Sveuilite u Zadru

Odjel za sociologiju
Preddiplomski sveuilini studij filozofije i sociologije (dvopredmetni)

Ida Duvnjak

Antagoniziranje aktera i publike oko uloge i rada

rijekog HNKIvan pl. Zajc 2014.-2016.
Zavrni rad

Zadar ,
 Sveuilite u Zadru
Odjel za sociologiju
Preddiplomski sveuilini studij filozofije i sociologije (dvopredmetni)

Antagoniziranje aktera i publike oko uloge i rada rijekog HNKIvan

pl. Zajc 2014.-2016.

Zavrni rad

Student/ica: Mentor/ica:
Ida Duvnjak Prof.dr.sc.Biljana Kai

Komentor/ica:
Doc.dr.sc.Sven Marceli

Zadar ,
 Izjava o akademskoj estitosti

Ja, Ida Duvnjak, ovime izjavljujem da je moj zavrni rad pod naslovom
Antagoniziranje aktera i publike oko uloge i rada rijekog HNKIvan pl. Zajc 2014.-
2016. rezultat mojega vlastitog rada, da se temelji na mojim istraivanjima te da se oslanja na
izvore i radove navedene u biljekama i popisu literature. Ni jedan dio mojega rada nije
napisan na nedoputen nain, odnosno nije prepisan iz necitiranih radova i ne kri bilo ija
autorska prava.

Izjavljujem da ni jedan dio ovoga rada nije iskoriten u kojem drugom radu pri bilo
kojoj drugoj visokokolskoj, znanstvenoj, obrazovnoj ili inoj ustanovi.

Sadraj mojega rada u potpunosti odgovara sadraju obranjenoga i nakon obrane

ureenoga rada.

Zadar ,
Sadraj

1. Uvod.......................................................................................................................................1.

2. Ciljevi i svrha, istraivaka pitanja........................................................................................3.

3. Teorijska i drutvena polazita analize...................................................................................5.

3.1.Okvir djelovanja HNK Ivana pl. Zajca............................................................................5.

3.1.2. Politiki i drutveni okvir.........................................................................................5.

3.1.3. Zakonski i financijski okvir.....................................................................................5.

3.2..Sociologija umjetnosti i kazalita..................................................................................6.

3.2.1. Postdramsko kazalite...............................................................................................6.

3.2.2. Kazalina publika....................................................................................................7.

4. Metodologija istraivanja.......................................................................................................9.

4.1. Istraivaka strategija......................................................................................................9.

4.2. Proces prikupljanja podataka i vremenski okvir...........................................................10.

4.3. Metoda i uzorak.............................................................................................................10.

4.4. Proces obrade podataka.................................................................................................11.

4.5. Etiki aspekti istraivanja..............................................................................................12.

5. Rezultati i rasprava..............................................................................................................13.

5.1.Politika razina...............................................................................................................13.
 5.1.1. Gradska (Grad Rijeka) i nacionalna razina.............................................................13.

5.1.2.Kazalitarci kao politiki subjekti...........................................................................16.

5.2.Estetska razina................................................................................................................20.

5.2.1. to je nacionalno kazalite?....................................................................................21.

5.2.2. Pitanje provokacije.................................................................................................23.

5.2.3. Problem oblikovanja i kompetencije publike.........................................................25.

5.3.Religijska razina.........................................................................................................27.

5.3.1.Pitanje sekularizacije i autonomije umjetnosti........................................................28.

5.3.2. Odnos religijskog i nacionalnog.............................................................................30.

6. Zakljuak..............................................................................................................................32.

7. Literatura..............................................................................................................................35.
ANTAGONIZIRANJE AKTERA I PUBLIKE OKO ULOGE I RADA RIJEKOG HNK
IVAN PL.ZAJC 2014.-2016.

Saetak
Rad se bavi antagoniziranjem aktera i publike oko uloge i rada rijekog HNK Ivan
pl.Zajc u razdoblju od 2014.-2016., kada nova uprava zapoinje s politikom kazalita koja
ima sva obiljeja politikog i postdramskog kazalita. Antagoniziranje se odvijalo na tri
razine koje se u radu istrauju: politikoj, estetskoj i religijskoj, dovodei do razliitih
drutvenih implikacija na lokalnoj i nacionalnoj razini. Kako bi se dolo do odreivanja razina
sukoba i razumijevanja razloga zbog kojih je sukob bio simptomatian za pojave u irem
drutvenom kontekstu, u istraivanju se koristi abduktivna istraivaka strategija. Obavljeno
je devet polustrukturiranih intervjua s akterima kazalita, odnosno kazalitarcima koji na
razliite naine sudjeluju u proizvodnji i izvedbi predstava te s ljudima koji su javno
izraavali svoj stav o radu kazalita. Takoer su odrane dvije fokus grupe s graanima koji su
gledali i koji nisu gledali predstave. Nalazi pokazuju da se rijeko kazalite kritiki
pozicioniralo prema iroj drutvenoj stvarnosti i nije se bavilo iskljuivo kritikom etablirane
politike pri emu je koristilo razliite strategije postdramskog kazalita (npr. provokacija) te
izazivalo sukobe meu akterima i publikom kazalita, ali isto tako i meu graanima. Sukob
oko koritenja vjerskih simbola u predstavi korespondirao je s nekim nalazima sociolokih
istraivanja kako je sekularizacija u Hrvatskoj na najnioj razini. to se posjeenosti
predstava tie, ona je bila selektivna, a najposjeenije su bile predstave koje su na scenu
postavljale aktualne politike teme.
Kljune rijei: postdramsko kazalite, religija, politika, egzodus publike, antagoniziranje,
HNK Ivan pl. Zajc

ANTAGONIZING OVER THE ROLE AND WORK OF THE CROATIAN NATIONAL

THEATRE ''IVAN PL. ZAJC'' IN RIJEKA BETWEEN 2014. AND 2016.

