Professional Documents
Culture Documents
Pčela 14 - 2 PDF
Pčela 14 - 2 PDF
Studenti: Mentor:
Marina Ili E406/2010 Prof. dr Ljubia Stanisavljevi
Boana Mitrovi E412/2010
1. UVOD
Od trenutka kada je ovek preneo prvo pelinje drutvo na okunicu postavio je temelje
tehnologije pelarenja, koja se vremenom usavravala i danas iz dana u dan sve vie napreduje.
Pelarstvo je jedna od najstarijih grana ljudske delatnosti. Od prvobitne, takorei krae meda, iz
upljina u drvetu, kamenu ili zemlji nastanjenim pelama iznikla savremena tehnologija
pelarenja sa visokim stepenom iskorienja pelinjih drutava zarad ekonomske dobiti oveka.
Dubine, koje su praktino predstavljale odseeni uplji deo stabla nastanjen pelama,
predstavljale su prvobitne konice primitivnih pelara. Kasnije, u cilju bolje i vee eksploatacije
pela, ovek poinje sa izradom konica (pletare od loze i prua) koje su imale odliku pelarenja
odreenim apitehnikim merama, ali na vrlo niskom nivou. Prinosi meda su bili veoma niski, a
bilo je neophodno ubijati pele radi oduzimanja meda i voska.
Stari Sloveni se smatraju prvim edukovanim pelarima i uiteljima pelarstva.
Srednjevekovni vladari (kralj Milutin i car Duan) su uvideli znaaj pelarstva, zbog ega su
uvrstili u zakon razne povlastice pelarima i otre kazne za falsifikovanje pelinjih proizvoda.
Struno znanje je u tom periodu bilo na veoma niskom nivou i prenosilo se sa kolena na koleno,
pri emu su odreena saznanja iz pelarstva bila strogo uvana kao pelarska tajna.
Sa pojavom pokretnog rama (Prokopovi), centrifuge (Hrika), satne osnove (Mering),
pelinjeg prostora (Lorenco) i mnogim drugim otkriima znatno je olakana manipulacija
pelama i poveana njihova iskorienost.
Savremena tehnologija pelarenja podrazumeva korienje konica nastavljaa sa
pokretnim saem, odnosno ramovima kojima se ostvaruje vrlo visok proizvodni efekat to
svrtava pelarstvo dananjice u veoma primamljivu i ekonomski isplativu privrednu granu.
2
- Veoma male koliine proizvoda za pelara. Pelari su za oduzimanje meda u poetku
birali tea drutva sa vie meda, meutim to se kasnije pokazalo nepraktinim zbog obilnog
uginjavanja tokom zime. Onda su tea drutva ostavljali a uzimali med iz lakih.
- Oduzimanje meda je podrazumevalo ubijanje pela. Paljena je slama iznad koje je visila
pletara sa pelama. Pele su kidisale na vatru i bile spaljene. Kasnije je uveden tzv. Linenburki
metod koji je podrazumevao zasecanje vrhova vrkara i dodavanje pokretnih polunastavaka za
medobranje, ime su pele bile poteene likvidacije pri oduzimanju meda.
- Bile su premazivane blatom, balegom, a kasnije i kreom radi puvanja toplote i zatite
pela unutar njih. Taj materijal je pucao i troio se usled dejstva sunca, kie i vetra pa je bilo
neophodno stalno reparirati konicu.
- Pelar skoro da nije imao uvida u razvoj i zdravstveno stanje pelinje zajednice. Sve to
je mogao da sazna svodilo se na posmatranje ponaanja i leta pela, oslukivanjem i pogledom
odozdo pri podizanju pletare.
- Pele su se nekontrolisano umnoavale, tj. rojile, bez mogunosti suzbijanja nagona za
rojenjem, to se tada nije ni primenjivalo.
Danas ove konice imaju primenu u skidanju prirodnih rojeva, a mogu se koristiti i u
organskom i biodinamikom pelarenju.
