Lovacko Oruzje I Municija

LOVAKO ORUJE I MUNICIJA
I OSNOVI BALISTIKE
LOVSTVO
Lovaki savez Crne Gore
LOVAKO ORUJE I MUNICIJA

I OSNOVI BALISTIKE
Lovako oruje je vatreno or u razvijenim zemljama svijeta,

uje raznih vrsta i kalibara kojim lovci vraaju drevnom lovu kori
ovjek (lovac), ispaljujui kroz stei luk i strijelu, ali daleko savre
cijev projektil potisnut gasovima meniju, kojom mogu na velikim
sagorelog baruta, lovi (odstre daljinama vrlo precizno gaati,
ljuje) lovnu divlja na razliitim odnosno vriti odstrijel divljai.
daljinama. Ali, to je samo sporadian pokret
malog broja zaljubljenika koji, u
vrlo malom procentu od ukupne
KRATAK ISTORIJAT lovake populacije, na taj nain
LOVAKOG ORUJA upranjavaju lov i sportsko strelja
tvo. Danas se, ipak, gotovo is
kljuivo koristi vatreno oruje
Pod osnovnim istorijskim po
koje je predmet naeg razma
jmom lovakog oruja mogu se
tranja.
podrazumijevati loveva (ovjeko
va) pomagala, kojima je mogao da Razvojem ovjeka razvijao se
odstrijeli (ulovi) neku vrstu di i pribor za lov jer je njihov razvoj
vljai ije je meso koristio za pre tijesno povezan tokom najranije
hranjivanje a krzno za odjeu i ob istorije ovjeanstva. Od momenta
uu. Prvo lovako oruje, sa as kada je ovjek poeo koristiti na
pekta istorije, bili su najobiniji jprimitivnije oruje, on se ujedno
predmeti iz prirode, koje je tada i umno razvijao pa je pronalazio
nji praovjek koristio kako bi lak sve novije naine korienja ra
e uspio da ulovi neku divlja koja znih predmeta iz prirode, da bi ka
mu je bila neophodna za osnovno snije, prema svojim umnim spo
preivljavanje. U veini sluajeva sobnostima i potrebama, poeo
bili su to neki komadi drveta oblikovati lovako oruje koje je
(grane) ili kosti krupnijih ivot tako i nastalo.
inja, kojima je tadanji praovjek U poetku su korieni raz
492
(pralovac) lovio divlja. Danas se, liiti tipovi buzdovana, kojima su
Nikola Markovi
LOVAKO ORUJE I MUNICIJA I OSNOVI BALISTIKE
udarcem obarali divlja, te zail

jeni komadi pravih grana, koje su
predstavljale primitivna koplja ko
ja su omoguavala da se divlja
ulovi na bliskom rastojanju, tako
da lovac nije morao dolaziti u di
rektni kontakt sa esto opasnim
ivotinjama. Tadanji praovjek
uspijeva da proizvede prvi luk i
strijelu, to je u to vrijeme znailo
ogroman iskorak za itavo ovje
anstvo. Tako opremljen lovac mo
gao je da ulovi svoj plijen sa vee
daljine pa samim tim da uspjenije
i lake obezbijedi hranu za svoju
porodicu. Usavravanjem luka i
strijele, pri kraju ere, efikasni do
met ovog oruja prelazio je grani
cu od preko 60 m.
Razvoj lovakog oruja kroz
istoriju ovjeanstva nije bio tako
brz i trajao je milenijumima, da bi
tek u 13. vijeku ( preciznije 1264.
god.), prvi put u Evropi, bilo upo
trijebljeno najprimitivnije vatreno
oruje. Prva vatrena oruja, ko Drevni lovac
jima je barut paren pomou ba
klje, bila su teka i nepouzdana, u trku ili pticu u letu, a njime su se
tako da je prolo nekoliko vjekova upranjavala i takmienja u gaa
dok lovako oruje nije postalo nju mete.
praktino i upotrebljivo za usp Prva vatrena oruja su se sas
jean lov divljai. Sve do tih vre tojala samo od jedne bronzane ci
mena za lov su se koristili luk i jevi, sa jedne strane zatvorene, za
strijela, kasnije i samostrijel kao koju se koristio tadanji crni ba
mnogo efikasnije lovako oruje. rut, te sloj kuine umjesto epa, pa
Viemilenijumska praksa uinila zrno ili sama i na kraju ponovo
je da su se u korienju ovog ta sloj kuine. Paljenje se vrilo ba
kozvanog hladnog oruja, lovci to kljom kroz rupu na dnu cijevi. Za
liko izvjetili da su pogaali divlja 493
LOVSTVO
paljeni barut je svojim sagorije Ne mnogo poslije toga na

vanjem razvijao pritisak koji je za pravljen je autonomni metak za
to vrijeme velikom snagom izbaci vatreno oruje koji je sadrao sve
vao zrno ili samu u pravcu nian potrebne elemente: kapislu, au
skog cilja. Prve puke su imale ru, barut, ep, zrno ili samu i pok
primitivni drveni kundak kojim je lopac, tako da se ubrzo prelo na
puka oslanjana na rame radi lak puke koje su punjene posebno
eg nianjenja. pripremljenim mecima sa zadnje
Veliki napredak je nainjen strane kroz zatvara a zvale su se
kada je izmiljen autonomni sis ostrague. Tako se i dolo, razvo
tem za paljenje baruta u cijevi, po jem tehnologije, do dananjih lo
mou varnice sa kremena (kreme vakih puaka koje se ne razlikuju
njaa). Najvee dostignue se ve mnogo. Puka sa prvim integral
zuje za 18. vijek (preciznije 1774. nim metkom napravljena je u Fra
god.), kada su francuski strunjaci ncuskoj (Lefose). U integralnom
pronali korienje ivinog fulmi metku se nalazila kapisla, pa ak i
nata kao zapaljivog sredstva za udarna igla kapisle iji je jedan
paljenje baruta u cijevi. To je bio kraj virio iz boka dna metka. Ovu
ogroman napredak u razvoju i od iglicu udarao je eki nabijajui je
tada dolazi do naglog razvoja va u fulminantnu smjesu kapisle i
trenog oruja koje se u to vrijeme tako izazivao paljenje kapisle pa i
koristilo za lov i ratovanje. barutnog punjenja (crnog baruta).
Puka kremenjaa
494
Nikola Markovi
lamae, odnosno jednometke ili

PODJELA LOVAKOG poluautomatske.
ORUJA Puka samarica prelamaa
sastoji se od glave puke, cijevi,
kundaka i podkundaka.
Lovako oruje se dijeli na:
Glava puke (baskula) je
-oruje sa glatkim cijevima dio u kojem se nalazi kompletan
(samarice), namijenjeno za od mehanizam za bravljenje i opalje
strijel sitne divljai, nje puke na kome se nalazi ko
-oruje sa oluenim(lije nica. Jednim dijelom se vee za
bljenim) cijevima (kuglare), nami kundak a drugim za cijevi.
jenjeno za odstrijel krupne div Cijev lovake puke sa
ljai1, marice se, po unutranjoj grai,
-kombinovano oruje, oru- sastoji od sljedeih djelova:
je sa glatkim i oluenim cije- -Leite metka je dio cijevi u
vima, namijenjeno za odstrijel si koji se stavlja metak. Metak koji se
tne i krupne divljai. stavlja mora uvijek odgovarati le
itu za koji je propisan. Dio le
ita je znatno ojaan u odnosu na
drugi dio cijevi kako bi mogao iz
LOVAKO ORUJE SA drati pritisak barutnih gasova pri
GLATKIM CIJEVIMA opaljenju metka. Na samom ulazu
(SAMARICE) metka u cijev, odnosno leite, na
lazi se jedno proirenje u zidu koje
ima produbljenu ivicu za dno a
Lovako oruje sa glatkim ure samarskog metka, u meuna
cijevima (samarice) je vatreno rodnoj lovakoj literaturi obilje
oruje na kojem je unutranjost ci ava se sa R (rub). Leite metka
jevi glatka i slui za ispaljivanje je bilo u poetku izrade samarica
metka sa samenim punjenjem. duine 65 mm, a sa napretkom te
Samarice mogu biti prela hnologije duina leita se pove
mae, a ako su im cijevi vrsto fik ala na 70 mm za normalne i
sirane za glavu onda su to nepre polumagnum kalibre, 76 mm za
magnume i 89 mm za super mag
nume.
Shodno Zakonu o divljai i lovstvu, dozvoljen je odstrijel iz lovakog oruja s
glatkim cijevima kalibra 10, 12, 16 i 20
Od krupne divljai jedino samarama moemo loviti divlje svinje. 495
LOVSTVO
Lovaka puka samarica
VANA NAPOMENA - Nikad se u puku ne smije koristiti

metak ija je aura dua od leita, jer bi pri opaljenju eoni dio
tijela aure uao u ve sueni dio cijevi preko konusnog prelaza
van leita, pa samim tim bi dolo do veeg naprezanja mater-
ijala cijevi puke to se, u veini sluajeva, zavrava deformaci-
jom ili rasprskavanjem cijevi.
Naprsnue cijevi
-Konusni prelaz sa leitem u cilindrini dio (duu cijevi). Su

metka do due cijevi je suenje, enje je jednako debljini zida au
konus od proirenog leita metka re lovakog metka, tako da je unu
do osnovne irine due cijevi. Ko tranji prenik aure metka prib
nus je napravljen da bi sameno lino jednak preniku due cilin
punjenje iz aure metka lake ulo drinog dijela cijevi puke.
496
Nikola Markovi
Presjek cijevi (dua cijevi, prelazni konus i ok)
-Dua cijevi je cilindrini dio to daje veu energiju i bolji efekat

cijevi koji se prostire od konusnog pogotka.
suenja do oka. To je osnovna, Sada se proizvode puke sa
glatka irina cijevi vrlo znaajna zafiksnim i promjenljivim okovima.
pravilan posip same. Njihova podjela s obzirom na di
-Konusni prelaz oka je dio menzije suenja cijevi i namjene je
cijevi koji povezuje cilindrinu du sljedea:
u cijevi sa suenim dijelom na us a)Cilindar slui za bliska
tima (okom). rastojanja,
ok je sueni dio cijevi od b)etvrtina oka od 0,1 do
konusnog suenja do kraja usta ci 0,2 mm slui za blia gaanja,
jevi.
c)Poluok od 0,3 do 0,7mm
Dugo se smatralo da domet slui za srednja gaanja
samarice zavisi, prije svega, od
duine cijevi, jer dua cijev daje d)Tri etvrtine oka od
pravilniji i ui posip. Polovinom 0,8 do 1,0 mm slui za dalja i da
19. vijeka je dokazano da se ug leka gaanja,
radnjom okova, suenjem cijevi u e)Pun ok od 0,9 do 1,1mm
ustima postie jo bolji efekat slui za veoma daleka gaanja
samenog snopa na meti ili div
ljai. Samena zrna, koja prolaze
kroz cilindrini dio (duu) cijevi, u
konusnom prelazu se skupljaju i
grupiu tako da na izlasku djeluju
kao ui i gui snop prema cilju, 497
LOVSTVO
-Promjenljivi okovi su
univerzalni okovi koji se ugrau
ju u usta cijevi i zatezanjem se pri
vruju. Ovi okovi se najee
ugrauju u modele jednocijevnih
samarica (pumparica repetirki
i poluautomatskih), a u posljednje
vrijeme i kod lovno sportskih dvo
cijevki.
Promjenljivi okovi
Podjela lovakih puaka kalibrima same, kugle ili kombi

samarica u odnosu na broj ci- novano.
jevi Jednocijevne puke su
Broj cijevi samarica moe da pumparice ili poluautomatske
bude razliit, pa ih s tog aspekta puke. Meutim, po naem zakonu
dijelimo na: jednocijevke, dvoci i etikom kodeksu, za lov divljai
jevke, trocijevke, etvorocijevke mogu se koristiti samarice na
itd. punjene sa ne vie od dva metka.
Kombinovane puke su ta Prelamae su puke sa gla
ko uraene da korisnik, na jednu tkim ili oluenim cijevima koje se
glavu (baskulu), moe koristiti otvaraju i zatvaraju prelamanjem
498 nekoliko vrsta cijevi u razliitim cijevi u glavi puke. Prelamae
Poloara
Bokerica
mogu biti jednocijevke, dvocijevke

i trocijevke (drilling), a rijetko et
voro cijevke.U zavisnosti od polo
aja cijevi one su podijeljene na:
-Poloare - kada im je me
usobni poloaj cijevi horizontal
no poloen (jedna pored druge) i
-Bokerice kada im je me
usobni poloaj cijevi vertikalan
(jedna iznad druge).
Prednost bilo koje od ove dvi
je vrste samara je teko odrediti
i manje vie zavisi od ukusa. Za ni
jansu prednost ima Bok sistem,
zbog boljeg vidnog polja lovca, kao
i naina bravljenja, ali sve u sve
mu, izbor poloaja cijevi za lov vi
e je stvar ukusa i izbora samog
lovca.
Jednocijevna puka
499
Lovaka puka repetirka sa obrtoepnim zatvaraem
Podjela lovakih puaka kada puka ima samo gornje klju

samarica u odnosu na nain eve u glavi, a dvostruko bravlje
bravljenja nje je kada puka ima gornje i
Lovake puke se, u odnosu donje, ili dvostruke donje kljueve.
na nain bravljenja, dijele na:
-Repetirke, puke u koje se Ostala podjela lovakih pu-
metak unosi u leite repetiran aka
jem zatvaraa, bilo da su pumpar Lovake puke repetirke se
ice, poluautomatske ili sa obrto dijele na:
epnim zatvaraem
Klasian sistem koji je ugra
-Prelamae, puke koje se en u repetirke sa obrto-epnim
pune i prazne prelamanjem cijevi zatvaraem,
u glavi puke.
-Lever action (kaubojke),
Bravljenje ovakvih puaka
moe biti jednostruko i dvo- -Slide action (pumparice) .
struko. Jednostruko bravljenje je
Lever action (kaubojke)
500 Slide action (pumparice)

Nikola Markovi
Kod puaka prelamaa sis ke, Francuske, Rusije, Italije, pa

tem opaljenja je razliit a najei nije i dr.
su sljedei sistemi: Kalibri puaka samara
-Orozare, ekiare su puke Kalibar puke je prenik due
kod kojih su orozi sa spoljne st cijevi. Kalibre kod lovakih puaka
rane glave puke, i napinju se ru samarica utvrdili su Englezi po
no. brojevima koji oznaavaju kalibre,
-Blic (blitz) je sistem opalje a oznaeni su brojevima 2 4 8
nja koji je sa svim svojim djelvima 10 12 14 16 20 24 - 28
uvren na ploicu iznad obara 32 36. Ovi brojevi u stvari po
a. Vrlo je jednostavan i funkciona kazuju koliko se komada, jednakih
lan, lak za odravanje. olovnih kugli datog prenika cijevi
-Anson Deli (Anson & Dee- (kalibra), moe izliti iz jedne funte
ley) je itav smjeten, ukopan u olova. To znai da ako se iz funte
glavu puke, pa s jedne strane olova mogu izliti samo 2 kugle,
slabi samu povrinu glave i vrlo je prenik e biti oznaen sa 2, a ako
teak za odravanje. se iz funte olova moe izliti 12 jed
nakih kugli, prenik te kugle bie
-Sistem opaljenja na un- oznaen sa 12, odnosno ako se iz
utranjim stranama bonih funte izlije 20 jednakih kugli ka
ploica (SeitenSchloss) je sistem libar kugle e biti oznaen sa 20
koji je ugraen na unutranjim itd.
stranama bonih ploica glave pu
ke, a nazvan je po pronalazaima Puke najveeg kalibra, kao
i prvim proizvoaima uvene en to je 2 ili 4, koriene su u pro
gleske pukarske radionice Ho- losti za lov divljih pataka i gusaka
land & Holand. u jatima. Danas se veoma rijetko
mogu nai u upotrebi, a takoe ve
Ovaj sistem zahtijeva vrhun liki kalibri 8 i 10 su imali istu
sku preciznost izrade i materijale namjenu i vrlo rijetko se koriste u
veoma visokog kvaliteta. Koriste Americi i Kanadi. Puke kalibara
ga najugledniji svjetski proizvo 12-16 i 20 spadaju u kategoriju
ai Engleske, Holandije, Njema najzastupljenijih kalibara irom
svijeta, dok su puke kalibara 28
Tablica sa oznakama kalibra samara izraenim u milimetrima

