Prirucnik Za Nastavnikeweb PDF

PRIRUNIK ZA NASTAVNIKE
OSNOVNIH KOLA I OMLADINSKE LIDERE

PETOFAZNI MODEL PROFESIONALNE ORIJENTACIJE
PRIRUNIK ZA NASTAVNIKE OSNOVNIH
KOLA I OMLADINSKE LIDERE
Izdava:
Axel Sachs
Deutsche Gesellschaft fr
Technische Zusammenarbeit GmbH (GTZ)
Direktor ureda za Bosnu i Hercegovinu i Hrvatsku,
voa projekta Struno obrazovanje i usavravanje
po nalogu Saveznog ministarstva za privrednu
saradnju i razvoj(BMZ) Savezne Republike Njemake
Konsultant:
Dr. Erwin Kmmerer,

Pedagoki fakultet Saveza u tajermarku
(Pdagogische Hochschule des Bundes in Steiermark)
Redakcijski savjet:
Viktorija Beevi-omi, Federalni zavod za zapoljavanje

Stanislava voro, Zavod za zapoljavanje Republike Srpske
Ida Matkovi, Sluba za zapoljavanje SBK/KSB
Nermina Hadimuhamedovi, Slubenica za mlade,Opina Gradaac
Marko Savi, Slubenik za mlade,Optina Milii
Mirsada Jaganjac, Osnovna kola Isak Samokovlija, Sarajevo
Koordinatori GTZ projekta:

Prelazak mladih u svijet rada na zapadnom Balkanu
u Bosni i Hercegovini:
Mirza Jusufovi
Tanja Junuzagi
Lektor:
Gordana Hadi
Dizajn:
Benjamin Krni
tampa:
GRAFIKUS
Tira:
700
PRIRUNIK ZA NASTAVNIKE
OSNOVNIH KOLA I OMLADINSKE LIDERE
Sadraj:
Predgovor 6
1. Uvod u ogled 7
2. Uzroci za sve veu neophodnost profesionalne orijentacije 9
2.1. Promjene u svijetu zanimanja 9
2.2. O pojmu orijentacija 9
2.3. Teorije odluke o izboru zanimanja pristupi za pedagoku i didaktiku
implementaciju profesionalne orijentacije 10
2.3.1. Pregled 10
2.3.2. Analiza 10
2.4. Petofazni model profesionalne orijentacije 13
2.4.1 Didaktika implementacija petofaznog postupka 13
2.5 Ciljevi uenja u odnosu na razvoj kompetencije za izbor zanimanja 14
2.6 Obrazovni zadatak i zadatak nastave 15
2.7 Cjeline petofaznog modela profesionalne orijentacije 15
2.8 Metode rada koje se mogu koristiti u realizaciji programa 18
2.9 Rad sa roditeljima 22
3. PRVA FAZA/modul: SAMOSPOZNAJA 24
RADIONICE za uenike VII razreda/ VIII razreda devetogodinje kole 26

3.1 R1: Linija ivota 26
3.2 R2: Samoprocjena 27
3.3 R3: Set upitnika Rad na linosti 28
3.4 R4: Drugi o meni 29
3.5 R5: Moje zanimanje iz snova 30
RADIONICE za uenike VIII razreda/ IX razreda devetogodinje kole 31
3.6 R6: Pogodi ko sam 31
3.7 R7: Put sposobnosti 32
3.8 R8: Oglas za vjenanje 34
3.9 R9: Mapa uma 35
3.10 R10: Ja u budunosti 36
OBRASCI za kopiranje faza/modul 1 37
4. DRUGA I TREA FAZA/modul: INFORMACIJE O ZANIMANJIMA I

PUTEVI OBRAZOVANJA 61

4.1 R1: Cilj obrazovanja/zanimanja 63
4.2 R2: Svijet se mijenja 64
4.3 R3: S tim povezujem 66
4.4 R4: Umjetnost istraivanja 67
4.5 R5: Vane informacije 68
4.6 R6: Klasifikuj zanimanja 69
4.7 R7: Zanimanja i putevi obrazovanja 70
RADIONICE za uenike VIII razreda/ IX razreda devetogodinje kole 71
PRIRUNIK ZA NASTAVNIKE OSNOVNIH KOLA I OMLADINSKE LIDERE PETOFAZNI MODEL PROFESIONALNE ORIJENTACIJE
4.8 R8: Budue zanimanje = moj izbor 71
4.9 R9: Klasifikacija zanimanja u BiH 73
4.10 R10: Set upitnika Strune oblasti 74
4.11 R11: Ona direktorica/On direktor
Novac jeste najvaniji za izbor zanimanja/Novac nije najvaniji za izbor
zanimanja 74
4.12 R12: Sat upitnika Netradicionalna zanimanja 76
OBRASCI za kopiranje faza/modul 2 i 3 77
5. ETVRTA FAZA/modul: REALNI SUSRETI 99
Proces organiziranja realnih susreta 100

5.1 Susreti sa srednjim kolama 100
5.2 Susreti sa ekspertima 101
5.3 Praksa u koli/praksa u preduzeu 102
5.4 R1: Izbor uenika 104
5.5 R2: Intervju tokom realnih susreta 105
RADIONICE za uenike VIII razreda/IX razreda devetogodinje kole 106
5.6 R3: Ljudi oko nas/stvaranje socijalne mree 106
5.7 R4: Globalne/lokalne promjene i svijet zanimanja 108
5.8 R5: Razvijanje poduzetnikog duha 109
OBRASCI za kopiranje faza/modul 4 110
6. PETA FAZA/modul: ODLUKA O IZBORU ZANIMANJA 116
RADIONICE za uenike VII razreda/VIII razreda devetogodinje kole 118

6.1 R1: Brod na otvorenom moru igra odluivanja 118
6.2 R2: Takmienje Moje budue zanimanje je najbolje zanimanje 119
6.3 R3: Kategorizacija i ispitivanje kriterija 120
RADIONICE za uenike VIII razreda/IX razreda devetogodinje kole 121
6.4 R4: Moja odluka je... 121
6.5 R5: Sada kada sam odluio/la... 122
6.6 R6: Priprema za traenje posla 123
Obrasci za kopiranje faza/modul 5 124
7. Prijedlog godinjeg plana profesionalne orijentacije 133

7.1 Godinji plan za VII razred/VIII razred devetogodinje kole 133
7.2 Godinji plan za VIII razred/IX razred devetogodinje kole 136
Izvori 138
5
Predgovor
Prirunik za nastavnike osnovnih kola i omladinske lidere za oblast profesionalne

orijentacije je jedan od rezultata regionalnog GTZ projekta Prelazak mladih u svijet
zanimanja na zapadnom Balkanu. Petofazni model, kojem e detaljnije biti rijei u
2. Poglavlju, se na prostoru Austrije pokazao kao dosta uspjean to je doprinijelo
odabiru upravo ovog modela kao fundamenta za proces profesionalne orijetacije u
zemljama zapadnog Balkana. Projekat je istovremeno implementiran u etiri zemlje
(Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Kosovo i Srbija) kroz postojee projekte GTZ-a.
Ovaj prirunik je nastao na osnovu iskustava sakupljenih prilikom implementacije
radionica u pilot fazi projekta. Radionice koje ine sastavni dio ovog dokumenta
su prilagoene radu sa uenicima osnovnih kola, ali i za to namjenski izraenom
prijedlogu godinjeg plana profesionalne orijentacije. Na osnovu trenutne
situacije i datih okvirnih uslova kao najbolji izabran je princip interdisciplinarne
nastave kroz integraciju radionica u postojee nastavne predmete. Osim toga, u
kolama bi se trebala organizovati sekcija koja e kao dodatak sadrajima u nastavi
koristiti uenicima za realizaciju realnih susreta.
Radionice sadrane u priruniku su kreirane na nain da se mogu koristiti u
razliitim predmetima. Koritenjem navedenih metoda uz male izmjene sadraja
primjenjivost radionica u sklopu razliitih predmeta postaje jo vea. One se kroz
ove ili druge teme mogu koristiti za realizaciju nastavnog programa pri emu se
dodatno sa uenicima radi na temi profesionalne orijentacije. Omladinski lideri
ovaj prirunik mogu koristiti na isti nain i, u zavisnosti od konstelacije ciljne
grupe na seminaru u omladinskom centru, zadrati zadanu odnosno mijenjati
temu radionice uz zadravanje metoda rada.
Nastavnici i omladinski lideri bi prije upotrebe prirunika trebali proi jedan
oblik usavravanja u sklopu kojeg bi sa svojim trenerom preli sve radionice i
bili detaljnije upoznati sa petofaznim modelom profesionalne orijentacije. Time
bi se otklonile sve eventualne nejasnoe i olakao rad sa uenicima/mladima. U
sklopu projekta je izraen i prirunik za trenere, namijenjen upravo radu kolskih
pedagoga, psihologa i omladinskih lidera na usavravanju svojih saradnika,
koji nakon obuke uz pomo ovog prirunika trebaju raditi sa krajnjom ciljnom
grupom.
Pomo u organizaciji i implementaciji projekta pruili su Prosvjetno-pedagoki zavod

Kantona Sarajevo kao i ministarstva za obrazovanje nadlena za navedene kole.
Ovom prilikom se posebno elimo zahvaliti osnovnim kolama i omladinskim
centrima iji su predstavnici uestvovali u realizaciji projekta i svojim angamanom
uveliko doprinijeli nastanku ovog ali i drugih materijala u sklopu projekta:
O Isak Samokovlija Sarajevo O Kovaii Sarajevo
O Pale Pale O Aleksa anti Vojkovii
O Hasan Turelo Brzi Ilovaa O Ustikolina Ustikolina
OC KULT Gradaac OC MOZAIK Odak
OC Milii OC Vlasenica
OC Srebrenica
Nadamo se da e izraeni materijal ciljanoj grupi pomoi da na to jednostavniji
i efikasniji nain doe do eljenih rezultata.
elimo Vam ugodan rad,

Koordinatori projekta u BiH
6
1. Uvod u ogled
GTZ-ovi lokalni sagovornici iz zemalja zapadnog Balkana esto su ukazivali na to
da postoje neki pristupi, ali ne i sistematska profesionalna orijentacija uenika i
uenica i mladih na prelazu iz osnovne kole u srednju. Na osnovu ovih saznanja,
GTZ-ovi projekti reforme strunog obrazovanja i projekti za mlade u zemljama
zapadnog Balkana su, uz podrku lokalnih eksperata i ekspertkinja, sproveli
manja istraivanja koja su potvrdila i izdiferencirala sliku: Postoje mnogi pristupi
kao to su sajmovi obrazovanja, reklamne kampanje strunih kola, diskusije sa
ekspertima i iz preduzea , ali ne i sistematska i institucionalizovana profesionalna
orijentacija.
Pomou finansijske podrke Saveznog ministarstva za ekonomsku saradnju i
tehniki razvoj, GTZ sa regionalno kreiranim projektom profesionalne orijentacije
pokuava u pilot osnovi da se suoi sa masovnim problemom, koji se ini tipinim
za zemlje sa kolskim sistemima strunog obrazovanja. U zemljama zapadnog
Balkana 75% generacije stie pravo upisa na visokokolske ustanove. Skoro svi
mladi sa steenom kvalifikacijom za upis na visokokolske ustanove upisuju
studije. Ipak, samo 20% onih koji upisuju studije na visokokolskim ustanovama
dobija posao u struci. To znai i da se 55% generacije koluje za pogrena
zanimanja. To je zastraujue veliki broj. Na zapadnom Balkanu se situacija ne
razlikuje od one u zemljama zapadne Evrope. Pogrena usmjerenja su skupa,
plaaju ih: roditelji koji finansiraju studije, drava koja finansira studiranje velikog
dijela studenata i odrava enormne obrazovne kapacitete na visokokolskim
ustanovama, te privreda koja mora dodatno da obuava akademski obrazovane
graane da bi mogli da rade u preduzeima. Na kraju, ova situacija nije nita
manje razoaravajua za akademske graane i graanke. Posije studiranja u
trajanju od pet ili est godina zapoljavaju se na radnim mestima za koje bi bio
dovoljan period obuke od oko 3 meseca.
Sistematska profesionalna orijentacija treba da doprinese informisanju na
svim nivoima o skupim i dugotrajnim stranputicama obrazovanja, otkrivanju
alternativnih karijera i njihovom razvoju. Odluka o izboru zanimanja svakako
je na uenicima i uenicama, mladima i roditeljima. Sloboda izbora zanimanja i
radnog mjesta spada, na kraju krajeva, u osnovna prava.
Ciljna grupa razvijenog i isprobanog modela profesionalne orijentacije u Bosni i
Hercegovini, u Crnoj Gori, na Kosovu i Srbiji su mladi koji zavravaju posljednja
dva razreda osnovne kole ili su zavrili samo osnovnu kolu. Model profesionalne
orijentacije posebno karakteriu tri obiljeja:
rije je o petofaznom konceptu profesionalne orijentacije sa fazama:
(1) Samospoznaja, (2) Informacije o zanimanjima; (3) Putevi karijere; (4)
Realni susreti; (5) Odluka o izboru zanimanja, 7
u ovom konceptu poseban znaaj pridaje se otkrivajuem odnosu prema
svijetu rada. Uenici, uenice i mladi ne treba samo da se raspituju u
preduzeu, ve da uei odrade kratke prakse u preduzeima,
cjelokupna nastava profesionalne orijentacije i realni susreti osmiljeni su
kao individualni proces uenja i razvoja.
Ervin Kemerer (Erwin Kmmerer), spiritus rektor modela koji je u Austriji
primijenjen na nivou cijele zemlje, obuio je 20 lokalnih eksperata i ekspertkinja,
tzv. multiplikatora, iz 4 zemlje prema ovom modelu. Vrhunac obuke bio je realni
susret sa petofaznim modelom profesionalne orijentacije u okviru studijskog
putovanja u Austriju. Svi uesnici su bili impresionirani onim to su vidjeli u
austrijskim kolama i preduzeima. Impresionirala ih je osjetljiva profesionalna
orijentacija, postavljena tako da otkriva perspektive, kao i metodski zanimljivo
osmiljavanje nastave. Takoer su bili impresionirani saradnjom svih relevantnih
institucija koje pomau svakom pojedincu da razvije svoju karijeru.
Vjerovatno je upravo to oduevljenje motivisalo domae strunjake da intenzivno
rade u okviru ovog, ipak malog, projekta. Oni su za svoje zemlje sainili prirunik
za trenere i trenerice, prirunik za nastavnike i nastavnice, portfolio fasciklu
za uenike i uenice i mlade, kao i okvirni kurikulum za kole i plan rada za
vankolsku primjenu programa. To nije sve. Dvadesetero multiplikatora iz
projekta obuilo je 178 nastavnika i profesionalaca koji rade sa mladima. Svojim
programom, obukama i konsultacijama u 20 osnovnih kola i 15 omladinskih
centara i kancelarija za mlade dospjeli su do 2753 mladih iz ovih zemalja.
Ovim putem elim srdano da se zahvalim za veliku angaovanost svim
multiplikatorima, nastavnicima i svim profesionalcima koji se bave mladima,
koji su bili angaovani na projektu. Posebno se zahvaljujem, naravno, i uenicima
i uenicama i mladima koji su uestvovali u ovom ogledu. Svakako, i Ervinu
Kemereru koji se uz veliko angaovanje posvetio ovom projektu.
Gustav Rajer (Gustav Reier)

voa projekta Prelazak mladih u svijet rada na zapadnom Balkanu
8
2. Uzroci za sve veu neophodnost
profesionalne orijentacije
2.1 Promjene u svijetu zanimanja
Svi smo svjesni aktualnih promjena u svijetu zanimanja. One znae vie od
spoljnih promjena u obliku poslovnih djelatnosti. Promjene se odnose na sam
koncept zanimanja koji je generacijama, pa ak i vijekovima, inio osnovu
poslovnih djelatnosti, a time i osnovu obrazovnog sistema u Evropi. U praksi to
pogaa sve, a naroito kolske sisteme strunog obrazovanja, koji su se orijentisali
prema ovom konceptu.
To mijenja i prethodnu i prateu orijentaciju. Takozvane atipine karijere, fleksibilni
ulazi i prelazi na mjestima presjeka izmeu kole i svijeta rada, nisu vie izuzetak.
To sa sobom ne donosi samo promjene kvalifikacionih zahtjeva, ve mijenja i sam
zahtjev za profesionalnom orijentacijom. Nemamo vie ciljne take, koje vae
jednom zauvijek; sve se kree i dinamika orijentacija smjenjuje pripremu za
neto to se smatralo poznatim uslovima.
2.2 O pojmu orijentacija

Pojam orijentacija upuuje na razliite sadraje znaenja.
Orijentacija oznaava kako stanje, tako i proces. Orijentacija moe da oznai
i svojstvo orijentisanosti neke individue, kao i aktivnost ili vrenje uticaja da se
neko orijentie, bez obzira na koji nain.
Pojmom profesionalna orijentacija opisuje se velika paleta koraka. Ona see od
informacija o obrazovanju i zanimanju, sve do individualnog savjetovanja. Tu
spada intrinzino shvatanje profesionalne orijentacije u nastavi (pobude nastale iz
unutarnjih potreba), tj. pogled u sopstvenu linost, kao i eksterno u realni svijet i
zanimanja sve do praenja i instruktae u procesima izbora zanimanja i odluivanja.
U profesionalnu orijentaciju ubrajaju se i konkretna priprema za zanimanje,
radna iskustva, prakse, Work Experience, mjere opeg strunog obrazovanja, te
ponude konkretne pomoi u odluivanju, pa i u dovoenju pomoi koje vode ka
uspjenom prelazu i koraku u zanimanje, odnosno struno obrazovanje.
9
2.3. 1 Pregled
Ovdje emo odustati od detaljnog izlaganja razliitih aspekata teorija o odluci o

izboru zanimanja, poto o tome postoji obimna literatura.1
Cilj ovog pregleda je da uputi na razliite teorijske pristupe, koji djelimino ine
osnovu za pedagoke i didaktike pristupe za implementaciju profesionalne
orijentacije:2
Izbor zanimanja kao proces alokacije3: Izbor zanimanja se ne smatra ni

razvojnim ni izbornim procesom individue, ve se zastupa stanovite da se
pozicije zanimanja, koje postoje u naem drutvu, distribuiraju na njihove budue
nosioce. Izbor zanimanja se u skladu s tim smatra alokacijom zanimanja.
Ovaj proces alokacije pozicije zanimanja H.Dahajm (H. Daheim)4, predstavnik

ovog shvatanja, dijeli na tri faze:
1. Odluku o odreenom kolovanju donosi porodica koja na nju i utie.

2. Odluka o poziciji zanimanja donosi se pod uticajem porodice, vrnjake
grupe i nastavnika.
3. Pozicije zanimanja u toku radnog vijeka odreuju kolege, pretpostavljeni
i porodica koju osniva odnosna individua.
Izbor zanimanja kao proces klasifikacije5: Onom, koji bira zanimanje,
potreban je to optimalniji nivo informisanosti o samom sebi; kao i o to boljoj
prilagoenosti sklonostima, interesovanjima, sposobnostima i talentima, kao
i zahtjevima zanimanja. Teza glasi da svako trai ono okruenje i zanimanja u
kojima moe da ostvaruje svoje sposobnosti , vjetine i da preuzima prihvatljive
pozicije i uloge.
1 Busshoff L. , Berufswahl - Theorien und ihre Bedeutung fr die Praxis der Berufsberatung, Stuttgart-
Berlin-Kln, 1989; Daheim H.: Der Beruf in der modernen Gesellschaft, Kln 1967; Ginzberg, E. et
al.: Okkupational Joice, New York 1951;Lange E.: Berufswahl als Interaktionsprozess, in: Klner
Zeitschrift fr Soziologie und Lange E./Bschges G.: Aspekte der Berufswahl in der modernen
Gesellschaft, Frankfurt/M, 1975;Ries H.: Berufswahl in der modernen Industriegesellschaft,
Bern 1970; Schweikert K.: Berufswahl, in: Kreklau C./Uthmann K.J.: Handbuch der Aus- und
Weiterbildung, Kln 1987, 20. Ergnzungslieferung, Abschnitt 30/65, S. 1 ff; Super D. E.: Psychology
of cerias, New York, 1957; Steffens H.: Berufswahl und Berufsentscheidung zur Theorie und Praxis
eines Aufgabenbereiches der Arbeits- und Wirtschaftslehre, Ravensburg 1975;
2 Struktura se u najveoj mjeri oslanja na L. Busshoff i K. Schweikert (vidi gore)
3 Na odluku o izboru zanimanja prema ovoj sociolokoj teoriji utiu i ekonomske determinante
(ekonomska struktura, stanje u privredi, trite rada, struktura zanimanja, itd, kao i sociokulturoloke
i socijalno-psiholoke determinante (pripadnost odreenom sloju, roditeljska kua, kola, vrnjaci,
karijerno savjetovanje, itd.).
4 v. H. Daheim, Der Beruf in der modernen Gesellschaft, Kln 1967.
5 spada u teorije orijentisane ka linostima i poznata je u literaturi i pod Diferencijalna psiholoka
orijentacija kao poreenje izmeu osobina linosti, zahtjeva zanimanja i socio-ekonomskih
determinanti. U ove teorije orijentisane ka linosti pored diferencijalno-psiholokog pristupa u
ovu kategoriju spadaju i pshioanalitiki pristup i teorija line koncepcije (v.i TH. A. Pollmann, Beruf
oder Berufung? Zum Berufswahlverhalten von Pflichtschulabgngern, Frankfurt/M, Berlin, New
10 York, Paris, Wien 1993.
Izbor zanimanja kao proces odluivanja6: Pod izborom zanimanja kao procesom
odluivanja podrazumijeva se proces interakcije izmeu neke osobe (strukture
linosti) i neke oblasti objekta (struktura zanimanja) sa ciljem analize, poreenja
strunih poslova, te nakon postavljanja prioriteta, donoenja odluke. Ovaj proces
se odvija kroz vie faza- od opaanja problema, preko prijema i obrade informacija
do odluke i realizacije (strateko ponaanje informisanja).
Izbor zanimanja kao proces uenja7: Pristup u teoriji uenja u vezi objanjenja
izbora zanimanja posmatra lini koncept, cjelokupnost utisaka iz ivotne oblasti
(porodini, kolski, itd.) i nauene metode rjeavanja problema kao iskustva
uenja koja se nadovezuju jedna na druga i dovode do svjesnog izbora zanimanja.
Izbor zanimanja kao razvojni proces8: Izbor zanimanja ne smatra se

izolovanom vremenskom radnjom, ve poglavljem u toku cjeloivotnog procesa
profesionalnog razvoja. Ovaj pristup postulira zavisnost odluka koje mlada
osoba sama donosi i onih koje se o njemu/njoj donose. Izbor zanimanja je dio
kontinuiranog razvojnog procesa identiteta sopstvenog Ja koji se razvija. Izbor
zanimanja kao razvojni proces poinje, npr. odlukom o izboru kole nakon
osnovne kole. Ona privremeno definie daljnji pristup situacijama obrazovanja,
ali sadri i moguu odluku o promjeni zanimanja, odnosno o novoj orijentaciji
(prekvalifikacija, alternativni put kolovanja).
Izbor zanimanja kao proces interakcije9: Izbor zanimanja shvata se kao rezultat
interakcije izmeu onoga ko bira zanimanje i njegovog okruenja (roditelji,
nastavnici, savjetnici, itd.). U tu interakciju ulaze i najrazliitija interesovanja i
vrjednosne predstave uesnika. Kod uenika koji se u nastavi detaljnije upoznaju
sa stvarnou obrazovanja i svijeta rada (dani informisanja u kolama vieg nivoa,
raspitivanja u kolama i preduzeima, prakse) razvija se visok stepen racionalnosti
u izboru zanimanja.
2.3.2 Analiza
Polazei od ovog pregleda teorija odluka o zanimanju, pitanje mogunosti provjere
saglasnosti teorijskih modela procesa odluivanja o zanimanju sa postupcima
odluivanja koji se mogu opaziti nije relevantno za nae razmatranje. U prvom
planu e stajati razmiljanje da teorijski pristupi:
- izbora zanimanja kao procesa alokacije,
- izbora zanimanja kao procesa klasifikacije,

6 Sa stanovita teorije odluivanja, odluke o izboru zanimanja objanjavaju se postupcima izbora
i odluivanja koje odreuju prethodne pozicije u kolovanju i zanimanju. Pritom se individualni i
socijalni aspekti vrenja uticaja na izbor zanimanja ne stavljaju u prvi plan. (K. H. Seiffert).
7 Busshoff, L.,Berufswahl. Theorien und ihre Bedeutung fr die Praxis der Berufsberatung.
Kohlhammer, Stuttgart, 1984..
8 U odnosu na teorije orijentisane ka linostima ,predstavnici razvojnopsiholokih teorija biljee da
se izbor zanimanja ne smije shvatiti statiki i pojedinano, ve kao cjeloivotni, kontinuirani razvoj
strunih motiva i orijentacija. Najpoznatiji predstavnici ove teorije su E. Ginzberg i D.E. Super).
9 v. H. Ries i E. Lange (v.gore) 11
- izbora zanimanja kao procesa odluivanja,
- izbora zanimanja kao procesa uenja,
- izbora zanimanja kao razvojnog procesa i
- izbora zanimanja kao procesa interakcije
sadre elemente koji pospjeuju osmiljavanje konkretnih pedagokih procesa za
profesionalnu orijentaciju.
Poto je profesionalna orijentacija dalekosean sistem, koji obuhvata mnoge

relevantne grupe i predstavnike interesa, bilo je neophodno da se na pregledan
nain ukae na najvanije mogunosti objanjavanja izbora zanimanja.
ini se da ni jedna od teorija izbora zanimanja pojedinano ne nudi dovoljno
objanjenje svih uticaja i uslovljenosti odluke o zanimanju i kolovanju, te time
ni o prethodnoj profesionalnoj orijentaciji. Poto svaka od tih teorija sadri
vane pristupe za objanjenje dijelova oblasti odluivanja, odnosno pripreme za
odluivanje, ni jedna se ne moe odbaciti u potpunosti kao nesavremena ili netana.
Stoga smo kao osnovu za razvoj naeg modela projekta uzeli integrativni pristup.
Kod izrade koncepta polo se od toga da se pospjeujua dejstva mogu postii
naroito onda, kada se proces profesionalne orijentacije shvati primarno kao:
(1) proces uenja,
(2) proces klasifikacije u dinamikom smislu okrenut ka budunosti i
(3) kompetencija odluivanja.
U vezi (1)- Proces teorije uenja polazi od toga da, za osmiljavanje procesa
profesionalne orijentacije, iskustva uenja treba da osnae lini koncept, da se
omogue ciljana iskustva u svijetu rada (realni susreti) kao i da se razviju metode
za rjeavanje problema. Tu se ubrajaju: samostalno prikupljanje informacija,
suoavanje sa vrijednostima, praenje buduih dogaaja, itd.
U vezi (2) i (3) -Objanjenje izbora zanimanja kao procesa alokacije, odnosno
prepoznavanja i objedinjavanja interesovanja, sposobnosti, sklonosti i talenata sa
zahtjevima u nekoj oblasti kolovanja / zanimanja, ne moe se shvatati statiki i
jednodimenzionalno, poto i onaj koji bira i svijet rada podlijeu promjenama i
poto postoje uzajamne uslovljenosti.
Ako u obzir treba uzeti i promjene u obrazovanju i svijetu rada, kao i ciljano
osnaivanje i unapreenje sposobnosti, stavova i znanja, onda e za to naroito
biti podesan viefazni postupak sa mogunou refleksije i provjere donijetih
preliminarnih odluka, odnosno konanih odluka. Time je i proces alokacije
proces uenja koji ciljano pospjeuje objedinjavanje i poreenje profila linosti sa
zahtjevima kolovanja i struke u nekoj koli/nekom zanimanju.
12
2.4 Petofazni model profesionalne orijentacije
Ve je pomenuto da odluka o izboru zanimanja treba da predstavlja proces
koji se protee dui period kako bi se uenici osposobili da svjesno, razumno,
samostalno i u skladu sa svojim razvojem izaberu kolovanje i zanimanje. U tom
procesu samostalna aktivnost svakog pojedinca, sigurno, ima najvaniju ulogu.
Austrijski model profesionalne orijentacije prilagoen je tom koneceptu i
predstavlja sistemski, kontinuiran i strukturiran rad nekoliko kljunih faktora:
Ministarstva obrazovanja, nauke i kulture, odnosno kola, Nacionalne slube
za zapoljavanje, odnosno BIZ-a (Centar za informisanje o zanimanjima),
poslodavaca i institucija za podrku privredi.
Austrijski 13-godinjaci i 14-godinjaci od 1998/1999. godine u svim kolama, u

okviru nastave, obavezno rade na profesionalnoj orijentaciji kao zasebnom predmetu
ili integrisano u druge nastavne jedinice i to kroz 32 asa u jednoj kolskoj godini.
Pored toga, u svim kolama uenicima i njihovim roditeljima su od V razreda na
raspolaganju savjetnici za uenike i savjetnici u obrazovanju u vezi sa svim pitanjima
i dilemama oko izbora karijere kroz profesionalno informisanje i individualna
savjetovanja. U procesu profesionalne orijentacije rad kola prati i Nacionalna sluba
za zapoljavanje sa svojim BIZ centrom (Centar za informisanje o zanimanjima) koji
uenici posjeuju prvo organizirano sa nastavnicima, a po potrebi i individualno ili
u pratnji roditelja. U BIZ-u su im na raspolaganju dva savjetnika, broure, fascikle
sa informacijama, videofilmovi, kompjuteri sa testovima profesionalnih interesa...
Proces profesionalne orijentacije, takoer prati i saradnja sa poslodavcima, centrima
za prekvalifikaciju i doobuku i drugim institucijama za podrku privredi.
Osnov naeg sveobuhvatnog, dosljedno izgraenog koncepta orijentacije i

praenja mladih u procesu odluivanja o kolovanju, odnosno zanimanju na
zapadnom Balkanu, oslanja se na sistem profesionalne orijentacije u R Austriji,
tzv. viefazni postupak, tj. petofazni model profesionalne orijentacije.
2.4.1 Didaktika implementacija petofaznog postupka

Pratee mjere za osmiljavanje procesa profesionalne orijentacije treba da
omogue iskustva uenja koja pospjeuju suoavanje sa samim sobom, sa
linim interesovanjima, sposobnostima, eljama, podesnostima, itd. sa ciljem
upoznavanja profila linosti, sticanja line i socijalne kompetencije i jaanja
sposobnosti odluivanja i odlunosti.
Neophodno je da se mladima, kroz bavljenje ponudama za informisanje,

pribavljanje informacija i njihovu selekciju i obradu, prenese kompetencija
orijentisanja.
Puko kognitivno bavljenje sopstvenom linou i informacijama nije dovoljno.