Prelaz od primitivnog na savremeno, danas prisutno pelarenje bi predstavljalo uvoenje
poketnih elemenata konice, najpre rama a zatim tela konice.
3
3. SAVREMENA TEHNOLOGIJA PELARENJA
4
3.1.2. Postavljanje konica na pelinjaku
Konice na pelinjaku ne treba da budu gusto zbijene jedna uz drugu, jer se u tom sluaju
oko njih tee i sporije radi, a pele radilice i matica se oteano orijentiu prilikom povratka u
konicu, zbog ega se desi da promae svoju konicu, uu u tuu i bivaju ubijene.
Najbolje je konice postaviti po grupama, 3 - 6 u jednoj grupi (Milanovi, 1997).
Raspored ne treba da bude pravolinijski ve u ah poretku, odnosno prva grupa napred, a druga
povuena neto unazad i u stranu tako da konice iz zadnje grupe budu u meuprostoru konica iz
prve grupe. Rastojanje izmeu 2 konice u redu treba da iznosi 80 130 cm, a rastojanje izmeu
redova konica 2,5 3 m. Leta na konicama treba da budu okrenuta u pravcu juga, jugoistoga ili
jugozapada. Radi bolje orijentacije pela korisno je da se konice ofarbaju razliitim bojama cele
ili samo prednje strane, npr: prva utom, druga plavom, trea belom itd.
Postolja za konice mogu biti zajednika za dve ili vie konica ili pojedinana.
Zajednika postolja su manje praktina jer konicama u sredini moemo prii samo sa zadnje
strane a svaki potres i uznemiravanje jedne konice pri pregledu se prenosi na susedne konice,
to pored ostalog dovodi do vee potronje hrane i slabije produktivnosti. Visina postolja se kree
30 50 cm. Visina postolja treba da omogui strujanje vazduha ispod podnjae i sprei njeno
truljenje (Milanovi, 1997).
Veoma je vano da konice budu blago nagnute napred prema letu, kako bi voda koja na
bilo koji nain ue u konicu, mogla istei. To bitno doprinosi odravanju normalne mikroklime
u konici i smanjuje mogunost zaraze glivinim bolestima.
5
3.1.3. Selidbeni pelinjak
Tendencija u savremenom pelarstvu je formiranje seleeg tipa pelinjaka koji moe biti
postavljen na vozilo trajno, ili privremeno za vreme pae, a u fazi zimovanja je u stacionaru.
Praktino jedina mana ovog pelinjaka su trokovi osnivanja jer zahteva ulaganje u vozilo i
konstrukciju ali ovaj tip pelinjaka ima mnogostruke prednosti od stacionara:
- iskorienje vie istih i razliitih paa na razliitim lokacijama,
- mnogostruko vei prinosi u odnosu na stacionar (na stacionaru je prosean prinos 15
25 kg po konici, a kod seleeg tipa pelarenja prinosi mogu biti i do 100 pa i vie kg po konici
u toku godine),
- vei ekonomski efekat i iskorienje pela na pai.
6
Na naem tritu su u prometu rojevi na ramovima pri emu je standard 5 rama (2 rama sa
medom i polenom i 3 rama sa leglom) i paketni rojevi koji sadre 1,2 kg mladih pela i kvalitetnu
maticu (www.spos.info).
9
3.3.2. Obezbeenje jakih drutava
Kod pregleda prvo se utvruje jaina drutva. Po jaini, sva drutva treba podeliti na:
drutva koja mogu da prezime i slaba, koja ne mogu da prezime ili ije przimljavanje nije
opravdano. Tu podelu emo napraviti prema broju ulica prekrivenih pelama, i to posmatrano
rano ujutru, dok su pele jo u konici. Drutva koja imaju manje od est ulica pela kod DB
konice ne treba ostavljati preko zime, jer e potroiti dosta hrane, a sledee godine ne mogu da
se razviju u jaka drutva. Zato takva drutva, koja ne mogu da prezime, odmah treba
rasformirati, pripajajui ih drugim drutvima, ili podeliti ih na vie drugih drutava.