501
LOVSTVO
32 i 36 dosta rijetke, mada ih jo Posljednjih nekoliko godina

moemo nai u upotrebi i koriste proizvode se i puke koje mogu
ih lovci koji su zaljubljenici u koristiti super magnum municiju
male kalibre i lake puke. sa leitima duine 89 mm. Muni
Kalibar 36 se u Americi ozna cija za ovakve puke je posebne
ava kao 410 (0,410 ina). izrade i moe se upotrijebiti samo
u pukama koje su nainom bravl
Od kalibra samarice zavisi jenja i duinom leita predviene
koliina same koju sadri metak za njenu upotrebu, a u sebi sadre
i teorijski su uvijek efikasniji vei ak do 50 grama same. Puke za
kalibri, a od koliine same zavisi ovu vrstu municije proizvode se u
irina samenog snopa kao i do vie kalibara, ali su u odnosu na
met. Posljednjih decenija, napret standardne znatno ojaane pa su
kom tehnologije, naroito je pove samim tim i tee, tako da za sada
ana proizvodnja polumagnum i nemaju znaajnu upotrebu u lovu.
magnum municije za koje se ko
riste aure duine 70 i 76 mm, u Takoe, imamo i novitete iz
koje staje vea koliina baruta i Italije gdje se proizvela municija
same u odnosu na standardnu za efikasan domet samenog sno
municiju. pa ak do 120 m pa i vie, to za
normalnu, pa i mangum municiju,
Neophodno je napomenuti nije mogue. To je municija koja
da je duina leita metka, ozna ima specijalnu konstrukciju u ko
ena na cijevi, granica duine a joj je sameno punjenje raspodi
ure koja se smije upotrijebiti, a sa jeljeno u dvije plastine korpice,
mim tim magnum municija za otvorima okrenutim jedan prema
samarice se moe koristiti samo drugom, tako da je sama iz prve
u pukama u kojima je u cijevima normalno okrenute korpice koja
leite 76 mm i, naravno, sa oja se uz ep rasipa standardno do 50
anim mehanizmom bravljenja i m, a sama iz druge korpice (na
zidovima cijevi. Municija sa stan vrhu metka) okrenuta je za 180
darnim punjenjem se smije upo stepeni i leti sa dnom korpice un
trijebiti u magnum pukama istih aprijed, sve do oko 70 m daljine
kalibara. Ovo je veoma vana kao kompaktan projektil, da bi tek
napomena jer bi lovac, korie tada, poslije okreta, sama nas
njem magnum municije, koja pri tavila sama irei se tek od tog
likom opaljenja stvara znatno vee momenta u narednih pedesetak
pritiske u cijevi, samim tim mogao metara. Tako, u stvari postoje 2
da dovede u opasnost samog sebe snopa koja se javljaju jedan iza
pa time i svoje oruje. drugog odnosno jedan poslije dru
502
Nikola Markovi
gog. Sameno punjenje sadri pre

ko 50 grama kuglica pa bi puka
LOVAKO ORUJE SA
standardne teine postala pravi
OLUENIM CIJEVIMA
aparat za snano udaranje o rame
KUGLARE
i obraz, za ovakvu vrstu municije
trebala bi puka koja je teka ne
manje od 5 kg ali je sigurno da ne Kuglare su oruje u kome je
postoji ni jedan lovac koji bi sa cijev puke iznutra narezana para
takvom pukom rado lovio, pa i da lelnim, spiralnim ljebovima (olu
je zakonom dozvoljeno. Naravno, cima). U posljednje vrijeme neki
preporuka lovcima je da koriste proizvoai lovakih kuglara (He-
oruje za lov standardnih karak ckler & Koch, Blaser, Krieghoff,
teristika, performansi sa munici Steyr-Mannlicher i dr.), unutra
jom koja proizvodi u cijevi pritisak njost oluene cijevi bue u obliku
od 400 do 650 bara. Time e i lov spiralnog poligona, u presjeku sli
predstavljati pravo zadovoljstvo, a nom kvadratu sa zaobljenim ug
s obzirom na to da je zakonom do lovima i blago zaobljenim stra
zvoljeno samarom loviti na dalji nama, to se struno naziva polig-
ni ne veoj od 50 m, takvo oruje onalno buenje oluenih cijevi.
e u potpunosti ispuniti njihove
zahtjeve. Lovako oruje sa oluenim
(lijebljenim) cijevima namijenje
VANA NAPOMENA - Nikada se u puku kuglaru ne smije

koristiti metak ije dimenzije ne odgovaraju kalibru puke, kod
opaljenja zbog visokog pritiska dolo bi do veeg od dozvolje-
nog naprezanja materijala cijevi puke, to u veini sluajeva
zavrava deformacijom leita metka ili rasprskavanjem cijevi.
Naprsnue leita metka

503
LOVSTVO
no je za ispaljivanje municije sa obezbjeuju zrnu rotaciju koja mu

jedinanim zrnom. U lovakom daje potrebnu stabilnost za po
argonu nazvano je kuglom jer su trebnu to veu preciznost puta
ispaljivana zrna nekada davno im nje do cilja. Bez ovog rotacionog
ala oblik olovne kugle pa im je za kretanja zrno ne bi imalo pravilno
to sada ostao naziv kuglare. kretanje kroz prostor ve bi se
Kuglare su namijenjene za tumbalo, ime bi imalo i manju st
odstrijel krupne divljai ili div abilnost pa samim tim manji do
ljai visokog lova, reeno lovak met, nepravilnu putanju i mnogo
im argonom. loiju preciznost.
Oluena cijev puke kuglare Na spoljnom dijelu cijevi na

sastoji se iz sljedeih djelova: laze se mehaniki niani. Pred-
nji je postavljen neposredno iza
-Leite metka je proireni usta cijevi, a zadnji nekoliko san
dio cijevi, iznutra je potpuno usk timetara ispred leita metka.
laeno sa profilom i dimenzijama
metka koji se u njemu koristi. Prednji nian je najee u
obliku muice, razliitih je dimen
-Prelazni konus leita me- zija, moe biti u raznim bojama,
tka je suenje cijevi od leita me srebrno bijeli, crveni, zeleni, dok
tka ka dui cijevi prije ljebova i zadnji nian ini jedna vertikalna
polja. Ovo konusno suenje u ci ploica postavljena poprijeko na
jevi omoguava prilikom ispal osu due cijevi, sa prorezom u sre
jenja metka lake uvoenje zrna u dini sa gornje strane. Imamo kla
duu cijevi. sine (fiksne) i podeljive. Leite
-Dua cijevi je presjek os za montau optikog niana se
novne cijevi od prelaznog konusa montira na gornju povrinu cijevi
leita metka do usta cijevi, kao gdje je proizvoa oruja ostavio
to je reeno, iznutra je narezano prostor za njegovu montau. Cijevi
(urezano) sa 4,6 ili vie ljebova kuglara i repetirki, najee su fik
(oluka), koji se naizmjenino sa sno urafljene ili na drugi nain
poljima cijevi prostiru itavom du privrene za sanduk ili baskulu
inom due cijevi, paralelno i spi puke.
ralno uvijeni do usta cijevi. Uvi Kod novijih modela karabina
jenost ovih oluka je razliita u za (npr. Blaser) cijev se moe prema
visnosti od kalibra, npr. kod kali elji vlasnika jednostavno i lako
bra 8 x 57 zavojnost oluka kroz mijenjati, tako da se na jednoj bazi
cijev je priblina 2,5 krugova. Spi mogu montirati razliite cijevi u
ralno postavljeni oluci (ljebovi) razliitim kalibrima (mali, srednji
504
Nikola Markovi
i magnum), tako promjenom ci metka u areru jer su takvi pro

jevi, odnosno kalibara, moete pri pisi u mnogim zemljama Evrope.
lagoditi oruje za lov bilo koje
vrste ivotinja. Glavna karakteris
tika kuglara je, kao to je ve re
eno, da je cijev iznutra narezana
ljebovima (olucima). Izmeu l
jebova (oluka) su izdignuti un
utranji djelovi cijevi koje nazi
vamo polje.
ljebovi i polja omoguavaju
ispaljenom zrnu da se sa svojom
kouljicom ulijebi u njih i tako pri
opaljenju dobije rotaciono kre
tanje koje zrnu, po izlasku iz cijevi,
daje pravilnu stabilnost i putanju
do cilja. Zahvaljujui rotaciji zrna
postignuta je maksimalna preci
znost dometa.
Kuglare, odnosno puke sa
oluenim cijevima, mogu biti ra
zliite konstrukcije (repetirke
karabini prelamae), sa jednom,
dvije cijevi ili vie cijevi.
Repetirke ili karabini, koje
su ve definisane u prethodnim
poglavljima, mogu biti sa jednim
ili vie metaka u magacinu. Pored
toga, u repetirke karabine spadaju
i puke sa razliitim nainom re
petiranja, od obrtnoepnog za
tvaranja, preko lever action (kau
bojke), te pump action (pumpar
ice), razliitih proizvoaa u razli
itim varijantama itd. Kod ovih
vrsta puaka, isto kao kod sa
mara, moraju biti plombirane za 2 Karabin
505
Jednocijevka
Dvocijevka
Kuglare prelamae (Kip-

plauf) su takoe ve definisane. U
odnosu na broj cijevi mogu biti
jednocijevke, dvocijevke, trocije Dvocijevka usta cijevi
vke, etvorocijevke. vode sa cijevima dvije samene,
-Jednocijevke su puke koje jedna oluena srednjeg i jedna
imaju samo jednu cijev, lake su manjeg kalibra. Vrlo su rijetke
od ostalih i preteno se koriste za zbog svoje konstrukcije i broja ci
lov u veoma tekim terenskim us jevi. Jako su teke i vrlo malo se
lovima (visokoplaninski lov). upotrebljavaju za lov divljai.
-Dvocijevke su puke koje

imaju dvije cijevi, a po poloaju ci Kalibri puaka sa oluenim
jevi mogu biti horizontalne ili ver cijevima
tikalne.
Kalibar puke kuglare je u st
-Trocijevke (drilling) su vari prenik polja cijevi u milime
puke sa tri cijevi koje mogu biti u trima. Kalibar kod puaka sa olu
raznim kalibrima a obino se pro enim cijevima u Evropi se iz
izvodi sa cijevima dvije samene i raava sa proizvodom:
jedna oluena.
Prenika polja cijevi kug-
-etvorocijevke su puke sa lare izraene u milimetrima,
etiri cijevi koje mogu biti u raz puta duina aure izraena u
506
nim kalibrima, obino se proiz milimetrima.
Nikola Markovi
etvorocijevka
Trocijevka (driling)
usta cijevi
etvorocijevka usta cijevi
Trocijevka (driling)
Kalibri u Evropi se oznaa ujedno i znai da je namijenjena za

vaju sa npr.: 6 x 70 R; 6,5 x 57 R; 7 prelamae.
x 57; 7 x 64; 7 x65 R; 8 x 57; 9,3 x Amerikanci imaju svoje oz
74 R; pri emu dodatak R oz nake kalibara koje su najee iz
naava da je aura sa rubom, to 507
LOVSTVO
raene u stotim (hiljaditim) dje Dvocijevke su puke kod ko

lovima ina (i jo nekih oznaka). jih je jedna cijev oluena za kuglu,
Tako npr. puka u kalibru po ev a druga glatka za samu. Kod kom
ropskom standardu 7,62 x 63, u binovanih dvocijevnih puaka sa
Americi nosi oznaku 3006, to bi poloenim cijevima oluena cijev
znailo da je kalibarska grupa 30 je najee sa desne strane. Za
odnosno 7,62 mm i da je uvedeno oluenu cijev uvijek se koristi pre
u vojno naoruanje 1906 (06) po dnja obaraa koja moe biti po
amerikim oznakama. deljiva.
Tako se u Americi npr. javljaju Kod kombinovanih dvocijev
sljedei kalibri: 22 long rifle, 22 nih puaka sa vertikalnim cijevima
Hornett. 222 Remington, 22250 (Bok) obino je oluena cijev sa
Win, 7 Rem/mag, 300 win/mag, donje strane, to obezbjeuje sta
375 H&H itd . bilniju statiku sigurnost bravlje
nja puke, jer metak oluene cijevi
stvara puno vei pritisak a donja
KOMBINOVANO ORUJE / cijev se nalazi u osi centra pre
SAMA - KUGLA lomne osovine. Samim tim takav
poloaj cijevi omoguava mnogo
vee pritiske prilikom opaljenja, a
Kombinovane lovake pu-
sa druge strane, s obzirom na po
ke su, kako im samo ime kae,
loaj donje cijevi u odnosu na pre
kombinovane od glatke cijevi za
lomnu osu puke, ispaljeni metak
samu i oluene za kuglu. Najee
izaziva mnogo manje odskoke jer,
su dvocijevke, ree su trocijevke
kao to je reeno, osa metka je u
(drilling), dok su rijetko etvoro
samoj osi preloma puke. Mana
cijevke.
ovakvog rasporeda cijevi je udalje
nost ose cijevi od optikog niana
Kombinovana lovaka puka
Kombinovana lovaka puka

508 usta cijevi
Nikola Markovi
pa prilikom pucanja moe doi do glavi puke, dok se u ostalim dje

neeljenog promaaja cilja, uko lovima ne naslanjaju jedna na
liko lovac ne dri potpuno verti drugu. Samim tim je izbjegnuta
kalno puku. Neki proizvoai su, poznata mana (penjanje ili spu
kao npr. na eku zbrojovku, po tanje pogotka) kod kombinovanih
stavili oluenu cijev gornju kod puaka. Na pukama kod kojih su
modela ZH, ime je smanjen rizik cijevi meusobno vezane itavom
promaaja usljed nepravilnog dr svojom duinom, cijev iz koje se
anja, ali su zato morali znatno puca biva zagrijana, te se istee a
pojaati kljueve (bravu) na meh druga vrsto povezana cijev to ne
anizmu za zatvaranje zbog velikog dozvoljava pa samim tim dolazi do
naprezanja, s obzirom na to da su pomenutog penjanja ili sputanja
pritisci kod oluenih cijevi mnogo pogotka to lovac (strijelac) pret
vei od pritisaka u samenim cije hodno ne moe primijetiti. Slina
vima. pojava je kod cijevi koja je prilju
Posljednjih godina renomi bljena uz drvo kundaka, ukoliko
rani proizvoa oruja Blaser ko nije dobro uraen beding . Da ne
nstruisao je i proizveo novi sistem bi dolazilo do ovih neeljenih pro
bravljenja pod nazivom Blok blema, poslije prvog opaljenja, tre
brava za prelamae (Kipp ba saekati nekoliko sekundi da se
Blockverschlus). Ovo vrlo kvali cijev ohladi na taj nain e se iz
tetno zabravljivanje, bez obzira na bjei neeljeni efekti, odnosno ne
to da li je ona jednocijevka, dvoci e dolaziti do rasturanja pogoda
jevka ili trocijevka, omoguava ka.
korienje i najaih kalibara met
ka namijenjenih za sve vrste ev SASTAVNI DJELOVI
ropske krupne divljai, a da pri LOVAKIH PUAKA
tome glava ne trpi nikakve prom
jene prilikom opaljenja.
Takoe, velika prednost Bla- Cijev (cijevi)
sera i kombinovanih puaka je Osnovni dio lovake puke je
ta to su cijevi slobodnoleee, cijev, a puka moe da bude sa je
odnosno mogu se poslije ispalje dnom, dvije ili vie cijevi. Cijevi
nja metka slobodno istezati a da mogu biti glatke i oluene, ili kom
pri tome jedna na drugu nemaju binovane, istih i razliitih kaliba
bilo kakav uticaj na preciznost. ra. U prethodnom poglavlju je re
Ovo je postignuto time to su cijevi eno od kojih se djelova sastoji
meusobno povezane samo u cijev. Osim toga, na samoj cijevi
509
LOVSTVO
samarice, kao i kod kuglara, na sa mogunou podeavanja jer se

laze se niani sa gornje strane. Kod kuglarama gaa na veim rasto
samarica, kao i kod ostalih pu janjima jedinanim zrnom gdje je
aka, imamo zadnji i prednji nian, potrebna velika preciznost po
s tim to je kod samarica zadnji godka.
nian ina sa gornje strane du
itave duine cijevi. irina ine se
kree od 7 do 13 mm. ire ine se Glava (baskula) puke sa
koriste samo za manji broj sport bravljenjem
skih puka, velika irina ine sma U glavi puke je ugraen sis
njuje lovcu vidno polje prilikom tem za bravljenje i opaljenje. Brav
gaanja. Zadnji nian iako dosta ljenje je obraeno u prethodnim
grublji, zadovoljava potrebe sa poglavljima pa nema potrebe da
marice s obzirom na irinu sa se ponavlja, treba napomenuti da
menog snopa u zoni pogotka. Na je kod mnogih jednocijevnih pu
kraju (ustima cijevi) nalazi se aka bravljenje obrtnoepno, bilo
muica koja moe biti razliitog da se runo repetira ili poluauto
oblika i dimenzija i boje, kao i kod matski. Kod prelamaa bravljenje
kuglara. Kod kuglara sa oluenim je (jednostrukim ili dvostrukim)
cijevima mora postojati zadnji i kljuevima.
prednji nian, mnogo finije izrade,
Glatka cijev za samu
510 Oluene cijevi za kuglu

