Professional Documents
Culture Documents
Ovo vrijedi kod periodiki promjenljivih veliina sinusnog oblika i to samo ako struja i napon lee u fazi, dakle u istom
vremenu imaju prolaze kroz nulu. To je sluaj kod omskih potroaa, kao npr. kod arulje i elektrinog grijanja. Kako je ovdje
dovedena snaga preteno pretvorena, govori se o djelatnoj snazi.
Magnetska polja su pretpostavka za rad motora i transformatora. Potreban udio energije za njihovo nastajanje ne moe se
pretvoriti u djelatnu snagu, ona se naziva jalova snaga Q.
Induktivnim otporom svitaka dolazi se do pomaka prolaza kroz nulu struje i napona (Slika 1).
0 vrijeme +
+
360 -
-
90
dobavlja se iz mree
ako nema kompenzacije
Slika 1
Prolaz struje kroz nulu pomaknut je prema naponu za fazni kut j. Kako ona mijenja svoj predznak vremenski nakon napona,
govori se o kanjenju struje. Poto je za nastanak magnetskog polja potrebna jalova struja, elektrina pogonska sredstva
(vodovi, trafoi i generatori) moraju se dimenzionirati i za ovaj dodatni udio struje, to jest za geometrijski zbroj djelatnog i
jalovog dijela (Slika 2).
cos j = P/S
sin j = Q/S j - fazni kut
tan j = Q/P jS - -fazni kut
nekompenzirana prividna snaga
1
Q= S sin j S1 - nekompenzirana prividna snaga
S2 - kompenzirana prividna snaga
S2 - kompenzirana prividna snaga
Q= P tan j
Slika 2
Udjeli energije elektrinih (kondenzator) i magnetskih (induktiviteti) polja izjednaavaju se. Ovaj se postupak naziva
kompenzacija jalove snage.
Kompenzacijom jalove snage u blizini potroaa mogue je rasteretiti elektrine mree jer se tada jalova snaga vie ne
dobavlja preko mree nego je stvaraju kondenzatori. Pri tome valja uzeti u obzir da pretjerana kompenzacija moe dovesti
do tehnikih problema i da u odreenim okolnostima moe izazvati gospodarsku tetu. To posebno vrijedi glede optereenja
pri viim harmonicima i povratnog djelovanja na MTU.
cos j= P/S
2 2
Q= S - P
(vidite sliku 2)
Kondenzator iste snage (Qc = Q) potpuno bi kompenzirao jalovu snagu i faktor snage podigao na cos j = 1. U praksi e se
cos j nakon kompenzacije u veini sluajeva kretati izmeu 0,95 i 0,99. (Slika 3)
j
BEZ KONDENZATORA S KONDENZATOROM JALOVA SNAGA
RADNA SNAGA
RASPOLOIVA RADNA
SNAGA
MOTOR MOTOR
MOTOR MOTOR
TRANSFORMATOR
TRANSFORMATOR KONDENZATOR
Slika 3
VRSTE KOMPENZACIJE
Pojedinana kompenzacija je tipina za pogon pojedinanih asinkronih motora, transformatora, ureaja za zavarivanje,
izbojnih svjetiljki i kod pogona s regulacijom broja okretaja kao usisni krug. Kod pojedinane kompenzacije induktivna
jalova snaga kompenzira se neposredno na mjestu nastajanja. Svakom induktivnom potroau dodjeljuje se odgovarajui
kondenzator odnosno kondenzatorska baterija. (Slika 4)
Pojedinana
kompenzacija
Prednosti pojedinane kompenzacije:
Slika 6
Izbor najpovoljnije vrste kompenzacije
Kod odluke, da li e se pojedini potroai najpovoljnije kompenzirati s kondenzatorskim fiksnim stupnjem ili centralnom
regulacijskom jedinicom, treba razmotriti gospodarske i tehnike aspekte postrojenja.
Pojedinano je isplativo kompenzirati vea troila koja su u konstantnom radu i bez veih promjena optereenja.
S obzirom na zahtjeve distribucije da prosjeni faktor snage kod potroaa bude izmeu 0,95 induktivno i
0,95 kapacitivno, da kompenzacijski ureaji ne priguuju MTU signale, kao i svakim danom sve vee prisustvo
viih harmonika u mrei, treba odabrati automatski regulirani ureaj za kompenzaciju, adekvatne izvedbe.
Iz gornje tablice vidljiva je korist ugradnje kompenzacije npr. na kraju duljeg prikljunog voda. Optimalnom
kompenzacijom moe se rasteretiti kabel, kao i smanjiti pad napona u respektabilnoj veliini.