Pored jaine pelinjeg drutva, vaan je i kvalitet pela koje e zimovati. Nije svejedno
ako su to veinom stare pele koje e tokom zime uginuti, ili su to mlade, ne istroene pele.
Mlade pele imaju znatno vie masnog tkiva u organizmu, due ive i u prolee odgajaju
znatno vie legla. Koliina masnog tkiva u telu pele zavisi od kvaliteta hrane kojom biva
hranjena u periodu od zadnje pae do jeseni. Zato, pihranjivanjem treba podsticati razvoj
mladih pela koje e zimovati.
Jaa drutva, sposobna za dobro prezimljavanje i brz proleni razvoj, moemo dobiti i
pojaavanjem pelama (rojevima) iz vrkara ili nukleusa, ponekad zajedno i sa zalihama meda
i cvetnog praha (Veskovi, 1990).
10
Slika 11. Amerika kuga Slika 12. Kreno leglo Slika 13. Nozemoza Slika 14. Varoa
Varoza moe za pelinje drutvo da ima katastrofalne posledice. Tokom prolea razvoj
varoe zaostaje za razvojem pelinjeg drutva, dok ve krajem leta broj veroa je sve vei, a broj
jaja koja matica zalee sve je manji. Zbog toga se deava da se u jednoj eliji nae i po 3 4 i
vie varoa, koje buduu pelu onesposobe za ivot, pa se raa bez krila, nogu i slino.
11
Do ramova sa leglom, sa jedne i sa druge strane, treba dodati ramove sa cvetnim prahom,
najbolje ako je zaliven medom i zapeaen. Do cvetnog praha se zatim stavljaju ramovi sa
puno meda, a na kraju ramovi sa malo meda. Ukoliko oekujemo neku pau, ili emo leglo
znaajnije prihranjivati, onda 1 ili 2 rama sa manje hrane, ali sa kvalitetnim saem treba staviti
uz leglo, ili jedan prazan u sredini legla. Time matici omoguavamo da nosi, a pelama da
smetaju hranu, a da ne blokiraju maticu. Ako za ovo proiravanje nemamo kvalitetan ram,
moemo stari ram sa medom (koji ima dobro sae) iscediti, ostavljajui deo meda, koji e initi
venac iznad ziskog kubeta.
Od avgusta do polvine septembra treba stimulativno prihranjivati pele, da bi se izleglo
to vie mladih pela. Ako u tom periodu zahladni, drutva treba utopliti da matica ne bi zbog
slabijeg grejanja legla smanjila noenje.
Na centralnim ramovima, gde e u prolee matica poloiti prva jaja, treba da bude
skladitena zadnja uneta hrana, koju e pele potroiti od oktobra do januara. Ta hrana ne treba
da sadri nesvarljive materije, a dobro je ako potie od eernog sirupa.
12
pranjenja unutar konice. Tamniji medovi, livadski i umski (medljika) imaju vie nesvarljivih
materija, a posebno je opasna medljika.
Zimsko klube pele formiraju na praznom sau, gde se izleglo zadnje leglo, na mestu
blie letu. Klube je u obliku lopte, ispod venaca meda i tako u stalnom kontaktu sa medom.
Troei hranu, klube se pomera navie, po malo i ka zadnjem delu konice. Pri velikoj
hladnoi, pele se teko pomeraju iz ulice u ulicu i deava se da drutvo strada a da na strani
ostane med koji nije bio dostupan pelama. Da bi se to spreilo dobro je da se na srednjim
ramovima naprave jedna do dve rupe za prolaz pela na rastojanju od 10 do 15 cm ispod
satonoa, za direktan prelazak pela iz ulice u ulicu.