Nikola Markovi
Pardigrenerom dupli opaljenje i koenje. Mehanizam za

grenerom koji se naziva Kersten opaljenje je kompletan kada sa
ili, u najnovije vrijeme, gornjim dri: udarnu oprugu, udara,
bok bravljenjem za prelamae. okida obara (obarae), ele-
Izvlaka je ureaj u glavi puke mente za koenje, okidae,
koji izvlai ispaljenu auru ili neis poloice za odapinjanje uda-
paljeni metak iz cijevi (leita raa obarae sa udarnom iglom
metka). (sa povratnom opruicom) kod
Ejektor ima ih vie tipova a puaka prelamaa, a kod repetirki
najvie su cijenjeni Holand&Ho- (karabina) razliitih varijanti od:
land. Ejektori izbacuju auru is udarne opruge, udaraa sa
paljenog metka prilikom prela udarnom iglom, i sistema ko-
manja pa time znatno ubrzavaju enja, okidaa (obaraa).
neophodno prepunjavanje puke. Kod novijih generacija kara
bina repetirki npr. Blaser sa
runim napinjanjem udaraa sis
Mehanizam za opaljenje tem za koenje je kao cjelina po
puke vezan sa zatvaraem, tako da pu
Mehanizam za opaljenje je ka sve vrijeme lova nije napeta
zbir ureaja koji su smjeteni u sem neposredno pred opaljenje,
glavi puke i slui za napinjanje, odnosno kada je elite otkoiti,
Glava puke
511
LOVSTVO
Konice
konicom napinjete mehanizam

za opaljenje, to se smatra najsig
urnijim konstruisanim mehaniz
mom.
Okidai obarai
Rije je o ureajima pomou
kojih lovac vri okidanje, tj. oslo
baa napetu udarnu oprugu, uda
ra i udarnu iglu koji dovode do
opaljenja metka. Okidai obarae
mogu biti dvostepeni sa dva kolje
na, te okidai sa ubricama (ne Okidai
ler ili teher), bilo sa jednim ili dva sljednje vrijeme koriste se jednos
obaraa (kod raznih vrsta kara tavniji direktni obarai sa pode
bina pa i nekih jednocijevnih pre sivim mehanizmom okidanja. Pri
lamaa kuglara), ili sa povratni korienju nelera sa dva obaraa
com (uglavnom kod jednocijevnih prvo se povlai pripremni obara,
512 ili viecijevnih prelamaa), u po koji omoguava lako povlaenje
Nikola Markovi
kao arer (izmjenljiv) pa se moe

drugog obaraa. neler slui za na
jzahtjevnija gaanja. Pri korievaditi zajedno sa municijom. ar
nju nelera sa povratnicom prvo eri se kod karabina novije proiz
se obara gurne kaiprstom na vodnje, zbog usklaenosti sa pro
pisom, rade sa 2 ili 3 metka. U
prijed i tako je pripremljen za os
veini sluajeva je raen od e
jetljivo i lako okidanje. Korienje
direktno podesivog obaraa omo linog lima a kod novijih modela
guava laganiji i precizniji pogopuaka je od visoko kvalitetne pla
dak divljai ili mete. stike. Kod nekih poluautomatskih
puaka areri su u obliku tube
(cijevi) i postavljeni su ispod cijevi
Magacin metaka sa ili bez puke. U njima su meci smjeteni
arera jedan iza drugog.
Kod karabina sa vie metaka
repetirki, ispod sanduka zatva
raa nalazi se magacin za metke. Konice
Obino je ugraen u dno sanduka, Nalaze se ili u sklopu samih
puni se kod nekih proizvoaa okidaa ili na vratu kundaka pu
odozgo a kod nekih odozdo, ili je ke, a kod starijih tipova, npr. Ma
Magacin metka 513

LOVSTVO
usera, na samom udarau sa zad raznim varijantama, u zavisnosti

nje strane. Takoe su opisivane u od zahtjeva kupaca i trita. Ot
prethodnom poglavlju. porniji su na udarce i vremenske
nepogode, koriste se najvie za
tzv. radne puke koje se najvie
Kundak upotrebljavaju za lov, izrada ova
To je jako vaan dio puke. kvih kundaka je mnogo jednos
Kundaka imamo vie vrsta i ob tavnija pa samim tim i jeftinija od
lika, raenih iz jednog dijela, kao drvenih, a ugrauju ih u jeftinije
to je sluaj kod mnogih karabina, modele puaka .
ili iz dva dijela (kundak i potkun Mjere kundaka su za lovca i
dak), bilo da je duinom cijele ci strijelca najvanija stvar kako
jevi puke ili do odreene duine stara poslovica glasi puka gaa,
cijevi. Ako je kundak (potkundak) kundak pogaa. Obavezno na pu
cijelom duinom do usta cijevi ci treba prilagoditi dimenzije ku
(cijev je obino malo kraa) takvu ndaka korisniku oruja, to znai
puku nazivamo tuc, to bi buk da mjere moraju biti usklaene sa
valno u prevodu znailo krate, a visinom vrata lovca, irinom nje
u lovakom argonu umska pu govog ramena, visinom oka i dui
ka. nom podlaktice do savijenog ka
Kundak je izraen najee iprsta. Pored toga, kundak mora
od orahovog drveta. Najkvalitet da bude zakrivljen na dolje, u
niji dio je iz panja, struktura ta vratu kundaka, kako bi visina oka
kvog drveta je najbolja, sa vrlo dola tano u liniju gornje ivice
ukusnim arama, pa je u veini niana (ine), kad se gaa me
sluajeva izrada samog kundaka hanikim nianom, ili u osu opti
od takvog drveta skuplja od cijene kog niana. Zato se u nekoliko
kompletne standardne puke. Ka razlikuje zakrivljenost kundaka
ko tehnologija, iz godine u godinu, kod puke za gaanje mehanikim
u svemu napreduje a proizvoai nianom u odnosu na puku sa
se utrkuju za to veom proizvod optikim nianom, mada to uvijek
njom, plasmanom i povoljnijom nije izvodljivo jer kod kombino
cijenom, u zadnjih nekoliko god vanih puaka koje imaju cijevi
ina poeli su se proizvoditi od kugla/sama koristi se sa stan
laminiranog (slojasto slijepljenog) dardnom visinom, ukoliko je ugra
drveta, kao i od plastike koja je en optiki nian, oko morate po
veoma otporna na vlagu i udarce. desiti sa poloajem optikog ni
Plastini kundaci u zadnje vrijeme ana, tako da u vidnom polju ne
514 se mnogo koriste a proizvode se u mate sijenku. Pored zakrivljenog
Nikola Markovi
kundaka u donjem dijelu, kundak -Engleski (sa malo zakriv-

mora da bude zakrivljen za neko ljenim gotovo ispravljenim vra-
liko stepeni u desno po vertikali tom kundaka),
(za lovce koji gaaju sa desnog ra -Njemaki (sa pitoljskim
mena), a u lijevo ako gaaju sa li rukohvatom veeg ili manjeg
jevog ramena. Time se postie za-krivljenja na kom se dosta
ugodniji poloaj glave i oka pri esto nalazi obrazina na koju se
gaanju. Ovo je posebno znaajno oslanja obraz lovca prilikom
za lov samaricama. Naravno, to je pucanja).
prije svega zato to se samaricom
bre gaa, samim tim nemate vre Peta kundaka samarice je
mena za podeavanje poloaja najee obloena bakelitnim, pla
stinim ili gumenim potkovom. Na
glave i nema dva klasina niana,
ina slui kao zadnji nian. kombinovanim pukama ili kugla
rama, kao i sportskim pukama
U najeoj upotrebi su dva ugrauje se iskljuivo gumeni me
osnovna tipa kundaka: kani amortizer kako bi ublaio
trzaj puke. Gumeni amortizer je
jako vaan kod puaka kuglara
jaeg kalibra za precizno gaanje
jer su znatno vei pritisci i potre
bno je, to je vie mogue, ublaiti
trzaj puke, kao i kod puaka koje
se koriste za takmienje u gaanju
glinenih golubova discipline trap i
sket.
Olueni umetak za glatke i

oluene cijevi
Odavno se u samene cijevi
standardnih puaka umeu pose
bno prilagoene oluene cijevi
manjih kalibara iz kojih je mogue
ispaljivati municiju sa zavidnom
preciznou.
Posljednjih godina, s obzirom
na pojaano bravljenje novih ti
Kundaci
515
LOVSTVO
pova puaka, omogueno je ume litetnog upucavanja mogue ih je

tanje oluenih cijevi veih kalibara vie puta vaditi i vraati u istu
u samene cijevi, pa je i sa njima cijev bez ikakvih posljedica na
omoguen lov krupnijih vrsta ev preciznost pogotka.
ropske lovne divljai. Tako su na Naroito su se pogodne za
pravljene oluene umetak cijevi u umetanje pokazale cijevi raznih
kalibrima od 5,6 mm pa sve do kalibara manjeg pritiska pa je
standardnih srednjih kalibara sa posljednjih godina napravljen no
manjim pritiscima barutnih ga vi posebni kalibar metka malog
sova od 7 i 8 mm, to zadovoljava pritiska, koji je namijenjen za
nune potrebe za lov najkrupnijih umetak cijevi. Kalibar 6 x 70 R se
vrsta evropske lovne divljai. Da smatra gotovo idealnim za odstri
nas svaka bolja samarica sa do jel krupne divljai kao to su
brim bravljenjem, sa takvim ume srnda, divokoza i dr., a da se pri
tkom moe da poslui ne samo za tome, s obzirom na pritiske koje
odstrijel srednje krupne divljai razvija, moe ugraditi u gotovo
nego i krupne divljai sa najveom svaku samaricu a naroito kom
tjelesnom teinom. Napravljene su binovanu puku bez obzira na
i oluene umetak cijevi manjih kalibar. Od bezbroj primjera iz
kalibara (22 Hornet) i za puku sa dvojiemo samo jedan, od kalibra
oluenim cijevima veih kalibara, 22 LR, do kalibra (8 x 57 IRS) gdje
kao npr. 9,3 x 74 R kojom se sami moete prosuditi to se sve
omoguava lov sitnije divljai. Ove ovim kalibrima moe loviti. Kao i
cijevi (umeci) se relativno jednos kod kombinovanog oruja za ove
tavno postavljaju u cijev puke i metke (i kratke cijevi) poeljno je
isto tako imaju mehanizam da se koristiti optiki nian radi bolje
jednostavno podese po visini i preciznosti pogotka.
pravcu tako da mogu veoma pre
cizno da se upucaju. Poslije kva
Umetak sa oluenom cijevi
516
Nikola Markovi
u stvari krai uzduni prorezi ci

Ublaiva trzaja jevi pri ustima, koji slue kao
gasna konica i mogu da ublae
Ublaiva trzaja puke je uretrzaj puke i do 20% i vie. Postoje
aj koji kod skupljih modela pro drugaiji, mada sve u svemu slini
izvoai ugrauju po elji kupca a kompenzatori trzaja koji se
moe se i posebno ugraditi i nje narafe na usta cijevi i koji takoe
govo dejstvo je da unekoliko sma mogu kao gasne konice da ublae
nji trzaj puke prilikom opaljenja. trzaj.
Trzaj puke je povratni udar puke
u rame lovca ili strijelca, kao reak Pored toga, postoje i komen
cija na izlazak same ili zrna iz ci zatori drugih tipova koji se ugra
jevi. uju u kundak puke, i tek tako
mogu da smanje trzaj. Tu bi mogli
Dugogodinja praksa je po da spomenemo ureaj nazvan
kazala da sameno punjenje me
tka treba da bude maksimalno je
dan procenat ukupne teine pu
ke, da bi taj trzaj bio normalan od
nosno podnoljiv za strijelca te da
cijev ne skae na gore. Kako je npr.
punjenje samenog metka za pu
ku kalibra 12 do 36 grama to
puka tog kalibra teorijski treba
da bude teka od 3 do 3,6 kg da bi
apsorbovala prekomjerni trzaj. Mag-na-Port
Trzaj kod kuglara umnogome zav
isi i od koliine barutnog punjenja
pa je trzaj puke kod magnum
kalibara znatno povean iako je
teina i prenik zrna nepromijen
jen za taj kalibar cijevi. Trzaj
kuglare kalibra 300 win/mag da
leko je vei od trzaja pri opaljenju
metka iz istog kalibra i iste teine
zrna 30 06 Springfield, pa samim
tim ima i veu poetnu brzinu.
Ublaiva trzaja, Mag-na-Port se
posljednjih godina ugrauje pri Gasna konica
likom izrade puane cijevi. To su
517
LOVSTVO
Kick stop
takoe Kick stop, koji je u stvari enim cijevima ina se nalazi na

metalna tuba punjena granulatom spoju izmeu cijevi sa muicom na
Volframa, koji pri opaljenju metka kraju pri ustima cijevi, tako da je
apsorbuje do 20% trzaja, pa sa nianska linija pojednostavljena, s
mim tim omoguava veu pre obzirom da se gaa samom iji je
ciznosti pogotka. snop znatno iri od jedinanog zr
na iz kuglara. Jedino se na kombi
novanim pukama, sa kojima se
Ureaji za nianjenje ispaljuju meci sa jedinanim zrn
Niani su ureaji za lake ima, ugrauju klasini prednji i
pogaanje cilja. Niani se ugrauju zadnji nian namijenjen za kug
na gornji dio cijevi puke i njihova lare.
osa mora da bude strogo sinhroni -Mehaniki nian za puke
zovana sa osom due cijevi puke. sa oluenim cijevima kuglare
Niani mogu da budu raliiti, od
najprimitivnije ine i muice na Mehaniki nian za kuglare
njoj kod samarica, pa sve od na sastoji se iz zadnjeg niana kojeg
jkvalitetnijih varijabilnijih opti ini vertikalna ploica sa prore
kih niana za najdalja gaanja. zom po sredini gornjeg dijela plo
ice, irine oko 1mm. Ova ploica
-Mehaniki nian za puku zadnjeg niana moe se popri
sa glatkim cijevima samaricu jeko pomijerati na duu osu cijevi
Na samaricama je nian naj kako bi se postigla paralelnost
jednostavniji i ini ga ina polo nianske linije sa osom due cijevi.
ena na gornjoj spoljnoj povrini Prednji nian najee ini
cijevi kod Bok puaka jednoci muica na glatkom stubiu ime se
jevki, a kod dvocijevki sa polo i po visini postie priblina para
518
Nikola Markovi
lelnost nianske linije sa osom

due cijevi. Za dalja gaanja zadnji Optiki nian za oluene i
nian se radi kao promjenjivi ili neoluene cijevi
podeljivi preklopni sa 2 ili 3 fik
sirane daljine gaanja u zavisnosti Optiki niani su takvi niani,
od udaljenosti mete. koji pored lakeg nalaenja cilja
omoguavaju i bolju vidljivost, to
Prednji nian muica je pre je i osnov za lovca ili strijelca, s
teno fiksni i moe se pomijerati obzirom da imaju optika uveli
samo prilikom upucavanja puke. anja koja lovcu pribliavaju cilj.
Uvelianja mogu da budu razna,
Mehaniki niani za puke sa oluenim cijevima kuglare

