AT MHCTHTYT 3A BAJIKAHMCTHKA C WEHT bP M10 TPAKONOPMA BBATAPCKA AKAJJEMMA HA HAYKHTE Bsirapo-xbpBaTcKHu NOAMTHYeCKH HM KyJITypHu oTHOWeHHA Tipe3 BeKOBeTe COopmnx B seer Ha 75-roqumuunara Ha Pymsia Boautona TIAPAJMTMA COOMA, 2015HUMANITARNA POMOC HRVATSKE BUGARSKOJ U VRIJEME BALKANSKIH RATOVA ess ako su sve balkanske dr2ave poduzele velike napore poéetkom dvadesetog stoljeéa u reformi vojske, postojali su problemi koje pogetkom Balkanskih ratova nit jedna dr2ava nije mogla rieSiti sama. Vojne jedinice dovedene su do vebunskog automatizma, naoruzanje je bilo suvremeno (najbolje Sto se tada nalazilo na tr2istu), generalstabovi bugarske, grtke i srpske vojske vrlo Kvaliteno su pripremill rat. Problemi su bili u pozadinskim aktivnostima, nedostatku Skolovanih lijeénika, nepripremljenosti intendantske slu2be za brzo napredovanje vojske i nedostatku sredstava za prehranu i lijetenje bolesnika i ranjenika, Goruéi problem je bio nedostatak lijetnika. Niti jedna balkanska dréava, pa tako ni Bugarska, nije imala ‘medicinski fakultet, lijegnika je bilo malo i za mimodopske potrebe. U nedostatku istih, ai sredstava za medicinsku opremu, odijevanje i prehranu vojnika, bugarske ‘vlasti kao i vlastiostalih balkanskih dréava obratile su se Medunarodnom ervenom kerigu, Hrvatska se poéetkom rata naSla u izvanrednom stanju, Suspendiran je Ustav, upravljao je kraljevski komesar. Bez obzira na probleme u Hrvatskoj, odaziv u prikupljanju pomoéi bio je veliki. Trebale su posebne dozvole Hrvatske zemaliske vylade na Gelu s komesarom Cuvajem no kako je politika Monarhije tada bila da se humanitama pomoé moze i treba dati te dozvole su bez velikih problema dobivane, Hrvatska kao susjed zaraéenih dréava, povezana tada prevladavajuéim |juénoslavenskim osjeéajima, dala je koliko je u tom trenutku mogla, sredstva su rasporedivana w razligtim iznosima za svaku drZavu, a brojni hrvatski lijetnici § sestre (najéeSée Gasne sestre) odazvali su se pozivu Crvenog kriza ii i krenuli u balkanske dr2ave pomoéi Ijudima u nevolj SITUACIJA U BUGARSKOJ POZADINSKOJ SLUZBI Reforme bugarske vojske provedene su u razdoblju izmedu 1904. i 1911. godine.' No, u tim reformama nije prevelika paénja poklanjana sanitetskoj sluzbi. Tek u rujnu 1912. u Zapovijedi 377 propisana je podjela sanitetske sluZbe na tri osnovna podrugja: podrugje vojnog djelovanja, etapne zone i unutraénjost. Zamisljeno je da na terenu postoji sanitetska sluzba uz svako odjeljenje.’ Kako je u Bugarskoj postojalo samo 640 lijeénika, a bojiste koje je pokrivala bugarska ‘vojska je bilo ogromno, taj broj lijetnika nije ni izbliza udovoljavao potrebama. =ePosredsivom Crvenog krita u Bugarsku je tijekom ratova pristiglo j08 175 lijegnika Tnozemstva.! Najvi8e misija doslo je iz Austro-Ugarske Monathije 16 j iz Rus {A Osim toga bile su éetii njemacke misije, tri engleske te po Jedna talijanska, Svicarska, nizozemska, belgijska i egipatska.! Osim manjkalijetnika bilo je i velikih problema s opskrbom vojske. Tako su Pe tan| Korespondenti dviliorganizacii bugarske vojske’,sjeéanja generala vena Dedostajalo odjeée, obuée, konja, kola, a najgore stanje blo jeu sanitet* I general Radko Dimitrev, zapovjednik Tre¢e armije, u svojem djelu naglasava da je hrane nedostajalo veé u Bugarskoj te da je bila nuzna rekvizicja,’ Vasil Kolar jedan od seljaci m_komisijama, intendantskim getama. Isto tako tvrdi da su Srbi koji su usli u njibov logor bili Jednoobrazno i puno bolje odjeveni od Bugara.