13
Slika 15. Dobro izimljeno pelinje drutvo Slika 16. Loe izimljeno pelinje drutvo
14
izvriti izvesno proirenje legla dodavanjem izgraenog praznog ili polupraznog rama (sa
mednim vencom) sa strane.
Treba napomenuti da e krajem marta i prvih dana aprila, zbog pomenutog ponovnog
poetka zaleganja poetkom marta, u veini drutava tada masovno da se pojavi vei broj
mladih pela. To treba imati u vidu pri proceni koliko treba proiriti drutva, da li dodavati
ramove ili ne, koliko i gde. Ne bi trebalo ni preceniti ni podceniti poveanje broja pela u
konici, koje nekada moe biti vrlo naglo i iznenaujue, nekada sporo a nekada da skoro
sasvim izostane - da drutva opadaju po snazi ako su zahvaena boleu (najee
nozemozom). Da bi se pravilno postupilo, treba se drati pravila da je bolje malo i zakasniti sa
proirenjem nego poraniti, ali greka je naravno ako se vie zakasni, jer bi se drutvo razvilo
mnogo bolje da se na vreme radilo a moe se desiti da se izazove i rojidbeni nagon. U takvoj
situaciji, ei obilasci pelinjaka su neophodni, ne moraju se ramovi stalno podizati ve samo
na brzinu pogledati odozgo preko ramova kakvo je stanje. Ako je preko satonoa postavljena
plastina folija, to neki pelari primenjuju, uznemiravanje pela podizanjem poklopne daske je
minimalno.
Neke ramove, zavisno od toga da li su prazni ili ne, kakva je dubina elija u njima, kakva
je debljina elija i slino, pele e radije puniti polenom i nektarom nego to e ih matica
zalegati. Iskusni pelari mogu prepoznati takve ramove i lake izbei da ih pele koriste za
deponovanje nektara i polena, umesto za leglo. Naravno, drutvima uvek treba omoguiti
prostor gde pele mogu da stavljaju nektar i polenov prah, ali prevashodni cilj pelara u prolee
je da podstakne negovanje to veeg legla u konici. U tom cilju, ne bi trebalo dopustiti vie od
dva rama sa strane legla, koja ne sadre leglo ve samo med i polen. Ako ih bude vie, treba ih
vaditi i davati drugim drutvima ili uvati za rezervu za kasnije rojeve i slino. Radi postizanja
istog cilja, satne osnove treba radije dodavati u sredinu legla, nego skraja, a isto tako i lepe,
prazne, izgraene ramove. Ali to vai samo ako je u konici 4 i vie ramova sa leglom, dobro
zaposednutih pelama. Za sluaj 3 rama legla, ramovi za proirenje se dodaju sa strane legla. A
ve je spomenut sluaj kada je leglo malo a na vie ramova, recimo 4, bolje je ne vriti dalje
proirivanje, ve ga suziti i podsticati da se proiri po tim istim ramovima.
Kada se drutvo razvije na 5 i vie ramova legla, mogu mu se dodavati istovremeno i po
dve satne osnove. Kod ba snanih drutava, sa dosta pela, obe osnove se mogu staviti u
sredinu legla, ne jedna do druge ve razmaknute za jedan ram. Pele uvek bolje izgrauju
osnove ako su postavljene uz ram s otvorenim leglom. Inae, osnove se stavljaju jedna u
sredinu a jedna skraja legla, ako nismo sigurni da li da ih obe stavimo u sredinu. Posle
dodavanja osnova, poeljno je odmah prihraniti pele da bi ih bre izgradile, to jedino nije
potrebno ako je polenska i nektarska paa dobra.
Pri pregledu konice, dobro je pogledati zatvoreno trutovsko leglo, proveriti ima li u
njemu varoe ili ne. To e omoguiti procenu zaraenosti varoom i za planiranje kasnijih
tretmana.