Abstract
This paper deals with the conflict of meaning attached to the work and activity
of the Theatre in Rijeka between the years 2014. and 2016. Abductive research strategy was
used throughout this research to determine the level of conflict and symptomaticity for
phenomena in a broader social context. The research includes nine semi-structured interviews
conducted with the Theatre personnel, i.e. people involved in the production of meaning, or
people who publicly expressed their opinion on the issue of theatre activity. Included in the
research as well are two focus groups one comprising citizens who watched the plays, and
the other including citizens who didn't watch the plays. Those who didn't watch the plays
varied in age. After the interviews were analyzed, three key levels of antagonism could be
distinguished: political, artistic and religious level. Political level critically positions the
Theatre towards broader social reality and doesn't deal exclusively with criticism of
established politics. Even though the Theatre's work has adapted well to the political matrix in
Rijeka as far as the established politics go, it hasn't adapted to the national political matrix. As
far as the Theatre audience goes, attendance to the plays was selective, and most visited were
original plays with current popular political topics. Conflicts over using religious symbols in
plays were in correspondence with a research whose results has shown that secularization in
Croatia is at its lowest level.
Key words: theatre, art, religion, politics, postdramatic theatre, audience exodus, antagonism
 1. Uvod

Tvrdnja Politiko kazalite gotovo je staro koliko i kazalite samo Siegfrieda

Melchingera (Melchinger, 1989:5) istie politinost kazalita kao neto to prati kazalino
djelovanje. Kazalite je specifian oblik umjetnosti po tome to su ivo prisutni i gledatelji i
izvoai. Ono je vezano uz zajednicu u kojoj djeluje ne samo zato to slui kao okupljalite,
ve i zato to ono odgovara na duhovne i kulturne potrebe graana (Bokovi, 2016.).
Kazalite je u tome smislu uvijek prostor koji, zadovoljavajui kulturne i duhovne potrebe,
ujedno nudi graanima i osjeaj odreene stabilnosti i mogunost identifikacije s
odreenom zajednicom. (Petranovi, 2013.) Drugim rijeima, kazalite posjeduje ono to se u
sociologiji naziva simbolikim kapitalom i kao takvo moe posluiti kao sredstvo drutvene
mobilizacije (Dragojevi, 1995.). Iz tog e se razloga ovaj rad baviti antagoniziranjem
vezano uz njegovu ulogu, napose drutvenim antagonizmima koje je kazalite u Rijeci
izazvalo svojim politikim i etikim pozicioniranjem.

Rije je o djelovanju Hrvatskog nacionalnog kazalita Ivan pl.Zajc u Rijeci u

razdoblju od listopada 2014. do srpnja 2016. Ovo je razdoblje u djelovanju kazalita
izabrano zato to je nova uprava kazalita pri svom stupanju na funkciju nagovijestila novi
smjer naglaavajui (usp. slubene stranice kazalita, Blaevi i Frlji, 2014.) kako e
njihovo djelovanje biti kritiko i emancipatorsko te kako e raditi na afirmaciji razliitih
drutvenih manjina. S druge strane, najavljeno je kako eli otvoriti dijalog s publikom te je
potaknuti da se zapita o granicama kazalita. Djelovanje kazalita koje je potom uslijedilo
izazvalo je burne reakcije razliitih grupa graana. Razliita znaenja koja su grupe graana
pridavale radu kazalita rezultirala su i vierazinskim sukobima, od verbalnih do fizikih.
Uzroci tih sukoba lee u sukobima oko uloge, odnosno znaenja koje kazalite svojim
djelovanjem u unutar kazalinom i van kazalinom prostoru pronosi na razliitim razinama,
tako da moemo rei kako se rad bavi i drutvenom antagonizacijom kao posljedicom
izvedbe novog smjera kazalita.

Istraivanje na kojem se temelji ovaj rad imat e u fokusu upravo antagonizme koji su
nastali zbog rada HNK Ivana pl.Zajca u navedenom razdoblju, a posebno su vidljivi pri
recepciji samih djela od strane kazaline publike te graana, nastojei pritom objasniti to
nam i samo kazalino djelovanje govori o obiljejima drutvenog konteksta u kojemu djeluje.
Dosadanja istraivanja parcijalno zahvaaju problem kojim se rad bavi. Razliiti znanstveni
radovi bave se pojedinim temama: temom kazaline publike, financijsko-zakonskim uvjetima
1
rada kazalita ili teatroloki, - produkcijom i recepcijom kazalinih komada. Spomenuta
istraivanja dijelom se koriste i sociolokim uvidima, ali za fenomen drutvene antagonizacije
nisu dostatna.

Naime, antagonizmi koji se pojavljuju nastajali su iz razloga koji se ne mogu nuno

podvesti pod estetske ili kazaline kriterije ili tumaenja. Tako vidimo kako je za tumaenje
antagonizama vano uzeti u obzir nalaze znanstvenih istraivanja drutva i religije, te
sociolokih subdisciplina. Sama kompleksnost kazaline stvarnosti, isto tako, zahtijeva da se
odrede razine na kojima su antagonizmi nastajali.