Mladoj osobi se za njena pitanja mora ponuditi pristup preko sopstvenih 13
iskustava i doivljaja. Za to su neophodne aktivne metode, saznajno, istraivako,
samostalno uenje kroz igru i refleksiju.
Izvoenje vjebi i igara bliskih praksi, veliki stepen aktivnosti mladih i pospjeivanje
spremnosti i motivacije, uputanje u procese izbora zanimanja mora se dopuniti
realnim doivljajem. To se ini raspitivanjem u koli i preduzeu sa odgovarajuom
pripremom i naknadnom obradom,na sajmovima informisanja, itd. kako bi se
kompetencija orijentacije osnaila kroz upoznavanje stvarnosti.
Razvoj kompetencije za izbor zanimanja kod mladih na osnovu linog

koncepta konano je cilj i preduslov za uspjean kolski prelaz i prelaz u svijet
rada. Pod kompetencijom za izbor zanimanja podrazumijeva se sposobnost da se
donese u velikoj meri samostalna odluka o kolovanju ili obuci u preduzeu, te da
se ona i implementira. Odluka mora da se donese u saglasnosti linog koncepta
(sposobnosti, interesovanja, sklonosti, podesnosti, itd.) sa realnim okolnostima
(zahtjevi za daljnje kolovanje, odnosno zanimanja, izgledi na tritu rada, itd.).
2.5 Ciljevi uenja u odnosu na razvoj kompetencije za izbor zanimanja

Kroz aktivnosti profesionalne orijentacije, uenici trebaju:
da otkriju, istrae i preispitaju sopstvene elje, interesovanja i sklonosti;

da uoe talente i sposobnosti;
da se upoznaju sa profilima zahtjeva za strune poslove i kolovanje;
da u skladu sa sopstvenim interesovanjem steknu detaljnije uvide u
odabrane mogunosti kolovanja i zanimanja;
da izvre refleksiju rada u njegovim mnogostrukim znaenjima i formama
kao elementarnog ljudskog faktora;
da prepoznaju akutalne forme, kao i promjenjivost rada i zanimanja;
da se upoznaju sa svijetom rada i zanimanjima sa kulturnih, ekonomskih,
socijalanih i ekolokih stanovita;
da prepoznaju uticaje novih tehnologija na razliite oblasti struke i
ivota;
da razmisle o dimenzijama zdravlja kao faktoru u radu i struci;
da pomou realnih susreta steknu uvide u svijet rada i zanimanja;
da budu u stanju da okarakteriu raznovrsne mogunosti kolovanja sa
njihovim specifinim zahtjevima i zavrnim kvalifikacijama;
da budu u stanju da izgrade linu strategiju za sopstveno planiranje
karijere i ivota;
da budu u stanju da uporede profil linosti sa profilom zahtjeva za put
kolovanja i karijere i da ga provjere u pogledu odluke.
14
2.6 Obrazovni zadatak i zadatak nastave
Profesionalna orijentacija nailazi na mnoge polazne take u drugim nastavnim
predmetima, ali slijedi i spostvene ciljeve koji prevazilaze okvire drugih nastavnih
predmeta. Nastava profesionalne orijentacije tei ka izgradnji sposobnosti
odluivanja kod uenica i uenika i treba da integrie dvije glavne komponente:
snagu sopstvenog Ja (linu kompetenciju) i poznavanje mogunosti kolovanja i
zanimanja, odnosno suoavanje sa njima (predmetnu i metodsku kompetenciju).
Socijalna kompetencija sve vie dobija na znaaju u svijetu zanimanja. Ona treba
da bude i predmet istraivanja i predmet uvjebavanja u okviru profesionalne
orijentacije. Na ovaj nain treba da se da znaajan doprinos formiranju linosti
uenica i uenika.
Centralno mjesto treba da zauzimaju razvoj i osnaivanje nade, volje, sposobnosti
odluivanja, ciljanosti, marljivosti, spremnosti na postizanje uinaka, izdrljivosti
i sposobnosti ostvarivanja veza.
Profesionalna orijentacija prua i priliku da se provjere tradicionalni stavovi i

predrasude u pogledu mogunosti kolovanja i zanimanja, te ima za cilj da proiri
prostor za mogue odluke o zanimanju i kolovanju.
2.7 Cjeline petofaznog modela profesionalne orijentacije

Program koji emo prikazati podijeljen je u pet modula, od kojih svaki odgovara
na jedno od kljunih pitanja profesionalnog razvoja. U ovom priruniku radionice
su podijeljene na radionice koje se mogu realizirati u dva zavrna razreda osnovne
kole. Ciljevi vezani za module ostaju isti u oba razreda, i uenici bi trebali u
svakom od razreda proi svih pet modula.
Prvi modul: Samospoznaja. Na putu odluivanja o buduoj karijeri, kroz proces

samospoznaje uenici treba da naue da otkrivaju i upoznaju sopstvene elje,
interesovanja i sklonosti, da ih istrauju i preispituju, te tako opaze svoje talente i
sposobnosti to sigurno olakava sam proces donoenje ispravne odluke.
Dakle, pojedinac treba intenzivno da se bavi samim sobom i suoava sa

sopstvenim Ja, jer e mu to pomoi da sazna ta zna dobro, a ta manje dobro;
gdje su njegove prednosti, a gdje nedostaci, kako bi dalje u procesu formiranja
linosti mogao uporediti svoj profil linosti za zahtjevima obrazovanja i
zanimanja. Uporeivanje sopstvenih predstava o sebi sa predstavama drugih je,
takoer, veoma vano. Ponekad nas druge osobe mogu procijeniti drugaije nego
mi sami sebe. Ova interakcija daje objektivniju sliku. Formiranje linosti je prvi
korak i polazna osnova u procesu odluivanja za izbor budueg obrazovanja i
zanimanja. Kada mladi prepoznaju svoje potencijale i kada postanu svjesni svojih
linih preduslova, tek tada se mogu ciljano informisati o putevima obrazovanja
i svijetu rada. U tom procesu vrlo je vana uloga nastavnika koji treba da, preko 15
odgovarajue osmiljene nastave, kod uenika razvija vrline sopstvenog Ja: nadu,
volju, sposobnost odluivanja, usmjerenost ka cilju, sistem vrijednosti, izdrljivost,
sposobnost stvaranja veza, susret sa samim sobom...
Drugi i trei modul: Informacije o zanimanjima i putevi obrazovanja. Jasno

je da se ivot u svijetu dinaminih promjena usljed globalizacije i uznapredovale
tehnologije odrazio i na svijet rada. Stvorene su potpuno nove strukture i oblasti
rada, javljaju se nova zanimanja, tradicionalna nestaju ili mijenjaju svoj izgled, i
svijet rada se mijenja iz dana u dan usljed ega je i izbor zanimanja i obrazovanja
postao sve tei. Zato je vano upoznati ga, upoznati razliita zanimanja, njihove
glavne karakteristike, zahtjeve, uslove i perspektive zaposlenja.
Informisanje o zanimanjima je od velikog znaaja pri izboru budueg zanimanja
i predstavlja jednu od osnova za odluivanje. Cilj je usmjeriti pojedinca, pruiti
mu strunu pomo i ukazati na mogunosti daljnjeg profesionalnog razvoja,
perspektive zanimanja i zapoljavanja. Izvori informisanja i naini prikupljanja
informacija su razliiti,a to mogu biti:
lanovi porodice,
prijatelji i poznanici,
nastavnici,
kolski pedagozi i psiholozi,
saradnici u Zavodu za zapoljavanje koji se bave profesionalnom
orijentacijom
tampa,
elektronski mediji,
savremeni digitalni mediji internet,
broure i knjige...
Iako Informacije o zanimanjima i Putevi obrazovanja predstavljaju dvije odvojene

faze,u ovom priruniku su intergisane u jednu. Prikupljanje informacija o
odreenim zanimanjima nije potpuno bez istovremenog prikupljanja informacija
o obrazovanju putem kojeg se do tih zanimanja dolazi. Dakle, informacije o:
upisnoj politici, potrebnom trogodinjem obrazovanju, etvorogodinjoj srednjoj
koli, fakultetu, smjerovima, kljunim predmetima, lokaciji kole i sl. samo su
neka od vanih pitanja na koja se pojedinac treba usmjeriti.
etvrti modul: Realni susreti. O svijetu rada i zanimanja saznajemo na razliite

naine. Pretraga tampanog materijala ili pretraga putem interneta moe biti od
pomoi, ali esto ne stvara pravu sliku nekog zanimanja, jer moe biti daleko od
stvarnog stanja. Pri izboru zanimanja, odnosno daljnjeg obrazovanja, bitno je:
razgovarati sa ekspertima o eljenom zanimanju, te na taj nain saznati

nove informacije;
organizavano ili samostalno posjetiti preduzea i vidjeti nain na koji se
obavlja odreeni posao;
razgovarati sa uenicima koji su zavrili ili pohaaju eljenu srednju kolu,
16 te na taj nain spoznati njihova iskustva;
razgovarati sa profesorima iz srednjih kola na temu nastavnog plana i
programa;
organizovano ili samostalno otii u posjet eljenoj srednjoj koli;
posjetiti Zavod za zapoljavanje i saznati kretanja na tritu rada,
i slino.
U organizaciji realnih susreta, uestvuju uenici, profesori i pedagozi, koordinatori

centara za mlade, roditelji. Ovaj modul, takoer, ima za cilj i ukazati na znaaj
komunikacije i socijalne mree kako u svakodnevnom ivotu tako i u realnim
susretima. Imajui u vidu trendove na tritu rada, jednako je vano ukazati i na
znaaj stvaranja poduzetnikog duha kod mladih ve u osnovnoj koli.
Peti modul: Odluka o izboru kolovanja/zanimanja. Da bi se donijela odluka

o izboru ivotnog zanimanja, izbor kole koju treba nastaviti nakon osnovnog
obrazovanja je jedna od kljunih ivotnih odluka, te sigurno i u emotivnom smislu
nije laka.
Bez obzira na njenu vanost, kao korektivni faktor da se ne napravi pogrean izbor
treba imati na umu i ideju o cjeloivotnom uenju, usavravanju, prekvalifikaciji, i
sl. Deavaju se stalne promjene i u drutvu i u nainu proizvodnje, tako da ni na
trenutni izbor zanimanja ili kolovanja ne mora biti jedan za sva vremena.
Kad su u pitanju roditelji, istraivanja pokazuju da i dalje imaju jak uticaj na izbor
zanimanja svoje djece. Pozitivna strana je to to su oni vrlo zainteresovani za teme
izbora daljnjeg kolovanja i zanimanja svoje djece, te rado primaju informacije
koje se tiu profesionalne orijentacije. Zato treba raditi i na njihovom informisanju
kroz ograniziranje zajednikih radionica u kolama ili na tematskim roditeljskim
sastancima.
Takoer, i vrnjaci imaju veliki uticaj na izbor daljnjeg kolovanja pogotovo u
poetnoj fazi donoenja odluke. Radom sa uenicima na samospoznaji, negativni
efekti ovog uticaja se u znaajnoj mjeri mogu redukovati. U obzir treba uzeti i
ostale elemente linog nivoa (medije, brau i sestre, roake, prijatelje...).
U cilju to pravilnije odluke, potrebno je mladoj osobi pruiti podrku, sve
potrebne informacije i saznanja neophodna za njeno donoenje, ali sama odluka
ipak mora biti samo lini izbor pojedinca. Nastavnici, pedagozi, roditelji nikako
ne smiju pasti u zamku i donijeti odluku u ime mlade osobe.
Unutar svakog modula nalaze se primjenjive radionice. Svaka od radionica je

opisana na sljedei nain:
Cilj: osnovni smisao radionice i glavne promjene koje izaziva kod uenika.
Metoda: nain na koji se radionica moe realizirati.
Sekvence: detaljan opis toka radionice, uz prijedloge za diskusiju i osvrt koji

nastavnik moe napraviti nakon radionice.
Trajanje: odreeno okvirno; za svaku radionicu nastavnik sam procjenjuje hoe li 17

je produiti ili skratiti, ovisno o procjeni, potrebama ili vremenu kojim raspolae.
Moderacijski materijal: navedeni su materijali uz pomo kojih se radionica

moe sprovesti.
2.8. Metode rada koje se mogu koristiti u realizaciji programa

Klaster - Ispitivanje pomou kartica
Uenicima se postavlja pitanje, a potom podijele moderacijske kartice. Ukoliko
su uenici podijeljeni u grupe ili imamo vie pitanja, izabraemo moderacijske
kartice u vie boja. Uenici odgovore zapisuju na kartice. Uenicima se naglaava
da prilikom zapisivanja odgovora: piu flomasterom, piu veliki tampanim
slovima, piu jasno- najvie do tri reda i da zabiljee najvie jednu ideju po
kartici. Korak koji slijedi je sakupljanje kartica. Pritom treba obratiti panju na
to da se one prikupe u skrivenoj formi (licem ka dolje). To je vano poto i
otvoreno ispitivanje pomou kartica treba da bude to anonimnije. Potom slijedi
kaenje prvih kartica na tablu. Kod kartica koje slijede nastavnik postavlja pitanje
uenicima da li one mogu da se kategoriu kod ve okaenih kartice ili ine novu
cjelinu. Proces traje dok se ne okae sve kartice. Nakon toga ,odjeljenje jo jednom
provjerava kategorizaciju kartica i daje naslove pojedinim grupama (smisaonim
jedinica) pomou odgovarajueg nadreenog pojma.
Dvostruki krug
Uenici se pripremaju za tematska izvoenje u okviru kratke faze podsjeanja.
Teme mogu biti razliite: metodska pitanja (npr. priprema pismenih zadataka),
lini izvetaji o iskustvima (npr. zanimljiv dogaaj sa raspusta), strune teme (npr.
tema Klimatske promjene). U prvom planu su dakle iskustva, pretpostavke i/
ili predznanja uenika. Dvostruki krug se izvodi tako da uenici sjedaju u obliku
kruga u parovima jedni nasuprot drugih i na taj nain se formira unutranji i
spoljni krug. Ako se prave pojedinani parovi, sagovornici se mogu birati i
izvlaenjem kartica ili simbola/brojeva u paru. U nastavku, uenici iz unutranjeg
kruga ispriaju svoju priu. Njihovi sagovornici sluaju i eventualno postavljaju
pitanja. Nakon toga, uenici iz unutranjeg kruga se pomjeraju, npr. dvije stolice
u pravcu kazaljke na satu, tako da nastanu novi parovi za razgovor. Tada se
aktiviraju uenici iz spoljnog kruga i priaju / izvetavaju iz svog ugla o zadatoj
temi. Potom se predstavnici unutranjeg kruga ponovo pomjeraju za dvije stolice
dalje i razgovor se nastavlja.. Na kraju, proces razgovora moe da se analizira i sa
komunikacionog i sa strunog stanovita.
Ekspertska metoda
Rad u osnovnim grupama
Prvo se vri podjela na sluajne grupe (osnovne grupe) izvlaenjem materijala za
rad u grupama. Uenici prvo itaju tekst individualno. Poslije toga slijedi zajedniki
rad na tekstu u okviru osnovnih grupa. Razgovara se i diskutuje o najvanijim
18 tezama i sadrajima teksta, zapisuje se (eventualno) ta treba proslijediti drugima
koji ovaj tekst uopte ne poznaju.
Formiranje ekspertskih grupa
U svakoj osnovnoj grupi lanovima se podijeli odreeni broj brojki ili simbola. Svi
uenici sa istim brojem/simbolom potom formiraju ekspertsku grupu.
Sada se najmanje po jedan ekspert iz osnovne grupe naao u grupi sa novim
sastavom. Svaki uenik, kao ekspert, prezentira lanovima nove grupe rezultate
zajednikog rada iz osnovne grupe. Nakon toga se teme rada meusobno povezuju
i rezimiraju u zajedniko predavanje.
Pretraivanje po internetu
Nastavnik ima moguost da posegne za tematskim osnovama koje se nude na
internetu (teme: o gradovima, zemljama, epohama, piscima ). Uenicima se
daje odreen broj pitanja koja treba da rijee pomou interneta. Pritom postoji
mogunost da im se da i lista sa linkovima koju treba da iskoriste za obradu
pitanja ili uenici mogu da pronau rjeenja i preko pretraivaa, to poveava
nivo zahtjevnosti.
Mind Map (mapa uma)

Postupak izrade mape uma dat je u konceptu 1. modula, radionica: Mapa uma.
Intervjuisanje parova
Primjenjivo je svuda gdje treba razmijeniti line podatke, iskustva, stanovita
ili specijalna znanja. U okviru pripreme za vjebu ,odjeljenje se po pravilu dijeli
na dvije polovine. Uenici jedne polovine dobijaju zadatak za intervjuisanje A,a
uenici druge polovine zadatak za intervjuisanje B (pod odreenim okolnostima
oba zadatka mogu biti i ista). Zadaci za intervjuisanje prilino su otvoreni,
npr: pokuaj da sazna kako tvoj par zamilja dobru nastavu, ta zna o Slubi
za zapoljavanje, kako je proveo vikend, itd. U fazi rada,u tiini, svi uenici se
pripremaju za svoje zadatke. Onda se kroz izvlaenje biraju parovi (po jedan
predstavnik A i B). Intervju moe trajati po 3 min. za obje strane, te imati sljedeu
strukturu: pitanja, odgovori, potpitanja, rezime i izvoenje kljunih rijei. Nakon
toga, svi uenici sjedaju na polukruno postavljene stolice i predstavljaju svog para
sa odgovarajuim linim podacima / iskustvima / objektivnim informacijama.
Cedulja sa kljunim rijeima (tehnika dvije kolone)

Uenici dobijaju kratak struni tekst. On treba da se transformie u osnovu za
slobodno izlaganje pomou cedulje sa kljunim reima. Prvo uenici paljivo
itaju tekst, a u odreenom sluaju razjanjavaju nepoznate formulacije ili strune
pojmove. Nakon toga, rezimiraju smislene dijelove pomou podnaslova.Kolona
sa kljunim reima razdvaja se od teksta i sada slui kao osnova za izlaganje. Uvod
i rezime moraju da se dopune nezavisno od nacrta teksta.
19
Primjer: Polazni tekst
EU trenutno ipak ima problem ima premalo tehniara! Ako bi se
sada budet za tehnika istraivanja poveao za 50%, novac uopte
ne bi mogao da se iskoristi - samo u Austriji narednih godina
nedostajae 5000 tehniara. Zato Ministarstvo ekonomije u saradnji
sa industrijskim udruenjem eli da ohrabri prije svega djevojice
da krenu na tehniko obrazovanje.U nekim granama odnos izmeu
ena i mukaraca danas iznosi jo 50%.Tehnika zanimanja i porodica
da li se to uklapa? Volfgang Tritremel potvruje: Industrija ne
podrazumijeva vie rad na pokretnoj traci i sat koji otkucava vrijeme
sve je manje fizikog rada. Rad glavom umjesto rukama dakle, tu
se moe uklopiti i porodica. Softverski inenjer, na primjer, i u toku
porodiljkog odsustva kod kue moe da
radi na projektima preko interneta.
Kolona sa kljunim reima (vidi gore)

nedostaje 5000 tehniara; Ministarstvo ekonomije, industrijsko
udruenje; privlaenje djevojica; 9 prema 1; rad glavom umjesto
rukama; istraivanje i razvoj; moe se uskladiti sa porodicom;
internet.
Prezentacija pomou simbola

Uenici imaju zadatak da simbole ili slike iskoristite za prikaz kljunih rijei nekog
teksta. Rezultat treba da bude vizuelno predstavljena karta sa kljunim rijeima.
Kod ove metode od uenika se trai da pronau odgovarajue simbole pri emu se
pospjeuju imaginacije uenika. Istovremeno se poveava panja slualaca poto
simbole, vjerovatno, ne mogu da dovedu neposredno u kontekst predmeta. Tek
pomou izlaganja, simboli i njihov sadraj postaju razumljivi.
Igra uloga
Nastavnik smilja osnovnu situaciju, u kojoj razliite osobe na otvoren i/ili
kontroverzan nain pregovaraju o nekoj temi( npr: otac, majka, ki, sin diskutuju
na porodinoj konferenciji o kolskim, odnosno profesionalnim predstavama
keri; ili ef, struni radnik, uenik na obuci, praktikant i predstavnik omladine
diksutuju na konkretnom sluaju o zatiti mladih na radu u preduzeu i sl.) Za
pripremu razgovora formira se vie timova koji pripremaju po jednu ulogu. Zato
dobijaju ranije pripremljene, kratko formulisane kartice sa ulogama koje se od
tima do tima razlikuju. Tu jo po pravilu dolaze i osnovne strune informacije na
odreenu temu/problem, koje su iste za sve. lanovi pojedinanih pripremnih
grupa itaju i prvo razgovaraju o postojeim materijalima, a potom razmiljaju
kako e se ponaati njihov predstavnik uloge i kako treba da argumentuje u igri.
Nakon toga, predstavnici grupe okupljaju se na improvizovanoj bini i sprovode
igru po ulogama. Ako je potreban i voa igre, nastavnik se moe pojaviti u nekoj
sporednoj ulozi. Na kraju igre po ulogama, povratne informacije dobijaju i igrai,
kao i sluaoci.
20
Metoda grudve snijega
Uenicima se zadaje odreeni impuls za brainstoriming koji pokree tematski
usmjeren tok misli. Svaki uenik u trominutnoj fazi razmiljanja biljei, npr: tri
prednosti, tri nedostatka, tri cilja, tri razloga ili bira tri slike, tri pitanja. Nakon
toga se odjeljenje dijeli na vie grupa po troje, u kojima se objedinjuje do devet
razliitih taaka. Zadatak lanova grupe sada je da, npr. za deset minuta od ovih
maksimalnih devet taaka iskristaliu etiri koje smatraju najvanijima i to to
objektivnije, fer i konstruktivno. Ova pravila vae i za treu etapu, a to je razgovor
u grupama od po devetero. Za ovaj razgovor na raspolaganju je jo deset minuta
(zadato vrijeme moe i da varira). U ovom vremenskom okviru ova tri tima po
troje u svakoj velikoj grupi treba da se dogovore oko pet zajednikih taaka i da
se na odgovarajui nain informiu, argumentuju, diskutuju, vre selekciju. Tako
dobijenih pet bitnih stavki, svaka grupa potom prezentira plenarno. Vjeba se
zavrava, izmeu ostalog, metodski usmerenim povratnim informacijama.
Razgovor po stanicama (Rad sa slikama- impulsima)

Nastavnik kai impulse za razgovor na spoljne zidove uionice. (Ranije su
pripremljene teze, pitanja, citati, karikature, slajdovi, itd.). Stanice razgovora koje
tako nastanu se numeriu. Uenici izvlae cedulje sa odgovarajuim brojevima.
Potom se svi sa brojem 1 okupljaju na prvoj stanici, svi sa brojem 2 na drugoj,
itd. Tada poinju razgovori, imajui u vidu direktive koje zadaje nastavnik (npr.
razgovor traje 3 minuta, svaki lan grupe mora da doe do rijei, kratko izlaganje,
cijele reenice, nadovezivati se na druge, obaviti ciljni zadatak). Nadzor nad
pridravanjem pravila vri posmatra koga imenuje grupa, koji istovremeno
moe biti i voa razgovora, a sa ogranienjem moe da uestvuje i u diskusiji. im
istekne ugovoreno vrijeme za razgovor, nastavnik zvoni, a grupe se pomjeraju
u pravcu kazaljke na satu do sljedee stanice i diskutuju o impulsu za ragovor
koji se tu nalazi. Onda se ponovo uje zvonce, itd. Kao to je reeno, razgovori u
prvom redu treba da privuku, inspiriu i prenesu glavnu temu. Kad grupe prou
sve stanice, prvo se interno daju povratne informacije u grupi, a potom plenarno
slijedi runda analize, i to uz posebno uee posmatraa grupa.
Runda reklama
Uenicima se zadaje odreena okvirna tema (npr: reklama za posjetu Sarajevu,
reklama za boravak u BiH, za neku od zemalja EU, za odabrani strani jezik itd.).
Uenici se kod kue pripremaju za svoje reklamno obraanje koje treba da traje oko
dvije minute. Pripremaju se biljeenjem kljunih rijei, eventualno vjebanjem pred
ogledalom i/ili pomou kasetofona. U nastavi se prvo formira vie grupa sa po pet
do est uenika, koji uzajamo dre probna izlaganja (zagrijavanje). Potom se bira
vie uenika koji e pred cijelim odjeljenjem drati svoje reklamne govore (eventualno
mogu da se angauju i dobrovoljci). Nakon obraanja, publika dobija priliku da ocijeni
prezentirano i to pomou kartica u tri boje koje se dijele svim uenicima. Pri tome,
npr. zelena kartica znai obraanje je veoma uvjerljivo, uta kartica znai obraanje
je dijelom uvjerljivo, a crvena kartica znai obraanje je neuvjerljivo. Promotor
reklame ima pravo da pita do tri sluaoca da mu detaljnije obrazloe svoj izbor boje.
Na kraju ove vjebe zapisuju se kriterijumi koji ine obiljeja ubjedljivog obraanja. 21
Metoda akvarijum
Primjer 1
Slino kao u akvarijumu, u sredini uionice sjedi, npr. 5 uenika spremnih
na diskusiju. Oko njih sjede svi ostali uenici kako bi kao posmatrai pratili
zbivanja koja e uslijediti u diskusiji. Zadaje se neka kontroverzna tema
koja je onima koji diskutuju u odreenoj mjeri poznata. Grupa akvarijum
zapoinje diskusiju (npr. 15 minuta). Uenici sluaoci imaju zadatak
da posmatraju po jednu osobu koja diskutuje, imajui u vidu zadatke
posmatranja koji se ranije utvrde i definiu.. Nakon 15 minuta i diskutanti
i grupe posmatraa zajedno vre kratku analizu. Prvo se izjanjava grupa
posmatraa o odgovarajuoj osobi koju je pratila. Nakon toga diskutanti
izlau svoje napomene i iskustva.
Primjer 2
Za diskusiju o kontroverznoj temi na raspolaganju su grupa Za i grupa Protiv.
Svaka grupa ima po 3 stolice, od kojih su dvije zauzete. Dva predstavnika
grupe Za i dva predstavnika grupe Protiv poinju diskusiju. Ako neko od
posmatraa eli da se umijea u diskusiju, moe sjesti na praznu stolicu u
jednoj od grupa i da se ukljui u raspravu. Nakon dogovorenog vremena
(npr. 2 minute) stolica se mora osloboditi za nekog drugog.
2.9 Rad sa roditeljima

Iako bi odluka o izboru budueg obrazovanja/zanimanja trebala da bude
samostalna odluka pojedinca, roditelji samim svojim poloajem u velikoj mjeri
utiu na mladu osobu. Zato ih treba aktivno ukljuiti u proces profesionalne
orijentacije u koli, bilo da se radi o tematskim roditeljskim sastancima, prisustvu
asovima odjeljenjske zajednice, dodatnim seminarima, organizaciji jednodnevnih
sajmova, posjeta nastavi u svojstvu eksperata ili pomoi oko realizacije prakse u
preduzeima. Prilika je to da jo bolje upoznaju interesovanja i sklonosti svoje
djece, poboljaju meusobnu komunikaciju, upoznaju nova zanimanja i kretanja
na tritu rada, razbiju eventualne predrasude, i tako budu najvaniji partneri ne
samo u donoenju odluke, nego i u realizaciji donesene odluke.
22
Prijedlozi radionicA za rad sa roditeljima
O Isak Samokovlija Sarajevo
R1: Koliko poznajem svoje dijete (interesi i sposobnosti)
R2: Ja i moj izbor zanimanja (porodino stablo, tradicija, raznolikosti)
R3: Prioriteti pri izboru zanimanja (novac, poloaj u drutvu, ljubav...)
R4: Uloga roditelja u donoenju odluke pri izboru (aktivnosti koje su provedene
od
strane roditelja i djece:
- koliko su djeca samostalna u odluivanju,
- koliki je uticaj roditelja,
- koliki je uticaj drutva)
R5: Upoznaj moje zanimanje, predstavi svoje zanimanje
R6: Dijete upisuje kolu za koju ga ne podravate, ta tada?
O Ustikolina Ustikolina
O Hasan Turalo Brzi Ilovaa
R1: Osobine moga djeteta (prepoznati vane parametre za pravilnu odluku)
R2: Koraci-kolovanje na putu do eljenog zanimanja
R3: Prezentacija suficitarnih i deficitarnih zanimanja (Zavod za zapoljavanje)
R4: Debata na temu Privatni ili dravni obrt
R5: Globalne promjene koje mogu uticati na trite rada
R6: Upitnici za roditelje
R7: Razvijanje roditeljske svijesti o realnom izboru zanimanja njihovog djeteta
prema njegovim sposobnostima i interesima
O Kovaii Sarajevo
R1: Informacije o zanimanjima i putevima obrazovanja
R2: Vane informacije o zanimanjima
R3: Klasifikacija zanimanja (upoznavanja vrsta i porodica zanimanja)
R4: Zanimanja i putevi obrazovanja (neophodne sposobnosti, zahtjevi, putevi
obrazovanja za odreena zanimanja)
R5: Debata na temu Uloga novca pri izboru zanimanja
R6: Netradicionlana zanimanja
R7: Debata na temu Zadovoljna /nezadovoljna linost ( pravilan i pogrean
izbog zanimanja)
23
3.PRVA FAZA/modul: SAMOSPOZNAJA
SADRAJI:
Samoprocjena
Portfolio uenika
Spoznaja vlastitih interesovanja, sposobnosti, talenata, sklonosti, zahtjeva
vanih za eljeno zanimanje/obrazovanje.
Vanost viestruke procjene
Prikupljanje, prepoznavanje, selekcija vanih informacije u procesu izbora
zanimanja/obrazovanja
Znaaj planiranja budunosti
TRAJANJE:
8 asova (4 asa u predzadnjem i 4 asa u zavrnom razredu osnovne kole)
TEME I CILJEVI MODULA:
Uenici su svjesni znaaja profesionalne orijentacije.