15
Podsticajno prihranjivanje eernim sirupom ili razreenim medom bie veoma korisno
za pelinja drutva, posebno dok se ne pojavi jai unos nektara i za vreme kinih dana. Tada e
biti korisno i sipanje tople vode u hranilice, koja je pelama veoma potrebna za pravljenje
hrane za leglo.
Uklanja se viak ramova izkonice - koji nisu zaposednuti pelama, u kojima nema legla a
nema ni nekih veih koliina meda, i koji su manje ili vie deformisani, oteeni, previe stari,
ubuali. Mogu se najpre stavljati na kraj konice, otklapati pomalo med iz njih, a kada ga pele
pokupe, takvi ramovi se vade i pretapaju.
Utopljavajui materijal ne treba skidati sa konica, ve naprotiv, moe se i poveati.
Ako pojilice nisu ranije postavljene,treba ih postaviti. Sa leta se skidaju eljevi, ako to
nije ranije uinjeno.
Pelari koji su u mogunosti, dobro je da svoje konice presele na neku od boljih paa u
blizini. To bi omoguilo bri razvoj, a ako su drutva jaka, mogu doneti i med za vrcanjeNa
dobrim polenskim paama teta je ne sakupljati polenov prah. To se radi skupljaima polena,
spoljnim, koji se kae na poletaljku, ili unutranjim, koji se stavljaju na podnjau, ispod
plodita. Dobar nain skupljanja polena, zapravo ve preraenog polena - perge, je i vaenje iz
saa. Perga sadri vie lekovitih sastojaka neko polen sakupljan skupljaima, pa se i vie ceni.
17
3.7. Koristi od pela
Koristi koje pelar dobija dranjem pela mogu se podeliti u dve grupe: 1) Direktne
koristi u koje spadaju: med, vosak, polenov prah, perga, mle, proplis, pelinji otrov, matice,
matinjaci i rojevi; 2) Indirektne kosristi koje podrazumevaju nadoknadu za iznajmljivanje
pelinjih drutva radi opraivanja poljoprivrednih kultura. U zavisnosti od mogunosti
proizvodnje i plasmana pelar e se orijentisati na najispljatljiviju proizvodnju. Retki su
pelinjaci koji plasiraju sve navedene proizvode, vie je onih koji su se orijentisali na odreene
segmente.
19
- U pogledu prihranjivanja, pelari esto gree ako to obavljaju suvie kasno u jesen i
iscrpljuju pele.
- Loe sae se est propust u pelarstvu. To je staro, crno, oteeno, iskrivljeno sae, sa
mnogo trutovskih elija. Takvo sae nikada nee omoguiti takav razvoj legla kao ispravno i
mlado sae. Uz to, predstavljae stalan izvor bolesti, pelinje vai i votanog moljca.
- este greke su i u dodavanju ramova. Jedna krajnost je da u drutvu ne proiruje
prostor za leglo, ili se to ne ini na vreme, a druga da se proiruje preko svake mere, i time koi
razvoj. Posebno se misli na dodavanje satnih osnova. Pelari ih nekad dodaju isuvie slabim
drutvima, u vreme kada nema pae i pri hladnom vremenu. Pojedini pelari ih ak stavljaju
izmeu ramova sa medom. Kod jakih drutava, pri dobroj pai, greka se stavljati ih skraja
legla, jer matica nee stii da ih zalegne. Kod slabijih drutava ne treba dodavati drugu satnu
osnovu dok pele dobro ne izgrade ve dodatu.
- Prilino est propust je nedovoljan broj medita. Time se jakim drutvima uskrauje da
pri dobroj pai unesu vie meda i direktno se umanjuje mogui prihod.