2. Ciljevi i svrha istraivanja, istraivaka pitanja

2
 Rad se bavi analizom antagonizama, posebno drutvenih, izazvanih radom HNK
Ivana pl.Zajca u periodu od listopada 2014. do srpnja 2016. Cilj istraivanja bio je odrediti
razine na kojima su se dogaali razliiti antagonizmi te rasvijetliti to nam ti antagonizmi
otkrivaju o drutveno-politikom kontekstu u kojemu kazalite u Rijeci djeluje. Prvo se
pokualo odrediti poloaj kazalita kao politikog aktera na nacionalnoj i lokalnoj razini te
opisati iskustva kazalitaraca kao politikih subjekata. Kada je rije o antagonizmima na
estetskoj razini pokuala su se prikazati razliita suprotstavljena gledita o tome to bi
trebalo biti narodno, odnosno nacionalno kazalite. Uz sukob oko razumijevanja uloge
kazalita koje ima nacionalna obiljeja, to znai da ima politiko drutvenu pozadinu i
posebnu svrhu, nastojalo se objasniti i mjesto provokacije kao umjetnikog postupka. Nadalje,
pokualo se objasniti uzroke problema pri recepciji postdramskih predstava od strane publike
koji su nastajali zbog nerazumijevanja odreene estetske paradigme i odreenih kazalinih
postupaka koji su s njom u skladu. U skladu sa zapaanjem da mnogi antagonizmi oko
izvedenih predstava imaju veze s koritenjem vjerskih simbola u predstavama pokualo se
razjasniti vezu sekularizacije i autonomije umjetnosti te vezu nacionalnog i religijskog
aspekta u prijemu kod publike.

Specifian cilj ovoga rada bio je istraiti drutvenu i politiku pozadinu antagonizacije oko
uloge kazalita imajui u vidu estetsku, politiku i religijsku razinu na kojima se
antagoniziranje pojavljuje.

Istraivaka pitanja koja odgovaraju na postavljeni cilj bila su:

- kakva je pozicija kazalita kao politikog aktera na lokalnoj i nacionalnoj razini

-kakva su iskustva kazalitaraca kao politikih subjekata

-koji su uzroci problema antagoniziranja pri recepciji pojedinih predstava od strane publike

- kakav je odnos aktera prema autonomiji umjetnosti i programu kazalita te veza s njihovim
shvaanjem sekularizacije od strane istih aktera

- razjasniti vezu religioznog i nacionalnog aspekta u reakcijama publike i graana i graanki

na sadraj predstava.

Svrha ovog istraivanja je, na temelju nalaza na gore postavljena pitanja, vidjeti u kojoj je
mjeri prisutna politika, odnosno drutvena uvjetovanost rada kulturnih institucija i utvrditi

3
mogunost povratnog utjecaja same kulturne institucije na politiki i drutveni okvir njezinog
djelovanja.

3. Teorijska i drutvena polazita analize

3.1. Okvir djelovanja Hrvatskog narodnog kazalita Ivana pl. Zajca

4
3.1.2. Drutveno-politiki okvir rada kazalita

UHrvatskoj je, prema polazitima nekih autora/ica, kazalite stvaralo naciju i

pospjeivalo njezinu homogenizaciju (Petranovi, 2014). Kazaline historiografije tako,
prema spomenutoj autorici, naglaavaju ulogu nacionalnih kazalita u buenju nacionalne
svijesti te zatiti vlastite kulture i nacionalnog identiteta, to je dijelom rezultiralo stvaranjem
kriterija selektivnog pamenja i zaboravljanja nacionalne kazaline povijesti. Takva se
vrsta revizionizma u nedavnoj prolosti, od 90'ih godina prolog stoljea na ovamo,
manifestira se kao militantna retorika protjerivanja onih koji se nisu uklapali u prihvaene
interpretacije nacionalnog identiteta.

Govorei o samom nacionalnom identitetu Hrvata, vano je, meu ostalim, istaknuti
da je on u kontekstu Hrvatske u uskoj vezi s vjerskim opredjeljenjem graana kao
pripadnicima rimokatolike zajednice. Sam broj rimokatolika je nakon Domovinskog rata
1991. porastao za 30% (Nikodem, 2004), a to je kao prateu pojavu imalo jaanje nacionalne
i religijske te nacionalno-politike identifikacije, ali i usporavanje procesa sekularizacije.
Istraivanja sociologije religije u Hrvatskoj pokazuju visoku razinu religioznosti te utvruju
kako se Hrvatska nalazi na najniem stupnju sekularizacije (erpi i Zrinak,2009).

3.1.3. Zakonski i financijski okvir rada kazalita

Kazalina djelatnost u velikoj je mjeri odreena raznim zakonima i kulturnim

strategijama donesenim na razliitim razinama. Zakoni i strategije vezani za kulturu dio su
odreenih kulturnih politika kojima se nastoji usmjeriti kulturni napredak drutva te zatititi
javni interes u podruju kulture. Republika Hrvatska, prema dokumentima Nacionalni
izvjetaj iz 1998. te Hrvatska u 21.stoljeu-strategija kulturnog razvitka iz 2003. godine,
shvaa kulturnu politiku kao dio javne politike drave koja treba odgovarati na potrebe
zajednice. U tim se dokumentima naglaavaju strategije koje idu u prilog tzv. deetatizaciji
odnosno prenoenju odgovornosti za donoenje kljunih odluka na strunjake. U tu se svrhu
osnivaju vijea za kulturu preko kojih bi nezavisni strunjaci imali vie utjecaja. Na taj su
nain voenja kulturnih institucija te izvori njihovih sredstava financiranja dostupniji
javnosti.(Bukvi, Mihaljevi i Toki, 2015.)

Kada je rije o specifinom sluaju nacionalnih kazalita, konkretno kazalitu Ivan

pl. Zajc u Rijeci, njegov je osniva i vlasnik grad Rijeka. Upravu kazalita imenuje
predstavnik osnivaa na prijedlog Kazalinog vijea, a imenovanje potvruje Ministarstvo

5
kulture. Kazalino vijee sastavljeno je od umjetnika i zaposlenika u kulturi koji su za lanove
vijea postavljeni radi svojih zasluga na polju kulture. Uloga Ministarstva kulture nije ipak
zanemariva poto ono odluuje o raspodjeli proraunskih sredstava za kulturne projekte,
nadgleda rad kulturnih institucija te moe imati odluujui utjecaj na njihovo upravljanje.
Tako, i kada je rije o financiranju kazalita koji imaju status nacionalnih, ona se prema
analizi Izvjea o radu hrvatskih nacionalnih kazalita, financiraju uglavnom iz dravnog
prorauna (87.9%). Njihovo subvencioniranje ovisi dijelom o gradu kao osnivau i vlasniku,
a dijelom o Ministarstvu kulture kao krovnoj organizaciji na dravnoj razini. (Bukvi,
Mihaljevi i Toki, 2015.)

