela jesti manje zelenja i
vie voa i oraastih plodova. Poela sam dobivati na
teini. Moj suprug je poeo intenzivno sijedjeti. la
novi moje obitelji bili su zbunjeni u vezi s prehranom,
i inilo se da se esto pitaju: to da jedemo? Bilo je
udnih razdoblja kad smo osjeali glad, ali nam se nije
jelo nita od hrane koja je za nas bila dozvoljena u
sklopLi tipine sirove prehrane: voe, orasi, sjemenke,
itarice ili sueno voe. Salate (s preljevima) bile su iz
vrsne, ali od njih smo se osjeali umorno i pospano.
Osjeali smo se kao u zamci. Sjeam se kako bi Igor
gledao po unutranjosti hladnjaka i stalno ponavljao:
Da mi se bar jede neto od toga. Takva razdoblja
nisu dugo trajala. Za sve smo okrivljavali prejedanje i
uspijevali smo povratiti apetit postom, vjebanjem ili
tako to smo vie radili. U mojoj obitelji vrsto vjeruje
mo da je sirova hrana jedino rjeenje i zato smo se me
usobno ohrabrivali da ostanemo na sirovoj prehrani
bez obzira na sve, neprestano izmiljajui nove triko
ve. Mnogi od mojih prijatelja priali su mi o slinim
iskustvima nakon kojih su odustali od prehrane 100%
sirovom hranom i ponovno poeli dodavati kuhanu
10 ZELENO ZA ZPRAVUE

hranu u svoj jelovnik. Moja je obitelj ostala na sirovoj

hrani zahvaljujui tome to smo jedni drugima nepre
stano pruali podrku.
U mom je srcu svakim danom raslo jedno gorue
pitanje. Pitanje je glasilo: Nedostaje li neto u naoj
prehrani? Odmah bi doao odgovor: Ne. Nita ne bi
moglo biti bolje od sirove prehrane.
Ipak, koliko god sitni, poeli su se javljati neeljeni
znaci nesavrenog zdravlja, kao to su bradavica na
ruci ili sijeda kosa, koji su unosili sumnju i pitanja u
vezi cjelovitosti prehrane sirovom hranom u njenom
K a k o se hrane i m p a n z e
tadanjem obliku. Konano, kad su se moja djeca po
ela aliti na poveanu osjetljivost zuba, dola sam do
faze u kojoj nisam mogla misliti ni o emu drugom
osim o toj zdravstvenoj zagonetki. Izluivala sam sve
oko sebe svojim neprestanim raspravama o tome to
impanze su vrlo sline ljudskim biima. Znanstve
bi moglo nedostajati.
U svojoj revnoj potrazi poela sam prikupljati po nici s Instituta za komunikaciju impanza i ljudi s
Centralnog sveuilita u Washingtonu (WCU) smatra
datke o svakoj postojeoj vrsti hrane koju ljudi jedu.
ju da bi impanze trebalo kategorizirati kao ljude.1
Kao to je moja baka obiavala govoriti: Trai i nai
Nakon detaljnog prouavanja ponaanja tih inteligen
e. Nakon brojnih krivih pokuaja, konano sam
tnih bia istraivai WCU-a postali su uvjereni da su
pronala pravi odgovor. Pronala sam jednu odreenu
impanze znatno pametnije nego to to veina ljudi mi
grupu namirnica koja je ispunjavala SVE ljudske pre
sli. Prema znanstvenicima s WCU-a, impanze imaju
hrambene potrebe - zelenje. injenica je da moja obitelj
vlastiti jezik i kulturu za koje ljudi nisu ni slutili da bi
dotad nije jela dovoljno zelenja. tovie, nije nam se
mogle imati, vjerojatno zato to impanze ne govore.
ni svialo. Znali smo da je zelenje vano, ali nikada
Meutim, one koriste vlastiti znakovni jezik koji znan
i nigdje nismo uli koliko je tono zelenja potrebno u
stvenici paljivo prouavaju ve due od tri desetljea.
naoj prehrani. uli smo samo neodreen savjet da ga
Istraivai s WCU-a priznaju: Novi dokazi pokazuju
jedemo to je vie mogue. Kako bih saznala koliko ze
da tehnologija i komunikacija zajednice impanza za
lenja trebamo jesti, odluila sam prouiti prehrambene
dovoljavaju definiciju kulture. Takoer znamo da su
navike impanza, budui da su one jedan od najbliih
spoznajne sposobnosti impanza vrlo sline naima, i
srodnika ljudskih bia.
u intelektualnom i u emocionalnom pogledu. Po bilo
 Kako se brane impanze 13
V. ZELENO ZA ZPRAVUE

kojoj razumnoj definiciji, impanze bi trebalo katego

2
rizirati kao ljude.
Veina medicinskih istraivakih instituta slae se
da su impanze i ljudi vrlo slini. Naalost, na teme
lju toga koriste impanze za znanstvene eksperimente.
Samo pogledajte sljedee citate iz brojnih medicinskih
lanaka:
ProcjenJLije se da moderni ljudi i impanze dijele
99,4% sekvencije DNA, zbog ega su obje vrste u bli
em srodstvu meusobno nego s bilo kojom drugom
3
ivotinjskom vrstom.
Cimpanze nalikuju na ljude vie nego bilo koja
druga ivotinja... Ljudski mozak vrlo je slian mozgu
impanze. Glavne razlike izmeu ljudi i ovjekolikih
majmuna nisu anatomske, nego u ponaanju.4
Cimpanze imaju iste krvne grupe A-B-0 kao i ljudi,
i koriste se za studije kompatibilnosti kod transplanta
cije tkiva, za istraivanja hepatitisa i druga medicinska omedicinskim istraivanjima od presudne je vanosti
istraivanja.5 za napredak u medicinskoj znanosti... [ukljuujui]
Nehumani primati [imaju] kritinu ulogu u bio otkrie Rh faktora i razvoj cjepiva protiv virusa djeje
medicinskom istraivanju razumijevanja, tretiranja paralize... Njihovo koritenje proirilo se na doslovno
i prevencije vanih zaraznih bolesti kao to su AIDS, sva podruja medicine. 7
hepatitis i malarija, te kroninih degenerativnih pore Pitam se, ako su impanze i ljudi zaista u tako
meaja sredinjeg ivanog sustava (kao to su Parkin- bliskom srodstvu, i ako je prouavanje te bliskosti
sonova i Alzheimerova bolest)... Evolucijska srodnost od tako presudne vanosti za nae zdravlje, zato mi
nehumanih primata s ljudima ne samo to otvara pu ljudi ne bismo primjenjivali nae studije i na dobro
tove za istraivanje sigurnosti i djelotvornosti novih i na zlo? Kako je mogue da zaraavamo impanze
lijekova i cjepiva, nego obeava i mogunost procjene najgorim ljudskim bolestima, ali ne uimo od njih?
potencijala novih genskih terapija za zarazne i genet Umjesto da unitavamo njihovo zdravlje, zato ne
ske bolesti kod ljudi.6 bismo popravili svoje? Zato ne bismo barem proba
Nehumani primati su odlini modeli za proua li ono to one jedu?
vanje ljudske biologije i ponaanja zbog njihove filo- Otila sam na internet i potroila 300 dolara na
genetske bliskosti s ljudima. Njihovo koritenje u bi- knjige i DVD-ove o impanzama, njihovoj prehrani i
 14 ZELENO ZA ZDRAVLJE
nainu ivota. Poslala sam pismo sa svojim pitanjima
Sveuilitu Jane Goodall. Otputovala sam u tri velika
zooloka vrta koji dre impanze i razgovarala s mno
gim ljudima koji ih svakodnevno hrane i brinu se o nji
ma. Otkrila sam fascinantne informacije o impanza
ma koje su potpuno promijenile moje gledite na njih.
Doista me impresioniralo otkrie da impanze
mogu nauiti koristiti ameriki znakovni jezik:
Pod dvostruko slijepim uvjetima utvrdili smo da
impanze amerikim znakovnim jezikom (ASL) pre
nose informacije ljudskim promatraima. One kori
ste znakove za prirodne jezine kategorije: npr. PAS
za bilo kojeg psa, CVIJET za bilo koji cvijet, CIPELA
za bilo koju cipelu, itd. impanze usvajaju i spontano
koriste svoje znakove za komuniciranje s ljudima i me
usobno o normalnom tijeku dogaaja koji ih okruu
ju. Pokazale su sposobnost izmiljanja novih znakova
ili kombiniranja znakova za metaforiko oznaavanje
novog predmeta, kao na primjer: rotkvicu su nazva
le PLAE BOLI HRANA, a lubenicu PIE VOE. U
dvostruko slijepim uvjetima impanze mogu razumje
ti i koristiti nove prijedlone fraze, razumjeti izgovore
ne rijei na engleskom jeziku, prevoditi rijei na svoje
izraze u amerikom glasovnom jeziku, pa ak i preno
siti svoje vjetine koritenja znakova sljedeoj genera
ciji bez ljudske intervencije. Njihovo ponaanje u igri
pokazalo je da se slue matom na isti nain kao ljudi.
Takoer je utvreno da meusobno vode razgovore
znakovima kad su same. Konverzacijska istraivanja
pokazuju da impanze zapoinju i vode razgovore na
naine koji su poput ljudskih. impanze mogu ispra
viti razgovor ako doe do nesporazuma. Osim toga,
Kako se brane impanze 15
priaju same sa sobom pomou znakova, a primijetili
smo da priaju znakovima i u snu. 8
Kad sam nauila vie o impanzama postale su jed
na od mojih najdraih vrsta. Shvaajui njihovu inte
ligentnu prirodu, duboko alim 1.500 impanza koje
provode ivote u malim kavezima medicinskih labo
ratorija u Sjedinjenim Dravama.
Usprkos svim znanstvenim istraivanjima ljudsko
zdravlje neprestano slabi. Mnogi nutricionisti povezu
ju zdravstvene probleme ljudi s nedostatkom hranji
vih tvari. Ljudi su izgubili svoj prirodan nain hranje
nja. Zbog toga sam tako zahvalna to na ovom svijetu
postoji jo jedna vrsta koja nam je vrlo slina. Posebno
mi je bilo drago kada sam saznala da u dolini Gom-
be u Africi ivi na tisue impanza. Najizvanrednija
je injenica to veina impanza iz doline Gombe, [za
razliku od ljudi] nije bila u dodiru s civilizacijom. To
je velika srea za nas ljude! Daje nam nadu da emo
pronai odgovore na naa najvanija pitanja: kako bi
trebala izgledati ljudska prehrana? Kakva je izvorno
bila?
Razumijevanje prehrambenih navika impanza
moglo bi nam pomoi da bolje shvatimo ljudske pre
hrambene potrebe. Molim vas da pogledate ovu tabli
cu prosjene prehrane impanza u prirodi, koju sam
izradila na temelju podataka iz knjige Jane Goodall:
Kao to moete vidjeti, dvije glavne skupine namir
nica za impanze su voe i zelenje. Molim vas, nemojte
zelenje brkati s korjenastim povrem kao to je mrkva,
cikla ili krumpir. Takoer nemojte brkati zelenje s ne
sla tkim voem kao to su krastavac, rajica, tikvica i
paprika. impanze korjenasto povre jedu samo u
sluajevima sue ili gladi, kao zadnju opciju.9 Prema
 16 ZELENO ZAZPRAVUE K a k o se hrane impanze 17

Otkad pamtim, impanze obino prikazuju s bana

Prehrana
nom ili naranom u ruci, to me svakako navelo na
impanza
pretpostavku da jedu samo voe. Spoznaja da zelene
biljke ine gotovo polovicu njihove prehrane za mene
je bilo iznenaujue otkrie. Moja su me istraivanja
vrsto uvjerila da bi ljudi trebali jesti daleko vie zele-
nja nego to sam ranije mislila.
Usporedimo standardnu ameriku prehranu s pre
hranom impanza. Kao to moete vidjeti, izgledaju
potpuno razliito. Te dvije prehrane nemaju praktino
nieg zajednikog! Mi ljudi uglavnom jedemo stvari
koje impanze uope ne jedu, kao to su kuhana hrana
bogata krobom, ulja, maslac, jogurt, sir, hamburgeri
itd. Dok veinu naeg povra ini korjenasto povre,
divlje impanze gotovo nikada ne jedu korjenasto po
Jane Goodall, svjetski poznatoj istraivaici impanza, vre, osim u sluaju sue i kada im voe i zelenje nisu
udio vremena koje impanze provode jedui zelene dostupni. Upravo je unos zelenja najdramatinije opao
biljke u odnosu na ostatak njihove prehrane varira od u ljudskoj prehrani. Naa potronja zelenja openito je
25 do 50%, ovisno o godinjem dobu. 10 Dva do sedam spala na dva smeurana lista salate u naim sendvii
posto njihove prehrane ine srika i kora. (Pod sri- ma.
kom podrazumijevamo i stabljike i druge vlaknastije
dijelova biljaka.)
U vrijeme cvatnje stabala, u oujku i travnju, cvje
tovi ine do 10% prehrane impanza. impanze ne
jedu mnogo oraastih plodova, ali u njihovoj prehrani
moe biti do 5% sjemenki. Takoer, posebno u stude
nom, jedu male koliine kukaca, pa ak i male ivo
tinje, no Goodall kae da je taj dio njihove prehrane
neredovit i neznatan, jer mogu mjesecima ne jesti ni
kakve ivotinje i ini se da to na njih ne ostavlja tetne
posljedice. Postoje i druga istraivanja koja pokazuju
da kod divljih impanza unos kukaca i drugih ivoti
nja nikada ne ini vie od 1% njihove prehrane. 11 Kukci
 18 ZELENO ZA ZDRAVLJE
Usporedimo standardnu ameriku prehranu s pro
sjenom sirovom prehranom
Mislim da sirova prehrana pokazuje golemo pobolj
anje u odnosu na uobiajenu prehranu. Kao prvo, u
sirovoj prehrani svi su sastojci nekuhani i puni enzima
i vitamina; zbog toga je sirova prehrana poput revolu
cije u usporedbi sa standardnom amerikom prehra
nom. To objanjava zato tako velik broj ljudi izvjeta
va da su se poeli osjeati bolje im su preli na sirovu
prehranu. Vidimo da ljudi na sirovoj prehrani jedu
mnogo voa, posebno ako imamo na umu da su papri
ke, krastavci, tikvice i rajice takoer voe. Meutim,
iako ljudi na sirovoj prehrani tipino jedu znatno vie
zelenja od ljudi na uobiajenoj prehrani, zelenje goto-
vo nikad ne ini 45 posto njihove prehrane. Sto onda
ljudi na sirovoj prehrani jedu umjesto zelenja koje im
nedostaje? Odgovor je: veina ljudi na sirovoj prehra
ni konzumira velike koliine voa, oraastih plodova i
sjemenki. Cesto koriste oraaste plodove kao zamjenu
za ugljikohidrate, posebno kad pokuavaju imitirati
kuhana jela pomou sirovih sastojaka, iako se oraasti
Kako se brane impanze 19
plodovi sastoje od 70 do 80% ulja. K tomu, ljudi na
sirovoj prehrani poveavaju svoju potronju ulja i avo
kada zato to salate, svoje glavno jelo, najee jedu
pomijeane s preljevom, umakom ili guacamoleom. Jo
jedan veliki udio u tipinoj sirovoj prehrani otpada na
korjenasto povre, uglavnom zbog pripreme sokova.
Takoer, korjenasto povre slaeg je okusa od zelenja
i zato ini velik dio sirovih salata.
Uzevi u obzir sve te faktore, kad usporedimo tipi
nu sirovu prehranu s prehranom impanza, moemo
jasno vidjeti da postoje dva glavna naina da dodatno
poboljamo nae individualne obrasce hranjenja: da
poveamo unos zelenja i da smanjimo unos oraastih
plodova, sjemenki i ulja.
Na primjer, na temelju koliine voa koju pojede
mo u mojoj obitelji (oko 1,8 do 2,3 kg dnevno po osobi)
procjenjujem da bismo trebali jesti oko dva ovea sve
nja tamnozelenog lisnatog povra po osobi dnevno. .
Jo jedan upadljiv, karakteristian aspekt prehrane
impanza je da nikada ne jedu kasno poslijepodne ili
20 ZELENO ZA ZPRAVUE

naveer. impanze se bude vrlo rano, s prvim zraka

ma zore. Nakon to napuste svoja gnijezda, nekoliko
minuta jedni drugima iste krzno, a onda kreu u po
tragu za hranom. impanze moraju naporno raditi da
dou do svoje hrane, penjui se po mnogim stablima
i pretraujui brojno nisko grmlje. Ujutro se najee
hrane voem i manjom koliinom lia. Nakon otprili
ke etiri sata odmore se jedan do dva sata, igrajui se
ili drijemajui na suncu. Nakon toga impanze nastav
ljaju s hranjenjem, jedui uglavnom zelene biljke sve
Revolucija zelenih kaastih
do otprilike tri ili etiri sata poslijepodne, nakon ega
se meusobno iste i pripremaju gnijezda za noni po sokova
inak.
Nasuprot tome, moj osobni obrazac hranjenja pot
puno je drukiji. Obino ne jedem nita do podneva
ili kasnije, a naveer se nakrcam hranom. Trenutno se
ijekom svojih istraivanja primijetila sam da im
trudim prestati jesti nakon 6 popodne. Iako osjeam
pozitivne rezultate i konano skidam neto suvinih
T panze doista vole zelenje. Sjeam se kako sam gle
dala impanze u zoolokom vrtu i primijetila koliko bi
kilograma, moram priznati da mi suzdravanje od ka
se uzbudile kad bi dobile svjee granice akacije, mla
snih obroka pada puno tee nego to sam oekivala.
do i mekano palmino lie, ili kelj. Gledajui ih, osjetila
To pripisujem veoj koliini stresa koju obino akumu
sam se toliko nadahnutom da sam otila do oblinjeg
liramo prema kraju dana.
grmlja i sama probala lie akacije. Meutim, zeleno
lie nije mi bilo odve ukusno, to je predstavljalo jo
jedan problem. Zelenje sam uvijek jela kao po duno
sti. Govorila bih si: Moram pojesti svoju dozu zele
nja. Ponekad bih varala i cijedila svoje zelenje po
mou sokovnika. Brzo bih popila alicu zelenog soka i
raunala bih da sam mirna za sljedeih nekoliko dana.
Ili bih napravila izvrstan sirov preljev za salatu i poto
pila svoje zelenje u njega. To je za mene bio jo jedan
nain da uivam u zelenju. Ali nikada se ne bih mogla
zamisliti kako sjedim i jedem dva svenja kelja ili pi
nata.

21
22 ZELENO ZA ZDRAVU E
Iako meni povre nije bilo drago, moj suprug Igor
jednostavno ga nije podnosio. Dok je odrastao poticali
su ga da jede uglavnom meso i kruh, kao pravi ruski
mukarac. Dok smo ivjeli u Rusiji, u trgovinama ni
kada nismo viali nikakvo zelenje. Ljudi su samo ljeti
mogli kupiti kopar, perin i mladi luk od seljaka na
trnici. Sjeam se da bih salatu vidjela otprilike samo
dvaput svakog ljeta, smatrajui ju rijetkim i egzoti
nim povrem.
v
Sto sam vie itala o prehrambenom sastavu zelenja,
to sam bila uvjerenija da je zelenje najvanija hrana za
ljude. Kad bih samo uspjela pronai nain da uivam
u njemu dovoljno da mogu pojesti optimalnu koliinu
koja je potrebna da postignem savreno zdravlje!
Bezbroj sam se puta pokuala natjerati da jedem
velike koliine zelenja u obliku salata ili samog, samo
kako bih otkrila da to fiziki nisam u stanju uiniti.
Nakon otprilike dvije alice sjeckanog zelenja dobila
bih garavicu ili muninu.
Jednog dana, dok sam itala knjigu o biologiji, za-
intrigirao me zapanjujue ilav sastav biljaka. Izgle
da da celuloza, glavni sastojak biljaka, ima jednu od
najvrih molekularnih struktura na planetu. Zele
nje sadri vie vrijednih hranjivih tvari nego bilo koja
druga grupa namirnica, ali sve su te hranjive tvari po
hranjene u unutranjosti biljnih stanica. Te se stanice
sastoje od otpornih materijala, koji vjerojatno biljkama
olakavaju preivljavanje, inei ih teko jestivim za
ivotinje. Kako bi se oslobodile sve hranjive tvari iz
stanica, potrebno je pokidati stanine stijenke. Poki
dati te vrste stanice nije lako. Zato jedenje zelenja bez
temeljitog vakanja ne bi zadovoljilo nae prehrambe
ne potrebe. Jednostavnije reeno, nae povre moramo
Revolucija zelenih kaastih sokova
savakati do kremaste konzistencije da bismo od njega
imali koristi.
Osim toga, kako bismo probavili osloboene mi
nerale i vitamine, solna kiselina u naem elucu mora
biti vrlo jaka, s pH izmeu 1 i 2.
Ta dva uvjeta su apsolutno, vitalno nuna za asi
milaciju hranjivih tvari iz zelenja. Oigledno, kad sam
pokuavala jesti samo zelenje nisam ga dovoljno va-
kala, a mogue je i da u elucu nisam imala dovoljnu
koliinu solne kiseline. Kao rezultat toga, doivljavala
sam neugodne znakove loe probave i zelenje mi se
openito zgadilo.
Nakon mnogih desetljea konzumiranja uglavnom
visoko preraene hrane, moderni ljudi izgubili su spo
sobnost normalnog vakanja.12 Nae eljusti postale su
tako uske da ak i nakon vaenja umnjaka moramo
nositi aparati za zube. 13 Nai eljusni miii postali
su preslabi za temeljito vakanje ilavih vlakana. Od
svog sam stomatologa nekoliko puta ula preporuku
da budem njenija prema svojim zubima i da ne gri-
zem tvrdo voe, ve da mrkvu i jabuke radije naribam.
Pored tih problema, mnogi ljudi imaju puno zubnih
plombi, umjetne zube ili im nedostaju zubi. Sve te pre
preke ine vakanje povra do potrebne konzistencije
doslovno nemoguim.
Zbog toga sam odluila pokuati vakati svoje
zelenje u Vitamix mikseru. Prvo sam izmiksala sveanj
*
Htjela bih objasniti da Vitamix nije samo obian mikser poput onih
koje moete kupiti u bilo kojoj robnoj kui. Zove se brzi mikser, zato to
se njegova brzina penje do 390 km/h! To znai da njegovi noevi ak i
ne moraju biti otri; ak i kad bi bili samo tupi metalni tapii jo uvijek
bi mogli izmiksati u tekuinu neto tvrdo poput, recimo, komada drve-
ta. Kako bi postigao takve performanse, Vitamix ima motor maksimalne
24 ZELENO ZA ZPRAVUE
listova kelja s vodom. Mislila sam: Samo u zamiriti,
stisnuti nos i to popiti. Ali im sam dignula poklopac,
brzo sam ga opet zatvorila jer sam osjetila muninu
od jakog mirisa na mlado lie penice. Tamno zele
na, skoro crna smjesa bila je potpuno nejestiva. Na
kon kraeg mozganja, dodala sam nekoliko banana
i opet promiksala. I tada je poela arolija! Polako, i
pomalo strepei, otvorila sam poklopac i pomirisala,
i na moje ogromno iznenaenje ta svijetlo zelena mje
avina mirisala je vrlo ugodno. Oprezno sam probala
jedan gutljaj i oduevila se! Bilo je i vie nego ukusno!
Ni preslatko, ni pregorko, bilo je najneobinijeg okusa
koji sam ikada probala, i mogla bih ga opisati jednom
rijeju - svjeina.
U etiri sata popila sam sve to sam izmiksala, a to
je bio sveanj kelja, etiri banane i litra vode. Osjeala
sam se divno i pripremila sam jo. Pobjedonosno sam
shvatila da sam te veeri po prvi put u ivotu pojela
dva velika svenja zelenja u jednom danu. Osim toga,
pojela sam ih bez imalo ulja ili soli! Uivala sam u cije
lom tom iskustvu. Osjeaj u elucu bio je ugodan i bila
sam sretna to sam ostvarila svoj cilj.
Bio je kolovoz 2004. Rjeenje za moju dilemu oko
zelenja bilo je tako neoekivano jednostavno. Konzu
miranje zelenja na taj nain oduzimalo je tako malo
vremena da sam prirodno nastavila eksperimentirati s
miksanjem zelenja i voa dan za danom.
snage od preko dvije konjske snage. Bilo koji obian mikser moe mik-
sati ilavu celulozu iz zelenja samo dok su njegovi noevi otri. Naa
lost, kad se noevi istupe, samo se okreu oko komada banane i mikser
se vrlo brzo pregrije. Prije jedanaest godina, nakon to mi je pregorjelo
nekoliki) miksera, konano sam si kupila Viliinii.x na seoskom sajmu. Jo
uvijek radi kao nov.
Revolucija zelenih kaastih sokova 25
Ovdje moram priznati da ideja miksanja zelenja
za mene nije bila nova. Jedanaest godina ranije, dok
se moja obitelj obrazovala na Institutu za kreativno
zdravlje (CHI) u Michiganu, uili su nas o izvanred
nim ljekovitim svojstvima energetske juhe: miksanih
klica, avokada i jabuka. Tu je juhu izmislila dr. Ann
Wigmore, pionirka ivotnog stila ive hrane u 20. sto
ljeu. Iako su nam bezbroj puta rekli kako je energet
ska juha izuzetno korisna za zdravlje, veina gostiju
Instituta nije bila u stanju pojesti vie od nekoliko lica
energetske juhe jer nije bila ukusna.
Duboko su me se dojmila svjedoanstva ljudi o
koristi od energetske juhe. Kad sam se vratila kui,
oajniki sam eksperimentirala s energetskom juhom
pokuavajui joj poboljati okus, jer sam htjela da moja
obitelj ima koristi od jedenja te juhe. Moj posljednji po
kuaj usavravanja energetske juhe zavrio je jednog
dana kad sam ula Valyu kako u dvoritu vie Sergei-
ju: Bjei! Mama opet pravi onu zelenu kau!
Usprkos svim dokazima o ljekovitim svojstvima
energetske juhe, otkrila sam da se, naalost, ak ni lju
di koji su je oajniki trebali i htjeli nisu mogli natjerati
da je redovito jedu.
Zadivilo me to sam jedanaest godina nakon upo
znavanja s energetskom juhom, kada sam ve potpuno
na nJLi zaboravila, opet dola do iste ideje miksanja ze
lenja iz jednog potpuno novog smjera. Kada sam po
ela piti zelene kaaste sokove nisam to nikom spome
nula i nisam oekivala da e se neto vano dogoditi.
Budui da nisam imala nikakvih velikih zdravstvenih
problema, nisam nastojala postii nikakve dramatine
promjene. Samo nisam htjela tako vidno starjeti. Me
utim, nakon otprilike mjesec dana nesustavnog pije-
26 ZELENO ZA ZPRAVUE
nja zelenih kaastih sokova, dva madea i bradavica
koje sam imala od ranog djetinjstva otpali su s mog
tijela. Osjeala sam da imam vie energije nego ikad
prije, i poela sam dijeliti svoje iskustvo sa svojom obi
telji i prijateljima. Sljedea stvar koju sam primijetila
bila je da je potpuno nestala ona jaka potreba za te
kom hranom poput oraastih plodova ili krekera koju
sam ranije povremeno osjeala, posebno naveer. Pri
mijetila sam da su mnoge bore na mom licu nestale, i
poela sam dobivati komplimente od drugih ljudi o
tome kako izgledam svjee. Nokti su mi postali vri,
vid mi se izotrio, i imala sam divan okus u ustima,
ak i ujutro odmah nakon buenja (zadovoljstvo koje
nisam imala od djetinjstva).
Moj san konano se ostvario! Konzumirala sam
obilne koliine zelenja svakoga dana. Poela sam se
osjeati lake i energija mi se poveala. Moji ukusi po
eli SLI se mijenjati. Otkrila sam da mi je tijelo bilo tako
gladno zelenja da sam nekoliko tjedana ivjela gotovo
iskljuivo na zelenim kaastim sokovima. Samo voe i
povre postalo mi je puno privlanije, a moja jaka po
treba za masnom hranom drastino se smanjila. Pot
puno sam prestala konzumirati bilo koju vrstu soli,
ak i alge.
Dva tjedna kasnije moj suprug i ja etali smo uz
travnatu povrinu u Kaliforniji, a meni je iznenada
poela CLiriti slina od pogleda na tamnozelene sone
granice sljeza koje su u velikim koliinama rasle du
staze. Vie puta sam se uhvatila kako ih elim ubrati
i pojesti. Podijelila sam svoja zapaanja s Igorom i on
me paljivo posluao, ali se nije uznemirio. Ve je bio
primijetio da se u posljednje vrijeme drukije hranim.
Umjesto da si pripremam ogromne porcije salate sa-
Revolucija zelenih kaastih sokova 27
stavljene od raznog sjeckanog povra, velikog avoka
da, morske soli, ptino luka i maslinovog Ltlja, sad bih
nasjeckala sveanj salate i rajicu, nakapala limuno
vog soka i neizmjerno uivala u tome, prevrui oima
i predui od zadovoljstva. Nije mi nedostajala hrana
koju sam ranije jela, i osjeala sam se potpuno zado
voljno jedui tako jednostavne obroke. Sada znam da
ljudsko tijelo moe nauiti udjeti za zelenjem!
Postojala je jo jedna promjena koja me zapanjila.
Nekada sam, kad bih se umorila, eznula za nezdra
vom hranom. Na primjer, u prolosti, kad bismo puto
vali i proveli no u avionu, ili nakon to bismo se vozili
cijelu no, osjeala sam jaku elju za tekom sirovom
hranom ili ak nekom autentinom mskom kuhanom
hranom iz djetinjstva koju nisam jela due od desetlje
a. Ta elja bila je vrlo jaka i dosadna. Tjerana tim po
rivom, pripremila bih si neku vrstu teke sirove hrane,
poput sira od sjemenki s krekerima, ili bih se prejela
oraastih plodova, ponekad i kasno naveer. ula sam
od mnogih drugih ljudi da proivljavaju sline situ
acije. Usto, tijekom prethodnih godina kada bih do
la kui iz svog ureda, esto iza deset naveer, uivala
sam u tome da prebacujem fokus s rada na druge lak
e teme, bilo itanjem kojeg poglavlja iz neke knjige ili
tako to bih pogledala dobar film. Primijetila sam da
kada bih si dopustila da uzmem jabuku ili akLi oraha,
obino bih nastavila zobati i nikad ne bih mogla po
stii osjeaj da sam se najela. ak i kad bih primijenila
snagu volje i ne bih dirala nikakvu hranti kod kue,
nastavila bih osjeati nezadovoljstvo i misli su mi stal
no bjeale na hranu.
Kad sam poela piti zelene kaaste sokove, odmah
sam primijetila da su elje takve vrste nestale. Tad je
28 ZELENO ZA ZDRAVLJE
moj suprug stvarno primijetio promjenu u mom pona
anju. Naveer, nakon iscrpljujueg radnog dana, on
bi i dalje osjeao jaku potrebu da neto pojede, dok
sam ja bila oputena i zadovoljna samo itanjem knjige
i razgovorom. Kad je Igor vidio koliko sam naveer
sretna, zajedno s primjetnim poboljanjem mog zdrav
lja, pridruio mi se u pijenju zelenih kaastih sokova.
Poeo je traiti alicu te zelene stvari svaki put kad
bih je pripremala.
Ni Igor ni ja nismo imali nikakve bolesti, pa je u
poetku bilo teko rei da li smo samo uzbueni ili se
zaista osjeamo bolje. Ali uskoro smo i Igor i ja mogli
posvjedoiti da smo doivjeli pomlaivanje i poeli
izgledati mlae.
Nakon samo dva mjeseca pijenja zelenih kaastih
sokova Igorovi brkovi i brada poeli su tamnjeti, i
nei da izgleda kao to je izgledao u doba kad smo se
upoznali.
Igor je postao tako entuzijastian zbog svog mla
dolikog izgleda da je postao najvei pobornik zelenih
kaastih sokova u mojoj obitelji. Probudio bi se rano
i pripremio dva ili tri galona [1 gal = 3,78 1] kaastog
soka svaki dan: jedan za mene, jedan za sebe, i jedan
Sergeiju i Valyji da ga podijele. Oboje nae djece s uit
kom je ovo ukusno zeleno pie ukljuilo u svoj dnevni
jelovnik, iako im je zdravlje ve bilo izvrsno. Primije
tili su dodatna poboljanja, kao sposobnost da manje
spavaju, potpunije pranjenje crijeva, vre nokte, i
iznad svega, poboljanje stanja njihovih zuba, koji su
postali manje osjetljivi.
Jedan od mojih strahova bio je da u se jednog dana
umoriti od zelenih kaastih sokova i da ih vie neu
eljeti. Ipak, nakon est mjeseci redovnog pijenja ui-
Revolucija zelenih kaastih sokova 29
vala sam u njima vie nego ikad. Danas ne bih mogla
zamisliti ivot bez svojih zelenih kaastih sokova, bu
dui da su postali 80% moje prehrane. Pored zelenih
kaastih sokova, jela sam lanene krekere, salate, voe
i - povremeno - sjemenke ili oraaste plodove. Kako
bih uvijek bila u prilici da si pripremim svje zeleni
kaasti sok, kupila sam jo jedan Vitamix mikser za
svoj ured. Svaki put kad bi moji prijatelji ili kupci doli
u moj ured, vidjeli bi veliku zelenu alicu pored mog
raunala, a ja bih ih im dala da kuaju moje novo ot
krie. Na moje veliko zadovoljstvo, svima se svialo,
usprkos njihovim razliitim prehrambenim navikama.
Neoekivano, neki od mojih prijatelja i suradnika po
eli su komentirati da im se zdravlje popravilo od sve
ga jedne alice zelenog kaastog soka koju bi popili u
mom uredu! Bez ale! Moj web dizajner poeo je udje-
ti za sirovom hranom kao rezultat neredovitih porcija
zelenog kaastog soka, izgubivi sedam kilograma u
nekoliko mjeseci. Jedna ena iz ureda preko puta rije
ila se svog ekcema pijui alicu zelenog kaastog soka
gotovo svaki dan. Svidio se ak i ovjeku iz UPS-a.
Nadahnuta toplim prijemom, napisala sam lanak
Oda zelenim kaastim sokovima i e-mailom ga posla
la svima iz mog internetskog adresara. Gotovo odmah
sam poela primati vrlo pozitivne povratne informaci
je i mnoga detaljna svjedoenja mojih prijatelja, stude
nata i kupaca. Iako sam se osjeala obaveznom prove
sti dodatna istraivanja, inilo se da su mnogostruke
koristi od zelenih kaastih sokova bile oigledne svi
ma koji su ih probali, a brojni ljudi koji su pili zelene
kaaste sokove postali su zeleni val koji se brzo irio
iz dana u dan.
 Zato je t e k o voljeti zelenje?
Oekivani ivotni vijek strelovito bi rastao kad bi zeleno povre
mirisalo tako dobro kao slanina.
- Doug Larson