- Drutva se ne tretiraju na vreme protiv bolesti, pogotovu varoe, pa dolazi do ozbiljnijih
posledica. est je sluaj i da se preterano i nestruno tretiraju, pa se zagauje i vosak i med,
slabi imunitet pela i poveava otpornost varoe. Greka je ako se pri davanju leka ne prati
njegovo delovanje i efikasnost.
- Loe mesto za pelinjak predstavlja veliku smetnju za uspeno pelarenje. Ima sluajeva
kad pelar nema veliki izbor, ali grei ako pele dri na mestima gde se zadrava vlaan
vazduh, gde ima vetra, nedovoljno suneve svetlosti ili gde e biti uznemiravane.Pri svemu
tome, treba da vodi rauna da pelinjak bude na mestu bogatom pelinjom paom.
- Greke pri pregledanju konice su najee zbog uznemiravanja pela suvie estim
pregledima i zbog opasnosti da se izazove grabe u bespanom periodu. Nepanja pri
rukovanju ramovima je esta, pogotovu kod mlaih pelara.
- Za propust se moe smatrati i to ako pelar nema na svom pelinjaku izvestan broj
pomonih drutava i nukleusa, koji bi mu mogli biti od viestruke koristi.
- Propust je i dranje starih, oteenih i nestandardnih konica, nepogodnih za rad i seobu.
- Greke se mogu praviti pri svakom koraku, pri seobi pela, odgajivanju matica,
umnoavanju pelinjih drutava itd. One uvek nastaju kada se ne shvata da je gajenje pela
jedan sloen proces u kome postoji mnogo uzroka i posledica o kojima se mora voditi rauna, i
kada se ne poznaju osnovne zakonitosti ivota pelinjeg drutva (www.pcela.rs).
20
4. SELEKCIJA MEDONOSNE PELE
U pelarstvu selekcija odabiranje ima poseban znaaj. Ostvarivanje visokih prinosa
pelinjih proizvoda uslovljeno je stvaranjem jakih proizvodnih pelinjih drutava i, naravno,
odgovarajuom pelinjom paom. Izrazito jaka proizvodna drutva mogu se stvoriti samo ako
se raspolae mladom, zdravom, ransom, plodnom, odnosno selekcionisanom maticom.
Selekcija je posao koji treba stalno i neprekidno obavljati. Mogu je i treba primenjivati
pelari u proizvodnji matica za svoje potrebe, a naroito ako proizvode matice za trite.
Razumljivo je da e selekciju mnogo kompleksnije i sveobuhvatnije, po najnovijim naunim
metodama, obavljati adekvatne ustanove (zavodi, instituti) sa odgovarajuim strunim kadrom
iji je zadatak proizvodnja visokokvalitetnih rasnih selekcionisanih matica za potrebe irokog
kruga interesenata (Veskovi, 1990).
21
delovale na smanjenje prinosa, manju otpornost prema bolestima i niza drugih negativnih
pojava.
Takoe je za preporuku da se bar svake tree godine odabrana pelinja drutva za
proizvodnju matica razmene sa isto tako odabranim drutvima sa drugih pelinjaka, pod
uslovom da su pelinjaci udaljeni jedan od drugog najmanje 20 km. Ovoliko rastojanje je
potrebno da ne bi dolo do parenja matica sa trutovima iz istog pelinjaka odreenog stepena
srodnosti.
Ako se ele jo sigurniji rezultati, onda od izrazito najboljeg drutva sa pelinjaka treba
proizvesti vei broj matica, s tim da se one spare sa posebno odabranim trutovima. Kad matice
budu oploene i testirane, treba ih dodati prilino ujednaenim pelinjim drutvima i staviti ih
u proizvodnju. Zatim se detaljno prati proizvodni proces i druge osobine svakog drutva sa
dodatim maticama sestrama. Ono pelinje drutvo koje ostvari najbolje rezultate u svakom
pogledu, a to znai da je njegova matica najbolja meu posebno odabranim, izdvaja se za
proizvodnju matica. Na slian nain prveravaju se i drutva sa trutovima koji treba da oplode
matice (Veskovi, 1990).