3.2.Sociologija umjetnosti i kazalita

Openito govorei, sociologija umjetnosti bavi se umjetnikim pitanjima kako bi

zadobila nove spoznaje o drutvu. Ona, prema Boiloviu (2006.), umjetniko djelo tretira
kao posebnu vrstu drutvene injenice promatrajui ga pod vidom estetske recepcije.
Naime, nju umjetniko djelo zanima pod vidom estetske komunikacije tj. komunikacije
umjetnikog djela s njegovim recipijentima. Socioloka estetika prouava drutveni kontekst
umjetnikog stvaralatva te koliko on utjee na samo djelo na nastanak samog djela
doprinosei tako razumijevanju estetskog fenomena i prodirui time u samu njegovu bit.
(Boilovi, 2006.) Kada govorimo o sociologiji kazalita moe se rei da je u ovom radu
ukljuena perspektiva kako sociologije umjetnosti tako i sociologije estetike. Jean Duvignaud
(1978.) primjerice, istie kako se dogaanja u drutvu trebaju osjetiti na programu kazalita
ne bivajui samo njegovim odrazom ve i na drutvo povratno djelujui. Sociologiju kazalita
osim statistikih podataka zanima i znaenje koje djelo ima za neku epohu.Iz tog razloga
sociologija kazalita posee i za relevantnim znanjima koja pripadaju drugim disciplinama.

3.2.1.Postdramsko kazalite

Kako bismo na pravi nain prili predmetu istraivanja vano je za poetak jasno
odrediti o kakvoj se vrsti kazalita radi. Naime, sam pristup kazalinoj umjetnosti koji je
uprava kazalita HNK Ivana pl Zajca) koristila, spada u takozvanu postdramsku kazalinu
paradigmu, kako je naziva Blaevi (2012.). Postdramska paradigma jest teorijski koncept
koji je uveo H.T.Lehmann (Blaevi, 2012.). Postdramsko se odnosi na drukije
razumijevanje dramskog kazalita u smislu poimanja fabule, autorstva, iluzije u kazalitu. to
se fabule tie, postdramsko kazalite nema standardne fabule koja pripovijeda priu na
odreen nain koji afirmira smisao ivota i svijeta. to se autorstva tie, mijenja se situacija
6
da dramski tekst kojim je predstava inspirirana diktira svaki element predstave te da o
slinosti predstave tekstu ovisi uspjeh predstave. Posljednji i zapravo najvaniji element
postdramskog kazalita jest upravo moment u kojem se razbija iluzija da se drama zbiva u
nekom drugom mjestu i u nekom drugom povijesnom vremenu. Postdramsko kazalite bavi
se upravo tim mjestom i vremenom u kojem se predstava dogaa, dakle sadanjim mjestom i
vremenom, ukazujui upravo na vlastite ivotne situacije njegovih trenutnih sudionika, a ne
odvodei publiku u neko drugo vrijeme i mjesto. Upravo to razbijanje iluzije na koju je
publika openito navikla u kazalitu je kljuan element za politinost ove vrste kazalita.
Naravno, ovdje je pojam postdramskog kazalita koristi ponajprije u svrhu razumijevanja
antagonizama nastalih upravo njegovim izvedbama, te je zato tumaenje pojednostavljeno.

3.2.2 Kazalina publika

Teatrologinja Sanja Nikevi pie o fenomenu tzv.egzodusa publike iz kazalita kada

je rije o predstavama koje spadaju u kazalinu paradigmu koja se naziva postdramskom.
Navodi kako su predstave koje spadaju u tu paradigmu nekomunikativne, nasilne i
okirajue. Takva vrsta suvremenog teatra koja esto nema fiksnu radnju niti likove te ne
afirmira smisao ivota i svijeta postaje razlogom egzodusa publike iz kazalita. Nikevi
krivi autore takvih predstava za neuvaavanje miljenja i ukusa publike te ostvarivanje
kazalinih projekata koji su financijski neisplativi. (Nikevi, 2015.)

Vano je za temu politinosti kazalita istaknuti kako ono ima tzv. jednostavnu publiku
(Luki, 2009.) koja predstavu doivljava necenzurirano i neposredno. Kazalite rauna s
jednokratnou i neposrednou izvedbe i to koristi kao mogunost odgajanja smjele i
aktivne publike, nasuprot one koja u konzumeristikoj maniri publiku ui da mirno sjedi i
slua te bude pasivna. Meutim, kada se kazalite na postdramski, odnosno izravan nain bavi
kljunim problemima nekog drutva, ono provocira te postaje i time medijski dogaaj, a
njegova publika poprima ire razmjere. Kazalite HNK Ivana pl. Zajca tako svojim
djelovanjem potie i provocira svakodnevne rasprave i politike dogaaje upravo preko
medija. Ono stupa u komunikaciju s drutvom ne samo pod vidom svoje umjetnike prakse
ve kao politiki akter.

7
4.Metodologija istraivanja

4.1. Istraivaka strategija

Fokus istraivanja bio je na analizi antagoniziranja, napose drutvenog, oko uloge

nacionalnih kazalita, percepcije gradske i dravne vlasti, pitanja provokacije u umjetnosti,

8
autonomije umjetnosti koju jami sekularna drava te kazalinih izriaja na primjeru
nacionalnog kazalita Ivana pl. Zajca iz Rijeke. Istraivanje je tako tragajui za motivima i
razlozima odreenih, nerijetko oprenih ponaanja i djelovanja aktera unutar i izvan
kazalita bilo eksploratorne naravi. Unutar kazalita je to bila sama uprava kazalita, glumci te
jedan lan orkestra, a izvan kazalita su to bili aktivisti te publika kazalita te graani Rijeke
koji ne posjeuju kazalite. Kazalitarci su ukljueni kao oni ije je djelovanje potaknulo
razliite reakcije aktera izvan kazalita te tako dovelo do drutvene antagonizacije. Akteri
izvan kazalita ukljueni su u istraivanje kao oni kojima je djelovanje kazalita upueno
bilo kao publici bilo kao graanima te su kada je rije o drutvenoj antagonizaciji u njoj na
razliite naine sudjelovali.