519
LOVSTVO
od 1 do 12 puta za lov, a za stre omoguava lovcu maksimalno vi

ljatvo i do 30 puta ime omogu dno polje, to je jako znaajno za
avaju lovcima i strijelcima mnogo lov divljai. Pri izboru optikog
bolje vidno polje, samim tim i us niana, naroito sa varijabilnim
pjenije gaanje na veim dalji uvelianjima se mora voditi rau
nama. Posljednja generacija opti na prevashodno o tome da izabe
kih niana omoguava postizanje rete optiki nian koji moe da iz
razliitih promjenljivih uvelianja dri to vea mehanika napre
pa takve nazivamo varijabilnim zanja i trzaje od pucanja i najaim
optikim nianima. kalibarima. To je jedini nain da
Varijabilni niani omogua lovac bude zadovoljan sa optikim
vaju uspjeno gaanje cilja na nianom i da ga uspjeno moe
razliitim daljinama, s obzirom da koristiti dui niz godina.
se uvelianje moe poveavati i Takoe, prilikom izbora op
smanjivati, pa time i gaanje div tikog niana treba obratiti panju
ljai u stanju mirovanja i u pokretu kako na uvelianje tako i na pre
jer je podeljiv za svaku potrebu i nik objektiva od kojeg nam i zav
Modeli optikih niana
520 Modeli konanica

Nikola Markovi
isi koliina svjetlosti koja dopire 42 ili2,5 10 x 48 ili 3-12 x 56

do oka, pa je za gaanje u slabijim itd.
svjetlosnim uslovima preporulji Za lov divljai u pokretu na
vo koristiti optiki nian sa veim manjim razdaljinama treba koris
prenikom objektiva a poeljno je titi optike niane sa manjim uve
i irim tubusom, s obzirom da se lianjem, po mogunosti varija
standardno rade tubusi prenika bilne od 1 4 x 20. Ovim nianom
25,6 i 30 mm. Ukoliko su oteani se na manjim rastojanjima sa uve
uslovi, sumrak, magla i dr. imaete lianjem od 1 dobija veliko vidno
mnogo bolju sliku sa nianom polje. To je kao da gaate sa meha
kojem je prenik tube 30 mm, jer nikim nianima. Vrlo je efikasno
ete samim tim imati veu koliinu za lov divljih svinja u pogonu. Za
ulazne svjetlosti do oka, zato se veoma daleka gaanja, od preko
karakteristika optikih niana uvi 200 m daljine, treba koristiti
jek izraava sa proizvodom 2 optike niane sa velikim uvea
broja. Veliina uvelianja x njima, ak i do 10 puta. S obzirom
Prenik objektiva u milimetri- da je divlja na toj daljini mirna i
ma (npr. 4 x 32 ili 6 x 42 ili 8 x da je gaate kao fiksnu metu ima
56) kod fiksnih a primjer kod ete manje vidno polje ali zato
varijabilnih 1-4 x 24 ili 1,5 6 x bolju sliku. Sa veim uvelianjem
Optiki niani / popreni presjek

521
LOVSTVO
od 5 puta poeljno je koristiti na gaanja. Kod skupljih optikih

slon jer ete, bez obzira na kvali niana svjetlea taka se moe po
tetnu sliku, imati laganu vibraciju deavati prema spoljnim uslovima
pa time i mogunost promaaja a svjetla tako da lovcu prejaka svjet
sa uvelianjem od 8 do 12 puta, lost ne bi smetala prilikom nian
ukoliko nijeste dobro utrenirani jenja i odstrijela divljai.
prilikom nianjenja osjeaete
svoj puls, zato morate koristiti na
slon (ruksak ili tap). Ipak, kao Drugi optiki niani
univerzalni varijabilni optiki ni Pored klasinih optikih ni
an moe se smatrati od 1,5 6 x ana sa raznim uvelianjima slike
42, koji ima dovoljno uvelianje sve vie se prave niani bez uve
pa i otvor objektiva za kasno ve lianja, ali gotovo uvijek sa svje
ernji i rani jutarnji lov divljai. tleom takom (Red Dot) koja
U optikim nianima su ugra slui za brzo nianjenje pokretnih
ene konanice razliitih tipova ciljeva a koristi se najvie za lov di
koje nam omoguavaju to pre vljih svinja pogonom. Takvi ure
ciznije nianjenje i to bolji pogo aji se, u zavisnosti od proizvo
dak na veim daljinama. Posljed aa, nazivaju Quick point, Aim
njih godina se u optike niane ug point, Pro point ili jednostavno
rauju svjetlosni izvori koji ili os ureaj za nianjenje sa svjetleom
vjetljavaju klasinu konanicu op takom crvene boje. Vrlo su pra
tikog niana ili daju u samom ce ktini, proizvode se za kuglare i
ntru vidnog polja svjetleu taku. samare pa ak i za pitolje i revol
Dakle, sa takvim optikim nian vere.
ima je dovoljno dovesti svjetleu
taku na cilj i opaliti. Ovakvi ure
aji su naroito pogodni za nona
522 Optiki nian (Red Dot)

Nikola Markovi
Svenk montaa (EAW) je

Montae za optike niane veoma dobra tronona montaa
koja je fabriki tako dobro pri
Montae su veza izmeu premljena da je svaki, iole vjetiji,
puke i optikog niana. Od kva lovac moe uspjeno utvrditi na
liteta ovih montaa umnogome za svoju puku bez naknadnih dora
visi prciznost puke i optikog ni da. To je razlog zbog kojeg je, moe
ana. Optiki niani se na puke se rei, i postala univerzalna mon
montiraju pomou klasinih fik taa. Posljednjih godina konstruk
snih ili mobilnih montaa na ku tori su uradili veoma pouzdane
glarama i samarama. Montae se montae.
uglavnom mogu lako i precizno
podeavati po pravcu i visini kako
bi se optiki niani na puku mogli
postaviti precizno na niansku lin
iju. Svaka kvalitetna montaa za
optiki nian je na puku vezana
sa vie taaka dvije do etiri, tako
da se ne mogu pojaviti eventualne
greke. Najpoznatija etvoronona Svenk montaa
montaa u svijetu je iz Suhl-a koja,
kada je uraena od strane dobrog Blaser (jahaa montaa),
pukara, predstavlja sam vrh ovog koja se takoe vezuje u etiri po
proizvoda. Ovaj zahtjev je razu uzdane take koje su na cijevima
mljiv kada se zna da ova montaa Blaserovih puaka fabriki uko
na svojim noicama ima etiri pane. Zato se i ova montaa rela
meusobno povezane dodirne po tivno lako postavlja bez ikakvih
vrine, a svaka od njih mora da naknadnih dorada.
bude besprekorno upasovana jer
itav sklop samo tada moe usp
jeno da funkcionie.
Blaser montaa
Suhl montaa
523
LOVSTVO
Zbrojovka (Brno) je veoma danje i montiranje optikih ni

dobra montaa koja se postavlja ana na pukama sa ovakvim mo
ili na rafovima uvrenu inu sa ntaama zahtijeva ponovno upu
usjeenim lastinim repom ili na cavanje puke. U ovu grupu spa
lastin rep direktno usjeenu inu daju razne varijante montaa kao
gornje cijevi puke, koristi se is to su Wiwer i druge montae.
kljuivo za Zbrojovkine proizvode. Jeftinije montae, s obzirom
da ne podnose skidanje i namije
tanje bez posljedica po preciznost
ponekada se prave i sa tzv. tu
nelom ispod optikog niana kroz
koji se moe nianiti sa klasinim
mehanikim nianom. Meutim,
mana ovih montaa je ta to su
veoma visoke, a samim tim i
poloaj optikog niana je mnogo
udaljen od oka, tako da lovac glavu
mora podeavati prema nianu.
Takvi optiki niani nijesu sigurni
Montaa Zbrojovka
i kvalitetni, samim tim nijesu pre
poruljivi za gaanja na veim
Sve navedene montae su daljinama.
napravljene tako da podnose vie
struko skidanje i postavljanje na
puku bez potrebe bilo kakvih Dvogledi
naknadnih upucavanja. Osnovno Dvogledi su optiki ureaji
je prvo paljivo upucavanje i po koji lovcu pomau za uspjenije
deavanje prilikom montae opti pronalaenje i osmatranje divljai,
kog niana da se optiki nian prije nego to se odlui na hitac.
moe bezbroj puta skidati i stav To je dakle, ureaj koji se mnogo
ljati bez bilo kakvih posljedica po vie koristi nego optiki nian.
preciznost oruja. Pored ovih Zato dogled mora biti sastavni dio
skupih i kvalitetnih montaa, koje opreme svakog lovca na krupnu
trpe viestruko skidanje i namije divlja. Dvogledi se grubo mogu
tanje optikog niana, postoje i jef podijeliti na one sa dvije tube i sa
tinije varijante kojima se optiki jednom tubom a po uvelianju na
nian moe uspjeno uvrstiti ili fiksne i varijabilne.
upucati ali bez mogunosti nak
524 nadnog skidanja ili stavljanja. Ski
Dvogled
Dvogledi su sa dva tubusa Za osmatranje dvogledima sa

fiksni ili sa varijabilnim uve- veim uvelianjima neophodan je
anjem vrst oslonac (stativ ili slino), jer
Dvogledi se proizvode sa se uvelianjem preko 10 puta ne
dvije tube i koriste se za gledanje omoguava potrebna stabilnost
sa oba oka bez obzira na uve slike koja je potrebna za osmatra
lianje. Svi dvogledi omoguavaju nje i pronalaenje divljai iz ruku.
podeavanje otrine posmatranog Neki proizvoai su u svoje na
cilja pa i prilagoavanje na diop jskuplje dvoglede velikog uveli
triju oka posmatraa. Savremeni anja od 20 i vie puta ugradili
dvogledi su izuzetno kvalitetni i posebne elektronske stabilizatore
otporni na sve prirodne i druge slike tako da je tokom osmatranja,
nedae kojima su izloeni u lo slika potpuno mirna. Kvalitetni
vitu. dvogledi su jako skupi, maltene
kao i optiki niani, npr. Swa-
Lovac koji koristi dobar dvo rovski, Leica, Zeiss imaju garan
gled nikada nee doi u situaciju cije na kvalitet do 30 godina,
da, zbog nedovoljne vidljivosti, pu posebno ako imaju ugraen mje
ca u neeljenu divlja ili cilj. Dvo ra ugla i daljine.
gledi za osmatranje divljai imaju
uvelianje koje se najee kree Jednogledi imaju jedan tu-
od 7 do 10 puta. bus Spektivi i Teleskopi sa fik-
snim ili varijabilnim uveanjima 525
LOVSTVO
Jednogledi za lov su manjih ristiti iskljuivo sa vrstih i sta

gabarita i obino se koriste tako bilnih postolja. Jednogledi mogu
to se prilikom osmatranja dre u biti sa fiksnim i varijabilnim uve
ruci. Ovakvi jednogledi se koriste lianjem, kao i oni sa dvije tube.
za visokoplaninski lov gdje je za Ponekad se ovi jednogledi,
lovca zbog velikog napora zna prethodno prilagoeni, koriste za
ajan svaki gram teine opreme. direktno fotografisanje i snimanje
Drugi jednogledi se prave za dalja divljai. Tu okolnost koriste mnogi
osmatranja divljai sa uvelianjem ljubitelji prirode i divljai u lovi
20 i vie puta i nazivaju se Spek- tima (foto lov) i slino.
tivi ali se, za razliku od jednogleda
sa malim uvelianjem, moraju ko
ristiti tako to e negdje biti vrsto MUNICIJA
naslonjeni, upravo zbog ve spo
menute stabilizacije slike. Trea
kategorija jednogleda se pravi sa Od pronalaska kompaktnog
izuzetno velikim uvelianjima po autonomnog metka za vatreno
ev od 60 puta, koriste se za ve oruje, meci municija su ravno
oma daleka osmatranja, npr. sa pravni djelovi lovakog pribora,
brda na brdo, a nazivaju se Te- zajedno sa pukama. Naravno da
leskopi. Naravno, moraju se ko
Jednogledi - spektivi
526
Nikola Markovi
se ne moe zamisliti upotreba oru c) barutnog punjenjenja (bi

ja bez odgovarajue municije. lo da je u pitanju dimni ili mnogo
Savremena municija, odnos jai bezdimni barut),
no njeni pojedinani predstavnici d) epa (filcanog, kartonskog
meci sastoje se uglavnom od: a- ili plastinog),
ure, inicijalnog paljenja (kapi- e) projektila (samenog ili
sle) barutnog punjenja i pro- jedinane kugle).
jektila.
Postoji razlika izmeu muni
cije za puke glatkih cijevi sa- aura
marice i municije za puke sa olu aure za lovaki samarski
enim cijevima kuglare. metak su se u poetku uglavnom
izraivale od kartona, a u novije
vrijeme preteno od plastike, da bi
LOVAKA MUNICIJA ZA u posljednjih nekoliko godina kar
ORUJE SA GLATKIM CIJEVIMA ton ponovo dobio prednost iz
Savremeni lovaki metak za ekolokih razloga (lake se razlae
puku glatkih cijevi samarica i tako se bolje titi ivotna sredina
sastoji se od sljedeih djelova: od trajnih otpadaka). Plastine i
a) aure (kartonske, plasti kartonske aure u svom donjem
ne ili (sasvim rijetko) metalne, dijelu, u kome se nalazi barut,
imaju iznutra plastina ili karton
b) kapisle (sa uglavnom dva ska ojaanja. esto takva ojaanja
najea tipa: evelo i Winches postoje i sa spoljne strane u vidu
ter), metalnih izmica razliitih visina
Metak za puku samaru

527
LOVSTVO
koje integralno pokrivaju i dno paljuje, a pri sagorijevanju oslo

metka. baa otrovne gasove.
Mesingane aure su se nekad Po konstrukciji imamo dvije
koristile (a i sada se koriste) u osnovne grupe kapisla i to tipa
nekim sibirskim djelovima Rusije, Gevelot i tipa Winchester
gdje to diktiraju ogromna nenasel 209.
jena prostranstva koja lovca pri Razlika izmeu ova dva tipa
moravaju da se sam stara o pu kapisla je u tome to je kod kapisle
njenju municije, pa se iz tog ra tipa Gevelot itavo tijelo jedin
zloga koriste mesingane aure ko stveno i u njemu je sve sadrano.
je se mogu mnogo vie puta puniti Kod kapisle tipa Winchester tijelo
od aura od bilo kog drugog ma kapisle je raeno (zbog lake pro
terijala. izvodnje) iz 2 dijela od kojih je je
dan tijelo kapisle sa ugraenim
Kapisla nakovanjem a u njega je utisnuta
kapica kapisle sa inicijalnim, ek
Za inicijalno paljenje baruta u splozivnim punjenjem.
lovakom metku se prave od met
alnog tijela u koje je integrisan
nakovanj u koje je izmeu dna ka Barut
pisle i nakovanja smjeten inici Od samog nastanka vatrenog
jalni eksploziv. Inicijalni eksploziv oruja je kao pogonsko sredstvo
je 70tih godina 18. vijeka, kada je korien dimni barut, da bi tek
pronaen, pa gotovo do dananjih krajem 19. vijeka, poeli da se ko
dana inio ivin fulminat. Ovo riste i bezdimni baruti. Ovaj tip
sredstvo je davalo veoma sigurnu baruta ne samo da je neznatno
i jaku varnicu koja je besprekorno razvijao dim pri opaljenju (iz tog
palila barutno punjenje. Meutim, razloga ga i nazivaju bezdimni),
mana ovog sredstva je to je pri nego je razvijao mnogo jae pri
sagorijevanju hemijski veoma ag tiske od starog dimnog (crnog)
resivno pa izaziva veliku koroziju baruta.
unutranjosti cijevi samog oruja.
Kasnije je otkriven novi inicijalni Bezdimnog baruta imamo
eksploziv za Sinoksid kapisle sa dva tipa: Nitrocelulozni i Ni-
maksimalnim karakteristikama troglicerinski barut.
paljenja, koji se radi na bazi sm- Nitrocelulozni bezdimni
jese olovnog aida koji ne djeluje barut je najei tip bezdimnog
korozivno na oruje iz koga se is baruta koji se koristi u lovakoj
528
Nikola Markovi
municiji sa oluenim i neoluenim ske, tako i jo mnogo vie municije