* Razlozi za ovakvu nepripremljenost bili su brojni. Uspijeh mobilizacije je (enadio mnoge. U Bugarskoj se na poziv javilo 220% od pozvanih, Radi ces 650 000 liudi sto predstavija 40% muske populacije. Javjali tu se 1 neregistrirani cobrovoliei Bugari iz Srbije, Makedonije, Rumunjske, SAD-a, Kanade pai iz Hivatske. Opskrba vojske koja je napredovala najbrie u Povijesti ratovanja (14 km dnevne), nije mogla biti na vrijeme slijedena sa svim poteebnim oa Veliki broj Vojnika” Krediti koji su dobiveni upotrijeblieni su za naorwanje, a za opskrbu hranom ragunalo se na rekviziciju, Velo Sesto ona nije bila ‘moguéa pa su. vojnici danima stradavali. Tu su pomoé dijelom prugala stedstva koja su pristigla od Crvenog kriza no ona nisu ni blizu bila dovoljna, NACINI PRIKUPLJANJA SREDSTAVA U HRVATSKOJ Hrvatska je Balkanski rat i napredovanje saveznika dogekala s velikim entuzijazmom. Velo mali krug ljudi oko kraljevskog komesara Cuvaja i jednog {cgmenta pravasa mislio je da je taj rat nepotreban i da se on Hrvatske uopée ne tice. Veéina stanovnistva je, nakon pokola Koji su se dogodili u nekim krajevima Osmanskog Carstva (Koéani, Berane, Stip) mislila da je krajnje vrijeme raséistiti 5 Postojanjem vjekovnog neprijatelia, Osmanskog Carstva, u Europi. Politicka elita 17:NA POMOC HRVATSKE BUGARSKOI U VRIEME BALKANSKIHt je bila okupljena u Hrvatsko-srpskoj koaliciji, Stranci prava iu manjem dijelu u Hirvatskoj puékoj selja¢koj stranci. Sve te stranke su u svojim novinama podrzavale balkanske saveznike. * Poziv Crvenog kria za pomoé balkanskim save odaziv, Pomagalo se Crvenom krizu balkanskih drzava aktivnim sakupljanjem novaca u gotovo svim mjestima u Hrvatskoj. To su preuzeli na se gradovi, razne udruge, skupine gradana ili Gak sami pojedinci. Sa prikupljanjem sredstava Dalmacija je krenula prije Hevatske, pa je tako u Splitu sastavljen odbor Koji je preuzeo na sebe zadaéu da prikuplja milodare po eijeloj Dalmaciji. Taj odbor veé prvog dana djelovania prikuplja 4700 kruna. Vrlo brz0 po osnivanju odbor Salje u Cmnu Goru prvih 3000 kruna i brzojay Drustvu crnogorskog ervenog krsta Cetinje. U tom brzojavu stoji: ,Opéina splitska Salje danas tri hiljada kruna kao prvi pritog Splita za lijedenje i njegovanje ranjenih vojnika cmogorskih, Koji vjerni zavjetnoj isl, i opet prolie svoju plemenitu kry, zasvjedozivsi ponovno pred svijetom svoje nedostizivo junastvo, a zaduzivsi jo8 jednom cijeli nas srpskohrvatski narod naprama junatko kolijevei kosovskih osvetnika. Dokle god dopire pjesma Kraljeviéa Marka i gdje god se slavi junaStvo MiloSa Obiliga, tud se svuda danas or iz. miliona grla uw ovom na§em milom i slatkom jeziku poklik pun ponosa, utjehe i nade: Slava viteskoj Cro} Gori i njezinom junatkom viadaru.“ Potpisnici ovog pisma su ‘opéinski nagelnik Ketalinié, Smodiaka, Trumbié, Tartaglia, Bulat, Pervan, Persi¢.”® Erazmo Bartié je 22.10. 1912. poslao poziv za sastanak u Rijeci radi formiranja odbora za prikupljanje pomoéi Crvenom kriZu balkanskih drZava. U tom pozivu pi8e da je uvjeren da ée svi Slaveni po svojim moguénostima sudjelovati w ublaYavanju patnji stradajuée braée na Balkanu."' Odboru za prikupljanje koji je sastavljen dva dana kasnije na elu je Bartié, a u njega su izabrani predstavnici Srba, Slovenaca i Hrvata Rijeke."* U Zagrebu odbor za prikuplianje pomoéi podinje djelovati u studenom. Na elu odbora bili su gradonagelnik Holjac te dr. Vladimir barun Turkovie. Odbor je dobio dozvolu od vlade da smije prikupljati pomoé u roku od 60 dana.’ Na skupstini gradskog zastupstva zastupnik Lav Mazzura predlozio je da grad Zagreb donira Crvenom krigu balkanskih dréava 20 000 kruna, i to od novaca koji je bio predviden za uredenje Strossmayerovog Setalista.'* Po isteku roka za sakupljanje zagrebatki odbor sakupio je 95.750,03 kruna,’* ~zadarski 39330,13 kruna.!