Z elenje nikada nije bilo ukljueno LI nau prehram

benu piramidu kao posebna skupina namirnica
zato to ga ljudi nikada nisu doivljavali kao pravu
hraiut. Nadzemni dio mrkve ima nekoliko puta veu
prehrambenu vrijednost od korijena, ali nas miljenje
da je zelenje hrana za zeeve, ovce i krave prijei da
mrkvino lie jedemo u salatama. Rutinski bacamo
najhranjiviji dio biljke mrkve! Korijen je puno ugod
niji ovjekovom nepcu od nadzemnog dijela zato to
korijen sadri znatno vie eera i vode. Nadzemni di
jelovi su gorki zbog obilnih koliina hranjivih tvari LI
njima.
Sljedea tablica (na stranama 33-35 ) jasno pokazu
je prehrambenu superiornost lia nad korijenjem kod
14
tri razliite biljne vrste: cikle, perina i repe. Jedine
tri kategorije u kojima korijenje ima veu vrijednost su
kalorije, ugljikohidrati i eer (osim kod repe). To su tri
sastavna elementa koji nam korijenje ine ukusnijim

31
 Zato je teko voljeti zelenje^ 33
32 ZELENO ZA ZPRAVUE

od nadzemnih dijelova. Nadam se da e vas se dojmiti

neke od ovih brojki. Na primjer, kalcija u nadzemnim
dijelovima cikle ima 7 puta vie nego u njenom ko
rijenu, a vitamina A ima 192 puta vie u nadzemnim
dijelovima nego u korijenu! Kod repe, vitamina K u
nadzemnim dijelovima ima 2.500 (!) puta vie nego u
korijenu. Uvjerljiva razlika izmeu koliine nutrijena-
ta u ta dva dijela biljke oigledna je i neosporiva. Raz
mislite o tisuama tona izuzetno vrijedne hrane, ze
lenih nadzemnih dijelova korjenastog povra, koje se
godinu za godinom bacaju zbog naeg neznanja, dok
veina ljudi pati od kroninih nedostataka hranjivih
tvari.
Prirodno, na um nam pada jedno pitanje. Zato nam
se ne svia okus zelenja? Nije li nae tijelo dovoljno
pametno da intuitivno udi za onim to mu je potreb
no? Svega sam nekoliko puta u ivotu srela ljude koji
stvarno vole i eznu za zelenim povrem. Rekli su mi
da im njihovi roditelji nisu davali stimulirajui! hranu
kao to su slatkii ili prena jela kad su bili djeca. Te
svoje prijatelje smatram najsretnijim ljudima na svijetu.
Raspamete se od sree zbog komada krastavca ili svjee
34 ZELENO ZA ZPRAVUE Zato je teko voljeti zelen je* 35
36 ZELENO ZA ZPRAVUE

rajice. Od pogleda na graak krene im voda na usta.

Moja prijateljica Vanessa kae:
Jednostavna hrana odLivijek mi je imala najbolji
okus. Ne moete stvarno osjetiti bit hrane ako ju ne
jedete samu za sebe. Tada moete istinski uivati u
njenom pravom okusu. Kad moja mama i ja odemo na
zabavu, obino jedemo samo listove povra koje stav
ljaju kao ukras ispod kriki sira. Bilo bi mi drae kad bi
kelj stavljali preko sira, ali barem ga ima.
Meutim, veina ljudi bila bi zbunjena kad bi na za Z e l e n j e : nova skupina n a m i r n i c a
bavi zatekli samo krastavce, rajice i graak, ili jo gore,
samo tu podlogu od lisnatog povra. Meni se ini jasnim
da ako eznemo za hranom sa stimulansima kao to su
eer, kofein i bijelo brano, to znai da je naa osjetljiva
itam se kako je zelenje kao to je kelj, rimska salata,
tjelesna homeostaza postala poremeena.
U posljednja dva stoljea ljudsko se tijelo promije P pinat, lie mrkve i tome slino zavrilo katego
rizirano kao povre? Zato mnoge, potpuno razliite,
nilo. Vrste hrane koje imaju stimulativniji okus postale
skupine namirnica zovemo povre, kad izgledaju ra
su nam primamljivije od prirodne, nepreraene hrane.
zliito i sadre razliite grupe hranjivih tvari? Voditelj
Meutim, svi priznaju injenicu da ne moemo ivjeti
odjela povra iz lokalne trgovine zdrave hrane poa
samo na okoladi i tjestenini, koliko nam se god one
lio mi se da se njegovi kupci esto zbune kada trae
inile ukusnima. Iz svojih istraivanja nauila sam da
odreen sastojak izmeu preko 150 razliitih vrsta
ljudi veinom ne bi pristali na bljutavu ili gorkLi pre
okupljenih pod istim imenom: povre. Taj je ovjek ra
hranu radi zdravlja, ak ni ako imaju bolest koja im
dio na odjelu povra preko deset godina. Predloio je
ugroava ivot. Ipak, mnogi i dalje pitaju: Sto bismo
da se odjel povra podijeli na nekoliko manjih grupa
trebali jesti? Kako bismo trebali hraniti svoju djecu da
biljnih namirnica sa specifinim slinostima, npr. kor
budu zdravija? Zadivljujue, ali zeleni kaasti sokovi
jenasto povre (mrkva, cikla, daikon, itd.), jestive cva
su ne samo hranjivi, nego i izvanredno ukusni, ak i
tove (brokula, cvjetaa, artioka, itd.) i neslatko voe
djeci.
(krastavac, tikvica, tikva, rajica itd.). Kombiniranje
vrsto vjerujem da je mogue povratiti nau spo namirnica sa slinim prehrambenim vrijednostima ne
sobnost da volimo zdravu hranu i udimo za njom. samo to bi pomoglo kupcima da bre pronau po
Mogli bismo nauiti ivjeti na prirodnoj, zdravoj pre
trebne sastojke, nego bi im pomoglo da se upoznaJLi s
hrani, iako smo razvili neke vrlo jake, neprirodne e-
veim brojem biljnih namirnica i poveaju raznolikost
lje.
svoje potronje vegetarijanske hrane.

37
38 ZELENO ZA ZDRAVLJE
Oigledno, ljudi nikada nisu smatrali biljke do
voljno vanima da ih se ispravno klasificira. ak i u
obinom supermarketu moemo vidjeti da na odjeli
ma s drugim skupinama namirnica postoji detaljnija
klasifikacija. Na primjer, odjel s mesom podijeljen je na
perad, ribu i crveno meso, koje je dodatno podijeljeno
na manje odjeljke, kao to su teletina, mljeveno meso,
kosti i potproizvodi. Svaki artikl je paljivo kategorizi
ran, i navodi se s kojeg dijela tijela je uzet. Sirevi imaju
vlastitu specifikaciju. Nitko nikada ne bi zajedno kla
sificirao sir i meso u jednu grupu kao to je hrana za
sendvi, jer bi to bilo nepraktino i nejasno. Ipak, ta
kva zbrkanost i pogreke neprestano se dogaaju na
odjelu s povrem. Neke greke su prilino ozbiljne, do
te mjere da bi mogle uzrokovati zdravstvene proble
me. Na primjer, stavljanje korjenastog povra bogatog
krobom u istu kategoriju s rajicama i rabarbarom
moglo bi potaknuti potroae na loe odluke u vezi
s kombiniranjem hrane. Mnogi nutricionisti vjeruju u
korist od ispravnog kombiniranja hrane. 15 Primjerice,
krobasto povre kombinirano u istom obroku s kise
lim voem ili povrem moe izazvati fermentaciju i
plinove u naim crijevima.
Svrstavanje zelenja u istu kategoriju s povrem
dovelo je do toga da neki ljudi pogreno primjenju
ju pravila kombiniranja krobastog povra na zelenje.
Potaknuti tom konfuzijom, mnogi zabrinuti ljudi pisa
li su mi elei znati da li je mijeanje voa sa zelenim
povrem ispravno kombiniranje hrane. Oni su uli da
nije dobro mijeati voe i povre. Da, kombiniranje
krobastog povra s voem ne bi bilo dobra ideja. Ta
kva kombinacija moe uzrokovati plinove u crijevima.
Meutim, zelenje nije povre i zelenje nije krobasto.
Zelenje: nova skupina namirnica 39
U stvari, zelenje je jedina skupina namirnica koja po
mae probavljanje ostale hrane poticanjem luenja
probavnih enzima. Zbog toga se zelenje moe kombi
nirati s bilo kojom hranom. Osim toga, zabiljeeno je
da impanze esto jedu plodove i lie s istog stabla u
istom obroku. U stvari, Jane Goodall i drugi istraivai
primijetili su da ponekad zamataju plodove u listove i
jedu ih kao sendvie.
Meutim, postoji jo jedno veliko pogreno shva
anje koje je posljedica svrstavanja zelenja i povra u
istu kategoriju. Takve neprikladne generalizacije istra
ivae su dovele do pogrenog zakljuka da je zelenje
lo izvor bjelanevina. Suprotno tom popularnom vje
rovanju, zelenje je izvrstan izvor bjelanevina, kao to
ete vidjeti u sljedeem poglavlju.
Predlaem da zelenje odvojimo od povra, sada i
zauvijek. Zelenje nikada nije dobivalo zasluenu pa
nju i nikada nije prikladno istraeno zato to se po
greno izjednaava s povrem. U veini jezika nema
mo ak ni pravi naziv za zelenje. Naziv tamnozeleno
lisnato povre je dug i nezgodan za upotrebu, slino
kao rogata ivotinja koja daje mlijeko.
Ne raspolaemo potpunim nutricionistikim po
dacima o zelenju. Za ovu knjigu morala sam prikupiti
djelie podataka iz knjiga i asopisa objavljenih u ra
znim zemljama, i jo uvijek nemam sve dijelove. Na
primjer, nigdje nisam uspjela pronai potpun popis
hranjivih tvari u Uu mrkve. Usprkos tome, imam do
voljno podataka da izvuem neke osnovne zakljuke:
zelenje je osnovna grupa namirnica koja najpotpu
nije zadovoljava prehrambene potrebe ljudi.
U sljedeoj tablici moete vidjeti popis vanih mi
nerala i vitamina koje preporuuje Ministarstvo poljo-
40 ZELENO ZA ZPRAVUE

privrede SAD-a i popis tih hranjivih tvari dostupnih

u kelJLi i lobodi (jestivom korovu). Na temelJLi ovih
podataka, moemo zakljuiti da je zelenje najvanija
hrana za lJLide.

Obilje bjelanevina u zelenju

Smatram da znanstvenici jo nisu istraili skrivene mogunosti
bezbrojnog sjemenja, lia i plodova za pruanje najpotpunije
mogue prehrane ljudskom rodu.
-Mahatma Gandhi

vaka molekula bjelanevine sastoji se od lanca ami-

S nokiselina. Esencijalna aminokiselina je ona koju ti
jelo ne moe sintetizirati, i zato ju treba unositi LI sklo
pu prehrane. Ljudi u svoju prehranu moraju ukljuiti
odgovarajue koliine 9 aminokiselina.
Profesor T. Colin Campbell je LI svojoj knjizi The
China Study pokazao da je preporuena dnevna doza
bjelanevina u SAD-u daleko pretjerana. Studije u koji
ma je prehrana impanza usporeena s ljudskom pre-
hranom potvrLiju istu istinu. Cimpanze odravaju
prilino nizak i konstantan Linos bjelanevina, zbog
svoje Lisredotoenosti na voe...17
ProLiila sam sadraj hranjivih tvari vie desetaka
vrsta razliitog zelenog povra i sa zadovoljstvom sam
utvrdila da aminokiselina kojih u jednoj biljci ima malo
u drugoj ima mnogo. Drugim rijeima, ako odrava
mo raznovrsnost zelenja LI naoj prehrani, dobivamo
sve esencijalne aminokiseline u obilnim koliinama.

41
42 ZELENO ZA ZPRAVUE Obilfe bjelanevina u zelenju 4-3

Molim vas da pogledate tablicu sadraja esencijal

nih aminokiselina u kelju i lobodi. Izabrala sam kelj
zato to je dostupan u veini trgovina koje dre povr
e. Loboda je jedan od najeih jestivih korova koji
raste u razliitim klimama. Veina poljoprivrednika
trebala bi vam znati pokazati lobodu.
U lijevom stupcu moete vidjeti preporuene ko
liine aminokiselina za prosjenu odraslu osobu. 18 U
desnom stupcu moete vidjeti koliine tih aminokise
lina u lobodi i kelju. Obratite panju na injenicu da
tamnozeleno lisnato povre sadri sline ili vee koli
ine aminokiselina od preporuenog dnevnog unosa
(RDA).
Kao to moete vidjeti iz ove tablice, jedna funta
(0,454 kg) kelja sadri ak i vie bjelanevina od dnev
nog unosa koji preporuuje ministarstvo poljoprivre
de. Ipak, pogrenim svrstavanjem svih dijelova bi
ljaka (korijena, peteljke, cvata, izdanaka, listova itd.)
u istu kategoriju povra, i uz pretpostavku da imaju
ista svojstva, pogreno smo zakljuili da je zelenje slab
izvor bjelanevina. Taj netoan zakljuak doveo je do
desetljeima dugog pothranjivanja i patnji ljudi. Ne
dostatak istraivanja o sadraju hranjivih tvari u ze
lenju doveo je do velike zbunjenosti kod veine ljudi,
ukljuujui mnoge strunjake. Dr. Joel Fuhrman je u
svojoj knjizi Eat to Live napisao: Cak se i lijenici i dije-
tetiari... iznenade kada saznaju da... ako jedete velike
koliine zelenog povra, dobivate znaajnu koliinu jalnih aminokiselina, pokuavali su jesti namirnice iz
bjelanevina. drugih grupa koje su poznate po svom viskom sadra
ju bjelanevina. Meutim, eljela bih objasniti razliku
Odakle ja dobivam svoje bjelanevine? Budui da
izmeu sloenih bjelanevina koje se nalaze u mesu,
sam svjesna konfuzije oko povra, jasno mi je zato je
mlijenim proizvodima, ribi itd. i pojedinanih amino
to postalo popularno pitanje. Kako veina ljudi nije
kiselina koje se nalaze u vou, povru, a posebno u
bila svjesna da u zelenju ima obilje dostupnih esenci-
zelenju.

44 ZELENO ZA ZDRAVLJE
Jasno je da tijelo treba raditi daleko manje kada
stvara bjelanevine iz pojedinanih aminokiselina do
stupnih iz zelenja nego iz ve kombiniranih, dugih
molekula bjelanevina, sastavljenih prema stranom
uzorku nekog potpuno drugaijeg stvorenja kao to je
krava ili pile. Htjela bih objasniti razliku izmeu slo
enih aminokiselina i pojedinanih aminokiselina po
mou jednostavne anegdote.
Zamislite da trebate saiti vjenanicu za svoju ker.
Konzumiranje sloenih bjelanevina koje dobivamo
od krava i drugih stvorenja je kao da odete u trgovinu
s rabljenom odjeom, kupite mnogo koritene odjee
drugih ljudi, doete kui i provedete nekoliko sati ki
dajui na dijelove haljine koje vam se sviaju i kombi
nirajui ih u novu haljinu za svoju ker. Ta mogunost
oduzela bi vam mnogo vremena i energije, ostavila
mnogo smea. Na taj nain nikada ne biste mogli saiti
savrenu haljinu.
Konzumiranje pojedinanih aminokiselina je kao
da odvedete svoju ker u tvornicu tekstila kako biste
kupile prekrasne nove tkanine, ipke, dugmad, vrpce,
niti i perle. S tim osnovnim elementima moete sai
ti prelijepu haljinu koja e savreno pristajati njenom
jedinstvenom tijelu. Slino tome, kada jedete zelenje,
kupujete nove aminokiseline, svjee napravljene uz
pomo Suneve svjetlosti i klorofila, koje e tijelo ko
ristiti za obnavljanje svojih dijelova u skladu s vaom
vlastitom DNK.
Nasuprot tome, tijelo bi vam se moralo muiti po
kuavajui sastaviti savrene molekule bjelanevina
iz tuih molekula, koje se sastoje od potpuno druk
ijih kombinacija aminokiselina. Osim toga, vae bi
tijelo najvjerojatnije dobilo mnogo nepotrebnih dijelo-
Obilje bjelanevina u zelenju 45
va koje je teko probaviti. Ti bi dijelovi dugo kruili
vaim krvotokom poput smea, izazivajui alergije i
druge zdravstvene probleme. Profesor W. A. Walker s
Katedre za nutricionizam na Harvardskoj koli javnog
zdravlja kae: Nepotpuno probavljeni dijelovi bjelan
evina mogu se apsorbirati u krvotok. Apsorpcija tih
velikih molekula doprinosi razvoju alergija na hranu i
imunosnih poremeaja.19
Ironian rezultat jedenja tih nesavrenih izvora bje
lanevina (ivotinjskih bjelanevina), je da mnogi ljudi
pate od nedostatka esencijalnih aminokiselina. Takvi
nedostaci ne samo to su opasni po zdravlje, nego kod
ljudi dramatino mijenjaju percepciju ivota i nain
na koji se osjeaju i ponaaju. U proizvodnji neuro-
transmitera tijelo koristi neke esencijalne aminokise
line, poput tirozina, triptofana, glutamina, histamina i
drugih. Neurotransmiteri su prirodni kemijski spojevi
koji olakavaju komunikaciju izmeu stanica mozga.
Tvari su to koje upravljaju naim emocijama, pame
njem, raspoloenjima, ponaanjem, sposobnostima za
uenje i obrascima spavanja. Tijekom posljednja tri de
setljea neurotransmiteri su bili u sreditu istraivanja
mentalnog zdravlja.
Prema istraivanju Julie Ross, specijalistice za pre
hrambenu psihologiju,20 ukoliko vaem tijelu nedosta
je odreenih aminokiselina, kod vas se mogu pojavi
ti jaki simptomi mentalne i fizioloke neravnotee te
jaka udnja za nepoeljnim tvarima.
Na primjer, razmotrimo tirozin i fenilalanin. Simp
tomi nedostatka tih aminokiselina mogu uzrokovati:
Depresiju
Nedostatak usredotoenosti i koncentracije
46 ZELENO ZA ZPRAVUE Obilje bjelanevina u zelen ju 47

Nedostatak energije na. 22 Na primjer, bjelanevine iz zelenja nemaju rak

Poremeaj panje kao nuspojavu. Ipak, u mnogim knjigama zelenje se
uope ne navodi kao izvor bjelanevina zato to zele
K tomu, simptomi nedostatka tih aminokiselina nje jo nije dovoljno istraeno.
mogu dovesti do jake elje za: Zelenje ima dovoljno bjelanevina da izgradi mii
Slatkiima e ivotinja koje pasu. Ovo svjedoanstvo dobila sam
Aspartamom od svog prvog amerikog prijatelja, farmera koji je di
Kofeinom plomirao psihologiju na Sveuilitu Harvard, Petera
krobom Hagertya iz Mainea: Kad su nae ovce u staji i jedu
Alkoholom koncentriranu krmu kao to je mljeveni kukuruz ili zob,
Kokainom dobivaju na teini pLino brze, ali mali jaganjci, kada
okoladom dosegnu 54 kg ili 90% teine potrebne za klanje, poi
Marihuanom nju pretvarati tu koncentriranu hranu u salo umjesto u
Duhanom miie, to nije od koristi potroau koji mora to salo
odvojiti i baciti. Ako su jaganjci uzgojeni na travi rastLi
sporije, ali mogu dosegnuti punu teinu za klanje s
Koristei dostupne podatke iz slubenih izvora,21
izraunala sam koliine tih dviju esencijalnih amino vrlo malo sala. Tako je moje zapaanje da se ini kako
kiselina koje moemo dobiti iz piletine ili tamnozelene koncentrati izgrauju lako sagorive masti dok trave
endivije: izgraLiju kvalitetne miie.
Ukratko, zelenje prua bjelanevine u obliku poje
PILETINA ENDIVIJA dinanih aminokiselina. Tijelo te aminokiseline koristi
lake nego sloene bjelanevine. Raznovrsno povre
J e d n a porcija: J e d n a glavica:
moe nam pruati sve bjelanevine koje su nam po
2 2 2 mg tirozina 2 0 5 mg tirozina trebne za odravanje naih jedinstvenih tijela.
261 mg fenilalanina 2 7 2 mg fenilalanina

Kao to moete vidjeti, protivno popularnom vje

rovanju, u zelenom povru ima mnogo visokokvalitet
nih bjelanevina. Prema objanjenju profesora T. Co-
lina Campbella, postoji cijelo brdo uvjerljivih doka
za koji pokazuju da su takozvane biljne bjelanevine
niske kvalitete, koje omoguuju sporu, ali postojanu
sintezu novih bjelanevina, najzdraviji tip bjelanevi-
 Vlakna: " a r o b n a spuva"

D r. sc. Bernard Jensen, dr. med., kiropraktiar, jedan

od najuglednijih svjetskih strunjaka s podru
ja nutricionizma i autor mnogih popularnih knjiga o
zdravlju, ustvrdio je da:
Svaki program ienja trebao bi poeti od debe
log crijeva... U 50 godina koje sam proveo pomaui
ljudima da pobijede bolesti i invalidnost, postalo je
savreno jasno da lo odnos prema crijevima lei u
korijenu zdravstvenih problema veine ljudi. Nakon
lijeenja vie od 300.000 pacijenata, mogu rei da prije
nego to se poduzme bilo kakvo djelotvorno lijeenje
uvijek je potrebno najprije se pobrinuti za crijeva.23
Glavni razlog unosa vlakana izbacivanje je otpad
nih tvari iz organizma. Bez vlakana, potpuno izbaci
vanje otpadnih tvari gotovo je ili potpuno nemogu
e. Ljudsko tijelo je udesno graeno: skoro svi toksini
iz svih dijelova tijela, ukljuujui milijune mrtvih sta
nica, svakodnevno zavravaju u ovjejem kanaliza-

49
50 ZELENO ZA ZPRAVUE
cijskom sustavu - debelom crijevu. Debelo crijevo se
puni otpadnim tvarima koje su tako pune otrova da na
njih gledamo s gaenjem, ne usuujui se dodirnuti
ih. Kako bi izbacilo te tvari, tijelu su potrebna vlakna.
Postoje dvije glavne vrste vlakana: topiva i neto-
piva. Topiva se vlakna nalaze u vou, grahu, graku,
zobenim mekinjama, a posebno u sjemenkama biljke
chin (vrsta kadulje). Ima konzistenciju slinu gelu koja
pomae pranjenje crijeva poveanjem volumena sto
lice u debelom crijevu. Topiva vlakna veu kolesterol
u tankom crijevu i izbacuju ga iz tijela. Odreena topi
va vlakna kao to su pektini (u jabukama) i guar-guma
(u sjemenkama chie, zobenom branu, mahunarkama
i mangu) usporavaju oslobaanje eera sadranog u
hrani koju jedemo, smanjujui tako rizik od dijabete
sa.
Netopiva vlakna nalaze se prvenstveno u zelenju,
kori voa i povra, oraastim plodovima, sjemenkama,
grahu i ljuskama itarica. Sustav izluivanja otpadnih
tvari vrlo je kompleksan. Priroda je usavrila svaki nje
gov i najsitniji korak. Pokuat u objasniti taj sloeni
proces jednim vrlo jednostavnim primjerom. Netopi
va vlakna pod mikroskopom izgledaju poput spuve,
i zaista nam slue kao udesna spuva, jer svaki djeli
vlakna moe apsorbirati nekoliko puta vie toksina
od svog volumena. Jeste li se ikada zapitali zato voli
mo imati spuvu u kuhinji? Nikad ne koristimo neto
glatko, poput papira ili plastike, kako bismo brisanjem
oistili prljave povrine. Spuve su vlaknaste. One
olakavaju posao ienja tako to apsorbiraju prljav-
tinu. To rade i netopiva vlakna. Ona uhvate toksine i
izbace ih iz tijela u zahodsku koljku. Netopiva vlakna
mnogo su bolja od bilo koje spuve zato to mogu ve-
Vlakna-. "arobna spuva" 51
zati nekoliko puta vie toksina od vlastite veliine. Ja
ih zovem arobna spuva.
Ne unosimo li vlakna hranom, veina toksinog ot
pada akumulira se u naem tijelu. Nae tijelo graeno
je na tako udesan nain da se svi toksini usmjerava
ju prema debelom crijevu. To je kanalizacijski sustav
ljudskog tijela. Moramo razumjeti da redovno iz tijela
moramo izbacivati mnoge kilograme toksina.
Odakle potjeu toksini? Oni ne potjeu samo od
udisanja praine i azbesta, neprobavljene hrane, une-
senih tekih metala i pesticida. Velike koliine toksina
potjeu od mrtvih stanica samih naih tijela. Znamo
da su stanice siune i ponekad zakljuujemo da sta
nice ne mogu bitno poveati koliinu otpadnih tvari
u naem tijelu. Meutim, imajmo na umu da se svake
godine zamijeni ak 98% od ukupnog broja atoma u
naem tijelu.24 To znai da 32 do 45 kilograma mrtvih
stanica godinje, ili vie, treba proi kroz na sustav.
Ako ih ne izbacimo, mrtve stanice naeg vlastitog tije
la mogu biti jedna od najtoksinijih vrsta otpada zato
to odmah poinju truliti. Vano je razumjeti da kad
ne uzimamo dovoljno vlakana, nakupljamo mnogo
vie otpada nego to nae tijelo moe podnijeti.
Ba kao to ne moete oistiti kuhinju bez spuve,
ljudsko tijelo ne moe izbacivati otpadne tvari bez vla
kana. Zamislite da morate oistiti velik, prljav prostor
kao to je garaa iskljuivo pomou plastine folije. Ja
bih odustala. Ljudsko tijelo nee odustati, ali ako nema
vlakana, prvo to se dogaa je da naa koa pokua
va preuzeti posao eliminacije, a kao rezultat toga
postaje gruba i bubuljiava. Kad su naa crijeva zae :
pljena, tijelo pokuava luiti vie sluzi kroz oi, nos i
grlo, znojimo se puno vie - tijelo koristi sve mogue
52 ZELENO ZA ZPRAVUE
kanale za izbacivanje toksinih tvari, ali to je kao da
izbacujete smee kroz prozor na kojem je mrea protiv
komaraca umjesto kroz vrata. Konzumiranjem dovolj
nih koliina netopivih vlakana otkljuavamo vrata za
izbacivanje toksina iz tijela na lak i normalan nain.
Sad se vjerojatno pitate koliko bismo vlakana tre
bali unositi da bismo postigli optimalan uinak na
zdravlje. Prema istraivanjima, prosjena divlja im
panza pojede 300 grama vlakana na dan! 25 Kad sam to
proitala, izraunala sam koliko sam vlakana ja unosila
svakog dana. Dobila sam koliinu od svega tri grama,
zato to sam voljela cijediti sokove. esto sam cijedila
svoje voe i povre umjesto da gubim svoje vrijeme
i trud na vakanje. Prije tridesetak godina, iz prvih
knjiga o sokovima koje sam proitala, nauila sam da
vlakna nisu probavljiva, ne sadre hranjive tvari, pa
slue samo kao optereenje za ljudski probavni trakt.
Otada je cijeenje sokova postalo jedna od mojih re
dovnih navika. Ponosno sam pila sokove danima, pa
ak i tjednima, pokuavajui se oistiti od toksina,
smatrajui da se pridravam vrlo zdrave prehrane! Za
panjila me usporedba tih 300 grama s moja tri. Osim
toga, shvatila sam koliko je kodilo mom zdravlju kad
nisam unosila nimalo vlakana zato to sam cijelo vrije
me samo pila sokove. Odluila sam da si vie ne mogu
dopustiti da vlakna bacam u kompost. Zeleni kaasti
sokovi definitivno su superiorni sokovima. Ipak, jo
uvijek smatram da sokovi mogu doprinijeti zdravlju u
specifinim situacijama.
Albert Mosseri, slavni francuski doktor prirodne
higijene, radikalno je izmijenio klasinu eltonovsku
metodu posta na vodi. Nakon nadgledanja 4.000 du
gotrajnih postova na vodi provedenih u njegovoj klini-
Vlakna-. "arobna spuva" 53
ci, doao je do izvanrednog zakljuka da je dugotrajan
post riskantno gubljenje vremena. On sada nadgle
da daleko krae postove na vodi nakon kojih slijedi
ono to on zove polupostovi, u kojima uz vodu u
prehranu uvodi ograniene koliine hrane bogate vla
knima. Tijekom te vane faze lijeenja njegovi pacijenti
dobivaju samo pola kilograma voa i pola kilograma
povra dnevno dok se njihova eliminacija otpadnih
tvari ne zavri.26 Dr. Mosseri tvrdi da je prijelaz na me
todu polupostova ubrzao eliminaciju do tog stupnja
da 100% njegovih pacijenata pokazuje jake znakove
dubinskog procesa ienja u obliku tamnih naslaga
na jeziku, esto crnih poput ugljena ili tamnosmeih.
Od poetka prolog stoljea irom svijeta provede
na su doista brojna istraivanja prehrambenih vlaka
na. Danas imamo hrpe nepobitnih dokaza za brojna
ljekovita svojstva vlakana. Evo nekih od tih svojstava:
Vlakna mogu ojaati bolesno srce. 27
Vlakna snizuju kolesterol, to smanjuje opasnost
od bolesti srca.
Vlakna sprjeavaju nastanak raznih oblika raka,
smanjuju rizik od raka i veu kancerogene tvari.
Vlakna mogu smanjiti opasnost od dijabetesa i
ublaiti ve dijagnosticirani dijabetes.
Vlakna ublaavaju oscilacije eera u krvi uspo
ravanjem apsorpcije eera. 28
Vlakna mogu ojaati imunosni sustav.
Vlakna odravaju nae debelo crijevo zdravim,
oslobaaju od opstipacije i potiu redovitost sto
lice.
54 ZELENO ZA ZPRAVUE
29
Vlakna spreavaju nastanak unih kamenaca.
Vlakna potiu rast korisnih probavnih bakterija.
Vlakna nam pomau da skinemo kilograme i
obuzdavaju prejedanje.
Vlakna veu suvian estrogen.
Vlakna sprjeavaJLi nastanak ireva.
Preporuen dnevni unos vlakana u SAD-u je 30
grama dnevno. Prosjean Amerikanac pojede izmeu
30
10 i 15 grama vlakana dnevno. To je daleko od dovolj
ne koliine. Imajui u vidu da bi tih jadnih 10 grama
vlakana trebalo apsorbirati i izbaciti par kilograma ot
padnih tvari, 10 grama je praktino nita. Smatram da
je nedovoljan unos vlakana glavni razlog starenja kod
ljudi. Pogledajte bilo koju ivotinju koja ivi u divljini.
Teko je pogoditi starost jelena, zebre, orla ili irafe.
Bili stari dvije ili petnaest godina, izgledaju jednako.
Divlje ivotinje postaju sporije tek tijekom posljednjih
nekoliko tjedana ivota. S druge strane, esto je lako
pogoditi dob ljudi, do u pet godina. Istovremeno, vi
djela sam mnoge ljude koji su poeli izgledati mlae
nakon to SLI popravili svoju eliminaciju otpadnih tva
ri.
Vjerujem da bismo trebali unositi 50 do 70 grama
vlakana na dan, ili vie od toga. Meutim, unos vla
kana moramo poveavati postupno. Prijei s 10 na 70
grama preko noi moglo bi biti opasno.
Tijela mnogih ljudi zbog konzumiranja prerae
ne hrane kroz desetljea su degenerirala. Osim toga,
usvojili smo mnoge neprirodne navike kao to je ne
dostatak vjebanja i provoenje veine vremena u
zatvorenom prostoru. Zbog toga moramo postupno
Vlakna: "arobna spuva 55
ponovno uvoditi zdrave navike kako bismo tijelu dali
vremena da se prilagodi. Zeleni kaasti sokovi savr
eni su za taj postupan prijelaz. Drugi izvori vlakana,
posebno vlakna u obliku pilula, mogu dovesti do pre
vie drastinog poveanja koliine vlakana u prehra
ni i rezultirati osjeajem napLihnutosti i poveanjem
plinova LI crijevima. Takve negativne nuspojave mogu
navesti ljude da odustanu prije nego to uope dobiju
priliku osjetiti zdravstvene koristi od vlakana.
Vlakna su vaan sastojak u prehrani impanza.
Kao to sam spomenula, one hranom unose 300 grama
vlakana dnevno. Osim to jedu mnogo vlaknima bo
gatog voa i lia, svoju prehranu dopunjuju srikom i
korom, koje se sastoje od priblino 44% vlakana.
Sjemenke lana savren su dodatak ljudskoj prehra
ni. Sjemenke lana izuzetno su bogate i topivim i ne-
topivim vlaknima. Sadre 26% vlakana (14% topivih,
12% netopivih). Samo 1/8 alice sjemenki lana sadri 6
grama vlakana.
Preporuila bih vam da u svoju prehranu redovito
dodajete sjemenke lana. Sjemenke lana imaju vrstu
vanjsku ljusku i trebaju biti svjee samljevene kako
bi bile najkorisnije za zdravlje. Moete samljeti cijele
sjemenke mlincem za kavu ili u Vitamixovoj posudici
za suhu hranu. Savjetovala bih vam da jednu do dvije
lice mljevenih sjemenki lana dodate svojim salatama,
juhama ili kaastim sokovima. Sjemenke lana takoer
su dobar izvor omega-3 masnih kiselina, i daleko naj
bolji prirodan izvor biljnog lignina, vanog fitonutri-
jenta koji titi od raka.
Moja obitelj je otprije intuitivno dodavala sjemenke
lana naim obrocima bilo u obliku krekera ili u obliku
brana. Igor je usavrio metodu dehidriranja lanenih
56 ZELENO ZA ZPRAVUE

krekera do tog stupnja da ih zna osuiti tako da ima

ju okus kao raeni kruh, ili kao dvopek od uskislog
tijesta, ili kao svima najdrai ruski kruh s kimom. Na
uite li praviti krekere poput Igora nikada neete biti
usamljeni, a u svojoj prehrani imat ete obilje vlakana,
prirodne spuve.

