Professional Documents
Culture Documents
Napravite Wireless Antenu Za 1dan-Uputstvo PDF
Napravite Wireless Antenu Za 1dan-Uputstvo PDF
AMOS
ANTENA SA POLUKRUNIM DIJAGRAMOM ZRAENJA ZA 2.4 GHz
Uvod
Korienje ove antene na VHF i UHF opsezima je takoe dosta esto i to upravo u
vertikalnoj polarizaciji u kojoj ona ima kruni dijagram zraenja. Meutim, sa
poveanjem frekvencije javljaju se sve vei problemi sa vodovima za faziranje izmeu
dipola, poto oni postaju fiziki sve vei u odnosu na talasnu duinu, to kao posledicu
ima sve vei uticaj zraenja ovog dela antene na ukupni dijagram antene. Ovo neeljeno,
parazitno zraenje deonica za faziranje antene reavano je na razne naine (uvijanjem
dvoinog voda oko ose antene, zamenom dvoinog voda kalemom i sl.) sa manje ili
vie uspeha.
Meutim, za rad na 2.4 GHz ovaj problem postaje znaajan i zbog ogranienja koje
predstavlja relativno velika debljina provodnika antene u odnosu na talasnu duinu, a
samim tim i fizikih dimenzija dvoinog voda. Ove dimenzije odreuju karakteristinu
impedansu, ali i parazitno zraenje ovih deonica, a naroito kratko-spojnika na kraju
dvoinog voda (neto dalje u tekstu i na crteu oznaenog sa E).
Kratak spoj na kraju voda treba da bude fiziki vrlo kratak da bi velika struja koja tee u
njemu dala to manje parazitno zraenje. Njegovo skraivanje smanjuje rastojanje ica u
dvoinom vodu, a time i sniava impedansu dvoinog voda. ak i uz prihvatanje
posledica ovako sniene impedanse, fizika duina ovog dela voda ne moe biti dovoljno
kratka da ne bude prilino znaajan deo talasne duine na ovoj frekvenciji, a time i
prilino efikasan radijator elektromagnetne energije. Ovo parazitno zraenje u velikoj
meri moe da modifikuje ukupni dijagram zraenja antene.
Za postizanje veeg pojaanja antene potrebno je sloiti vei broj dipola po vertikali.
Poveavanje broja dipola ima za posledicu da se u taci napajanja antene impedansa
veoma brzo poveava i postaje nepraktino velika za jednostavno i efikasno napajanje
antene koaksijalnim kablom.
Antena sa sastoji iz dva komada bakarne ice debljine 2 - 2.3 mm i ukupne duine 299.3
mm. Svaki komad ice je savijen na identian nain kako je prikazano na slikama.
Pre savijanja treba odmeriti i odsei duinu od 299.3 mm, a potom izmeriti i obeleiti
flomasterom mesta na kojima e ica biti savijena pod pravim uglom. Pre savijanja treba
napraviti i navui na icu polietilenske stubie koji slue kao izolatori i nosai zraeih
elemenata antene.
Stubii se prave od izolatora nekog debljeg koaksijalnog kabla (RG-8, RG213 i sl.) tako
to su uklonjeni unutranji i spoljanji provodnici. Duina (visina) stubia je oko 15-18
mm, a tano na 10 mm od jednog kraja treba popreko kroz stubi probuiti rupu od oko
2-2.5 mm kroz koju prolazi ica dipola. Stubii se uvruju tako to se sa zadnje strane
kroz reflektorsku povrinu zavrnu zavrtnji za lim u postojeu rupu od uklonjenog
unutranjeg provodnika koaksijalnog kabla u njima. Rastojanje ice koja prolazi kroz
stubi mereno od ose ice do povrine reflektora mora biti tano 10 mm! Mereno od
povrine ice do povrine reflektora je za poluprenik ice manje, tj. 9mm!
Reflektorska povrina je napravljena od bakarnog, mesinganog ili aluminijumskog lima
debljine 0.5-1.5 mm. Moe se napraviti i od jednostruko pobakrenog pertinaksa ili
vitroplasta standardne debljine 1.6 mm.
Reflektor se moe sastaviti i od dva komada pertinaksa, da bi se dobila potrebna duina.
Sastavljanje se vri tako to se ivice koje se sastavljaju prvo pokalajiu u irini od oko 3
mm. Potom se uzme tanka bakarna folija irine oko 6 mm pokalajie sa jedne strane i
onda zalemi na pokalajisani deo na ivicama koje se spajaju. Spoj treba dobro ispeglati
da bude to ravniji. Sa zadnje strane se dvokomponentnim lepkom nalepe dva komada
vitroplasta radi mehanikog uvrenja spoja. Tako je uraeno i na probnom modelu.
U reflektoru se na sredini probui rupa prenika 5 mm kroz koju taman moe komotno da
proe napojni koaksijalni kabl tipa RG-58A, RG-58C ili CFD200.
Rupe za stubie se bue na 53 i 150 mm od centra prenika oko 3mm (zavisno od
upotrebljenog zavrtnja) . Kabl nema elektrini spoj sa reflektorskom povrinom u taci u
kojoj prolazi kroz reflektor.