* Od Zagreba je na slavenskom jugu vi8e novaca prikupilo Sarajevo, ali to ne treba éuditi s obzirom na jaku srpsku zajednicu ui Sarajevu. Velike xoligine novea sakupljene su iu Ljubljani, Trstu, Splitu, Dubrovniku, Osijeku i Sibeniku.”” Raspodjela novaca visila se na sljedeéi natin: po 35 % dobili su srpski i bugarski Crveni KriZ, 20% crnogorski, a 10% gréki."® emCrveni kia Kraljevine Hrvatske i Slavonije je na svojoj sjednici koju je vodio potpredsjednik Vladimir Kre8ié odluéio votirati po 1500 kruna svakoj drzavi uz Zaljenje za nedostatkom novaca koji ga pogada."” Uzgradove sakupljale su pomos i razne udruge™ te pojedinci. Vrlo zanimljivo Je pismo Ivane Brlié Mazurani¢ iz Slavonskog Broda od 20.11.1912. upuéeno majci U Kojem pie da su u Slavonskom Brodu dozvolu za prikuplianje pomoéi imsle samo Srpkinje okupljene u jedno ,gospoinsko drustvo". Kako je hijela dokazati da nisu Srbi jedini Slaveni u Brodu, zatrazila je i ona dozvolu za sakupljanje,isti dan JuJe i dobila i sakupila 600 kruna pomoéi, Formirala je i odbor, a srpske gospode si odbile zajedni¢ko prikupljanje.” ea Seg I Fapes ea ae oe i 5 Panes SE eee ees ae 97 Ciclo BL. emt Hustracija 1 i 2: popis udruga koje su trazile dozvolu za prikuplianje pomos za Crveni kriz balkanskih zemalja. HDA, PRZV,6-22, kutija 859. venARNA POMOC HRVATSKE BUGARSKO! U VRIJEME BALKANSKIH. Osim Klasiénog sakupljanja pomoéi razne skupine gradana odrZavale su i yhumanitarne aktivnosti od kojih su prihodi odlazili za Crveni kriz balkanskih dr2ava. Bilo je kazalignih predstava u Rijeci,”” Dubrovniku®, dobrowvornih zabavadiljem Hirvatske i Dalmacije.”* Hrvatska sekcija Saveza jugoslavenskih umjetnika je w Ulrichovom salonu u Zagrebu prodavala umjetnine po niskim eijenama od 6. do 10. studenog 1912. godine. Bilo je izlozeno éetrdeset umjetnina, a na popisu donatora bili su Bela Ciko8, Robert FrangeS, Oton Ivekovié, Miroslav Kraljevié.* Tomislav Krizman, jedan od najpoznatijih hrvatskih grafivara, donirao je sav utr2ak od radova Koji su kroz osam dana bili izlozeni u njegovom atelieru.®* Maja de Strozzi, operna pievagica, darovala je Crvenom kri2u svoj honorar za ,Madame Butterfly*”” ‘Zoog bole informiranosti stanovnistva neki sveutiliSni profesori odrzavali su predavanja o balkanskim zemljama. Najaktivniji su bili Ferdo Sisi¢,* prof. Osterman. koji je odréavao predavanja po Kvameru,” prof Juritié® i prof. lvantié." Nakon predavanja prof. Ostermana na SuSaku 3. studenog 1912. dosio je do demonst gimnazijske mladezi koja je to predavanje sluSala, Pjevali su hrvatsku i crnogorsku himnu (Onamo, onamo za brda ona) i uzvikivali povike protiv Turske, a za Bugare i hrvatsko-srpsku slogu.” Medu svesenstvom (nizi vanjsku politiku Monarhije i protivilo se ratu. Iz klerikalnog tiska mozemo vidjeti pogetnu potporu saveznicima u svim novinama, a u Drugom balkanskom rat potporu su uglavnom uzivali Bugari. Hrvatska straa, Hrvatska zastava istine i Dan na poéetku su rata bili puni nade da ée na Svetoj Sofiji ponovo biti postavljen kriz. U Hrvatskoj straéi, novinama pod utjecajem vode katolitkog pokreta u Hrvatskoj biskupa Mahniéa, objavijen je tekst Za pravdu daj glavu'* u kojem su napadnuti ‘europska diplomacija, njemacki Sovinizam i Zidovi. U Hrvatskoj se podetkom dvadesetog stoljeéa razvija Hrvatski katolitki pokret medu mladim katolicima laicima. Oko 1910. se pod utjecajem Janeza Kreka, vode slovenskog katoli¢kog pokreta, medu mladim katolicima w Hrvatskoj probijaju ideje 0 narodnom jedinstvu Hrvata i Slovenaca, a od 1912. i o jedinstvu ta dva naroda sa Srbima."' Medu mladima dolazi do dvije struje: nacionalistitke koja je za Jedinstvo, odvajanje Crkve od dréave pod vodstvom Petra Rogulje, te integralistigke, koja se zalagala za posebnost katoliStva pod vodstvom Matije Manjariéa.