Kako bi se dolo do razumijevanja djelovanja aktera u odreenim situacijama, u ovom

sluaju aktera unutar i izvan kazalita, koristi se postupak tipiziranja odnosno pojedinane
se motive i radnje apstrahira se u tipine motive i radnje u tipinim situacijama. Pritom se
istraivanje usredotouje na zajedniko znanje aktera, simbolika znaenja i pravila kojima se
akteri rukovode u djelovanju. Tipizacija je mogua upravo zato to znaenja oko kojih se
akteri antagoniziraju nisu samo privatne naravi ve intersubjektivna, odnosno akteri ih
posjeduju jer pripadaju odreenoj grupi. Time su mogua socioloka objanjenja i
razumijevanje odreenih drutvenih fenomena. (Blaikie, 2000.)

Odabir interpretativnog pristupa kao vanog pristupa u kvalitativnoj metodologiji bio

je odgovarajui samom fenomenu kazalita kojim se istraivanje bavilo. Upravo je razliito
razumijevanje uloge nacionalnog kazalita, nerazumijevanje odreenih kazalinih estetika i
postupaka, neshvaanje uinka djelovanja kazalita na drutvo te pojma sekularne drave
dovelo do antagonizacije. Takoer, kada govorimo o radu kazalita govorimo o neem to je
komunikabilno i time ve ulazimo u prostor zajednikog znanja i zajednikih znaenja.Sam
pojmovni okvir istraivanja ostavljem je na temelju postojee literature te je dopunjavan
rezultatima intervjua. Na taj se nain okualo utvrditi , opisati i razumjeti neke od obrazaca
recepcije kazalinog sadraja. Poto je rije o sukobljenim drutvenim grupama,
interpretativni pristup omoguuje da samo grupu vidimo ne kroz naoale druge grupe o toj
grupi ve i na nain na koji svaka grupa sama o sebi progovori.

4.4.Proces prikupljanja podataka i vremenski okvir

Istraivaki proces zapoeo je iitavanjem literature o okviru rada kazalita

(drutvenom, politikom i zakonskom), literature o specifinoj vrsti teatra kojim se Kazalite
9
bavilo te medijskih sadraja koji su pratili kako sam rad Kazalita kako i odjeke rada u
javnosti. Takoer, gledanje nekih od predstava, kako bi se stekao potpuniji uvid u samo
djelovanje i njegove uinke, dio je ovog istraivakog procesa. U cilju razumijevanja procesa
i razloga odabiranja odreene kazaline uprave, vodio se razgovor prethodno s
predsjednikom Kazalinog vijea. Zatim je odreena metoda i uzorak te vremenski okvir
samog istraivanja koje je trajalo od prvog intervjua provedenog 14.5.2016.do zadnjeg
intervjua koji je proveden 24.6.2016. Intervjui i fokus grupe su provedeni i transkribirani kao
suradnja Kuzma Antonelle i Duvnjak Ide koje su na temelju prikuljenih podataka temi
pristuile iz dva razliita ugla to se odrazilo i na same protokole intervjua koji su rezultat
zajednikog rada.

4.3.Metoda i uzorak

Polustrukturirani intervju i fokus grupa odabrane su kao metode kojima je mogue

odgovoriti na postavljena istraivaka pitanja.

U istraivanju se koristila metoda polustrukturiranog intervjua upravo kako bi akteri

mogli na adekvatan nain izraziti miljenja koja pridaju pojedinim dogaajima vezanim uz
rad kazalita. Takoer, polustrukturirani intervjui nude mogunost da se izraze neki segmenti
rada kazalita koje akteri uviaju, a do kojih prouavanjem dostupnih sadraja nismo mogli
doi. Metoda intervjua odgovarala je isto tako svrsi istraivanja jer se upravo postavljenjem
potpitanja koje ova metoda omoguava uspjelo doi do sadraja koji su nas zanimali, koje
sugovornik ne bi sam iznio u odgovoru. Nadalje, intervju omoguava sugovornicima da u
oputenijoj atmosferi lake dou do traenih sadraja.

Poto su sugovornici imali razliitu ulogu u odnosu na kazalite Ivana pl.Zajca,

pitanja su za neke bila ista, dok su za neke bila posve razliita od ostalih sugovornika. Iako
pitanja nisu bila ista vodilo se rauna o tome da se sugovornici tematski bave istim stvarima.
Primjerice, ako se u nekom intervjuu dolo do novih, za istraivanje relevantnih tematskih
cjelina, i ostale se sugovornike pitalo za miljenje na tu temu. Taj nam je postupak olakao
stvaranje same strukture obrade podataka.