Razumiju vanost usmjeravanja i poticanja u procesu prepoznavanja vlastite
specifinosti pri izboru zanimanja, tj.u procesu razvoja karijere.
Uenici kroz vlastite primjere prepoznaju potrebne korake do donoenja
odluke kao i mogue pozitivne i negativne uticaje okoline u tom procesu.
Svjesni su da je konana odluku o izboru zanimanja lina odgovornost
pojedinca.
Uenici prepoznaju vanost samoprocjene pri izboru zanimanja.
Spoznaju svoja interesovanja, sposobnosti, talente, sklonosti i zahtjeve koji
su vani za eljeno zanimanje.
Upoznaju znaaj koritenja portfolija profesionalne orijentacije.
Svjesni su vanosti i znaaja procjene od strane drugih, odnosno viestruke
procjene, te shvataju da ih drugi mogu procijeniti drugaije nego oni sami
sebe.
Izotravaju sliku o sebi i opaanje sebe.
Svoja interesovanja i sposobnosti mogu povezati sa svojim predstavama o
zanimanju.
Prepoznaju bitne odlike eljenog zanimanja/zanimanja iz snova.
Spoznaju znaaj planiranja budunosti i sposobni su sagledati posljedice
vlastitih oekivanja.
24
PREGLED RADIONICA U MODULU - SAMOSPOZNAJA:
R1 : Linija ivota
R2 : Samoprocjena
R3 : Set upitnika Rad na linosti predzadnji razred osnovne kole
R4 : Drugi o meni
R5 : Moje zanimanje iz snova
R6 : Pogodi ko sam
R7 : Put sposobnosti
R8 : Oglas za vjenanje zavrni razred osnovne kole
R9 : Mapa uma
R10 : Ja u budunosti
25
RADIONICE za uenike VII razreda/ VIII razreda devetogodinje kole
3.1 R1 Linija ivota

Cilj: Uenici spoznaju znaaj usmjeravanja u razvoju karijere.
Metoda: Rad u grupi
Nastavnik daje uputu i na vlastitom primjeru pokazuje

kako se izvodi radionica:
Svi mi imamo svoju liniju ivota i profesionalnog razvoja.

Svako od vas pojedinano, pravit e korake po stopama
izrezanim od papira, tako da svaki korak (stopa izrezana
od papira) koji napravite, predstavlja jedan period
u vaem ivotu, sa posebnim akcentom na buduu
karijeru. Npr:
Korak 1: Moje ime je:Imam godina:...Dolazim iz:...Moji
roditelji/braa/sestre:...
Korak 2: Moja interesovanja:...Moji hobiji:...Moje slobodno
vrijeme...

Sekvence: Korak 3: Moj najdrai predmet:...Predmet koji mi je najmanje
drag:...

Korak 4: Srednju kolu koju elim upisati:...Odluku o izboru
srednje kole donijet u...O eljenoj koli znam da
je:...
Korak 5: Poslije srednje kole elim:...Moje zanimanje iz
snova:...U budunosti se vidim kao:...
Osvrt na radionicu
Uenici saznaju vie jedni o drugima, porodici, kolovanju,
planovima za budunost. Poseban akcenat stavlja se na pitanja
vezana za izbor srednje kole/fakulteta, faktore ili osobe koje
mogu uticati na taj izbor, kao i na naine prikupljanja informacija
o odreenoj koli/zanimanju.
45 minuta
Trajanje:
Socijalna forma: Rad u grupi
Moderacijski Kola papir, makaze ili

materijal: pripremljane stope izrezane od papira u razliitim bojama
26
3.2 R2: Samoprocjena
Uenici prepoznaju vanost samoprocjene pri izboru zanimanja.
Ciljevi: Razumiju da svaki ovjek ima dobrih strana i mana koje ine
linost.
Metoda: Nedovrene reenice
Natavnik uenicima podijeli prazne listove papira i daje
sljedeu uputu za rad:
Va zadatak je da reenicu koja poinje sa JA SAM...
dopunite sa deset linih osobina koje ete navoditi
jednu ispod druge i praviti vlastitu listu. Vrijeme
predvieno za rad je pet minuta.
Nakon to svi uenici naprave svoje liste, ukoliko ele,
pred ostatkom razreda naglas itaju navedene osobine.
Ostali uenici sluaju. Ako ele dati komentar na listu
osobina svojih kolega, nastavnik ih opominje da trebaju
biti umjereni i voditi rauna da time ne povrijede
osjeanja drugih, jer cilj jeste samoprocjena i svako ima
pravo na svoje miljenje.
Pitanja za diskusiju:
- Da li je bilo teko u tako kratkom vremenu napisati
Sekvence:
deset linih osobina?
- Da li esto razmiljate o svojim osobinama?
- Koliko je poznavanje vlastitih osobina, interesa,
vano pri izboru zanimanja?
- Da li ste u listi naveli i osobine koje ljudi iz vae okoline
ne odobravaju ili ne prihvataju (npr. tvrdoglav/a i sl.)?
- Moemo li takve osobine pretvoriti u svoje
prednosti?
Kako?
Osvrt na radionicu
Navodei vlastite osobine, uenici rade introspekciju.
Razmiljajui o sebi i svojim osobinama, prepoznaju njihov
znaaj pri izboru zanimanja.
Trajanje: 45 minuta
Moderacijski Prazni listovi, flomasteri, olovke
materijal:
27
3.3 R3: Set upitnika Rad na linosti
Uenici spoznaju svoja interesovanja, sposobnosti, talente,

sklonosti, te zahtjeve koji su vani za eljeno zanimanje.
Ciljevi:
Shvataju znaaj procjene od strane drugih i prepoznaju ta drugi
misle o njihovim sposobnostima, talentima, uspjehu u nastavi.
Metoda: Popunjavanje upitnika
Nastavnik uesnicima predstavlja set upitnika Rad na

linosti i daje kratka uputstva o njihovoj primjeni:
Pred vama su upitnici koje trebate samostalno

popuniti. Upitnici u kojima se pored vlastite procjene
trai da procjenu napravi i druga bliska osoba, npr.
prijatelj iz razreda, mogu se raditi na nastavi, dok je
ostale upitnike mogue raditi i kod kue.
Popunjene upitnike uenici nemaju obavezu vratiti u
Sekvence:
kolu na procjenu.
Upitnici kao i svi drugi Obrasci za kopiranje, koji su
sastavni dio procesa profesionalne orijentacije, odlau
su u portfolio uenika.
Napomena: Popunjavanje upitnika je po potrebi

mogue ponoviti i sa uenicima VIII/IX razreda. Bilo bi
znaajno da uenici uporede odgovore koje su davali u
razliitim vremenskim intervalima.
45 minuta
Trajanje:
Moderacijski Set upitnika Rad na linosti Obrazac za kopiranje 1
materijal:
PORTFOLIO uenika je mapa-fascikla za prikupljanje rezultata rada u

koli, van kole, izbora najboljih radova pojedinca. Vodi se za svakog uenika
posebno u toku cijelog procesa profesionalne orijentacije.
Predvieno je da svaki uenik vodi brigu o svom portfoliju, uva ga i

dopunjava kod kue.
U dogovoru sa nastavnikom ili razrednikom portfolio se moe uvati i u koli,

ali uz osiguranu mogunost da je u svakom trenutku dostupan ueniku.
Konaan cilj portfolija jeste da uenik prati vlastiti proces sazrijevanja, te da

mu na kraju 8. razreda olaka donoenje odluke vezane za dalje kolovanje
i karijeru.
28
3.4 R4: Drugi o meni
Uenici su svjesni da ih druge osobe mogu procijeniti drugaije
Ciljevi: nego oni sami sebe. Uporeuju vlastito miljenje sa miljenjem
drugih. Spoznaju vanost i znaaj viestruke procjene.
Metoda: Tua slika (pravilo Ja poruke, obrazloenje izjave)
Uenike podijeliti u grupe.
Nastavnik potom daje sljedeu uputu za rad:
Svako od vas na ovom listu papira treba da nacrta cvijet
sa to veim laticama. Cvijet treba imati onoliko latica
koliko je vas u grupi. U centar cvijeta svako neka upie
svoje ime. Kada nacrtate cvijet i upiete svoje ime, list
predajete osobi do sebe. Ta osoba u laticu upisuje samo
jednu osobinu za koju smatra da najbolje opisuje osobu
ije ime se nalazi u centru cvijeta. Najpovoljnije bi bilo
da se ispisuju samo pozitivne osobine, odnosno da se
daju samo konstruktivne informacije. Obrazloenja
navedenih osobina se mogu odmah zapisivati ili davati
kroz diskusiju (npr. odgovoran/a, uvijek dolazi na
vrijeme i odgovorno se odnosi prema svim zadacima).
Nakon toga, cvijet se prosljeuje dalje u krug dok
ponovo ne doe do osobe ije ime se nalazi u centru
kruga.
Kada svako dobije nazad cvijet sa svojim imenom,
uenici u manjim grupama razgovaraju o onome to
Sekvence: su im njihovi drugovi napisali. Potom se grupe spajaju
i poinje diskusija na nivou razreda. Ukoliko ranije nisu
zapisana, tada se daju i dodatna obrazloenja.
Ukoliko neko eli, moe naglas da proita sadraj svog
cvijeta.
- Da li kod sebe prepoznajete osobine navedene u
laticama vaeg cvijeta?
- Da li su vas neke navedene osobine iznenadile?
- Da li ste otkrili neto novo o tome kako vas drugi ljudi vide?
- Da li smatrate da je tua slika o vama realna?
Osvrt na radionicu
U procesu samospoznaje miljenje drugih ljudi iz naeg
okruenja ne smijemo zanemariti. Vano je uporediti sopstvenu
sliku sa tuom predstavom. U tom procesu mi izotravamo
sliku o sebi i opaenje sebe, razvijamo suosjeajnost i postupno
poveavamo samopouzdanje.
Trajanje: 45 minuta
Moderacijski
Papir A4 formata, flomasteri, olovke
materijal:
29
3.5 R5: Moje zanimanje iz snova
Uenici prepoznaju bitne odlike zanimanja iz snova/eljenog
Ciljevi: zanimanja.
Uporeuju svoje miljenje s miljenjem drugih.
Metoda: Rad u grupama, igra pogaanja, prezentacija
Uenike podijeliti u vie manjih grupa.
Svako od vas e na listu papira navesti svoje zanimanje

iz snova/eljeno zanimanje te glavne odlike/
karakteristike istoga. Svoje eljeno zanimanje potom
ete predstaviti kolegama u grupi. Svaka grupa e tada,
od svih predstavljenih, odabrati samo jedno zanimanje i
raditi na osmiljavanju zagonetke putem koje e ostale
grupe pogaati o kojem zanimanju se radi.
Npr. zanimanje uitelj/ica zagonetka: Ta osoba bi trebala
da voli raditi sa djecom razliitih uzrasta, mora biti
empatiana, humana, pristupana, da ima dobre
verbalne sposobnosti, strpljiva, mora imati dobru mo
zapaanja....
Svaka grupa svoju zagonetku predaje grupi do sebe.

Rjeenja zagonetki rezimiraju se na plakatima.
Sekvence:
Plakati se prezentiraju. Navedene osobine se uporeuju
sa osobinama/zahtjevima koje je naveo pojedinac o
ijem zanimanju iz snova se radi.
- Da li je bilo teko navesti glavne odlike zanimanja iz
snova?
- Na koji nain ste prikupljali informacije o eljenom
zanimanju?
- Da li su drugi lako odgonetnuli zagonetku?
- ta vam je olakalo/otealo pogaanje?
- Da li su i ostali naveli sline odlike/karakteristike
vaeg eljenog zanimanja?
Osvrt na radionicu
Upoznati zanimanje znai upoznati njegove glavne zahtjeve,
karakteristike, puteve obrazovanja, opis poslova, tjelesne
predispozicije i dr.
Trajanje: 45 minuta
Moderacijski Papir, flomasteri, olovke, plakati
materijal:
30
RADIONICE za uenike VIII razreda/ IX razreda devetogodinje kole
3.6 R6: Pogodi ko sam
Uenici svoja interesovanja i sposobnosti mogu povezati sa
Ciljevi: predstavama o zanimanju. Odgovorno postupaju sa miljenjima i
linim podacima drugih.
Metoda: Rad u grupi; crtanje
Svaki uenik za sebe (tajno) putem crtea (format A4)
predstavi svoja posebna interesovanja, sposobnosti,
elje za dodatnim kolovanjem ili predstave o
zanimanju, ne navodei svoje ime. Vrijeme predvieno
za rad je 10 minuta.
Svi crtei se izlau na isto mjesto i nastavnik daje
sljedeu uputu:
Svako od vas e prii jednom crteu,pogledati ga i

pokuati prepoznati autora. Ukoliko prepoznate o kome
se radi, uzmite neki autorov lini predmet (gumicu,
olovku, cipelu, jaknu i sl.) i ostavite ga na crte bez
pitanja ili obrazlaganja.
Uenici, iji su crtei ispravno odgonetnuti, dobijaju

svoj crte nazad.
O ostalim crteima se razgovara u grupi, postavljaju
se dodatna pitanja, odgonetaju se i dodjeljuju pravim
autorima.
Pitanja za refleksiju :
Sekvence: (Radi dinamike, pitanja se mogu postavljati prilikom obilazaka
izloenih crtea)
- Da li ste se odmah dosjetili ta ete crtati, kako ete se
predstaviti?
- Da li je bilo teko prepoznati autore crtea?
- Kako ste se osjeali kada je neko od uesnika uspio
prepoznati va crte?
- Kako su se osjeali uesnici iji crtei nisu prepoznati?
- Da li inae volite govoriti o sebi?
- U kojoj mjeri ste na crteima prikazali svoja
interesovanja, sposobnosti, zanimanja?
- Da li ste kroz razgovor saznali neto novo o kolegama u
razredu?
- ta mislite da li bi crtei bili slini da su vai drugovi
trebali da predstave vaa intresovanja?
- iji izbori ili elje su vas iznenadili i zato?
Osvrt na radionicu
Lini potencijali pojedinca, njegove sposobnosti, interesovanja,
telenti i sl. trebaju biti usklaeni sa zahtjevima i potrebama
eljenog zanimanja/zanimanja iz snova o kojem prikupljamo
informacije.
Trajanje: 45 minuta
Moderacijski Listovi papira, flomasteri, olovke

materijal:
31
3.7 R7: Put sposobnosti
Uenici provjeravaju i uviaju svoje sposobnosti, sklonosti,
Ciljevi: interesovanja.
Otkrivaju u kojim oblastima rada lee njihove sposobnosti.
Metoda: Rad po stanicama
Nastavnik priprema prostoriju sa dovoljnim brojem

stolova na koje moe smjestiti 11 stanica rasporeenih
po cijeloj prostoriji kako bi uenici mogli nesmetano
raditi zadatke na svakoj pojedinoj stanici.
Potom daje uputstvo za prolazak svake od stanica i

naglaava da se precizan opis zadatka za svaku stanicu
nalazi u Obrascu za kopiranje 1 (Obrazac za praenje
Puta sposobnosti).
Svaki uenik samostalno prolazi svih 11 stanica.
Za neke zadatke je potreban rad u paru gdje uenici

sami biraju partnera.
Uenici odmah po prolasku stanice rezultat upisuju u

Sekvence: Obrazac za kopiranje 1.
Svi rezultati evidentirani u Obrascu za kopiranje 1

uporeuju se sa rezultatima iz Obrasca za kopiranje 2
Tablica: Zahtjevi i strune oblasti u kojem su navedeni
zahtjevi - sposobnosti vani za zanimanja klasificirana u
strune oblasti (vidi Pregled klasifikacija zanimanja u
11 oblasti).
Napomena: Zavisno od raspoloivog vremana u nastavi,

radionica se moe modificirati kroz smanjenje broja
stanica i sl.
Osvrt na radionicu
Nastavnik razgovara sa uenicima o tome da li su otkrili neto
to nisu znali o sebi. Takoer, potrebno je napraviti osvrt u
smislu povezivanja sposobnosti i vjetina sa izborom zanimanja.
Trajanje: 45 minuta
Rad u grupi
Socijalna forma:
32
Ova radionica zahtijeva obimniju pripremu nastavnika.
1. stanica - ulo sluha kasetofon
2. stanica ulo mirisa pet numerisanih boica sa razliitim
mirisima
3. stanica ulo okusa etiri razliite vrste okolade
4. stanica ulo dodira neprovidna vreica sa deset razliitih
sitnih predmeta
5. stanica spretnost ake i prstiju
5a: ria i grah
5b: list sa krugom
6. stanica snaga lopta medicinka
7. stanica sposobnost pamenja
Moderacijski 7a: crtanje linije po pamenju
materijal: 7b: cedulja sa biljekama
8. stanica koncentracija
8a: poreenje parova slova i brojki
8b: figure u ogledalu
9. stanica preciznost savijanje papira po shemi
10. stanica osjeaj za formu i prostor tijelo i njegov presjek
11. stanica prevac okretanja slike sa zupanicima
Obrazac za kopiranje 2 - Praenje Puta sposobnosti

Obrazac za kopiranje 3 Tablica: Zahtjevi i strune oblasti,
Pregled klasifikacija zanimanja u 11 oblasti
33
3.8 R8: Oglas za vjenanje
Uenici uporeuju svoju predstavu o sebi sa tuom predstavom,

Ciljevi: i na taj nain izotravaju sliku o sebi i opaanje sebe. Ue
samouvjereno nastupati pred drugima.
Metoda: Rad u grupama, igra pogaanja, prezentacija
Nastavnik zamoli uenike da se podijele u parove, tako
da im partner/ica bude osoba koju dobro poznaju, te
im daje sljedeu uputu za rad:
Zadatak svakog para je da jedni za druge formuliu

oglas za vjenanje. Kroz kljune rijei i trudei se da
budete iskreni, prikaite osobine svog partnera/ice.
Pomo vam moe biti Obrazac za kopiranje 3 sa listom
pozitivnih i negativnih osobina. S obzirom da se radi o
oglasu za vjenanje, izdvojene osobine vaeg partnera/
ice bi trebale biti pozitivne. Ukoliko elite navesti i
neke negativne osobine pokaajte ih zamaskirati i
pretvoriti u pozitivne.
Nakon toga, oglas prvo pokaite svom partneru/ici radi

procjene i porazgovarajte o njemu.
Anonimne oglase potom okaite na zid i neka svi
uenici u razredu samostalno pokuaju odgonetnuti
Sekvence: kome pripada pojedini oglas.
- Da li ste dovoljno dobro poznavali svog partnera/icu
da biste ga tano opisali?
- Da li je bilo teko ograniiti se samo na pozitivne
osobine?
- Koje navedene osobine su vas iznenadile?
- Da li je tua predstava o vama znatno razliita od
vae predstave?
- Da li nakon ove igre elite saznati jo vie o sebi?
- Kako ste se osjeali dok su drugi govorili o vama?
- Koje osobine su se esto javljale u oglasu?
Osvrt na radionicu
Uporeujui vlastitu predstavu o sebi sa predstavom drugih,
pojedinac izotrava sliku o sebi. Takoer, postaje svjestan da
svako od nas pored dobrih osobina ima i one manje dobre, koje
su sastavni dio linosti i ne moraju nuno biti negativne.
Trajanje: 45 minuta
Socijalna forma: Rad u grupi; rad u parovima
Moderacijski Obrazac za kopiranje 3
materijal: Papir, flomasteri, olovke, plakati
34
3.9 R9: Mapa uma
Uenici asociraju misli koje proistiu iz centralnog pojma
mape uma. Prikupljaju, sjedinjuju, prepoznaju i selektuju
Ciljevi:
vane/nevane informacije na zadatu temu i strukturirano ih
predstavljaju na mapi.
Metoda: Mapa uma
Nastavnik uenike podijeli u grupe te im daje uputu za
izradu mape uma:
Na sredinu plakata ili bijelog papira bez linija,
formata A4 unosi se centralna tema kao kljuna rije.
Centralna tema se moe naslikati i kao crte.
Prvo razmislite ta vam pada na pamet na tu temu.
Potom iscrtajte glavne grane koje se nadovezuju na
centralnu temu, na poetku deblje, prema krajevima
tanje.
Svaka od glavnih grana ima sopstvenu boju.
Na tim glavnim granama ispisuju se pojmovi koji imaju
vezu sa centralnim pojmom. Tako nastaju kljune rijei
- kategorije. Iz glavnih grana nastaju nove grane koje
su, takoer, prema krajevima sve tanje i crtaju se istom
bojom.
Napomena: Ukoliko grupa ima potekoa u izdvajanju kljunih
rijei, onda im nastavnik moe pomoi i dati prvi primjer ili, radi
lakeg razumijevanja, Obrazac za kopiranje 4.
Svaka od grupa izvlai jednu od ponuenih kartica sa
centralnim temama (4-5 razliitih zanimanja).
Sekvence:
Uenici u grupama izrauju mape uma na odabranu
centralnu temu.
Nakon izrade, svaka grupa prezentira svoju mapu uma i
radi se izloba plakata.
- Da li ste dobili nove informacije o centralnoj temi?
- Da li ste imali problema u pronalaenju kljunih rijei?
- Da li ste na ovaj nain stekli cjelovitu sliku o centralnoj
temi?
Napomena: Zavisno od raspoloivog vremana u nastavi, uputa
za izradu mape uma- centralna tema, odnosno kljuna rije,
uenicima se moe dati na jednom asu. Njihov zadatak je da
prikupe to vie relevantnih informacija kako bi na narednom
asu lake i bre izradili strukturiranu mapu uma.
Osvrt na radionicu
Mapa uma kao metoda u nastavi daje mogunost uenicima
za vrlo kreativan, istraivaki i konstruktivan rad. Prikupljanje
informacija o zanimanju/koli i strukturiranje po odreenim
kljunim segmentima olakava njihovo usvajanje, razumijevanje
i razvijanje sposobnosti prepoznavanja vanih informacija.
Trajanje: 45/90 minuta
Socijalna forma: Rad u grupama
Moderacijski Obrazac za kopiranje 4, flipchart, flomasteri
materijal:
35
3.10 R10: Ja u budunosti
Uenici prepoznaju znaaj planiranja budunosti. Sposobni

su sagledati posljedice vlastitih oekivanja. Razumiju vanost
Ciljevi:
potrebe za planiranjem i postupnom realizacijom planova
vezanih za budue zanimanje.
Prikupljanje kljunih rijei

Metoda:
Izrada plakata
Nastavnik uenicima daje upitnik Moj ivot za 15

godina (Obrazac za kopiranje 5).
Uenici odgovoraju na pitanja, a nakon toga svako
formulie svoj ivotni moto koji je u skladu sa
njihovim oekivanjima.
Na osnovu datih odgovora, uenici osmiljavaju kola u
kojem e biti predstavljen njihov ivot za 15 godina.
Svaki uenik prezentira svoj kola.
- Da li esto razmiljate o svojoj budunosti?
- Da li na svoju budunost gledate optimistino ili sa
Sekvence:
strahom?
- Da li je mogue da ova slika za 15 godina postane
stvarnost?
- Da li vidite neke prepreke na tom putu?
Napomena: Zavisno od raspoloivog vremana u nastavi,

radionica se moe realizirati kroz dva asa.
Osvrt na radionicu
Svaki pojedinac treba biti svjestan onoga to oekuje od ivota
i razlike izmeu realnih i neralnih predstava. Nije dovoljno
formulisati oekivanja, treba prepoznati posljedice tih
oekivanja na izbor kolovanja/zanimanja, te rad kao kartu za
budunost.
Trajanje: 45/90 minuta
Moderacijski Upitnik Moj ivot za 15 godina (Obrazac za kopiranje 5).

materijal: Papiri, flomasteri, novine-asopisi, plakati, makaze, ljepilo
36
PRIRUNIK ZA NASTAVNIKE OSNOVNIH KOLA I OMLADINSKE LIDERE PETOFAZNI MODEL PROFESIONALNE ORIJENTACIJE Set upitnika Procjena linosti Obrazac za kopiranje 1/radionica R3
Trenutno stanje u mom odluivanju o zanimanju

Razmisli dokle si doao/la u procesu odluivanja! Ako ve ima eljeno zanimanje,
jednostavno ga tano provjeri! Ako nema, vidi dokle si doao/la u svojoj odluci!
Uz svaku reenicu oznai samo jedan od tri ponuena odgovora zavisno od toga
koliko se navedena
tvrdnja odnosi na tebe. Oznai odgovor, odnosno upii X u kolonu u kojoj se
nalazi tvoj odgovor.
Imaj na umu da ovdje ne postoje tani i netani odgovori J
Skala za procjenu:
1 uope se ne slaem
2 - donekle se slaem
3 u potpunosti se slaem
1 2 3
Skala za procjenu Uope se Donekle U potpunosti
ne slaem se slaem se slaem
Radne navike se razvijaju kad se
zaposli.
Ve imam konkretno eljeno
zanimanje.
Jo uvijek nemam konkretno
eljeno zanimanje, ali imam vie
ideja o tome ta bih mogao/la da
radim.
Moj uspjeh u koli moe imati
uticaja na moj uspjeh u ivotu.
Postoji samo jedan ispravan nain
da se donese odluka o buduem
zanimanju.
Donoenje odluke o izboru
zanimanja ne ovisi o predmetima
koje uim u osnovnoj koli.
Hobi i slobodne aktivnosti su
povezani sa izborom zanimanja.
Moje line osobine nemaju veze
sa izborom zanimanja.
Moja porodica utie na izbor mog
eljenog zanimanja.
Svi uimo na isti nain pa, ako
imam problem da neto nauim,
to znai da se ne trudim dovoljno.
ta god odaberem za svoje
zanimanje, to u raditi itav ivot.
38
Za ta sam zainteresovan/a
Interesi podrazumijevaju trajnije zanimanje pojedinca za odreene aktivnosti.
Ljudi imaju razliite interese zanimanja za tehniku, prirodne i drutvene nauke,
knjievnost, likovnu umjetnost, muziku, sport, ekonomiju, poslovne aktivnosti.
U tablici su navedena neka od interesovanja. Razmisli i odgovori koliko se

pomenuta interesovanja odnose na tebe, a potom pronai vezu sa zanimanjem
koje te interesuje. Oznai odgovor, odnosno upii X u kolonu u kojoj se nalazi
tvoj odgovor.
Molimo te da bude iskren/a jer ovdje nema ispravnih ili pogrenih odgovora J
Skala za procjenu:
1 uope me ne zanima
2 - donekle me zanima
3 jako me zanima
1 2 3
Uope me Donekle Jako me
ne zanima me zanima zanima
da budem meu ljudima
da se bavim djecom
da pomaem bolesnim i starim
ljudima
da se angaujem oko drugih
da se bavim sam sobom
rad sa ivotinjama
da boravim u prirodi
da budem u pokretu
moda
da se fiziki napreem
tehnika
muzika, da sviram neki
instrument
hemija
jezici
daleke zemlje
kuhanje
da sam sebi raspodjeljujem
posao
organizacija
elektronika
slikanje, crtanje, dizajniranje
rad u bati, uzgoj biljaka
da se bavim miljenjima drugih
ljudi
pravo
sve u zdravstvu
da neto planiram , konstruiem
reklame
39
Moje predstave o zanimanju
Razmisli i zaokrui one stavke koje se najvie odnose na tebe, a potom pronai
vezu sa zanimanjem koje te interesuje.
Kad pomislim na svoje eljeno zanimanje

zamiljam da...
elim da radim sa ljudima.