cijevima. Ovaj barut je neto volu sa oluenim cijevima. Svaka nes
minozniji od Nitroglicerinskog i motrenost moe da zavri ne
lake ga je kontrolisati. samo neuspjehom (to i nije neka
Nitroglicerinski bezdimni velika teta), nego katastrofalnim
barut je jaih eksplozivnih dejs posljedicama, ne samo za lovca i
tava pa se koristi u manjim (vrlo njegovo oruje nego i za njegovu
precizno odreenim) koliinama okolinu.
prilikom punjenja municije, pogo Inae, baruti koji se koriste za
tovo to mu je specifina teina samarsku municiju, s obzirom na
vea. Osim toga, on je brizantniji relativno veliki prenik due cijevi
(eksplozivniji) pa se njime mora i shodno tome mali otpor u cijevi,
mnogo paljivije rukovati i nije treba da budu brzosagorijevajui,
preporuljiv za individualno ko pa se ovi baruti za samarice ni u
rienje. kom sluaju ne smiju upotrijebiti
Dimni barut je ve odavno za punjenje metaka za oluenu
praktino iskljuen iz standardnog cijev, koja je relativno ua, sa zna
korienja u lovakoj municiji. Me tno usjeenim ljebovima unutra
utim, posljednjih decenija i god njem zidu cijevi pa su i otpori
ina se kod lovaca u nekim naj prolaska kroz cijev mnogo vei a
razvijenijim zemljama (SAD) javlja time i pritisci sagorelih barutnih
pokret korienja ne samo dosta gasova.
slabijeg dimnog baruta u lovu Baruti za municiju za puke
nego i puaka kapislara, prednjaa sa oluenim cijevima su takvi da
kojima se lovi divlja. Ovaj ar sporije (progresivno, to e rei,
haian nain lova, prema miljenju postepeno sagorijevaju cijelom
korisnika, predstavlja moralni us duinom cijevi), tako da zrno po
tupak divljai (viteki lov), kojoj se tiskuju konstantnim i progresiv
daju vee realne anse za preivl nim pritiskom kroz cijev puke sve
javanje a sebi epitet korektnijeg, do usta cijevi. Ukoliko bi se taj pro
snalaljivijeg i boljeg lovca. S ob gresivno sagorijevajui barut ko
zirom na razliite vrste bez ristio u municiji za samarice
dimnog baruta i na njegove mno uinak bi bio nikakav, jer bi tako
go vee pritiske sa razliitim brzi sporo sagorijevajui samu jedva
nama sagorijevanja, lovci koji sami prosuo ispred cijevi.
pune municiju moraju se strogo To je jo jedna opomena za
pridravati striktnih preporuka one koji sami pune svoju municiju
prilikom punjenja, kako samar da se strogo dre preporuke proi
529
LOVSTVO
zvoaa i tablica koje su propisane za samaru su preuzeli plastini

za odnos kapisle, baruta i zrna. epovi koji su tako oblikovani da
daju odlino zaptivanje ali i dobru
elastinost, samim tim i kvalitet
ep niji posip. Plastini ep je dovoljno
Izmeu baruta i same se kod kompaktan da mu nijesu potrebni
klasinog punjenja lovakog sa kartonski poklopci ni ispred ni iza
marskog metka postavlja ep. ep epa.
ima zadatak da potiskivan gaso Razvojem tehnologije plasti
vima sagorelog baruta ispred sebe nog epa, zajedno sa njim inte
gura sameno punjenje. Zato ep gralno je izlivena korpica za sa
mora da bude od materijala koji e mu. Metak sa ovom vrstom pla
kvalitetno da dihtuje i spreava stinog epa prvih nekoliko me
proputanje gasova sagorelog ba tara nakon izlaska iz cijevi nosi
ruta mimo sebe. Tako se iskoristi samu u korpici tako se ona tek
snaga barutnih gasova za izbaci poslije naputanja korpice poinje
vanje projektila kroz cijev puke. postepeno iriti. Osim toga, pred
Zato su epovi pravljeni od nost metka sa korpicom za samu
parafina i mau impregniranog je u tome to se periferna zrna
filca koji je dovoljno vrst ali i do same ne taru o zidu cijevi pa
voljno elastian, da daje najbolje samim tim i ne deformiu. Tako je
potiske od svih ostalih epova. Do dobijen metak sa guim posipom
skoro se, bez obzira na kvalitet same i efikasnijim dometom, a
ovih epova, na barut ispred epa samim tim i boljim uinkom na
obavezno stavljao kartonski (pla divlja ili metu.
stini) poklopac, zatim se na ep
ispod same stavljao drugi pok
lopac da bi se, ako se formira Sameno punjenje
metak, kruno zatvarao. Poklopac Poslije epa se u lovaki
se stavljao i na vrh metka preko metak stavlja sameno punjenje.
same gdje se i upisivala oznaka Samu sainjava odreena koli
same. Naknadna istraivanja su ina olovnih kuglica u zavisnosti
pokazala da na barutno punjenje, od potrebe i vrste divljai za koju
ispred novijih tipova filcanih je namijenjena. Krupnoa same
epova ne treba stavljati poklopac, mora da bude usklaena sa kru
iz razloga to filcani ep u pot pnoom divljai koja se lovi (tj. tje
punosti zadovoljava zahtjeve lesnom teinom), kao i sa ot
metka. Posljednjih decenija i god pornou lovljene divljai. Shodno
530 ina primat u proizvodnji municije tome, sama se pravi u raznim di
Nikola Markovi
menzijama, poev od prenika 1,5 S obzirom na tetan uticaj

pa uglavnom do prenika 6,2 mm, olova po okolinu, posljednjih god
mada postoji i krupnija sama od ina se u razvijenim zemljama for
preko 7 i 8 mm, ali to su ve sku sira izrada same od mekog gvo
povi pojedinanih projektila koji, a (elina sama), koja je pak
svaki za sebe, ima dovoljan pre zbog svoje manje specifine te
nik i masu da moe da djeluje za ine, balistiki manje efikasna (ali
sebno na cilj. za razliku od olovne nije toksina,
Krupnoa same se u raznim ne truje tlo i vodu u koju upada.
zemljama razliito obiljeava. Sa Manja efikasnost eline same
ma se pravi najee od istog olo dovela je do pravljenja same od
va meka sama i od olova sa pri cinka pa i jo nekih tekih metala
mjesama antimona oko 2% i ar ali njihova podobnost, odnosno
sena oko 0,3% tvrda sama. Ova tetnost, jo nije totalno ispitana
tvrda sama je povoljnija jer se pa ni razjanjena, tako da se jos
prilikom opaljenja manje defor uvijek koristi olovna sama.
mie a samim tim pravilnije pro Pouzdano balistiko pravilo
stire kroz vazduh to daje bolji kae da je maksimalni domet sa
pogodak. Neki proizvoai olovne menih zrna, u grubom, onoliko
same istu povrinski presvlae stotina metara koliko im je mi
slojem hroma ili bakra to je ini limetara prenik.
tvrom i manje podlonom de Sama od 3 mm prenika
formisanju sve sa eljom za to ima maksimalni domet oko 300
veom efikasnou na cilju i uin m.
kom na divlja.
Sameno punjenje
531
LOVSTVO
Sama od 4,5 mm prenika nom koliinom same koji se ko

ima maksimalni domet do 450 m. ristio za lov 36 grama za kalibar
Sama od 8,55 mm pre- 12. Kako su sa ovom municijom
nika ima maksimalni domet oko postizani visoki rezultati Meu
800 m. narodna streljaka federacija je
nastojala da u ovim disciplinama
Jedinana zrna imaju domet smanji gramau koliinu same na
od preko 1 km na dalje, u zavis 28 grama i na taj nain otea
nosti od kalibra prenika zrna i takmiaru postizanje visokih re
barutnog punjenja. Iz navedenog zultata. Kako se poslije nekoliko
se jasno vidi kolika opasnost pri godina uspostavilo da se i sa 28
jeti okolini ako lovci ne bi pazili grama postiu previsoki rezultati
kuda usmjeravaju svoje hice, ak i Meunarodna streljaka feder
iz ovih, to bi se moglo rei, beza acija je za takmienje u disciplini
zlenih samarica. trap smanjila koliinu same u
metku na svega 24 grama a za
skeet je ostalo 28 grama. Time to
Sportska municija za sa-
se skeet puca sa prenikom same
marice
2 mm a trap sa 2,41mm. U mecima
Sportska municija namijen za trap takmienje nalazi se kor
jena za sportska i streljaka tak pica za samu (koncetrator) kako
mienja kao to su discipline: ske- bi posip same bio to gui i vei.
et, trap i double trap, dugo se up
U mecima za skeet takmi
ranjavala metkom sa istovjet
enje se ne nalazi korpica za sa
Sportska municija mu ve neki od rasprivaa same
nog punjenja sa ciljem da posip
bude to iri od samog izlaska iz
usta cijevi.
532
Nikola Markovi
OZNAAVANJE DIMENZIJA
SAME U RAZNIM ZEMLJAMA
Oznaavanje dimenzija same u raznim zemljama
Potrebno je naglasiti da i po avno uobiajena i prihvaena jo u

red toga to je navedena oznaka za toku velike Jugoslavije kada je us
dimenzije same, kod nas je od tanovljen novi standard za obilje
533
LOVSTVO
avanje same (JUS H. D4. 120), mare. Naravno, svaka je namijen

po kome se krupnoa same ug jena za odreeni kalibar cijevi pu
lavnom oznaava prenikom zrna ke iz koje se koristi. Pri tome je
same izraenim u milimetrima. kalibar zrna uvijek neto vei od
kalibra cijevi (polja cijevi), jer je
neophodno da se prilikom opal
Kalibri samarske muni- jenja kouljica zrna utisne u lje
cije bove kako bi mogla da ih prati
Kako je naprijed ve reeno kreui se kroz cijev. Ovako utis
kalibri municije moraju da budu nuto zrno je prinueno da prihvati
usklaeni sa kalibrom oruja iz ne samo translatorno kretanje
koga se ispaljuje. U prethodnim zbog potiska sagorelih barutnih
poglavljima smo govorili kako su gasova nego i rotaciono, odnosno
odreeni i obiljeeni kalibri sa da se okree oko svoje ose tokom
marskih puaka i municije. leta. To je razlog zbog ega je i sta
bilnost zrna dobra na velikim
Kalibar 12 ima prenik due
daljinama pa je samim tim i domet
cijevi 18,2 mm
neuporedivo vei u odnosu na
Kalibar 16 ima prenik due puku samaru. Isto tako mu je
cijevi 16,8 mm vea preciznost na samom cilju.
Kalibar 20 ima prenik due Kalibar, teina i konstruk-
cijevi 15,7 mm cija zrna
Kalibar 28 ima prenik due Kako je reeno, kalibar zrna
cijevi 13,8 mm je primjeren kalibru puke sa
Kalibar 32 ima prenik due oluenim cijevima. Kalibara meta
cijevi 12,7 mm ka ima raznih, namijenjenih za
odstrijel razliitih vrsta divljai a
Kalibar 36 ima prenik due kako su kalibri metka prilagoeni
cijevi 10,2 mm kalibrima cijevi to ih i jedinstveno
Dozvoljena tolerancija iznosi po kalibrima cijevi i nazivamo.
do 0,40mm. Tako moemo navesti samo naj
ee upotrebljavane kalibre met
ka za puke sa oluenim cijevima
Lovaka municija za oruje bilo da su evropskih ili amerikih
sa oluenim cijevima oznaka o emu je ve pisano. 22
Lovaka municija za puke sa Mag.; 22 Hornet; 222 Reming-
oluenim cijevima je mnogo raz ton; 223 Winchester; 22 250
novrsnija nego municija za sa Mag.; 5,6x 50 R; 243 Win. ; 6x 70
534
Nikola Markovi
R; 6 Rem./Mag.; 6x 62 R Frer; kalibar od 5,6 mm odnosno kali

6,5 x 57; 6,5 x 57R; 7 x 57; 7 x 57 bar 222 Remington.
R; 7 x 64; 7 x 65 R; 7 Rem./Mag; Za odstrijel srnee divljai, je
308 Win. ; 7,62 x 54 Rus;30-06 lena lopatara, muflona, divokoze,
Spring. ; 30 R Blaser; 300 Win. / minimalan kalibar je 6,5 x 57
Mag.; 8 x 57 IS; 8 x 57 IRS; 8 x ispod 243, odnosno 243 Winches
68S; 8 x 75 RS; 9,3 x 62; 9,3 x 64; ter.
9,3 x 74 R; 375 H&H; 458
Win./Mag.; 470nitro expres i dr. Za odstrijel jelena i divljih sv
inja je odreen kao minimalan ka
Kalibar municije se mora pri libar 7 x 57 na gore.
lagoditi divljai koja se lovi. Tako
se najmanji kalibri mogu koristiti Za municiju ispaljenu iz pu
samo za najlaku divlja i to u sk ke sa oluenom cijevi, pored kali
ladu sa zakonskim propisima. Za bra jako je znaajna i teina zrna
konom o lovstvu predvien je mi koja mora biti prilagoena teini
nimalni kalibar municije za lov divljai koja se njime lovi. Stoga je
svake vrste divljai. za sitnije primjerke krupne div
ljai dovoljno zrno manje teine.
Tako je za odstrijel vuka, a Npr. za odstrijel srnee divljai,
kala, lisice, odreen najmanji lovni vuka, akala, dovoljna teina zrna
Ponaanje zrna prilikom udarca u tijelo divljai
Izgled metka
535
LOVSTVO
je od svega 3 do 4 grama dok je

npr. za odstrijel divljih svinja i je Unutranja balistika oruja
lena potrebna teina zrna od 10 sa glatkim cijevima
grama i vie. Pored kalibra i teine
zrna za odstrijel krupne divljai Sam proces opaljenja metka i
znaajna je i konstrukcija samog kretanja projektila kroz cijev pu
zrna. Konstrukcija mora biti takva ke je gotovo trenutni proces koji
da se zrno pravilno rasprskava (u traje svega 0,0022 dijela sekunde,
obliku peurke), uveavajui svoj pa ga je teko sagledati i zato ga je
prvobitni prenik i do 2,5 puta i da potrebno ralaniti na elemente
na kraju ostane to vei procenat kako bi se uoili detalji. Udarcem
mase zrna u jednom komadu. udaraa ( ekia) na udarnu iglu,
Takva je veina savremenih zrna koja udara u kapicu kapisle, sabija
za kuglare, gotovo u svim kalib inicijalni eksploziv na nakovanj
rima i teinama zrna. kapisle i dolazi do opaljenja inici
jalnog eksploziva koji snagom
svog plamena pali barutno pun
BALISTIKA jenje u metku. Razvijeni gasovi od
gotovo trenutnog sagorijevanja
barutnog punjenja, pod odree
Balistika je nauka koja prou nim pritiskom potiskuju ep met
ava ponaanje metka nakon is ka koji pred sobom potiskuje pro
paljenja, kako u samoj cijevi tako i jektil (sameno punjenje ili jedi
poslije izlaska iz cijevi. Zato balis nanu kuglu) u cijev puke i kroz
tiku dijelimo na: unutranju bal- cijev, uveavajui brzinu potiski
istiku, koja se odnosi na pona vanja tokom prolaska kroz cijev,
anje ispaljenog metka (projek sve do izlaska iz usta cijevi gdje je
tila) tokom kretanja kroz samu brzina potiskivanja najvea. Pro
cijev puke, spoljnu balistiku, jektil nakon naputanja cijevi nas
koja se odnosi na ponaanje ispal tavlja svoju putanju teorijski istom
jenog metka (projektila) tokom brzinom, do odreene daljine.
leta kroz vazduni prostor poslije
izlaska iz cijevi i ciljnu balistiku S obzirom na barute koji se
o ponaanju metka (projektila) koriste u samaricama sa gotovo
prilikom udara u cilj. trenutnim sagorijevanjem, najvei
pritisak barutnih gasova se razvija
jo u leitu metka i on iznosi od
450 do 570 bara, u zavisnosti od
kalibra metka i vrste baruta koji se
koristi. Prosjena brzina kod sa
536
Nikola Markovi
menih puaka se kree od 330 do intezitet sagorijevanja tokom pro

