Professional Documents
Culture Documents
Lyotard Jean-Francois Postmoderno Stanje Izvjestaj o Znanju 2005
Lyotard Jean-Francois Postmoderno Stanje Izvjestaj o Znanju 2005
***
Postmoderno stanje
Izvjetaj o znanju
Jean-Franois Lyotard
Postmoderno stanje
Izvjetaj o znanju
Prevela
Tatiana Tadi
2005.
Naslov izvornika
La Condition postmoderne: report sur le savoir, 1979. Les Editions de Minuit.
Prava za hrvatski prijevod 2005. Ibis grafika, Zagreb
Nakladnik
Ibis grafika d.o.o.
IV. Ravnice 25, Zagreb
www.ibis-grafika.hr
Za nakladnika/urednik
Kreimir Krnic
Odabrao
Slavko Amuli
Recenzenti
Gvozden Flego
Marijan Krivak
Oblikovanje ovitka
Matko Joviin
Grafika priprema i tisak
Ibis grafika d.o.o.
Grafiko oblikovanje i slog priredio Kreimir Krnic. Knjiga je sloena pismom Adobe
Garamond Pro u programu Adobe InDesign. Prijevod je zatien autorskim pravima.
Niti jedan njegov dio ne smije se ni na koji nain reproducirati ili objavljivati bez
prethodnog pisanog doputenja nositelja prava.
Uvod................................................................................ V
Postmoderno stanje........................................................ 1
1. Podruje: znanje u informatikim drutvima............. 1
2. Problem: legitimnost.................................................. 8
3. Metoda: jezine igre................................................... 11
4. Priroda drutvene veze: moderna alternativa.............. 14
5. Priroda drutvene veze: postmoderno gledite........... 20
6. Pragmatika narativnog znanja.................................... 26
7. Pragmatika znanstvenog znanja................................. 34
8. Narativna funkcija i legitimnost znanja..................... 39
9. Prie o legitimaciji znanja.......................................... 44
10. Delegitimnost............................................................ 53
11. Istraivanje i njegova legitimacija performativnou... 60
12. O
brazovanje i njegovo legitimiranje performativnou 70
13. Postmoderna znanost kao istraivanje nestabilnosti... 80
14. Legitimnost putem paralogije.................................... 90
Pogovor. .......................................................................... 103
Lyotardovo postmoderno stanje.............................. 103
Kazalo imena i pojmova................................................. 113
III
Uvod
uvod
VI
uvod
VII
uvod
VIII
Postmoderno stanje
Postmoderno stanje
Postmoderno stanje
Postmoderno stanje
Postmoderno stanje
Postmoderno stanje
Postmoderno stanje
Postmoderno stanje
2. Problem: legitimnost
Ovo je dakle radna pretpostavka koja odreuje polje u kojem
emo nastojati postaviti pitanje poloaja znanja. Scenarij je
slian onom kojeg zovemo informatizacija drutva, premda je
predloen u sasvim drugaijem duhu i ne nastoji biti originalan,
pa ak ni istinit. Ono to se od radne pretpostavke trai jest jaka
sposobnost razluivanja. Scenarij informatizacije najrazvijenijih
drutava omoguuje nam da istaknemo (uz rizik da se prenagla-
si) neke vidove preoblikovanja znanja i njegove uinke na javnu
mo i institucije civilnog drutva, i to uinke koje bi s nekih
drugih gledita bilo tee uoiti. Naoj radnoj pretpostavci stoga
ne treba pridavati proroku vrijednost u odnosu na stvarnost,
ve joj treba priznati strateku vrijednost u odnosu na postav-
ljeno pitanje.
Meutim, njena je vjerodostojnost jaka, i u tom smislu izbor
ove pretpostavke nije proizvoljan. Njen su opis opirno razradili
strunjaci,23 i ona ve vodi odreene odluke javne administracije
i poduzea kojih se to izravno tie, poput onih koja upravljaju
telekomunikacijama. Ona dakle ve postoji za jedan dio stvarnog
poretka koji je mogue promatrati. Na kraju, ako barem iskljui-
mo sluaj stagniranja ili sveope recesije uzrokovane primjerice
stalnim odsustvom rjeenja svjetskog energetskog problema,
23 La nouvelle informatique et ses utilisateurs, dodatak III, L informa
tisation de la socit, (bilj. 8).