Zamiljam posao koji ima veze sa savjetovanjem i usluivanjem.
elim da se naem ljudima, da im pomaem, da se staram o njima i njegujem
ih.
elim da radim sa djecom.
elim da radim u kancelariji.
elim da radim sa ivotinjama, da ih njegujem.
elim da radim sa biljkama.
elim da radim u prirodi / sa prirodom.
elim da se bavim nekim zanatom.
elim da zanatski obraujem i preraujem materijale.
Volio bih da radim sa metalom.
Volio bih da radim sa drvetom.
Volio bih da radim sa tekstilom.
Volio bih da radim sa plastikom.
Volio bih da radim sa glinom, staklom ili keramikom.
elim da radim sa grubim alatom (eki, testera ...).
Vie bih volio da radim sa preciznim alatom (kao optiar, zlatar).
elio bih da radim sa/na mainama.
elim da sklapam, montiram ili instaliram dijelove.
elim i sam neto da koncipiram, isplaniram.
elim da radim na kompjuteru.
elim da radim na mainama kojima se kompjuterski upravlja.
Zanima me obrada podataka.
Zanima me hemija, volio bih da istraujem i ispitujem.
Volio bih da radim na graevini.
elim da dizajniram, da budem kreativan, da budem u stanju da
implementiram svoje ideje.
elim da organizujem.
40
Znaaj roditelja kod odluke o izboru
obrazovanja/zanimanja
Razmisli koji iskazi se odnose na tebe, a koji ne!
U praznoj koloni oznai samo one reenice koje se odnose na tebe.
Moji roditelji ...
... se isuvie mijeaju u moju odluku.
...se uope ne interesuje koje obrazovanje/zanimanje elim da

izaberem.
... me podravaju u tome da donesem odluku o odgovarajuoj

oblasti rada, ali ne donose odluke umjesto mene.
... pokuavaju da me ubijede da se odluim za neto to me

uope ne zanima.
... preputaju meni konanu odluku o izboru obrazovanja/

zanimanja.
... mi daju dobre savjete kako da izaberem odgovarajue

obrazovanje/ zanimanje zbog ega sam sretan/a.
... bi trebali da gledaju svoja posla,a ne da mi stalno daju

savjete.
Kako bi se roditelji trebali ponaati kada je u pitanju izbor zanimanja njihove

djece?
ta ti konkretno eli od svojih roditelja kad je u pitanju izbor obrazovanja/

zanimanja?
41
Moje ponaanje
Svako zanimanje zahtijeva svoj sklop osobina linosti koji se moe razlikovati
od osobina koje su potrebne u nekom drugom zanimanju. Stoga je za pravilan
izbor zanimanja vrlo vano suoiti se i pravilno procijeniti svoje sposobnosti
i stav prema radu.
Pokuaj procijeniti kako se ponaa u odreenim situacijama: kod kue, u

koli, u slobodno vrijeme, sa prijateljima.
Prvu procjenu neka napravi tvoj kolega/ica iz razreda i odgovore upie u kolonu
Ti me procjenjuje. Nakon toga, sam napravi procjenu svoga ponaanja/
sposobnosti. Odgovore upii u kolonu Ja se procjenjujem.Odgovor, odnosno
odgovarajue slovo koje se nalazi ispred tvrdnji iz skale za procjenu (A B ili
C) upii u kolonu za odgovore.
Skala za procjenu:
A: malo prisutna
B: srednje izraena
C: prisutna u dovoljnoj mjeri
Ja se Ti me
procjenjujem procjenjuje
Ponaanja
Izdrljivost (Mogu da rjeavam jedan zadatak sve dok ne

postignem eljeni rezultat.)
Smisao za red (uredno radno mjesto, bez zaboravljanja)
Preciznost (paljivo raditi, biti taan)
Pouzdanost (biti taan, svijest o obavezama, odrati

obeanje)
Spremnost da pomognem
Nastup (siguran, samouvjeren nastup, dobre forme
ophoenja)
Sposobnost timskog rada (Volim da saraujem sa
drugima.)
Sposobnost uspostavljanja kontakta
Samopouzdanje (Znam ta umijem i elim.)
42
USTanovi svoje talente i sposobnosti!
U svakom zanimanju potrebni su odreeni talenti i sposobnosti. to je vei sklad
izmeu naih sklonosti i potreba odreenog zanimanja, vea je i vjerovatnoa
linog uspjeha i radnog zadovoljstva u eljenom zanimanju.
Razmisli i procijeni svoje talente i sposobnosti. Prvu procjenu neka napravi tvoj
kolega/ica iz razreda. Rezultate procjene (broj 1, 2 ili 3) upii u kolonu Ti
me procjenjuje.Nakon toga, sam napravi procjenu svojih talenata/sposobnosti
i odgovore upii u kolonu Ja se procjenjujem. Ja se Ti me
procjenjujem procjenjuje
Kritiki procijeni svoju: 1 2 3

spretnost:
kod pravljenja manjih
predmeta, kod nespretan osrednji spretan
popravljanja predmeta
...
graa tijela, zdravlje:
uglavnom
na sportu sam, brzo se umaram
otporan ilav, izdrljiv
pjeaim ...
koncentraciju:
kod stvari koje me rastrojen, veoma
prilino paljiv
malo zanimaju, ja sam bez panje koncentrisan
...
pamenje (rijei,
brojke):
skoro i da ne
pamtim nauene
pamtim relativno dugo odlino
tekstove, rijei i brojke
...
matu:
kod pisanja sastava,
izrade crtea i nikakve ili malo ponekad dobre uglavnom
rjeavanja praktinih ideja ideje dobre ideje
problema imam ...
jeziki talenat:
tekstove, rijei,
reenice ...uim i veoma brzo i
sa dosta muke dobro
shvatam u nastavi odlino
jezika
matematiki talenat:
raunske zadatke,
zadatke iz matematike sa mukom i veoma brzo i
i fizike i sve to ima neprecizno esto prilino lako sigurno
veze sa brojkama
rjeavam...
43
crtanje i dizajniranje:
sam manje uglavnom
za slobodno crtanje i
nadaren osrednje veoma nad.
dizajniranje...
geometrijsko crtanje: veoma
kod geometrijskog precizno i
neuredno osrednje
crtanja radim ... uredno
talenat za tehnike
probleme:
kontekst i
funkcionisanje aparata samo uz puno veoma brzo i
osrednje
i tehnikih ureaja, muke precizno
koritenje alata
shvatam ...
smisao za forme:
kod crtanja,
oblikovanja, pravljenja
manjih predmeta i kod rijetko upotrebljive su dobro i lijepo
runih radova stvari mi
uspjevaju ....
sposobnost prostornih
predstava:
mogu da zamislim kako lako i bez
uglavnom teko osrednje
planovi, skice i crtei u problema
stvarnosti izgledaju ...
podjela, planiranje:
kod slobodnih
smisleno i
aktivnosti, zadataka i
odlino
ostalih radova svoje teko prilino dobro
vrijeme umijem da
podijelim ...
pojmovno
razmiljanje:
prilino
teoretska pitanja i
muno zadovoljavajue veoma lako
logike kontekste
razumijem ...
senzorne sposobnosti:
ne ba dobre zadovoljavajue veoma dobre
vid, sluh, dodir
44
Nastavni predmeti u osnovnoj koli
Razmisli na koji nain si uio/la pojedine predmete.
Svoja iskustva ocijeni od 1 do 4. Broj koji odgovara tvojoj procjeni upii kod svake
tvrdnje u kvadrati ispod kolone Moja procjena. Nakon toga, osoba koja te
dobro poznaje, takoer, treba dati svoje miljenje o tome i svoj odgovor,odnosno
odgovarajui broj upisati u kolonu Procjena druge osobe
Skala za procjenu: 1 tee uim; 2 uim osrednje; 3 uim lako;

4 jako me zanima.
PROCJENA
MOJA
NASTAVNI PREDMET DRUGE
PROCJENA
OSOBE
Maternji jezik i knjievnost
Matematika
Engleski i/ili _________jezik
Biologija
Fizika
Hemija
Geografija
Historija
Muzika kultura
Tjelesni i zdravstveni odgoj
Likovna kultura
Tehniki odgoj
Informatika
Kultura ivljenja
Vjeronauka/ historija religija
Gra. obraz./demokratija i ljudska prava

Na osnovu moje i procjene meni bitne osobe, kolski predmeti u kojima pokazujem
najbolje rezultate su: ___________________________________________________
45
Moja interesovanja i sklonosti u slobodno vrijeme
Izraz interesovanje zanimanje podsjea na to da bi se ovjek trebao baviti

upravo onim to ga zanima.
Ovaj radni list podijeljen je na dvije polovine: strana A i strana B. Polovina A

pomoi e ti da ustanovi
ta sve voli da radi u slobodno vrijeme. Polovina B ti pomae da sazna ta e
pritom doivjeti, osjetiti.
I jedno i drugo za tvoju odluku o strunoj oblasti ili o zanimanju moe da bude
od velikog znaaja.
B ta pritom doivljavam?
A ta volim da radim u slobodno vreme?
Zato volim to da radim?
Podvuci svoje aktivnosti u slobodno vrijeme, kao i one Pitaj se zato ti svi poslovi podvueni u koloni A
stvari i strune oblasti kojima se rado bavi. predstavljaju zadovoljstvo. Podvuci odgovaraue
Moda ima jo oblasti interesovanja. Dopii ih! podsticaje. Ukoliko eli obrazloi svoje naklonosti.
1. Runo pravljenje manjih predmeta Jer volim ...
ta: pokloni, tehnike sprave (avioni, brodovi, radio, da radim rukama, da popravljam, proizvodim, sklapam
elektrini ureaji) nakit, dijelovi nametaja, komadi neto, ostvarujem svoje ideje, lijepo oblikujem, neto
odjee ukraavam, uljepavam, radim precizno i tano, druge
__________________________________ obradujem, pravim pokuse, istraujem, uim novo, sam
ime: od drveta, metala, papira, kartona, lima, slame, sam u sobi, u radionici sam
tekstila, vune, hemikalija, ljepila, gline, boja, alata, ___________________________________
aparata, maina ___________________________________
__________________________________ ___________________________________
Jer volim ...

2. Pomaganje u domainstvu
da kupujem, obavljam poslove, da idem u prodavnice, da
paziti na djecu, kuhati, postavljati sto, spremati, istiti,
budem meu ljudima, da se vozam, pomaem, njegujem,
prati sudove, brisati ih, iti, peglati, njegovati i starati se,
drugima priinjavam zadovoljstvo,ukraavam, ureujem,
rukovati ureajima i aparatima, upravljati novcem
spremam, organiziram, dijelim, kod kue sam
__________________________________
__________________________________
3. Dranje ivotinja i rad sa biljkama Jer volim ...
pse, make, kunie, morske svinje, hrka, morske ribe, da radim sa ivotinjama, njegujem ih, staram se o njima
ptice, mieve, kornjae ili __________________ perem ih, istim, uzgajam, posmatram, istraujem njihov
________________drati nain ivota, jer sam sam, napolju sam, radim sa ivim
ili volim da se bavim biljkama u biima, uim novo, fiziki radim
saksijama, bunjem, povrem ili __________________________________
______________________________
46
Jer volim ...
4. Sakupljanje
da poredim, procjenjujem, istraujem, pokazujem,
potanskih marki, razglednica, omota ploa, fotografija,
ukraavam, dekoriem, posjedujem vrijedne stvari,
mapa, umjetnike reprodukcije, knjige, crtee, kovanice,
prodajem, mijenjam, prepariram, sam radim, uim novo,
plakete, minerale, okamenjene biljke i ivotinje, leptire
vidim lijepe boje i oblike
__________________________________
___________________________________
__________
5. Sport Jer volim ...
plivanje, ronjenje, surfanje, jedrenje, pjeaenje, vonja da budem napolju, doivim prirodu, budem u pokretu,
bicikla, laka atletika, trke orijentacije, kampovanje, doivim novo, putujem, fiziki radim, rizikujem,
jahanje, planinarenje, letenje, umjetnika gimnastika, preuzimam odgovornost, doivljavam avanturu,
tenis, stoni tenis, golf, mini-golf, skijanje, klizanje, voenje ispitujem svoju hrabrost, da budem sam, da se takmiim,
skutera, boks, streljatvo, dudo, fudbal, rukomet pobjeujem, vodim, organiziram, njegujem prijateljstvo,
__________________________________ volim da budem sa drugima
__________________________________
A ta volim da radim u slobodno vrijeme? B ta pritom doivljavam?

Zato volim to da radim?
6. Da itam i budem informisan Jer volim...
ta: novine, asopise, knjige da razmiljam, uim novo, irim znanja, budem
__________________________________ informisan, da se zabavim, da imam predstavu o tome ta
se dogaa, da imam intelektualnu okupaciju, da budem
sluam radio, gledam televiziju, video sam, da imam promjene
__________________________________
ta me posebno zanima? __________________________________
politika, rat, nesree, automobili, eljeznica, saobraaj, _________________________________
ekonomija, prestupi, senzacionalni dogaaji, putovanja,
avanture, ljubavne prie, geografija, historija, sport,
medicina, prirodne nauke, tehnika, umjetnost, muzika,
religija, moda, zabava, reklama
___________________________________
Pisanje: pisama, pjesama, pria

_______________________________
47
7. Oblikovanje
Jer volim...
ta: crtanje, slikanje, modeliranje, fotografisanje,
da prikazujem neto, osmiljam, oblikujem, formiram,
snimanje, smiljanje pria, sviranje, pjevanje, pozorine
kreiram, neto tano imitiram, prikazujem ideje ili
igre, ples
osjeanja, ostvarujem ideje, budem u pokretu, budem
__________________________________
sam, neto saoptavam.
__________________________________
ime: rad sa bojama, papirom, glinom, olovkom,
__________________________________
aparatima, notama
__________________________________
__________________________________
__________________________________
8. Grupe mladih, udruenja, omladinski centri Jer volim...
Koje? da se zabaljam, da se usavravam, da upoznajem

________________________________ nove drugare, da budem sa drugima, da diskutujem,
Pritom obavljam sljedee poslove ili funkcije: organiziram, pomaem drugima, vodim, predvodim
_________________________________ __________________________________
staranje o djeci ___________________________________
__________
9. Igre kod kue Jer volim...
karte, kockice, kompjuter da se zabavim, da budem sa drugima, da pobjeujem

__________________________________ __________________________________
__________________________________ __________________________________
__________________________________ __________________________________
10. Ostali poslovi Jer volim...
npr. raznoenje novina, kurirski poslovi ili da zaradim novac, da budem u pokretu, da se upoznam sa
__________________________________ strunim poslovima
__________________________________ __________________________________
__________________________________ __________________________________
__________________________________
Razmisli koji od poslova koje si podvukao jednog dana eli da obavlja i u okviru
svog zanimanja!
48
Obrazac za kopiranje 2/radionica R7
Praenje Puta sposobnosti
1. SLUH
Molim vas da ukljuite kasetofon! Koji su to zvukovi? Zapiite ih!
1 ..... ...................................
Uporedite sa kontrolnim listom!
2......................................
3........................................ Da li vam padaju na pamet dva zanimanja u
4........................................ kojima je sluh veoma vaan?
Razgovarajte sa svojim parom o tome!
5........................................
2. ULO MIRISA
1 ..... ...................................
2...................................... Da li imate dobar nos?
3........................................
Sada ete imati priliku da i sami to utvrdite!
4........................................
Zapiite nazive mirisa!
5........................................
Lista za izbor
jela Listovi karanfila mandarina Limun

naranda rua ljubiica menta
3. ULO OKUSA
Testirajte svoje ulo okusa!

Probajte po kockicu okolade i zapiite vrstu!
Prijatno!
1........................... 2........................... 3................................. 4.................................

Lista za izbor:
okolada sa
mlijena okolada pralina sa rumom crna okolada
ljenjacima
okolada sa
nugat moka
jagodama
49
4. ULO DODIRA
Uzmite neprovidnu vreicu i zatvorite oi!
U vreici se nalazi deset predmeta koje treba da odgonetnete dodirom.

Kada prepoznate neki predmet, stavite ga iza sebe i zapiite ga na cedulju.
Molim vas, uradite to sa svih deset predmeta!
Na kraju prekontroliite.
Da li vam padaju na pamet dva zanimanja u kojima je ulo dodira veoma vano?
Razgovarajte sa svojim parom o tome!
5. SPRETNOST AKE I PRSTIJU
Sigurno znate neke uenike iz odjeljenja za koje moete rei da spretno obavljaju
poslove rukama i prstima. Kod odreenih zanimanja ova spretnost se posebno
zahtijeva. Urar mora da izvodi precizne pokrete prstima da bi popravio runi sat.
Kod malih ureaja precizni mehaniar mora da pokae izuzetnu spretnost prstiju,
kako bi zamijenio malene rezervne dijelove. Ova i druga zanimanja zahtijevaju
sposobnost izvoenja malih i preciznih pokreta rukom ili prstima. Takve pokrete
prstima ili akom sad moete da izvedete kako biste i sami ispitali spretnost svojih
aka i prstiju.
5a: Ria-grah: prospite sadraj plastine ae od jogurta na sto!

Imate minut i po vremena da razdvojite riu od graha!
5b: Molim vas, uzmite list sa krugom!
Zadatak: Pokuajte da idete pokazanim putem pomou naotrene obine olovke.

Pazite da ne dirate granine linije. Treba da radite to bre, ali ipak precizno.
Pravila: Ne trebate pritiskivati olovkom papir. Strelice vam pokazuju pravac.

Dakle,
povucite krugove jednom u lijevu i jednom u desnu stranu. Ako
olovkom na poetku ne pritisnete papir isuvie vrsto, do cilja e
ostati donekle otra (umjesto obine, moe koristiti i hemijsku
olovku).
6. SNAGA
Pokuajte trideset sekundi drati loptu medicinku sa ispruenim rukama, a da

vam
pri tome lea ostanu uspravno oslonjena na zid. Koljena moraju biti ispruena.
Ako ste uspjeli ESTITAMO!
Ispiite deset zanimanja kod kojih je fizika izdrljivost vana!
..................................................................................................................................................
50 ..................................................................................................................................................
7. SPOSOBNOST PAMENJA NACRTATI LINIJE NA OSNOVU ZAPAMENOG
7a: Osoba koja radi sa vama u paru pokazat e vam u trajanju od 30 sekundi neku
figuru. Pokuajte je zapamtiti i nakon 30 sekundi nacrtati na osnovu zapamenog!
To uradite sa tri figure. Nakon toga se parovi mijenjaju. Kontrola! I, kako je bilo?
SPOSOBNOST PAMENJA CEDULJA SA BIlJEKAMA
7b: Molim vas, uzmite cedulju sa biljekama!

Imate 2 minute vremena da zapamtite ta na njoj pie.
Sada zapiite ta ste zapamtili!
Uporedite sa kontrolnom ceduljom!
8. KONCENTRACIJA - POREENJE PAROVA SLOVA I BROJKI
8a: Zamolit u vas da uzmete list Parovi slova i brojki i prekriite one
parove koji nisu identini.
Radite to bre!
Rjeenje: identini su 1,4,7,8,10
KONCENTRACIJA - FIGURE U OGLEDALU
8b: Uzmite list Figure u ogledalu i nacrtajte figure kao u ogledalu (vidi primjer
1). Zadate take treba da poslue kao pomo. Vrijeme za rad: 5 minuta
9. TANOST / PRECIZNOST
Da li ste precizni?
Onda vam zadatak savijanja nee predstavljati problem!Uzmite list i savijte ga!
Linije sa ....... se savijaju ka spolja. Linije sa ------ se savijaju ka naprijed.
Nakon pet minuta, molim vas, prekinite!
Djelo ne mora da bude dovreno, vana je preciznost!
10. OSJEAJ ZA FORMU I PROSTOR
Uzmite list Tijelo i odredite koje tijelo spada u presjeke / horizontalne projekcije
u koloni 1.
Rjeenje: B,D,B,D,D,B
11. FIZIKO I TEHNIKO RAZUMIJEVANJE PRAVAC OKRETANJA
Uzmite list Pravac okretanja i odredite u kom se pravcu kree svaki zadnji toak.
Rjeenje: lijevo, lijevo, lijevo, lijevo 51
PRIRUNIK ZA NASTAVNIKE OSNOVNIH KOLA I OMLADINSKE LIDERE PETOFAZNI MODEL PROFESIONALNE ORIJENTACIJE Obrazac za kopiranje 3/radionica R7
Put sposobnosti
Tablica: Zahtjevi i strune oblasti
U tablici su navedeni zahtjevi - sposobnosti vani za zanimanja klasificirana u

strune oblasti (vidi Pregled Klasifikacija zanimanja u 11 oblasti)
IME I PREZIME STRUNE OBLASTI

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11
Fiziki zahtjevi
1. ulo sluha x x x x x
2. ulo mirisa x x x x x x x x
3. ulo okusa x x x x x x
4. ulo dodira x x x x x x
5. spretnost aka i prstiju
5a. ria, grah x x x x x x x x x x x
5b. krug x x x x x x x x x x x
6. snaga x x x x
Intelektualni zahtjevi
7. sposobnost pamenja
7a. nacrtati linije x x x x x x x x
7b. cedulja sa biljekama x x x x x x x x
8. koncentracija / mo
opaanja
x x x x x x x x
8a. poreenje parova
slova, brojeva
x x x x x x x x
8b. figure u ogledalu
9. tanost / preciznost x x x x x x x x x
10. osjeaj za formu i prostor x x x x x x x
11. fiziko i tehniko
x x x x x x x x
razumijevanje
52
Pregled Klasifikacija zanimanja u 11 oblasti
OBLAST 1 obrada materijala
pekar staklar
proizvoa betonskih elemenata brusa stakla
bravar izraiva predmeta od kartona
poslastiar kuhar
etkar liva bakra
brusa dijamanata izraiva kone galanterije
brusa plemenitih metala metalobrusa
emajler stolar
pukar proizvoa ortopedskih cipela
kolar sedlar i remenar
precizni optiar postolar
mesar izraiva alata
izraiva kalupa kova
liva izraiva duvakih instrumenata
OBLAST 2 sklapanje montiranje

monter postrojenja
zidar
graevinski bravar
mehaniar
postavlja podloga
mjerni i regulacioni mehaniar
pogonski elektriar
optiar
pogonski bravar
izraiva orgulja
izraiva limeno-duvakih
ortopedski mehaniar
instrumenata
izraiva predmeta od porcelana
graditelj amaca
oslikava porcelana
graditelj bunara
tehniar tukature
mehaniar kancelarijskih maina
tapetar
izraiva hirukih instrumenata
zubotehniar
krovopokriva
pozlaiva
elektroinstalater
postavlja podnih obloga
elektromehaniar za niske napone
mehaniar za radio i TV
elektromehaniar za visoke napone
monter cijevi
precizni mehaniar
brodograditelj
instalater za vodovod i gas
bravar
izraiva rukavica
izraiva skija
proizvoa harmonika
vodoinstalater
graditelj harmonijuma i muzikih
monter visokog napona
instrumenata
graditelj gudakih instrumenata
izraiva drvenih muzikih
tekstilni mehaniar
instrumenata
stolar
izraiva koija
urar
graditelj klavira
univerzalni zavariva
autoelektriar
izraiva vaga
automehaniar
mehaniar oruja
mehaniar rashladnih ureaja
monter izolacije
mehaniar poljoprivrednih maina
monter centralnog grijanja
graditelj lakih aviona
aviomehaniar
mainski bravar
53
OBLAST 3 oblikovanje i modeliranje
cvjear
knjigovezac keramiar
kroja enske odjee oslikava keramike
obraiva drveta poslastiar
fotograf pleta korpi i pletenog namjetaja
frizer i izraiva perika lakirer
graver na staklu krznar
oslikava stakla voskar
kova zlata i srebra i draguljar kroja koe
graver moler
izraiva kaia modista
kroja muke odjee tapetar
klesar
eirdija
OBLAST 4 rukovanje mainama i nadzor nad mainama i postrojenjima
rudarski bravar konzerver voa i povra

profesionalni voza tesar
pivar liva slova
hemijski tehniar tampar u sito-tampi
destilater proizvoa trikanih proizvoda
tampar oplemenjiva tekstila
tokar mehaniar sredstava za pakovanje
mlinar itarica vulkanizer
metalo- bravar alatni mainski tehniar
obraiva plastike proizvoa trikotae
proizvoa mlijeka i mlijenih proizvoda
OBLAST 5 izgradnja i uzgoj
batovan za groblja i ukrasne vrtove

pejzani batovan
OBLAST 6 ispitivanje i mjerenje
hemijski laborant laborant za fiziku

fotolaborant ispitiva materijala
54
OBLAST 7 crtanje i reprodukcija
graevinsko-tehniki crta izraiva natpisa
crta uzorka za tampanje na tekstilu tehniki crta
tehniar tamparske forme crta tekstilnih modela
crta fotogravure izraiva kalupa za duboku tampu
preparator
tehniar reprodukcije
OBLAST 8 posluivanje i savjetovanje
trgovac u knjiari trgovac muzikim instrumentima

farmaceutski tehniar agent u turistikoj agenciji
trgovac u maloprodaji trgovac orujem i municijom
trgovac u fotografskoj radnji
OBLAST 9 ekonomija i administracija
poslovni administrator administrator u veletrgovini

administrator u hotelijerstvu i
ugostiteljstvu
OBLAST 10 obezbjeenje i red
dimnjaar deratizer
pediter
OBLAST 11 njega i staranje
Pediker kozmetiar
maser
Napomena: Navedena klasifikacija nije u skladu sa klasifikacijom zanimanja