380 m, u zavisnosti od krupnoe laska kroz cijev postepeno pove
same pri standardnom punjenju. avati, tako da se i pritisak pos
Tokom prolaska kroz cijev sa tepeno progresivno poveava, pa
marice projektil dospijeva preko je kod oruja sa oluenim cijevima
konusnog suenja u ok, pri emu pritisak najai na 15 cm od leita
se periferna zrna same sabijaju u metka u dui cijevi, dok je najvea
sredite snopa i tako stvaraju gu brzina potisnutog zrna kao kod
i i efikasniji snop sa ravnom samare na ustima cijevi. Sagorije
jernim posipom i boljim uinkom vanje baruta u oluenim cijevima
na cilj. Uprkos manjeg otpora pro odvija se progresivno kroz cijelu
jektila u glatkoj cijevi samarice i duinu cijevi, samim tim i duina
brzine sagorijevanja baruta u ci cijevi mora da bude primjerena
jevi, cijev samarice mora da bude (dovoljno duga), pa je standard u
dovoljno duga da u njoj sagori cje zavisnosti od kalibra od 50 do 65
lokupna koliina barutnog pun cm, kako bi to vei procenat
jenja, samim tim standardi sa baruta u cijevi pravilno sagoreo pa
marske cijevi moraju biti od 60 do time i predao potpunu energiju
76 cm. projektilu u samoj cijevi. Pritisci
sagorelih barutnih gasova u oru
ju sa oluenim cijevima su mnogo
Unutranja balistika oruja vei nego kod samarica i kreu se
sa oluenim cijevima od oko 2700 pa do 3750 i vie
Sistem opaljenja metka kod bara. Zbog velikog otpora zrna u
oruja sa oluenim cijevima je sli oluenoj cijevi i tako visokog pri
an onome kod samarica. Meu tiska cijelom duinom zidovi olu
tim, postoji bitna razlika u prola ene cijevi su znaajno deblji cije
sku projektila kroz oluenu (lije lom svojom duinom u odnosu na
bljenu) cijev. Naime, unutranjost glatke cijevi samarica. Zbog ve
cijevi je narezana sa 4, 6 i vie l likog otpora zrna u prolazu kroz
jebova koji zrno vode kroz cijev, oluke nastaje habanje materijala,
prisiljavajui ga da se rotira, dajui kouljice zrna (tombaka), koja je
mu rotaciono kretanje koje e mu meka od cijevi pa u olucima cijevi
poslije izlaska iz cijevi omoguiti ostaje sloj skinutog materijala koji
bolji pravac (stabilizaciju), pa time se mora redovno istiti, zajedno sa
i precizniji prolazak do cilja. Oluci ostacima nesagorelog baruta, ka
u cijevi zahtijevaju sasvim druge ko bi se odrala eljena preciznost
vrste baruta sa postepenim sago oruja sa oluenim cijevima.
rijevanjem koji e poslije opaljenja
537
LOVSTVO
Poetna brzina ispaljenog na zemlju (ako prethodno ne uda

zrna u ustima cijevi kod oluenih ri u cilj). Zato se deava da, zbog
cijevi je mnogo vea nego kod sa smanjenja brzine, projektil na ve
marica i kree se od oko 670 pa do likim daljinama gubi mnogo od
1130 i vie m/s, kod magnum svoje poetne energije pa se moe
kalibara. desiti da njegova energija bude
nedovoljna da prostrijeli tijelo div
ljai, a time se i gubi smisao ga
Spoljna balistika hica iz anja na mnogo udaljeni cilj.
oruja sa glatkim cijevima Energija projektila ili svakog
Spoljna balistika prouava samenog zrna se moe jednos
ponaanje projektila poslije izlas tavno izraunati pomou sljedee
ka iz cijevi do cilja ili pada usljed formule:
gubitka energije, odnosno pon E = 0,0005 puta (masa pro-
aanje projektila tokom kretanja jektila u gramima) puta (brzina
kroz vazduni prostor. projektila na kvadrat u met-
Spoljna balistika projektila rima u sekundi), gdje je: E = do
po izlasku iz cijevi zavisi od po bijena energija projektila u du
etne brzine projektila, njegove lima.
mase i otpora vazduha. Dakle, energija projektila je
Poetna brzina projektila - upravo srazmjerna masi i kvadra
po naputanju cijevi svaki projek tu brzine projektila. Zato energija
til, pa i sameno punjenje metka projektila (ili samenih zrna) spo
samarice ima najveu brzinu kre rije opada ako je masa projektila
tanja na ustima cijevi, pa ga iz tog vea, odnosno bre opada ako je
razloga i zovemo poetna brzina. masa projektila manja. Isto tako i
Ova brzina bi bila idealna brzina energija opada, opadanjem brzine
kretanja projektila kroz prostor da projektila i to ne upravo srazm
ne postoje negativni uticaji otpora jerno brzini, nego srazmjerno kva
vazduha kroz koji se projektil dratu brzine.
kree i privlaenje zemljine tee Dakle, i padom brzine projek
(mase projektila). til znaajno gubi energiju, tako
Ova dva negativna uticaja do npr. sitna sama od 2,5 mm pre
vode do postepenog smanjenja nika ve na 40 m daljine gubi vie
brzine i kretanja projektila kroz od polovine svoje poetne ener
vazduh, tako da projektil poslije gije.
izvjesnog vremena gubei brzinu, Zato se pored poetne brzine
538 a pod uticajem zemljine tee pada stalno mora voditi rauna i o en
Nikola Markovi
Brzina samenih zrna ispaljenih iz cilindrine cijevi samarice na raznim

daljinama
ergiji projektila jer je u stvari ona pogotke, ve naprotiv, predstav

odluujui faktor za uspjean od ljaju opasnost po okolinu zbog ne
strijel divljai. pravilne putanje. Osnovni dio sa
menog snopa se izduuje u obliku
jajeta sa iljastim dijelom naprijed
Oblik, irina i duina sa- i nazad. Prednji dio snopa kod pu
menog snopa aka normalnih kalibara ima lovni
Sameni snop po izlasku iz ci domet do 45 do 50 m. Proireni
jevi gubi svoju kompaktnost i iri snop se nakon te daljine lijevkasto
se, to dalje to vie, kako u irinu iri sve dok samena zrna, zbog
tako i u duinu. Zrna same iz cen svog potpunog gubitka energije,
tralnog dijela samenog snopa ne padnu na zemlju. Treba nagla
sauvae svoj okrugli oblik, pa e siti da je raspored same i zrna
prolaskom kroz vazduh trpjeti manje vie pravilan samo u os
manji otpor i imati pravilniju pu novnom snopu i to idui ka sre
tanju. Periferna zrna koja su u ditu snopa pravilnije. iri lijev
dodiru sa zidom cijevi manje ili kasti dio snopa je veoma irok i na
vie deformisana, zbog svog ne daljini od 50 m sa samom pre
pravilnog oblika, a samim tim i ot nika 3,5 mm, u zavisnosti od o
pora vazduha prolazie sporije pa ka, dostie gotovo 4 m irine, dok
e se iriti nepravilno stvarajui je za sitniju samu od 2,5 mm i
tako snop u obliku lijevka popr rina snopa na toj daljini preko 5 m.
iline duine. Periferna zrna sa Ovo je veoma vano za lovce jer ih
me nemaju pozitivan uticaj na upozorava da se ne smije pucati
539
Izgled samenog snopa na razliitim daljinama (1-jezgra snopa, 2-granini
dio snopa, 3-krajnje periferne kuglice)
na divlja koja prolazi blizu nekog puke. Ova brzina, u idealnim

drugog lovca, ak ni na petnaestak uslovima bezvazdunog prostora i
metara od njih, dok npr. na dalji bez djelovanja privlane sile
nama od oko 180 m irina sa zemljine tee, bila je jednaka ci
menog snopa, samenih zrna sa jelom pravolinijskom putanjom
jo uvijek dovoljnom energijom da zrna od usta cijevi do cilja. Vaz
nekog ozlijedi, dostie od 60 do 80 duni prostor i zemljina tea neg
m irine. O krajnjem dometu smo ativno utiu na ovu putanju, tako
ve govorili, meutim, nije prob da se brzina kretanja zrna poste
lematina samo irina snopa sa peno smanjuje a putanja ima iz
me nego i njegova duina koja je gled nesimetrine parabole, sa
vea od irine. Ovo naroito dolazi poetkom na ustima cijevi puke i
do izraaja pri gaanju pokretnih sa krajem na mjestu pada zrna na
meta gdje se deava da divlja zemlju ili udarca u cilj. Visina tje
pogodi sam vrh snopa, njegova mena parabole putanje zavisi od
sredina ili kraj. Pri tome se deava kalibra metka, njegove poetne
da divlja bude slabije pogoena brzine, teine zrna, veliine nje
nego to je potrebno za uspjean govog poprenog presjeka i nje
odstrijel. govog oblika. Stoga su ovi
parametri od izuzetnog znaaja
lovcu za uspjean pogodak. Danas
Spoljna balistika ispalje- svi proizvoai municije na svojim
nog zrna iz oruja sa oluenim proizvodima daju veoma detaljnu
cijevima Tabelu sa balistikim karakteris
Spoljna balistika zrna ispalje tikama metka, kako kalibra, tako
nog iz oruja sa oluenom cijevi se teine i modela zrna.
u mnogome razlikuje od spoljne Poetna brzina zrna pri
balistike od samenog metka. izlasku iz cijevi kod kuglara je
Poetna brzina zrna je brz daleko vea nego kod samarica i
540 ina zrna po izlasku iz usta cijevi kree se od oko 600 m/s, pa do
Nikola Markovi
1200 m/s kod nekih magnum mora da bude veoma velik, i on se

kalibara. Kako je zrno kompaktno kod kuglara kree od oko 2800 do
to e, s obzirom na navedenu brz 4100 bara. Iz tog razloga bravl
inu, energija biti mnogo vea od jenje kod kuglara mora da bude
energije same. Poetna energija mnogo sigurnije i jae kako bi iz
zrna se u grubom kree oko 500 drale ovako velike pritiske. Zbog
dula ili priblino oko 50 kg/m (1 toga i maksimalni domet zrna is
dul = 0,102 kg/m) kod metka 22 paljenog iz kuglare dostie od
Magnum, pa preko 4000 dula kod 3000 do 5000 metara pa i vie
kalibra 3006, pa sve do desetak metara (pri povoljnom uglu ele
hiljada dula kod metaka teih vacije kosom hicu). Meutim,
kalibara za lov tropske i krupne domet za lov krupne divljai je
divljai. propisan zakonom o divljai i
Naravno, da bi se postigla lovstvu, za kuglare je daleko manji
navedena brzina i energija, priti i kree se do 100 m kada se gaa
sak sagorelih barutnih gasova mehanikim nianom, a kada se
gaa optikim nianom 150 m.
Balistika kriva
541
LOVSTVO
S obzirom na kalibre kuglara i izbor divljai za lov, shodno zakonu, pre-

poruka je da se lovci dre sljedeih savjeta pri izboru kalibara.
542 Razni modeli zrna

Nikola Markovi
Razni modeli zrna
Ciljna balistika ispaljenog

hica iz oruja sa glatkim cije-
vima
Ciljna balistika nam pred
stavlja kako se ponaa sameno
punjenje, odnosno pojedinana
zrna same prilikom udara u cilj. S
obzirom na brojnost samenih
zrna, ona na cilj dejstvuje zaje
dniki sa ukupnom energijom svih
zrna koja pogaaju cilj. Meutim,
samo neznatni procenat zrna i Popreni presjek zrna
snopa pogaa cilj, s tim to su cil
jevi koje gaamo samarom rela mnogo veeg broja zrna prilikom
tivno malih dimenzija. Tako se pogodaka).
deava da gaajui siluetu jarebice
u letu na raznim daljinama pogodi Efekat nervnog oka pri
dva puta vei broj zrna ako ga pogotku divljai stvara se pri
amo sitnom samom od 2,5 mm likom pogotka divljai sa vie zrna
prenika u odnosu ako istu ga same i biva zbog oka momen
amo krupnijom samom od 3,5 i talno usmrena. Takav pogodak je
4 mm. Efekat pri lovu sa sitnom veoma efikasan iako samena zrna
samom bie mnogo bolji jer, bez sa relativno malom energijom us
obzira na veu energiju svakog pijevaju da prodru u tijelo divljai.
posebnog zrna krupnije same, Gaanje divljai na raznim dalji
ukupan zbir energije bie bolji pri nama bie pogoena razliitim
gaanju sitnom samom (zbog brojem zrna same, u zavisnosti
od njene mase i sa, naravno, raz 543
LOVSTVO
liitom energijom. Divlja pogo prikazani brojevi pogodaka i uku

ena na veoj daljini od dozvolje pna energija na raznim daljinama
ne bie pogoena sa nedovoljnim gaanja, sa samom od 3,5 mm
brojem zrna same, pa e doi do prenika i pukom kalibra12, u
ranjavanja. U narednoj tabeli su siluetu zeca iz okirane cijevi.
Daljina gaanja u metrima
Kao to se iz prednjeg vidi, mnogo je efikasniji lov sitne divljai sa sitnijom

samom sa mnogo vie zrna koja odovara masi divljai, nego sa krupnijom
(sa daleko manjim brojem zrna), tim prije to su efikasne daljine gaanja
od 45 do 50 m.
Balistiari su poslije detaljnih ispitivanja doli do teorije koji je minimalan

broj zrna same neophodan za momentalno usmrenje divljai od posljed-
ica nervnog oka.
Rezultati su sljedei :
Pri ovakvim uslovima kinetika energija samenih zrna koja pogaaju

siluetu gaane divljai bie dovoljna da momentalno usmrti divlja.
Daljina na kojima e ovi uslovi biti ispunjeni zavisi, izmeu ostalog, od vrste
okova, kalibara puke, koliine same u metku i poloaja tijela divljai u
trenutku pogotka (odnosno od veliine gaane siluete divljai).
544
Nikola Markovi
Efikasni domet samarica

je daleko ispod maksimalnog do Ciljna balistika ispaljenog
meta i zavisi od: zrna iz oruja sa oluenim cije-
1. kalibra oruja (vei kali vima
bar ima vei domet), Ciljna balistika zrna ispalje
2. koliine same (metak sa nog iz kuglare se u mnogome raz
veom koliinom same ima gui likuje od samarice. Kod kuglara je
posip), uvijek ispaljeno jedno zrno. Pri
3. oka puke ( uzi ok ima udaru zrna u cilj ono svojom en
gui posip i vei domet), ergijom prodire duboko u tijelo
divljai i deformiui se u obliku
4. veliine siluete tijela peurke ili pak rasprskavajui se
gaane divljai (efikasniji je po svojim djelovima pravi veu ranu
godak ako je silueta vea). i bre usmruje divlja. U novije
Naravno da e silueta divljai vrijeme se prave zrna koja se kon
biti manja kada divlja dolazi ili trolisano deformiu, stvarajui
odlazi od lovca pa e i pogoci biti svojim vrnim dijelom peurku do
tei. Za samaricu kalibra 12 i 2,5 puta veu od prvobitnog pre
metkom punjenim samom od 3,5 nika zrna. Na taj nain stvaraju
mm maksimalni domet na zeca velike prodore kroz tijelo divljai
gaanog bono (najveom povri izazivajui jaka unutranja kr
nom siluete) bie: varenja. Ovakav pogodak u vitalne
organe dolazi do sigurne i bre
smrti divljai. Sama zrna kuglara
su tako konstruisana da omogu
avaju efektnije usmrenje divljai
ili bar to krai bijeg do smrto
nosnog pada.
Hidrodinamiki efekat
Potrebno je napomenuti da je To je efekat koji postiu izu

domet puaka u kalibru 16 za oko zetno brza zrna ispaljena iz kug
3 metra manji od kalibra 12, a lara sa brzinom preko 1000 m/s
kalibru 20 je domet manji za oko na ustima cijevi. Pri udaru takvog
5 m od efikasnog dometa puke zrna u tijelo divljai dolazi do ek
kalibra 12. splozije tenog dijela tkiva (slino
pogoenoj konzervi napunjenoj
545
LOVSTVO
Izvaena zrna iz tijela divljai