Z e l e n j e za h o m e o s t a z u
Pogledajte ovo tijelo! To je umjetniko djelo. Nije ga mogue poboljati ni
na koji nain... boanski sastavljeno.
31
-Dr. Bernard Jensen

G lavna razlika izmeu ivih bia i neivih stvari

je u tome to se ivi entiteti mogu obnavljati i na
taj nain uvelike prilagoavati promjenama u okoliu,
dok se stvari koje nisu ive mogu razbiti i unititi. Na
primjer, ako s biljke otkinete list, na njoj e narasti novi
list. Ako poreete kou na svom prstu, vaa koa e
zarasti. S druge strane, neive stvari poput kamenja
ili ljudskih graevina, bez obzira koliko bile velike i
vrste, ako se otete ne mogu se same popraviti. Na
primjer, nakon katastrofa kao to su potresi, lavine i
tornado ljudi moraju obnoviti svoje kue, ceste, elek
trane itd.
Ta izvanredna sposobnost svih ivih organizama
da se obnavljaju jedina je sila koja moe izlijeiti
bilo koju bolest. Sve druge tehnike lijeenja koje su
izmislili ljudi mogu biti uspjene samo ako su usmje
rene na to da pomau prirodnoj sposobnosti samog
tijela da se popravlja. Ljudsko tijelo moe preboljeti

57
58 ZELENO ZA ZPRAVUE
neku bolest samo ako se sve tjelesne tvari kao to su
limfa, krv, hormoni i bezbroj drugih odravaju unutar
odreenih optimalnih parametara.
Fizioloki proces koji sve tvari u tijelu odrava na
razinama nunim za optimalno zdravlje tijela zove se
homeostaza. 32 Taj proces ekstremno je sloen, i pot
puno razumijevanje njegovih mehanizama daleko
nadilazi mogunosti nae trodimenzionalne mate.
Sa zahvalnou uviamo da je homeostaza najvaniji
proces u tijelu. Jednostavna istina glasi: pomaemo li
naoj homeostazi - brinemo se o svom zdravlju na
najbolji mogui nain.
Kako se moemo brinuti o naoj homeostazi kad
nam je izvan dosega? Proces homeostaze u ljudskom
tijelu usko je povezan s endokrinim sustavom. Home-
ostatska ravnotea ovisi o radLi endokrinih lijezda.
Ako lijezde ne lue odgovarajue koliine hormona,
homeostatska ravnotea u tijelu e se poremetiti i mo
gla bi se razviti bolest.
lijezde endokrinog sustava i hormoni koje one
oslobaaju utjeu gotovo na svaku stanicu, organ i
funkciju naeg tijela. Endokrini sustav ima vanu ulo
gu u reguliranju raspoloenja, rasta i razvoja, funkcija
tkiva i metabolizma, kao i seksualne funkcije te proce
sa razmnoavanja.
Najjednostavnije reeno, endokrini sustav u ljud
skom tijelu djeluje poput tvornice kombinirane sa su-
permarketom koja proizvodi i opskrbljuje svakom po
trebnom tvari svaku lijezdu ili organ u bilo koje vrije
me i u bilo kojoj koliini. Sto bi takvoj tvornici moglo
biti potrebno? Obilje sirovina visoke kvalitete! Slino
tome, endokrinom sustavu u naem tijelu apsolutno
su potrebne sve hranjive tvari, ukljuujui vitamine,
Zelenje za b o m e o s t a z u 59
aminokiseline, ugljikohidrate, esencijalne masne kise
line, minerale i sve elemente u tragovima. Opskrblji
vanje naeg tijela svim tim hranjivim tvarima od pre
sudne je vanosti za dobro zdravlje.
Sve te potrebe zelenje zadovoljava bolje od bilo
koje druge hrane! Da ponovim jo jednom, kad ga iz-
miksamo, hranjive tvari iz zelenja apsorbiraju se djelo
tvornije i pruaju mnogo puta vie hranjivih tvari od
drugih namirnica, pa ak i od salata pripremljenih na
tradicionalan nain. Drugim rijeima, pijenjem zele
nih kaastih sokova odravamo nau homeostatsku
ravnoteu na najbolji mogui nain.
ao mi je to tu informaciju nisam saznala prije
deset godina, dok je moja majka jo bila iva. Bila je
prelijepa, pustolovna ena od samo 66 godina kad su
joj dijagnosticirali rak, godinu dana nakon to je pliva
la u jednoj rijeci blizu ernobila. Sad bih joj mogla na
vrlo zoran nain objasniti kako se tijelo lijei. Sigurna
sam da bi mama odbila kemoterapiju, jer su te otrovne
kemikalije unitile njenu ve oslabljenu homeostazu.
Umjesto toga bih je hranom dovela do zdravlja. Danas
razumijem da samo podupiranjem (a ne unitavanjem)
homeostaze tijelu dajemo najvee anse da se izlijei.
Moda bi jo bila s nama. Upoznala sam mnoge lju
de koji su preivjeli daleko tee oblike raka od onoga
koji je imala moja majka tako to su u svoju prehranu
ukljuili vie zelenja. Nedostaje mi. Znala je podijeliti
radost kao nitko drugi.
Kad stariji ljudi dou na moja predavanja, osjeam
zahvalnost to imam priliku podijeliti svoje informa
cije s neijim roditeljima. Osjeam se tako sretna zbog
njihove djece. Kakav je blagoslov imati roditelje otvo
renog uma! Stvarno se trudim i sama biti takva.
 V a n o s t e l u a n e kiseline

K oliko ljudi zna kolika je vrijednost njihove elu

ane kiseline? Koliko nas cijeni njenu vanost za
nae ope zdravlje? Gotovo nitko ne uvia koliko je
presudno imati normalnu koliinu solne kiseline u e
lucu. Ne znam zato me nijedan od brojnih lijenika
koje sam posjetila nikada nije pitao za moju eluanu
kiselinu, ili ju testirao. Nikada nisam ula svoje pri
jatelje da priaju o njihovoj eluanoj kiselini. Sretna
sam to sam doznala za njenu vanost od jednog ve
terinara koji mi je pomagao sastaviti zdravu prehranu
za mog psa.
Na moje iznenaenje, pronala sam desetke knji
ga i znanstvenih lanaka o vezi izmeu razine solne
kiseline i ljudskog zdravlja. Ta tema prouava se ve
desetljeima. Profesor W. A. Walker s Katedre za pre
hranu Harvardske kole za javno zdravlje kae: Me-
dicinske istraivae od 1930-ih zabrinjavaju posljedice
nedostatka solne kiseline. Iako jo uvijek nisu potpuno

61
 02
ZELENO ZA ZDRAVLJE
jasne sve posljedice po zdravlje, neke su dobro doku
mentirane. 33
Niska kiselost u elucu (hipoklorhidrija) stanje je
koje se javlja kad ljudsko tijelo nije sposobno proizvo
diti odgovarajue koliine eluane kiseline. Niska ki pretjeran unos masti i bjelanevina, iscrpljuje stanice
selost u elucu neizbjeno i dramatino utjee na pro stijenke eluca koje lue HC1.35
bavu i apsorpciju veine hranjivih tvari neophodnih za
zdravlje. Veina minerala, ukljuujui i tako vane kao
to su eljezo, cink, kalcij i vitamine B kompleksa (fol-
nu kiselinu i druge) treba odreenu koliinu eluane
kiseline da bi uope mogli biti apsorbirani. Bez eluane
kiseline, neizbjeno dolazi do nedostataka hranjivih
tvari koji vode do bolesti.
Pored apsorpcije, eluana kiselina ima mnoge
druge vane funkcije. Na primjer, eluana kiselina
trebala bi unitavati sve tetne mikroorganizme, pa
togene bakterije, parazite i njihova jajaca, te gljivice
koje uu u tijelo kroz usta. Zbog toga, kod nedostatka
eluane kiseline ne postoji barijera protiv parazi
ta. Razgovarala sam s gastroenterologom koji uzima
uzorke eluane kiseline od svojih pacijenata i esto
pronalazi raznovrsne parazite koji bujaju upravo tamo
gdje bi trebali biti uniteni. Ve samo zbog tog razloga
htjela bih da je moja eluana kiselina jaka.
eluana kiselina pomae kod probavljanja velikih
34
molekula bjelanevina. Ako je razina eluane kiseli
ne niska, nepotpuno probavljeni dijelovi bjelanevina
apsorbiraju se u krvotok i izazivaju alergije i imuno
loke poremeaje.
Prirodna razina solne kiseline (HC1) opada sa sta-
rou osobe, posebno nakon etrdesete. Tada veina
ljudi poinje dobivati sijede dlake kao rezultat nedo
statka hranjivih tvari uzrokovanog snienom razinom
Vanost eluane kiseline 63
eluane kiseline. Razina solne kiseline moe se po
eti smanjivati i ranije ako zlostavljamo svoj probav-
ni trakt, ili cijelo tijelo, suvinim koliinama hrane,
upotrebom kemikalija i stresom. Prejedanje, posebno
Autohtoni narodi poznavali su mnoge razliite pre
hrane kroz povijest, ovisno o njihovom okoliu. Zajed
niko im je bilo to to su jeli velike koliine vlakana.
Istraivai su procijenili da su australopitek i neki dru
gi autohtoni narodi konzumirali oko 150 grama vlaka
na dnevno. 36 Kad vidimo tu brojku, lako je zakljuiti
da je njihova eluana kiselina bila prilino jaka, bitno
jaa od nae. Takoer su imali puno jae zube, eljusti
i eljusne miie. Bili su u stanju u ustima savakati
ilavu, vlaknastu hranu do kremaste konzistencije, a
onda bi njihovi eluci pomou solne kiseline nastavili
probavljati tu dobro savakanu tvar. Od toga vreme
na naa su se tijela dramatino promijenila. Napravite
jedan eksperiment: uzmite komadi bilo kojeg povra
ili zeleni list, sjednite i vaite ga to due moete. Kad
osjetite da ste ga spremni progutati, ispljunite ga na
dlan i pogledajte ga. Vidjet ete da e jo uvijek biti
daleko od kremaste konzistencije. Imajte na umu da e
vae tijelo biti u stanju asimilirati samo hranjive tvari
iz najsitnijih estica. Velike estice nee biti probavlje-
ne i pretvorit e se u kiseo otpad. Jedan moj prijatelj
koji je lijenik i esto radi krvne pretrage pokazao mi je
na monitoru povezanom s raunalom jedan takav ne-
probavljeni komad u krvi jednog veganskog pacijenta.
okirala sam se kad sam vidjela da svaki put kad je
taj siuni neprobavljeni komad dodirnuo crvena krv
na zrnca, ta su zrnca istog trenutka umrla. Na kraju je
 64 ZELENO ZA ZPRAVUE
taj komadi neprobavljene hrane zavrio okruen sa
stotinjak mrtvih stanica u nekoliko slojeva. Taj mi je
prijatelj objasnio da se takvi toksini djelii nakupljaju
u naem tankom crijevu, zbog ega ljudi imaju proi
rene, ispupene trbLihe.
Ako pored nedovoljnog vakanja neki od nas ne
maju potrebnu koncentraciju solne kiseline, tad vrlo
vjerojatno imaju nedostatak veeg broja hranjivih tva
ri. Da bi moglo stvarati solnu kiselinu, ljudsko tijelo
mora naporno raditi. Kako starimo, naa tijela postaju
slabija i ne mogu stvarati odgovarajue koliine solne
kiseline. Zato veina ljudi s godinama ima sve manje
eluane kiseline.
Sa starenjem dobivamo sjedine. Primijetila sam da
veina ljudi kojima je dijagnosticirana vrlo niska razi
na eluane kiseline ima primjetno vie sijedih dlaka,
to je neizravan znak nedostatka hranjivih tvari. S dru
ge strane, postoje mnogobrojne dobro dokumentirane
prie o ljudima kojima se vratila prirodna boja kose
kao rezultat redovnog konzumiranja izmiksanog zele
nja, a jedna od njih je i Ann Wigmore.
Miksanje je slino vakanju, i zato uzimanje izmik-
sane hrane moe dovesti do dramatinog poboljanja
naeg zdravlja. Nakon usitnjavanja u mikseru velike
brzine, dijelovi hrane postaju idealne veliine za asi
milaciju. Kao rezultat toga, tijelo ne zadrava hrami u
elucu tako dugo, nego ju odmah alje u tanko crije
vo, omoguujui tijelu da stvara manje solne kiseline.
Zbog toga, jedenje izmiksane hrane tedi nau ener
giju i odrava nas mladolikima usprkos starenju.
Godinama nisam uspijevala shvatiti zato neki lju
di brzo izgLibe viak kilograma nakon to preu na
prehranu sirovom hranom. Ti ljudi jednostavno ne
Vanost eluane kiseline 65
mogu ostati na sirovoj hrani jer im je neugodno ivje
ti uz neprestane primjedbe njihovih prijatelja i roa
ka da su premravi. Slaem se da ljudi ne bi trebali
biti premravi. Nakon to sam dLigo istraivala utje
caj smanjene kiselosti u elucu na asimilaciju hrane,
upitala sam neke od svojih prijatelja s problemom s
teinom jesu li ikada provjerili svoju razinu kiseline
u elucu. Nekoliko njih kasnije mi se javilo i reklo da
im je dijagnosticirano da imaju vrlo malo ili nimalo
eluane kiseline. Njihov lijenik prepisao im je da
Liz obroke uzimaju pilule solne kiseline. Jedna bliska
prijateljica pokuavala je jesti sirovo nekoliko godina i
postala je tako mrava da se njen sLipmg zabrinuo za
njeno zdravlje. Otila je k lijeniku i dijagnosticirali su
joj aklorhidriju (odsutnost solne kiseline). Lijenik joj
je dao pilule s HCl-om i ona je nastavila sa svojom si
rovom prehranom. Ta prijateljica povratila je svu SVOJLI
teinu.
Da bi hranjive tvari mogle biti apsorbirane, hrana
u elucu treba biti razgraena, i mehaniki i pomou
kiselina, u vrlo male komadie od 1 do 2 mm. Sirovo
voe i povre u sebi sadre najvrednije hranjive tvari,
ali ih je posebno teko probaviti zato to njihovu ila
vu celuloznu strukturu treba razbiti da bi hranjive tva
ri izale. Ako nema dovoljno eluane kiseline, tijelo
nije u stanju uzeti sve potrebne hranjive tvari, posebno
bjelanevine, i poinju se javljati nedostaci. Upoznala
sam nekoliko ljudi s takvim problemom koji su se osje
ali kao da SLI U zamci. Dok bi jeli samo sirovu hranu
Lispijevali bi se osloboditi simptoma odreenih bole
sti koje su imali, ali bi postali vrlo mravi. Onda bi u
svoju prehranu dodali kuhanu hranu kako bi postigli
svoju eljenu teinu, ali vratili bi im se njihovi neelje-
 Vanost eluane kiseline 67
66 ZELENO ZA ZPRAVUE

ni simptomi. Zbunjeni, stalno su mijenjali prehranu ne
znajui to da rade.
Zato sam osjetila veliku sreu kada sam, nakon to
sam odrala nekoliko predavanja o zelenim kaastim
sokovima, poela primati pisma poput ovog:
lako je sirova hrana rijeila moj artritis, nikada
je se nisam mogao pridravati due od dva mje
seca jer sam na iskljuivo sirovoj hrani gubio te
inu tako brzo, do 60 kila, da bi se moja ena us-
paniila mislei da umirem, pa bih morao opet
prijei na kuhanu hranu od koje bi mi se vratio
artritis. Kad sam poeo piti zelene kaaste so
mijastenija gravis, osteoporoza, psorijaza, rozaceja,
ulcerozni kolitis, urtikarija i vitiligo. Zbog toga je slav
ni istraiva, dr. Theodore A. Baroody, u svojoj divnoj
knjizi Alkalize or Die, zapisao: Solna kiselina je apso
38
lutno neophodna za ivot. Drugim rijeima, nitko
ne moe biti potpuno zdrav bez normalne razine sol
ne kiseline.
Molim vas, nemojte pomijeati kiselost u elucu s
alkalnou krvi. Naa krv mora biti blago alkalna, i o
tome emo govoriti u narednim poglavljima. Solna
kiselina je jedina kiselina koju nae tijelo stvara. Sve
druge kiseline su nusproizvodi metabolizma, i ukla
njaju se to je mogue bre.
39

kove, moja teina se stabilizirala! Sad sam ve

est mjeseci na sirovoj hrani i odravam svoju
normalnu teinu od 70 kilograma. Hvala vam!
(N. H. Canada)

Ve sam vidjela mnoge sluajeve u kojima su ljudi

s probavnim problemima bili u stanju uvelike pobolj
ati svoju asimilaciju dodavanjem izmiksanog zelenja
svojoj prehrani. Iako kuhanje namirnice ini mekima
i probavljivijima, procesom zagrijavanja unitava se
veina neophodnih vitamina i enzima u hrani. Miksa-
nje je daleko manje tetno od kuhanja zato to uva sve
neophodne hranjive tvari u hrani.
S niskom razinom eluane kiseline povezane su
mnoge bolesti. 5 Evo tek nekih: razmnoavanje bakteri
ja, kronina kandidijaza, paraziti, Addisonova bolest,
multipla skleroza, artritis, astma, autoimuni poreme
aji, celijana bolest, karcinom eluca, depresija, der
matitis, dijabetes, ekcemi, vjetrovi, bolest une vre
ice, polipi na elucu, gastritis, hepatitis, hipertireoza,
 R o z e b u r k a studija

K ad sam postala svjesna vanosti uloge solne ki

seline, odluila sam provesti studiju. Na temelju
simptoma niske razine eluane kiseline koje sam
prikupila iz raznih medicinskih lanaka, izradila sam
upitni listi. Zatim sam isprintala tisuu primjeraka i
podijelila ih svojim uenicima. Rezultati su bili okan-
tni! Izraunala sam da je 98% ljudi koji su odgovorili
na moja pitanja imalo neke simptome niske kiselosti
u elucu. Pozivam vas da provjerite da li i sami imate
neke simptome koji ukazuju na hipoklorhidriju.

Znakovi i simptomi niske kiselosti u elucu

Molim vas da proitate pitanje i ispunite odgovarajui kvadrati na desnoj strani

NIKAD PUNI KAL) CES10

Imate li nadutost, podrigivanje ili vjetrove neposredno
nakon jela?

Imate li probavne smetnje, proljev ili opstipaciju?

Osjeate li osjetljivost, arenje ili suhou usta?
Imale li garavicu?

69
 70 ZELENO ZA ZPRAVUE
Ti simptomi mogu biti indikatori hipoklorhidrije.
Ako ste oznaili nekoliko simptoma ak i u stupcu
ponekad, bilo bi dobro da provjerite kiselost svog
eluca kod lijenika.
Razgovarala sam s jednim lijenikom iz Rusije i
zaintrigiralo me kad sam otkrila kako tamo testiraju
hipoklorhidriju. Zatrae od ljudi da popiju etvrt ali Igor i ja odvezli smo se do 190 kilometara udaljenog
ce soka od cikle i provjere hoe li se boja njihovog uri
na ili stolice imalo promijeniti prema boji cikle. Pazite
sad! Ako se promijene, onda da, vaa razina eluane
kiseline je niska. To me zapanjilo, jer sam vjerovala da
je takva promjena boje normalna, jer je uvijek bila za
mene. Meutim, nekoliko mjeseci nakon to smo po
eli piti zelene kaaste sokove, moja je obitelj pojela
veliku, slasnu salatu od cikle, ali nitko od nas vie nije
imao promjene boje! Kako sam tu dramatinu pro
mjenu mogla pripisati samo pijenju zelenih kaastih
sokova, pretpostavila sam da se naa razina solne ki
seline popravila. Kako bih dobila vri dokaz za to,
Rozeburska stuciija 71
poela sam planirati studiju koja bi pokazala uinak
zelenih kaastih sokova na eluanu kiselinu. Htjela
sam pronai nekoliko ljudi kojima je dijagnosticirana
niska razina solne kiseline i koji bi bili dobrovoljci za
dodavanje zelenih kaastih sokova svojoj prehrani na
neko vrijeme. Nakon to bi zavrili s pijenjem zelenih
kaastih sokova na odreeno vrijeme, bili bi ponovno
testirani.
Nekom arobnom sluajnou, dok sam se molila
da pronaem lijenika koji bi mi bio spreman pomo
i oko takve studije, jednog sunanog jutra lijenik po
imenu Paul Fiber nazvao me iz Roseburga, oblinjeg
grada u Oregonu. On mi je rekao da su on i njegova
supruga nedavno prihvatili ivotni stil prehrane si
rovom hranom i da im treba vodstvo. Takoer mi je
spomenuo da ga je nedavno poela brinuti injenica
da velik broj ljudi ima nisku razinu eluane kiseli
ne. Sastali smo se sljedeeg jutra kako bismo detaljno
razgovarali o naem eksperimentu. Dr. Fieber se inio
vrlo zainteresiranim za sudjelovanje. Sljedeeg tjedna,
Roseburga kako bismo tamo odrali predavanje o pre
hrani. Nakon mog predavanja 27 ljudi se dobrovoljno
javilo za svakodnevno pijenje jedne litre svjee pripre
mljenog zelenog kaastog soka tijekom mjesec dana,
uz svoju uobiajenu ameriku prehranu.
Projekt je poeo 29. travnja 2005. Cijela moja obi
telj na smjenu je miksala litre i litre zelenog pia. Kako
bismo poveali raznolikost, koristili smo svako voe i
povre kojeg smo se mogli dokopati. Igor je svaki dru
gi dan s dragocjenim tovarom odlazio na put od 380
kilometara do tamo i natrag. Bila je to velika obaveza,
ne samo za moju obitelj, nego i za sve sudionike, pa
72 ZELENO ZA ZPRAVUE
ak i za njihove obitelji. Nijedan od mojih dragih su
dionika nije nijednom propustio doi na mjesto preu
zimanja. Kad sam se zahvalila toj svojoj novoj obitelji
(zovem ih moji posirovljeni) to su bili tako predani
i disciplinirani, odgovorili su mi da su svi oni osjeali
veliku vanost i hitnost ovog eksperimenta, te da su
bili uzbueni to mogu pomoi. Osim toga, mnogi od
njih htjeli SLI popraviti stanje svog eluca na prirodan
nain.
Sljedei odlomak opisuje dr. Fieberovu stranu pri
e.
PRIA DR. PAULA
U p o z n a v a n j e s V i c t o r i o m i n j e n o m obitelji bilo je pre
k r a s n o iskustvo. Zadivljujue je kako nas je sudbina
spojila. M o j a s u p r u g a i j a traili s m o p o m o n a n a e m
p u t u p r e m a poboljanju z d r a v l j a k r o z s i r o v u p r e h r a n u ,
a Victoriji je trebala p o m o o k o njene studije.
P o s t o j e r a z n e m e t o d e testiranja HCl-a, ali o d l u i l i s m o
da e za n a s biti najzgodniji provokacijski test HCl-a,
i m a j u i u v i d u n a v r e m e n s k i okvir. P r o v o k a c i j s k i test
H C l - a slui k a o p o m o k o d utvrivanja s p o s o b n o s t i
eluca da proizvede odgovarajue koliine eluane
k i s e l i n e . Tijelo j e e v o l u i r a l o t a k o d a o s l o b a a e l u a n u
k i s e l i n u k a o reakciju n a o d g o v a r a j u e p o d r a a j e . R a z
miljanje o hrani, v a k a n j e i p r i s u t n o s t o d r e e n e h r a n e
( z d r a v e ili n e ) u e l u c u , npr. bj el a nevi na , mlijeka, soli
kalcija, kave... s t i m u l i r a o s l o b a a n j e gastrina, h o r m o n a
koji l u e g a s t r i n s k e stanice, ili G stanice, u p i l o r i k i m li
j e z d a m a s m j e t e n i m u i z l a z n o m dijelu e l u c a . G a s t r i n
s n a n o s t i m u l i r a lijezde stijenke e l u c a na stvaranje i
luenje kiseline u e l u d a c . H i s t a m i n j e j o j e d a n h o r m o n
koji s t i m u l i r a stvaranje k i s e l i n e . P r i s u t n o s t g a s t r i n a po-
73
Rozeburska studija
j a a v a njegov uinak. M n o g i ljudi imaju oslabljen p r o c e s
stvaranja kiseline i boluju od h i p o k l o r h i d r i j e ili, u ozbilj
nijim sluajevima, aklorhidrije.
M n o g i od mojih pacijenata a l e se na p o v r a t h r a n e u
j e d n j a k (gastriki refluks) z b o g p r e j a k o g luenja e
l u a n e k i s e l i n e . P r e m a m o m iskustvu, p r e j a k o luenje
e l u a n e kiseline nije esto. M e u t i m , luenje e l u a n e
kiseline u k r i v o vrijeme e s t o je, a m o e izazvati s i m p t o
me u i r i t i r a n o m ili u p a l j e n o m p r o b a v n o m traktu.
K o d m n o g i h ljudi v r a a n j e sadraja e l u c a u j e d n j a k
vie je p o v e z a n o s n e o d g o v a r a j u i m l u e n j e m e l u a n e
k i s e l i n e koje d o v o d i do truljenja h r a n e i p o p r a t n i h s i m p
t o m a - plinova, n a d u t o s t i , refluksa i podrigivanja. T e r a
pija a n t a c i d o m m o e pruiti p r i v r e m e n o olakanje, ali ni
na koji n a i n ne p o m a e u lijeenju.
U naoj studiji svaki s u d i o n i k d o b i o je 10 k a p s u l a HC1-
a, koje su bile dovoljne za p r o v o k a c i j s k i test 4 o b r o k a .
O d n a e s k u p i n e zatraili s m o d a testiraju o b r o k e b o
g a t e b j e l a n e v i n a m a i obilan s l o e n o b r o k . Poeli su s
j e d n o m k a p s u l o m uz prvi o b r o k , i a k o nisu imali b l a g o g
74 ZELENO ZA ZPRAVUE Rozeburka stuclija 75

arenja ili n a d r a e n o s t i trebali su p o v e a t i d o z u na dvije j e d o k a z a l o o g r o m n a iscjeljujua svojstva zelenih kaa