u BiH.
55
56
List sa krugom
57
PRIRUNIK ZA NASTAVNIKE OSNOVNIH KOLA I OMLADINSKE LIDERE PETOFAZNI MODEL PROFESIONALNE ORIJENTACIJE Obrazac za kopiranje 4/radionica R 8
Pozitivne i negativne osobine :

spreman da pomogne, samouvjeren, skroman, pouzdan, duhovit, ambiciozan,
usmjeren ka cilju, izdrljiv, veseo, sposoban za timski rad, nesebian, saosjeajan,
brian, savjestan, dobroudan, strpljiv, samostalan, pun razumijevanja, uvjerljiv,
paljiv, oprezan, voli red, disciplinovan, zabavan, stidljiv, suzdran, otvoren za
novine, predusretljiv, spreman na rizik, jake volje, voljan, precizan, oaravajui,
inovativan, aljiv, spontan, temperamentan, empatian, korektan, pun povjerenja,
pouzdan, lako uspostavlja kontakte, voli da uspostavlja kontakte, dovitljiv, siguran,
kreativan, spreman na kompromise, nemiran, usmjeren ka cilju, senzibilan,
svestran, uravnoteen, introvertan, sposoban da ui, drutven, vrijedan, zna da
se oduevi, originalan, diplomata, voli ivot, odluan, egocentrian, fleksibilan,
objektivan, sposoban da se prilagoava, nesiguran, neodluan, nestrpljiv, dosadan,
zlopamtilo, dominantan, osjetljiv, komplikovan, agresivan, pohlepan, uplaen,
ima potrebu za isticanjem, optimistian
58
Obrazac za kopiranje 5/radionica R 9
Uslov: matura, prijemni ispit bolnica
za fakultet ili diplomirana ambulantne kune
medicinska sestra us.ge us. njege i njege
3 godine VSS (kvalifikacija radno mjesto njega starih lica
Bachelor), potom mogunost rehabilitacija
za master ljekarske ordinacije
samostalno
ambulante
kolovanje srodna zanimanja
FIZIOTERAPEUTKINJA
ergo-terapija
logoped
zahtjevi maser
poslovi nastavnik fizikog
karakterno fiziki intelektualno

manuelna terapija (tehnike
kao npr. mobilizacija
elja za kontaktima brzina reakcije zglobova)
sposobnost komunikacije teoretsko znanje terapija kretanja
psihika izdrljivost sposobnost uenja motivisanje pacijenata,
saoseajnost dobra memorija podsticaj na sopstvenu
urednost interesovanje za pitanja iz aktivnost i izdrljivost
pouzdanost medicine i prir.nauka koncepcija odnosnog plana
spremnost da pomogne tretmana na osnovu ljekarskog
strpljenje naloga
preciznost izrada planova vebi
ustrajnost
izdrljivost upuivanje pacijenata u
ulo dodira samostalno sprovoenje
spretnost prstiju aktivne terapije, korekcija
snaga pogrenih poloaja i pogreno
uvjebanih pokreta, uputstva
za bliske osobe
elektroterapija
59
PRIRUNIK ZA NASTAVNIKE OSNOVNIH KOLA I OMLADINSKE LIDERE PETOFAZNI MODEL PROFESIONALNE ORIJENTACIJE Obrazac za kopiranje 6/radionica R 10
Moj ivot za 15 godina
Pomou sljedeih kljunih rijei formulii tekst :
Kako izgledam: ...................
..................................................................................................................................................
Gdje ivim: ..............
..................................................................................................................................................
Moja porodica: ...........
..................................................................................................................................................
Moj stan: ..............
..................................................................................................................................................
Moje radno mesto:.....................
..................................................................................................................................................
Svakog dana radim od do ................................................
Kako osmiljavam svoje radno vrijeme: .................
..................................................................................................................................................
Vikendom: .............................................................................................................................
..................................................................................................................................................
U slobodno vrijeme:..................
..................................................................................................................................................
Moje usavravanje: ............
..................................................................................................................................................
Moji planovi za budunost:.........
..................................................................................................................................................
60
4.DRUGA I TREA FAZA/modul:
INFORMACIJE O ZANIMANJIMA I PUTEVI OBRAZOVANJA
SADRAJI:
Kljune kompetencije savremenog svijeta rada i obrazovanja
Naini prikupljanja informacija o svijetu rada i obrazovanja
Klasifikacija zanimanja, vrste i porodice zanimanja
Klasifikacija srednjeg obrazovanja u BiH
Netradicionalna zanimanja
TRAJANJE:
15 asova (7 asova u predzadnjem i 8 asova u zavrnom razredu osnovne
kole)
TEME i CILJEVI MODULA:

Uenici:
vre refleksiju sopstvenog procesa izbora obrazovanja /zanimanja;
suoavaju se sa razliitim pojmovima iz svijeta rada i zanimanja;
spoznaju kljune kompetencije savremenog svijeta rada i obrazovanja;
spoznaju razliite naine prikupljanja informacija o svijetu rada
i obrazovanja;
razumiju vanosti selekcije prikupljenih informacija;
znaju opisati razliite karakteristike odreenog zanimanja;
razumiju znaaj veze izmeu sposobnosti i drugih informacija o sebi sa
zahtjevima zanimanja i obrazovanja;
proiruju znanja o putevima srednjeg obrazovanja;
prave pregled zanimanja, skupina zanimanja i strunih kvalifikacija;
znaju navesti zahtjeve razliitih zanimanja;
identificiraju i razbijaju stereotipe i predrasude o tipino mukim i tipino
enskim zanimanja;
znaju zastupati svoje stavove i uvjerenja;
razvijaju vjetine komuniciranja i zastupanja vlastitih stavova.
61
PREGLED RADIONICA U MODULIMA

INFORMACIJE O ZANIMANJIMA I PUTEVI OBRAZOVANJA
R1 : Cilj obrazovanja / zanimanja

R2 : Svijet se mijenja
R3 : S tim povezujem
R4 : Umjetnost istraivanja predzadnji razred osnovne kole
R5 : Vane informacije
R6 : Klasifikuj zanimanja
R7 : Zanimanja i putevi obrazovanja
R8 : Budue zanimanje = moj izbor

R9 : Osnovna klasifikacija zanimanja u BiH
R10 : Set upitnika Strune oblasti
R11 : Debata: zavrni razred osnovne kole
Ona direktorica / On direktor
Novac je najvaniji za izbor zanimanja / Novac nije najvaniji za izbor zanimanja
R12 : Set upitnika Netradicionalna zanimanja
62
4.1 R1: Cilj obrazovanja/zanimanja
Uenici vre refleksiju sopstvenog procesa izbora obrazovanja
/zanimanja.
Ciljevi:
Uporeuju svoju poziciju sa pozicijom kolega iz razreda.
Prepoznaju na kojim temama trebaju dodatno raditi.
Metode: Rad u grupi
Nastavnik uenicima kae da stanu u slobodan dio
uionice te zajedniki odlue gdje e biti centar
prema kome e se kretati. Potom im daje sljedeu
uputu:
itat u vam reenice-impulse vezane za stavove

prema izboru daljnjeg obrazovanja / zanimanja i
profesionalnoj orijentaciji openito. to se data
izjava vie odnosi na svakog od vas, to ete blie
prilaziti centru. Ukoliko elite, moete dati i dodatna
pojanjenja.
Sekvence:
- Da li ste zadovoljni svojim trenutnim nivoom
znanja?
- Da li vam je jasno na kojim temama treba vie da
radite?
Osvrt na radionicu: Nastavnik spoznaje trenutni stepen

informisanosti uenika o temama koje e se obraivati u II i III
fazi.
Trajanje: 45 minuta
Moderacijski Obrazac za kopiranje 1
materijal: kartice
63
4.2 R2: Svijet se mijenja
Nastavnik stie uvid u to koliko uenici poznaju teme koje e se

obraivati kroz II i III fazu profesionalne prijentacije.
Uenici se upoznaju sa kljunim kompetencijama savremenog
Ciljevi:
svijeta rada i obrazovanja. Uenici upoznaju razliite naine
prikupljanja informacija o svijetu rada i obrazovanja, te
prepoznaju vanost selekcije tih informacija.
Metode: Ekspertska metoda, Izrada plakata, Prezentacija grupe
Uenike podijeliti u grupe

Svaka grupa izvlai jednu od kartica sa temama:
a) Najvanije sposobnosti u savremenom svijetu rada i
obrazovanja
b) Naini prikupljanja informacija o svijetu rada i
obrazovanja; znaaj izdvajanja kljunih informacija
(dvije grupe mogu raditi na izradi iste radionice).
Zadatak svake grupe je da, na osnovu informacija i
iskustava koje do sada imate, razmislite i unutar svoje
grupe razgovarate o zadatoj temi. Najznaajnije injenice
zabiljeite na plakatima. Potom odaberite jednog
predstavnika-eksperta u vaoj grupi. Vrijeme predvieno
za rad iznosi 25 minuta.
Na drugom asu odabrani ekspert iz svake grupe
Sekvence: otii e u preostale grupe i kratko prezentirati glavnu
temu i rezultate rada svoje grupe. Grupe, po potrebi,
ekspertima mogu postavljati dodatna pitanja.
Nakon to eksperti posjete grupe, svi uenici u razredu
ponovo sjedaju zajedno.
Radi se prezentacija plakata.
Uenici razgovaraju o onome to su uli, uporeuju
miljenja i stavove s grupama koje su radile na istim
temama.
Na osnovu prezentiranih plakata izvode se temeljni
zakljuci radionice.
Nastavniku je to prilika da stekne uvid u poznavanje
tema koje e se obraivati kroz II i III fazu modela.
64
Osvrt na radionicu
Dinamine promjene savremenog svijeta uticale su i na
nastanak novih strunih zahtjeva rada. U tom kontekstu vrlo
je vano mladima pruiti mogunost da u procesu izbora
Sekvence:
zanimanja i prikupljanja relevantnih informacije djeluju
samostalno, aktivno, istraivaki, odgovorno, oslanjajui se
na razliite izvore informacija, kako bi to ranije identificirali i
razvijali svoje kompetencije.
Trajanje: 90 minuta
Moderacijski
Flomasteri, papir, kartice, plakati, flipchart
materijal:
65
4.3 R3: S tim povezujem
Ciljevi: Suoavanje sa razliitim pojmovima iz svijeta rada i zanimanja
Metode: Tehnika asocijacija
Ukoliko je mogue, uenici u razredu formiraju krug.

Nastavnik u sredite kruga stavlja karticu sa ispisanim
pojmom (obrazac za kopiranje 2) i daje sljedeu uputu:

Svako od vas, kome bude baena loptica, treba da kae
prvu asocijaciju na pojam istaknut na kartici. Nakon
izgovorene asocijacije, loptica se dobacuje drugim
uesnicima u krugu koji imaju isti zadatak. Tako se
nastavlja niz.
Sekvence: Ukoliko je u razredu veliki broj uenika, oni ostaju

sjediti na svojim mjestima, a nastavnik na tablu lijepi
kartice sa ispisanim pojmovima.
Nastavnik nove pojmove, ispisane na karticama, daje
nakon 5 - 6 asocijacija, zavisno od veliine grupe.
Osvrt na radionicu
Uenici se kroz tehniku asocijacija upoznaju, odnosno
usvajaju neke od osnovnih pojmova svijeta rada i zanimanja
(kompetencija, komunikacija, timski rad, pouzdanost,
pravina plata, ravnopravnost spolova i sl.).
Trajanje: 45 minuta
Obrazac za kopiranje 2 (kartice sa ispisanim pojmovima)
Moderacijski materijal:
Loptica
66
4.4 R4: Umjetnost istraivanja
Uenici znaju opisati razliite karakteristike odreenog

Ciljevi: zanimanja.
Mogu prepoznati vlastite osobine vane za istraivanje svijeta
rada.
Pretraivanje, Izrada plakata , Prezentacija grupe, Izrada linog

Metode:
foldera
Nastavnik uenike podijeli u nekoliko grupa i daje

Svaka grupa treba,koristei se globusom ili kartom

svijeta, pronai podruja koja su kroz historiju bila
istraivana (u skladu sa znanjem steenim kroz kolu),
te izdvojiti imena nekoliko uvenih istraivaa.
Nakon toga, grupa pravi listu od najmanje 10 osobina
dobrog istraivaa. Sve osobine se zapisuju na papir
ili plakat. Plakati se na kraju izlau na zid.
Nakon toga, zadatak svakog uenika jeste da, sa listi

osobina izloenih na plakatima, za sebe odabere i
zabiljei tri osobine koje su i njegove osobine linosti,
a potom i dvije osobine koje ne posjeduje, a elio bi ih
Sekvence:
imati jer bi mu mogle koristiti ivotu.
- ta bi bili vani koraci u svijetu istraivanja rada?
- ta biste eljeli istraiti u svijetu rada?
- Koje informacije bi bile relevantne za daljni izbor?
- (osvrt na samospoznaju)
- S kojim izazovima se suoavate u istraivanju svoje
budue karijere?
Osvrt na radionicu
Osobine linosti pojedninca, njegove tjelesne predispozicije,
glavni zahtjevi i karakteristike zanimanja vane su injenice u
procesu prikupljanja informacija i odabiru budueg zanimanja/
obrazovanja.
Trajanje: 45 minuta
Moderacijski
Karta svijeta ili globus, flomasteri, papiri, plakati, olovke
materijal:
67
4.5 R5: Vane informacije
Uenici razumiju informacije koje im se prezentiraju ili
koje sami pronalaze, i znaju izdvojiti kljune pojmove
Ciljevi:
prezentiranih informacija, odnosno znaju selektirati
vane informacije.
Metode: Analiza teksta, Izrada cedulja sa kljunim rijeima
Nastavnik uenike podijeli u vie grupa i daje
sljedeu uputu:
Svako od vas e dobiti tekst (Obrazac za kopiranje
3/1 i 3/2) koji treba brzo pregledati i proitati.
Svako za
sebe u tekstu prepoznaje i oznaava najvanije
tvrdnje o poslovanju, odnosno najvanije
zahtjeve za
dati posao/zanimanje.

Zajedniki zadatak za svaku grupe jeste da
komparira i po potrebi napravi korekcije
izdvojenih tvrdnji o poslovanju. Nakon toga,
izdvojene tvrdnje se prema kriterijumima grupe
svrstavaju u nadreene pojmove iz teksta,
odnosno izvodi se njihova kljuna rije (Obrazac
za kopiranje 4).
Sekvence: Rezultati prvog dijela zadatka provjeravaju se
pomou kontrolnih listova (Obrasci za kopiranje
5/1 i 5/2), dok se rezultat drugog dijela zadatka
provjerava koritenjem Obrasca za kopiranje 6.
- ta bi bile vane informacije o nekom
zanimanju?
- Da li je podjednako vano govoriti i o
prednostima, ali i o nedostacima odreenog
zanimanja?
- ta bi bili nedostaci odreenog zanimanja?
Osvrt na radionicu
Nuan preduslov pravilne odluke o izboru zanimanja
podrazumijeva da informacije o zanimanjima, bilo da
su potpuno nove ili ve raspoloive, treba prikupljati
i obraivati strukturirano, vodei rauna o razliitim
faktorima i uticajima.
Trajanje: 45 minuta
Kartice sa razliitim simbolima, olovke
Obrazac za kopiranje 3/1 i 3/2
Moderacijski materijal: Obrazac za kopiranje 4
Obrazac za kopiranje 5/1 i 5/2
68 Obrazac za kopiranje 6
4.6 R:6 Klasifikuj zanimanja
Uenici su upoznati sa razliitim vrstama i porodicama

zanimanja.
Ciljevi:
Prepoznaju razliita zanimanja, poznaju njihove prave
nazive, kategorije i nadreene pojmove, pripisuju im
razliite poslove.
Rad u grupama, Individualni rad, Izrada moderacijskih
Metode:
katrica, Izrada plakata, Prezentacija
Svaki uenik za sebe pravi to vie moderacijskih
kartica, tako to na svaku karticu upisuje po jedno
zanimanje.
Potom se uenici dijele u vie grupa.
Nastavnik daje sljedeu uputu:
Unutar grupe provjerite nazive zanimanja na

karticama. Zanimanja koja se ponavljaju vie od
jednog puta izdvajajte kao suvina. Nakon toga,
zadatak svake grupe jeste da svoja zanimanja
klasifikuje po sistemu za koji se sama odlui, bez
zadatih kriterijuma. Dakle, grupiite zanimanja
prema vlastitom izboru. Kartice se sortiraju,
klasifikuju prema odabranim kriterijumima i
prikazuju na plakatima. Vrijeme predvieno za
rad iznosi 20 minuta. Na kraju se radi prezentacija
Sekvence:
plakata.
Izdvojene kategorije se mogu uporediti sa

kategorijama datim u Obrascu za kopiranje 7.
- Koliko esto su se ponavljali nazivi odreenih
zanimanja?
- Koliko ta ponavljana, ve sama po sebi,
imaju znaaj za budui izbor zanimanja?
- Kod kojih kriterijuma je klasifikacija u grupe bila tea,
a kod kojih laka?
- Koja zanimanja nisu mogla biti jasno klasifikovana
prema odabranim kriterijumima?
- Da li bi davanje zadatih kriterijuma pojaalo
predrasude prema odreenim zanimanjima?
Trajanje: 45 minuta
Karte, papir, olovke, flomasteri, plakati
Obrazac za kopiranje 7
69
4.7 R7: Zanimanja i putevi obrazovanja
Uenici su svjesni znaaja povezivanja sposobnosti i drugih

Ciljevi: informacija o sebi sa zahtjevima zanimanja i obrazovanja.
Znaju navesti zahtjeve razliitih zanimanja.
Pretraivanje, prikupljanje informacija, Rad u grupama,

Metode:
Izrada plakata
Uenici se zamole da nasumino navedu nekoliko
zanimanja razliitih stupnjeva strune spreme.
Nastavnik zanimanja zapisuje na kartice.
Uenici se potom podijele u vie grupa.
Svaka grupa izvlai jednu od tri kartice na kojima
stoje razliiti stupnjevi strune spreme: VSS, SSS ili
KV.
Uenicima, ako je potrebno, pojasniti znaenje
navedenih skraenica i zahtjeva razliitih stupnjeva
obrazovanja.
Nastavnik potom daje sljedeu uputu:
Ovisno o stupnju strune spreme, koju ste izvukli

na kartici, izabrat ete jedno od zanimanja ispisanih
na flipchartu. Potom ete na plakatima prikazati:
- sposobnosti koje smatrate naophodnim za dato
zanimanje,
Sekvence:
- puteve obrazovanja za to zanimanje,
- zahtjeve datog zanimanja.
Predstavnik svake grupe prezentira plakat svoje
grupe.
- Da li ste se mogli prisjetiti svih vanih informacija?
- Jeste li saznali neto novo?
- Koje bi bile mogue posljedice nedovoljne koliine
informacija?
- Da li vae sposobnosti, interesi i talenti odgovaraju
zahtjevima nekog od prezentiranih zanimanja?
Osvrt na radionicu
Vlastiti potencijali, sposobnosti, spremnost na postignua
pojedinca i sl. trebaju biti usklaeni sa zahtjevima i
potrebama eljenog zanimanja o kojem prikupljamo
informacije.
Trajanje: 45 minuta
Moderacijski materijal: Papiri, olovke, flomasteri, kartice u bojama, flipchart
70
4.8 R8: Budue zanimanje = moj izbor
Uenici prikupljaju vane informacije o sistemu kolovanja.

Znaju navesti kljune zahtjeve faktore pojedinih kola.
Ciljevi:
Prepoznaju motive i razloge svoga izbora.
Za svoje eljeno zanimanje izrauju lini folder kolovanja.
Pretraivanje, Prikupljanje informacija, Analiza teksta, Izrada

plakata ili Mapa uma, Prezentacija grupe, Izrada linog
Metode:
foldera
Uenike podijeliti u vie grupa.

Nastavnik ih upoznaje sa temom za rad :
Pregled srednjeg obrazovanja u BiH (vrste i smjerovi
srednjih kola) i daje uputu:
Pokuajte se prisjetiti srednjih kola razliitih

smjerova koje se nalaze u vaem okruenju.
Zapiite njihove nazive i pokuajte izvriti njihovu
klasifikaciju prema vrstama i smjerovima.
Uraeno prikaite na plakatima. Ukoliko poznajete
klasifikaciju srednjeg obrazovanja u BiH, takoer
je prikaite na plakatima. Na kraju se radi izloba
plakata.
Napomena: Zadatak do narednog asa je da svaki uenik

izradi mapu uma za svoju eljenu srednju kolu. To je i
Sekvence: nain da se prikupi to vie relevantnih informacija i da se
provjere i dopune ve izraeni plakati. Dakle, potrebno je
da definiete koje je kolsko obrazovanje za vas vano sa
stanovita kasnijeg zanimanja.
Nain izrade mape uma ve je pojanjen u fazi 1.

Na drugom asu grupe uz pomo nastavnika
dorauju plakate na kojima su prikazali klasifikaciju
srednjeg obrazovanja u BiH.
Potom se radi Godinji sajam daljnjeg kolovanja
gdje se izlau plakati s prikazima eljene srednje
kole svakog uenika kroz izraene mape uma.
Uenici sa istim interesovanjima mogu formirati
grupe, praviti zajednike panoe, razmjenjivati i
uporeivati miljenja i informacije.
71
- Da li ste se mogli prisjetiti veeg broja kola i

usmjerenja?
- Na koji nain ste prikupljali informacije o
eljnim srednjim kolama?
- ta mislite zato pojedine kole imaju elitni
Sekvence: status?
- ta su glavni motivi, razlozi, oekivanja eljenih
srednjih kola?
Osvrt na radionicu
Uesnici su upoznati sa klasifikacijom srednjeg obrazovanja
u BiH. Sposobni su prepoznati glavne zahtjeve, oekivanja,
motive izbora eljene srednje kole.
Trajanje: 90 minuta
Rad u grupi
Socijalna forma: Individualni rad
Flomasteri, olovke, papir, flipchart, kartice, internet, mediji,
Moderacijski materijal: tampa
72
4.9 R9: Klasifikacija zanimanja u BIH
Uenici se upoznaju sa 13 porodica zanimanja prema
Ciljevi:
klasifikaciji srednjeg strunog obrazovanja u BiH.
Metode: Rad u grupama, Plenum
Uenici se dijele u vie grupa.

Nastavnik ih upoznaje sa temom za rad :
Osnovna klasifikaciju zanimanja u BIH te im daje
Prema saznanjima koja do sada imate zadatu temu prikazat
ete na plakatima. Svaka grupa radit e u razliitom uglu
prostorije i izraivati svoj plakat, s tim da za rad moe
koristiti iskljuivo flomastere u jednoj boji; npr. 1. grupa
koristi flomastere crvene boje, 2. grupa flomastere zelene
boje, 3. grupa flomastere plave boje.Vrijeme predvieno
za rad jeste 20-30 minuta. Plakati se izlau u onom dijelu
prostorije u kojem je grupa i radila. Nakon to izloite svoj
plakat, svaka grupa krenut e u obilazak plakata drugih
grupa, pri emu imate mogunost da pravite korekcije,
dopune ili ispravke istih, ali koristei iskljuivo boju
flomastera kojom ste radili u svojoj grupi.
Na kraju, svaka grupa pred razredom radi
prezentaciju dopunjenih plakata.
- Koliko vam je poznata klasifikacija zanimanja u
BiH?
- Da li ste imali potekoa da se prisjetite veeg
broja zanimanja?
- ta mislite zato pojedina zanimanja imaju
elitni status?
Sekvence:
- ta bi bila vana ili relevantna informacija o
odreenom zanimanju?
Vodi kroz zanimanja
Nastavnik na nivou razreda radi pregled Vodia kroz
zanimanja za uenike zavrnih razreda osnovne kole s
posebnim osvrtom na:
- prijedlog klasifikacije zanimanja sa strunim
kompetencijama, pregled srednjeg
obrazovanja u BiH, zanimanja,
- skupina zanimanja i strunih kvalifikacija (osvrt
na R8: Budue zanimanje = moj izbor).
Prezentirane informacije se uporeuju sa izaenim
plakatima o klasifikaciji zanimanja i kola.
Trajanje: 90 minuta
Socijalna
Rad u grupi
forma:
Plakati, vie flomastera istih i razliitih boja
Vodi kroz zanimanja za uenike zavrnih razreda osnovne
kole
73
4.10 R10: Set upitnika Strune oblasti
Uenici proiruju znanja o putevima srednjeg obrazovanja i
Ciljevi:
klasifikaciji zanimanja u BiH.
Metode: Popunjavanje upitnika
Nastavnik uenicima predstavlja set upitnika

Strune oblasti koji e im olakati shvatanje
Sekvence: klasifikaciju srednjeg strunog obrazovanja, te
klasifikaciju zanimanja u BiH.
Svaki uenik samostalno popunjava svoj set
upitnika.
Trajanje: 45 minuta
Socijalna Rad u grupi

forma: Individualni rad
Moderacijski materijal: Set upitnika Strune oblasti
Ona direktorica/On direktor

4.11 R11: Novac jeste najvaniji za izbor zanimanja/Novac nije
najvaniji za izbor zanimanja
Uenici znaju identificirati predrasude.Uporeuju vlastito

miljenje sa miljenjem drugih. Znaju zastupati svoje stavove
Ciljevi: i uvjerenja.
Razmiljaju o stavovima i miljenju drugih. Razvijaju vjetine
komuniciranja i kulture dijaloga.
Metode: Debata
Nastavnik uenicima saoptava da e se naredna
dva asa baviti temom predrasuda i stereotipa, te
im prezentira dvije mogue teme i trai od njih da
glasanjem odlue o kojoj temi e diskutirati:
Tema 1 Ona direktorica / On direktor
Tema 2 Novac je najvaniji za izbor zanimanja /
Novac
nije najvaniji za izbor zanimanja
Uenici se potom, izvlaenjem unaprijed
Sekvence: pripremljenih
ceduljica ,dijele u tri istobrojne grupe: grupa 1,
grupa 2,
grupa 3 (koja e biti porota).
Predstavnici grupe 1 i grupe 2 izvlae kartice na
kojima su teme:
1. Ona direktorica / Novac jeste najvaniji za izbor
zanimanja (zavisno od izbora teme)

74
2. On direktor / Novac nije najvaniji za izbor
zanimanja
(zavisno od izbora teme)
Teme se proitaju naglas, a potom nastavnik daje
Do kraja 1. asa grupe 1 i 2 radit e na pripremi
za debatu. Kao pomo mogu vam posluiti teze
izdvojene na Obrascu za kopiranje 8/ Obrascu
za kopiranje 9 (zavisno od izabrane teme). Za
to vrijeme 3. grupa(porota) ima zadatak da sa
lanovima svoje grupe razgovara na istu temu
i eventualno, prema svojim stavovima, izvri
klasifikaciju zanimanja na muka i enska, uz
napomenu da stavovi njihove grupe ni u kojem
sluaju ne smiju uticati na odluku o pobjedniku
debate.
Na poetku 2. asa nastavnik daje dalje upute za
rad:
Predstavnici afirmacijske i negacijske grupe sada
e prezentirati svoje argumente nakon ega e
obje strane imati mogunost da postavljaju pitanja
i rade na pobijanju teza suprotne grupe. Izlaganja
e trajati 20-25 minuta. Porota e paljivo pratiti
izlaganja, te na kraju, iskljuivo na temelju iznesenih
teza i agrumenata, donijeti odluku o boljoj ekipi.
Za tu priliku mogu se koristiti i kartonii razliite
boje, npr. zeleni kartoni izraavaju slaganje, a
crveni kartoni izraavaju neslaganje sa iznesenim
navodima.
Prilikom izlaganja, vrlo je vano da nastavnik
prati vjebu i ne dozvoli da diskusija i iznesena
argumentacija izau iz okvira vjebe.
Po zavretku debate, 3. grupa kratko prezentira svoj
plakat.
- Koliko su stereotipi o izboru zanimanja prisutni u
dananjem drutvu?
- Moete li se pored spolnih predrasuda prisjetiti jo
nekih?
- Poznajete li suprotne primjere koji predrasude
pobijaju i pokazuju suprotno?
- Da li je pri zauzimanju vlastitih stavova vano
razmiljati i o stavovima drugih ljudi?
- Kako biste ocijenili komunikaciju tokom izvoenja
vjebe?
- Koliko je vana kultura dijaloga u svakodnevnom
ivotu, odnosno u koli ili na poslu?
- Kako moemo unaprijediti vjetine komuniciranja?
Osvrt na radionicu
Uesnici identificiraju predrasude o tipino mukim i
tipino enskim zanimanjima. Upoznaju sebe i druge i
unapreuju vlastite kompetencije.
Trajanje: 90 minuta
Olovke, flomasteri, papiri
Moderacijski materijal: Obrazac za kopiranje 8
Obrazac za kopiranje 9
75
4.12 R12: Set upitnika Netradicionalna zanimanja
Uenici identificiraju predrasude i stereotipe o tipino
Ciljevi: mukim i tipino enskim zanimanjima.Uporeuju
vlastito miljenje sa miljenjem drugih.
Metode: Pregled i primjena upitnika
Uenicima se predstavlja set upitnika
Sekvence: Netradicionalna zanimanja.
Upitnici se analiziraju i popunjavaju.
Trajanje: 45 minuta
Socijalna forma: Individualni rad
Moderacijski materijal: Set upitnika Netradicionalna zanimanja
76
Reenice impulsi:
Tano znam kojim se poslovima

Veoma sam optimistian po moji roditelji bave u svom
pitanju moje budunosti u zanimanju.
kolovanju i svijetu rada.
Mnogi mi daju savjete u vezi
Ve tano znam ta elim da izbora kolovanja.
postanem.
Tano znam kakve su
Siguran sam da u jednom raditi mogunosti zapoljavanja
u svom eljenom zanimanju. nakon zavretka kole, odnosno
univerziteta.
Intenzivno sam se raspitao
o mogunostima zarade u Znam koji su najvaniji poslovi
pojedinim zanimanjima. u mom eljenom zanimanju.