futrole ili kofera i sastavlja kako bi
bila spremna za upotrebu. Po za
vretku lova postupak je isti, sa
marica se ponovo rasklapa i stav
lja u futrolu, te sprema na bezbjed
nom mjestu. Cijelo vrijeme prije i
poslije lova, puka se obavezno
dri prazna i oputenog meha
nizma za opaljenje. Po zavretku,
puka se kui isti i podmazuje,
bez obzira da li je pucano ili ne, pa
vodom). Pri ovom efektu, pored tek poslije toga stavlja u ormar za
brze smrti pogoene divljai zbog oruje. Ovo je veoma vano prav
oteenja velikih krvnih sudova, ilo, jer je vei broj puaka osjetljiv
dolazi i do oteenja ire okoline na koroziju pa bi u sluaju ne
pogoenog tkiva tijela divljai. panje korozirale i vremenom bi
se pojavila osteenja koja je teko
sanirati.
RUKOVANJE LOVAKIM
ORUJEM
Rukovanje lovakom pu-
kom tokom lova
Rukovanje lovakom pu-
kom prije i poslije lova Kao to je reeno puka se
pripremi za upotrebu neposredno
Prije i poslije lova samarice
pred poetak lova i uvijek se nosi
se, kao uostalom i sve druge vrste
tako da se njome niko ne moe
oruja, moraju drati rasklopljene
ugroziti, tj. sa cijevima okrenutim
(ako ih je mogue rasklopiti) i u
prema gore ili dolje, bez obzira je
futroli za oruje, da bi je sauvali
li napunjena ili nije. Ukoliko ste
kako od oteenja tokom trans
odstrijelili divlja i idete po nju,
porta tako i od zloupotreba. Pred
puku treba obavezno isprazniti.
sam lov u lovitu puka se vadi iz
546 Po prekidu lova, ili kada se lovci
Nikola Markovi
okupljaju na jednom mjestu, pu proizvoaa. Ako su cijevi hromi

ku obavezno treba otvoriti, bilo rane, to je est sluaj kod savre
da je u pitanju prelamaa ili repe menih samarica, usljed neodra
tirka, jedino je bezbjedna kada je vanja nee stradati ali zato hoe
prazna. Nikada puku ne nositi drugi djelovi: mehanizam, spoljne
tako da su joj cijevi uperene u povrine, baskula i dr. Cijevi oruja
druge lovce, bez obzira da li je treba istiti etkicama koje se
prazna ili ne, jer je staro pravilo montiraju na ipke i koje treba da
da i prazna moe da opali. budu priblino primjerene preni
cima cijevi koje se iste, pa se zato
i koriste etkice koje su namijen
ODRAVANJE LOVAKOG jene za odreeni kalibar samare
ORUJA ili kuglare. etkice mogu biti od
dlaica ili tekstila, kao i elinih i
mesinganih ica koje ne treba
Oruje je najee izraeno
preesto upotrebljavati kako ne bi
od kvalitetnih elika, i to u mnogo
dolo do oteenja cijevi pa i sloja
sluajeva od ugljanikog elika vi
hroma, ako je cijev hromirana. Po
soke mehanike izdrljivosti. Veo
red etkica, ienje cijevi se moe
ma je podlono koroziji (izuzima
uspjeno vriti pomou krpica, u
jui najsavremenije elike oruja
novije vrijeme i filcanih epova za
koji su otporni na koroziju). Od
odreenu vrstu kalibra. Znaajno
mah poslije lova puku je potre
je da se kompletno oruje, nakon
bno prebrisati suvom krpom, kako
dobrog detaljnog ienja spolja i
cijev tako i ostale djelove, i dobro
iznutra, dobro naulja sprejom na
nauljati, pa poslije kraeg vre
mijenjenim za ienje oruja.
mena cijevi oistiti od ostataka
garei i nesagorelih barutnih
gasova i eventualnih naslaga olo ODRAVANJE OPTIKIH
va. Poslije dobrog ienja, puka UREAJA
se podmae kvalitetnim uljem
namijenjenim za oruje i tek tada
stavlja u ormar. Pored ovog oba Optike ureaje na oruju,
veznog ienja poslije pucanja, kao i dvoglede, treba uvijek drati
ukoliko esto ne idete u lov, oruje u suvom stanju, istih spoljnih
takoe treba oistiti i podmazati. povrina stakla, kako bi uvijek bili
Oni koji svoje puke, na alost, ne spremni za upotrebu. Stakla se
iste jednom u sezoni ne mogu da iste jelenskom koicom ili me
oekuju da im oruje bude dugo kom krpom namijenjenom za
vjeno, bez obzira na kvalitet i takvu upotrebu. Pored toga opti 547
LOVSTVO
ki nian treba uvijek podesiti na na prepelice ima veoma loe rezul

eljenu otrinu prema svom oku. tate u lovu na jarebice kamenjarke
Dvoglede treba, prije i poslije lova, i obrnuto.
nositi u futrolama, a u toku lova Brzo ubacivanje puke u
voditi rauna o oteenju prilikom zgib ramena, stojei ili za vrije-
pada, udara, vlage i sl. To je osnov me hoda, uz istovremeno upe-
da biste ih mogli koristiti dugi niz rene cijevi u izabrani cilj, osnov
godina i s njima uspjeno prona je tehnike gaanja samaricom
laziti i osmatrati divljai. statinih ciljeva.
Ovu vjebu treba bezbroj
KORIENJE LOVAKOG puta ponavljati u sobnim uslovima
ORUJA a potom i na terenu takozvani
(suvi trening). Tek kada posti
gnete tu tehniku moi ete lako da
Gaanje lovakom pukom pogodite eljeni cilj. Vjebe gaa
samaricom nja samaricom treba da budu
Lovakom pukom samari postepene od uvjebavanja gaa
com se najee gaaju ciljevi u nja nepokretnih ciljeva do vje
pokretu (trku ili letu), pa je obuka banja gaanja pokretnih ciljeva.
lovca za takva gaanja veoma Jo pri vjebanju nepokretnih cil
vana. Moraju se sinhronizovati jeva treba hitro mijenjati poloaj
svi parametri lovca, od stava i ciljeva, as sa jedne, as sa druge
poloaja tijela pri gaanju, pa sve strane, kako bi se poslije duge na
do odreivanja, preticanja i opal porne vjebe svi pokreti nogu,
jenja. Pri gaanju divljai veoma ruku, tijela, ramena i glave sinhro
su esto u pitanju kosi hici, koji su nizovali toliko da se, prilikom
rezultat kupiranosti terena na svakog ubacivanja puke u zgib ra
kojem se lovi, to jo vie komp mena, postie pravilan poloaj ci
likuje problematiku gaanja. Tako jevi tano prema cilju. Ove vjebe
e lovac, koji lovi jarebice kamen treba upranjavati stalno a pose
jarke u planinskim predjelima, bno pred poetak lovake sezone.
skoro uvijek biti u prilici da puca Pri vjebi iz stojeeg poloaja ili
koso gore ili koso dolje, u zavis pri hodu uvijek treba nastojati da
nosti u kom smjeru divlja leti. Ta je, kod lovca koji gaa sa desnog
vrsta gaanja je sasvim drugaija ramena, lijeva noga u blagom isko
u odnosu na gaanje npr. prepe raku, a kod ljevaka obrnuto.
lice u ravniarskim djelovima lo
vita. Deava se da odlian lovac
548
Nikola Markovi
stranom na lovca, brzinom od 20

Gaanje pokretnih ciljeva m/s, na daljini od oko 30 m, ga
samaricom ana samom od 3 mm, sama e
do jarebice stii za 0,1 s. Za isti
Pri gaanju pokretnih ciljeva vremenski period, jarebica e
osnovni elemenat koji se mora preletjeti itavih dva metra, to
uzeti u obzir je brzina kretanja lo znai, ako se gaa u momentu
vljene divljai. Naime, pri gaanju kada je jarebica nanianjena,
divljai, od momenta opaljenja sama bi stigla sa zakanjenjem od
puke do momenta stizanja sa itavih dva metra, to bi bio pro
menog snopa do cilja, proe izv maaj. Da bi se jarebica pogodila
jesno vrijeme koje zovemo vrije potrebno je gaati sa preticanjem
me leta projektila. Ako je divlja na toj daljini od itavih dva metra.
vie udaljena ili je njeno kretanje Dakle, pogoci e zavisiti kako od
bre, sameni snop stigne do daljine i brzine divljai tako i od
divljai sa zakanjenjem. Ako je brzine ispaljenog samenog pun
brzina kretanja divljai velika do jenja. Zato dajemo srednje vrijed
lazi do potpunog promaaja. Kako nosti brzine divljai u punom trku
je let same mnogo bri od leta ili letu kao i srednje brzine leta
divljai morate uzeti u obzir pret samenog snopa.
icanje. Ako jarebica leti bonom
Gaanje pokretnih ciljeva samaricom

549
LOVSTVO
Vrijeme leta same zavisi od Preticanje = Brzina kre-

brojnih faktora: tanja divljai x vrijeme leta
1.poetne brzine samenog snopa same
2.otpora vazduha (Pr = Vd x t)
3.sile privlaenja zemljine tee. Gdje je Pr = preticanje u
Ako se osvrnemo na nau metrima
najee korienu samu od 3,0
do 3,5 mm prenika brzina kre Vd = brzina kretanja divljai
tanja iznosi: u m/s
t = vrijeme leta same do
divljai u sekundama
Meutim, takvo odreivanje
preticanja je dosta komplikovano
i naizgled nerealno, pa se pribje
gava praenju cilja s malim izvla
enjem. Na primjer, pri gaanju
divljai u pokretu pukom treba
pratiti cilj, nianei ga u vrh nosa
ili kljuna, ako se kree bono u
Iz prednjih tabela uvijek je odnosu na lovca, i prije opaljenja
mogue izraunati preticanje radi puku izvui neto ispred cilja i
uspjenijeg pogotka po jednos tada povui okida ili jo jednos
tavnoj formuli: tavnije pratiti cilj sa neto pred-
nosti u odnosu na kljun ili nos i
okinuti ne zaustavljajui pomi-
550
Nikola Markovi
jeranje puke u skladu sa kre- lavnom samo krupna divlja i to

tanjem divljai. Ovaj nain bi najee kada stoji (sem rijetkih
mogao i da se preporui kao naj izuzetaka kao to su lov na divlje
jednostavniji i najefikasniji. Na svinje pogonom i krupni preda
daljinama od 45 metara preticanje tori). Ostalu divlja gaamo samo
mora biti dvostruko vee od onoga u stanju mirovanja ili u sasvim
na 35 metara. laganom kretanju. U principu, na
Na daljinama od oko 25 takvu divlja nikada ne treba pu
metara preticanje treba da bude cati kad je u trku, jer su mogua
upola manje nego kod daljina od ranjavanja, te prema tome i gubici.
35 metara. To je i osnovni razlog to je neo
phodno da divlja bude dovoljno
Pri kretanju divljai koso u udaljena kako bi je kuglarom
odnosu na poloaj lovca, preti mogli gaati. Takav nain gaanja
canja su upola manja. Kada divlja je definisan zakonom i etikim ko
bjei pravo od lovca, treba gaati deksom.
neto iznad nje (zeca u ui ili jare
bicu iznad). Pri gaanju mehanikim ni
anima se poklapaju 3 take: zad-
Kada divlja dolazi ka lovcu nji i prednji i cilj. Da bi to usp
treba gaati neto ispod divljai, jeno mogli da uradimo oko lovca
zeca u prednje ape a jarebicu is mora da bude sposobno da izotri
pred kljuna. Ipak, pravu mjeru sve ove tri take. Zadnji nian je
preticanja lovac e najbolje odred standardno podeen za daljinu
iti sam, na osnovu sopstvene pra gaanja oko 100 metara. Ponekad
kse i kretanja divljai koju gaa. na puci postoje preklopni niani
za dvije zadnje ploice, pri emu je
ova druga obino podeena za
Gaanje lovakom pukom
daljinu gaanja na 200 metara. Za
sa oluenim cijevima
mehaniki nian je ta daljina pre
Za razliku od samarice, koja velika i ne treba ga nikada koristiti
od nianskih elemenata ima samo za gaanje preko 100 metara. Radi
prednju muicu i inu po kojoj se lakeg gaanja kod puke kuglare
niani, kuglare imaju mehaniki su ugraena u mehanizmu po
nian sa muicom na vrhu (us mona sredstva za lake i mirnije
tima) cijevi i zadnji ispred leita okidanje (steher ili sneler). Ovaj
metka. Samo ovo nam govori da je ureaj se, po osmotrenoj divljai,
tehnika gaanja kuglarom bitno prethodno pripremi u poetnom
razliita u odnosu na gaanje sa poloaju da bi, kada doe vrijeme
maricom. Kuglarom se gaa ug okidanja, neznatnom silom kai 551
LOVSTVO
prsta povukli obarau, bez opas

nosti da e tvrdo okidanje kla
sinog obaraa pomjeriti cijev pu
ke sa cilja. Pri gaanju mehani
kim nianom uvijek treba voditi
rauna da zadnji nian bude hori
zontalan. Zatim, da muica u za
rezu zadnjeg niana dopire samo
do gornje njene povrine i da se
uvijek nalazi u sredini. Posljednjih
godina, pa i decenija, na kuglara
ma se koriste optiki niani koji,
pored izotravanja samo dvije
take, pruaju mogunost prib
liavanja cilja na polovinu, etvr
tinu ili jo blie, sa uvelianjem od
1 6 pa sve do 10 12 puta. Na
jnovije generacije optikih niana
su sa varijabilnim (promjenljivim)
uvelianjima, kada na istom nia
nu postoji mogunost podeava
nja, uvelianja prema elji i po Mete
trebi lovca. Npr.:
to je uvelianje vee lovcu e
1-4 x 24 za blia rastojanja se uiniti da je cilj blii. Meutim,
i lov divljai u pokretu ili trku, ne treba pretjerivati jer sa uve
1,5 6 x 42 univerzalni lianjem (privlaenjem), slika me
nian sa svim mogunostima, te postaje nemirnija, pa samim tim
ometa uspjeno gaanje. Prom
3 9 x 48 za dalja rasto-
jenljivo uvelianje od 1,5 6 puta
janja pri gaanju mirnih ciljeva,
smatra se univerzalnim optikim
3 12 x 56 za ekstremno nianom, iz razloga to divlja sa
daleka gaanja mirnih ciljeva, 1,5 moete gaati u pokretu a sa 6
6 24 x 42 za takmienje puta na velikim daljinama, kada je
na ekstremno velikim dalji- u stanju mirovanja bono okre
nama. nuta. Sa veim uvelianjima od 6
puta se gaa iskljuivo sa naslona.
Konanice u optikom nianu, po
mou kojih se niani, imamo u vie
552
Nikola Markovi
tipova a najee su krstii, aopaljenja dah na momenat mora

posljednjih godina se sve eezadrati i tako puka maksimalno
umiriti kako bi pogodak bio to
ugrauje i svijetlea taka, koja
precizniji. U bilo kojoj poziciji da
koristi u uslovima loije vidljivosti.
se nalazi lovac osnov dobrog po
gotka je mekano okidanje. Nikada
Poloaj strijelca prilikom se obaraa ne smije naglo povui.
pucanja
S obzirom da se krupna div
lja kuglarom gaa u veini slu IZBOR ORUJA SA GLATKIM
ajeva kada je mirna, to je i razlika CIJEVIMA I MUNICIJA
gaanja kuglarom u odnosu na
samaricu. Kuglarom se puca sto Kako stara latinska poslovica
jei bez naslona ako je divlja bli glasi De gustibus non est dis
zu, a ako i nemamo mogunost na putandum (O ukusima se ne
slona bilo bi dobro da lovac koristi diskutuje), jer bi se neko odluio,
tap za gaanje, kojim bi se po ne bez razloga, za jednu ili neku
sluio kao naslonom ili lovaki drugu vrstu oruja. Neko voli lak
ruksak koji je takoe dio opreme u puku radi lakeg noenja i ru
u lovu krupne divljai. Ako je drvo kovanja, a nekome je vanije da
u blizini ili neki panj, ili makar sti mu je puka tea. Takoe, neko
jena, lovcu e takoe posluiti kao vie voli bokerice a neko poloare,
naslon. Isto e se desiti i na eki, a ima i onih koji se radije odluuju
kada e lovac kao naslon koristiti za pumparicu ili poluautomatsku
ogradu eke ili otvoreni prozor ali puku.
u svim ovim sluajevima puka se
ne smije direktno nasloniti na tvr Sam ukus lovca je samo jedan
du podlogu. Zato se kao podloga od faktora koji utiu na izbor
naslonu koristi eir, demper ili puke, a ima ih jo mnogo da ih ne
jakna a najbolje je koristiti ruksak. nabrajamo. Meutim, u uslovima
Samo se tako moe oekivati do kakvi su nai ipak je najvanija
bar pogodak. Ukoliko puku oslo ponuda na tritu. Time i otpadaju
nimo na tvrdu podlogu prilikom gotovo svi ostali faktori elja. Ali,
opaljenja e odskoiti i lovac e u ako pretpostavimo da je mogu
veini sluajeva promaiti cilj. Ve slobodan izbor, onda bi se lovac
opisani nain pripreme puke, pri mogao opredijeliti za puku koja
gaanju klasinim nianima su is mu najvie odgovara. Zato u prin
tovjetni kao i kada se gaa opti cipu lovci poetnici i oni koji se
kim nianima. Bitno je da se prije ba ne snalaze dobro sa lovakim
553
LOVSTVO
orujem, treba da se odlue za iz za granulaciju. Pored toga, Za