k a p s u l e s a s l j e d e i m o b r o k o m t e nastaviti l a k o d o k n e
stih s o k o v a .
dobiju reakciju ili d o u do 4 k a p s u l e b e z i k a k v e reakcije.
e l i o b i h o s o b n o zahvaliti Victoriji to m i j e p r u i l a
O d 2 7 s u d i o n i k a , s a m o j e dvoje i m a l o reakciju s j e d n o m
priliku da sudjelujem u t a k o i z u z e t n o j studiji. U s v o m
k a p s u l o m i oni su tada p r e k i n u l i studiju. S v i ostali iz
i v o t u s r e o s a m vrlo m a l o ljudi koji su t a k o p r e d a n i i
n a e s k u p i n e imali s u o d r e e n u r a z i n u h i p o k l o r h i d r i j e
t a k o s t r a s t v e n o p o m a u d r u g i m a . H v a l a ti, Victoria, za
i n a s t a v i l i su sudjelovati u studiji. N j i h o v a d o b bila je u
uvijek si promijenila n a e ivote.
r a s p o n u o d 1 7 d o 8 0 g o d i n a . O d svih s u d i o n i k a z a t r a e
n o j e d a n e mijenjaju n i j e d a n d r u g i d i o svoje p r e h r a n e .
Kao to je dr. Fieber spomenuo, oekivali smo neke
N a k o n trideset d a n a s v a k o d n e v n o g pijenja j e d n e litre pozitivne promjene, ali nismo znali da e biti tako zna
z e l e n i h kaastih s o k o v a , p r o v e l i s m o j o j e d a n p r o v o k a - ajne u tako kratkom vremenskom razdobljti. Veina
cijski test HCl-a k a k o b i s m o utvrdili da li je u p r o t e k l i h eksperimenata poput ovog obino se planira na tri do
m j e s e c d a n a d o l o d o poboljanja. J e d n a o s o b a o t p a l a j e est mjeseci, no kako smo sve plaali iz vlastitog depa,
o k o s r e d i n e studije z b o g osjeaja m u n i n e . O d p r e o s t a l a napravili smo samo onoliko koliko smo si mogli priu
24 s u d i o n i k a u g r u p i k o d njih 16 d o l o je do poboljanja titi. Roseburki eksperiment pokazao je da redovno
stvaranja H C l - a . Z a p a n j i l o m e t o to j e 6 6 , 7 % s u d i o n i k a konzumiranje zelenih kaastih sokova uvelike koristi
pokazalo t a k o z n a a j n o poboljanje. Nisam oekivao zdravlju ljudi kroz poboljanje razine solne kiseline.
da u vidjeti tako velik n a p r e d a k u t a k o k r a t k o m r a z d o Zato bi potroai zelenih kaastih sokova trebali oe
blju. V l a k n a u z e l e n i m k a a s t i m s o k o v i m a i njihova pre kivati da e:
h r a m b e n a vrijednost postigli su nevjerojatan uspjeh. S v i
s u d i o n i c i primijetili su i m n o g a d r u g a poboljanja s v o g
imati bolju apsorpciju vrijednih hranjivih tvari;
zdravlja, o d kojih s u n e k a bila d r a m a t i n e p r o m j e n e .
smanjiti mogunost dobivanja infekcija i pa
[Molim vas da pogledate svjedoanstva na kraju ove knjige.]
razita;
T a k o e r bih elio iznijeti svoje o s o b n o s v j e d o a n s t v o ,
b u d u i da s m o ja i m o j a s u p r u g a p o e l i piti z e l e n e kaa
izlijeiti alergije;
ste s o k o v e o k o dva m j e s e c a prije p r o v e d b e studije. M o j poboljati ope zdravstveno stanje.
krvni tlak, p u i s i r a z i n a k o l e s t e r o l a z n a t n o su se p o p r a
vili. Izgubili s m o s v a k u elju za k u h a n o m h r a n o m , a Bolja apsorpcija sama po sebi je velika prednost.
z e l e n i kaasti s o k o v i bili su vrlo u k u s n i i zasitni. N a j
Bolja apsorpcija kalcija, primjerice, moe smanjiti rizik
vanija p r o m j e n a k o d m e n e b i l a j e p o v e z a n a s m a l o m
od osteoporoze, bolja apsorpcija eljeza moe pomoi
i z r a s l i n o m koja m i s e bila pojavila n a n o s u . N a k o n j e d
kod lijeenja anemije; bolja apsorpcija vitamina grupe
nog mjeseca na zelenim kaastim sokovima, izraslina je
B moe tititi od ivanih poremeaja, i tako dalje.
o t p a l a , ostavivi m a l u r u p u n a mjestu gdje j e bila. T o m i
 76 ZELENO ZA ZPRAVUE
Na kraju knjige moete proitati svjedoanstva
sudionika Roseburke studije. Kao rezultat redovnog
konzumiranja zelenih kaastih sokova tijekom samo
jednog mjeseca, sudionici su naveli sljedea pobolja
nja: poveanje energije, ublaenje depresije i nestanak
suicidalnih misli, manja kolebanja razine eera u krvi,
redovitija stolica, nestanak peruti, nestanak nesanice,
potpun prestanak napada astme, potpun nestanak uo
biajenih simptoma PMS-a, vri nokti, slabija elja
za kavom, poboljanje seksualnog ivota, istija koa i
mnoga druga. Bilo je zanimljivo da je veina sudionika
koji su eljeli smravjeti izgubila 2,3 do 4,5 kilograma,
a onih par ljudi koji su htjeli dobiti na teini uspjeli su
dobiti pola ili jedan kilogram.
Sudionici Roseburke studije bili su tako uzbue
ni zbog svojih rezultata da su do mene doprle glasine
da razmiljaju o tome da promijene ime svog grada u
Raws'burg!*
Roseburka skupina sa svojim obiteljima i prijateljima.
* Engl, raw = sirov, prim. prev.
Rozeburka stud, i ja 77
injenica da je praktian eksperiment dokazao sva lje
kovita svojstva zelenih kaastih sokova ini ovo jedno
stavno pie istinski posebnim. Molim vas da imate u
vidLi da ne nastojim bilo to prodati. Nadam se da u
nadahnuti to je mogLie vie ljudi da u svoje svakod
nevne ivote ukljue zelene kaaste sokove.
Od Roseburga do Sankt Peterburga
Uzbuena sam to mogu svima objaviti da je u
Rusiji, u Centru za zdravu prehranu ROSTKI u Sankt
Peterburgu, poela nova, detaljnija studija slina Ro-
seburkoj studiji. Taj je Centar osam godina provodio
razne studije implikacija klorofila na ljudsko zdrav
lje pod nadzorom lijenika, profesora i znanstvenika.
Odobrena su sredstva za provedbu studije utjecaja pi
jenja zelenih kaastih sokova na koncentraciju HC1 u
elucu i razinu vitamina B-12.
 Z e l e n j e ini t i j e l o alkalnijim

P onekad mi se ini da u naoj potrazi za zdravljem

ve mnogo desetljea ponavljamo iste stvari. U
meuvremenu, najea bolest - rak - pogorava se iz
godine u godinu. Pogledajmo statistike za 2005. 40

Procjenjuje se da e se pojaviti 1.372.910 novih

sluajeva raka i 570.260 smrtnih sluajeva od
raka; petogodinja stopa preivljavanja porasla je
s 50 posto iz 1970-ih na 74 posto.

Rak plua ostaje najvei ubojica, a procjenjuje se

da e odnijeti ivote 163.510 ljudi.

Rak prostate bit e dijagnosticiran kod oko 232.090

mukaraca, a umrijet e njih 30.350.

Rak dojke bit e dijagnosticiran kod otprilike

211.240 ena, a umrijet e njih 40.410.

79
BO ZELENO ZA ZPRAVUE
I u Rusiji i u Sjedinjenim Dravama primijetila sam
da se glavna struja medicine fokLisira na sporedne Lizro-
ke bolesti. Za mene je to kao da golim rukama guramo
automobil koji je ostao bez benzina umjesto da ga napu
nimo benzinom, ili kao da tjeimo gladne ljude umjesto
da ih nahranimo. Dakle, to je glavni uzrok bolesti?
Danas imamo cijelo more zbunjujuih informacija i
lanke u kojima razni strunjaci iznose razne razloge
bolesti. MedLitim, osobno mislim da je glavni razlog
bolesti vrlo jasno objanjen jo 1931. godine! Prije vie
od 75 godina Otto Warburg dobio je Nobelovu nagra
du za svoje otkrie da je uzrok raka oslabljeno stani
no disanje zbog nedostatka kisika na staninoj razini.
Prema Warburgu, narueno stanino disanje dovodi
do fermentacije, to rezultira niskim pH (kiselou) na
staninoj razini.
Dr. Warburg je u svojoj studiji za koju mu je do
dijeljena Nobelova nagrada ilustrirao okolinu kance-
rozne stanice. Normalna zdrava stanica prolazi kroz
negativne promjene kada vie ne moe primati kisik
kako bi pretvarala glukozu u energiju. U nedostatkLi
kisika, stanica pribjegava prvobitnom programu pre
hrane pretvorbom glukoze kroz proces fermentacije.
Mlijena kiselina koju stvara fermentacija sniava sta
nini pH (acidobazinu ravnoteLi) i razara sposob
nost DNK i RNK da kontroliraju dijeljenje stanice. Na
kon toga stanice se poinju mnoiti. Mlijena kiselina
istovremeno izaziva jake lokalne bolove jer unitava
stanine enzime. Rak se javlja kao brzorastui vanjski
stanini pokrov s jezgrom od mrtvih stanica.
Dr. Otto Warburg zavrio je jedan od svojih naj
slavnijih govora sljedeom tvrdnjom: ...danas nitko ne
moe rei da se ne zna to je rak i to je njegov glavni uzrok.
Zelenje ini tijelo alkalnijim 81
Naprotiv, nema bolesti iji bi glavni uzrok bio bolje
poznat, i zato neznanje danas nije izgovor da se ne moe
poduzeti vie u pogledu prevencije.il
Otto WarbLirg dobio je Nobelovu nagradu za to to
je pokazao da rak buja LI anaerobnim (bez kisika) ili
kiselim uvjetima. Drugim rijeima, glavni uzrok raka
je kiselost ljudskog tijela. U vrijeme kad sam proita
la njegov genijalni govor on je ve odavna bio mrtav.
Pitam se, ako je to otkrie bilo tako vano da je za nje
ga dobio Nobelovu nagradu, zato svi nisu upoznati s
tim to je pH?
im su znanstvenici otkrili kakvi bi trebali biti
zdrav ljudski krvni tlak i temperatura, izumljeni su
ureaji za njihovo mjerenje. Svaki puta kad bih otila
k lijeniku izmjerili bi mi krvni tlak i temperaturu, ali
ne sjeam se da mi je lijenik ikada izmjerio pH. Visok
krvni tlak i vruica, iako nisu ugodni, ne izazivaju rak.
Kiselo stanje krvi ga izaziva. To je dokazao dr. War
burg, znanstvenik meunarodnog ugleda. Zato mi se
ini da je od presudne vanosti informacije o pH od
mah uiniti svima dostupnima.
Osobno smatram vrlo opravdanim da djeca ue
pH indeks svih namirnica u koli i da bi sve namir
nice koje se prodaju javnosti trebale imati pH indeks
ispisan na etiketi sa sadrajem, zajedno s kalorijama i
hranjivim tvarima. Na primjer, sir parmezan trebao bi
imati crvenu upozoravajuu etiketu s pH znakom koji
kae da stvara ekstremnu kiselost -34! S druge strane,
pinat bi mogao imati znak zlatne medalje s indek
som pH +14, kao izvrsna, alkaliziraJLia hrana. Indeksi
pH izmjereni su u biokemijskim laboratorijima i nije
ih mogue pogoditi samo po izgledu hrane. Neke na
mirnice iznenaujue su alkalne ili kisele; na primjer,
82 ZELENO ZA ZPRAVUE
veina ljudi zaudi se kada sazna da je limun jedno od
najjae alkalizirajueg voa, dok orasi blago zakiselju-
ju tijelo. Smatram da je vano da piramida namirnica
amerikog Ministarstva poljoprivrede pone iskazivati
pH razliitih namirnica to je prije mogue. Vjerujem
da bi se zdravlje mnogih ljudi moglo odmah popraviti
kad bi znali birati alkalizirajuu hranu koja ima bolji
uinak na ljudsko zdravlje. Potpun popis pH vrijedno
sti razliitih namirnica moete pronai u knjizi The pH
Miracle Roberta Younga.
Popularna zabluda meu mnogim ljudima na dijeti
je da masti najvie doprinose debljanju. To pogreno
shvaanje dovodi do velike konfuzije i objanjava zato
tako velik broj debelih ljudi ne uspijeva skinuti ki
lograme. Sigurna sam da bi mnoge okiralo kada bi sa
znali da se moemo udebljati jedui, na primjer, sir, ne
samo zato to je bogat mastima, ve najvie zbog njego
ve velike kiselosti. Kao reakciju na visok pH, tijelo stva
ra masne stanice za pohranjivanje kiseline. Na primjer,
bademi imaju 70% masti, a svinjetina samo 58%. Meu
tim, svinjetina ima jednu od najviih kiselosti -38, dok
bademi imaju alkalnu reakciju +3. 42 To je razlog zato
je, pored prehrambene vrijednosti, presudno znati pH
indeks - imati ga dostupnog i pri ruci u svakoj trgovini,
ispisanog na svakoj etiketi, kako bi se znala sposobnost
namirnice da alkalizira tijelo. Poznavanje pH indeksa
raznih namirnica moe nam pomoi da uravnoteimo
nae osobne planove dnevnih obroka.
Sjeam se kako je 1965. moja majka bila u suzama
nakon to je u jednom ruskom magazinu o zdravlju
proitala lanak koji je tvrdio da lubenice i krastavci
nemaju nikakvu prehrambenu vrijednost. To je bila
najdraa hrana nae obitelji. etrdeset godina kasnije
Zelenje ini tijelo alkalnijim 83
saznala sam da krastavci i lubenice toliko alkaliziraju
da neutraliziraju zakiseljujui uinak jedenja govedi
ne. Drago mi je to su moji roditelji nastavili kupovati
lubenice, usprkos znanstvenim preporukama.
Prije mnogo godina, dok sam se u Rusiji obrazova
la za medicinsku sestru, na profesor rekao nam je da
kolesterol iz nae hrane ne doprinosi razini kolesterola
u naoj krvi, jer kolesterol stvara naa jetra. Zbog toga
nisam bila iznenaena ili razoarana prehranom bo
gatom mastima i ivotinjskim bjelanevinama koju je
moj otac dobivao dok je bio u centru za srane bolesti.
Nakon to je moj otac doivio jak srani napad, poslu
ivali su mu govei odrezak s umakom i mlijeko. Ka
snije, nakon to sam proitala mnogo knjiga i lanaka
o vanosti pravilne pH ravnotee u tijelu, saznala sam
da takozvani tetni kolesterol, lipoprotein (LDL)
stvara naa vlastita jetra radi vezanja toksina i deakti-
viranja kiselog otpada koji potjee od odreenih vrsta
hrane, kao to su masti i ivotinjske bjelanevine. Na
alost, svoju prvu knjigu na tu temu, Alkalize or Die43,
kupila sam dva mjeseca nakon to je moj otac umro od
svog drugog sranog napada.
Hrana nije jedini imbenik koji utjee na nau pH
ravnoteu. Bilo koji stres potencijalno moe ostaviti
kisele ostatke u naem tijelu; i suprotno, svaka aktiv
nost koja je smirujua i oputajua moe nas uiniti
alkalnijima.
Faktori koji nas potencijalno ine kiselijima uklju
uju sluanje ili govorenje grubih ili bijesnih rijei, gla
snu muziku i buku, ekanje u prometnoj guvi, osje
aj ljubomore ili elju za osvetom, sluanje bebe kako
plae, pretjerani rad i pretjerano vjebanje, poetak i
zavretak kole, odlazak na odmor, gledanje stranih
84 ZELENO ZA ZDRAVUE
ili stresnih filmova, gledanje i sluanje televizije, dugi
telefonski razgovori, uzimanje hipoteke, plaanje ra
una i kreditnih kartica, itd.
Faktori koji nas potencijalno ine alkalnijima su:
davanje ili primanje osmijeha ili zagrljaja, smijeh i
ale, klasina ili tiha glazba, gledanje teneta, primanje
komplimenta ili blagoslova, primanje blage masae,
boravak u ugodnoj i istoj okolini, boravak u prirodi,
gledanje djece kako se smiju i igraju, etnja i spavanje
pod zvijezdama i mjeseinom, rad LI vrtu, promatranje
cvijea, pjevanje ili sviranje glazbenog instrumenta,
iskren prijateljski razgovor i mnoge druge stvari.
Meni pomae promatranje unutarnjih reakcija mog
tijela na razliite dogaaje oko mene, i ako primijetim
neeljeni osjeaj ili unutarnji stres, pokuavam promi
jeniti ne samo svoju prehranu, nego i cijeli svoj nain
ivota.
Neobrazovanost u vezi s pH ravnoteom izaziva
mnogo zbunjenosti meu ljudima koji trae zdrave na
ine prehrane. Oni isprobavaju mnoge razliite stvari,
vrlo esto bez pozitivnih rezultata. Na primjer, moje
vlastito iskustvo je da sam mnogo godina jela samo si
rovu hranu. Iako je to bilo veliko poboljanje u odnosu
na moj prijanji nain prehrane, nisam postizala opti
malne rezultate koje sam htjela sve dok nisam poela
jesti vie zelenja. Proitala sam nekoliko knjiga i lana
ka na tu temu i kupila lakmus papir kako bih pomou
njega mjerila svoj pH. Meutim, gotovo svaki put kad
bih izmjerila svoju slinu ili urin, bili su kiseli. Zato sam
postala jo zbunjenija i prestala sam mjeriti. Bila sam
uvjerena da je moja prehrana najbolja mogua, jer to bi
moglo biti bolje od prehrane sirovom hranom? Nisam
razumjela vanost odravanja alkalne ravnotee tijela.
Zelenje ini tijelo alkalnifim 85
Kad sam poela piti zelene kaaste sokove odluila
sam jo jednom provjeriti svoju pH ravnoteu. Testira
la sam svoju slinu i urin, s iznenaenjem otkrila da je
lakimis papir sada bio postojane zelene boje koja znai
alkalnost!
im sam jasno prepoznala usku povezanost izme
u hrane koju unosimo u tijelo i nae pH ravnotee, za
svoju sam obitelj kupila mnogo traka za mjerenje pH
i stavila sam ih u zahode i kuhinje, da budu dostupne
u svakom trenutku, kako bismo mogli svakodnevno
provjeravati nau pH ravnoteu i bih sigurni da je nae
zdravlje izvan opasnosti. Nakon to smo tako mnogo
godina bili na 100% sirovoj prehrani, dola sam do za
kljuka da je nemogue zadrati povoljnu alkalnu pH
ravnoteu bez konzumiranja velikih koliina tamno-
zelenog lisnatog povra, otprilike dva svenja ili 0,45 do
0,91 kilograma dnevno. Neki ljudi pokuavaju odrati
normalnu pH ravnoteLi uzimanjem dopuna prehrani
koje sadre sueno zelenje. Iako je to sigurno bolje nego
jesti samo pomfrit, vrsto vjerujem da je konzumiranje
svjeeg zelenja tisuu puta bolje zato jer su dopLine pre
hrani preraena hrana i njihova je prehrambena vrijed
nost izmijenjena, a kao rezLiltat toga neke kvalitete hra
njivih tvari nestaju, zbog ega se vrijednost nutrijenata
uvelike mijenja. Takoer, kad se konzumiraju u obliku
kapsula i tableta, oni ulaze u nae tijelo u golemim, kon
centriranim dozama, i sve dodatne hranjive tvari stva
raju dodatno optereenje za sustav izluivanja.
Zbog tog razloga, od svih izbora koje imamo u
vezi s konzumiranjem zelenja, zeleni kaasti sok je
pobjednik zato to je potpuna hrana, svje je, a za
njegovu pripremu potrebno je manje od minute.
 Z d r a v o t l o vrjednije je od z l a t a
Mi smo prah Zemljin.
- dr. Bernard Jensen

K ad sam proitala svoju prvu knjigu o permakul-

turi (prirodnom nainu vrtlarstva), neoekivano
sam nauila tako zapanjujue injenice o tlu da sam
radikalno izmijenila brojne svoje navike. Pored toga
to kompostiram, recikliram i kupujem iskljuivo eko
loki uzgojenu hranu, sada imam i vlastiti mali per-
makulturni vrt. Sto je najvanije, razvila sam duboko
potovanje prema svim vrstama tla.
Tijekom stotina milijuna godina koliko ve ive na
naem planetu, biljke su postale zapanjujue samo
dovoljne. Osim to su postigle koristan odnos sa Sun
evom svjetlou, biljke su nauile uzgajati vlastito
tlo! Kada biljke umru, nama se moe initi da samo
padnu na tlo i istrunu, pojedene od mnotva buba i
crva. Meutim, istraivai su sa zaprepatenjem ot
krili da samo odreene vrste bakterija i gljivica jedu
44
mrtve biljke. Biljke znaju kako da na vlastite trule
pripadnice privuku samo one mikroorganizme i gliste

87
 ZELENO ZA ZPRAVUE
koji e stvoriti korisne minerale za tlo na kojem e ra
sti druge biljke te vrste. Jedan od naina na koje biljke
privlae odreene mikroorganizme na svoje tlo je taj
da koncentriraju vie eera u svom korijenju. Tako je
korijenje, kao kod mrkve i krumpira, uvijek puno sla
e od ostalih dijelova biljaka. Biljke i mikroorganizmi
nalaze se u simbiotskom odnosu, koji je koristan i za
biljku i za mikroorganizam. 45 Ba kao to mi ljudi ra
dimo s naim domaim ivotinjama, biljke uzgajaju
neke mikroorganizme i odreene vrste gljivica koje
stvaraju humus (organsku tvar) bogat najpotrebni
jim mineralima za tu vrstu biljaka. Oigledno je da je
kvaliteta tla od presudne vanosti, ne samo kao izvor
vode i minerala za biljke, nego je od kljune vanosti
za samo njihovo preivljavanje. To je razlog zato se
biljke nikada ne smiju istraivati odvojeno od tla na
kojem rastu.
Ako nas zanima koje hranjive tvari primamo od bi
ljaka, nikako ne smijemo ignorirati kvalitetu hranjivih
tvari koje biljke dobivaju iz tla, jer mi doslovno kon
zumiramo minerale iz tla preko biljaka. Kvaliteta tla
na kojem biljke rastu ima ogroman utjecaj na zdrav
lje ljudi i ivotinja koje jedu biljke. Sljedei primjer s
istokrvnim konjima jasno pokazuje kakav utjecaj
tlo moe imati na ljude i ivotinje: U par generacija,
izvorno divovski pjegavi konji za vuu pasmine Per-
cheron, nastale na tlima francuske pokrajine juno od
Normandije, smanjili su se na veliinu kozakih konja,
iako su Sovjeti njihove loze odravali istokrvnima, i
njihova je tjelesna graa ostala ista, iako minijarurizi-
46
rana. Taj sluaj otkriva da je tlo na kojem biljke rastu
jednako vano za nae zdravlje kao i same biljke, ako
ne i vanije! Drugim rijeima, koliko god to neobino
Zdravo t l o vrjeclnije je o<\ zlata 89
zvualo, naa dobrobit ovisi o kvaliteti tla na kojem
raste naa hrana, jer je pravi izvor hranjivih tvari za
ljude tlo, a ne biljke.
Glavna razlika izmeu ekolokog i konvencional
nog vrtlarstva je u tome to Konvencionalna poljopri
vreda nastoji hraniti biljke, dok ekoloka metoda hrani
mikroorganizme u tlu. 47 Jednostavno reeno, konven
cionalni poljoprivrednici ignoriraju mikroorganizme
u tlu i usmjeravaju svoje napore na opskrbljivanje tla
kalijem, duikom i drugim kemikalijama radi zdravlja
biljaka, dok se ekoloki vrtlari brinu da nahrane ive
organizme u tlu, koji pruaju harmonino uravnote
ene hranjive tvari za biljke. Ba kao to ljudi ne mogu
ivjeti od kemikalija umjesto hrane, mikroorganizmi
tla ne mogu preivjeti kada se hrane umjetnim gno
jivima. Kad kemikalijama unitimo sve mikroorga
nizme, tlo se pretvara u prainu. Nijedna biljka ne
moe rasti u praini, koliko god ta praina bila bogata
raznim kemikalijama.
Kroz biljke koje jedemo primamo neophodne hra-
njive tvari koje su stvorili mikroorganizmi u tlu. Sto u
tlu ima vie organske materije ili humusa, to je hrana
uzgojena na tom tlu bogatija hranjivim tvarima.
Molim vas da na sljedeoj tablici obratite panju na
zapanjujue razlike u sadraju hranjivih tvari izmeu
ekoloki i konvencionalno uzgojenog povra.48 Prou
ite, na primjer, koliinu eljeza u rajicama i pinatu.
Takoer uoite injenicu da u konvencionalno uzgo
jenom povru gotovo uope nema kobalta. Budui da
kobalt slui kao osnova za vitamin B-12 (kobalamin),
pitam se moe li konzumiranje preteno konvencio
nalno uzgojenog povra doprinijeti nedostatku vita
mina B-12.
90 ZELENO ZA ZPRAVUE Zdravo t l o vrjeclnije je ocj zlata 91

izbaciti tonu hu
musom bogatog,
probavljenog
Elemenata u tragovima u ppm suhe tvari
tla.: A9
Kao poslje
dica naeg ljud
skog visoko-
tehnolokog
naina Lizgoja
biljaka, najvei
dio tla na poljo
privrednim far
mama l i SAD-u
sadri manje od
2% organske tva
ri, dok je izvorno,
prije ere kemiza-
cije, sadravalo
60-100%. Prema
Davidu Blumeu,
ekolokom bio
logu, u i t e l J L i i
strunjaku za permakulturu: Veina komercijalnog
Cini se da su biljke daleko bolji farmeri od nas.
poljoprivrednog tla I klase u najboljem sluaju ima 2%
Kao rezLiltat milijuna godina njihovog mudrog vrtla-
organske tvari - to je granina linija izmeu ivog i
renja, mi l J L i d i naslijedili s m o nekoliko stopa debeo 50
mrtvog tla. Primjenjujui tehniku permakulturnog
sloj predivnog, plodnog povrinskog t l a po cijelom
vrtlarstva na polju s izuzetno iscrpljenim tlom, koje se
svijetu s nebrojenim sretnim mikroorganizmima koji
sastojalo od gline tvrde poput cementa, David Blume
u n j e m L i bujaju. U svom bestseleru Tajni ivot tla, Peter
je u nekoliko godina uspio podii L i d i o organske tvari
Tompkins i Cristopher Bird kau: Zajednika teina
na razimi od 25%.
svih stanica mikroorganizama na Zemlji je dvadeset
pet puta vea od teine ivotinjskog svijeta; svako ju S tog je polja Librao 8 puta vie plodova po e
tro dobro obraene zemlje sadri do pola tone bujaju- tvornoj stopi od koliine koju ameriko Ministarstvo
ih mikroorganizama, i tonu glista koje dnevno mogu poljoprivrede smatra moguom. 51 Tla ne moemo
92 ZELENO ZA ZPRAVUE

uspjeno hraniti kemikalijama zato to biologija nije

isto to i kemija*.82 Drugim rijeima, kemijskim gnojivi
ma nedostaju ivi enzimi koji doprinose jedinstvenim
sposobnostima svih tala. Prema brojnim istraivanjima
provedenim u razliitim zemljama, enzimi tla mogu
pretvoriti jedan element u neki drugi ako bi takva b i
oloka transmutacija bila od koristi za biljke koje na
tom tlu rastu. Pogledajte sljedee citate iz brojnih studi
ja i uvjerite se sami.
Profesor Rene Furon s Fakulteta za znanosti Sveui Ljekovita svojstva klorofila
lita u Parizu tvrdi: Vie se ne moe poricati da priroda
stvara magnezij iz kalcija (u nekim sluajevima odvija Kad se s panjom usredotoite na bilo to, ak i vlat trave, to postaje
se obrnut proces); da kalij moe nastati iz natrija. 53 jedan zagonetan, zadivljuju, neopisivo velianstven svijet za sebe.
-Henry Miller
Komaki, direktor laboratorija za bioloka istraiva
nja kompanije Matsushita Electric iz Japana kae: Ra-
V
zni mikroorganizmi, ukljuujui odreene bakterije i
po dvije vrste plijesni i kvasaca, bili su u stanju tran-
smutirati natrij u kalij. 54 Ruski profesor P. A. Korol-
S to due ivim, sve se vie divim prirodi. Kad za
vrijeme svojih jutarnjih etnji po prirodi naiem na
jelena, vjevericu ili bilo koju drugu ivotinju, ukoim
kov tvrdi: ...silicij se moe pretvarati u aluminij...
se i upijam ih oima tako oduevljeno kao da mi
prolazimo kroz radikalnu reviziju, ne sitnica, nego
nita drugo nije vano. Osjeam da postoji neto vrlo
osnovnog statusa naslijeene prirodne znanosti. Do
tajanstveno u ivotinjama, cvijeu, drveu, a posebno
lo je vrijeme da priznamo da se bilo koji kemijski
u suncu. Kada pogledam Sunce, zahvalna sam to je
element moe pretvoriti u neki drugi, pod prirodnim
55 njegova svjetlost besplatna i jednako dostupna svima.
uvjetima.
Mnogi ljudi vole sunce. Svi se osjeamo bolje i izgle
To su vrste injenice iz kojih moemo zakljuiti
damo zdravije ako se redovito izlaemo suncu. Poku
da kemijska gnojiva nikada ne mogu obogatiti ivo
avamo dobiti to je mogue vie Suneve svjetlosti.
tlo, ve ga mogu samo naruiti ili ak unititi, uz ka
Nai kupai kostimi sveli su se na sam minimum dok
tastrofalne posljedice po biljke, ivotinje i ljude.
nastojimo kupati svoja tijela u dragocjenoj Sunevoj
svjetlosti. Meutim, malo je ljudi koji su svjesni teku
eg oblika sunca - klorofila.
KlorohT je jednako vaan kao Suneva svjetlost!
Nikakav ivot nije mogu bez Suneve svjetlosti i nika
kav ivot nije mogu bez klorofila. Klorofil je Suneva