Roditelji mi esto kau ta treba Ve dobro znam ta su moje
da budem. sposobnosti i vrline.
Vano mi je ta misle moji Slobodno mogu da govorim

prijatelji. o svojim sposobnostima i
vrlinama.
78
Obrazac za kopiranje 2/radionica R3
Kartice sa kljunim rijeima
pouzdanost stres timski rad
ene u struci sposobnosti nova zanimanja
uslovi rada predstave o cjeloivotno

zanimanju uenje
komunikacija radna atmosfera prednosti i

nedostaci
odmor pravina plata gubitak radnog

mjesta
79
PRIRUNIK ZA NASTAVNIKE OSNOVNIH KOLA I OMLADINSKE LIDERE PETOFAZNI MODEL PROFESIONALNE ORIJENTACIJE Obrazac za kopiranje 3/1/radionica R5
Primjer:
Izvjetaj menadera hotela na brodu /
kvalifikacioni okvir hotelskog menadera
Svoj posao poinjem od ranog jutra mnogim brojkama, jer moraju da se provjere
statistike od prethodnog dana iz svih oblasti broda (barovi, restorani, prodavnice,
kazino). Onda se bavim aktualnim dnevnim planom i odlazim na jutarnju
konferenciju. Tamo se sastajem sa svojim efovima slubi iz oblasti hotela i
razgovaram sa njima o glavnim dogaajima za taj dan, kao i informacijama o VIP-
osobama koje su trenutno na brodu. Slijedi sastanak sa nautiarima i kapetanom.
Tu je rije o ruti broda, da li moe da se ue u sve luke kako su planirane. Daljnji
tok radnog dana prolazi uz obavljanje prepiske, kontrolnim obilascima palube,
linim kontaktom sa gostima hotela i prikupljanjem komentara gostiju (prijedlozi,
pohvala, kritika, itd.).
Prednosti mog zanimanja su: ogromne mogunosti za napredovanje, kontakt
sa mnogim ljudima i visoka zarada. Osim toga, industrija odmora i razonode i
dalje je privredna grana u ekspanziji koja je stoga relativno bezbjedna od kriza.
Posjeujem mnoge zanimljive zemlje. Saznajem dosta toga o drugim kulturama i,
kada mi dnevni raspored dozvoli, pratim goste u obilasku znamenitosti.
Postoji i tamna strana mog zanimanja. Morate biti svjesni da na brodu nemate
ureeno radno vrijeme, da morate stalno biti dostupni i da esto, vie mjeseci,
morate biti van kue, to gotovo onemoguava uredan porodini ivot.
80
Obrazac za kopiranje 3/2/ radionica R5
Primjer:
Izvjetaj menadera hotela na brodu /
Opis posla hotelskog menadera
Moje zanimanje pred mene postavlja mnoge zahtjeve : elju za uspostavljanjem

kontakata, jeziku spretnost, organizacione sposobnosti, veliko ope znanje,
poznavanje stranih jezika, vidova ophoenja, strpljenje, spretnost u pregovaranju
i sposobnost razmiljanja u kontekstima. Sposobnost timskog rada i velika svijest
o odgovornosti neophodni su za uspjeno obavljanje ovog posla. Fiziki moram
biti u odlinoj kondiciji.
Odgovoran sam za oko 1000 zaposlenih i do 4000 gostiju.
Osim toga, u mojoj brani nikad nema ivota od stare slave. Usavravanje u svim
oblastima (motivacija zaposlenih, line obuke, menadment kriznih situacija, itd.)
neizostavno je ako elite da ostanete u vrhu. Lino sam poeo nakon trogodinje
ugostiteljske kole kao hotelski administrator. Na svom putu do menadera hotela
nailazio sam stalno na nastavnike, nadreene i kolege koji su prepoznali moje
prednosti.
Mladima bih u vezi izbora zanimanja preporuio da steknu to ire ope
obrazovanje, te da svoju odluku o zanimanju donesu u skladu sa sopstvenim
oekivanjima, interesovanjima i dobrim stranama.
81
Cedulja sa kljunim rijeima: hotelski menader na brodu za krstarenja
82
Obrazac za kopiranje 5/1/radionica R5
Primjer: izvjetaj hotelskog menadera na brodu /
kvalifikacioni okvir hotelskog menadera
Svoj posao poinjem od ranog jutra mnogim brojkama,jer moraju da se provjere

statistike od prethodnog dana iz svih oblasti broda (barovi, restorani, prodavnice,
kazino). Onda se bavim aktualnim dnevnim planom i odlazim na jutarnju
konferenciju. Tamo se sastajem sa svojim efovima slubi iz oblasti hotela i
razgovaram sa njima o glavnim dogaajima za taj dan, kao i informacijama o VIP-
osobama koje su trenutno na brodu. Slijedi sastanak sa nautiarima i kapetanom.
Tu je rije o ruti broda, da li moe da se ue u sve luke kako je planirano. Daljnji
tok radnog dana prolazi uz obavljanje prepiske, kontrolnim obilascima palube,
linim kontaktom sa gostima hotela i prikupljanjem komentara gostiju (prijedlozi,
pohvala, kritika, itd.).
Prednosti mog zanimanja su :ogromne mogunosti za napredovanje, kontakt
sa mnogim ljudima i visoka zarada. Osim toga, industrija odmora i razonode i
dalje je privredna grana u ekspanziji koja je stoga relativno bezbjedna od kriza.
Posjeujem mnoge zanimljive zemlje. Saznajem dosta toga o drugim kulturama i,
kada mi dnevni raspored dozvoli, pratim goste u obilasku znamenitosti.
Postoji i tamna strana mog zanimanja. Morate biti svjesni da na brodu nemate
ureeno radno vrijeme, da morate stalno biti dostupni i da esto, vie mjeseci,
morate biti van kue, to gotovo onemoguava uredan porodini ivot
83
PRIRUNIK ZA NASTAVNIKE OSNOVNIH KOLA I OMLADINSKE LIDERE PETOFAZNI MODEL PROFESIONALNE ORIJENTACIJE Obrazac za kopiranje 5/2/radionica R5
Kontrolni list
Primjer: Izvetaj menadera hotela na brodu

/ Opis posla hotelskog menadera
Moje zanimanje pred mene postavlja mnoge zahtjeve : elju za uspostavljanjem

kontakata, jeziku spretnost, organizacione sposobnosti, veliko ope znanje,
poznavanje stranih jezika, vidovi ophoenja, strpljenje, spretnost u pregovaranju
i sposobnost razmiljanja u kontekstima. Sposobnost timskog rada i velika svjest
o odgovornosti neophodni su za uspjeno obavljanje ovog posla. Fiziki moram
biti u odlinoj kondiciji.
Odgovoran sam za oko 1000 zaposlenih i do 4000 gostiju.
Osim toga, u mojoj brani nikad nema ivota od stare slave. Usavravanje u svim
oblastima (motivacija zaposlenih, line obuke, menadment kriznih situacija, itd.)
neizostavno je ako elite da ostanete u vrhu. Lino sam poeo nakon trogodinje
ugostiteljske kole kao hotelski administrator. Na svom putu do menadera hotela
nailazio sam stalno na nastavnike, nadreene i kolege koji su prepoznali moje
prednosti.
Mladima bih u vezi izbora zanimanja preporuio da steknu to ire opte
obrazovanje, te da svoju odluku o zanimanju donesu u skladu sa sopstvenim
oekivanjima, interesovanjima i dobrim stranama.
84
Obrazac za kopiranje 6/ radionica R5
Cedulja sa kljunim rijeima:
menader hotela na brodu za krstarenja
Posao
Provjera statistike Prepiska
Izrada dnevnog plana Kontrolni obilasci
Jutarnja konferencija: efovi slubi Kontakt sa gostima hotela
Kapetan ruta broda
Prednosti
Posao je bezbjedan od moguih kriza
Dobri izgledi za napredovanje
Upoznavanje zanimljivih zemalja
Kontakt sa ljudima
Uenje
Dobra zarada
Tamne strane
nema urednog radnog vremena
porodian ivot gotovo nemogu
mjesecima odsutan
Zahtjevi
Strpljenje
elja za uspostavljanjem kontakata
Spretnost u pregovaranju
Jezika spretnost
Razmiljanje u kontekstima
Organizaciona spretnost
Sposobnost timskog rada
iroko ope obrazovanje
Svijest o odgovornosti
Poznavanje stranih jezika
Odlina fizika kondicija
Dobro ophoenje
Usavravanje
Motivacija zaposlenih
Lina usavravanja
Menadment kriznih situacija
Izbor zanimanja
iroko ope obrazovanje
odluka o zanimanju u saglasnosti sa oekivanjima,interesovanjima, prednostima
85
PRIRUNIK ZA NASTAVNIKE OSNOVNIH KOLA I OMLADINSKE LIDERE PETOFAZNI MODEL PROFESIONALNE ORIJENTACIJE Obrazac za kopiranje 7/ radionica R6
zanimanja sa tradicijom zanimanja bez tradicije
tipina muka tipina enska zanimanja
zanimanja sa visokim drutvenim ugledom
zanimanja sa dobrim mogunostima zarade
zanimanja sa dugim kolovanjem
omiljena zanimanja manje omiljena zanimanja
kreativna zanimanja manje kreativna zanimanja
bezopasna zanimanja opasna zanimanja
naporna zanimanja manje naporna zanimanja
86
Set upitnika strune oblasti/ radionica R10
Porodice zanimanja
Poljoprivreda i prerada hrane (10)
umarstvo i obrada drveta (7)

Geologija, rudarstvo i metalurgija (10)

Mainstvo i obrada metala (13)
Elektrotehnika (8)
Tekstilstvo i koarstvo (7)
Hemija, nemetali i grafiarstvo (5)
Ugostiteljstvo i turizam (5)
Geodezija i graevinarstvo (7)
Saobraaj (10)
Ekonomija, pravo, administracija
i trgovina (5)
Zdravstvo (6)
Ostale djelatnosti (8)
87
Klasifikujmo zanimanja u odgovarajue porodice zanimanja
Na radnom listu pokuaj klasifikovati dolje navedena zanimanja u odgovarajue

porodice zanimanja:
H
Poljoprivreda i prerada hrane P Hemija, nemetali i grafiarstvo
G
umarstvo i obrada drveta Geodezija i graevinarstvo
S
Geologija, rudarstvo i metalurgija R Saobraaj
U
Mainstvo i obrada metala M Ugostiteljstvo i turizam
Z
Elektrotehnika E Zdravstvo
Ekonomija, pravo, administracija, T
EP Tekstil i koarstvo
trgovina
Ostale djelatnosti O
umarski tehniar Prehrambeni proizvoa

Metalurki tehniar Tehniar cestovnog saobraaja
Hemijski tehniar Tehniar za obradu drveta
Poljoprivredni tehniar Tehniar elektroenergetike
Mainski tehniar Medicinski tehniar
Turistiki tehniar Koar
Fiziotarapeutski tehniar Ekoloki tehniar
Prehrambeni tehniar Automehaniar
Tehniar raunarstva Tehniar PTT prometa
Farmaceutski tehniar Veterinarski tehniar
Metalurg Voza motornih vozila
Aviotehniar Konobar
Kozmetiki tehniar Rasadniar
Cvjear-vrtlar Tehniar elektronike
Rukovalac graevinskim i Graditelj i restaurator
pretovarnim mainama muzikih instrumenata
Laboratorijsko-sanitarni tehniar Farmer
Kuhar Grafiki tehniar
Obuar Tehniar eljeznikog saobraaja
88
Mesar Zubno-stomatoloki tehniar
Tehniar u industriji nemetala Zavariva
Frizer Voar-vinogradar
Zidar (moler,keramiar,fasader) Geodetski tehniar
Pekar Slastiar
Proizvoa primarnih proizvoda
Valjaoniar
od drveta
PTT manipulant Dimnjaar
Akuersko-ginekoloki tehniar Instalater
Stolar Brodovoa
Tehniar za mehatroniku Pirotehniar
Graevinski tehniar Geoloki tehniar
Ugostiteljsko-kulinarski tehniar Trgovac
Ekonomski tehniar Fotograf
Urar Kroja
Preraiva mlijeka Elektriar
Rukovatelj rudarskom
Zlatar-draguljar
mehanizacijom
Hemijski operater Rudarski tehniar
Manipulant u eljeznikom
Tapetar-dekorater
saobraaju
Armira-betonirac Elektriar-mehaniar
Metalobrusa Izolater-asfalter
Mehaniar Obraiva metala rezanjem
Autoelektriar Tesar-polaga obloga
Geobua Mehaniar rudarskih strojeva
Kova Elektriar telekomunikacija
Finomehaniar Oplemenjiva mineralnih sirovina
Kamenorezac Tekstilni tehiar
Tehniar vodnog prometa Koarski tehiar
Limar Monter
Poslovno-pravni tehniar Tekstilac
Trgovinski tehniar Bravar
Rudar Galanterist
Poslovni sekretar umar
89
Panja, slijepi putnik!

U svakoj porodici zanimanja potkralo se neko zanimanje koje tu ne spada.
Ui mu u trag pomou leksikona zanimanja i svrstaj ga na pravo mjesto.
Nai i naziv porodice zanimanja i dopii je gornju tabelu.
Naziv porodice zanimanja:

Poljoprivredni tehniar, veterinarski tehniar, prehrambeni tehniar, farmer,
mesar, cvjear-vrtlar, prehrambeni proizvoa, preraiva mlijeka, voar-
vinogradar, stolar

umarski tehniar, tehniar za obradu drveta, umar, elektriar, rasadniar,

proizvoa primarnih proizvoda od drveta, tapetar-dekorater,

Rudarski tehniar, metalurki tehniar, geoloki tehniar, pirotehniar, rukovatelj
rudarskom mehanizacijom, valjaoniar, metalurg, mehaniar rudarskih maina,
geobua, oplemenjiva mineralnih sirovina,

Mainski tehniar, automehaniar, bravar, zavariva, instalater, brodovoa, monter,

mehaniar, metalobrusa, obraiva metala rezanjem, kova, finomehaniar

Tehniar elektroenergetike, tehniar elektronike, tehniar za raunarstvo,
tehniar za mehanotroniku, elektroniar-mehaniar, elektriar telekomunikacija,
izolater-asfalter, autoelektriar
Grafiki tehniar, tehniar u industriji nemetala, hemijski operater, hemijski

90 tehniar, pekar,
Graevinski tehniar, geodetski tehniar, limar, armira-betonirac, tesar-polaga

obloga, kamenorezac, zidar (moler, keramiar, fasader)

Tehniar drumskog saobraaja, aviotehniar, tehniar PTT saobraaja, tehniar
vodnog saobraaja, tehniar eljeznikog saobraaja, voza motornih vozila,
rukovalac graevinskim i pretovarnim mainama, manipulant u eljeznikom
saobraaju, rudar, PTT manipulant,
Tekstilni tehniar, koarski tehniar, urar, tekstilac, galanterist, koar, obuar

Ugostiteljsko-kulinarski tehniar, trgovac, konobar, slastiar, kuhar,
Ekonomski tehniar, frizer, poslovni sekretar, poslovno-pravni tehniar, trgovinski

tehniar

Medicinski tehniar, farmaceutski tehniar, fizioterapeutski tehniar, zubno-
stomatoloki tehniar, laboratorijsko-sanitarni tehniar, akuersko-ginekoloki
tehniar, turistiki tehniar

Ekoloki tehniar, kozmetiki tehniar, dimnjaar, graditelj i restaurator muzikih
instrumenata, fotograf, zlatar-draguljar, kroja
91
U kojim zanimanjima se ...?
Radi sa ... Navedi zanimanja
drvetom
metalom
namirnicama
graevinskim materijalom
ureajima za pisanje
osobama koje imaju

zdravstvene tekoe
strujom
92
Porodice zanimanja - moj privremeni bilans
1. Bavljenje porodicama zanimanja za mene je bilo ...
2. Znam ta je porodica zanimanja, struna oblast... DA NE

3. Objasni: struna oblast je ...
4. Dosta sam saznao o strunim oblastima ... DA NE
5. ta bih jo elio/eljela saznati na ovu temu:
6. Test interesovanja bio je za mene ...

zato to ....
7. Mislim da je bilo vano da se bavim svojim interesovanjima, jer ... .
8. Imam osjeaj da sam kroz bavljenje oblastima mog interesovanja stekao

jasniji pregled..
DA NE
93
PRIRUNIK ZA NASTAVNIKE OSNOVNIH KOLA I OMLADINSKE LIDERE PETOFAZNI MODEL PROFESIONALNE ORIJENTACIJE Obrazac za kopiranje 8/ radionica R:11
DEBATA MOGUE TVRDNJE
Kod izbora zanimanja na umu treba imati i novac.
Domaice treba da budu plaene za svoj rad.
Dobro obrazovanje nije presudno za platu.
Nastavnici su isuvie/premalo plaeni.
Za puno para radio bih i na naftnoj platformi.
Menaderi previe zarauju.
Ko eli da radi, nalazi posao.
Ako mogu dobro da zaradim, radit u bilo koji posao.
Nezaposleni ne ele da rade.
Nezaposleni treba da dobiju dovoljno novca za svoj ivot i ivot svoje

porodice.
Ljudi koji rade teke fizike poslove treba vie da zarauju.
Neki ljudi puno zarauju, a ne rade skoro nita.
Radnici koji rade u smjenama i nou treba vie da zarauju od onih koji
rade preko dana.
94
Obrazac za kopiranje 9/ radionica R:11
DEBATA MOGUE TVRDNJE
ena treba da se uda, vodi domainstvo i vaspitava djecu.
ene se udaju i dobijaju djecu; nije neophodno dugo i skupo kolovanje.
ene kuhaju bolje od mukaraca.
Djeaci su zanatski spretniji od djevojica.
Majka prve tri godine nakon roenja djeteta treba da ostane kod kue.
Majke koje rade vie su optereene od mukaraca.
Djeca majki koje rade uglavnom su problematina.
Mukarci gotovo uvijek vie zarauju od ena.
Okolina ne odobrava da se djeaci igraju sa lutkama kao djevojice.
Djeca zaposlenih ena jedu samo nezdrave, gotove proizvode.
ena po prirodi ima sklonost ka brinom i socijalnom ponaanju.
ene su rijetko na rukovodeim pozicijama.
95
PRIRUNIK ZA NASTAVNIKE OSNOVNIH KOLA I OMLADINSKE LIDERE PETOFAZNI MODEL PROFESIONALNE ORIJENTACIJE Set upitnika Netradicionalna zanimanja/ radionica R:12
Oekivanja od ene / mukarca

Koje osobina smatra vanim?
U tablici su navedene razliite osobine mukaraca i ena.

Razmisli, te na skali od 1 do 5 procjeni koliko je svaka osobina vana za enu, a
koliko za mukarca.
1 2 3 4 5
NEVANO VEOMA VANO
Broj koji odgovara tvojoj procjeni upii u kolonu kod svake tvrdnje.
Nakon toga, neka zajedniku procjenu napravi itavo odjeljenje.
Procjena Procjena
ena Mukarac
Osobine: odjeljenja: odjeljenja:
ene Mukarci
uredna - uredan
lijepa - lijep
njegovana - njegovan
dinamina - dinamian
mlada - mlad
ljubazna - ljubazan
armantna -
armantan
uspena - uspjean
vitka -vitak
iskrena - iskren
tedljiva -tedljiv
snana - snaan
vjeta u kunim
poslovima vjet u
kunim poslovima
njena - njean
umiljata - umiljat
graciozna - graciozan
oputena - oputen
sportski tip
duhovita - duhovit
otvorena - otvoren
saosjeajna -
saosjeajan
96
Prikaz idealne ene / idealnog mukarca
Razmisli kako se u drutvu prikazuje idealna ena / idealan mukarac.

Koje su tipine osobine idealne ene / idealnog mukarca?
Idealne ene: Idealni mukarci:
Posebna panja kod ena se Posebna panja kod mukaraca se

obraa na: obraa na:
Kako je dolo do tih idealnih predstava?
97
Tipino zanimanje za ene / za mukarce?
Razmisli u koju kolonu se najbolje uklapaju izdvojene porodice zanimanja.

Da li ih moemo podijeliti na tipine enske i tipine muke?
-zanimanje: - zanimanje: /- zanimanje:
Porodice zanimanja:
poljoprivreda i prerada hrane, geologija, rudarstvo i metalurgija, mainstvo
i obrada metala, elektrotehnika, hemija, nemetali i grafiarstvo, tekstilstvo i
koarstvo, umarstvo i obrada drveta, geodezija i graevinarstvo, ugostiteljstvo
i turizam, ekonomija, pravo, administracija i trgovina, saobraaj, zdravstvo,
ostale djelatnosti
Koja su po tebi tipina enske, a koja tipina muke zanimanja?
tipino -zanimanje: tipino -zanimanje:
98
5.ETVRTA FAZA/modul: REALNI SUSRETI
SADRAJI:
Socijalna mrea (networking)
Priprema realnih susreta
Realizacija realnih susreta
Refleksija realnih susreta
Poduzetnitvo
TRAJANJE:
31 as (13 asova u predzadnjem razredu i 18 asova u zavrnom razredu)

Socijalna mrea (networking) kao alat pri realizaciji realnih susreta
Znaaj realnih susreta za izbor daljnjeg kolovanja i zanimanja
Organizacija realnih susreta
Samostalna i organizirana posjeta srednjim kolama
Eksperti u nastavi
Individualna praksa u preduzeu
Promjenjivi svijet rada, poduzetnitvo
Kako je u opisu IV faze ovog modela profesionalne orijentacije i pomenuto, realni

susreti podrazumijevaju prikupljanje informacija o zanimanjima kroz direktne
susrete sa svijetom rada, odnosno kroz:
raspitivanje o zanimanjima odlaskom u kolu ili preduzee,
organiziranje posjeta eksperata,strunjaka, u nastavi ( npr. knjigovoe,
policajca, medicinskog tehniara, slastiara i sl. ),
susrete iz oblasti obrazovanja (dani prakse-isprobavanja u kolama),
susrete sa institucijama relevantnim za zanimanja (Sluba za zapoljavanje),
posjete sajmovima za informisanje o zanimanjima,
dane individualne strune prakse (praksa u preduzeu i kolska praksa),
jednodnevne informativne manifestacije (npr. sajam za informisanje o
zanimanjima Girls/boys day) ,
dane informisanja o kolama(Dani otvorenih vrata).
Dakle, prije nego to mlada osoba donese konanu odluku, korisno je da pogleda
i iz vlastitog iskustva shvati kako izgleda odreeno kolovanje/zanimanje u
stvarnosti, te da provjeri da li se njeni lini preduslovi poklapaju sa stvarnim
zahtjevima.
99
PROCES ORGANIZIRANJA REALNIH SUSRETA:

Za ovaj modul predvieno je trinaest asova u predzadnjem razredu osnovne
kole. Dio asova je mogue realizirati tokom nastave, a dio u okviru slobodnih
aktivnosti.
5.1 Susreti sa srednjim kolama

Susrete sa srednjim kolama bi trebalo posmatrati kao proces koji poinje
u predzadnjem razredu osnovne kole, gdje uenici ostvaruju prve uvide u
srednjokolski sistem, a svoja saznanja produbljuju tokom zavrnog razreda.
Susrete sa srednjim kolama je mogue organizirati:

posjetom uenika srednjim kolama;
posjetom srednjih kola osnovnoj koli;
organizacijom ili posjetom sajmu profesionalne orijentacije.
U sva tri navedena naina organizacije, potrebno je izvriti pripremu nastavnika i

uenika, realizaciju i naknadni osvrt na aktivnost.
Pod posjetom uenika srednjim kolama podrazumijevamo organiziranu posjetu

od strane osnovne kole i individualnu posjetu uenika.Organiziranom posjetom
postiemo da vei broj uenika sazna ve unaprijed pripremljene relevantne
informacije vezano za srednju kolu. U predzadnjem razredu osnovne kole ovim
vidom informisanja postiemo razvoj zainteresiranosti uenika koji je preduslov
za motivaciju, dalje istraivanje, kao i samoinformisanje.
U zavrnom razredu bi bilo poeljno da se, u saradnji sa lokalnom zajednicom,

organiziraju sajmovi profesionalne orijentacije na kojima bi uenici na jednom
mjestu mogli produbiti svoja znanja o srednjokolskom sistemu obrazovanja.
Kao primjer dobre prakse pokazala se organizacija tzv. Dani otvorenih vrata,
gdje uenici imaju priliku samostalno i u prisustvu roditelja posjetiti srednje
kole i dodatno se informisati. Takoer, jedan od naina saradnje sa srednjim
kolama je i poziv srednjim kolama da posjete osnovne kole i organiziraju svoje
predstavljanje. Prilikom posjete srednjih kola, poeljno je uz prisustvo njihovih
profesora, obezbijediti i prisustvo sadanjih uenika tih srednjih kola kako bi
uenici imali priliku upoznati se i sa iskustvima onih koji trenutno pohaaju datu
kolu.
Priprema nastavnika za organiziranu posjetu srednjim kolama pored ostalog

ukljuuje:
Izradu prijedloga okvirnog plana predstojeih aktivnosti ukljuuje

naelne dogovore sa predstavnicima srednjih kola;
100 Odluku nastavnikog vijea i saglasnost direktora;
Informiranje roditelja/staratelja o planiranim aktivnostima;
Definisanje termina i dogovor o programu posjete srednjim kolama;
Pripremu uenika (definisanje naina dolaska i odlaska, pravila ponaanja,
priprema moguih pitanja i naina dokumentiranja posjete)
Realizacija/sprovoenje posjete srednjim kolama ukljuuje:
Moderaciju nastavnika prilikom posjete (pozdravna rije, usmjeravanje

toka komunikacije, usmjeravanje kratkih izlaganja)
Dokumentiranje posjete: fotografije, videosnimci, tonski snimci i sl.
Uenici kroz intervjue, diskusije, obilazak laboratorija i na sline naine
dolaze do potrebnih saznanja.
Naknadna obrada nakon posjete srednjim kolama podrazumijeva

razmjenu steenih informacija i iskustava kojima se produbljuju saznanja
i otvaraju nova pitanja na koje je potrebno pronai odgovore.
Naknadnu obradu moemo postii:
Izradom barometara raspoloenja

Diskusijom
Izradom individualnih ili grupnih izvjetaja o realiziranoj posjeti
Izradom plakata srednjih kola
5.2 Susreti sa ekspertima

Eksperti su strunjaci u svojim zanimanjima koji imaju relevantno radno iskustvo,
te svoja iskustva mogu pribliiti uenicima, razgovarajui sa njima o svom
zanimanju, obrazovanju, te radnom mjestu.
U godinjem planu profesionalne orijentacije, u predzadnjem razredu osnovne

kole predviena je realizacija 5 asova susreta sa ekspertima, dok su u zavrnom
razredu predviena 4 asa. Ovi asovi se mogu realizirati na odjeljenjskoj
zajednici, kao i na asovima drugih predmeta na koje se mogu pozvati eksperti iz
oblasti koja se izuava.
Priprema nastavnika za dovoenje eksperta u nastavu:
U saradnji sa uenicima ili na drugi nain izabrati oblasti iz koje bi voljeli

susresti eksperta
Putem socijalne mree pronalazak eksperata i ostvarivanje kontakta
Planiranje asova na koje je mogue dovesti eksperta (na jednom asu je
mogue dovesti dva ili vie eksperata)
Definisanje termina i dogovor o programu posjete 101
Priprema uenika (pravila ponaanja, priprema moguih pitanja i naina
dokumentiranja posjete)
Realizacija/sprovoenje podrazumijeva:
Moderaciju nastavnika prilikom posjete (pozdravna rije, usmjeravanje

toka komunikacije, usmjeravanje kratkih izlaganja)
Dokumentiranje posjete: fotografije, videosnimci, tonski snimci i sl.
Uenici kroz intervjue, diskusije i na sline naine dolaze do potrebnih
saznanja.
Naknadnu obradu moemo postii:
Izradom barometara raspoloenja

Diskusijom
Izradom individualnih ili grupnih izvjetaja o realiziranoj posjeti
U organizaciju izbora eksperata potrebno je aktivno ukljuiti roditelje, jer se

meu roditeljima uenika sigurno mogu pronai eksperti razliitog obrazovnog
nivoa i razliitih zanimanja, a koji su uspjeni u poslovima koje obavljaju. Takoer,
s obzirom na zajedniki cilj koji nastavni kadar ima sa roditeljima, a to je u ovom
sluaju pribliavanje svijeta rada uenicima, roditelji mogu preporuiti i svoje
prijatelje i poznanike za koje znaju da su eksperti u svom zanimanju.
5.3 Praksa u koli/ praksa u preduzeu

U programu profesionalne orijentacije za uenike VII razreda/VIII razreda
devetogodinje kole planirana su 4 asa za praksu u koli (individualno ili grupno
prisustvo u srednjoj koli), a ukoliko postoji mogunost realizacije, uenici
mogu provesti i jedan do dva dana u nekom od preduzea. Postupak realizacije
je slian kao u dva prethodna primjera, s tom razlikom da ovakva vrsta realnih
susreta iziskuje vee sigurnosne mjere i usku saradnju sa roditeljima. Roditelji
se mogu ukljuiti i prilikom pronalaska mjesta za praksu. Na ovaj nain uenici
mogu dobiti najvie saznanja o svom buduem zanimanju, te stei realnija znanja
o eljenom zanimanju. Praksa u koli podrazumijeva visok stepen saradnje sa
srednjim kolama. Uenici koji su zainteresovani, ukoliko je mogua realizacija
ovisno od mogunosti srednje kole, mogu prisustvovati asovima na kojima se
izuavaju struni predmeti.
102
PREGLED RADIONICA U MODULU REALNI SUSRETI
R1 : Izbor uenika
R2 : Intervju tokom realnih susreta
predzadnji razred osnovne kole
R:3 Ljudi oko nas/ stvaranje socijalne mree

R4: Globalne/lokalne promjene i svijet zanimanja
R:5 Razvijanje poduzetnikog duha
zavrni razred osnovne kole
103
5.4 R1: Izbor uenika

Uenici e tokom ove radionice/aktivnosti odrediti koja
Cilj:
zanimanja ele poblie upoznati.
Metoda: Rad u grupama ili ekspertska metoda
Podijeliti uenike u grupe na nain da u svakoj grupi

bude do est lanova; grupama podijeliti po etiri
kartice.
Grupe dobijaju razliite zadatke da prodiskutuju i na
karticama zapiu: zanimanja koja bi voljeli poblie
Sekvence:
upoznati, srednje kole koje bi eljeli posjetiti, eksperte
koje bi eljeli upoznati.
Nastavnik prikuplja kartice i sa uenicima razgovara o
tome da li je mogue, i na koji nain, realizirati njihove
elje.
Ovu aktivnost je mogue realizirati veim dijelom van nastave.