Nain izrade zraeeg elementa Amos antene
Ovu zatitu najbolje je izvesti tako to se antena jo dok je bakar svetao i bez korozije
prefarba auto-lak sprejom u tankom sloju. Prethodno se samo mesto lemljenja kablova i
otvoreni popreni preseci kablova u tankom sloju prevuku polietilenom pomou pitolja
koji tope polietilenske ipke i u tenom stanju nanose ovu plastinu masu. Sloj treba da
bude nepropustan za vodu, ali to tanji! Dakle, pogreno je stavljati velike koliine
plastine mase u debelom sloju na spoj, jer niem ne slui osim to kvari prilagoenje
antene! Takoe, na ovom mestu upotreba silikona je zabranjena zbog njegove
hemijske agresivnosti i velikih gubitaka na visokim frekvencijama!
Ovo privrenje se moe izvesti na bilo koji pogodan nain koji e omoguiti slobodno
pomeranje antene po horizontali i vertikali radi preciznog usmeravanja antene u eljenom
smeru. Nosa, takoe, moe da bude izveden tako da sa zadnje strane dodatno ukruti
reflektorsku povrinu ukoliko je ova izraena od tanjeg lima ili pertinaksa nedovoljne
krutosti za datu duinu. Za prototip je koriena poniklovana gvozdena ipka prenika
oko 25 mm kupljena na buvljaku za 330 din koja je ve bila savijena u obliku slova S.
Nisu dozvoljeni nikakvi metalni (pogotovo feromagnetni) ili plastini delovi u blizini
dipola ili reflektora, jer mogu poveati gubitke, promeniti dijagram zraenja antene i
ulazno prilagoenje a time i njen pravilan rad. Sva uvrenja i mehanike konstrukcije
moraju se nalaziti sa zadnje strane reflektorske povrine. Antenu treba isturiti ispred ose
noseeg stuba za oko 15-30 cm radi smanjenja uticaja stuba na dijagram zraenja.
Ukoliko se eli napajanje antene debljim kablom, moe se na tanki kabl staviti N
konektor i onda dalje voditi debeli kabl do ureaja. Takoe se moe na zadnju stranu
reflektora montirati enski N konektor i kroz rupu u reflektoru spojiti tanki kabl koji ide
do petlje i dipola, slino kao to se to radi kod Biquad antena. Ne preporuuje se
uvoenje debelog kabla direktno do petlje i dipola, jer ga je teko kratko zalemiti poto je
fiziki glomazan, pa je mogue razdeavanje rezonantne frekvencije antene.
Usmeravanje antene
Prilikom usmeravanja antene treba voditi rauna o tome da antena ima vrlo irok
dijagram u horizontalnoj ravni, pa ne treba oekivati otar maksimum sa promenom
horizontalnog ugla! Sa druge strane, u vertikalnoj ravni ugao zraenja je vrlo uzan a
maksimum prijemnog signala vrlo otar i treba antenu vrlo paljivo i tano podesiti u
eljenom smeru!
Antena je prevashodno predviena za rad sa vertikalnom polarizacijom zbog
specifinog dijagrama zraenja koji ima kada se tako koristi. Antena je posebno pogodna
za Access Point-e zbog svoje velike irine pokrivanja u horizontalnoj ravni.
Amos polukruna antena se moe koristiti i za druge frekvencije ako se njene fizike
dimenzije preraunaju za novu radnu frekvenciju prema datim dimenzijama u talasnim
duinama:
Talasna duina
Lambda= 299.8 / f(MHz) metara
A=0.320
B=0.574
C=0.543
D=0.158
E=0.180
F=0.032
G=0.081
Prenik ice
d=0.0162
Reflektor
H=3.70
I=0.50
Ime antene
Antena je dobila ime zahvaljujui sasvim neoekivanim asocijacijama koje sam imao dok
sam je projektovao. Poto je ona u osnovi poznata Frenklinova antena postavljena ispred
uzanog reflektora, o emu je ve bilo rei na poetku, mislio sam tako da je i nazovem.
Meutim, to ime mi je izgledalo mnogo dugako i rogobatno. Prezime Frenklin me je
asociralo na jo jednog oveka istog prezimena, Bendamina Frenklina, naunika,
politiara i diplomate, koji je iveo otprilike jedan vek ranije.
On je bio fiziar i pronalaza koji je, izmeu ostalog, pomou zmaja koga je putao za
vreme nevremena pokazao da je munja ustvari elektricitet, pronaao gromobran,
bifokalne naoare i poznatu Freklinovu pe. Ali, on je bio i vrstan politiar koji je
potpisao poznatu Povelju o nezavisnosti. Danas je jedan od najomiljenijih osnivaa i
otaca amerike drave. Anegdote kau da je imao pripitomljenog mia po imenu Amos.
Mi je ime dobio po starozavetnom proroku Amosu iz malog mesta Tekoa nedaleko od
Jerusalima koji je iveo u 8. veku pre Hrista.
Volt Dizni je jo pedesetih godina napravio sjajan crtani film po noveli Roberta
Lawsona Ben and Me o ivotu i stvaralatvu ovog velikog oveka i, naravno, mi
Amos je u tom filmu prava zvezda!
Eto tako je i ova antena dobila svoje neobino ime - po jednom neobinom miu!
Zahvalnost
Zakljuak