93
 ZELENO ZA ZPRAVUE
energija pretvorena u tekue stanje. Konzumiranje to
je mogue vie klorofila isto je kao da sunamo svoje
unutarnje organe. Molekula klorofila iznenaujue je
slina molekuli hema u ljudskoj krvi.56 Klorofil se bri
ne o naem tijelu poput najbrinije majke. On lijei i
isti sve nae organe, pa ak i unitava mnoge od naih
unutarnjih neprijatelja, kao to su patogene bakterije,
gljivice, stanice raka i mnogi drugi.57
Da bismo uivali u optimalnom zdravlju, u naim
crijevima moramo imati 80-85% dobrih bakterija.
Prijateljske bakterije stvaraju mnoge neophodne hra
njive tvari za nae tijelo, ukljuujui vitamin K, vita
mine skupine B, brojne korisne enzime i druge tvari
od vitalne vanosti. Te dobre ili aerobne bakterije
rastu u prisutnosti kisika, koji im je potreban za sta
lan rast i opstanak. Zato ako u stanicama naih tijela
nemamo dovoljno kisika, loe bakterije nadvladat
e dobre i poeti bujati, izazivajui ogroman broj in
fekcija i bolesti. Te patogene bakterije su anaerobne i
ne podnose plinoviti kisik. Od kljune je vanosti da
vodimo brigu o naoj crijevnoj flori! Dobre bakte
rije lako mogu propasti zbog nebrojenih faktora, kao
to su antibiotici, loa prehrana, prejedanje, stres itd.
U tom sluaju moemo imati 80-90% loih bakterija
koje pune nae tijelo toksinim kiselim otpadom. Vje
rujem da je prevladavanje anaerobnih bakterija u na
im crijevima glavni uzrok svih bolesti.
Klorofil se od drevnih vremena koristio kao udo
tvoran lijek. Klorofil sa sobom nosi znatne koliine ki
sika, zbog ega igra presudnu ulogu u podravanju
aerobnih bakterija. Zbog toga, to vie klorofila kon
zumiramo, to e bolja biti naa crijevna flora i ope
zdravlje. S obzirom da je zelenje glavni izvor klorofila,
Ljekovita svojstva klorofila 95
teko je nai bolji nain konzumiranja klorofila od
pijenja zelenih kaastih sokova.
Dokazano je da je klorofil koristan kod prevencije
i lijeenja mnogih oblika raka 58 i ateroskleroze.59 Broj
na znanstvena istraivanja pokazuju da gotovo i nema
bolesti kod koje klorofil ne bi bio od pomoi. Kad bih
htjela opisati sve ljekovite kvalitete klorofila morala
bih napisati cijelu jednu posebnu knjigu. Zato sam
navela samo neka od brojnih ljekovitih svojstava ove
zadivljujue tvari.
Klorofil
Poveava broj krvnih zrnaca
Pomae u prevenciji raka
Organima prua eljezo
ini tijelo alkalnijim
Neutralizira toksine unesene hranom
Poboljava stanje kod anemije
isti i deodorira tkiva debelog crijeva
Pomae u ienju jetre
Poboljava stanje kod hepatitisa
Regulira mjesenicu
Pomae kod hemofilije
Poboljava stvaranje mlijeka
Ubrzava zarastanje rana
Uklanja tjelesne mirise
titi rane od bakterija
isti zube i desni kod pioreje
Uklanja zadah iz usta
 96 ZELENO ZA ZPRAVUE
Ublaava grlobolju
Izvrstan je za ispiranje usta kod oralne kirurgije
Pomae kod upale krajnika
Smiruje ireve
Smiruje bolne hemoroide
Pomae kod izbacivanja katara
Revitalizira krvoilni sustav u nogama
Poboljava stanje kod proirenih vena
Ublaava bolove izazvane upalom
Poboljava vid
Najvaniji cilj svih oblika ivota na naem plane
tu je produenje njihovog ivota. to je nama ljudima
potrebno za preivljavanje? Osim zraka i vode, naa
primarna potreba je hrana. Hranu dobivamo od bi
ljaka i ivotinja. Odakle biljke dobivaju svoju hranu?
Biljke svoju hranu dobivaju iz tla i izravno od sunca!
Samo biljke znaju pretvarati Sunevu svjetlost u
ugljikohidrate. Tako biljke rastu. One stvaraju uglji-
kohidrate od Suneve svjetlosti, od ugljikohidrata
biljke izgrauju nove stabljike, korijenje i koru, i to je
najvanije, izgrauju novo lie jer lie moe stvarati penice sastoji se od 70% klorofila i sadri 92 razliita
dodatne ugljikohidrate. Zbog toga je masa lia uvijek
vea u odnosu na ostale dijelove biljke. Budui da ze
leni dijelovi biljke uvijek nastoje poveati apsorpciju
u klorofilu, one neprestano rastu, i zato mi nepresta
no moramo iati grmlje i kositi travu oko naih kua;
inae e biljke nastaviti neprekidno rasti sve dok ne
zauzmu sav prostor, ne ostavljajui mjesta za nas.
ivot biljaka ovisi o Sunevoj svjetlosti, a na ivot
ovisi o biljkama. ak i kada ljudi jedu ivotinje, jedu ih
Ljekovita svojstva klorofila 97
zbog hranjivih tvari koje je ivotinja prije toga dobila
jedui biljke. To je razlog zato ljudi gotovo nikada ne
jedu mesoderske ivotinje, ve samo one koje se hra
ne biljkama. Drevna palestinska uenja, islam i razne
druge religije zabranjuju jedenje mesoderskih ivo
tinja kao to su lavovi, tigrovi, leopardi, lisice, orlovi,
pelikani itd. Moja baka se sjeala kako su za vrijeme
rata njeni gladni roaci pokuali jesti meso mesoder
skih ivotinja i svi su se teko razboljeli. Istovremeno,
nijedna ivotinja, ak i mesoderska, ne bi mogla pre
ivjeti bez konzumiranja odreenih koliina zelenja.
Svi smo vidjeli da psi i make povremeno jedu zelenu
travu.
Zahvaljujui visokom udjelu kisika u klorofilu i
visokom udjelu minerala LI zelenim biljkama, zele
nje alkalizira tijelo vie od bilo koje druge hrane na
naem planetu. Ukljuimo li zelene kaaste sokove u
nau prehranu, moemo odrati naa tijela alkalnima
i zdravima.
Drugi izvrstan nain dobivanja klorofila i hranji
vih tvari iz zelenja je pijenje soka od mlade penice.
To vrlo hranjivo pie izmislila je dr. Ami Wigmore i
ono neprekidno dobiva na popularnosti. Sok mlade
minerala od 102 mogua, beta karoten i B vitamine, uz
vitamine C, E, H i K, 19 aminokiselina i korisne enzi
me. Sva ta svojstva ine mladu penicu izvanrednim
graditeljem zdravlja.
Meutim, zbog visoke gustoe hranjivih tvari sok
od mlade penice mnogim ljudima teko pada. Mnogi
bi ga rado redovito konzumirali, ali to ne mogu zbog
osjeaja munine koji im ponekad izaziva i sam njegov
miris. I sama sam mnogo puta poela piti sok od mla-
98 ZELENO ZA ZPRAVUE

de penice i nisam ga uspijevala zadrati u elucu ak

ni nakon to sam nauila poseban ples mlade peni-
ce, izgovarala posebne molitve, drala zaepljen nos
i izvodila druge trikove.
Nakon to sam godinu dana redovno pila zelene
kaaste sokove, netko mi je ponudio aicu soka od
penice i, neoekivano, svidio mi se! Sada sam po prvi
put u ivotu u stanju bez popratnih neugodnosti sva
koga dana popiti decilitar, dva ili vie soka od mlade
penice. Bila sam toliko zadivljena i radosna da sam Mudrost biljaka
neko vrijeme odlazila u nau lokalnu zadrugu Ashland
piti sok od penice, plaajui svaki put 10 do 15 dolara
samo za to pie. ula sam kako djevojke za barom sa
sokovima komentiraju da nikada nisu vidjele da netko
moe popiti toliko tog soka s takvom lakoom. Nijed
na od njih nije uope mogla piti sok od zelene penice!
e smo raspravljali o sloenom odnosu biljaka s
Danas ga vie ne konzumiram svakodnevno, ali uvijek
ga popijem kad imam priliku. Mislim da je ta drama
V tlom i Sunevom svjetlou. ini se da SLI milijuni
godina suivota na istom planetu doveli do toga da
tina promjena tolerancije mog tijela prema soku od
su biljke, ljudi i ivotinje razvili jaku simbiotsku vezu.
mlade penice povezana s mojom poboljanom razi
Biljkama ne smeta ako ljudi i ivotinje jedu njihove
nom eluane kiseline.
plodove jer im to koristi tako to iri njihovo sjeme za
budue generacije. U stvari, biljke su zainteresirane
da netko pojede njihove plodove, ah samo kad su zre
li. Kao to sam ve rekla, cilj svih biljaka je produenje
njihove vrste i pruanje odgovaraJLiih Livjeta za ivot
njihovim potomcima. To je razlog zato SLI skoro svi
plodovi na svijetu okruglog oblika, kako bi se mogli
otkotrljati i zapoeti nov ivot. Iz istog razloga biljke
su nauile svoje plodove uiniti upadljivo obojenima,
ukusnima i hranjivima, kako bi osigurale da njihovi
potroai ne pojedu samo jedan plod, ve da se vraa
ju po jo. Ta je strategija vrlo uspjena i svo voe bude
pojedeno. Jeste li ikada primijetili koliko detaljno ptice

99
 100 ZELENO ZA ZPRAVUE
oiste stabla trenje ili kako vjeverica nastavlja raditi
na hrastu sve dok ne ostane nijedan ir? to se dogaa
nakon toga? Jedai probavljaju svoju hranu i izbacu
ju izmet daleko od matine biljke, pa sjeme biva pre
kriveno izvrsnim organskim gnojivom. Sjeme dobi
va savren poetak. Unutar ploda sjemenke su mudro
zatiene od probave tvrdom ljuskom i inhibitorima.
Obratite pozornost na to kako biljka svoje plodove dri
vrlo neukusnima, bezbojnima i bez privlanog mirisa
sve dok sjemenke ne postanu zrele, kako ih nitko ne bi
pojeo prije nego to sjemenke sazru.
Sljedei primjer ilustrira koliko biljkama znai na
stavak njihove vrste. U jednoj nedavnoj studiji prove
denoj u Rusiji biolozi su otkrili da Kada stablo predo
sjeti svoju smrt, ono prikupi svu svoju energiju i ulo
i tu energiju u stvaranje sjemena po posljednji put.
Na primjer, hrast koji je slomila oluja ili cedar kojem
je kora oguljena s debla, u oprotajnom naporu prije
nego to zauvijek umru, daju svoje rekordne prinose
irova i sjemenki. 60
Nasuprot prethodnom primjeru, kad je biljka ge
netski izmijenjena, namjerno ne stvara sjeme. Takva
biljka sebe uini neplodnom kako bi sprijeila budu
e nezdrave generacije. Lubenice bez sjemenki obino
nemaju mirisa ni okusa, jer poremeena biljka nije mo
tivirana da joj plodovi budu slatki, mirisni ili na bilo
koji drugi nain privlani. Uvjerena sam da nije zdra
vo jesti biljke bez sjemena, jer su itava njihova kemija,
elektromagnetski naboj i tko zna to jo, izmijenjeni.
Drae mi je platiti dvostruko za ekoloki uzgojene lu
benice ili rajice sa sjemenkama.
Zele li biljke da jedemo njihove stabljike i korije
nje? Ne. Zato je korijenje skriveno u zemlji. Korijenje je
Mu cif ost biljaka 101
namijenjeno mikroorganizmima tla, kao to smo obja
snili u prethodnom poglavlju. Stabljika je s razlogom
prekrivena tvrdom i gorkom korom. A to je sa zele
nim dijelovima? Opet, biljke pokazuju svoju savrenu
sposobnost razvijanja simbioze s raznim stvorenjima.
Biljke ljudima i ivotinjama doputajuda jedu svo
njihovo voe, ali samo dio njihovog lia, jer biljke mo
raju imati lie za vlastite potrebe - a to je stvaranje
klorofila. Meutim, biljke ovise o pokretnim stvorenji
ma iz mnogih razloga kao to su opraivanje, gnojidba
tla i boravak u blizini kako bi pojela zrelo voe. Iz tog
razloga biljke u svojim listovima akumuliraju mnogo
hranjivih elemenata, ali te hranjive sastojke kombini
raju ili s gorkim tvarima ili vrlo malim koliinama al-
kaloida (otrova). Na taj nain prisiljavaju ivotinje da
stalno rotiraju svoj meni, i zato sve ivotinje u prirodi
brste. Pojedu manju koliinu neega, a zatim preu
na mnoge druge biljke tijekom dana. Tijelo je u stanju
detoksificirati male koliine vrlo velikog broja otrov
nih tvari. impanze takoer rotiraju zelene biljke koje
jedu. Tijekom jedne godine hrane se s priblino 117
razliitih biljaka.61 Mi ljudi trebamo nauiti jesti to je
mogue raznovrsnije zelenje, umjesto da jedemo samo
salatu ledenku, pinat i rimsku salatu. Uspjela sam
nai samo 40 vrsta razliitog zelenja, ukljuujui jesti
ve korove, dostupnog u mojoj dravi Oregon. Nadam
se da e nai poljoprivrednici nauiti uzgajati vei broj
vrsta zelenog lisnatog povra kako bi proirili nae
izvore zelenja. Slijedi popis zelenja koje je moja obitelj
rotirala u prehrani tijekom prole godine.

Divlje jestive biljke esto sadre vie vitamina i
minerala od komercijalno uzgojenih biljaka. Korove
nije razmazila briga poljoprivrednika, za razliku od
dobrih vrtnih biljaka. Kako bi preivjeli usprkos ne stoga opasno za ljudsku potronju. Sve je to istina, ali
prekidnom plijevljenju, upanju i prskanju, korovi su
morali razviti jaku sposobnost opstanka. Na primjer,
kako bi preivjeli bez zalijevanja, veina korova razvi
la je nevjerojatno dugo korijenje. Korijenje lucerne na
raste u duinu preko est metara i dosee najplodnije
slojeve tla. Kao rezultat toga, sve divlje biljke imaju
vie hranjivih tvari od komercijalno uzgojenih biljaka.
Mudrost biljaka 103
Sad se osjeam tako bedasto kad se sjetim kako sam
uvijek iz svog vrta upala groznu lobodu kako bi
moja dragocjena salata ledenka mogla rasti.
Najbolji nain da nauite koji su korovi jestivi je da
se prijavite za etnju kroz bilje s iskusnim vodiem iz
vaeg lokalnog podruja. Na taj nain moete nauiti
prepoznavati odreene jestive biljke dodirujui ih, mi-
riui i kuajui, kako biste bili u stanju sami skupljati
svoje divlje povre. Takoer, na internetu ima mno
go lanaka i fotografija jestivih korova. Mogu se nai i
brojne knjige koje e vam pomoi da identificirate je
stive biljke u vaem kraju.
Radi raznolikosti u nau smo prehranu ukljuili ne
koliko vrsta klica, ali nikada vie od jedne ake, i samo
jednom do dvaput tjedno. Otprilike od treeg do estog
dana svog ivota, klice sadre visoke razine alkaloida
kao zatitu da ih ivotinje ne bi odgrizle i ubile.62 To
ne znai da su klice otrovne ili opasne, ve samo da ne
moemo ivjeti samo na klicama. Veina klica bogata
je B vitaminima i ima sto puta vie hranjivih tvari od
potpuno razvijene biljke, budui da klicama treba vie
hranjivih tvari za njihovo razdoblje brzog rasta.
S vremena na vrijeme proitam u novinama ili pri
mim e-mail o tome kako kelj, pinat, perin ili bilo koje
drugo zeleno povre ima neki toksian sastojak i da je
ne u tolikoj mjeri da bismo trebali iskljuiti bilo koje
zelenje iz nae prehrane. Nauimo poveati raznoli
kost zelenja u naoj prehrani i neprestano ih rotirati
radi boljih prehrambenih rezultata.
Postoji jo nekoliko naina na koje se biljke tite od
unitenja. Neke biljke imaju trnje umjesto alkaloida, a
 104 ZELENO ZA ZPRAVUE

na jednoj vrsti akacije u Africi ive kolonije vrlo agre

sivnih mrava iji je ubod bolan.
Bodljikave biljke, poput kaktLisa i koprive, uope
ne sadre alkaloide, to ih ini vrijednim dodatkom
naoj prehrani. Naravno, prvo moramo otkriti kako ih
moemo jesti. Ja sam esto uspjeno dodavala koprivu
mojim zelenim kaastim sokovima.
Mlade itarice sadre vrlo malo ili nimalo alkalo-
ida zato to nastoje privui jelene, divlje konje, koze
i druge ivotinje na livadu kako bi dobile gnojivo od Vjebe za eljusti
tih ivotinja. Lie trave evolucijom je razvilo grubu
strukturu i teko je probavljivo, prisiljavajui tako i
votinje da u vakanju provedu cijeli dan na livadi.
Kad razmiljam o svim tim malim trikovima koje
su biljke razvile radi svog preivljavanja, osjeam
ogromno potovanje i divljenje prema prirodi. Naa hvatila sam da sam konzumiranjem veine svoje
simbioza s biljkama razvijala se tijekom vie milijuna
godina, a mogli bismo je unititi LI samo nekoliko de
S hrane u izmiksanom obliku gotovo potpuno isklju
ila vakanje, za koje sam znala da predstavlja vaan
setljea. Vjerujem da jo uvijek moemo popraviti na
dio probavnog procesa. Odluila sam smisliti neke
odnos s prirodom. Povratak naoj izvornoj prehrani
vjebe za svoje eljusti, i na kraju sam izradila vjeba
jedan je od nunih koraka ka tom cilju.
lo za eljusti; jednostavnu spravicu koju sam poela
nositi sa sobom kako bih vjebala eljusti kad imam
priliku.
U poetku me zapanjilo koliko su moje eljusti bile
slabe. Poele bi se koiti nakon samo pet pokreta. Na
stavila sam napredovati velikom brzinom i do kraja
drugog dana vjebanja bila sam u stanju izvesti 20-30
pokreta odjednom.
Moram priznati da je stiskanje eljusti uz otpor
vjebala toliko ugodno da sam zapravo u tome ui
vala. Jasno mi je koliko su moje eljusti eznule za ta
kvom vrstom rada sve ove godine. Osim tog ugodnog
osjeaja primijetila sam da su mi zubi postali bjelji i

105
 106 ZELENO ZA ZPRAVUE
puno snaniji. Moje desni postale su zdravije. Takoer
sam primijetila da malo izvoenja vjebi u mojim usti
ma neposredno prije jela poboljava moju probavu.
Malo sam istraivala i otkrila da je kotano tkivo
koje tvori na kostur zaista izvanredan materijal. Ne
prestano se oblikuje i preoblikuje. Taj proces nepre
kidne regeneracije kostiju podsjea me na nau slubu
odravanja cesta koja neprestano obavlja radove na
cestama, skidajui staru, ispucanu povrinu i postav
ljajui nov, vrst i gladak asfalt. Osim toga, ceste koje
se najintenzivnije koriste dobivaju vie panje i bolji
beton, dok ceste koje se rijetko koriste ostaju zanema
rene i zaputene.
Njemaki lijenik J. Wolff 1892. otkrio je da Meha-
nike sile imaju jak utjecaj na proces oblikovanja i pre
oblikovanja kosti, i kortikalne i trabekularne, budui
da je njihov utjecaj na morfologiju kostiju oigledan...
Kost osjea mehanike sile, i sve te mehanike sile iza
zivaju strukturnu prilagodbu arhitekture unutarnjeg
tkiva.63 Dr. Wolff je objasnio da nae kosti mogu po
stati vre ili slabije kao odgovor na sile koje na njih
djeluju. Drugim rijeima, kad opteretimo nae kosti
radom, kao odgovor na takvo vjebanje nae kosti do
bivaju veu gustou minerala i tako postaju jae. Ne
davna medicinska studija provedena u Manchesteru u
Ujedinjenom Kraljevstvu, pokazala je da: dominan-
tna ruka odraslih tenisaa ima do 40% veu kotanu
masu od ruke kojom ne igraju.64 Nasuprot tome, ako
ne vjebamo, nae kosti izlaze iz forme i gube snagu
zbog neaktivnosti. Na primjer, astronauti u svemiru
izgube dio svoje kotane mase zbog odsutnosti gravi
tacije. Da zakljuimo, elimo li ojaati nae kosti mora-
Vjebe za eljusti 107
mo vjebati. Nikakve pilule, hrana ili dodaci prehrani
ne mogu zamijeniti vjebanje u jaanju naih kostiju.
Mnogi ljudi imaju problema sa suavanjem eljusti
i stanjivanjem eljusne kosti. To je velik problem u
stomatologiji, rekao je Ichiro Nishimura, izvanredni
profesor restorativne stomatologije na Harvardskom
stomatolokom fakultetu. Tanke eljusti lako se mogu
slomiti. Takoer, postavljanje zubnih proteza vrlo je
nezgodno, budui da nema potporne strukture. Je
dan od naina rjeavanja tih problema bio bi potaknuti
eljusnu kost da stvori novu potpornu kost. Ali to rje
enje ima prizvuk fantastike, neega za budunost. 65
Dr. Weston Price 6 6 bio je dLiboko zabrinut naglo ra
stuim brojem sve deformiranijih zubnih lukova, kri
vih zuba i karijesa. Godine 1939. pisao je o dubokoj
degeneraciji zdravlja kod takozvanih civiliziranih na
roda. To je bilo prije skoro 100 godina. U svojim istrai
vanjima Price je demonstrirao vezu izmeu nastanka
deformacija eljusti i jedenja preraene hrane. Htjela
bih naglasiti da sirova, prirodna, nepreraena hrana
zahtijeva mnogo vakanja, dok je preraena hrana
veinom premekana i ne trai nikakav rad eljusnih
miia. Na primjer, usporedite mekani bijeli kruh za
sendvi, peeni krumpir ili zobenu kau (koje goto
vo uope ne treba vakati) s nekim ilavim biljkama
kao to su peteljke celera, oraii s tvrdom ljuskom
ili vlaknasto korijenje koji zahtijevaju energino va
kanje. Nedovoljno upoljavanje naih eljusnih miia
vjerojatno je jedan od glavnih faktora koji doprinose
razvoju slabih, uskih, degeneriranih eljusti.
Uspjela sam pronai kvalitetno vjebalo za eljusti
koje je razvio australski stomatolog dr. Kevin Bourke.
On je opirno istraio koristi od ispravnog vakanja za
108 ZELENO ZA ZPRAVUE

ljudsko zdravlje. Spravu za vakanje dr. Burkea, koju

je nazvao Myomunchee, trenutno moete nabaviti
preko njegove web-lokacije: www.teethperfect.com.
Moj mi je zubar rekao da milijuni Amerikanaca
pate od tekih deformacija eljusti. To je posebno esto
kod mladih ljudi i djece. Rekao je da se obino moraju
podvrgnuti vrlo bolnoj operaciji koja im donosi samo
privremeno olakanje. Nadam se da e neki stomato
lozi razmotriti ukljuivanje programa vjebanja elju
sti u svoje preporuke u vezi s prevencijom. Priznanje Dr. Ann

Z aista se divim dr. Arm Wigmore. Svaki put kad na

ruim au soka od mlade penice osjeam kao da
osobno poznajem dr. Ann. Sok od mlade penice ini
me zdravijom. Za mogunost da ga pijem u lokalnoj
zadruzi mogu zahvaliti dr. Ann. Zahvaljujui njoj lju
di u cijelom svijetli mogu piti sok od mlade penice i
uivati u njegovim bezbrojnim ljekovitim svojstvima.
Zadivljuje me kako Ann Wigmore nastavlja doticati
nae ivote mnogo godina nakon to je umrla, iako ju
mnogi od nas nikada nisu upoznali, pa ak ni uli za
nju.
Dr. Ann ne samo to je otkrila i detaljno istraila
ljekovita svojstva soka od mlade penice, nego je ra
zvila i detaljno opisala proces uzgoja mlade penice
u plitkim zdjelama kod kue ili na bilo kojem mjestu.
Izmislila je jeftin sokovnik za mladu penicu kako bi
taj ivotni eliksir uinila dostupnim svakome.

109
110 ZELENO ZA ZPRAVUE
Cijenim brojne praktine izume dr. Ann koje ko
ristimo u naim svakodnevnim ivotima mislei da
su postojali oduvijek. Tko se danas sjea da su sirova
gurmanska jela zapoela s receptima dr. Ann za sir
od sjemenki i sirovu juhu. Ona je za nas izmislila
mlijeko od oraha i dehidrirane krekere, trucu od
badema i ive bombone.
Dr. Ann je u nae ivote unijela razne klice. Tako
er je izmislila vreicu za klijanje. Svaki put kad moja
obitelj ide na put, uvijek ponesemo sjeme za klijanje
kako bismo imali siguran izvor zelenja. Dr. Ann je kli
ce zvala iva hrana. Teko je zamisliti da te rijei pri
je nekog vremena nisu postojale.
Dr. Ann je otkrila brojne koristi za zdravlje od mik-
sanja hrane, posebno zelenja. Dr. Ann Wigmore po
sljednjih je nekoliko godina svog ivota ivjela skoro
iskljuivo na miksanoj hrani, koja se velikim dije
lom sastojala od zelenja. Primijetila je da se izmiksana
hrana lake asimilira. Na primjer, za voe je govorila:
Ako imam jabuku, izmiksat u je umjesto da je sava-
em, jer ne elim uludo bacati njenu i svoju energiju.
Primijetila je da joj jedenje izmiksane hrane poboljava
zdravlje i smanjuje potrebno vrijeme spavanja na dva
sata svake noi. 6 7
Prije dr. Ann ljudi su koristili miksere za beznaaj
ne svrhe kao to je muenje jaja i pravljenje koktela.
Danas ne moemo zamisliti sirovu prehranu bez jakog
miksera.
Dr. Ann Wigmore jasno je vidjela blisku poveza
nost ekolokog tla i ljudskog zdravlja i u ezdesetima
poela promicati ekoloko vrtlarstvo i kompostiranje,
kad je veina ljudi tek poinjala prihvaati kemijska
gnojiva kao budunost poljoprivrede.
Priznanje Pr. A n n 111
Jedinstvenost Ann Wigmore vidim i u njenoj spo
sobnosti da posveuje panju irokom spektru doga
aja, da istrauje ivljenje na ovom planetu kao jedan
cjelovit proces, i da svoju strunost primjenjuje na broj
ne, razliite aspekte ivota. Nije izabrala biti specijalist
samo za jedno usko podruje kao to su uinili mnogi.
Usuivala se stvarati vlastito miljenje o svemu sa im
se susretala, bila to analiza krvi, ispiranje debelog cri
jeva, post, sastav hrane, bakterije, vrtlarstvo ili pijenje
vode. Zbog svoje sveobuhvatne perspektive bila je u
stanju stvoriti sustav lijeenja
koji je pomogao tisuama
ljudi.
Dr. Ann je bila poznata
po revnom i produktiv
nom radu. Svakodnev
no je imala nove zamisli.
Odravala se u vidno
izvrsnoj formi, uvijek
trei i nikad hodajui,
spavajui svega dva sata
dnevno. U poznoj dobi od
82 godine dr. Ann nije imala
jedne sijede vlasi. Ta injenica bila
je toliko nevjerojatna da su njeni studenti zatraili od
nje dozvolu da proue njenu kosu u laboratoriju kako
bi vidjeli da li je obojena. Test je dokazao da je to bila
njena prirodna boja.
Pored temeljitog istraivanja na podruju ljudskog
zdravlja, dr. Ann je bila aktivistica za prava ivotinja,
borila se protiv fluoridacije i kloriranja pitke vode,
protiv kemijskog zagaivanja i mnogih drugih stvari.
112 ZELENO ZA ZPRAVUE

Najnovija znanstvena otkria dokazuju da je dr.

Ann bila u pravu u veini svojih predvianja i prepo
ruka. Vjerujem da e doi dan kad e studenti medi
cine prouavati knjige Ann Wigmore kao to danas
prouavaju Hipokrata.
Dr. Ann uiva velik ugled u cijelom svijetu. Na
svojim putovanjima stalno sreem ljude koji me pitaju
jesam li ula za dr. Ann Wigmore. Nakon tog pitanja
obino slijedi uzbudljiva pria o jo jednom ljudskom
ivotu koji je spaen zahvaljujui uenjima dr. Ann. Svjedoanstva
Sumnjam da je mogue izraunati koliko je ivota ta
briljantna ena spasila. Ona sama bila je jedan od naj
zdravijih ljudi na Planetu u dvadesetom stoljeu. Dr.
Ann je ivjela svoje savjete i u vlastitom ivotu prakti
cirala sve o emu je pouavala. Meutim, iznad svega,
ljudi koji su je osobno upoznali pamte je po njenom Od govedine i svinjetine do zelenih
dobronamjernom duhu punom ljubavi. kaastih sokova
Ovo je svjedoanstvo upueno svim krupnim
momcima. Ja sam bio tip koji bi kad me pitaju elim
li govedinu ili svinjetinu u burritu odgovorio - 'Oboje,
i dodajte jo sira kad ste kod toga'. Bio sam tip koji bi
se uvrijedio na spomen da se dodaci na vizzi dodat
no plaaju. Kad bi vidjeli moje oigledno uzbuenje,
poslovoe zalogajnica na principu pojedi-koliko-mo-
e poeli bi se tresti od straha. Ja sam bio tip koji bi
se okirao kad bi ga pitali eli li salatu uz svoj odre
zak. Salatu? Moete li zamisliti? Ne, donesite mi krilca
umjesto toga. Bio sam od onih koji iskreno vjeruju da
Rocky Road nije samo sladoled nego, za hrabre, nain
ivota. Volio sam tu stvar i ona me ubijala.
Bio sam grozno predebeo i zapravo sam se stidio
sebe. Tad je moja supruga poela istraivati o sirovoj
hrani. Jedna od njenih prijateljica spomenula je zelene