Postmoderno stanje
Postmoderno stanje
10
Postmoderno stanje
11
Postmoderno stanje
12
Postmoderno stanje
13
Postmoderno stanje
14
Postmoderno stanje
15
Postmoderno stanje
16
Postmoderno stanje
17
Postmoderno stanje
18
Postmoderno stanje
19
Postmoderno stanje
20
Postmoderno stanje
21
Postmoderno stanje
22
Postmoderno stanje
23
Postmoderno stanje
24
Postmoderno stanje
25
Postmoderno stanje
26
Postmoderno stanje
27
Postmoderno stanje
28
Postmoderno stanje
29
Postmoderno stanje
30
Postmoderno stanje
31
Postmoderno stanje
32
Postmoderno stanje
33
Postmoderno stanje
34
Postmoderno stanje
35
Postmoderno stanje
36
Postmoderno stanje
37
Postmoderno stanje
38
Postmoderno stanje
39
Postmoderno stanje
40
Postmoderno stanje
41
Postmoderno stanje
42
Postmoderno stanje
102 Pierre Duhem, Essai sur la notion de thorie physique de Platon Galile,
Hermann, 1908.; Alexandre Koyr, Etudes galilennes (1940), Hermann,
1966.; Thomas Kuhn, op. cit.
103 Michel de Certeau, Dominique Julia i Jacques Revel, Une politique de la
langue. La Rvolution franaise et les patois, Gallimard, 1975.
43
Postmoderno stanje
44
Postmoderno stanje
45
Postmoderno stanje
46
Postmoderno stanje
47
Postmoderno stanje
48
Postmoderno stanje
49
Postmoderno stanje
50
Postmoderno stanje
51
Postmoderno stanje
52
Postmoderno stanje
10. Delegitimnost
U suvremenom drutvu i kulturi, postindustrijskom drutvu,
postmodernoj kulturi121, pitanje legitimnosti znanja postavlja
se na sasvim drugaiji nain. Velika je pria izgubila svoju vje-
rodostojnost, bez obzira koji joj nain ujedinjavanja pridamo
spekulativnu ili priu o osloboenju.
U propasti pria moemo vidjeti uinak razvoja tehnika
i tehnologija nakon Drugoga svjetskog rata, koji je naglasak
53
Postmoderno stanje
54
Postmoderno stanje
124 Zbog bojazni da bismo opteretili ovo izlaganje, propitivanje ove grupe
pravila ostavljamo za neku drugu studiju.
125 Nietzsche, Der europische Nihilismus (ms N VII 3); der Nihilism,
ein normaler Zustand (ms W II 1) ; Kritik der Nihilism (ms W VII 3);
Zum Plane (ms W II 1), u Nietzches Werke kritische Gesamtausgabe, VII,
1 i 2 (1887-1889), Berlin, de Gruyter, 1970. Ove je tekstove komentirao K.
Ryjik, Nietzsche, le manuscrit de Lenzer Heide (rukopis, Dpartement de
philosophie, Universit de Paris VIII (Vincennes)
55
Postmoderno stanje
56
Postmoderno stanje
127 Martin Buber, Ich und Du, Berlin, Schocken Verlag, 1922., i Dialogisches
Leben, Zrich, Mller, 1947. Emmanuel Lvinas, Totalit et Infinit, La
Haye, Nijhoff, 1961. i Martin Buber und die Erkenntnis theorie, 1958,
u Philosophen des 20. Jahrhunderts, Stuttgart, Kohlhammer, 1963.
57
Postmoderno stanje
58
Postmoderno stanje
59
Postmoderno stanje
60
Postmoderno stanje
61
Postmoderno stanje
62
Postmoderno stanje
63
Postmoderno stanje
64
Postmoderno stanje
65
Postmoderno stanje
66
Postmoderno stanje
159 Robert Nisbet, op. cit., poglavlje 5, s gorinom opisuje prodor higher
capitalism-a na sveuilite, to se odvija kroz istraivake centare koji
su neovisni od odsjeka. Drutveni odnosti u centrima ugroavaju aka-
demsku tradiciju. Vidi takoer u (Auto)critique de la science, loc. cit.,
poglavlja: Le proltariat scientifique, Les chercheurs, La crise des
mandarins.
67
Postmoderno stanje
68
Postmoderno stanje
69
Postmoderno stanje
70
Postmoderno stanje
71
Postmoderno stanje
72
Postmoderno stanje
73
Postmoderno stanje
172 Zakon o usmjerenju visokog kolstva donesen 12. studenog 1968. uklju-
uje trajno obrazovanje (miljeno u strunom smislu) meu zadatke viso-
kog kolstva; ono treba biti otvoreno bivim studentima kao i osobama
koje nisu imale mogunosti da nastave kolovanje i da im, prema njiho-
vim sposobnostima pomogne u poboljanju mogunosti napredovanja ili
da im pomogne u sluaju promjene struke.