Glavni kriterij ukljuivanja sugovornika u istraivanje bio je njihova ukljuenost u

razliite sukobe oko rada kazalita bilo da se radilo o samim kazalitarcima, bilo da se radilo o
graanima koji su se aktivirali protiv kazalita ili stali u njegovu obranu. Provedeno je deset
10
intervjua i dvije fokus grupe.Do nekih sugovornika doli smo metodom snjene grude. Sami
intervjui su trajali od pola sata do sat i pol. Provedene su i dvije fokus grupe s graanima
Rijeke,u prvoj grupi bilo je est, a u drugoj sedam sugovornika. U prvu fokus grupu graani
su ukljueni po kriteriju gledanja neke od postdramskih predstava u HNK Ivana pl. Zajca u
istraivanom vremenu,sudionici su po dobi imali izmeu 20.i 25. godina.U prvoj fokus grupi
sudjelovalo je troje mukaraca i tri djevojke. Drugu fokus grupu inili su graani Rijeke koji
nisu gledali predstave koje spadaju u postdramsku paradigmu i tu je koriten uzorak
maksimalne varijacije. Sudionici druge fokus grupe razlikovali su se po dobi i zanimanjima.
Dvoje sudionika imalo je tridesetak godina,jedna sudionica ezdeset tri sudionice dvadesetak i
jedna sudionica 16 godina.U drugoj fokus grupi sudjelovao je jedan mukarac,a ostalo su bile
ene. Zanimalo nas je koje su kljune toke oko kojih se dogaa antagoniziranje meu
graanima koji nisu svoj stav o kazalitu izraavali javno. Takoer smo htjeli vidjeti kako se
taj stav razlikuje shodno tome dali su graani gledali ili nisu gledali predstave. U drugoj fokus
grupi sudjelovali su graani koji nisu gledali predstave i tu se koristio uzorak maksimalne
varijacije po dobi i zanimanju (srednjokolci,studenti,radnici,umirovljenici). Fokus grupa s
gledateljima predstava trajala je sat i pol dok je fokus grupa s ljudima koji nisu gledali
predstave trajala 40 min.

4.4.Proces obrade podataka

Kada je transkribiranje obavljeno od strane Kuzme i Duvnjak, prelo se na kodiranje pomou

deskriptivnih i tematskih kodova. Tri razine antagonizacije predstavljaju tri glavne kategorije
u kodiranju: politika, estetska i religijska razina. Politika razina ukljuuje potkategorije kao
to su gradski i nacionalni politiki kontekst te kazalitarci kao politiki subjekti. Estetska
razina podrazumijeva potkategorije: elementi postdramskog kazalita, pitanje provokacije,
estetska predispozicija, nacionalno kazalite. Posljednja, religijska razina sastoji se od
potkategorija:vjerski simboli, umjetnika sloboda i sekularnost, religijsko i nacionalno, odnos
Rijeke nadbiskupije i kazalita.

4.5 Etiki aspekti istraivanja

Sugovornici koji su sudjelovali u istraivanju pismenim (Prilog 1) i usmenim putem su

obavijeteni o emu se istraivanju radi i za to e posluiti od njih dobivene
informacije.Reeno im je kako e intervju biti sniman te im je, gdje je to mogue, zajamena

11
anonimnost. Naime,neki sugovornici su istupali u javnosti ili su javne linosti pa ih nije
imalo smisla anonimizirati. Sugovornici su potpisali pristanak na sudjelovanje te je time
osiguran obavijeteni pristanak.(Prilog 2.)

5.Rezultati i rasprava

Iz obavljenih intervjua dobiveni su odgovori na pitanja koja su postavljena na poetku

istraivanja. U ulomcima koji slijede dat e se tumaenje odgovora sugovornika u svijetlu
postavljenih istraivakih pitanja, a bit e potkrijepljeno citatima koji najjasnije govore o
problematici.

5.1. Razine antagonizacije

Ono to se dogaalo unutar i izvan kazalita bit e interpretirano kao dogaanje koje
ima drutvene izvore i drutvene posljedice. Ukratko, antagonizacija e biti analizirana i
12
tumaena s obzirom na hrvatski (nacionalni) i rijeki (lokalni) drutveni kontekst. Radi
lakeg snalaenja rad pokazuje proces i uinke antagonizacije na tri osnovne razine:
politikoj, estetskoj i religijskoj.

5.1.1.Politika razina

Ono to je iz odgovara sugovornika bilo oito jest da postoji nekoliko kljunih mjesta
koja u politikom smislu pokazuju razliku Rijeke u odnosu na ostatak drave. Konkretnije,
zamjeuje se specifinost rijekog politikog nasljea i konteksta koje se razlikuje od onog
koji se uspostavlja od 90'-ih godina na nacionalnoj razini. Radi se takoer o razliitom odnosu
etablirane politike prema kazalitu kada je rije o lokalnoj (na razini grada Rijeke) i dravnoj
razini. Na nacionalnoj i gradskoj razini razliiti su akteri izrazili neslaganje s radom
kazalita,ali su se njihove strategije bitno razlikovale.

5.1.2. Gradska (grad Rijeka) i nacionalna razina

Odnos Grada Rijeke te samog gradonaelnika prema kazalitu i njegovim u javnosti

istaknutim djelatnicima bio je obiljeen iskazivanjem podrke. Naime, uz Kazalino vijee i
sam gradonaelnik Vojko Obersnel i grad kao vlasnik kazalita odigrali su kljunu ulogu u
odabiru uprave kazalita te je stoga njihova potpora bila i oekivana i logina. Vritelj
dunosti intendanta, Marin Blaevi, taj odnos opisuje ovako:

Kada je rije o politici u Rijeci tu su stvari poprilino jednostavne. Prvo kazalite je,
osniva kazalita i vlasnik je Grad Rijeka. To znai da kada je rije o ukupnom
poslovanju kazalita vi ne moete zanemariti injenicu tko vam je vlasnik, kada
govorimo o financijama... (s2)

...drugo je sad pitanje politike opcije koja je na vlasti u Rijeci i njezine i njezinog
eventualnog utjecaja na ono to mi radimo.Tu vam potpuno odgovorno mogu rei da
tog utjecaja nije bilo i da nije postojao nijedan pokuaj politike intervencije u ono
to i radimo...(s2)

Naime, rad kazalita nije bio ravnoduan na zbivanja na politikoj sceni na nacionalnoj
razini. Prema potezima vlade se postavljao kritiki, izlazei iz standardnih okvira rada
kazalita. Tako Blaevi navodi kako je odnos tada aktualne vlade Domoljubne koalicije
prema kulturi bio izdajniki te kako doivljava stanje u dravnoj politiku:

Vjerujem da je, pored svega drugoga, i izdajniki odnos te vlade, a posebno

13
 predvodnika njezine ekstremno desne revizionistike politike, prema povijesnom i
kulturno-simbolikom naslijeu dananje Rijeke, imao nekog udjela u ubrzanoj propasti
same vlade. (s2)

...sa zanimanjem pratim kako upravo oni koji se zaklinju na 'naciju' i 'dravu'
besramno privatiziraju pa time i izdaju njihove interese. Nesumnjivo, mijenjaju se ne
samo stanje 'nacije' i 'drave', doslovce iz dana u dan, nego i odnos 'naroda' prema
njima. Rijeki HNK, koji je u protekle dvije godine kreirao kritiki odnos prema
nacionalizmu, revizionizmu i (neo)faizmu u hrvatskoj prolosti i aktualnosti,uskoro bi
se mogao nai pred novim izazovom svoje odgovornosti.(s2)

Iz ovih se odgovora moe zakljuiti kako je HNK Ivana pl.Zajca zauzelo kritiki stav
prema tadanjoj aktualnoj vladi na nacionalnoj razini dok je kritiki govor upuen aktualnoj
vlasti grada izostao. Posljedice kritike upuene vladi mogle su se uoiti dolaskom gosp.
Zlatka Hasenbegovia na mjesto ministra kulture. Naime, meu predizbornim obeanjima
rijekim glasaima tijekom HDZ-ove predizborne kampanje za vrijeme parlamentarnih izbora
2016. nalo se smjenjivanje gosp. Olivera Frljia s mjesta intendanta. Takav je stav dolaskom
te koalicije na vlast imao za posljedicu ukidanje sredstava iz prorauna za ansambl Hrvatske
drame, dok je Kazalite u cjelini dobilo manje novaca. Ministar je taj postupak opravdao
navodnim neizvoenjem planiranog programa od strane vodstva kazalita.

Isti su postupak kazalitarci, u ovom sluaju glumci, protumaili na sljedei nain:

...mi nismo dobili sredstva, to je istina. To je jedan vid obraunavanja same vlade s
ljudima koji ele rei istinu i to je po meni jako, jako nisko.(s3)

...Sad se nama to oitovalo s tim da smo od Ministarstva kulture dobili puno manje
novaca, da l' je to...To se uvijek moe rei da je to zbog programa , ali naravno da,
kao to sve ide u naoj dravi, je to koliko ti meni da, dat u i ja tebi, dakle mi nismo
dali podrku tako da smo dobili ne znam sad da li je to i pola manje love, a Hrvatska
drama nije dobila nita.(s4)

Kazalite je stupalo u dijalog sa samim Ministarstvom kulture te irom javnou te se

branilo od optubi putem priopenja i novinskih konferencija. Naime, oni su u taj politiki
diskurs na nacionalnoj razini, koji im je kreirao sudbinu, ukljueni kao tzv. periferni akteri
reagirajui priopenjima ili demantirajui novinske napise o vlastitom radu.

14
 ...E, to je sad neto zapravo gdje je Marin Blaevi imao zapravo stalno neka, mora
to negdje javno rei da nije istina, da mi imamo vie gledatelja , da imamo vei broj
pretplatnika, da je zarada zapravo via, da smo mi zapravo smo se rijeili dugova koji
su ostali iz bive intendanture , da to dio rjeava grad dio smo mi ve vratili...(s4)

Iz navedenog je oito kako, kada je o politici kao o podruju moi i interesa rije,
pozicija umjetnika kao politikog subjekta nije pozicija moi, nema neposredne politike
posljedice na podruju etablirane politike ve se kree unutar uspostavljenih koordinata
politike moi bilo na gradskoj, bilo na nacionalnoj razini.

S druge strane, postojali su unutar same Rijeke razliiti akteri koji su protestirali
protiv rada kazalita i kazaline uprave u navedenom razdoblju. Radilo se o vjerskim i
braniteljskim udrugama, pripadnicima stranaka desnice te nekim pojedinanim aktivistima i
aktivistkinjama. Njihove su strategije i naini izraavanja neslaganja bili raznoliki. Neki od
primjera su recimo molitva pred Kazalitem za vrijeme odvijanja predstave, osnivanje
Facebook grupe pod nazivom Otkaz Frljiu i Blaeviu, prosvjedniki hod kroz Korzo i
napad na zgradu kazalita, lijepljenje plakata po gradu i sl. Svim je ovim i drugim
strategijama zajedniko to da se radilo o strategijama margine tj. ovo nije bilo dio
dominantnog diskursa unutar rijeke politike scene. Navest e se izjave sugovornika koje
govore o svojoj odluci da javno izraze svoje neslaganje:

Jedna naa vjernica koja je bila na predstavi je uputila nadbiskupu pismo jer nismo
ni znali o kakvoj se predstavi radi i kada je objasnila koja je to predstava, toliko na
niskom nivou, po meni, jer toliko opit s kriem i tako dalje, gdje se obezvreuje i Isus
Krist i vjera, mislim da je to toliko strano runo bilo i onda smo mi vjernici
organizirali po svim upama molitve. Dolazili bi ujutro i tijekom dana moliti ispred
kazalita, radio se cijeli lanac da okrui kazalite u molitvi da bi takve predstave i
Frlji da se jednostavno makne. (FG1)

Naime, vi znate, ja sam osnovala grupu Otkaz Blaeviu i Frljiu, vratimo dignitet
Hrvatskom narodnom kazalitu na Facebooku i imali smo negdje valjda, ak se i ne
sjeam koliko tono lanova, ali blizu tisuu...(s6)

Hmm, prva, prva akcija mi je bila lijepljenje, hmm, za premjeru, ovaj, za Hrvatsko
glumite.(s6)

15
 Iz citata je jasno vidljivo da su akteri koristili mogunost javnog okupljanja i
povezivanja preko drutvenih mrea to su strategije margine , periferije, onih koji nisu
ukljueni u slubeni diskurs. Takoer je motivacija aktera o kojima je rije bila vezana uz
njihov svjetonazor na temelju kojeg je dolo do povezivanja.