®* Na gelu Hrvatskog katolitkog pokreta bilo je 150 seniora (zavrSeni studenti) koji su tvori seniorat. Hrvatski katoli¢ki pokret je 1913. godine imao 4 akademska drustva 2 sveutiligna kluba sa 150 élanova, 10 bogoslovskih zborova sa 300 lanova, 41 kongregaciju u srednjim skolama s 3000 élanova, 60 omladinskih seljackih drustava 3000 élanova.* Seniorat se 1912. opredijelio za politiku slavenske uzajamnost, ome! 7Skoju je promicalo glasilo Rijecke novine.”” U urednistvu novina bili su katoligki intelektualei Eckert i Rogulja koji sus mnogo blagonaklonosti gledali borbu balkanskih Slavena, prije svega Srba, ali su i naglaSavali ogromnu kultumnu razliku izmedu Hrvata i Srba.* No, potpora balkanskim saveznicima u kleru nije bila jednodusna. Medu najvisim sveéenstvom Hrvatske i Bosne i Hercegovine bilo je velikih protivnika rata. Crvena Hrvatska u tekstu pod nazivom “NekrSanski katolicizam' optuzuje ‘rojicu nadbiskupa Bauera, Stadlera i Puli8iéa za turkofilstvo.” Optuzba protiv Bauera nije bila na mjestu jer je on bio u katoli¢koj javnosti poznat kao stbofil."” Postoji nekoliko razloga za takav stav Stadlera i Pulisiéa. Prvi je, naravno, vanjska politika Monarhije i Zelja za dodvoravanjem viastima. Drugi razlog je suradnja s ‘muslimanima u politickim borbama u Bosni i Hercegovini protiv Srba, a kako je kod muslimana Bosne i Hercegovine previadavala turkofilska struja, potpora Srbima protiv Turaka bila bi neoportuna.Treéi razlog jest strah od panslavizma i gubitka Utjecaja u nekoj novoj konstelaciji.! Josip Stadler, vrhbosanski nadbiskup, bio je protivnik jugoslavenske ideje, zalagao se za ujedinjenje hrvatskih krajeva (u njih ubraja i BiH) unutar Monathije, i kao takav je bio u sukobu sa tiskom Koalicije joi prije izbijanja Balkans Zadarski nadbiskup Pulisié posebno je uzrujao hrvatske éelnike u Dalmacij ada je odbio dati prilog za Crveni kri2 balkanskih dréava. K njemu je posao po prilog blagajnik odbora za prikupljanje pomoéi Rikard Katalinié Jeretov u drustvu dviju odliénih gospoda. Nadbiskup je odlugno izjavio da on u takve svrhe ne daje ni8ta, Postavio je doS|jacima pitanje zasto se za priloge ne brinu Rusija i srpski Dubrovnik.** Kada mu je odgovoreno da je hrvatski i srpski Dubrovnik novee veé dao, on je ponudio nove za hrvatske Skole ili kakvu drugu dobrotvoru akeiju. Kada je kasnije to popodne njegov tajnik, ogito prema instrukcijama s nekog viSee imjesta, donio svoj prilog, Katalinié je taj prilog odbio."* No nisu svi u Crkvi dijelili misljenje nadbiskupa Pulisiéa. Kotorski biskup Frano Uccelini je na proputovanju kroz Dubrovnik izjavio da nije mislio da ée dozivjeti ove sretne i velike dane, kada se oslobada krSéanska zemlja na Balkanu.** Sibenski biskup Pappafava je sudjelovao u manifestacijama u Sibeniku koje su dovele do raspusta opéine zbog podréke braéi na Balkanu.§* Osim toga brojne éasne sestre su odlazile na ispomoé u balkanske zemlje njegovati ranjenike,"” a katolitka drustva odr2avala su priredbe u korist Crvenog kriza balkanskih drZava.** Gospojinska sekeija Apostolata sv. Cirila i Metodija je 17. travnja 1913. organizirala predavanje dr. Janka Simraka ,O erkvenim prilikama i katolidkim misijama na Balkanu. Misionari su se u vrijeme ratova posvetili njegovanju bolesnika i sirotadi, Na skupu je bilo prisutno tak 1600 Ijudi.” ratova.? lamNA POMOC HRVATSKE BUGARSKOJ U VRIEME BALKANSKIH, Balkanski ratovi su nekim Ijudima bili i dobra prilika za zaradu. Tako su see od samog povetka ratova u knjiZarama osvanule karte bojista®, pisani su i ‘sar%evi za pobjedu balkanskog oruzja,"snimane su ploée,® pisane su i prodavane pjesme u pohvalu saveznicima (dio ih je napisan u Srbiji). U Novom Sadu izlazila s llustrovana ratna kronika koja se prodavala i u Hrvatskoj.® a trgovalo se i ratnim otrepstinama za vojske balkanskih saveznika.