173 U intervjuu za Tl-sept-jours 981 (17 oujak 1979.), francuski ministar
obrazovanja koji je uenicima dravnih kola (inicijativa dotad bez
presedana) javno preporuio seriju Holocaust, prikazanu na drugom
programu, izjavljuje da je propala namjera kolstva da stvori neovisan
audio-vizualan program te da je prvi od obrazovnih zadataka nauiti
djecu da odabiru njima namijenjene programe na televiziji.
174 U Velikoj Britaniji gdje je uee drave u doprinosima i upravljanju sve-
uilitima naraslo s 30 na 80 % izmeu 1920. i 1960., University Grants
Committee, pri Ministarstvu za znanost i sveuilita, nakon to proui
potrebe i planove razvoja to ih sveuilita podnsu, rasposjeljuje godinju
subvenciju. U Sjedinjenim Dravama svemoni su trustees.
74
Postmoderno stanje
75
Postmoderno stanje
76
Postmoderno stanje
180 Anatol Rapoport, Tights, Games and Debates, Ann Arbor, University of
Michigan Press, 1960.
181 To je Mulkayev Branching Model (vidi ovdje biljeku 156). Gilles
Deleuze je to analizirao terminologijom ukrtavanja nizova, Logique du
sens, Minuit, 1968., i u Diffrence et rptition, Presses Universitaires de
France, 1968.
182 Vrijeme je varijabla koja ulazi u odreivanja jedinice snage u dinamici.
Vidi takoer P. Virilio, Vitesse et politique, Galile, 1976.
77
Postmoderno stanje
183 Jacob L. Moreno, Who shall Survive? (1934.), New York, Beacon, drugo
izdanje, 1953.
184 The Mass Communication Research Center (Princeton), TheMental
Research Institute (Palo Alto), The Massachussetts Institute of
Technology (Boston), Institut fiir Sozialforschung (Frankfurt), su meu
najpoznatijima. Jedan dio argumentacije Clarka Kerra u prilog onoga
to naziva Ideapolis oslanja se na naelo poveanja inventivnosti to se
postie u zajednikim istraivanjima (op. cit., 91 i sl.).
78
Postmoderno stanje
185 D.J. de Solla Price (Little Science, Big Science, loc. cit.) nastoji stvoriti
znanost znanosti. Utvruje zakone (statistike) znanosti koju uzima kao
drutveni objekt. U biljeci 131. smo upozorili na zakon nedemokratske
razlike. Drugi zakon se odnosi na nevidljiva uilita, a opisuje uinak
umnoavanja publikacija i zasienosti kanala kojima putuju informacije
u znanstvenim institucijama: aristokrati znanja nastoje odgovoriti
osnivanjem postojanih mrea meusobnih kontakata koji obuhvaaju
maksimalno stotinjak lanova. Diana Crne dala je sociometrijsko
tumaenje ovih uilita u Invisible Colleges, Chicago i London,
University of Chicago Press, 1972. Vidi Lcuyer, art. cit.
79
Postmoderno stanje
80
Postmoderno stanje
81
Postmoderno stanje
82
Postmoderno stanje
83
Postmoderno stanje
194 Jean Baptiste Perrin, Les atomes (1913.), Presses Universitaires de France,
1970. 14-22. Mandelbrot je ovaj tekst stavio kao uvod u Objets fractals,
loc. cit.
195 Citirano je prema Werner Heisenberg, Physis and beyond. N.Y., 1971.
84
Postmoderno stanje
85
Postmoderno stanje
86
Postmoderno stanje
87
Postmoderno stanje
88
Postmoderno stanje
89
Postmoderno stanje
211 U okviru ove studije nije bilo mogue analizirati oblik koji zadobiva povra-
tak naracije u diskurs o legitimaciji, na primjer: otvoreni sustav, lokalnost,
antimetoda, i openito sve ono to podrazumijeva pojam paralogije.
212 Nora i Minc pridaju jakosti drutvenog konsenzusa, koji smatraju
svojstvenim japanskom drutvu, uspjehe to ga je zemlja postigla u
podruju informatike (op. cit., 4). U svom zakljuku piu: Drutvo
kojemu ona [dinamika iroke drutvene informatizacije] vodi je osjet-
ljivo: ono se temelji na konsenzusu, pretpostavci da on postoji tako da
u sluaju ne postizanja konsenzusa, drutvo biva blokirano (op. cit.,
125). Y. Stourdz, art. cit., inzistira na injenici da se dananja tendencija
deregulacije, destabilizacije i oslabljivanja administracije hrani gubitkom
povjerenja koje drutvo ima u performativnost drave.