bor puke veeg kalibra, sa vie konom o lovstvu je propisano da
same, a iskusniji lovci sa vie lo se ne smije loviti sa pukama koje
vakog i streljakog iskustva, mo sadre vie od 2 samarska metka.
gu da se zadovolje i sa lakim i
kraim pukama manjih kalibara
sa manje samenih zrna. IZBOR ORUJA SA
OLUENIM CIJEVIMA I
Stariji lovci su u svakom MUNICIJA ZA NJEGA
pogledu vie obueni strijelci, koji
uz to nemaju vie poetniki im
perativ da moraju da ulove divlja Izbor oruja sa oluenim cije
po svaku cijenu. Takvi lovci su vima mora da bude usklaen sa
kroz praksu ve imali puke sa zahtjevima zakonskih potreba ko
veim kalibrima ali su kao pravi je odreuju minimalne kalibre za
sladokusci vie orijentisani na lak pojedine vrste krupne divljai. Za
e i ljepe puke a za njih ipak do konodavac je, pored minimalnog
voljno efikasne. Dakle, i tu se svodi kalibra zbog dovoljne energije zr
na pomenutu staru latinsku izreku na, propisao i minimalnu teinu
O ukusima se ne raspravlja. zrna.
to se tie izbora granulacije Pored gornjih ogranienja
same za lov pojedinih vrsta treba Zakonom nije dozvoljena upotre
se drati sljedeih preporuka: ba korienja vojnih puaka i voj
nike municije sa humanim zr
nom, kao i streljakih puaka.
Lovcima stoje na raspola
ganju vie tipova puaka sa olu
enim (ili kombinovanim cijevi
ma). Tu su kuglare, prije svega sa
jednim ili vie metaka, karabini
(repetirke) pa i poluautomatski
karabini.
Kuglare jednocijevne ili dvo
cijevne prelamae, bilo sa polo
enim ili vertikalnim rasporedom
cijevi, ili ak trocijevke (drilling)
Za neke druge vrste divljai
sa razliitim kalibrima i kombi
treba nai analogiju u odnosu na
novane puke sa jednom ili vie
navedene vrste i tako se odluiti
554
Nikola Markovi
Zakonski propisane vrijednosti mniimalnog kalibra i teine zrna u zavisnosti

od vrste lovljene dvljai
Kuglare prelamae
oluenih cijevi bez obzira na nji pogotka, ako se pucalo iz donje ci

hov raspored. jevi, ili pada pogotka ako se pucalo
Kuglare prelamae su iz gornje cijevi kod Bok sistema, a
veoma omiljene i posjeduju lakou kod Hamerlesa uzastopnim pu
i ljepotu naroito ako su jednoci canjem pogoci su ili lijevo i desno
jevke. u zavisnosti sa kojom cijevi pu
cate, tako da biste imali siguran
Dvocijevne kuglare su do pogodak drugog pucnja iz iste ci
skoro imale veoma veliku manu jevi potrebno je saekati nekoliko
da ako su cijevi vrsto povezane sekundi da se cijev ohladi. Ta ma
cijelom duinom meusobno, pa na je posljednjih godina otklon
su pri uzastopnom pucanju poka jena. Kod renomiranih proizvoa
zivale takozvani efekat penjanja a, kao to su Krieghof, Blaser, 555
LOVSTVO
Dvocijevne kuglare
Sauer, Mauser i dr., ove puke su Ono to je zajedniko svim

sada tako konstruisane da su im kuglarama je da ih treba koristiti
cijevi sem u samoj glavi gdje su ako je mogue sa optikim nian
vrsto povezani ostalim svojim di ima jer se tako postiu bolji i
jelom slobodno leee i potpuno kvalitetniji rezultati u lovu.
su nezavisne jedna od druge. A
samim tim uzastopno pucanje vie
negativno ne utie na bespreko STRELJAKA MUNICIJA
rnu preciznost.
Ova vrsta kuglara prelamaa Da bismo u ovoj vrsti sporta
je, pored elegancije i lagana pa ih bili uspjeni kao i u drugim, do us
mnogi lovci rado koriste bez ob pjeha moemo doi stalnim tren
zira na visoku cijenu. inzima koji iziskuju velike psiho
Velika prednost ovih vieci fizike sposobnosti, koncentraciju,
jevnih kuglara prelamaa je u brzinu, te ostale elemente koji su
tome to omoguavaju bri uza potrebni da bismo postigli vrhun
stopni drugi hitac, bez prethodnog ske rezultate. Uspjenom strijelcu
prepunjavanja ime su izjednae lov divljai predstavlja pravo za
ne sa poluautomatskim karabin dovoljstvo i sa lakoom vri usp
ima. Proizvode se od najmanjeg do jean odstrijel i ne ranjava divlja.
najveeg kalibra ak i za krupne
afrike ivotinje gdje je drugi brzi
hitac esto potreban.
556
Nikola Markovi
htijevaju posebne propise i stan

Lovaka strelita darde. Disciplina Trap, rov gdje
se montiraju maine za izbaci
(Lovno sportska strelita) vanje golubova mora biti u ravni
Razlikujemo sljedee vrste sa zemljom, duine 20 m, irine
strelita: oko 2 m i dubine 2,20 m. U njemu
se montiraju 15 maina od kojih, u
1. Nepokretne pokretne mete (si
zavisnosti od eme, svaka mora
luete ivotinja) za gaanje kugla
biti razliito podeena. Pista za
rama
strijelce se radi sa 5 pozicija tako
2.Strelita za glinene golubove
da svaki strijelac ispred sebe ima
(disciplina Sket i trap)
po 3 maine odnosno 3 goluba (li
Za bilo koju vrstu strelita
jevi, desni i pravi), od kojih nikada
morate imati ravnu povrinu sa
ne zna koji e na njegovu ko
sigurnosnim nasipom a strelite
mandu jedna od maina izbaciti. S
mora odgovarati standardima i za
obzirom da strijelac nakon svakog
htjevima Zakona o oruju i lovu.
pucanja mijenja mjesto, tako mu u
Mora biti udaljeno od naseljenih
toku serije od 25 golubova rijetko
mjesta i na svojim krajnjim ta
moe izai sa istim pravcem,
kama vidno oznaeno kao zona
uglom i visinom. Mjesta gdje se
opasna za etnju ili rekreaciju.
nalaze strijelci udaljena su od rova
Strelita sa nepokretnim i u koji su smjetene maine 15 m a
pokretnim metama se rade za veza maine sa strijelcem je elek
takmienja sa karabinom. U gaa tronika povezana mikrofonom
nju meta (silueta visoke divljai) tako da strijelac svojim glasom ak
vepra na daljini od 100 m meha tivira mainu, odnosno ona izba
nikim nianom stojei bez naslo cuje glinenog goluba u prostor. Da
na i leei na daljini 100 i 200 m bi strijelac bio uspjean, mora od
optikim nianom. Pokretne mete momenta pozivanja goluba opaliti
vepra se gaaju na 50 m daljine, prvi metak za oko 0,35 s jer je brz
sve s ciljem to bolje obuke u ina goluba pri izlazu oko120
rukovanju i gaanju orujem. km/h. S obzirom da ste udaljeni
od maina 15 m ako ne opalite
metak za toliki vremenski period
Strelita za gaanje gli- golub e biti suvie daleko tako da
nenih golubova ga neete pogoditi.
S obzirom da je gaanje gli
nenih golubova olimpijska disci
plina od 1900 g. takva strelita za
557
LOVSTVO
nego u trapu iz razloga to je lake

pucati a iz dvije kuice izlaze pot
puno isti golubovi sa istim prav
cima, samo su termini od trenutka
poziva u odnosu na trap razliiti.
Kod trapa na glas momentalno
izlijeu, a kod skeeta postoji od
poziva odreeni vremenski inter
val do izlijetanja goluba. Takoe se
razlikuju i puke. Naime, kundak
za trap i skeet su potpuno razliiti
kao i duina cijevi. Za skeet se ko
riste cijevi 6065 cm a za trap 75
76 cm. Takoe, kod skeeta su
cijevi prva cilindar, druga e
Skica trap strelita tvrtina oka, a kod trapa tri cetvr
Disciplina skeet je takoe tine i pun ok. Kod skeeta je zbog
olimpijska disciplina koja se zna blizine potreban to iri snop
ajno razlikuje u odnosu na Trap. same obzirom da se meta gadja
Maine se nalaze u dvije nadze na bliskom rastojanju a kod trap
mne kuice u kojima je smjetena a sto gui snop zbog vee daljine
po jedna maina. Pozicije za tak mete. Za jednu i drugu disciplinu
miare su polukrune a ima ih se najee koriste puke bokerice
osam. Postiu se bolji rezultati kvalitetnijih proizvoaa, koje se i
Skica skeet strelita
558
Nikola Markovi
po svojoj cijeni znaajno razlikuju goluba, tako da strijelac tokom

od standardnih lovakih puaka. serije od 25 golubova nikada ne
zna pod kojim uglom i visinom e
mu maina izbaciti goluba. Kod
Double Trap (American Double Trapa golubovi izlijeu
Trap) samo iz dvije srednje maine koje
Ne mnogo poslije discipline se nalaze po sredini rova i istovre
TRAP I SKEET poela se upranja meno izbacuju dva goluba (razli
vati disciplina Double Trap i itih smjerova), tako da takmiar
(American Trap) u toj disciplini u pripremi zna pod kojim uglom
kao i kod klasinog trapa strijelci e izletjeti golubovi to je kao dis
su udaljeni 15 m od rova. Za ovu ciplinu ini za nijansu lakom od
disciplinu koristi se isto strelite Trapa. Gaa se istom pukom kao
kao za trap samo je razlika u tome na klasinom trapu, samo sa ni
to na trapu golubove izbacuju 15 jansu manjim okovima zbog ma
maina i na svakoj je razliito po nje brzine i manjeg doleta goluba
deena visina i ugao izbacivanja i potrebne vee irine samenog
snopa.
Lovac
LOVSTVO
bno za unutra. Na glatkim lije

ODRAVANJE I UVANJE bljenim cijevima na unutranjim
LOVAKOG ORUJA djelovima ostane gare barutnih
gasova, talog od projektila olova,
stoga ukoliko elimo da takva cijev
Svaki rekreativac, da ne gov bude kvalitetna vie decenija mo
orim o pasioniranim lovcima, sem ramo je istiti. Glavu (baskulu) ili
opreme za lov mora imati i opre zatvara jednom godinje moramo
mu za odravanje i ienje lova otvoriti radi podmazivanja meha
kog oruja. Cijevi lovakih puaka nizama za paljenje i koenje. Pod
su zbog kvaliteta elika u veini mazivanje mehanizma se vri rije
sluajeva neotporne na koroziju i tkim uljima namijenjenim za i
razne vrste kisjelina koje se taloe enje i podmazivanje oruja, ne
u cijevi. Stoga cijevi, kao i ostali gustim, i neotpornim na niske
djelovi puke, moramo poslije temperature kako ne bi, kod ek
svakog lova istiti adekvatnim stremnih hladnoa, dolo do blo
uljima posebno za spolja a pose kade mehanizma. Glavu puke,
Lovako oruje
560
Nikola Markovi
ukoliko lovite po kii, treba i vie unutranjem dijelu cijevi gdje,

puta oistiti tokom sezone, kako ukoliko je deblji sloj ulja ili masti,
ne bi dolo do korozije. Unutran moe doi do pucanja. Uredno
jost cijevi samara i karabina se odravanje i podmazivanje oruja
najbolje isti spiralnim mesin e omoguiti lovcu ili strijelcu da
ganim etkicama koje su meke i ne ga to oruje kvalitetno slui i vie
habaju unutranje zidove cijevi. decenija i da mu rukovanje njime
eline etkice se ne smiju upotre bude pravo zadovoljstvo. Kod kue
bljavati jer trenjem habaju un oruje je najbolje skladititi u
utranjost cijevi i ostavljaju risove. zakljuanom ormaru odvojeno od
Prije upotrebe u lovu, unutran municije. Ukoliko ga drite u ko
jost cijevi treba oistiti od naslage nim futrolama moe doi do ote
ulja, kako sama ili zrno prilikom enja bruna i metalnih djelova iz
izlaska iz cijevi ne bi imali otpor. razloga to koa u sebi prilikom
Deblji slojevi premaza, posebno tavljenja sadri odreeni proce
zimi na niskim temperaturama, nat kisjeline.
prave potekoe, ne samo u sa
mom mehanizmu puke, ve i u
Pribor za ienje oruja

Lovacko Oruzje I Municija

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Lovacko Oruzje I Municija

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

LOVAKO ORUJE I MUNICIJA

LOVAKO ORUJE I MUNICIJA

Lovako oruje je vatreno or u razvijenim zemljama svijeta,

udarcem obarali divlja, te zail

paljeni barut je svojim sagorije Ne mnogo poslije toga na

lamae, odnosno jednometke ili

Lovaka puka samarica

VANA NAPOMENA - Nikad se u puku ne smije koristiti

-Konusni prelaz sa leitem u cilindrini dio (duu cijevi). Su

Presjek cijevi (dua cijevi, prelazni konus i ok)

-Dua cijevi je cilindrini dio to daje veu energiju i bolji efekat

Podjela lovakih puaka kalibrima same, kugle ili kombi

mogu biti jednocijevke, dvocijevke

Podjela lovakih puaka kada puka ima samo gornje klju

Lever action (kaubojke)

500 Slide action (pumparice)

Kod puaka prelamaa sis ke, Francuske, Rusije, Italije, pa

Tablica sa oznakama kalibra samara izraenim u milimetrima

32 i 36 dosta rijetke, mada ih jo Posljednjih nekoliko godina

gog. Sameno punjenje sadri pre

VANA NAPOMENA - Nikada se u puku kuglaru ne smije

Naprsnue leita metka

no je za ispaljivanje municije sa obezbjeuju zrnu rotaciju koja mu

Oluena cijev puke kuglare Na spoljnom dijelu cijevi na

i magnum), tako promjenom ci metka u areru jer su takvi pro

Kuglare prelamae (Kip-

-Dvocijevke su puke koje

etvorocijevka usta cijevi

Kalibri u Evropi se oznaa ujedno i znai da je namijenjena za

raene u stotim (hiljaditim) dje Dvocijevke su puke kod ko

Kombinovana lovaka puka

Kombinovana lovaka puka

pa prilikom pucanja moe doi do glavi puke, dok se u ostalim dje

samarice, kao i kod kuglara, na sa mogunou podeavanja jer se

Glatka cijev za samu

510 Oluene cijevi za kuglu

Pardigrenerom dupli opaljenje i koenje. Mehanizam za

konicom napinjete mehanizam

kao arer (izmjenljiv) pa se moe

Magacin metka 513

usera, na samom udarau sa zad raznim varijantama, u zavisnosti

kundaka u donjem dijelu, kundak -Engleski (sa malo zakriv-

Olueni umetak za glatke i

pova puaka, omogueno je ume litetnog upucavanja mogue ih je

Umetak sa oluenom cijevi

u stvari krai uzduni prorezi ci

takoe Kick stop, koji je u stvari enim cijevima ina se nalazi na

lelnost nianske linije sa osom

Mehaniki niani za puke sa oluenim cijevima kuglare

od 1 do 12 puta za lov, a za stre omoguava lovcu maksimalno vi

Modeli optikih niana

520 Modeli konanica

isi koliina svjetlosti koja dopire 42 ili2,5 10 x 48 ili 3-12 x 56

Optiki niani / popreni presjek

od 5 puta poeljno je koristiti na gaanja. Kod skupljih optikih

522 Optiki nian (Red Dot)

Svenk montaa (EAW) je

Zbrojovka (Brno) je veoma danje i montiranje optikih ni

Dvogledi su sa dva tubusa Za osmatranje dvogledima sa

Jednogledi za lov su manjih ristiti iskljuivo sa vrstih i sta

se ne moe zamisliti upotreba oru c) barutnog punjenjenja (bi

Metak za puku samaru

koje integralno pokrivaju i dno paljuje, a pri sagorijevanju oslo