*' Prihod od tih poduzeéa je dijelom S20 Crvenom krizu balkanskih dr2ava, ali je dobrim dijelom i8ao i u privatne epove ‘Na glavnoj skupitini Drustva hrvatskih knjizevnika, predsjednik te corganizacije Ksaver Sandor Gjalski odrZao je gover u kojem je rekao: ,....1 prva ‘misao.prva rjet, Sto mi se kod pogleda na proslu godinu iz duse izvija i najvi8e riva a usta, jest, dase sjetim i da spomenem prije svega veliku, slavnu, neprispodobivu borbu nage jugoslavenske braée, Koju su za krst éasni i slobodu zlatnu tako slavno, s2ko pobjedonosno, tako herojski vodil..* UPrvom balkanskom ratu je u pragenju humanitarnih aktivnosti, koncerata te skaza solidarnosti za balkanske saveznike postignut konsenzus. Popisi donatora za (Crveni kriz balkanskih dr2ava objavljivani su iu pravaskom tisku, tako da usprkos [omentarima na naslovnim stranicama koji su znali biti protivni ratu i koji su i8li za seutralno86u, i pravaske novine odaju dojam navijanja za saveznike. U vrijeme Drugog balkanskog rata za djelovanje pojedinaca, grupa i gradana nije bilo previse vremena. Rat je zavrsio brzo, novom podjelom teritorija, pa se nije ogodilo novo okupljanje Sirih drustvenih slojeva. HRVATSKI LIJECNICI I MEDICINSKO OSOBLJE NA BUGARSKOM RATISTU Hrvatski lijeénici i Gasne sestre su u velikom broju potetkom rata krenuli u balkanske zemlje na ispomoé lose ustrojenim sanitetskim sluzbama. Veti bro} lijeénika otiSao je za Srbiju, ali i nekolicina lijetnika koji su radili u Bugarskoj bili su od velike pomoéi tamosnjim ranjenicima. Postojala je hrvatska misija pozvana cod bugarskog sanitetskog zapovijednika dr Molova koja je djelovala tijekom veljaée i ozujka 1913. u Corluu.** U misij je bilo 5 lijetnika: dr. Dragutin Masek, dr. Milan Figatner, dr. Duro Butorac, dr, Bakarti¢ i dr. Angerer. Uz njih je u Corluu od potetka ‘oZujka do sredine travnja radio i dr. Jovo Stoié, dok je u Jambolu bio dr. Zivkovie.” Dr. Dragutin Masek bio je kraljevski Zupanijski fizik i primami lijetnik Bolnice milosrdnih sestara u Zagrebu. Uz to bio je i predsjednik Zbora lijeénika Kraljevina Hrvatske, Slavonije i Dalmacije. U svojoj molbi za petnedjeljni dopust u svthu lijegnitke sluzbe u nekoj bolnici bugarskog Crvenog kriZa koju je pisao 10. TaGOR DESPOT sijetnja 1913. godine naglasava da je cilj dopusta nauéno putovanje i humanitarno zvanje. Ravnatelj bolnice je najtoplije preporutio ovu molbu koja je na koncu odobrena.** Dr. Milan Figatner, jedan od osnivaéa spasilacke sluzbe u Zagrebu, veéinu Je rata proveo u balkanskim drzavama. U vise navrata je boravio u Srbiji i zbog zasluga je dobio orden Sv. Save 3. stupnja.” Iz njegovog pera stigle sui informacije © stanju sanitetske slube u Srbiji i Bugarskoj. Figatner je u tekstovima pisanim u dnevnom tisku, ali iu Lijecnickom vijesniku, ustvrdio da je srpska sanitetska sluzba na terenu bila puno adekvatnija od bugarske. Veliki broj rana bugarskih vojnika se inficirao uslijed neadekvatne skrbi na terenu. Vojnici nisu imali uz sebe previjaliste, niti zavoje u svojoj opremi. Nisu bili niti podutavani u spreéavanju infekeije. Nakon ranjavanja dolazio je iserpljujuei put do pozadinske bolnice da bi na kraju u nju dosti u velikom postotku s inficiranim ranama. Uz.to u ranama se od transporta pojavijuje slama. U élanku koji je napisao za Srbobran naglaSava da u srpskim bolnicama nije bilo alkohola i variva, da su se pili €aj ili erna kava, jeo kajmak, kuhano meso, a yoda se prokuhavala. Figatner istide nedostatak medicinskog fakulteta i u Srbiji i uu Bugarskoj, ali i u Hrvatskoj. Kvalitetna prva pomoé na terenu u Srbiji dovela je do manje infekeija nego u Bugarskoj Sto potkrepliuje statistickim podateima. Kod Bugara je od 635 slutajeva ranjavanja 216 zavrsilo infekeijama u bolnici u Sofiji, a u bolnici u Hlibokom je bilo 48% inficiranih rana. U isto vrijeme u vojnoj bolnici w Beogradu od 856 slu¢ajeva ranjavanja bilo je samo 85 infekcija, Dr. Duro Butorac bio je urednik Lijecnickog vijesnika u Bugarsku ofiSao u syrhu naukovanja u kirurskoj struci i takvu je molbu poslao Predsjednistvu zemaljske vlade ne bi li mu se odobrila putovnica.