213 U Kuhnovom smislu, op. cit.
90
Postmoderno stanje
214 Pomian, art. cit., pokazuje da ova vrst djelovanja (putem katastrofe)
nema nita zajednikog s hegelovskom dijaletkikom.
215 Legitimiranje odluka u osnovi implicira afektivni proces uenja koji
mora tei glatko. To je jedan od vidova opeg pitanja: kako se mijenjaju
tenje, kako politiki i administrativni pod-sustav moe restrukturirati
drutvene tenje zahvaljujui odlukama kad je i sam samo jedan pod-
sustav? Taj segment e uspjeno djelovati samo ako je u stanju u drugim
postojeim sustavima stvoriti nove tenje, bilo da se radi o osobama ili
drutvenim sustavima (Legitimation durch Verfahren, loc. cit., 35).
91
Postmoderno stanje
92
Postmoderno stanje
93
Postmoderno stanje
94
Postmoderno stanje
95
Postmoderno stanje
225 Nakon odvajanja crkve i drave, Paul Feyerabend (op. cit.) u istom lai-
kom duhu zahtijeva odvajanje znanosti i drave. Ali odvajanje Znanosti
i Novca?
226 To je jedan od naina na koji se moe razumijeti ovaj termin koji spada
u problematiku O. Ducrota, op. cit.
96
Postmoderno stanje
227 Raison et lgitimit, loc. cit., passim, posebice 23-24: Jezik djeluje kao tran-
sformator: (...) osobne spoznaje se transformiraju u iskaze, potrebe i osjea-
ji u normativna oekivanja (zapovijedi ili vrijednosti). Ova transformacija
utvruje vanu razliku koja subjektivnost odvaja od namjere, volje, zado-
voljstva i boli s jedne i izraza i normi koje pretendiraju na univerzalnost,
s druge strane. Univerzalnost znai objektivnost spoznaje i legitimnost
vrijedeih normi. Ova objektivnost i legitimnost osiguravaju zajednicu
(Gemeinsamkeit) koja je sutinska za konstituciju stvarnog drutvenog
ivota. Vidimo da na ovakav nain zaokruena problematika, koja pitanje
legitimiteta zaustavlja na jednoj vrsti odgovora, na univerzalnosti, s jedne
strane pretpostavlja identitet legitimacija za spoznajni i za aktivni subjekt,
suprotno od kantovske kritike koja je odvajala konceptualnu univerzal-
nost, svojstvenu spoznajnom subjektu, od idealne univerzalnosti, (nat-
ulne prirode) koja je sluila kao horizont aktivnome subjektu; a s druge
strane tako shvaena problematika zadrava konsenzus (Gemeinschaft)
kao jedini mogui horizont za ivot ovjeanstva.
228 Ibid., 22, i napomena prevoditelja. Potinjenost preskriptivnih metapro-
pisa, to jest normalizacija zakona, Diskursu je izriita, primjerice 146:
97
Postmoderno stanje
98
Postmoderno stanje
99
Postmoderno stanje
100
Pogovor
Marijan Krivak
Iz Uvoda u studiju.
101
Pogovor
102
Pogovor
103
Pogovor
104
Pogovor
105
Pogovor
106
Pogovor
... igre bogatih u kojima bogatiji ima vie anse biti u pravu.
Nagovjetava se poistovjeivanje bogatstva s efikasnou i
istinom.
107
Pogovor
* * *
Danas, etvrt stoljea nakon Postmodernog stanja, moemo
rei, da je knjiga to ju prvi puta imamo u hrvatskom prijevodu,
jedno od najvanijih djela filozofijsko-teorijske provenijencije
koje se bavi tematiziranjem kulturnosociolokog, a onda i filo-
zofskog fenomena to se naziva postmodernom. O vanosti
ovoga termina i ovoga spisa u posljednjih dvadesetak godina od
nastanka djela ispisano je barem stotinu relevantnih publikacija,
a nije pretjerano rei, i tisue onih ne tako znaajnih. Predmet
kojim se ova knjiga bavi od epohalnog je znaenja za teorijsko
promiljanje svijeta u kojemu ivimo.