Nastavnik moe dati zadatak na kraju asa (10 minuta), a uenici
Trajanje:
se mogu pripremiti do narednog vienja kada mogu zajedno
prodiskutovati (15 minuta).
Moderacijski
Kartice, flomasteri
materijal:
104
5.5 R2: Intervju tokom realnih susreta
Uenici samostalno pripremaju pitanja koja mogu postaviti
Cilj: tokom posjete srednjim kolama ili prilikom razgovora sa
ekspertima.
Metoda: Rad u grupama, klaster-ispitivanje pomou kartica
Nastavnik dijeli uenike u grupe na nain

da grupe dobiju zadatke: posjeta srednjim
kolama, dolazak eksperta u nastavu, odlazak
u firmu.
Svaka grupa ima zadatak da pripremi to vie
pitanja koja bi eljela postaviti tokom posjete.
Pitanja se zapisuju na karticama ili papirima u
boji. Svaka grupa ima kartice drugaije boje.
Vrijeme je ogranieno.
Nakon zapisivanja pitanja, nastavnik zamoli da
predstavnici grupe okae pitanja na nain da
ih klasifikuju u klastere o: zanimanjima, nainu
kolovanja, praktinoj nastavi, mogunostima
daljnjeg obrazovanja, opremljenou kole,
mogunostima daljnjeg usavravanja,
Sekvence: moguim radnim mjestima, zapoljavanju i sl.
Poto uenici obave klasifikaciju pitanja prema
klasterima, nastavnik potie diskusiju o tome
zato se odreena pitanja ponavljaju, koje su
razlike u pitanjima s obzirom na osobe koje
pitamo i o znaaju postavljanja pitanja koja
nam daju vane informacije.
Napomena: Nastavnik moe uenicima dati zadatak da o

ovoj radionici prodiskutuju sa svojim blinjima, koji im mogu
ukazati i na pitanja koja se nisu postavila tokom radionice.
Sljedeeg dana, nastavnik koji je realizirao ovu radionicu, ili
neki drugi predmetni nastavnik sa kojim se postigne dogovor,
moe napraviti kratki osvrt na zadatak koji su uenici dobili.
Na ovaj nain potiemo i aktivno uee roditelja u procesu
profesionalne orijentacije.
Trajanje: 45 minuta

Kartice ili papiri u boji, flomasteri, pribadae ili selotejp,
plakat ili tabla
Obrazac 1 primjeri pitanja za predstavnike srednjih
kola
Moderacijski
Obrazac 2 primjeri pitanja za uenike u srednjim
materijal:
kolama
Obrazac 3 - primjeri pitanja za eksperte
Obrazac 4 primjeri pitanja u organizaciji/firmi
105
S obzirom na slinosti u programu profesionalne orijentacije u predzadnjem

i zavrnom razredu osnovne kole, radionice se mogu realizirati u skladu sa
potrebama uenika i nastavnika. U ovom odjeljku emo prikazati radionice koje,
takoer, pripadaju pripremi za izvoenje realnih susreta.
5.6 R3: Ljudi oko nas/ stvaranje socijalne mree
Uenici su prepoznali vanost socijalne mree, te uvidjeli vanost

saradnje i povezivanja sa drugima u svrhu organiziranja realnih
Ciljevi:
susreta. Takoer, prepoznali su i na koji nain im socijalna
mrea moe pomoi prilikom samostalnog organiziranja realnih
susreta.
Metode: Individualan rad, diskusija
Nastavnik na tabli ili flipchartu nacrta okvire socijalne

mree i da realan primjer socijalne mree.
Uenici uzimaju prazan list papira i olovku, a nakon toga
nastavnik daje sljedeu uputu:
Molim vas da svako za sebe nacrta svoju socijalnu mreu

(kategorije: obitelj, prijatelji, poznanici) i u tu mreu upie
imena ljudi koji pripadaju osnovnim kategorijama. Nakon
toga, pored svakog imena napiite naziv preduzea/
ustanove gdje osoba radi, ako radi, i zanimanje te osobe.
Pokuajte da mrea bude to razgranatija; upiite i osobe
koje vi ne poznajete, ali znate da ih poznaju osobe koje vi
poznajete. Imate dvadeset minuta na raspolaganju.
Kada su uenici zavrili sa crtanjem socijalne mree,

Sekvence: zamoliti ih da prebroje koliko osoba, koliko zanimanja i
koliko preduzea ima svako u svojoj mrei.
Dok uenici broje lanove svoje mree, nastavnik na
tabli napie kategorije: osobe, zanimanja, preduzea.
Nastavnik odabere tri dobrovoljca koji imaju zadatak da
proitaju broj osoba, zanimanja, preduzea koje imaju
u svojoj mrei. Nastavnik zapisuje brojeve ispod naziva
pripadajue kategorije.
Na kraju se brojevi zbrajaju ispod svake kategorije.
106
- Da li ste u svoju mreu upisali i neke osobe kojih se
niste odavno sjetili?
- Zato je mudro kreirati mreu osoba i ustanova kada se
planira karijera?
- Postoji li u vaoj mrei neko ko bi vam mogao pomoi
da posjetite srednju kolu, ili da odete kod te osobe na
radno mjesto i vidite koje poslove obavlja?
Osvrt na radionicu: Proitajte ukupan zbir ispod svake kategorije

(rodbina, prijatelji, preduzea, zanimanja) i napravite osvrt.
Uoit ete da svako od nas poznaje veliki broj osoba razliitih
zanimanja na razliitim radnim mjestima. Ti ljudi, takoer,
poznaju neke druge ljude do kojih se moe doi preko primarne
mree. Socijalna mrea moe biti veoma vana mladima
prilikom izbora daljnjeg kolovanja i zanimanja, jer na ovaj nain
oni mogu prepoznati kome mogu postaviti pitanja vezana za svoj
daljnji izbor i koja sve preduzea mogu posjetiti.
Trajanje: 60 minuta
Socijalna forma: Individualno
Flipchart,
Moderacijski
flomaster,
materijal:
Obrazac 5 primjeri socijalnih mrea, papir, olovka, loptica
107
5.7 R4: Globalne/lokalne promjene i svijet zanimanja
Uenici uviaju da vanjski uticaji konstatno mijenjaju trite

rada. Spoznat e koliko je vano pratiti vijesti, uoavati promjene
i trendove koji mogu uticati na promjene u potranji radnika koji
Ciljevi:
trebaju biti osposobljeni za prilagoavanje razliitim situacijama
u kontekstu cjeloivotnog uenja. Uenici se pripremaju za
pitanja koja mogu postaviti tokom realnih susreta.
Metoda: Rad u grupama, individualan rad
Nastavnik u saradnji sa uenicima priprema asopise,

novine i sve ostalo iz ega se mogu saznati vijesti iz
zemlje i svijeta.
Uenike podijeliti u grupe i svakoj grupi dodijeliti tri do
etiri novine, asopisa.
Zadatak uenika je da sastave popis svih promjena i
trendova koji mogu uticati na trite rada. Te promjene
mogu biti politike, ekonomske, kulturalne, promjena
okolia; Uenici mogu rezati lanke iz novina i asopisa.
Poto su utvrdili koje su to promjene, trebali bi
procijeniti kako takvi trendovi mogu uticati na lokalno
trite rada.
Svaka grupa na plakatu prezentira saznanja do kojih je
dola.
Diskusija:
Sekvence: - Kako globalne promjene mogu uticati na izbor
zanimanja?
- Kako se povoljno moe iskoristiti poznavanje
globalnih trendova?
- Zato je bitno razvijati svoje vjetine tokom
ivota?
- Da li ste kroz ovu vjebu spoznali koja jo
pitanja moete postaviti tokom realnih
susreta?
Napomena: Jedan od prijedloga za as maternjeg jezika moe

biti sastav na temu
Kako globalne promjene mogu uticati na moj izbor
zanimanja?
Osvrt na radionicu: Promjene su neizostavan dio ivota. Uenici

trebaju biti spremni na konstantne prilagodbe i usvajanje novih
znanja kako bi bili konkurentni na tritu rada.
Trajanje: 60 minuta
Socijalna forma: Rad u grupama, individualan rad
Moderacijski
Novine, asopisi, plakati, flomasteri, makaze.
108 materijal:
5.8 R5: Razvijanje poduzetnikog duha
Uenici kroz ovu radionicu spoznaju razlike izmeu rada u

Cilj: javnom sektoru i poduzetnitva. Uenici se pripremaju za
razgovore u preduzeima i sa ekspertima.
Brainstorming, Rad u grupama, Izrada plakata, Plenum,

Metoda:
Prezentacija grupe
Priprema vjeba:
Nastavnik na tabli napie dva kljuna pojma:
1. privatni obrt
2. rad u javnoj ustanovi.
Ispod svakog pojma dopisati Za i Protiv
Zadatak uenika je da metodom modane oluje
(brainstorming) odrede koji su to razlozi za, a koji protiv
privatnog obrta i rada u javnoj ustanovi.
Nastavnik zapisuje neke od argumenata na tabli.
Glavni dio radionice:
Uenike podijeliti u grupe.
Svaka grupa donosi odluku kakav privatni obrt bi
otvorila.
Kada grupa odredi djelatnost, potrebno je da napiu
Sekvence:
popis onoga o emu moraju voditi rauna prilikom
otvaranja obrta (ideje, znanja, pravne mogunosti,
finansije, prostor, zaposlenici, plasiranje proizvoda i
usluga i sl.). Takoer, obratiti panju i na individualne
karakteristike pojedinca.
Prezentacija svake grupe
Diskusija:
- Da li je i koliko bitno razvijanje poduzetnikog
duha?
- ta sve pojedinac treba razvijati kod sebe da bi
postao uspjean poduzetnik?
- Koje su karakteristike uspjenog poduzetnika?
Napomena: Jedan od prijedloga za daljnji rad na ovu temu moe

biti priprema projekta Moje samozapoljavanje.
Pripremna vjeba: 10 minuta
Trajanje: Glavni dio radionice: 30 minuta
Naknadna prezentacija: 20 minuta
Materijal: Posteri, flomasteri, flipchart.
109
Primjeri pitanja za PREDSTAVNIKE SREDNJIH KOLA
Koja zanimanja i struna zvanja se mogu stei u koli koju predstavljate?

Koliko dugo traje kolovanje(obuka) za svako od zanimanja/zvanja?
Da li Vaa kola organizira praktinu nastavu?
Kakva je opremljenost Vae kole?
Koji predmeti se izuavaju u srednjoj koli?
Koji je prosjean broj uenika u odjeljenju?
Pitanja u vezi zanimanja i strunih zvanja koja su posebno interesantna

ueniku:
Koji zadaci i poslovi se obavljaju u okviru zanimanja?

Da li se i kakvi alati koriste pri radu?
Kakve zahtjeve (fizike, karakterne, intelektualne) postavlja ovo
zanimanje?
ta su prednosti, a ta nedostaci zanimanja?
Koje mogunosti obrazovanja i usavravanja postoje u ovom zanimanju?
Kakva je mogunost zapoljavanja u ovom zanimanju?
110
Pitanja za UENIKA IZ SREDNJE KOLE
Za koje zanimanje se koluje?

Da li si ranije matao o nekom drugom zanimanju? Ako jesi, o kojem?
Kako si doao do odluke o izboru zanimanja?
Da li je neko, odnosno neto, uticalo na tvoj izbor zanimanja?
Ako jeste, ko, odnosno ta je uticalo?
Da li ima praktinu nastavu?
Moe li nam neto vie rei o praktinoj nastavi?
Da li bi se opet kolovao za ovo zanimanje?
Zato?
Koje sve predmete ima u srednjoj koli?
Koji su ti posebno zanimljivi struni predmeti i ta se ui u okviru njih?
ta je za tebe bila najvea transformacija nakon osnovne kole?
ta te raduje u tvom kolovanju, ta ti se dopada?
ta manje voli u svom buduem zanimanju?
ta eli da radi nakon zavretka kolovanja; kakvi su tvoji karijerni
planovi?
111
Pitanja za EKSPERTA U ZANIMANJU

Za koje zanimanje ste se kolovali?
Koje je trenutno Vae radno mjesto?
Koje je obrazovanje neophodno za Vae zanimanje i koliko dugo traje?
Koji se sve poslovi obavljaju u Vaem zanimanju?
Koja sredstva rada se koriste?
Sa kojim materijalima se radi?
Kakva je podjela radnog vremena?
Gdje se sve moe zaposliti osoba sa Vaim zanimanjem?
Na koji nain ste izabrali ba to zanimanje?
Koje zahtjeve postavlja ovo zanimanje?
fizike:
karakterne:
intelektualne:
zdravstvene:
ta su prednosti , odnosno nedostaci zanimanja?
Koje mogunosti obrazovanja i usavravanja postoje u ovom zanimanju?
Prema mogunostima, bilo bi poeljno u nastavu dovesti i samostalnog poduzetnika

kako bi objasnio na koji nain je odluio da se bavi poduzetnitvom i koje su
prednosti, a koji nedostaci samostalne djelatnosti.
112
Prijedlog tema za POSJETU PREDUZEU
Preduzee
Organizacija, struktura, funkcija

Menadment, rukovoenje, hijerarhija, organizacija rada
Trite, klijenti, dobavljai, marketing
Ciljevi, vizija, filozofija preduzea
Finansiranje, trokovi, cijene, dobit
Tehnika, perspektive
Uslovi rada, mogunosti usavravanja
Zapoljavanje
Rad, zanimanja
Zanimanja koja su zastupljena u preduzeu

Poslovi, naini rada, radna mjesta
Sredstva rada
Uinak, proizvodi, rezultati
Uslovi rada, radno vrijeme, radno okruenje
Zapoljavanje, napredovanje u karijeri, usavravanje u preduzeu i van
preduzea
ovjek u preduzeu
Pozicija zaposlenih u preduzeu

Saradnja, tim, atmosfera u preduzeu, zadovoljstvo na poslu
Prihodi, socijalna davanja
Motivacija zaposlenih
113
114
Primjeri SOCIJALNE MREE
Barometar raspoloenja
DAN INFORMISANJA ZA MENE JE BIO
J pozitivno L negativno
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
Volio/voljela bih da saznam jo...
115
6.PETA FAZA/modul: ODLUKA O IZBORU ZANIMANJA
SADRAJI:
5 Poreenje sopstvenih prednosti, sposobnosti, kolskog uspjeha sa zahtjevima
za eljeno zanimanje
6 Faktori koji mogu iskriviti realnu sliku o zanimanju
7 Proces donoenja odluke
8 Preispitivanje odluke
9 Refleksija
10 Traenje zaposlenja
TRAJANJE:
6 asova (3 asa u predzadnjem razredu i 3 asa u zavrnom razredu)

11 Uenici su prepoznali vanost poreenja sopstvenih sposobnosti, kolskog
uspjeha i zahtjeva eljenog zanimanja u procesu donoenja odluke.
12 Donoenje odluke o izboru zanimanja je jedna od najvanijih ivotnih odluka.
13 Odluka je kompleksan proces.
14 Svaku odluku je potrebno preispitati.
15 Vanost alternativnog izbora
16 Kroz pripremu za traenje zaposlenja, uenici prepoznaju korake koji ih
ekaju nakon zavretka obrazovanja i vanost sticanja znanja i vjetina koja e
im biti potrebna nakon zavretka srednje kole ili fakulteta.
116
PREGLED RADIONICA U MODULU ODLUKA O IZBORU ZANIMANJA
17 R1 : Brod na otvorenom moru - igra odluivanja
18 R2 : Kategorizacija i ispitivanje kriterija
19 R3 :Takmienje Moje budue zanimanje je najbolje zanimanje
predzadnji razred osnovne kole
20 Pregled portfolija profesionalne orijentacije

21 R4: Moja odluka je...
22 R:5 Sada kada sam odluio/la...
23 R:6 Priprema za traenje posla
zavrni razred osnovne kole
117
6.1 R1: Brod na otvorenom moru - igra odluivanja

Uenici su uoili teinu i vanost donoenja odluke u kljunim
Ciljevi: trenucima, kako na individualnom tako i na grupnom planu.
Metode: Analiza teksta, postavljanje prioriteta
Nastavnik uenicima podijeli tekst Brod na otvorenom

na moru i obrasce za kopiranje 1 i 2.
Zadatak uenika je da prema individualnoj procjeni
rangiraju predmete koji bi omoguili preivljavanje na
otvorenom i upiu rang u kolonu lino.
Nakon toga, nastavnik uenike dijeli u grupe, a zadatak
je da se unutar svake grupe razgovara o problemu, te
nakon diskusije izvri rangiranje predmeta po vanosti.
Rangiranje se upisuje u kolonu grupa
Na kontrolnom listu (Obrazac za kopiranje 3) uenici
unutar grupe provjeravaju koliko se njihovo rangiranje
podudara ili razlikuje od miljenja eksperata.

Diskusija:
Sekvence: - Da li vam je bilo teko odrediti prioritete za
preivljavanje u situaciji iz vjebe?
- Da li vam je lake bilo odrediti prioritete
individualno ili u grupi?
- Koliko vam je situaciju odluivanja oteavalo
to to odgovarate i za sudbinu drugih osoba?
- Koliko je teko donijeti znaajne ivotne
odluke i o emu je sve potrebno razmisliti?
Osvrt na radionicu: Odluka o izboru daljnjeg obrazovanja
je jedna od znaajnijih ivotnih odluka. Iako u dananje
vrijeme izbor zanimanja ne mora znaiti i izbor za cijeli
ivot, nepromiljen i ishitren izbor vodi nezadovoljstvu,
gubitku vremena i novca. Istina, ponekad je mogue ispraviti
pogreku prelaskom u drugu kolu, polaganjem dodatnih ispita,
preusmjerenjem na visokokolskim ustanovama, ali zato
ne uiniti sve da nam prvi izbor bude i pravi izbor i tako sebi
olakamo prelazak u svijet rada.
Trajanje: 45 minuta
Socijalna forma: Individualni rad, rad u grupi.
Moderacijski Tekst Brod na otvorenom moru

materijal: Obrasci za kopiranje 1,2 i 3
118
6.2 R2: Takmienje Moje budue zanimanje je najbolje zanimanje
Uenici su shvatili vanost i uticaj naina prenoenja informacija
Ciljevi: na proces donoenja odluke, te prepoznali oblike manipulacije i
uticaj propagande na stavove.
Metode: Grupni rad, Igra uloga, Prezentacija, Diskusija
Nastavnik uenike dijeli u grupe.

Svaka grupa treba da izabere jedno zanimanje(npr: grupa
pekara, grupa frizera, grupa nastavnika). Uenici trebaju
sami izabrati zanimanje.
Zadatak svake grupe je da na to efikasniji nain prikae
zanimanje (grupu) na takmienju zanimanja, tako da
privue to vie uenika da se upie na to zanimanje,
odnosno da glasa za njihovu grupu. Za ovu namjenu,
uenici mogu izraivati letke, pripremiti pomone
rekvizite i sl.
Grupe predstavljaju svoje zanimanje dok ostali uenici
imaju mogunost postavljanja pitanja( Obavezna je
moderacija nastavnika).
Nakon predstavljanja, nastavnik uenicima dijeli
glasake listie, a zadatak je da glasaju za najbolju
grupu. Nemaju pravo da glasaju za svoju grupu.
Izborna komisija(nastavnik i dva uenika) sabiraju glasove
i proglaavaju pobjednika.
Mogua uputa nastavnika je da jedno zanimanje bude tipino
Sekvence: muko, jedno tipino ensko i jedno za kojeg se uenici rijetko
opredjeljuju.
Diskusija:
- Kako ste zadovoljni temom grupe koju predstavljate i
kako ste se osjeali dok ste osmiljavali kampanju?
- Koliko je bilo teko samo afirmativno predstavljati svoje
zanimanje/grupu?
- Da li se promocijom zanimanja moe postii i vei upis na
to zanimanje ako je traeno na tritu rada? Ako da, na
koje sve naine?
- Prilikom donoenja odluke o izboru zanimanja (u ovom
sluaju glasanja za grupu) koje sve faktore trebamo
ocijeniti?
- Kako ste izabrali kome ete dati svoj glas?
- Koliko je nain/vjetina predstavljanja uticao na va
izbor?
Osvrt na radionicu: Ukazati na sve faktore o kojima trebamo
razmisliti prilikom donoenja odluke, kao i na rizik pogrenog
interpretiranja onog to nam neko drugi predstavlja, a nismo se i
sami informisali o materiji.
Radionica se moe realizirati u dva dijela:

Pripremni dio zadavanje zadataka grupama (15 minuta)
Trajanje:
Uenici se pripremaju van nastave
Prezentacija i diskusija (45 minuta)
individualni rad, rad u grupi
Socijalna forma:
Moderacijski plakati, posteri, makaze, ljepilo, papir u boji, naljepnice razliitih
materijal: oblika, papirii pripremljeni kao glasaki listii, glasaka kutija
119
6.3 R3: Kategorizacija i ispitivanje kriterija
Uenici prepoznaju znaaj izbora kole za daljnju karijeru.
Ciljevi: Spremni su da uoe da na izbor kole utiu osobine linosti i
spoljni uslovi, i da ispitaju unaprijed ponuena miljenja.
Metode: Vrednovanje kriterija
Nastavnik razgovara sa uenicima o srednjim kolama

i zanimanjima za koja su zainteresovani. Nakon toga,
uenici na kartice zapisuju kole i zanimanja za koja su
se opredijelili.
Nastavnik prikuplja kartice.
Svaki uenik izvlai po jednu karticu, a zatim razmilja
da li bi bio zadovoljan tim izborom ili ne.
U skladu sa tom procjenom, uenici sastavljaju liniju
plus-minus koja ide od veoma zadovoljan (+) do
krajnje nezadovoljan (-).
Nastavnik razgovara sa uenicima o tome zato su
zadovoljni ili nisu zadovoljni i upuuje na razlike
Sekvence: meu ljudima o tome ta ih ini zadovoljnim, a ta ne.
Nakon kratke rasprave, nastavnik uenicima dijeli
Obrazac za kopiranje 4 i uenici vrednuju svoj izbor
prema ponuenim kategorijama.
Diskusija:
- Zato se javljaju razlike meu ljudima kada procjenjuju
iste stvari?
- Da li su nam i koliko bitni kriteriji u ivotu?
- Zato je potrebno da imamo kriterije pri izboru srednje
kole i zanimanja?
Osvrt na radionicu: Vanost kriterija i saznanja koja su nam

potrebna da postavimo vlastite kriterije kako bismo donijeli
odluku o daljnjem obrazovanju.
Trajanje: 45 minuta
Individualni rad, diskusija u grupi
Socijalna forma:
Moderacijski Kartice, flomasteri, Obrazac za kopiranje 4.

materijal:
120
1 nastavna jedinica: Portfolio profesionalne orijentacije
Za ovu aktivnost, pregled uenikih portfolija i materijala koje su sakupili tokom

predzadnjeg i zavrnog razreda osnovne kole, potrebno je izdvojiti 45 minuta.
Tokom ovog asa, nastavnik sa uenicima razgovara o programu profesionalne
orijentacije koji su proli tokom kolovanja i o moguim nedoumicama koje jo
uvijek imaju.
6.4 R4: Moja odluka je...