113
114 ZELENO ZA ZPRAVUE
kaaste sokove. Bili su malo gusti, ali prilino ukusni.
Svaka n o v a kreacija z a ruak koJLi bi mi moja supruga
predstavila bila je istovremeno osvjeavajua i ugod
na oku. Nemojte me krivo shvatiti, nisam se odmah
navukao, ali nakon to sam odluio staviti zdravlje na
prvo mjesto, zapravo mi se to poelo sviati.
Sada pijem zelene kaaste sokove neto due od tri
tjedna i osjeam se ivlje nego ikad. Neki dan sam se
probudio prije zvona budilice! To se sada dogaa ve
nekoliko dana za redom. Nikad nisam bio jutarnji tip,
a sad se budim pun energije. Bilo je skoro zastrauJLie
biti tako budan i bistar, ali to je dobrodola promje
na. Najuzbudljivija stvar je to sada udim za dobrim
stvarima. Sto zelenije to bolje! Izgubio sam puno ki
lograma. Stvarno ne znam koliko, ali s hlaa veliine
48 sad sam doao na 42 (skoro 40), a nisam jo gotov!
Sve je to jo uvijek novo za mene, ali osjetio sam razli
ku i vie se ne vraam na staro. Sada imam energije i
elje za vjebanjem. Znam da e kilogrami nastaviti
padati. Za sve vas XXL-ovce, hrana nije samo slasna
nego i iznenaujue zasitna. Zato ti kaem, prijatelju,
prikljui se. Poni ivjeti. Ovo je stvarno; ovo je do i elektrolitima koji su mi potrebni za dugo tranje po
bro; ovo je ispravno. Neki ljudi mogli bi rei da idem u
krajnost, ali ja volim rei da sam SIROV. Veliko hura
za Victoriu to nas je nauila kako jesti zdravo i piti te
ukusne zelene kaaste sokove. Jo, molim! :)
-g. R.R.V.
Zeleni kaasti sokovi pomau u
pripremama za maraton.
Na sirovoj sam hrani ve vie od godinu i pol, a
tijekom proteklih par mjeseci zelenim kaastim soko-
Svjedoanstva 115
vi ma dao sam veliku ulogu u svojoj prehrani. Popi
jem barem jedan skoro svaki dan. Trenutno treniram
za svoj prvi maraton. Prije ovog treniranja, najvie to
sam ikad istrao bilo je oko tri i pol milje (5,6 km). Ni
sam bio u stanju trati vie od toga jer se inilo da bih
svaki put ozlijedio jedno od koljena, zbog ega bih mo
rao prestati s tranjem na nekoliko tjedana, dok se ne
bih poeo osjeati bolje. Takoer sam osjeao kao da se
nikako ne bih mogao natjerati da trim vie od toga.
Sretan sam to mogu rei da sam sada dogurao do 14
milja (22,5 km) (to znai da sam polumaratonac!) i ne
samo to se nisam ozlijedio, nego nisam osjeao ni ni
kakve bolove dan nakon tranja - ak i nakon to bih
istrao 8,10,12 i 14 milja! Drugi sudionici moje grupe
za trening esto se ale na bolove, a ja se oporavljam
vrlo dobro. Ponekad me malo boli odmah nakon tra
nja, ali sljedei dan uvijek se osjeam odlino!
Primjeujem da imam mnogo energije za vjeba
nje ako kao obrok prije treninga popijem zeleni kaasti
sok. Moj najdrai sok za obrok prije vjebanja je bana
na (ili mango) s celerom. To me opskrbljuje eerima
ljetnim vruinama.
- B. E. iz Chicaga
&
Prodajem invalidska kolica!
Prije tri mjeseca raunao sam s time da je moj i
vot pri kraju. ivljenje je za mene bilo sporo umiranje,
a smrt je trebala biti konaan kraj mojih muka. Imam
dvadeset i pet godina i bio sam u invalidskim kolicima.
Nisam mogao prijei ni tri metra od svoje spavae sobe
do kaua u dnevnom boravku bez dahtanja i osjeaja
116 ZELENO ZA ZDRAVLJE
da me poinju: hvatati grevi u leima. U takvom sam
stanju bio vie od est mjeseci, i ve sam bio izgubio
svaku nadu da u ikada opet moi samostalno hoda
ti. Bio sam vie nego jadan; imao sam preko devede
set kila vika. Da stvari budu gore, takoer sam imao
uznapredovalu apneju tijekom spavanja; bila je toliko
teka da nisam mogao koristiti ni C-PAP ureaj koji
koristi veina bolesnika jer mi ak ni pri maksimalnom
radu nije pruao dovoljno zraka da nou mogu disati.
Nikada nisam mogao doi do REM sna, nou bih se
veinom budio dva ili tri puta zbog nedostatka kisika.
Konvencionalne metode vie mi nisu mogle pomo
i. Zbog loeg sna bio sam iscrpljen po cijele dane i
doslovno bih zaspao svakih pet do deset minuta bez
obzira to sam radio ili gdje sam bio. Tako se moj i
vot pretvorio u kratke trenutke budnosti u bolovima
i borbe da funkcioniram najbolje to mogu prije nego
opet zaspim. Cijelo vrijeme sam bio u depresiji i sva
kodnevno sam plakao, obino ni zbog ega.
Onda su me prije mjesec dana moji teta i tetak, koji
se hrane sirovom hranom, pozvali da doem u Oregon
i ostanem s njima neko vrijeme, isprobam sirovu hranu
i vidim moe li to imalo pomoi mom zdravlju. Pomi
slio sam da bih mogao probati - budui da nita drugo
nije djelovalo - no bio sam siguran da zbog naina na
koji ivim i tekog stanja mog zdravlja neu doivjeti
trideseti roendan. Prvog dana boravka odluio sam
pokuati hodati, ali za manje od pet minLita bio sam
u suzama. Lea mi jednostavno nisu dala da se ma
knem. Tog dana preao sam na 100% sirovu prehranu
i poeo sam piti zelene kaaste sokove. Svaki dan sam
se tjerao da hodam malo due. Do kraja prvog tjedna
bio sam u stanju prijei deset metara do taglja, mo-
Svjedoanstva 117
gao sam biti budan satima, i ak sam osjeao kao da
poinjem gubiti na teini! Otada je prolo preko dva
tjedna i jo uvijek sam 100% na sirovoj hrani. Izgubio
sam jedanaest kilograma, mogu biti budan cijeli dan, a
juer sam ak i etao, da, etao sam do vrha 400 metara
visokog brda koje je na farmi. Nisam mogao vjerovati!
Kad sam stigao do vrha sjeo sam i zaplakao, ne zato
to bi me neto boljelo, nego zato to sam hodao! To je
najvie to sam prehodao u preko godinu dana, a to je
samo poetak! I cijeli moj stav se promijenio, vie ni
sam deprimiran, sad imam pozitivan pogled na ivot.
Osjeam se kao nova osoba iznutra i izvana. Znam da
mi je pruena druga prilika da ivim i da mi je sirova
hrana spasila ivot. Nikada se neu vratiti staroj pre
hrani i ivljenju. Tko bi elio mijenjati ovo udo ivota
i zdravlja za nekoliko trenutaka hrane? Ja definitivno
ne. Razmiljam o svemu to sam postigao u samo dva
tjedna i znam da u budunosti mogu uiniti bilo to
jer sam sada iv, i imam snagu i energiju. Usrdno pre
poruujem svima da prue sirovoj hrani priliku da im
pomogne poboljati kvalitetu njihovog zdravlja i ivo
ta. elim da se svi osjeaj LI tako divno kao ja.
- /. S., Sacramento, CA
Zeleni kaasti sokovi pomau u
normaliziranju razina B-12
Bila sam alergina na svu hranu do te mjere da ni
sam mogla spavati. Cesto sam zvala hitnu pomo i jed
nom sam bila hospitalizirana pet puta u mjesec dana.
Godine 1989. dijagnosticirali su mi sindrom kroninog
umora i hipotireozu. Osjeala sam smuenost i bolo
ve u miiima pet godina, bolovala sam od alergija i
11 ZELENO ZA ZPRAVUE
kandide, i tada sam bila hospitalizirana. Nisam mogla
fiziki raditi ni plesati. Primala sam visoke doze antibi
otika Xanax za hijatalnu herniju koji mi uope nisu po
magali i od kojih sam dobivala srane palpitacije (um
na srcu). Tad sam postala veganka/vegetarijanka, to
mi je donijelo tek blago poboljanje. Onda sam pre
la na sirovu prehranu i odmah sam se poela osjeati
puno bolje. Meutim, moj kolesterol jo je Livijek bio na
visokih 200. Otprilike sedam godina bila sam na 90% si
rovoj prehrani. Veina mojih simptoma je nestala, osim
vitamina B-12 koji mi je i dalje bio nizak. Moj lijenik
mi je pripisao injekcije i dodatke prehrani s B-12.
Prije pet mjeseci ukljuila sam zelene kaaste so
kove u svoJLi prehranu i moje se zdravlje dramatino
popravilo. Obino popijem jednu litru dnevno. Volim
lobodu ili kelj kao osnovu s perinom, krukom, man-
gom i jabukom. Ponekad dodam papaju i namoene
sjemenke chie. Nakon etiri mjeseca moj je kolesterol
pao na 170, a moj test titnjae bio je normalan. Naj
uzbudljivija promjena bilo je to to je moj test B-12
bio normalan po prvi put u
mnogo godina i moj je lijenik
rekao da vie ne trebam pri
mati injekcije B-12. Oboavam
kako se osjeam! Sum na srcu je
nestao. Puno manje udim za
nezdravom hranom. Izgubila
sam 5,5 kilograma i to je tako
dobar osjeaj, posebno zato to
sam plesaica. Jedem dva obro
ka dnevno i imam pLino ener
gije. Energino pleem sving
i polku deset sati tjedno. Moja
Svjedoanstva 119
kosa koja je dvadeset godina bila sijeda iznenada opet
postaje tamna.
S 67 godina vie se niega ne bojim jer se moj i
votni stav znatno promijenio. Nikad se nisam osjea
la tako dobro uravnoteenom u cijelom svom ivotu!
Moj maser rekao mi je da mi koa blista i da mi se po
pravio tonus miia. Izgledam deset godina mlae, a
osjeam se dvadeset godina mlae. Otkad sam u svoju
prehranu ukljuila zelene kaaste sokove moja djeca
vie ne mogu drati korak sa mnom: svog sedamna
estogodinjeg unuka pobjeLijem LI tenisu. U naem
plesnom klubu mogLi natplesati mnoge mlae plesa
e. Mogu est sati bez prekida plesati polkLi, valcere
ili sving. Ljudi me stalno pitaju u emu je moja tajna.
BudLii da posvuda nosim svoje zeleno pie, uvijek im
ju rado otkrijem.
Mnogi ljudi moje dobi esto imaju teke probleme
s probavom koji su muili i mene. Otkad sam poela
piti zelene kaaste sokove moja crijeva rade fantasti
no: jedan obrok unutra, drugi obrok van. Moji bubrezi
postali SLI puno jai, vie se ne budim Lisred noi radi
mokrenja. Moje starake pjege primjetno su izblijedje
le. Vid mi se tako popravio da mi veinu vremena nao
ale ne trebaju. U stanju sam odrati pozitivan stav ak
i u najteim trenucima ivota. Osjeam se smirenije i
fokusiranije. Nedavno sam proirila svoj posao u Was-
hingtonu D.C. koji vodim iz Kalifornije, s udaljenosti
od 4800 kilometara, koristei telefaks, raunalo, tele
fon i esta pLitovanja avionom. Takoer organiziram
sedam velikih zakuski godinje u Vegetarijanskom
drutvu San Francisco i Vegetarijanskom drutvu East
Bay, kao i mnoge zakuske i teajeve o sirovoj hrani.
Kako bih pomagala drugim ljudima s informacijama
120 ZELENO ZA ZPRAVUE
o lijeenju odravam vlastitu web-lokaciju www.Li-
zzysLanding.com
Podravam Victorijina istraivanja o impanzama i
sve ostalo ime se bavi. Vjerujem da je sirova prehrana
uz dodatak zelenih kaastih sokova budunost itave
prehrane. Divim se Victorijinoj hrabrosti i posveeno
sti stvaranju zdravijeg planeta.
- Elizabeth Bechtold, CA
Ekcem nestaje
Imam 57 godina i od djetinjstva sam bio vrlo aler
gian na sve. Roen sam s ekcemom i cijeli sam ivot
morao uzimati jake lijekove. Svake noi bih eao cije
lo svoje tijelo dok ne bi poelo boljeti i krvariti. Stanje
mi se pogoralo, pa su lijenici udvostruili moje lije
kove, ukljuujui steroide. To je malo ublailo svrab,
ali je ostavilo krvarenja i modrice s runim osipima po
cijelom tijelu. Pet puta sam bio hospitaliziran na neko
liko dana, to mi nikada nije pomoglo. Triput sam se
osjeao tako bolesno da sam mislio da u umrijeti.
udo je poelo kad me moja prijateljica Elizabeth
upoznala s takozvanim <<zelenim kaastim sokom. To
udesno pie ne samo to je uvelike poboljalo stanje
moje koe, nego sada i spavam puno bolje - bez da
se svake noi eem do krvi. Nakon samo dva tjed
na zaista se osjeam ugodnije u svojoj koi i svakog
dana izgledam sve bolje. To je blagoslov koji ne mogu
potpuno izraziti rijeima. Moj beskrajni pakao sad se
pribliava kraju. Zaista je blaenstvo osjeati se bolje i
konano postati produktivniji u ivotLi nakon 57 godi
na patnji. Hvala vam, Elizabeth i Victoria.
- Karl E. U. iz Ka l i for nije
Svjedoanstva 121
Poboljanje raka guterae
Uiteljica sam engleskog jezika u srednjoj koli u
Taipeiu, Tajvan, i imam vrlo stresan ivot. Na godi
njem lijenikom pregledu reeno mi je da imam rak
guterae, jer je CEI90 test imao vrijednost 40, a nor
malno je 33. Osjeala sam se uplaeno, nisam htjela
Limrijeti. Imam dvije keri koje jo idu u kolu i pot
puno ovise o meni. Umjesto da se lijeim na tradicio
nalan medicinski nain pokuala sam piti sok mlade
penice, ali nikako nisam mogla podnijeti okus. Poela
sam jesti sirovo voe i povre i prestala jesti meso i
mlijene proizvode. Nakon tri mjeseca ponovno su me
testirali. Test je opet pokazao razinu 40. Lijenici su mi
rekli da moj rak ne napreduje, ali se ni ne smanjuje.
Tad sam proitala Victorijinu knjigu i saznala za ze
lene kaaste sokove. Poela sam piti 450 grama zele
nih kaastih sokova dnevno, i oni su postali redovan
dio moje svakodnevne prehrane. Obino sam koristila
naranin sok za tekuinu, dodala bananu i ananas ili
mango. Zelenje je bilo perin, klice suncokreta, rimska
salata i mlade klice graka. Nakon jo tri mjeseca, kad
sam se vratila na nove pretrage, CEI 90 test pokazao
je razinu 28, bolju od normalne! Vjerujem da su zeleni
kaasti sokovi spasili moj ivot.
- S. Chiao, Tajvan
Zeleni kaasti sokovi pomau jednoj
obitelji da prijee na sirovu hranu
Ja sam certificirani htoterapeut i pomogla sam
mnogim ljudima s njihovim zdravljem kroz savjetova
nja u mom domu i predavanja koja sam odrala. Na
kon roenja mog estog djeteta zdravlje mi je poelo
122 ZELENO ZA ZPRAVUE
slabjeti. lako sam poznavala ljekovito bilje, nisam si
bila u stanju pomoi si. Budui da mi je i samoj zdrav
lje bilo loe, odustala sam od odravanja predavanja i
smanjila sam broj svojih klijenata. Vei dio ivota bila
sam osoba s vrlo mnogo energije, pa kad mi je energija
poela opadati okremila sam se kofeiiui da me privre-
meno podigne. eer LI krvi bio mi je tako nizak da
sam morala neprekidno jesti. Hranjenje je postalo oba
veza u kojoj vie nisam uivala. Patila sam od nesani
ce, peruti, iscrpljenosti, zabrinutosti, depresije, elje za
nezdravom hranom i loih raspoloenja.
Kad sam prvi put Lila za Victorijina predavanja
oklijevala sam otii. Na kraju sam ipak otila i povela
sa sobom par prijateljica. Svima su nam se jako svidjeli
kaasti sokovi. Sve to je Victoria govorila o zelenju
slagalo se s onim to sam otprije znala. Poela sam
praviti kaaste sokove sljedeeg jutra, od divljeg ze
lenja iz mog vrta. Kaasti sokovi svidjeli su se i mojoj
obitelji, pa sam poela pripremati 3,8 litara dnevno za
njih. Tad sam se uspjela ukljuiti u studiju koju su pro
veli Victoria i dr. Fieber. Poela sam priati o kaastim
sokovima svim svojim prijateljima.
Raw Family je leala na mom kredencu, a ja sam JLI
izbjegavala proitati. Moj suprug ju je uzeo i proitao.
Zatim mi je rekao da bih ju trebala proitati. Proitala
sam je i shvatila da je to izvanredna pria. Osjetila sam
nadLi da e se moje zdravlje popraviti.
Nakon to je proitao Raw Family moj suprug se
zainteresirao za prelazak na sirovu hranu, ali je imao
razumljive sumnje. Glavna je bila to to nikada nije
vidio vegetarijanca koji izgleda snano i zdravo. Moj
SLiprug voli vjebati i nije elio prijei na sirovLi hra
nu ako bi to znailo da e izgubiti miinu masu. Dok
Svjedoanstva 123
nam je Igor dovozio kaaste sokove, moj suprug ga je
Lispio upoznati. Igor voli vjebati. On zapravo ima oko
300 razliitih sprava za vjebanje. Takoer se obuio
za masera LI Moskvi. Mog supruga je impresioniralo
kako zdravo izgleda Igorova koa i kako je dobro gra
en.
Moje je miljenje da je biti vegetarijanac na sirovoj
hrani bitno drugaije nego biti vegetarijanac na ku
hanoj hrani. Ne vjemjem da ovjek dobiva dovoljno
bjelanevina ako jede kuhano povre. Ljudi koji su na
sirovoj hrani jedini SLI ljudi koje sam vidjela da izgle
daju zaista zdravo.
Prva stvar koju su kaasti sokovi postigli kod mene
bilo je to to su mi pomogli da ne udim za nezdravom
hranom. Mislim da elja za loom hranom potjee od
nedostatka hranjivih tvari. Kad se ti nedostaci rijee,
elja nestane. Uvijek bismo trebali oslukivati nae e
lje. To je jedna od prvih stvari koje pitam klijente kad
me posjete. Mislim da su kaasti sokovi kljuan faktor
u tome to sve vie ljudi prelazi na sirovu hranu. Kad
se ovjek ne mora boriti s neprestanom eljom, pLino
im je lake biti samo na sirovoj hrani.
Kad sam prestala udjeti za nezdravom hranom
shvatila sam da stvarno elim prijei na sirovu pre-
hranLi. Dok sam napredovala prema sirovoj prehrani
moja obitelj i prijatelji SLI me promatrali. Jedna prijate
ljica ak mi je rekla: Pustit emo te da bude pokusni
kuni i gledat emo kako e to djelovati na tebe prije
nego to i sami prijeemo na sirovu prehranu. Pa,
djelovalo je odlino i sada veina njih takoer prelazi
na sirovu hranu. To ukljuuje i mog supruga i estero
djece, od kojih je najstarijem 15 godina.
124 ZELENO ZA ZDRAVU E
Opet sam povratila svoju energiju! vrsto spavam
cijelu no. Oko 5 ujutro probudim se sama od sebe,
osjeajui se odmornom i spremnom za dan. Moje
emocije se uravnoteuju; pozitivna sam, vie ne udim
za kofeinom i imam opi osjeaj dobrog zdravlja. Ko
nano sam izgubila 4,5 kilograma koje sam dobila za
vrijeme trudnoe. Zapravo se neke dane osjeam tako
dobro da to mogu jedino opisati kao osjeaj da sam na
nekoj drogi. Mislim da nas je Bog stvorio da se osjea
mo tako dobro cijelo vrijeme. To je razlog zato ljudi
toliko vole droge, zato to je negdje u nama prisutna
elja da se osjeamo onako kako nas je Bog stvorio da
budemo.
Imala sam nekoliko dana kad sam prolazila kroz
detoksifikaciju, ali tih dana se jednostavno odmaram
i doputam sebi da se izlijeim. Stalno sebi ponav
ljam da se oslobaam smea koje je dugorono moglo
uzrokovati vie bolesti. Suprug mi je takoer podrka
u tim danima i govori mi: Zna da je ova prehrana
ispravna; samo izdri.
Mom suprugu je uvijek trebalo puno sna, ali sad
mu je ponekad dovoljno i 5 sati. Sva moja djeca bolje
napreduju. Moja petnaestogodinja ki kae da je pa
metnija. Moja dvanaestogodinjakinja ima vie energi
je i perut i akne joj prolaze.
Hvala ti, Victoria, to si promijenila moj ivot i i
vote moje obitelji i prijatelja svojim entuzijastinim i
renjem informacija o sirovoj hrani. Molim se da vas
Bog za to bogato blagoslovi.
- Angela R.
Svjedoanstva 125
Loa probava i udnja za slatkiima su nestale
Draga sestro Victoria,
Audreyina i moja (Hugh) iskustva sa zelenim ka
astim sokovima vrlo su slina:
1. Oboje smo skinuli po oko 2,5 kilograma otkad
smo prije par mjeseci preli na ovaj reim prehrane.
Audrey je sa 68 smravila na 65,5 kg, a Hugh je sa 89
smravio na priblino 86,5.
2. Osjeamo veliku energiju, zajedno sa slobodnom
i divnom stolicom - esto i triput dnevno!
3. Prema testu kiselosti, Audrey (krvna grupa
0-) ima mnogo eluane kiseline, na prirodan nain,
i gotovo nikad nema lou probavu. Hugh (krvna gru
pa A+) ima vrlo nisku eluanu kiselinu (uzeo sam
ak etiri kapsule kiseline, sa svojim uobiajenim pu
nim obrokom, i pomogle su da nemam lou probavu
od nedostatka kiseline, a ni arenje od previe ki
seline!) Nekad sam svakodnevno imao lou probavu
i dugo sam ovisio o sodi bikarboni za ublaavanje te
goba, a onda sam otkrio da pojedem li cijelu naranu
im se javi loa probava, dok pojedem tu naranu ona
nestane! Kako bilo da bilo - sa zelenim kaastim so-
kovima ne osjeam nikakvu neugodu u elucu! To je
divno!
4. Naa elja za sladoledom i slatkiima nestala
je BRZO! Lijep, soan odrezak zvui dobro - i moda
u malo sliniti razmiljajui o njemu - ali nije mi nika
kav problem i suzdrati se od njega. Ja, Hugh, prizna
jem da smo dvaput u protekla dva tjedna bili pozvani
na odreske na rotilju, i ja sam dvaput popustio pred
iskuenjem. - I, dvaput sam kasnije patio od loe pro
bave! To jednostavno nije vrijedno toga! Nakon sino
nje gozbe od SIROVE HRANE na naoj prvoj Zaku-
126 ZELENO ZA ZPRAVUE
ski sirove hrane u Myrtle Creeku, jeo sam kao prase,
nakon to sam popio zeleni kaasti sok prije nego to
smo krenuli na spomenutu zakusku, pa ipak nisam
uope imao lou probavu.
Mi smo VJERNICI! I, nepokolebljivi smo sljedbe
nici Victorie Boutenko i naeg dr. Paula. Oboje ste
divni ljudi i tako smo sretni to vas poznajemo i pri-
mjenJLijemo vaa uenja.
- Hugh i Audrey B.
&
Zeleni kaasti sokovi oslobaaju od
udnje za previe masnoa
Mi smo dvije ene u etrdesetim godinama. Jedna
od nas bila je 100 posto na sirovoj hrani 2 godine, a sad
je oko 75 posto sirova vegetarijanka; druga je oko 40
posto sirova i jede meso. Poele smo piti zelene kaaste
sokove prije otprilike 2 mjeseca nakon to smo proita
le Victorijin lanak Oda zelenim kaastim sokovima. Par
stvari smo odmah primijetile: okus im je ODLIAN!
Otkrile smo da ne samo to nas je iznenadio njihov
slastan okus, nego smo i poele udjeti za njima. Bile
smo sretne to su se dva naa obroka dnevno sastojala
od zelenih kaastih sokova. 40 posto sirova poela je
bez napora gubiti na teini i htjela je jesti samo zelene
kaaste sokove za dva obroka (a ponekad i za sve obro
ke). 75 posto sirova imala je krizu lijeenja nakon
petodnevnog ienja samo uz zelene kaaste sokove
i voe. Smatramo da SLI zeleni kaasti sokovi divan na
in oslobaanja od udnje za previe masnoa: kaasti
sokovi su tako zasitni i nemasni. Osjeamo da smo na
putu prema jo boljem zdravlju! Hvala vam!
- MA i LC iz Berkeleya, Kaliforuijti
Svjedoanstva 127
Prestala sam piti kavu
Prole godine prola sam kroz razvod i bila sam
pod dosta jakim stresom. Dok sam prisustvovala pr
vom predavanju o sirovoj hrani, bila sam doista LI ja
kom stresu. Moja probava postala je tako loa da mi
je skoro sve to bih pojela izazivalo plinove, nadima
nje. Moj lijenik mi je rekao da mi nedostaje skoro svih
hranjivih tvari, zato to nisam apsorbirala skoro nita.
Zato sam bila oduevljena kad sam dobila priliku su
djelovati u studiji. Kad smo tek poeli sa studijom ni
sam primijetila nikakvu razliku kad sam dola do 4
kapsule HCl-a uz obrok. Znam da imam vrlo malo e
luane kiseline i da teko probavljam. Kad smo poeli
sa zelenim kaastim sokovima, esto sam morala po
piti jednu kapsulu HCl-a samo kako ne bih imala ono
za to sam mislila da je garavica ili dizanje kiseline LI
jednjak ako sam bila i pod najmanjim stresom. Na taj
nain mogla sam bez problema probaviti kaasti sok.
Tijekom prvog tjedna nisam primijetila znaajnije pro
mjene, ali od poetka drugog tjedna bila sam zadivlje
na. Poela sam se buditi prije zvona moje budilice, a to
je stvarno bilo neto.
Obino bih se jedva Lispijevala probuditi i izvui iz
kreveta ak i nakon 8 sati spavanja. Nakon toga sam
se budila s lakoom i spremna zapoeti svoj dan. Ni
sam bila odustala od svih svojih loih navika kao to
SLI jutarnja kava, kuhana i sirova hrana, i malo vina
uveer. ak i uz te ioe stvari moja energija bila je
puno bolja.
Stvarno sam se poela radovati kaastim sokovi
ma svakog dana i bilo bi mi drago da sam ih mogla
dobivati vie. Tada jednostavno nisam imala vremena
praviti ih za sebe. Kao samohrana majka radim pre-
128 ZELENO ZA ZDRAVU E
vie sati dnevno pokuavajui izgraditi svoju tvrtku,
pa ipak uz to moram raditi i honorarno. Pokuavam
takoer provoditi vrijeme u druenju sa svojim sinom,
pa je za mene izazov pronai dovoljno vremena kod
kue. Sad kad je kola zavrila i kad su aktivnosti mog
sina malo usporile, u stanju sam vie biti kod kue, pa
se planiram vratili na Ritinu svakodnevnog pijenja ze
lenih kaastih sokova. Znam da sam se osjeala toliko
bolje i imala vie energije. Sad sam prestala piti kavu,
a moj mlinac za kavu postao je mlinac za sjemenke
lana. Takoer sam primijetila da SLI moja crijeva radila
bolje dok sam pila zelene kaaste sokove. Tako mi je to
pomoglo da se osjeam manje zatrovanom. Sirova pre
hrana je neto za to ZNAM da je ispravno; samo mi je
teko to ostvariti u praksi. Mislim da je uz pijenje ka
astih sokova lake nego ikad jesti sirovo i dobivati
hranjive tvari koje mi nedostaju. Probava mi se postu
pno poboljava i konfekcijski broj mi se smanjio za 2
tijekom jednomjesene studije. To nije neki velik gubi
tak teine, ali ipak je gubitak. Pitam se koliko bih bila
izgubila da nisam istovremeno radila sve one loe
stvari! Trebao mi je taj poticaj da ponovno ponem vo
diti vie brige o sebi i zahvaljujem vam na tome. Majke
koje puno rade moraju bolje voditi brigu o sebi, a ja u
to postii pijenjem zelenih kaastih sokova! Radujem
se to u vidjeti kako mi se zdravlje nastavlja pobolja
vati, a energija poveavati. elim drati korak s ovim
svojim sinom tinejderom! :o)
Hvala vam, hvala vam! Nadam se da u opet vidje
ti vas i vau obitelj. Bog vas blagoslovio!
-L.H.
Svjedoanstva 129
Mrena se povukla s 40% na 10%
Draga Victoria,
Upoznali smo se u svibnju na Super klicama u
Torontu. Hvala vam na predavanju prepunom infor
macija i podrci koju pruate mnogim tragaocima za
zdravljem, ukljuujui moju obitelj i mene.
U listopadu 2004. rekli su mi da mi je razina ko
lesterola tako visoka da je udo to sam uope bila
u stanju doi u lijeniku ordinaciju kako bih ula tu
groznu vijest.
Istovremeno, artritis LI obje Rike bio mi je tako bo
lan da sam se svako jutro budila s bolovima u mojim
onesposobljenim rukama. Bila sam oajna jer sviram
klavir, a glazba je vaan dio mog ivota.
Povrh svega toga, vid mi se pogoravao i u lijevom
oku mi se poela stvarati mrena. Okulist mi je rekao
da je to progresivna bolest i da mi samo kirurgija moe
pomoi...
to da onda radim? Da pijem jo vie pilula... NE...
Uz pomo prijatelja na SIROVOJ hrani odluila sam
da u odmah prijei na SIROVO... Ila sam na put u
Njemaku i nisam sumnjala da u preivjeti slijedei
SIROVU prehranu. Moja obitelj u inozemstvu za moj
je dolazak pripremila kuhana jela i peene kolae svih
vrsta. Objavila sam im da, prema lijenikovom nare
enju, moram nastaviti sa SIROVOM prehranom...
uslijedila je velika tiina... ali na moje uenje, svi su
potovali moju elju. ak sam pripremala slasna SI
ROVA jela, ukljuujui deserte. Svi su bili zapanjeni
i vie nego ugodno iznenaeni novootkrivenim oku
som.
130 ZELENO ZA ZPRAVUE
Provela sam 4 tjedna u inozemstvu, koristei recep
te koje sam bila ponijela sa sobom da mi pomognu.
Svugdje sam se divno provela.
Vratila sam se kui i ponovno otila kod lijenika
na jo jedan pregled. Lijenik me obavijestio da mi je
kolesterol nevjerojatno dobar, usporediv s razinom
kod mlade osobe (mlada sam 58 godina... i to je bio jo
jedan kompliment) - rekao je da to god da ja to radim
da je dobro i da s tim nastavim. Podijelila sam s njim
svoje iskustvo sa SIROVOM prehranom, ali to je ulo
na jedno uho i izalo na drugo...
Zatim sam otila na pregled oiju i lijenik je bio
potpuno zateen dok mi je govorio da ne samo to se
mrena povukla s 40% na 10%, nego mi se i vid znatno
popravio i sad mi trebaju nove naoale. Tad sam ga
upitala da li je u tijekom svih godina svoga rada imao
slian sluaj, a njegov odgovor bilo je kategorino NE.
Zatim sam mu rekla da to poboljanje i izljeenje bole
sti pripisujem svojoj SIROVOJ prehrani. To ga se nije
dojmilo, ali su svi pacijenti LI ekaonici uli to sam
rekla svom lijeniku. Bilo je nevjerojatno da ga to Liop-
e nije zainteresiralo... moda kasnije... ali to je loe za
njegov posao, zar ne?
U svakom sluaju, od prolog listopada bacila sam
sve svoje pilule, i sad se osjeam daleko bolje. Energija
mi je na puno vioj razini, smravila sam 16 kila i nika
da ranije u svom ivotu nisam izgledala tako dobro.
To su opipljivi rezultati nakon par mjeseci SIROVE
prehrane, udim se divnom pomlaivanju koje su si
gurno doivjeli i moji unutarnji organi...
Hvala vam, Victoria, na vaoj hrabrosti to ste od
luili dokazati medicinskoj zajednici da je u krivu, i
Svjedoanstva 131
pokazati da postoji zdravija alternativa kuhanoj hrani
i pilulama (Itekako!)
Ostajte radosni i zdravi,
- Deanna A. Gontard, 25. svibnja 2005.
-<r>
Sretni dani na sirovoj hrani
Prije Victorijinog i Igorovog izlaganja u Riddleu,
bila sam u vrlo alosnoj situaciji. Vie nisam htjela
biti na ovom planetu. Osjeala sam se tako umorno,
depresivno, bolesno. Kad sam posluala Victorijino
entuzijastino predavanje, moje srce se oraspoloilo.
Pronala sam novu nadu. Pronala sam rjeenje za
svoje probleme! U sebi sam osjeala da je jedenje vie
svjeeg voa, povra i zelenja dobro za mene, tono
ono to mi je trebalo. Ali nisam znala kako - ili mogu
li to uiniti.
Imala sam tako malo eluane kiseline da sam bila
dio studije sa zelenjem. Hvala vam! Nakon 30 dana na
zelenim kaastim sokovima moje tijelo eli samo siro
vu hranu. Osjeam energiju! Vid mi se poeo poprav
ljati i vratila mi se radost!
Moje razine eera u krvi su se stabilizirale. Moja
raspoloenja su se stabilizirala. elim ivjeti! Imam
energiju! Imam redovitu stolicu. Vidim jasnije. Koa
mi je zdravija. Osjeam takvu zahvalnost! Hvala vam.
- Bridget BW, 14. lipnja 2005.
Beba Zander jede sirovu hranu
Z-ov dolazak:
Alexander (alias Zander, alias Z) Graff Levin, ro
en u Beaufortu, South Carolina, 1. sijenja 2004., tri
132 ZELENO ZA ZPRAVUE
kilograma i sto grama, dug 49,5 cm. Primili smo poziv
da doemo odvesti [usvojiti] Zaiidera kad su mu bila
etiri dana; odvjetnik je bio na odmoru izvan grada
kad je Z roen.
Prva etiri mjeseca. Z-ova glavna hrana: kozje mli
jeko, dojiljino mlijeko, voda.
Peti mjesec. Z-LI smo poeli davati sirove sokove.
esti mjesec. Dodali smo zeleni sok jema, kao i ri
jetke miksane zelene kaaste sokove u malim kolii
nama.
Deveti mjesec. Z oboava
avokado i jabuke.
Deseti mjesec. Z voli jesti
limune, jabuke i celer u sva
kom kaastom soku.
Jedanaesti mjesec. elje
zo u krvi: 12,9! Z mi voli po
magati u kuhinji dok pravim
kaaste sokove. Sjedi na ku
hinjskom ormariu i dodaje
mi stvari [jo uvijek ne po
imenu], ili ga pustim da mi
jea sadraj miksera [iskop
anog iz struje] drvenom ku
haom. Savjetovali SLI mi da
poveam Z-ov unos eljeza. Tako su, uz vie dodanog
zelenja [salate i perina] i malo biljnih kombinacija Vi
tal K i Floradix, Z-ove krvne pretrage pokazale viso
kih 12,9%! Z-ov lijenik je rekao: Sjajno! Cime ste ga
hranili, avlima?
Dvanaesti mjesec. Z je poeo jesti kaaste sokove
na zelenoj bazi. Z voli pokuavati jesti sam, a onda
ga nudi nama na svojoj lici. Z jo uvijek trai mlijeko,
Svjedoanstva 133
i skoro je prestao dojiti. Ali opet je poeo kad me nije
bilo par dana.
Petnaesti i esnaesti mjesec. Z-ova krvna slika i da
lje je jako dobra. Na moj zahtjev, zadnji put je testirana
u travnju 2005. i pokazala je razinu od 11,9. Z-ov pedi
jatar prilikom posljednjeg posjeta postavljao je mnoga
pitanja. Potpuno je odobravao svaki odgovor. Dok
torove posljednje rijei bile SLI: Svi rezultati su nor
malni ili bolji od normalnih. Ne trebam ga ponovno
pregledati do 24. mjeseca, redovne kontrole. To znai
da je preporuio da preskoimo mtinski pregled s 18
mjeseci starosti.
Z hoda p o s v L i d a , a mi diemo stvari u kui na veu
visinu kako bi bile izvan dohvata Z-ovih sve duih
ruku. Sada govori nasumine fraze kao to su: Ja sam
dobro, to radi, Kako si?, Ne znam, Volim
te, Pa-pa, Hvala ti, Radim to i Nisam to ura-
dio.
Jo par stvari:
1. Otkad smo mu u prehranu uveli zelenu hranu, pa
sve do sad, Z je svakodnevno imao dvije ili tri stolice.
Uvjerena sam da kaasti sokovi na zelenoj bazi odra-
vaJLi njegova crijeva podmazanima i hidratiziranima,
uglavnom zbog visokog udjela vode i ulja. Vlakna iz
voa i povra takoer stimuliraju peristaltiku.
4. Svia mi se stara izreka Neka ti hrana bude li
jek, a lijek neka ti bude hrana.
Slobodno potpiite moje ime. Hvala to pitate.
- Clare Levin, clare@classictouch.net
134 ZELENO ZA ZDRAVLJE

I malj Nicolas ih voli!