23
Ovo je, u stvari, posle vetakog osemenjavanja, najsigurniji nain kontrolisanog
sparivanja matica.
Najsigurniji nain kontrolisanog naina sparivanja matica sa elitnim trutovima jeste
vetako osemenjavanje. Ono se obavlja pomou specijalnih naprava za oduzimanje sperme od
trutova sposobnih za sparivanje, odnosno za ubrizgavanje sperme u polne organe nesparenih
matica.
24
jednog truta, od polaganja jajeta do izvoenja, potrebno hrane kao za izvoenje 5 pela
radilica. To praktino znai da proizvodnja trutova jako iznuruje proizvodno drutvo. Da ne bi
dolo do iznurivanja tih drutava, treba ih intenzivnije prihranjivati ako u prirodi nema
dovoljno pae. Treba povremeno, kada je to potrebno, ubaciti po koji ram sa zatvorenim
radilikim leglom iz nekog drugog proizvodnog pelinjeg drutva, pa e tako trutovska drutva,
sve dok traje proizvodnja trutova, biti izrazito jaka.
Jedno dobro negovano trutovsko drutvo moe da proizvede tokom jedne sezone toliko
kvalitetnih trutova, koliko je potrebno za oploenje matica proizvedenih u oko 40 nukleusa. Na
toj osnovi planira se potreban broj trutovskih drutava (Veskovi, 1990).
25
5. ZAKLJUAK
26
6. LITERATURA
7. http://www.kosnicevoja.rs/forum/index.php?topic=333.0
8. http://www.pcela.rs/clanci/Greskprop.htm
9. http://www.spos.info/
27
7. SADRAJ
1. UVOD....................................................................................................................... 1
2. PRIMITIVNA TEHNOLOGIJA PELARENJA............................................... 1
3. SAVREMENA TEHNOLOGIJA PELARENJA.............................................. 3
3.1. Zasnivanje pelinjaka................................................................................... 3
3.1.1. Izbor mesta za pelinjak.................................................................... 3
3.1.2. Postavljanje konica na pelinjaku................................................... 4
3.1.3. Selidbeni pelinjak............................................................................. 5
3.1.4. Nabavka rojeva.................................................................................. 5
3.1.5. Izbor konice...................................................................................... 6
3.1.6. Veliina pelinjaka............................................................................ 6
3.2. Prihranjivanje pelinjih drutava............................................................... 7
3.3. Priprema pelinjih drutava za prezimljavanje......................................... 8
3.3.1. Pregled pelinjih drutava................................................................. 8
3.3.2. Obezbeenje jakih drutava............................................................... 9
3.3.3. Zdravstveno stanje pelinje zajednice............................................... 9
3.3.4. Kvalitet i starost matice...................................................................... 10
3.3.5. Raspored i kvalitet saa..................................................................... 10
3.3.6. Koliina, raspored i kvalitet hrane.................................................... 11
3.3.7. Utopljavanje i ventilacija konica..................................................... 12
3.4. Izimljavanje pelinjih drutava................................................................... 12
3.5. Sagledavanje stanja i koliina hrane........................................................... 15
3.6. Uslovi za postizanje visokih prinosa meda................................................ 16
3.7. Koristi od pela.............................................................................................. 17
3.7.1. Direktne koristi.................................................................................. 17
3.7.2. Indirektne koristi............................................................................... 18
3.8. Greke i propusti u tehnologiji pelarenja 18
4. SELEKCIJA MEDONOSNE PELE.. 20
4.1. Osnovni principi selekcije 20
4.2. Kontrolisano sparivanje matica................................................................... 21
4.3. Proizvodnja i selekcija trutova.................................................................... 23
5. ZAKLJUAK.......................................................................................................... 25
6. LITERATURA........................................................................................................ 26
7. SADRAJ................................................................................................................ 27
28