® Uz lijednike u Bugarsku su odlazile i Zasne sestre pomoéi u medicinskim djelatnostima pa je tako provincijalna nadstojnica sestara Sv. KriZa iz Dakova poslala molbu Zemaljskoj vladi da joj se dopusti preuzimanje bugarskog odlikovanja.*! U pomoé su se ukljudil i ljekarnici. Samo jedna Ijekarna je odbila poslati pomoé. Vachkov, A. The Balkan War 1912-1913. Sofia, 2005, s. 15, s. 16 Tpoes, K. Heunxi sexapi» Bratrapis npes Baawaxexie nok. Bapta, 2003, s. 176. Tpnropos, X.~ Tonysos, B., Bankancxara sonia w Batrapexusr wepaex xpbct (1912- 1913 1). Cons, 200. Problem je bio i u tome sto je medu domadim lijeénicima 118 ilo vojnih, 85 opéinskih, 10 u komisijama, 186 je bilo na doskolovavanju, a ostai su umirovljeni i neradeéi + LUMA, 156K, 1, 106, 151-171.MANITARNA POM ( HRVATSKE BUGARSKOJ U VRUEME BALKANSKIH > Gibbs, P.~ Grant, B. Adventures of War with Cross and Crescent. London, 1912, 50-56. Gibbs u opisu tdi da nijedan vojnik na bojste nije poslan bez zaliha hrane. + uses, H, Banxaucxara sofiva 1912-1913, npexnsenmut, Generxkn 1 2oKyMerTH, Costa, 1940, c. 82 ‘vnurpnes, P. Tpera apan » Baakavicrara votina 1912 romasia. Codi, 19 ® Korapos, B. ToGexu n nopaxkenmta: Jbuennnx. Coous, 2001 Tletiuen "A. OcoSeniocta 8 opraniranpaveTo 1 voxeHeTO 1a HaCTILIeHHeTO OT Ganrapexara apwns mpes Baawantcxsre nofinn, ~ In: 80 2odro om Bansatexume oot, ‘Cogia, 1995, c. 67. Napredovalo se oko 320 kilometara u roku éetir i pol mjeseea Ric&ki novi list, 18.10.1912. Rietki novi lis, 23.10.1912. © Rietki novi list, 25.10.1912. Hrvatska, 4.11. 191 Slobodna rijeé, 511-1912, govor zastupnika Mazzure je vrlo indikativan za nacin na ‘oi su hrvatski politéari dozivljavali rat i ulogu Hrvata w njemu, pa evo dijela teksta tog govora: ,Slavno gradsko zastupstvo! Predlog moj, Sto ga podnosim w svoje ime j svojih drugova takove je naravi, da ne bi bila potrebna ni jedna ricé za njegovo ‘obrazlozenje. Zadnjih 14 dana bije se Iuti boj na balkanskim poljanama, bije se ljuti to}_malih balkanskih dréaviea proti moénom osmanliskom carstvu, Sav kulturni svijet prati taj boj sa simpatijama, sa kojim se prati svaki bo} maloga proti velikoga, potlagenoga prot tlattelu Svaki rat donosi svoje strahote, pak je zato pregnuo sav kultumi svijet da ublazi te strahote. Povedene su akcije .Crvenoga kriZa" po ejjelom svijeta, svi gradovi monarkij, dali su zato veé svoj obol. Zar mi ovdje u Hrvatskoj da ‘stanémo pasivni, da ne doprinesemo svoj obol mi, koji smo jedna krv i braéa onima, Keo padaju za slobodu zlatnu, Zato mislim da govorim u ime ne samo glavnog grada Zagreba ves i cijelog hrv. naroda, ako Kliknem: Bog blagostovi oruzje slavenske nam ‘race! Slobodan sam zato stavtislijedesi prijedlog: Predlaze se, da zastupstvo slob. | ker glavnog grada Zagreba, prizav8i ovom predlogu presnost Zakljuei: Zagreb glavni ‘rad kraljevina Hrvatske, Slavonije i Dalmacije ushiéen od sloge i junaftva jednokrvne brage Srba, Srbijanaca i Cmogoraca), Bugara, kao injihovih saveznika Grka, u borbi za oslobodenje, raduje se dosele izvojstenim njihovim pobjedama, koje su posvesene ‘vetom krvljujunaka poginulih iranjenih na balkanskim bojaim poljanama, Toplo Zeleéi oj bragi da izvojste Konaénu pobjedu i da iz njihove prolivene krvi na vjeénu spomen i slavu poginulih i ranjenih boraca, kao hvala i naptata svane sunce slobode, 2a koju su kerv svoju prolili. Doprinosi za postojece ustanove ervenih krstova srpskog, emnogorskog, ‘bugarskog i grékog fznos od dvadesethiljada kruns..