108
K azalo imena i pojmova
A bogatstvo
kao imbenik stjecanja znanja 65
agonistika 86 Bonaparte, Napoleon 45
i informatika teorija 24 Borges, Jorge Luis 82
aksiomatika 61 Bourbaki, Nicolas
aksiomi. Vidi i:aksiomatika skupina 62
jezini 61 braunovsko kretanje 22
algebra 2 Brillouin, L. M. 83
antropologija 28 Broch, Herman 59
njutnovska VI Buber, Martin 57
Aristotel 42, 60
aritmetiki sustav (Gdel) 62 C
atomska fizika 82
automati injenica
u funkciji regulacije 21 utvrivanje 64
autoritet Comte, Auguste 17
pripovjedaa 30 ovjeanstvo
kao praktini subjekt 51
B
D
Bachelard, Gaston 60
bajke V delegitimacija 54
banke podataka 2, 76, 100 delegitimnost 56, 79
Beki krug 59 Descartes, Ren 42, 60, 65
Berlinsko sveuilite 46, 49 determinizam 80
birokracija 83 lokalni VI
didaktika 36, 76
109
kazalo imena i pojmova
dijalektiki materijalizam 52 F
dijalektika 15
Duha V fakulteti 56
kod Aristotela 42 Fichte, Johann 46, 47, 48, 49
dioniari 80 filozofija
diskurz kao diskurz legitimacije znanosti
denotativni 55 V
dioniara 67 metafizika VI
hermeneutiki 50 povijesti VI
institucije 25 fonologija 2
legitimnosti znanosti V formalni i aksiomatski sustavi 63
moi 67 Frankfurtska kola 19, 53
platoniki spram znanstvenog 41 funkcionalizam 15, 74
znanstveni kao jezina igra 57 znanja 20
dokaz 63
i njegov dokaz 64 G
dostupnost informacija
genetika 3
u postmodernom stanju 77
gledite 56
drutvo
Gdel, Kurt 61
kao veliki stroj 19
teorem 81
naela suprotnosti 20
pravedno VII
predstavljanje 14
H
drava 45 Habermas, Jrgen VII, 90, 98
i komercijalizacija znanja 6. Vidi Hegel, G. W. F. 47, 48, 49, 55
i:znanje: komercijalizacija Heidegger, Martin 53
i protok znanja 6 Heraklit 88
i znanstveno znanje 44 hermeneutika
nacionalna i protok znanja 6 smisla V
uloga u planiranju ulaganja 7 Hofmannsthal, Hugo von 59
Horkheimer, Max 17
E Humbolt, Wilhelm von 46, 47
sustav znanosti 78
Einsten, Albert 85
ekonomija rasta 15
elita
I
i obrazovanje 71 IBM, tvrtka 6
entropija informacije
borba sustava protiv 22 borba za ovladavanje 6
sustava 16 raspolaganje 21
informatika 2
informatizacija 69
razvijena drutva 8
110
kazalo imena i pojmova
111
kazalo imena i pojmova
112
kazalo imena i pojmova
113
kazalo imena i pojmova
Prosvjetiteljstvo 42 i performativnost 82
naracija V stabilan i nestabilan 88
svemir
R kao sustav sustava 82
sveuilite 49, 50, 52, 53, 56, 73
raunala 2 autonomija 74
raunalni jezici 2 cijena studiranja i performativnost
razoaranje 72
u postmodernom stanju VII i izvan-sveuiline mree 74
referent 12 i trajno poboljanje kompetencija
74
S sveuilini feudalizam 78
Schelling, F. W. J. von 48 usluge koje se pruaju 72
Schleiermacher, Friedrich 46, 47 svjetsko trite 7
Schnberg, Arnold 59 Systemtheorie 15
sebstvo 22
simbol T
u jeziku 60 tehnika 64
sintaktika potpunost sustava 61 i bogatstvo 65
sloboda 44, 51 i profit 66
socijalizam 53 i znanje kod starih Grka 64
propast i priroda znanja 7 razvoj i utjecaj na znanje 54
Socijalizam ili barbarstvo (skupina) tehnokrati 17, 94
19 tehnologija 68
spekulacija i znanost 69
kao diskurz o legiimnosti 48 telematika 2
spekulativna igra teorija igara 89
i postmoderna kultura 55 agonistika i 24
spekulativni idealizam 52 teorija katastrofe 87
spoznaja 27, 44 teorija komunikacije 24
mrea distribucije 7 teror
staljinizam 53 u znanosti 95
strojevi Thom, Ren 87, 88, 91
kao zamjena za nastavnika 76 timski rad 78
strojni jezici 58 Trea Republika 45
strukturalizam VI
studenti 9, 19, 71 U
i prikrivanje nezaposlenosti 73
Sturm und Drang 42 uinkovitost 64, 80
subjekt i teror 68
umstveni V kao cilj sustava 16
sustav 82 kao djelotvornost sustava VI
114
kazalo imena i pojmova
115