Poela sam redovito piti zelene kaaste sokove
zajedno sa svojim suprugom Stephanom kad sam bila
otprilike u estom mjesecu trudnoe s naim sinom
Nicolasom, prvim unukom obitelji Boutenko. Primi
jetila sam da sam imala vie
energije i opi osjeaj dobrog
zdravlja. Takoer sam imala
divan porod koji je proao
glatko, beba nije pokazivala Svjedoenja sudionika
uobiajene znakove stresa
R o s e b u r k e studije
prilikom kontrakcija, kao to
je usporen rad srca. U stvari,
svaki put kad bi kontrakcije
poele bebin otkucaj srca ne
bi se ni najmanje izmijenio. Kako bih prikupila vie podataka za svoja istrai
Nakon Nicolasovog roe vanja, zamolila sam sudionike Roseburke studije da
nja nastavila sam piti kaaste sokove, i vjerujem da su odgovore na sljedea pitanja.
koristi od njih kroz dojenje ile izravno Nicolasu. On 1. Je li v a m bilo t e k o s v a k o d n e v n o pili litru z e l e n i h kaa

nas je sve zadivio, ukljuujui i njegovog pedijatra, jer stih s o k o v a ?

2. Je li se o s t a t a k vae p r e h r a n e p r o m i j e n i o z b o g z e l e n i h ka
je neprestano ispred prosjeka u fazama razvoja i sada
astih s o k o v a ?
pokuava hodati. Nicolasu je sad skoro 9 mjeseci, i za
3. J e s t e li primijetili bilo k a k v e p r o m j e n e u vezi s vaim
razliku od njegovih vrnjaka nijednom nije bio bole
zdravljem?
stan. Nae izvrsno zdravlje pripisujemo zelenom ka
4. Je li v a m se smanjila elja za n e z d r a v o m h r a n o m ?
astom soku.
5. J e s t e li primijetili bilo k a k v e p r o m j e n e vae tjelesne tei
- Tasia, Stephan i Nicolas Boutenko ne?
6. Je li v a m se san p r o m i j e n i o ?
7. Je li v a m se stolica p r o m i j e n i l a ?
8. Je li v a m se energija p r o m i j e n i l a ?
9. Je li n e t k o k o m e n t i r a o k a k o i z g l e d a t e ?
10. J e s t e li imali n e k e s i m p t o m e detoksifikacije?
11. J e s t e li imali bilo k a k v a n e g a t i v n a iskustva?
12. Biste li voljeli nastaviti piti z e l e n e k a a s t e s o k o v e ?

135
136 ZELENO ZA ZPRAVUE
Odgovori su bili tako autentini da sam ih odlui
la sve ukljuiti kako bi bili odraz mnotva pozitivnih
promjena koje su se dogodile. Izostavila sam samo ne-
odgovorena pitanja.
Hugh B.
1. Je li vam bilo teko svakodnevno piti litru zelenih kaastih
sokova?
Ne.
2. Je li se ostatak vae prehrane promijenio zbog zelenih ka
astih sokova?
Da. Imam manju elju za drugom hranom!
3. Jeste li primijetili bilo kakve promjene u vezi s vaim
zdravljem?
Da. Vie energije.
4. Je li vam se smanjila elja za nezdravom hranom?
Da. Ovih dana jedem manje sladoleda.
5. Jeste li primijetili bilo kakve promjene vae tjelesne tei
ne?
Da. Blagi gubitak (1,8 kg).
6. Je li vam se san promijenio?
Da. Puno.
7. Je li vam se stolica promijenila?
O, da!
8. Je li netko komentirao kako izgledate?
Ne. Barem ne meni u lice!
9. Jeste li imali neke simptome detoksifikacije?
Nita to bih primijetio - moda je to razlog
zato sam danas tako umoran.
10. Jeste li imali bilo kakva negativna iskustva?
Nita negativno.
1 1 . Biste li voljeli nastaviti piti zelene kaaste sokove?
Da. Planiram ih i dalje piti! Odlian seks.
Svjedoenja sudionika Rozeburke skupine 137
A. R.
1. Je li vam bilo teko svakodnevno piti litru zelenih kaa
stih sokova?
Ne, pila sam i vie i oboavala ih. I moja obitelj
ih je poela piti i ljute se ako ne napravim
kaaste sokove i za njih.
2. Je li se ostatak vae prehrane promijenio zbog zelenih ka
astih sokova?
Da, zbog njih sam poeljela jesti sirovo, i zato
sam sad 95% na sirovoj hrani. Nisam imala elju
za nezdravom hranom.
3. Jeste li primijetili bilo kakve promjene u vezi s vaim
zdravljem?
Da, dobro spavam, imam energije, pozitivno
razmiljam, izgubila sam 4,5 kg, perut je nestala.
4. Je li vam se smanjila elja za nezdravom hranom?
Da, nemam elju za nezdravom hranom!
5. Jeste li primijetili bilo kakve promjene vae tjelesne tei
ne?
Da, izgubila sam 4,5 kg, ali sam takoer bila na
sirovoj prehrani.
6. Je li vam se san promijenio?
Odlino spavam! Godinama sam imala prob
lema s nesanicom.
7. Je li vam se energija promijenila?
Imam jako puno energije. Budim se u 5 ujutro i
osjeam se odmorna i puna snage.
Pojaan seksualni nagon.
8. Je li netko komentirao kako izgledate?
Da. Suprug i djeca. Vidim sjaj na vlastitom licu.
9. Jeste li imali bilo kakva negativna iskustva?
Samo slabiju detoksifikaciju, ali bila sam sprem
na proi kroz to zbog nagrade.
 ZELENO ZA ZPRAVUE
10. Biste li voljeli nastaviti piti zelene kaaste sokove?
Da, cijela moja obitelj se navLikla.
Beskrajno vam hvala. Mislim da su zeleni kaa
sti sokovi jedna od najhranjivijih stvari koje mo
emo jesti. Stalno priam o tome svojoj obitelji i
prijateljima. Odigrali ste ulogu u potpunoj pro
mjeni mog ivota!
T.T.
1. Je li vam bilo teko svakodnevno piti litru zelenih kaa
stih sokova?
Ne! Bilo je vrlo ugodno, htjela sam jo.
2. Je li se ostatak vae prehrane promijenio zbog zelenih ka
astih sokova?
Nisam bila toliko gladna, imala sam manju elju
za kavom.
3. Jeste li primijetili bilo kakve promjene u vezi s vaim
zdravljem?
Imala sam vie energije.
4. Je li vam se san promijenio?
Da, spavala sam bolje, dLie i bez buenja.
5. Je li vam se energija promijenila?
Nekad sam imala svakodnevan pad energije oko
2 popodne. Sad mi se to dogaa samo jednom
tjedno, otprilike.
6. Jeste li imali neke simptome detoksifikacije?
Nisam primijetila nikakve nuspojave.
7. Biste li voljeli nastaviti piti zelene kaaste sokove?
Sama u praviti svoje kaaste sokove i UIVATI
na putu do boljeg zdravlja. Razmiljam o tome
da ponem prodavati zelene kaaste sokove u
svojoj trgovini.
Svjedoenja sudionika Rozeburke skupine 139
T. W.
1. Je li vam bilo teko svakodnevno piti litru zelenih kaa
stih sokova?
Ne! Zapravo sam se navikao na pijenje kaastih
sokova, i nakon tjedan dana su mi se zapravo
pili kaasti sokovi.
2. Je li se ostatak vae prehrane promijenio zbog zelenih ka
astih sokova?
Da. Jeo sam manje hrane LI svakom obroku.
3. Jeste li primijetili bilo kakve promjene u vezi s vaim
zdravljem?
Da. Imao sam vie energije i nisam tako esto
drijemao popodne. Takoer nisam imao greve
od gladi prije obroka i nisam imao padove ra
zine eera LI krvi tijekom poslijepodneva.
4. Je li vam se smanjila elja za nezdravom hranom?
Malo.
5. Jeste li primijetili bilo kakve promjene vae tjelesne teine?
Teina je ostala otprilike jednaka - radio sam u
naem vrhi (20 kvadratnih metara) pa sam ve
bio izgubio na teini.
6. Je li vam se san promijenio?
Da, od prvih dana spavao sam vrlo vrsto i
nisam nou krgutao zubima.
7. Je li vam se stolica promijenila?
Moja stolica se udvostruila! Obino sam imao
stolicu samo jednom dnevno - sada imam
dvaput dnevno, vrlo redovno.
8. Je li vam se energija promijenila?
Definitivno mi je porasla energija - bio sam u
stanju raditi LI vrtu i okunici po cijeli dan uz
samo nekoliko kratkih prekida. Prije sam morao
malo odspavati tijekom svakog poslijepodneva.
 ZELENO ZA ZPRAVUE
9. Je li netko komentirao kako izgledate?
Zapravo nismo viali nikoga drugog, ali osjeali
smo se pLtno bolje.
10. Jeste li imali neke simptome detoksifikacije?
Da, greve u elucLi kod drugog kruga zelenih
kaastih sokova. Bio sam vrlo napuhnut prvih
par dana - nakon toga nisam imao problema.
1 1 . Jeste li imali bilo kakva negativna iskustva?
Nikakve druge negativne reakcije.
12. Biste li voljeli nastaviti piti zelene kaaste sokove?
Da, nastavit u piti zelene kaaste sokove - ui
vati u okusu i boljem zdravlJLi - oni su dio moje
dnevne rutine.
L. C
1. Je li vam bilo teko svakodnevno piti litru zelenih kaa
stih sokova?
Ne. Jela sam ih za doruak, tee nou. Ne mogu
puno pojesti i k tome piti.
2. Je li se ostatak vae prehrane promijenio zbog zelenih ka
astih sokova?
Jedem vie sirovog. PokLiavam nai hranu koja
je slina stvarima koje volim ili za kojima udim
- kruhu, siru.
3. Je li vam se smanjila elja za nezdravom hranom?
Ne, neke sam stvari jako eljela, strukture, okLise,
toplinu, vruinu, poznato. Prije sam pila kavu,
sada ne pijem.
4. Jeste li primijetili bilo kakve promjene vae tjelesne teine?
Izgubila sam oko 2 kilograma.
5. Je li vam se san promijenio?
Spavam vre.
Svjedoenja sudionika Rozeburke skupine 141
6. Je li vam se energija promijenila?
Imam vie energije. Prije bih bila Limorna oko 2-3
poslijepodne. Uzimala sam dodatke prehrani,
pila sam kavu, sad ne budem umorna osim ako
ne jedem vie kuhane hrane.
7. Je li netko komentirao kako izgledate?
Da, sjala sam od zdravlja.
8. Jeste li imali neke simptome detoksifikacije?
Glavobolje. Vruicu, gripu, jaku prehladu, bron
hitis u poetku.
9. Jeste li imali bilo kakva negativna iskustva?
Uenje kako pripremati sirova jela, koritenje
opreme koju nisam poznavala. Trebam hranu
koja se priprema brzo i lako.
10. Biste li voljeli nastaviti piti zelene kaaste sokove?
Da. Smirenija sam, spokojnija, manje tjeskobna.
L. M.
1. Je li vam bilo teko svakodnevno piti litru zelenih kaa
stih sokova?
Ne (Jo! Pravila sam ih i sama.)
2. Je li se ostatak vae prehrane promijenio zbog zelenih ka
astih sokova?
Da. Pravila sam vie kaastih sokova i jela manje
deserta i drugih stvari, manje ugljikohidrata.
3. Jeste li primijetili bilo kakve promjene u vezi s vaim
zdravljem?
Da. Vie energije i izgubila sam na teini.
4. Je li vam se smanjila elja za nezdravom hranom?
Da.
5. Jeste li primijetili bilo kakve promjene vae tjelesne tei
ne?
Da. Izgubila sam 4-5 kg.
142 ZELENO ZA ZPRAVUE Svjedoenja sudionika Rozeburke skupine 143

6. Je li vam se san promijenio? 6. Je li vam se san promijenio?

Spavam malo bolje. Spavam puno bolje.
7. Je li vam se stolica promijenila? 7. Je li vam se stolica promijenila?
Vie mokrim. Manje sam zatvorena. Moja stolica je sada odlina!
8. Je li vam se energija promijenila? 8. Je li vam se energija promijenila?
Vie energije. Da, imam pLino vie energije.
9. Je li netko komentirao kako izgledate? 9. Je li netko komentirao kako izgledate?
Da. Ne, nitko.
10. Jeste li imali neke simptome detoksifikacije? 1 0 . Jeste li imali neke simptome detoksifikacije?
Moda blagu gripu na poetku. Samo svrbe. Nepravilan svrbe po cijelom
1 1 . Jeste li imali bilo kakva negativna iskustva? tijelu tijekom prvog tjedna.
Ne. 1 1 . Jeste li imali bilo kakva negativna iskustva?
12. Biste li voljeli nastaviti piti zelene kaaste sokove? Ne.
Da! 12. Biste li voljeli nastaviti piti zelene kaaste sokove?
Da, apsolutno.
Rebeca S. Hvala vam najljepa, cijenim sve to je cijela
1. Je li vam bilo teko svakodnevno piti litru zelenih kaa vaa obitelj uinila za nas.
stih sokova?
Ne, ao mi je to dnevno nisam mogla dobivati Brent G.
vie. 1. Je li vam bilo teko svakodnevno piti litru zelenih kaa
2. Je li se ostatak vae prehrane promijenio zbog zelenih ka stih sokova?
astih sokova? U poetku.
Da, prestala sam eljeti eere i ugljikohidrate. 2. Je li se ostatak vae prehrane promijenio zbog zelenih ka
3. Jeste li primijetili bilo kakve promjene u vezi s vaim astih sokova?
zdravljem? Donekle, manje mlijeka i mesa.
Da, osjeam vie energije i nemam vie zatvor, to 3. Jeste li primijetili bilo kakve promjene u vezi s vaim
je divno! zdravljem?
4. Je li vam se smanjila elja za nezdravom hranom? Manje Limora, vie energije.
Da. 4. Je li vam se smanjila elja za nezdravom hranom?
5. Jeste li primijetili bilo kakve promjene vae tjelesne tei Da, osim elje za kavom.
ne? 5. Jeste li primijetili bilo kakve promjene vae tjelesne teine?
Ne, definitivno ne, jo se ne hranim 100% sirovo. Ne.
144 ZELENO ZA ZPRAVUE
6. Je li vam se san promijenio?
Da. Ustajem ranije, rjee odlazim na zahod.
7. Je li vam se stolica promijenila?
Stolica se poboljala.
8. Je li vam se energija promijenila?
Imam energije za dui rad.
9. Je li netko komentirao kako izgledate?
Da, rekli su da izgledam manje pod stresom.
10. Jeste li imali neke simptome detoksifikacije?
Neke, glavobolju, vie akni.
1 1 . Jeste li imali bilo kakva negativna iskustva?
Ne.
12. Biste li voljeli nastaviti piti zelene kaaste sokove?
Da.
Carrie M.
1. Je li vam bilo teko svakodnevno piti litru zelenih kaa
stih sokova?
Ne. Lako.
2. Je li se ostatak vae prehrane promijenio zbog zelenih ka
astih sokova?
Da. Jedem sve sirovo.
3. Jeste li primijetili bilo kakve promjene u vezi s vaim
zdravljem?
Da. Manje se osjeam dezorijentirana kada
proe nekoliko sati od zadnjeg obroka.
4. Je li vam se smanjila elja za nezdravom hranom?
Da. Ne udim za nezdravom hranom.
5. Jeste li primijetili bilo kakve promjene vae tjelesne tei
ne?
Da. Izgubila sam 2 kilograma u prva dva tjedna.
Nita nisam izgubila ovaj zadnji tjedan.
Svjedoenja sudionika Rozeburke skupine 145
6. Je li vam se san promijenio?
Moda je malo bolji, ali u biti je isti.
7. Je li vam se stolica promijenila?
Da. ea je, oko pet puta dnevno.
8. Je li vam se energija promijenila?
Imam malo vie energije, um mi je malo bistriji.
9. Jeste li imali neke simptome detoksifikacije?
Samo sve te odlaske na zahod. Osjeala sam se
loe jedno popodne.
1 0 . Jeste li imali bilo kakva negativna iskustva?
Ne.
1 1 . Biste li voljeli nastaviti piti zelene kaaste sokove?
Nastavit u zbog pozitivnog krvnog testa na
ANA testu.
Mandy O. (mama odgovorila umjesto nje)
1. Je li vam bilo teko svakodnevno piti litru zelenih kaa
stih sokova?
Ne.
2. Jeste li primijetili bilo kakve promjene u vezi s vaim
zdravljem?
Da. Manje astme - die mnogo lake od njene
sestre blizanke koja nije uzimala kaaste sokove
(vidi dolje).
3. Jeste li primijetili bilo kakve promjene vae tjelesne tei
ne?
Bila je 51,3 kg, sad je 50 kg, jer su joj bili zasitni.
4. Je li vam se energija promijenila?
Da. U stanju je trati due bez da ostane bez
daha.
5. Jeste li imali neke simptome detoksifikacije?
Ne.
 ZELENO ZA ZPRAVUE
Mandy i Becky su jednojajane blizanke. Imaju 17
godina. Obje su vrlo aktivne i zvijezde nogometa.
Mandy je pila zelene kaaste sokove. Becky nije.
Prije poetka, Mandy je imala teke napade astme
- prve u etiri godine. (Roene SLI pet tjedana pre
rano.) Mandy ima probleme s pluima od roenja
- Becky nema.)
Tjedan dana od poetka uzimanja zelenih kaastih
sokova Mandyni napadi astme su prestali. Nakon
2. tjedna poele su trati kako bi na jesen spremne
doekale nogomet. Kad su prvi put trale - 1,6
km - Becky je dahtala za vrijeme i nakon tranja
kao i njihove prijateljice koje su trale s njima.
Mandy jedva da je imala problema s disanjem za
vrijeme i nakon tranja. Osjeala je da die lake
i dublje ak i na uzbrdici. Tre dvaput tjedno
nakon kole. Becky nakon toga dahe, a Mandy
ne. Becky je pokupila ono to je kruilo po koli
- bolest. Mandy nije.
LaVee H.
1. Je li v a m b i l o t e k o s v a k o d n e v n o piti litru
stih s o k o v a ?
Ne. Voljela bih da sam ih mogla piti vie. Bilo je
tako lijepo to ste ih pripremali umjesto mene.
Hvala vam!
2 . J e l i s e o s t a t a k vae p r e h r a n e p r o m i j e n i o z b o g z e l e n i h ka
astih s o k o v a ?
Da. Bila sam svjesnija jedenja vie sirove hrane
svakog dana.
3. J e s t e li primijetili b i l o k a k v e p r o m j e n e u vezi s v a i m
zdravljem?
Da. Imala sam vie energije, budim se prije nego
to se ukljui budilica.
Svjedoenja sudionika Rozeburske skupine 147
4. Je li vam se smanjila elja za nezdravom hranom?
Ponekad - stres je utjecao na te elje vie od bilo
ega drugog.
5. Jeste li primijetili bilo kakve promjene vae tjelesne tei
ne?
Da. Izgubila sam skoro jedan kilogram.
6. Je li vam se san promijenio?
Da. Vie sanjam, budim se prije zvona. (Obino
spavam dobro.)
7. Je li vam se stolica promijenila?
Da, manje sam zatvorena - u poetku je bila
zelenija, zatim je posmeila.
8. Je li vam se energija promijenila?
Da. Imala sam vie energije - lake sam se budila
ujutro - sretnija.
9. Je li netko komentirao kako izgledate?
Da. Jedna osoba rekla je da dobro izgledam.
10. Jeste li imali neke simptome detoksifikacije?
Da. Blagu muninu ili garavicu - to se obino
dogaalo kad sam bila pod jakim stresom prije
z e l e n i h kaa pijenja kaastih sokova. Prolazila sam kroz
mnogo emocionalnih stvari koje su bile vrlo
stresne, pa sam moda vie detoksificirala
negativne emocije nego fizike otrove.
11. Biste li voljeli nastaviti piti zelene kaaste sokove?
Da. Nadam se da u ih piti jo vie.
Audrey B.
1. Je li vam bilo teko svakodnevno piti litru zelenih kaa
stih sokova?
Ne, lako, slasno.
2. Je li se ostatak vae prehrane promijenio zbog zelenih ka
astih sokova?
 ZELENO ZA ZPRAVUE
Da. Puno sam smanjila koliinu i pazila sam to
jedemo.
3. Jeste li primijetili bilo kakve promjene u vezi s vaim
zdravljem?
Da. Zeleni kaasti sokovi svakodnevno su istili
moj organizam.
4. Je li vam s e smanjila elja za nezdravom hranom?
Da. Radimo na izbacivanju sladoleda.
5. Jeste li
primijetili bilo kakve promjene vae tjelesne teine?
Da. Gubitak - 1 , 8 kg.
6. Je li v a m se san promijenio?
Da, spavala sam bolje i imala dublji san.
7. Je li vam se stolica promijenila?
Da. Ustanem, ponem hodati i moram ii.
8. Je li vam se energija promijenila?
Da. Vrlo sam zadovoljna.
9. Je li netko komentirao kako izgledate?
Da. Rekli su mi da blistam. Seksualni ivot se
popravio.
10. Jeste li imali neke simptome detoksifikacije?
Nikakve simptome koje bih osjetila.
1 1 . Jeste li imali bilo kakva negativna iskustva?
Ne. Ba nikakva.
li voljeli nastaviti piti z e l e n e kaaste sokove?
12. B i s t e
Da. Definitivno to planiram!
Marion C, 75 godina
1. Je li vam bilo teko svakodnevno piti litru zelenih kaa
stih sokova?
Nije mi bilo problem piti litru dnevno. Ponekad
sam ih mijeala s drugim vonim sokovima.
Svjedoenja, sudionika Rozeburke skupine 149
2. Je li se ostatak vae prehrane promijenio zbog zelenih ka
astih sokova?
S Kaastim sokovima popijem jednu jednu au
istog vonog soka rano ujutro, jednu oko pod
neva, i opet popodne ili prije spavanja.
3. Jeste li primijetili bilo kakve promjene u vezi s vaim
zdravljem?
Nisam primijetila da udim za bilo kakvom
hranom. Takoer sam primijetila da su mi nokti
na prstima opet vri.
4. Je li vam se smanjila elja za nezdravom hranom?
Da. Obino sam imala jedan obrok i kaasti
sokovi su me drali sitom.
5. Jeste li primijetili bilo kakve promjene vae tjelesne tei
ne?
Nije bilo promjene. Nikad je nije bilo.
6. Je li vam se san promijenio?
Sada spavam vre. Prije sam ponekad leala
2-3 sata prije nego to bih zaspala. Koristila sam
i kapsule korijena valerijane.
7. Je li vam se stolica promijenila?
Stolica mi je uvijek bila vrlo rijetka i blijedo
ute boje. Sad je mekana i ponekad idem tripLit
dnevno. Ne osjeam neugodnosti u podruju
trbuha.
8. Je li vam se energija promijenila?
Nekad mi je trebao odmor poslijepodne. Sada
mogu biti u poslu cijeli dan uz povremene pre
dahe, dakle ini se da imam vie energije. Ak
tivnosti, briga o kozama. Vrtlarstvo, razvlaenje
drobljenog kamena i iverja radi oblikovanja
krajolika. Definitivno vie energije.
 ZELENO ZA ZPRAVUE
9. Jeste li imali neke simptome detoksifikacije?
Ne. Nikakvih loih reakcija.
10. Jeste li imali bilo kakva negativna iskustva?
Ne.
1 1 . Biste li voljeli nastaviti piti zelene kaaste sokove?
Imam malu srarm aritmiju posljednjih nekoliko
godina, pa uzimam dodatke prehrani s ekstrak
tima raznih namirnica. Uzimam Mannatech do
datke prehrani od prosinca 2004. i primijetila sam
da mi se srani ritam normalizira. Takoer sam
imala hladne ake i stopala, minimalnu energiju,
ali svi su ti manji problemi nestali. Oduvijek sam
mislila da bih mogla imati hipotireozu, ali ovo to
sada radim je stvarno dobro, i zato sam zadovolj
na i namjeravam ostati na kaastim sokovima.
Gabrielle R., 35 godina
1. Je li vam bilo teko svakodnevno piti litru zelenih kaa
stih sokova?
Da, morala sam ih razdijeliti na male porcije,
okus je bio dobar, ali nije mi prijala gustoa i
koliina, kao i premalo raznovrsnosti, ali sama
u eksperimentirati.
2. Je li se ostatak vae prehrane promijenio zbog zelenih ka
astih sokova?
Da, openito sam jela manje. Imala sam manju
elju za nezdravom hranom, a veu za voem i
sirovom hranom.
3. Jeste li primijetili bilo kakve promjene u vezi s vaim
zdravljem?
Da, vie energije! Trebam manje sna, tempera
ment mi je Lijednaeniji i ugodniji; nisam imala
nijedan od mojih uobiajenih simptoma PMS-
a i koa mi se divno oistila.
Svjedoenja sudionika Rozebui-ske skupine 151
4. Je li vam se smanjila elja za nezdravom hranom?
Da. Uspjela sam prilino lako izbaciti mnoge
nezdrave stvari iz svoje prehrane.
5. Jeste li primijetili bilo kakve promjene vae tjelesne tei
ne?
Izgubila sam samo dva kilograma prema vagi,
ali osjeam se kao da sam izgubila neto vie.
6. Je li vam se san promijenio?
Bolje spavam, treba mi manje sna po noi. Bu
dim se potpuno bistra i ne zadravam se u kre
vetu kao to sam ranije obino radila.
7. Je li vam se stolica promijenila?
Definitivno idem ee nego ikad prije, i defini
tivno ee mokrim. Nisam primijetila nikakve
specifine promjene boje.
8. Je li vam se energija promijenila?
Da. Svaku veer utvrdim da je sve to sam tog
dana namjeravala napraviti zaista uinjeno!
Nemam nagomilane neobavljene poslove na
kraju dana kao to sam ranije znala imati.
9. Je li netko komentirao kako izgledate?
Imala sam samo par blagih komplimenata.
10. Jeste li imali neke simptome detoksifikacije?
Imala sam blago iskaljavanje sluzi i sluz u
sinusima, takoer i blagLt muninLi prvih par
dana.
1 1 . Jeste li imali bilo kakva negativna iskustva?
Ne!
12. Biste li voljeli nastaviti piti zelene kaaste sokove?
Definitivno. Radujem se eksperimentiranju s
raznim receptima i uivanju u njima zajedno sa
svojom obitelji.
 ZELENO ZA ZPRAVUE
Leah W.
1. Je li vam bilo teko svakodnevno piti litru zelenih kaa
stih sokova?
Ne, meutim, ne bih htjela vie od toga.
2. Je li se ostatak vae prehrane promijenio zbog zelenih ka
astih sokova?
Jela sam vie povra, jer sam bila svjesnija do-
bre hrane.
3. Jeste li primijetili bilo kakve promjene u vezi s vaim
zdravljem?
Uope nisam imala zatvor, svjeiji okus hrane,
moda vie energije.
4. Je li vam se smanjila elja za nezdravom hranom?
Zasitili bi me, pa bih jela manje druge hrane, ali
jo sam mogla eljeti drugu hranu.
5. Je li vam se stolica promijenila?
Obino imam jednu stolicu dnevno, ali uz
kaaste sokove imala sam 2 ili vie, bez zatvora.
6. Je li vam se energija promijenila?
Prije kaastih sokova pojela bih ruak, a onda
sjela i gledala TV i zaspala. Nakon kaastih
sokova ne bih zaspala gledajui TV.
7. Biste li voljeli nastaviti piti zelene kaaste sokove?
Da! Pokuat u nastaviti i eksperimentirati s
razliitim zelenjem, dodajui takoer i vie
ekoloki uzgojenog povra.
PLino vam hvala to ste me upoznali sa sirovom
hranom, zelenjem i boljom prehranom! Divni
ste!
Svjedoenja sudionika Rozeburke skupine 153
Al C.
1. Je li vam bilo teko svakodnevno piti litru zelenih kaa
stih sokova?
Ne, s lakoom bih mogao piti i vie.
2. Je li se ostatak vae prehrane promijenio zbog zelenih ka
astih sokova?
Da. Poeo sam jesti puno vie salata, ali jo
uvijek me ponekad uhvati elja za nezdravom
hranom.
3. Jeste li primijetili bilo kakve promjene u vezi s vaim
zdravljem?
Izgubio sam 2-3 kilograma.
4. Je li vam se smanjila elja za nezdravom hranom?
ini se da jedem daleko manje smea.
5. Jeste li primijetili bilo kakve promjene vae tjelesne teine?
Izgubio sam 2-3 kilograma.
6. Je li vam se san promijenio?
ini se da se manje bacakam i okreem jer mi
kosa nije toliko neuredna ujutro kad se probu
dim.
7. Je li vam se stolica promijenila?
3 do 4 puta dnevno. Osjeao sam kao da mi se
cijelo debelo crijevo isprazni odjednom.
8. Je li vam se energija promijenila?
Jo nije bilo stvarno primjetne promjene - ini se
da je otprilike ista.
9. Jeste li imali bilo kakva negativna iskustva?
Ne.
10. Biste li voljeli nastaviti piti zelene kaaste sokove?
Da, nastavit u.
Imam 54 godine. Definitivno sam primijetio
znaajno poboljanje u mukoj snazi - kao da
sam 15 godina mlai.
154 ZELENO ZA ZPRAVUE Svjedoenja sudionika Rozeburke skupine 155

Wib 3. Jeste li primijetili bilo kakve promjene u vezi s vaim

1. J e li se ostatak vae prehrane promijenio z b o g zelenih ka zdravljem?
astih sokova? Da.
Da, manje pripremljene hrane. 4. Jeste li primijetili bilo kakve promjene vae tjelesne teine?
2. Jeste li primijetili bilo kakve promjene u vezi s vaim Da, izgubila sam 4,5 kg.
zdravljem? 5. Je li netko komentirao kako izgledate?
Da. Izgubio sam 1,4 kg. Par ljudi primijetilo je gubitak teine.
3. Je li vam se smanjila elja z a nezdravom hranom? 6. Jeste li imali neke simptome detoksifikacije?
Da. Moda zbog motivacije vie nego zbog Ne koliko znam.
ukusa. 7. Jeste li imali bilo kakva negativna iskustva?
4. Je li v a m se san promijenio? Nita negativno.
Da, spavao sam tvre.
5. Je li vam se stolica promijenila? Terri B., 51 godina
Stolica je redovitija, mokraa senzacionalnija. 1. Je li vam bilo teko svakodnevno piti litru zelenih kaa
6. Jeste li imali neke simptome detoksifikacije? stih sokova?
Blage glavobolje. Ne. Bilo je lako i ugodno. Bilo bi lijepo da je bilo
vie.
7. Jeste li imali bilo kakva negativna iskustva?
Nikad nisam uivao u okusu, pio sam samo 2. Je li se ostatak vae prehrane promijenio zbog zelenih ka
zbog testa i zdravlja. astih sokova?
Da, moja obitelj i ja poeli smo jesti neto sirove
8. Biste li voljeli nastaviti piti zelene kaaste sokove?
Da. U raznim koliinama, vrstama pia i kom hrane.
binacijama. Neemo prijei na 100% sirovu 3. Jeste li primijetili bilo kakve promjene u vezi s vaim
hranu, nadamo se na oko 75-90% sirovo. Ali zdravljem?
hvala na vaoj panji i pomoi. Da, imam vie energije, a s mojim suprugom je
lake ivjeti.
Dee S. 4. Je li vam se smanjila elja za nezdravom hranom?
1. Je li v a m b i l o teko svakodnevno piti litru zelenih kaa Da, moja elja je gotovo pa nestala. Kad sam
stih sokova? imala puno loih izbora, nije me bilo briga i
Ne. nisam jela.