Uenici su prepoznali vanost poreenja sopstvenih
Ciljevi: sposobnosti, kolskog uspjeha i zahtjeva eljenog zanimanja u
procesu donoenja odluke.
Metoda: Analiza sopstvenih sposobnosti i afiniteta
Uenici su u svom portfoliju sakupili informacije o
sebi, svojim interesovanjima, informcije o svijetu rada,
realnim susretima kroz prethodne radionice.
Na osnovu svega onoga to su kroz program
profesionalne orijentacije uradili, svaki od uenika
treba da napie svoju odluku i alternativnu odluku.
Potrebno je da uenik navede dvije mogunosti koje
smatra svojim najuim izborom i izvri procjenu u
skladu sa Obrascem 5.
Kada uenici ispune tablice i saberu bodove, nastavnik
Sekvence:
razgovara sa uenicima o trenutnom stanju kada je u
pitanju njihov izbor daljeg obrazovanja i zanimanja i o
tome ta je jo potrebno obaviti da bi se krajnji izbor
napravio u zadnjem razredu osnovne kole
Osvrt na radionicu: Izbor daljnjeg obrazovanja i izbor zanimanja

nije odluka koja se treba donijeti napreac. Za ovakvu vrstu
odluke potrebno je due promiljanje i uvijek je potrebno da
imamo alternativu u sluaju da ne moemo realizirati nae
prvobitne elje.
Trajanje: 45 minuta
Moderacijski
Papir, olovke, Obrazac za kopiranje 5.
materijal:
121
6.5 R5: Sada kada sam odluio/la...
Uenici preispituju odluku o nastavku obrazovanja koju su

Cilj:
donijeli.
Metoda: Pitanja-impulsi
Preporuka je da se uenici izvedu u kolsko dvorite ili u

fiskulturnu salu.
Nastavnik zamoli uenike da formiraju vei krug.
Sredinu kruga moe oznaiti nekim znakom.
Nastavnik zadaje reenicu kao impuls, koja se poziva na
kriterije (obrazac za kopiranje 5) bitne kod donoenje
odluke o zanimanju.
Zadatak uenika je da razmisle u kojoj se mjeri slau sa
zadatim impulsom i da se u skladu sa tim pozicioniraju
ka sredini kruga.
Sekvence: to se uenik vie slae sa impulsom (reenicom), to e
se vie pribliiti sredini kruga.
Nakon to su se uenici pozicionirali nakon svakog
impulsa, nastavnik postavlja pitanje vezano za impuls i
razlog zato su neki uenici blie centralnoj taki kruga,
a neki dalje. O izjavama se odmah diskutuje. Nakon
toga se nastavlja sa sljedeom reenicom-impulsom.
Diskusija:
- ega sam postao svjestan kroz ovu vjebu ?
Osvrt na radionicu: Uenici koji jo uvijek imaju dileme oko svoje
krajnje odluke, trebaju dodatno razrijeiti svoje nedoumice.
Trajanje: 45 minuta
Moderacijski
Kartice sa reenicama- impulsima ,Obrazac za kopiranje 6
materijal:
122
6.6 R6: Priprema za traenje posla
Uenici kroz pripremu za traenje posla spoznaju koliko je bitno
Ciljevi:
obrazovanje, razvoj sposobnosti i vjetina.
Metoda: Igra uloga, Priprema biografije
Pripremni dio: Nastavnik uenicima daje uputu da zamisle sebe

za 10 godina u zanimanju koje su izabrali, te da kod kue sastave
svoje biografije koje e imati za 10 godina i da biografije donesu
na sljedei as.
Na asu, na kojem se realizira ova radionica, nastavnik

zamoli 3 dobrovoljca da izau van uionice i kae im
da e simulirati intervju za posao. Podijeli im uloge
(poslodavac, prvi trailac zaposlenja, drugi trailac
zaposlenja).
Uenici dobrovoljci trebaju u 10 minuta pripremiti
svoje uloge i vratiti se u uionicu.
Sekvence: Dok uenici dobrovoljci pripremaju uloge, nastavnik
razgovara sa ostalim uenicima o vanosti biografije pri
traenju zaposlenja.
Uenici dobrovoljci izvode uloge.
Diskusija:
- Zato je bitno obrazovanje?
- Zato je bitno razvijati svoje sposobnosti i vjetine?
- Da li znaju ta sve trebaju postii da bi zamiljene
biografije postale prave?
Pitanja za uenike doborovoljce:
- Kako su doivjeli svoje uloge?
- Da li su razumijeli ta je sve bitno poslodavcu kod
prijema novog zaposlenika?
Pripremni dio: 15 minuta
Trajanje:
Radionica: 45 minuta
Socijalna forma: Rad u grupi, individualni rad
Moderacijski
Zamiljene biografije uenika
materijal:
123
BROD NA OTVORENOM I BRODOLOM
Privatnom jahtom plovite Pacifikom.

Veliki dio jahte i njenog sadraja uniteni su u poaru iji su uzroci nepoznati. Sada
e vjerovatno jahta potonuti. Va geografski poloaj nije jasan jer su najvaniji
navigacioni instrumenti uniteni, i jer su vlasnik i posada, usljed pokuaja da
kontroliu vatru, smeli sa uma put. Vaa najpreciznija predstava je da se nalazite
na oko 1.500 km jugozapadno od najblieg ostrva.
Trenutno imate 15 neoteenih, netaknutih predmeta (vidi listu). Pored tih stvari,
imate i gumeni amac sa veslima koji je dovoljan da se vlasnik jahte, posada i svi
dolje navedeni predmeti (vidi listu) ukrcaju na njega. itav sadraj depova ljudi
na palubi sastoji se od pakle cigara, vie kutija ibica i pet novanica po dvadeset
eura.
Va zadatak je da ovih 15 predmeta klasifikujete po rangu vanosti za
preivljavanje.
Vai izgledi za preivljavanje zavise od toga da li ste u stanju da izaberete
pravu opremu.
125
LISTA PREDMETA
Eksperti Grupa Lino Oprema Obrazloenje
Sekstant
Ogledalo za brijanje
Posuda od 20 litara sa
vodom
Mrea protiv komaraca
Sanduk sa porcijama za
jelo
Pomorska karta Pacifik
Jastuci za sjedenje
pomagala za plivanje
Posude od 10 litara
sa mjeavinom nafte i
benzina
Mali tranzistor
Sredstva za odbranu od
ajkula
2 kvadratna metra
neprovidne plastine
folije
1 litra 80% ruma

5 metara najlonskog
ueta
2 table okolade
Ureaj za pecanje
126
MILJENJE EKSPERATA
Eksperti Oprema Obrazloenje

Bez tabela i mjeraa
15 Sekstant
vremena nema smisla
1 Ogledalo za brijanje Slanje signala
Pijaa voda, poto se
3 Posuda od 20 litara sa vodom
slana ne moe piti
Bez vrijednosti, nema
14 Mrea protiv komaraca
komaraca nasred okeana
4 Sanduk sa porcijama za jelo Glavna prehrana
Bez dodatnih
instrumenata za
13 Pomorska karta Pacifik
navigaciju
beskorisna
Pomo za spaavanje,
Jastuci za sjedenje pomagalo
9 ako neko padne sa
za plivanje
palube
10-litara benzina, sa
2 Sagorljivo, slati signale
mjeavinom benzina i nafte
Bez vrijednosti, nema
12 Mali tranzistor
stanice
10 Sredstvo za odbranu od ajkula Oigledna korist
Vano za prikupljanje
2 kvadratna metra neprozirne
5 kinice, zatita od
folije
nevremena
U sluaju povreda
11 1 litra 80% ruma
antiseptiko dejstvo
Oprema se moe i
8 5 metara najlonskog ueta povezivati, da se ne bi
palo sa amca
6 2 table okolade Rezerve hrane
Pecanje ribe, ali nema
7 Instrument za pecanje
garancije za to
127
Kategorizacija i ispitivanje kriterija

Vrednuj kriterije prema vanosti od 1 (najvie vano) do 5 (najmanje vano)
Kriterijumi Vrednovanje
Interesovanje
Sposobnosti
Mogunost kolovanja u blizini

Imid kole
Mogunosti zarade nakon

kolovanja
Izgledi za karijeru
Izgledi na tritu rada
Atmosfera u koli
Dodatni
Kriterij:____________________
Dodatni
Kriterij:____________________
Dodatni
Kriterij:____________________
Dodatni
Kriterij:____________________
128
Pravovremena orijentacija stvara jasnu sliku
Vrednuj kriterije prema vanosti od 1 (najvie vano) do 5 (najmanje vano)
Moje predstave o zanimanjima su:
da dobijem priznanje za svoj rad
da puno zaraujem
da imam dobre mogunosti napredovanja
da mi radno mjesto bude blizu stana
da sa mnom rade prijatne kolege
da radim na visokoj poziciji
da radno vrijeme bude primjereno za porodicu
da radim samostalno i uz sopstvenu odgovornost
da mi radno mjesto bude sigurno
da postoji mogunost skraenog radnog vremena
da mogu da radim bez stresa
da postoje dodatna socijalna davanja za zaposlene

da mi posao predstavlja zadovoljstvo
da mogu da radim zanatske poslove
da radim u malom preduzeu
da radim u kancelariji za kompjuterom
129
Privremena odluka o zanimanjima

Unutar elija tablice potrebno je napisati privremenu odluku o dva zanimanja
za koja si trenutno najvie zainteresovan/zainteresovana. Nakon toga, procijeni
svoje osobine tako to e ih vrednovati na skali od 1 do 4 gdje je:
4- potpuno zadovoljava
3- zadovoljava
2- donekle zadovoljava
1- nikako ne zadovoljava
Zanimanje 1:
Skala 1 2 3 4
Sposobnosti
Interesovanja
Informacije o zanimanju
Iskustva u realnim susretima
Moje ocjene
Konano:
Zanimanje 2:
Skala 1 2 3 4
Sposobnosti
Interesovanja
Informacije o zanimanju
Iskustva u realnim susretima
Moje ocjene
Konano:
130
Moji favoriti
Upii dvije porodice zanimanja koje ti se najvie dopadaju u zvijezde!
Potrai ih u leksikonu zanimanja i iz tih porodica izaberi najmanje po 3
zanimanja koja ti se dopadaju i dopii ih!
Moje TOP 2
Porodice zanimanja

Top1: Top2:

131
Reenice- impulsi
SAM/SAMA SAM DONIO/DONIJELA ODLUKU O IZBORU ZANIMANJA
SHVATAM ZNAAJ SAMOSTALNOG DONOENJA ODLUKE O

IZBORU ZANIMANJA/OBRAZOVANJA
INFORMISAO/LA SAM SE O POTREBNOM OBRAZOVANJU I

ZAHTJEVIMA ZA ELJENO ZANIMANJE
RASPITAO/LA SAM SE O IZGLEDIMA ZAPOLJAVANJA

NAKON ZAVRENE KOLE
RASPITAO/LA SAM SE O MOGUNOSTIMA ZARADE NAKON

ZAVRETKA KOLOVANJA ZA ELJENO ZANIMANJE
MOJI RODITELJI SE SLAU S MOJOM ODLUKOM
MOGU DA OBRAZLOIM SVOJU ODLUKU O IZBORU ZANIMANJA
ZA OVU KOLU/ZANIMANJE BIH SE ODLUIO/LA BEZ OBZIRA

NA SVE POTEKOE
ODLUKU SAM LAKO DONIO/DONIJELA;

ODLUKA MI NIJE TEKO PALA
132
7.PRIJEDLOG GODINJEG PLANA PROFESIONALNE ORIJENTACIJE
Nastava profesionalne orijentacije se provodi prvenstveno kroz asove odjeljenjske
zajednice, sa mogunostima dopune kroz vannastavnu aktivnost u 8.razredu,
odnosno zavrnom razredu osnovne kole. Realni susreti se realiziraju van
redovne nastave, a u okviru rada odjeljenjskog starjeine.Koordinator je pedagog/
ica kole.
Sve teme se mogu implementirati kroz postojea podruja rada OZ, ne

poveavajui broj sati za PO, samo usmjeravajui sadraje na podruje PO( kroz
data podruja: pedagoko-psiholoko-saznajna komponenta, radne navike-odnos
prema radu, aktualna zbivanja)
Profesionalna orijentacija od 1-3.razreda se realizira kroz nastavni predmet Moja

okolina, u nastavnim jedinicama koje sadre zanimanja ljudi( npr.Uposlenici
kole, Moja porodica, ivot i rad ljudi u mjestu, Privreda u zaviaju, posjetama
raznim institicijama i sl.), a od 4- 6.razreda i u okviru rada odjeljenjske zajednice,
sa ciljem da upoznaju sebe i dobiju informacije o razliitim zanimanjima.
7.1 Godinji plan za VII razred/ VIII razred devetogodinje kole
Oblast Tema Br.asova Cilj uenja
Uenici/ce e:
-znati prepoznati vlastite
To sam ja:
elje i sklonosti
Moje elje,
1 as -znati povezati iste sa
interesovanja i
izborom
sklonosti
eljenog obrazovanja/
struke
Uenici/ce e:
OBLAST UENJA: -znati prepoznati vlastite
Samospoznaja sposobnosti i osobine
Moj uspjeh-moje
-moi kritiki sagledati i
sposobnosti i line 1 as
povezati iste sa izborom
osobine
eljenog obrazovanja/
struke
Uenici/ce e:
Procjenjujem sebe-
-moi kritiki procijeniti
drugi me 2asa
sebe, uz sagledavanje kako
procjenjuju
ih drugi vide
Svega 4 asa
133
Uenici/ce e:
-znati mogue izvore,
Izvori informacija/
vanost i znaaj linog
ta elim da znam
1 as prikupljanja informacija
o koli/zanimanju i
-moi koristiti informacije u
kako saznati
svrhu sticanja dubljeg uvida
u izabrane kole/zanimanja
OBLAST UENJA:
Informacije Oblasti Uenici/ce e:
o zanimanju/ rada,kvalifikacioni 1 as -znati mogunosti
kolama okviri
Uenici/ce e:
-stei detaljnije uvide u
Obrazovni sistem: odabrane mogunosti
kole u mom gradu i 2 asa i zahtjeve kolovanja i
profili zahtjeva zanimanja,kao i druge
relevantne informacije
Svega 4 asa
Uenici/ce e:
Slika/biografija -kroz biografije eljenog
zanimanja 1 as zanimanja/obrazovanja
stei cjelovitiju sliku o
eljenom zanimanju/koli
Uenici/ce e:
OBLAST Put sposobnosti-
-moi kritiki sagledati line
UENJA: Putevi poreenje linih
kompetencije sa zahtjevima
obrazovanja i sposobnosti 2 asa
kole/zanimanja
karijere sa zahtjevima
kolovanja
Rad u vrijeme Uenici/ce e:
promjena-uticaj -spoznati promjenjivost
novih tehnologija na svijeta i trita rada i tu
1 as
trite rada spoznaju uvaiti kod izbora
kolovanja
Svega 4 asa
134
Uenici/ce e:
-znati informacije o kolama
za daljnje obrazovanje i iste
Susreti sa kolama: 8 asova
OBLAST koristiti u donoenju odluke
UENJA: Susreti
sa svijetom Uenici/ce e:
zanimanja/realni -znati svijet zanimanja
susreti Susreti sa i puta kolovanja, kao
5 asova
ekspertima i informisati se o lino
odabranim poljima
obrazovanja i zanimanja
Ukupno 13 asova
Argumenti ZA i Uenici/ce e:
PROTIV eljenog 1 as -znati kritiki sagledati
zanimanja mogue izbore/ odluke
OBLAST UENJA: Poreenje
Odluka o izboru sopstvenih Uenici/ce e:
zanimanja prednosti, -moi uporediti svoje
sposobnosti, 2 asa potencijale sa zahtjevima
kolskog uspjeha sa eljenog obrazovanja/
zahtjevima kola za zanimanja
eljeno zanimanje
3 asa
Ukupno 15+13 .
135
7.2 Godinji plan za VIII razred/ IX razred devetogodinje kole
Oblast Tema Br.asova Cilj uenja
To sam ja: moje prednosti, Uenici/ce e:

moja lina kompetencija, moi spoznati svoje line
1 as
moj profil linosti interese, sposobnosti i osibine
koje ine njihov lini profil.
Uenici/ce e:
Provjeravam svoj profil biti u stanju da saznanja o sebi
linosti vezano za moje stave u korelaciju sa kljunim
2 asa
OBLAST UENJA: kljune kvalifikacije i kvalifikacijama za daljnje
Samospoznaja socijalne kompetencije kolovanje.
Uenici/ce e:
moi svoje ivotne planove
Za 10-15 godina sebe kritiki reflektovati i preispitati,
1 as
vidim.... stavljajui ih u kontekst linog i
profesionalnog cilja.
Svega 4 asa
Uenici/ce e:
Analiza i selekcija
OBLAST UENJA: moi informacije kritiki
informativnog materijala u
Informacije selektirati i upotrijebiti u
odnosu na interesovanje za 2 asa
o zanimanju/ informisanoj odluci za izbor
eljeno zanimanje
kolama kolovanja.
/kolu
Uenici/ce e:
Novi zahtjevi u svijetu rada znati aktualizirati informacije i
1 as
i uticaj na moju odluku staviti ih u kontekst line odluke.
Svega 3 asa
Uenici/ce e:
Zahtjevi kolovanja i
biti u stanju da urade refleksiju
struke u pogledu kljunih
na svoju odluku, uvaavajui
kvalifikacija i socijalnih 1 as
informacije o sebi i eljenoj
kompetencija i refleksija na
koli/zanimanju.
lini profil
Uenici/ce e:
OBLAST UENJA:
Poreenje: Profil linosti poredei lini i profil kole/
Mogunosti
profil zahtjeva zanimanja 2 asa zanimanja, imati realniju sliku o
kolovanja i
donoenju odluke.
karijere
Uenici/ce e:
suoavanjem sa spolnim
ene u struci,mukarci
stereotipima u oblasti rada,znati
u struci-prepoznavanje 1 as
procijeniti posljedice u pogledu
stereotipnih uloga spolova
ivotnih odluka
Svega 4 asa
136
Praksa u koli-individualno/
grupno prisustvo u Uenici/ce e:
4asa
srednjoj koli prisustvom u koli stei realnija
znanja o eljenom obrazovanju.
Uenici/ce e:
susretima sa institucijama
relevantnim za svijet rada i
izbor zanimanja stei realnija
OBLAST Susreti sa znanja,kao i dr.potrebne
institucijama(firme, Zavod 10 informacije o eljenom
UENJA: Susreti asova
sa svijetom za zapoljavanje, kole) obrazovanju/zanimanju.
zanimanja/realni
susreti
Uenici/ce e: moi informacije

o eljenom zanimanju testirati
sagledavajui ih kroz
Susreti sa ekspertima 4 asa svijet zanimanja i puta
kolovanja, kao i informisati
se o lino odabranim poljima
obrazovanja i zanimanja.
18
Svega asova
Uenici/ce e:
uz sagledavanje svojih
Moja odluka je ...
sposobnosti, afiniteta i
(analiza sopstvenih 1 as
OBLAST dr.kompetencija, kao i datih
sposobnosti i afiniteta)
UENJA:Odluka o informacija o kolovanju, biti u
izboru zanimanja stanju da donesu odluku.
Uenici/ce e:
Refleksija odluke o
znati obrazloiti svoju odluku
daljnjem kolovanju/izboru 2 asa
u kontekstu samoprocjene i
zanimanja
znanja o eljenom obrazovanju.
Svega 3 asa
Ukupno 14+18 .
137
Izvori:
Antons, K.: Praxis der Gruppendynamik. bungen und Techniken, Gttingen 2000
ARED Unternehmens- und Regionalberatung (Hrsg.): CHOICE BO-Baukasten. Handbuch und
CD-Version fr einen prozessorientierten Berufsorientierungsunterricht, 3. Aufl., Bruck a. d. Mur
2000
Badegruber, B.: Spiele zum Problemlse, Wien 2002
BMBWK (Hrsg.).: Berufsorientierung. Wege zur Karriere, Wien 2006
Brenner, G., Brenner K.: Fundgrube. Methoden I. Fr alle Fcher (Sekundarstufe I und II), 2. Aufl.,
Berlin 2005
Brning, L.: Vortragen, Prsentieren, Referieren, Heidelberg 2006
Busshof , L.: Berufswahl Theorien und ihre Bedeutung fr die Praxis, Stuttgart/Berlin/Kln, 1989.
Ginzberg, E. et al.: Okkupational Jice, New York, 1951.
Daheim, H.: Der Beruf in der modernen Gesellschaft, Kln 1967
Ebner, H. et al.: Berufswahl, Mhlheim a.d.Ruhr 2005
Egloff, E.: Kooperationsmodell Berufswahlvorbereitung, Aargau 1998
Egloff, E.: Berufswahltagebuch, Aargau 2000
Egloff, E. et al. So geht`s weiter. Berufsorientierung mit Interessenkompass 7. Und 8. Schulstufe,
Aargau/Wien 2001
Hrtel P., Kmmerer E.: Betriebspraktikum fr Lehrer. Ansatzpunkte zur Berufsorientierung in
Kooperation von Schule und Wirtschaft, IBW-Schriftenreihe Nr. 92, Wien 1993
Hrtel P., Kmmerer E.: Berufsberleitung an Polytechnischen Schulen. Wege der Absolvent/innen
nach der PTS. Ergebnisse einer sterreichweiten Erhebung zu Ende der Schuljahre 1997/1998,
1999/ 2000, 2001/ 2002, 2003/ 2004. 2005/ 2006, 2007/2008, hrsg. BM: UKK, Wien 1999, 2001,
2003, 2005, 2007, 2009.
Hergovich, D. et al.: Teamarbeit. Soziales Lernen in berufsbildenden Schulen und Institutionen,
Wien 2003
Holland, J.: The Selfdirected-Search, Odessa (FL/USA) 1985
Hoppe, M.: Berufsorientierung, Weinheim 1980
Johnson, D. W. et al: Kooperatives Lernen Kooperative Schule, Mhlheim a. d. Ruhr , 2005
Kmmerer, E.: Trends in der Berufsorientierung auf der Sekundarstufe I und im Polytechnischen
Lehrgang, In: IBW-Schriftenreihe Nr. 100, Wien 1995
Kmmerer, E.: What Works in Educational Guidance and Counselling (Austria report). In: OECD
Ceri Study C3, Paris 1995.
Kmmerer, E.: BerufsfindungsBegleiter/in. Ein innovatives Projekt des Career Coachings fr
junge Menschen. In: CEDEFOP Agora X - Social and vocational guidance , Thessaloniki, 2000.
138
Kmmerer, E. et al.: Fnf Jahre Polytechnische Schule nach dem neuen Lehrplan. Analyse und
Bewertung, hrsg. BMBWK, Wien 2003
Kmmerer, E. et al..: Aktive Berufsorientierung in der Polytechnischen Schule, hrsg. BMBWK,
Wien 2006
Kmmerer , E. et al.: Lernen in Lerninseln. Aktives Lernen im Team, hrsg. BMBWK, Wien 2006
Klippert H.: Berufswahl-Unterricht. Handlungsorientierte Methoden und Arbeitshilfen fr Lehrer
und Berufsberater, Weinheim/Basel 2001
Klippert, H.: Methodentraining. bungsbausteine fr den Unterricht, Weinheim/Basel 2009
Klippert , H.: Kommunikations-Training. bungsbausteine fr den Unterricht, Weinheim/Basel
2007
Klippert , H.: Teamentwicklung im Klassenraum. bungsbausteine fr den Unterricht, 7. Auflage,
, Weinheim/Basel 2005
Lange, E.: Berufswahl als Interaktionsprozess. In: Klner Zeitschrift fr Soziologie und
Sozialpsychologie, 3/1976
Lange E., Bschges G.: Aspekte der Berufswahl in der modernen Gesellschaft, Frankfurt/M. 1975
Mattes , W.: Methoden fr den Unterricht, Schningh 2002
Mller, F.: Selbststndigkeit frdern und fordern, Weinheim/Basel 2004
Ries, H.: Berufswahl in der modernen Industriegesellschaft, Berlin/Stuttgart/Wien 1970.
Schedler K., Willenpart N.: Theorien der Berufswahlentscheidung, IBW (Hrsg), Wien 1982.
Seifert K. H.: Die Bedeutung des Konzepts der Berufswahlreife fr die Berufswahlvorbereitung,
Gttingen 1987.
Seifert, J.: Visualisieren, Prsentieren, Moderieren, Offenbach 2001
Schweikert K.: Berufswahl, in: Kreklau C./Uthmann K.J.: Handbuch der Aus- und Weiterbildung,
Kln 1987
Steffens H.: Berufswahl und Berufsentscheidung zur Theorie und Praxis eines Aufgabenbereiches
der Arbeits- und Wirtschaftslehre, Ravensburg 1975;
Super, D.E.: A theory of vocational development. In: American Psychologist Nr. 8, 185-190., New
York 1953
Super, D.E.: The psychology of careers. An introduction to vocational development, New York 1957
Super, D.E.: Appraising Vocational fitness, New York 1962
Super, D.E.: A lifespan approach to career development. In: D. Brown & Brooks (Hrsg), Career
choice and development. Applying contemporary theories to practice (2. Auflage), 197- 261, San
Francisco 1990
Super, D.E.: Toward a comprehensive theory of career development. In D.H. Montross & C.J.
139

Prirucnik Za Nastavnikeweb PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Prirucnik Za Nastavnikeweb PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

PRIRUNIK ZA NASTAVNIKE

OSNOVNIH KOLA I OMLADINSKE LIDERE

Dr. Erwin Kmmerer,

Viktorija Beevi-omi, Federalni zavod za zapoljavanje

Koordinatori GTZ projekta:

3. PRVA FAZA/modul: SAMOSPOZNAJA 24

RADIONICE za uenike VII razreda/ VIII razreda devetogodinje kole 26

4. DRUGA I TREA FAZA/modul: INFORMACIJE O ZANIMANJIMA I

RADIONICE za uenike VII razreda/ VIII razreda devetogodinje kole 63

5. ETVRTA FAZA/modul: REALNI SUSRETI 99

Proces organiziranja realnih susreta 100

6. PETA FAZA/modul: ODLUKA O IZBORU ZANIMANJA 116

RADIONICE za uenike VII razreda/VIII razreda devetogodinje kole 118

7. Prijedlog godinjeg plana profesionalne orijentacije 133

Prirunik za nastavnike osnovnih kola i omladinske lidere za oblast profesionalne

Pomo u organizaciji i implementaciji projekta pruili su Prosvjetno-pedagoki zavod

elimo Vam ugodan rad,

Gustav Rajer (Gustav Reier)

2.2 O pojmu orijentacija

Ovdje emo odustati od detaljnog izlaganja razliitih aspekata teorija o odluci o

Izbor zanimanja kao proces alokacije3: Izbor zanimanja se ne smatra ni

Ovaj proces alokacije pozicije zanimanja H.Dahajm (H. Daheim)4, predstavnik

1. Odluku o odreenom kolovanju donosi porodica koja na nju i utie.

Izbor zanimanja kao razvojni proces8: Izbor zanimanja ne smatra se

- izbora zanimanja kao procesa klasifikacije,

Poto je profesionalna orijentacija dalekosean sistem, koji obuhvata mnoge

(1) proces uenja,

(2) proces klasifikacije u dinamikom smislu okrenut ka budunosti i

(3) kompetencija odluivanja.

Austrijski 13-godinjaci i 14-godinjaci od 1998/1999. godine u svim kolama, u

Osnov naeg sveobuhvatnog, dosljedno izgraenog koncepta orijentacije i

2.4.1 Didaktika implementacija petofaznog postupka

Neophodno je da se mladima, kroz bavljenje ponudama za informisanje,

Puko kognitivno bavljenje sopstvenom linou i informacijama nije dovoljno.

Razvoj kompetencije za izbor zanimanja kod mladih na osnovu linog

2.5 Ciljevi uenja u odnosu na razvoj kompetencije za izbor zanimanja

da otkriju, istrae i preispitaju sopstvene elje, interesovanja i sklonosti;

Profesionalna orijentacija prua i priliku da se provjere tradicionalni stavovi i

2.7 Cjeline petofaznog modela profesionalne orijentacije

Prvi modul: Samospoznaja. Na putu odluivanja o buduoj karijeri, kroz proces

Dakle, pojedinac treba intenzivno da se bavi samim sobom i suoava sa

Drugi i trei modul: Informacije o zanimanjima i putevi obrazovanja. Jasno

Iako Informacije o zanimanjima i Putevi obrazovanja predstavljaju dvije odvojene

etvrti modul: Realni susreti. O svijetu rada i zanimanja saznajemo na razliite

razgovarati sa ekspertima o eljenom zanimanju, te na taj nain saznati

U organizaciji realnih susreta, uestvuju uenici, profesori i pedagozi, koordinatori

Peti modul: Odluka o izboru kolovanja/zanimanja. Da bi se donijela odluka

Unutar svakog modula nalaze se primjenjive radionice. Svaka od radionica je

Metoda: nain na koji se radionica moe realizirati.

Sekvence: detaljan opis toka radionice, uz prijedloge za diskusiju i osvrt koji

Trajanje: odreeno okvirno; za svaku radionicu nastavnik sam procjenjuje hoe li 17

Moderacijski materijal: navedeni su materijali uz pomo kojih se radionica

2.8. Metode rada koje se mogu koristiti u realizaciji programa

Mind Map (mapa uma)

Cedulja sa kljunim rijeima (tehnika dvije kolone)

Kolona sa kljunim reima (vidi gore)

Prezentacija pomou simbola

Razgovor po stanicama (Rad sa slikama- impulsima)

2.9 Rad sa roditeljima

8 asova (4 asa u predzadnjem i 4 asa u zavrnom razredu osnovne kole)

TEME I CILJEVI MODULA:

Uenici su svjesni znaaja profesionalne orijentacije.

3.1 R1 Linija ivota