* Hrvatska, 4.1.1913, Hrvatska, 2.1.1913. © Hivatska, 14.12.1912., Sarajevo je s tim danom prikupilo 510 000 kruna, Ljubljana 68 (000 kruna, Trst 0 000 kruna, Dubrovnik 30 000 kruna, Split gotovo 40 000 kruna, Zagreb 90 000 kruna, Zadar gotovo 30 000 krun, Osijek 20 000 kruna, a Sibenik 8 642 krune. Enanpos, C. Barkavcxara sofina sista or 3arpe6 ~ Boenoncropiyecki 960pHiik Coa, 1/2008, 43-48, c. 46. 60-64. ol Dee |Hrvatska 511.1912. U Hivatskom dréavnom arhiva poste puno molbigije molitlj maze od zemaljske lade da im se otmoguti sabiranje pomodi za Crvenikrstbalkanskih dra. npr HDA, PR2V, 6-22, kuti 859, 4789) 1912, Hrvatska Gitaonice- Tat; 4836) 191, Velta Goriea- Maria Lontarig id; 4907) 1912 Osijek- Welssmayer id: S061) 1912 Zagreb cdbor gospoda za Strossmayerov spomenik- Kpecruh, b. B. Tpaha 0 Cpbuva y Xprarcioj w Crapomnjn (1848-1914), Beorpaa, 1908.0. 747. 748 Rietki novi list 21.1.1912., Dall Ombre kazalista Thalia Crvena Hrvatska, 911.1912. U Bondinom teatr su nastupili Dusan Babi w pratnju Ive Cizeka na slasoviru, izvodii su Mokranjgeva Tri junaka vats diletntska drating sa komadom «Ti oca na jedan put, tamburatk zbor.Dubrovackog radnichopdrustve: i B.Bubalo iA, Sapo skomadom sBalkanska earice™ Hrvatska 14.11, 1912, obavjesto sokolskojveteriu dvorani Hrvaskog sokoa (cjena ulaznica 1 i 2 krune);, Hrvatska, 25.1, 1912, Akademska pjevatka dra Ballon -Krefimir* | ,Mladost" u dvorani Kola i Hrvatskog sokola imaju Koncert ¢ placer: Obzor 10.1. 1912. koncert “Kola zaradapreko 2000 kruna;Hrvalska et 21.11.1912 Hrvatsko kaolitko drstvo an Lig” Trogia organizirazabavus Crvena Hevatl 2. 11.1912, zabava uw Bondinom tetra Dubrovnik s spskomn muriker Hrvatska, §.11.1912; Hrvatska, 811.1912 Hrvatski pokret, 611.1912. Hrvatski pokret, 15.11.1912. Hrvatska, 4.111912. Siig je na putkoj amiverci u Sumarsko} akademili odréavao predavanja svakog éetvtkaustudenom, 7-1 14. prosinca, Rictk nov list 3.1.1912, Predavanje na Susakas Riethtn Ricki nov lis, 3.111912 predavanje uw Kostreni (Balkan i juni Slaven, list, 10.11.1912, predavanjeu Dri, Cpbo6pax ,1.(14.)4, 1913, predavanje v Lovranu HDA, PRZNV, sv, 6-22, 4972) 1912, kuti 860. Predsjednistvo kaljevske kotarsk oblast Suiakje posal 4stadenog 1912. Zemalsko vad zjesta o ovim demnonstracianne Hivatsa saz, godiste 1913, str 248, ,Veliéaina se epopea nat balkanske brace raglo Prekinula, Hose lise nistavt do kones, hoe i slavenskaroka usd kid mas Sob, ile slavenski june’ stat na po puta, jos se ne zna. Evtopska civlizai 1 scans misao tradi bezuyjetno, da se gospodsivu polumjeseca u Evropi za uvijek uti kes ‘Nu evropska diplomacija, sto je vode slobodni zidari j tieskogrudni sebitnjaci, gini se sapinje uke Bugarima, Srbima i Groima, Bil to bilo, Evrop je dotivela velitastvee pov, Kojem ni najvetizaneseiak jo nedavno nije mogno i slut, Ona Tusske, koja sje sah i repet po svoj Fvropi, danas moljakasamotno primireodekadonh svojihrobova.Jo8 se pred malo dana kota i oholla,pa nije hela punt ni onvos, na So se abvezala pred evropskim vlatima. A sada je mana, sgutnn, Svjt se dng | snebiva. Sve prat sa simpatijama borbeipobjede balkanskihsaveenika,osobitojunadhh, neustra8ivi Bugars. ipak se nao iu prosvjetienoj Evropi blanih pea, os btn ua, koe u ie niskih poriva hvalil i bran tuske krvopie, agri Bugare tninove jetka filodramatska druzina pod vodstvom glumea Brune list, 8.11.1912. Volosko, iedki novi on! 80cmNITARNA POMOC HRVATSKE BUGARSKOJ U VRUEME BALKANSKIH. cavernike, Prednjatili su Zidovi. NaSao se i koji taj katolicki glas iz