2. Je li se ostatak vae prehrane promijenio z b o g zelenih ka 5. Jeste li primijetili bilo kakve promjene vae tjelesne tei
astih sokova? ne?
Da, jela sam uglavnom sirovo. Da, izgubila sam 4-4,5 kg.
 ZELENO ZA ZPRAVUE
6. Je li vam se san promijenio?
Bila sam odmorna, ali budila sam se ee kako
bih ila na zahod mokriti.
7. Je li vam se stolica promijenila?
Da, izbacivala sam puno vie nego to bih pojela,
i bilo je lako i njeno.
8. Je li vam se energija promijenila?
Da, vie ne elim zadrijemati kad god imam
vremena.
9. Jeste li imali neke simptome detoksifikacije?
Da. arenje oiju i Lisana, glavobolje.
10. Jeste li imali bilo kakva negativna iskustva?
Ne, bilo je to vrlo pozitivno iskListvo. Poinjemo
se hraniti sirovom hranom. I pokuavamo otkri
ti kako pripremati hranu za 6 lJLidi (od kojih su
4 deki u razvoju), to je malo obeshrabrujue.
1 1 . Biste li voljeli nastaviti piti zelene kaaste sokove?
Da.
Berta D.
1. Je li vam bilo teko svakodnevno piti litru zelenih kaa
stih sokova?
Ne.
2. Je li se ostatak vae prehrane promijenio zbog zelenih ka
astih sokova?
Ne. Mislim da malo manje udim za eerom.
3. Jeste li primijetili bilo kakve promjene u vezi s vaim
zdravljem?
Ne. Moja teina oscilira gore-dolje.
4. Je li vam se energija promijenila?
Hodam malo vie i Lilanila sam se u Curves.
5. Je li netko komentirao kako izgledate?
Nitko nije komentirao.
Svjedoenja sudionika Rozeburke skupine 157
6. Jeste li imali neke simptome detoksifikacije?
Ne.
7. Jeste li imali bilo kakva negativna iskustva?
Nikakva negativna iskustva.
8. Biste li voljeli nastaviti piti zelene kaaste sokove?
Imala sam vie pozitivnog nego negativnog u
cijelom ovom iskustvu.
Sunny D.
1. Je li vam bilo teko svakodnevno piti litru zelenih kaa
stih sokova?
Ne, nimalo - mogla bih ih piti po cijeli dan.
2. Jeste li primijetili bilo kakve promjene u vezi s vaim
zdravljem?
Primijetila sam poboljanje stanja svoje koe
- posebno u danima kada nisam jela drugu
nezdravu hranu.
3. Je li vam se smanjila elja za nezdravom hranom?
Malo, manje me zanima okolada.
4. Jeste li primijetili bilo kakve promjene vae tjelesne tei
ne?
Ne, ostala je ista.
5. Je li vam se san promijenio?
Spavam bolje, posebno ako ne jedem ljutu hranu
pored kaastih sokova.
6. Je li vam se stolica promijenila?
Malo je veeg volumena.
7. Je li vam se energija promijenila?
Nisam primijetila promjene energije.
8. Jeste li imali neke simptome detoksifikacije?
Imala sam detoksifikacijske glavobolje jedan dan
i jednu no.
158 ZELENO ZA ZPRAVUE
9. Jeste li imali bilo kakva negativna iskustva?
Nikakva!
10. Biste li voljeli nastaviti piti zelene kaaste sokove?
Definitivno! Ve sam bila pila po jedan veliki
kaasti sok dnevno: otprilike 1,4 litre, 75-80%
voa s neto zelenja. Nastavila sam to piti cijeli
ovaj mjesec pored zelenih kaastih sokova. Sad
u definitivno nastaviti s kaastim sokovima
koji imaju vie zelenja - previe bi mi nedosta
jalo zelenje kad bih prestala!
Cindy S.
1. Je li vam bilo teko svakodnevno piti litru zelenih kaa
stih sokova?
Ne, ponekad sam htjela vie.
2. Je li se ostatak vae prehrane promijenio zbog zelenih ka
astih sokova?
Jelo mi se vie svjee hrane, kuhana hrana nije
mi bila toliko primamljiva.
3. Jeste li primijetili bilo kakve promjene u vezi s vaim
zdravljem?
Bila sam gladnija u vrijeme obroka prvih tjedan
ili dva. Imala sam redovitiju stolicu.
4. Je li vam se smanjila elja za nezdravom hranom?
Da. Nisam imala takvu elju za slatkiima, bila
sam motiviranija da jedem zdravije.
5. Jeste li primijetili bilo kakve promjene vae tjelesne tei
ne?
Izgubila sam neto na teini; to mi se svia!
6. Je li vam se san promijenio?
Moda mi je potrebno manje sna.
7. Je li vam se stolica promijenila?
Imala sam redovitiju stolicu - koliinski veu,
Svjedoenja sudionika Rozeburke skupine 159
a pred kraj sam primijetila tamniju stolicu
- moda sam se rjeavala starijeg nakupljenog
materijala?
8. Je li vam se energija promijenila?
Osjeala sam se dobro znajui da sam radila
neto tako dobro za sebe; ivot mi je vrlo
uurban i ispunjen poslom. Sigurna sam da kad
bih bila discipliniranija, imala bih vee koristi.
9. Je li netko komentirao kako izgledate?
Nitko nije nita rekao, osim to moj mu kae da
sad bolje sviram klavir!
10. Jeste li imali neke simptome detoksifikacije?
Nita, koliko znam.
1 1 . Jeste li imali bilo kakva negativna iskustva?
Nikakva. Jako sam uivala u sudjelovanju u
ovoj studiji i prianju drugima o njoj.
12. Biste li voljeli nastaviti piti zelene kaaste sokove?
Da. elim nastaviti s ovim.
Vickie G. iz Glidea
1. Je li vam bilo teko svakodnevno piti litru zelenih kaa
stih sokova?
U poetku, onda sam se navikla na okus. Postalo
je lake, to vie pije, vie ga eli.
2. Je li se ostatak vae prehrane promijenio zbog zelenih ka
astih sokova?
Djelomino, povremeno sam gladnija.
3. Jeste li primijetili bilo kakve promjene u vezi s vaim
zdravljem?
Da.
4. Je li vam se smanjila elja za nezdravom hranom?
Da. Manje mi se jedu okolada i slatkii na
poslu.
 ZELENO ZA ZPRAVUE
5. Je li vam se san promijenio?
San mi je dublji, sanjam po prvi put u skoro
godinu dana.
6. Je li vam se stolica promijenila?
Ceca je. Nekad sam imala brabonjke svaki put
kad sam ila. Sad je vee, meke, jo ee. Sad 3. Jeste li primijetili bilo kakve promjene u vezi s vaim
sam vrlo edna.
7. Je li vam se energija promijenila?
Da. Rjee i krae drijemam. (Radim od 6
popodne do 6 ujutro.) Budnija sam na poslu i
paljivija, imam vie energije na poslu.
komentirao k a k o izgledate?
8. J e li n e t k o
Ja sam komentirala: manje tamnih nabora i
vreica ispod oiju.
simptome detoksifikacije?
9. J e s t e li imali n e k e
Da. Poneka glavobolja prvih tjedana, sad se
osjeam bolje. U poetku je nestalo dizanje kise
line iz eluca, onda sam imala jaku kiselinu ak i
u ustima, sad nemam refluksa.
10. J e s t e li i m a l i bilo kakva negativna iskustva?
Ne.
11. Biste li voljeli nastaviti piti z e l e n e kaaste sokove?
Da, elim sama brati i pripremati vlastite. Na
poslu prehlade i gripa stalno krue, i ja se
obino razbolim. Nisam se razboljela otkad sam
krenula s ovim. Takoer, moj petogodinjak ih
takoer pije i sviaju mu se.
Bridget H.
1. J e li v a m bilo teko svakodnevno piti litru zelenih kaa
stih sokova?
Bilo ih je vrlo lako piti, uope nije teko piti ze
lene kaaste sokove.
Svjedoenja sudionika Rozeburke skupine 161
2. Je li se ostatak vae prehrane promijenio zbog zelenih ka
astih sokova?
Moje tijelo je poelo traiti sirovu hranu oko 9.
dana pijenja zelenih kaastih sokova!
elim uskoro biti 100% na sirovoj prehrani!
zdravljem?
Poveanu energiju, motivaciju da vie vjebam,
vratila mi se radost, nestala je moja depresija
i nemam suicidalne misli - manje fluktuacija
eera u krvi! Hvala vam!
4. Je li vam se smanjila elja za nezdravom hranom?
Moja elja za alkoholom, slatkiima i okoladom
skoro je nestala! Hvala Bogu!
5. Jeste li primijetili bilo kakve promjene vae tjelesne teine?
Izgubila sam koji kilogram koji sam htjela izgu
biti!
6. Je li vam se san promijenio?
Par puta mi je trebalo manje sna, i rjee se bu
dim nou.
7. Je li vam se stolica promijenila?
Idem ee na zahod svaki dan. Oko tjedan i pol
imala sam vrlo rijetku stolicu. Ujutro sam znala
imati blagi proljev.
8. Je li vam se energija promijenila?
Vie energije! Budim se i dogiram u 6 ujutro
prije posla u 7 ujutro.
9. Je li netko komentirao kako izgledate?
Jedna je osoba mislila da sam smravila i da li
jepo izgledam. Svojim entuzijazmom nadahnula
sam i druge!
10. Jeste li imali neke simptome detoksifikacije?
Tokice poput bubuljica ili osipa (nije urtikarija).
 ZELENO ZA ZDRAVLJE

Simptomi gripe, malo munine kad bih

razmiljala o uzimanju vitamina, proljev skoro
svako jutro kroz otprilike 10 dana, malo bolova
u zglobovima.
11. J e s t e li imali b i l o k a k v a negativna iskustva?
Ba nita negativno.
voljeli nastaviti piti z e l e n e kaaste s o k o v e ?
1 2 . B i s t e li
Da! I elim biti 100% na sirovoj prehrani!
Beskrajno vam hvala!
Recepti za zelene
kaaste sokove

Slatki zeleni kaasti sokovi

Divlji banango sirove obitelji

Dobro izmiksajte:
2 alice lobode (trpuca,
mijakinje ili drugog korova)
1 bananu
1 mango
2 alice vode
\
Daje: 1 litru kaastog soka

Puding od borovnica
Dobro izmiksajte:
1 peteljku celera
2 alice svjeih borovnica
1 bananu
2 alice vode
Daje: 1 litru kaastog soka

163
 ZELENO ZA ZPRAVUE
Valyin najdrai
Dobro izmiksajte:
8 listova rimske salate
5 alica lubenice
1 alicu vode
Daje: 1 litru kaastog soka
Zelena dobronamjernost
Dobro izmiksajte:
6 do 8 listova rimske salate
1 alicu crnog groa Puding od manga i perina
1 srednju naranu
1 bananu
2 alice vode
Daje: 1 litru kaastog soka
Slatko i kiselo
Dobro izmiksajte:
6 do 8 listova crvene salate
4 marelice
1 bananu
Vi alice borovnica
2 alice vode
Daje: 1 litru kaastog soka
Svjeina
Dobro izmiksajte:
6 do 8 listova rimske salate
% srednje velike dinje
2 alice vode
Daje: 1 litru kaastog soka
Recepti za zelene kasaste sokove
iva aloa
Dobro izmiksajte:
1 alicu jabunog soka
1 bananu
1 mango
1 mali komad aloe
5 listova kelja
2 alice vode
Daje: 1 litru kaastog soka
Dobro izmiksajte:
2 velika manga (oguljena)
1 sveanj perina
2 alice vode
Daje: 1 litru kaastog soka
Ljetna poslastica
Dobro izmiksajte:
6 bresaka (bez sjemenke)
2 ake listova pinata
2 alice vode
Daje: 1 litru kaastog soka
Korov za klince
Dobro izmiksajte:
4 manga (oguljena)
1 aku lobode (ili drugog
korova, poput koprive,
tunja, itd.)
2 alice vode
Daje: 1 litru slatkog gustbg
(poput pudinga) kaastog
soka
166
ZELENO ZA ZPRAVUE
Polje jagoda
Dobro izmiksajte:
1 alicu jagoda
2 banane
Vi svenja rimske salate
2 alice vode
Daje: 1 litru kaastog soka
Zeleni puding od sjemenki chie
Namaite 1 veliku licu
sjemenki chie 1 sat u 1 alici
vode.
Za sat vremena imat ete 1
alicu gela od chie
Dobro izmiksajte:
1 alicu gela od chie (1 veliku
licu sjemenki chie, natapanu
1 sat u 1 alici vode)
4 jabuke (od slatke i sone
sorte, oguljene)
Vi limuna (ocijeenog)
4-5 listova kelja
1 granicu metvice (po elji)
2 alice vode
Daje: 1,5 litre gustog
kaastog soka
Kivi uitak
Dobro izmiksajte:
4 vrlo zrela kivija (zelena ili
zlatna)
1 zrelu bananu
3 peteljke celera
2 alice vode
Daje: 1 litru kaastog soka
Recepti za zelene kalaste sokove 167
Igorov najdrai
Dobro izmiksajte:
Vi svenja pinata
4 jabuke (oguljene)
Vi cijele limete s korom
1 bananu
2 alice vode
Daje: 1 litru kaastog soka
Uzbuenje od metvice
Dobro izmiksajte:
4 zrele kruke
4-5 listova kelja
Vi svenja metvice
2 alice vode
Daje: 1 litru kaastog soka
10 prstiju
Dobro izmiksajte:
10 mini banana
2 ake listova pinata
2 alice vode
Daje: 1 litru kaastog soka
Malinov san
Dobro izmiksajte:
2 zimske kruke
1 aku malina
4-5 listova kelja
2 alice vode
Daje: 1 litru kaastog soka
 ZELENO ZA ZPRAVUE
Aromatini zeleni kaasti sokovi
Victorijin najdrai
Dobro izmiksajte:
6 listova crvene salate
Vi svenja svjeeg bosiljka
Vi limete (ocijeene)
Vi crvenog luka
2 peteljke celera
Vi avokada
2 alice vode
Daje: 1 litru kaastog soka
Sergeijev najdrai
Dobro izmiksajte:
5 listova kelj a (zelenog)
Vi svenja svjeeg kopra
Vi limete (ocijeene)
3 esna enjaka
Vi alice rajice osuene na
suncu
2 alice vode
Daje: 1 litru kaastog soka
Orionova limun-jalapeno fresca
Dobro izmiksajte:
Vi limuna (sok)
4 duguljaste rajice
% svenja kelj a
1,2 cm jalapeno papriice
1 manji esan enjaka
2 alice vode
Daje: 1 litru kaastog soka
Recepti za zelene kasaste sokove
Shaktin zeleni Thai
Dobro izmiksajte:
2Vi alice pinata
Vi svenja korijandra
1 esan enjaka
Vi crvene paprike babure
Vi limete (ocijeene)
1 ajnu liicu stevije (1
zeleni list)
3 duguljaste rajice
2 alice vode
Daje: 1 litru kaastog soka
Zelena slast
Bit pravljenja zelenih
kaastih sokova je
konzumiranje veih koliina
zelenja, posebno bez soli.
Meutim, u ovaj izvanredno
ukusan recept ukljuili
smo sol. Smatramo da je
izvrstan za poastiti one
nae prijatelje koji imaju
uobiajenu prehranu.
Dobro izmiksajte:
5 listova kelja (ljubiastog)
Vi avokada
3 esna enjaka
sok Vi limete
2 alice vode
Vi ajne liice soli
2 duguljaste rajice
Daje: 1 litru kaastog soka
170 ZELENO ZA ZPRAVUE

Hranjiva gorina
Dobro izmiksajte:
5 listova kelja (zelenog ili
ljubiastog)
Va avokada
3 esna enjaka
Vi alice limetinog soka
1 papriku baburu
2 peteljke celera
Vi svenja perina
2 alice vode Biljeke
Daje: 1 litru kaastog soka

V a n i savjeti Tree poglavlje

1. Cesta pitanja. Chimpanzee and Human Communication institute,
2004. Dostupno na: http://www.cwu.edu/-cwuchci/faq.html

uvanje zelenih kaastih sokova
Iako je svjee uvijek najbolje,
zeleni kaasti sokovi se na niskim
temperaturama mogu uvati do tri dana,
to moe biti zgodno na poslu i prilikom
putovanja.
Rotiranje zelenja
eljela bih naglasiti vanost koritenja
vrlo raznovrsnog zelenja. Pokuajte
se dokopati to vie razliitog zelenja.
Ako stalno koristite isto zelenje, moete
oekivati da ete izgubiti elju za zelenim
kaastim sokovima.
2. Derek E. Wildman i sur. Implications of Natural Selection in
Shaping 99.4% Nonsynonymous DNA Identity Between
Humans and Chimpanzees: Enlarging Genus Humo. lanak u
Proceedings of the National Academy of Sciences, 19. svibnja 2003
(br. 2172), SAD
3. Na istom mjestu
4. James Q. Acobs. A Comparison of Some Similar Chimpanzee
and Human Behaviors. Paleoanthropology in the 1990's. 2000.
Dostupno na www.jqjacobs.net
5. impanze. Svjetski fond za zatitu prirode. Washington, DC. 2005.
Dostupno na: http://intothewild.tripod.com/chimpanzees.htm
6. Louis R. Sibal i Kurt J. Samson. Nonhuman Primates: A Critical
Role in Current Disease Research. ILAR journal V42(2) 2001.
Dostupno na: http://dels.nas.edu/ilar/jour_online/42_2/nliprole.
asp
7. Na istom mjestu
8. esta pitanja. Chimpanzee and Human Communication institute,
2004. Dostupno na: http://www.cwu.edu/~cwuchci/faq.html
9. Nancy Lou Conklin-Brittain, Richard W. Wrangham, Catherine C.
Smith, Relatin Chimpanzee Diets to Potential Australopithecus Diets,
Antropoloki fakultet Sveuilita Harvard, Cambridge, MA,

171
172 ZELENO ZA ZPRAVUE
1998. Dostupno na: www.cast.uark.edu/local/icaes/confcrences/
wburg/posters/nconklin/conklm.html
10. Goodal, Jane. The Chimpanzees ofGombe. Belknap Press, odjel
Harvard University Pressa, Massachusetts, 1986.
11. Nancy Lou Conklin-Brittain, Richard W. Wrangham, Catherine C.
Smith, Relatin Chimpanzee Diets to Potential Australopithecus Diets,
Antropoloki fakultet Sveuilita Harvard, Cambridge, MA,
1998. Dostupno na: www.cast.uark.edu/local/icaes/conferences/
wburg/posters/nconklin/conklin.html
etvrto poglavlje
12. Price, Weston A., D.D.S. Nutrition and Physical Degeneration.
Kalifornija: Zaklada za prehranu Price-Pottenger, 2003. 6.
izdanje.
13. Na istom mjestu
Peto poglavlje
14. Ameriko ministarstvo poljoprivrede, Sluba za istraivanja u
poljoprivredi. 2005. USDA-ina nacionalna referentna baza
podataka hranjivih tvari, 18. izdanje. Dostupno na: http://www.
nal.usda.gov
esto poglavlje
15. Shelton, Herbert M. Dr. Shelton's Hygienic Review. Health Research,
Pomeroy, 1966.
16. Preporuen imos hranjivih tvari za mukarce u dobi od 19 do 30
godina. Nacionalno vijee za istraivanja, Protein and Amino
Ads, u Recommended Dietary Allowances, 10. izdanje (1989); USDA
SR17
Sedmo poglavlje
17. Nancy Lou Conklin-Brittain, Richard W. Wrangham, Catherine C.
Smith, Relatin Chimpanzee Diets to Potential Australopithecus Diets,
Antropoloki fakultet Sveuilita Harvard, Cambridge, MA,
1998.
18. Podaci za prosjenog odraslog mukarca, u dobi od 19 do 31
godine, teine 170 funti [77 kg]. Izvor: Nacionalno vijee za
istraivanja, Protein and Amino Acids, u Recommended Dietary
Allowances, 10. izdanje (1989); U S D A S R 1 7
19. Walker W. A., Isselbacher K.J., Uptake and transport of
macromolecules by the intestine. Possible role in clinical
disorders." Gastroenterology: 67:531-50,1974.
Biljeke
20. Ross, Julia, mr. sc., The Diet Cure. Penguin Books, New York, 1999.
21. Ameriko ministarstvo poljoprivrede, Sluba za istraivanja u
poljoprivredi. 2005. USDA-ina nacionalna standardna referentna
baza podataka hranjivih tvari, 18. izdanje
22. Campbell, T. Colin, dr. sc., Tite China Study. Benbella Books, Texas,
2004.
Osmo poglavlje
23. Jensen Bernard, D.C., dr. sc., Tissue Cleansing Through Bowel
Management, Bernard Jensen Publishing, Escondido, CA, 1981.
24. Chopra, Deepak. Perfect Health: the Complete Mind Body Guide,
Three Rivers Press, New York, 2000.
25. Nancy Lou Conklin-Brittain, Richard W. Wrangham, Catherine C.
Smith, Relatin Chimpanzee Diets to Potential Australopithecus Diets,
Antropoloki fakultet Sveuilita Harvard, Cambridge, MA,
1998.
26. Mosseri, Albert. Le Jeune, Meilleur. Remde de la Nature. Aquarius,
Francuska, 1993.
27. Ameriko udruenje za srce. Fiber. Dostupno na www.
americanhearth.org.
28. Tooshi, dr. Alan M., dr. sc. Dr. Tooshi's High Fiber Diet. iUniverse.
com, Inc, Nebraska 2001.
29. Winick, Myron, dr. med., The Fiber Prescription. Ballantine Books,
New York, 1992.
30. Ameriko udruenje za srce. 2004. Dostupno na www.
americanhearth.org
Deveto poglavlje
31. Jensen Bernard, D.C., dr. sc., The Healing Power of Chlorophyll,
Bernard Jensen Publishing, Escondido, CA, 1981.
32. Cannon, Walter B. The Wisdom of the Body. Peter Smith Pub Inc,
New York, 1932.
Deseto poglavlje
33. Walker W.A., Isselbacher K.J., Uptake and transport of
macromolecules by the intestine. Possible role in clinical
disorders." Gastroenterology: 67:531-50,1974.
34. Minocha Anil dr. med, Carrol David. Natural Stomach Care: Treating
and Preventing Digestive Disorders with the Best of Eastern and
Western Healing Therapies. Penguin Group, New York, 2003.
174 ZELENO ZA ZPRAVUE
35. Elson M. Haas dr. med. Staying Healthy With Nutrition. Celestial
Arts, Kalifornija, 1992.
36. Nancy Lou Conklin-Brittain, Richard W. Wrangham, Catherine C.
Smith, Relatin Chimpanzee Diets to Potential Australopithecus Diets,
Antropoloki fakultet Sveuilita Harvard, Cambridge, MA,
1998. Dostupno na: www.cast.uark.edu/local/icaes/conferences/
wburg/posters/nconklin/conklin.html
37.Titeler L. A c , O.M.D, N.M.D., D. A Closer Look at Hypochlorhydria.
Stephen, Horn. The Institute of Bioterrain sciences, Kalifornija,
2003. Dostupno na: http://www.csupomona.edu/%7Esteven/
articles/hypochlorhydria-Stiteler.html
38. Baroody, dr. Theodore A., ml. Alkalize or Die. Eclectic Press, North
Carolina. 1991.
39. Na istom mjestu.
Dvanaesto poglavlje
40. The Associated Press. Cancer now the top killer of Americans",
USA Today, 20. sijenja 2005.
41. Dr. Otto Warburg, K. Triltsch. The Prime Cause and Prevention of
Cancer. Drugo izmijenjeno izdanje (1969), 16 str. Predavanje
odrano pred dobitnicima Nobelove nagrade 30. lipnja 1966.
u Lindauu na jezeru Constance, Njemaka. Englesko izdanje
objavio Nacionalni institut za rak Dean Burk, Bethesda,
Maryland, SAD. Dostupno na: http://www.mmfnd.org/NL/
ONN/WS/ozon005.html
42. Na istom mjestu.
43. Baroody, dr. Theodore A., ml. Alkalize or Die. Eclectic Press, North
Carolina. 1991.
Trinaesto poglavlje
44. Tompkins, Peter i Bird, Christopher. The Secret Life of Plants. Harper
& Row, Publishers, New York, 1989. Prvo trajno knjiniko
izdanje.
45. Tompkins, Peter i Bird, Christopher. Secrets of the Soil. Earthpulse
Press Inc., Anchorage, Aljaska, 2002. Tree izdanje.
46. Tompkins, Peter i Bird, Christopher. The Secret Life of Plants. Harper
& Row, Publishers, New York, 1989. Prvo trajno knjiniko
izdanje.
47. Vyapaka Dasa, nadzornik ekolokog uzgoja. It Ain't Just Dirt!
Kanada, 2005. Dostupno na: http://www.hkrl.com/soils.html
48. Farr, Gary, dr. Comparing Organic Versus Comercially Grown Foods,
studija Sveuilita Rutgers, New Brunswick, Nj. 2002.
Biljeke 175
49. Tompkins, Peter i Bird, Christopher. Secrets of the Soil. Earthpulse
Press Inc., Anchorage, Aljaska, 2002. Tree izdanje.
50. Blume, David. Food and Permaculture. lanak na: http://www.
permacidtiire.com/permamlture/About_Permaaalture/food.shtml
51. Na istom mjestu
52.Kervran, Louis. Biological Transmutations. Crosby Lockwood,
London, 1972.
53. Tompkins, Peter i Bird, Christopher. The Secret Life of Plants. Harper
& Row, Publishers, New York, 1989. Prvo trajno knjiniko
izdanje.
54. Na istom mjestu.
55. Korolkov, P. A. Spontaneous Metamorphism of Minerals nd Rocks.
Nauka, Moskva, 1972.
etrnaesto poglavlje
56. Warburg, Otto. The Oxygen-Transferring Ferment of Respiration.
Predavanje dobitnika Nobelove nagrade, 1931. Iz Nobel Lectures,
Physiology or Medicine 1922-1941, Elsevier Publishing Company,
Amsterdam, 1965.
57.Clorophyllin Reduces Aflatoxin Indicators Among People At High Risk
For Liver Cancer. Sveuilite John Hopkins, Fakultet za Javno
zdravlje Bloomberg, Baltimore, MD. Zbornik Nacionalne
akademije znanosti. 27. studenog 2001.
58. Chernomorsky, S. i sur., Effect of dietary Clorophyll Derivatives
on Mutagenesis and Tumor Cell Growth. Teratogenesis,
Carcinogenesis, and Mutagenesis, 79:313-322,1999.
59. Vlad M. i sur. Effect of Cuprofilin on Experimental Atherosclerosis.
Rumunjska, Institut za javno zdravlje i medicinska istraivanja,
Sveuilite za medicinu i farmaciju, Cluj-Napoka, 1995.
Petnaesto poglavlje
60. Soloukhin, Vladimir. Razry v Trava. Na ruskom. Molodaya
Gvardia, Moskva, 2001.
61. Goodal, Jane. The Chimpanzees ofCond)e. Belknap Press, odjel
Harvard University Pressa, Massachusetts, 1986.
62. Baker Elizabeth. Unbelievabh/ Easy Sprouting! Poulsbo, Washington,
2000.
esnaesto poglavlje
63. Ruimerham, Ronald. Modeling and remodeling in bone tissue.
University Press Facilities, Eidenhoven, 2005.
176 ZELENO ZA ZPRAVUE

64. Sartin, Daniel. Osteoporosis: Why Prevention is the Best Cure.

Touching Lives: Action Medical Research. Zima 2003/4.
65. Nishimura Ichiro. Getting to the Roots of the jaw Bone. Dentistry
Harvard, 12. svibnja 1995.
66. Price, Weston A., D.D.S. Nutrition and Physical Degeneration.
Kalifornija: Zaklada za prehranu Price-Pottenger, 2003. 6.
izdanje.

Sedamnaesto poglavlje
67. Van Orden, dr. Flora. Conversations with Dr. Flora. TheRawDiet.
com, Florida 2005.

Bibliografija

Albi, Johanna i Walthers, Catherine, Greens Glorious Greens!, St. Martin's

Press, New York, 1996.
Appleton, Nancy. Rethinking Pasteur's Germ Theory. North Atlantic Books,
Kalifornija, 2002.
Baker, Elizabeth. Unbelievably Easy Sprouting! Poulsbo, Washington, 2000.
Baroody, dr. Theodore A., ml. Alkalize or Die. Eclectic Press, North Carolina.
1991.
Brown, Ellen Hodgson, J. D. i Hansen, Richard T, D.M.D, FACAD. The Key
to Ultimate Health. Advanced Health Research Publishing, Kalifornija,
2000. Drugo izdanje.
Campbell, T. Colin, dr. sc., The China Study. Benbella Books, Texas, 2004.
Cooper, Dr. Kenneth H. Advanced Nutritional Therapies. Thomas Nelson, Inc.,
Tennessee, 1996.
Cutrell, Doug i Wigmore, Ann. Living Foods Manual. New Mexico.
Feldt, Linda Diane, Spinach and Beyond. Moon Field Press, Michigan, 2003.
Fouts, Roger. Next of Kin. HarperCollins Publishing, New York, 2003.
Pretisak.
Fuhrman, Joel, dr. med, Eat to Live, Little, Brown and Company, New York,
2003.
Gebhardt, Susan E. i Thomas, Robin G. Nutritive Value of Foods. Ured za
tisak vlade SAD-a, Nadzornik dokumenata, Washington DC, 2002.
Izmijenjeno izdanje.
Goodall, Jane. Reason For Hope. Warner Books, Inc., New York, 1999.
. The Chimpanzees ofGombe. Belknap Press, odjel Harvard University
Pressa, Massachusetts, 1986.
. Through a Window. Houghton Mifflin Company, Boston. 1990.
Harris, Ben Charles. Eat the Weeds. Keats Publishing, Inc. Connecticut. 1973.

177
178 ZELENO ZA ZPRAVUE

Jensen Bernard, D.C., dr. sc., Come Alive! Bernard Jensen, Kalifornija, 1997.
. Tissue Cleansing Through Bowel Management, Bernard Jensen Publishing,
Escondido, CA, 1981.
O AUTORICI
Kliment, Felicia Drury, The Acid Alkaline Balance Diet. Contemporary Books,
New York, 2002.
Krishnamurti. Think on These Things. Harper & Row Publishers, New York,
1964.
Ladygina-Kohts, N.N. Infant Chimpanzee and Human Child. Oxford
University Press, Inc., New York, 2002.
Ley, Beth M. dr. sc., Flax! Fabulous Flax! BL Publications, Minnesota, 2003.
Mindell, Earl, R. Ph., dr. sc. Food as Medicine. Simon & Schuster, New York.
1994.
Peterson, Lee Allen. Edible Wild Plants. Houghton Mifflin Company, New
York, 1977.
Price, Weston A., D.D.S. Nutrition and Physical Degeneration. Kalifornija:
Zaklada za prehranu Price-Pottenger, 2003. 6. izdanje.
Ragnar, Peter. How long do you choose to live? Roaring Lion Publishing,
Tennessee. 2001.
Ross, Julia, M.A. The Diet Cure. Penguin Books, New York, 1999.
Ruimerman, Ronald. Modeling and remodeling in bone tissue. University Press
Facilities, Eindohoven, 2005.
Seibold, Ronald L. M.S. Cereal Grass. Pines International, Inc., Kansas, 2003.
Shahani, Khem, dr. sc. Cultivate Health from Within. Vital Health Publishing,
Connecticut, 2005.
Stanway, dr. Andrew. The High-Fiber Diet Book. Exeter Books, New York,
1976.
Victoria Boutenko odrava predavanja o sirovoj
Tompkins, Peter i Bird, Christopher. Secrets of the Soil. Earthpulse Press Inc.,
Anchorage, Aljaska, 2002. Tree izdanje. hrani na Sveuilitu South Oregon, a kao rezultat
-. The Secret Life of Plants. Harper & Row, Publishers, New York, 1989. njenih uenja diljem svijeta su nastale brojne
Prvo trajno knjiniko izdanje.
zajednice ljudi koji jedu sirovu hranu. Victoria i njena
Tooshi, dr. Alan M., dr. sc. Dr. Tooshi's High Fiber Diet. iUniverse.com, Inc,
Nebraska 2001.
obitelj ive na 100% sirovoj prehrani od 1994., i svo
Van Orden, dr. Flora. Conversations with Dr. Flora. TheRawDiet.com, Florida etvero izlijeilo se od neizljeivih bolesti. Prelazak
2005. Victorijine obitelji na sirovu prehranu opisan je u
Wigmore, dr. Ann i Earp-Thomas, dr. G.H. Organic Soil. Rising Sun njenoj knjizi Raw Family (Sirova obitelj). Victoria je
Publications, Massachusetts. 1978.
takoer autorica 12 Steps to Raw Foods (12 koraka
Wigmore, Ann. Overcoming Aids. Copen Press, New York, 1987.
-. Rebuild Your Health. Quality Printers, Puerto Rico, 1991. do sirove hrane). Njeno dvoje djece napisalo je
. You Are The Light Of The World. Ann Wigmore, Massachusetts, 1990. knjigu s izvrsnim receptima od sirovih namirnica
Wigmore, Ann i Pattison, Lee. The Blending Book. Avery Publishing Group, pod naslovom Eating without Heating (Jesti bez
New York, 1997.
zagrijavanja).
Winick, Myron, dr. med. The Fiber Prescription. New York: Ballantine Books.