njematkog tabora, {ol je na sramotu katoligkoj veri i prosyjeti branio naljuce protivnike katlicke vere j svake prosvjete. Razumijemo, da je taj postupak morao ozlovoljiti balkanske narode, {co} potegote mat i smufe u smrt u obranu sv. kriza slobode. Nu kolikoged osudujemo tne vajne odvjetnike tuskih krvopija, ne moZemo se preéueitislaboj logit sofijskog. “Cekv, vestnika, koji nekako zlorado dovikuje: ,Eto papinstvo je proti nama. Katolitka Jecrkva za tursku sil a proti pravoslavnome kr8éanstvu Zao nam je So se Croven Vestnik onako istrcao i ofitu nepravdu nanio Crkvi i papinstvu. Nijemei su pokazali za ovoga rata svoju staru Gud. Potvrdili su onu staru: .Dopoki bedzie swiat swiatem, thie beadie Niemice Slowianina bratem. Ali njematki Sovinisti i Zidovski smokovi ne vastupaju Crkve ni papinstva, A to dokazuju i oni golemi milodar, Sto ih bas Katolict poslase balkanskim ranjenicima.* Ruisto, J. Katolitko priklanjanje ideologiji Jugoslavenstva~ Casopis za suvremenu povijest 2, Zagreb, 1992, s.27 Tbidem, s.28. Bozanié, A, Djelovanje biskupa Mahnita na formaei i onganizacii katolitkog Iaikata do 1912, Godine~ In: Hrvatski katolitki pokret, Zagreb, 2002, s. 283, s. 284 Kolar. J. Nadbiskup Josip Stadler i irvatski katoligki pokret~ In: Josip Stadler, Zivot i gjelo. Sarajevo, 1999, s. 339. Miletié, 1. .Rijetke novine Zagreb, 2002, 404-406. Crvena Hivatska, 26.10.1912., y..Samo ovako paradoksnim rijetima mozemo tatno ‘oksstiti turkofilsvo trju hrvatskih katoligkih primasa gg nadbiskupa Stadlera, Bauera { Pulisiéa, koji se, budi izjavama njihovim nepromisljenim rijetima, izjavite protiv junagke borbe kr8éanskih naroda za slobodu i za Vjeru na Balkan...” Kolarié, J, Op.it, 339. ‘Taj razlog navode neutralnost u rat Kolarig, J, Op.cit, 342 iAluzija na srpstvo Dubrovnika vezana je uz Srbe katolike okupliene oko éasopisa Dubrovnik, od Kojih je prije izbijanja ratova najpoznatiji bio Lujo Vojnovié. Vike tu, Mirotevig, F. Vazan znanstveni prilog objaSnjavanju pojma ,Srba~ katolika w Dubrovniku~ Casopis za suvremenu povijest I, Zagreb, 1992, 203- Rietki novi is, 26.10.1912., ,Autoportret zadarskog nadbiskupa Riegki novi list, 511.1912. Hrvatska rie, 11.11.1912. Hrvatski pokret, 10.11.1912, 10 sestara milosrdnica iz Zagreba odlazi u Crau Gora; Rietki novi list 24.10. 4 €asne sete otsle iz, Dakova u Crnu Goru, a4 u Bugarsku. Hivatska rig, 21.11, 1912. Hivatsko katolitko drustvo Ivan Lutié iz. Trogira organizira zabavu za Crveni krst balkanskih drzava, Hrvatska, 18.4.1913. Cp6o6pan, 31.12.1912, (13.1.1913.) karta balkanskog ratista S.P, Botkovea, treba se narutiti iz Beograda, pola prihoda ide Crvenom krizu; Cp6o6pan, 4,17,)2.1913. iz Podgorice se moze narutiti 150 vrsta karatabalkanskog rata. Hrvatski katoligki pokret. ~ In: Hrvatski katolicki pokret pravasko} Hrvatskoj, kada se na pogetku rata izja8njavaju za lleRicki novi list, 28.1.1913, Koragnica .Na balkanskom bojnom polju* 8, Bosiljevea Cp6o6par, 7.(20.)12.1912. Izasla ja Koraénica Slovenca Viktora Parme Balkanski ‘marS koji se prodavao i po Hrvatskoj. GoGpant, 28.11,(11.12.1912, zasla je ploda .Mobilizacija srpske vojske=Srbi idu u rat na Turke*, prodavala se kod M.Drukera u Zagrebu,t Ici Cp60span, 18.31.) 10. 1912. Hrvatska, 30.10.1912. nabava opanaka za Srbiju, Hrvatska $.11.1912, nabava kozuha za Bugarsku, Hrvatski pokret,31.5.1913. Lijeénigkiviesnik, 1913, 3, IYI. 156K, 0 1, ae. 106, 2 162, 163 HDA, UOZY, 1912-1914, sv. XII-3, kutja 3637/ 79, 4875 Lijetniki vijesnik, 1913,5. HDA, PRZY, sv 5-3, 2201/ 1912, kuti 837. Lijegnik Milan Figatner iz Zagreba poslao molbu predsjednistvu viade da mu se dopusti primitisrpsko odlikovanje CpGo6pan, 18 (31.) 1. 1913. HDA, PRZY, sv 6-22, 973) 1912, kuija 861 oe