5.1.2. Kazalitarci kao politiki subjekti

Pokazano je u prethodnom poglavlju kako je politiko djelovanje kazalita izazivalo

antagonizme na gradskoj i nacionalnoj razini. To je politiko djelovanje kazalitaraca bilo
specifino na vie naina. Upravo kako bi dola do izraaja specifinost umjetnika kao
politikog subjekta, bit e istaknuta miljenja dvoje glumaca koji su zadovoljni zbog
drutveno- politikog angamana kazalita te jednog kazalitarca koji je nezadovoljan i koji je
htio ostati anoniman. to se obraivanih tema tie, anonimni kazalitarac je prepoznao
sljedee:

...ta borba protiv nekog neofaizma (smijeh),ratne teme ,rtve rata,totalitarni

reimi,manjine kakve god bile (smijeh) i evo to bi bio neki fokus.(s5)

Glumac i glumica koje smo intervjuirali, Jasmin Mehi i Jelena Lopati, istakli su jo neke
teme:

...sve to je on ovdje radio najprije predstavu Turbofolk koja progovara isto o

sindromu naina ivota ne samo o glazbi kao anru turbofolka...(s4)

Osim sindroma naina ivota o kojem progovara predstava Turbofolk, kazalite se

bavilo i aktualnim stanjem u vlastitoj struci. Takoer su otvorili pitanje odnosa nekih svojih
kolega prema drugim kolegama, pripadnicima nacionalnih manjina, u predstavi Hrvatsko
glumite:

Hrvatsko glumite je time zato se to zove Hrvatsko glumite i to mi o

hrvatskom glumitu naravno zato to nama tema i je bila javno izgovorena rije
hrvatskih glumaca, odnosno kazalitaraca odakle od teatrologa do redatelja...(s4)

Naposljetku, evo i objanjenja koja je Marin Blaevi ponudio to se tie izbora tema:

...meni se ini da svaka od predstava u trilogiji otvara odnosno kritiki

problematizira neka od kljunih pitanja naeg drutvenog stanja koje se kako vidim
16
 mijenja iz dana u dan... Prvo je pitanje u Bakhama to pitanje nasilnika.
Pojednostavit u krajnje, dakle onoga tko izvrava odreeni in nasilja i na koji nain
postaje rtvom tog istog nasilja . Aleksandra Zec je to pitanje rtve, a u
Hrvatskom glumitu je to pitanje umjetnika , kako se umjetnici odnose prema tim
pitanjima...(s2)

Iz gore navedenih citata vidljivo je kako se kazalite bavilo nekim drutveno

relevantnim etikim i politikim pitanjima pristupajui im na drugaiji nain od onog kakav
se moe vidjeti u javnom diskursu. Govorei o temama koje su vane i prisutne o drutvu
vano je primijetiti da se kazalitarci kao politiki subjekti ne obraaju iskljuivo kazalinoj
publici. Glumac i glumica ranije navedeni istiu:

Mi smo imali tu kad smo igrali Trilogiju je neto branitelji su nam dolazili ,sad se
vie ni ne sjeam, znam da se drala misa zadunica, zadunica za nas, za iskupljenje
nae jer da smo u predstavi kao oskvrnjujemo vjerske simbole.(s4)

kao neka vrsta misije kao neka vrsta kulturoloke misije kojom pokuavam prebaciti
temu zamisao ideju onoga to mi elimo predstaviti gledateljima , svijetu, publici,
ljudima i obinim graanima kao recimo neki problem drutva.(s3)

Mi smo to radili i za ostatak Hrvatske i za graane grada Rijeke.(s3)

Ali mislim da evo ne bi volio zvuati ono okrutno, ali mislim da bi politiari trebali
malo vie ii u teatar u tom smislu, ali njih to ne interesira. Znai to su po meni ljudi
kojima treba crtat(...)ja sam uvjeren kad oni legnu naveer spavati da razmiljaju o tim
stvarima da da odu pogledati po nekim portalima reakcije da ovo da ono itd. itd. Ako
se die oko neeg praina ti e... ovjek je radoznalo bie po prirodi ti e, on e sam
doi provjeriti o emu se radi i on e kad doe sutra na posao u Sabor il gdjegod on e
razmiljati o tome to sam ja htio rei i kako je to zapravo odjeknulo.(s3)

Kako je kazalino djelovanje imalo velik odjek navodi i Blaevi:

...jedino to mene i dalje iznenauje su razmjeri reakcija. Razumijete to ono. Mislim

da je to postalo nacionalna tema(s2)

Oliver Frlji takoer istie vanost takvog obraanja iroj javnosti od same publike u
gledalitu za njegovu reviziju rada kazalita:

17
 Revizija je obuhvaala puno toga - od pokuaja dehijerarhizacije odluivanja, do
performativnog proboja jednog nacionalnog kazalita do najneuralginijih toaka
socijalnog tkiva.(s1)

Zanimljiva mogunost kazalitaraca da postanu politiki subjekti , da se kroz svoju

profesiju politiki pozicioniraju ukljuuje i osobnu odluku. Kada se kazalite pod vodstvom
kazaline uprave odlui politiki pozicionirati pojedinci zaposleni u kazalitu postaju na neki
nain ukljueni u takav nain politikog djelovanja. Neki zaposlenici su takav politiki
angaman zduno prihvatili, a neki nisu. Prvo e biti doneseni citati zaposlenika koji nisu:

Mislim kaem napravi predstavu, sve okej, ali na zgradu kazalita to stavljat...sad
ispada da smo mi svi tu neki klaunovi, mi se tu zezamo neto. Mi smo ozbiljna
ustanova. Evo konkretno opera tu stvarno mogu rei ono dosta dobrih stvari, puno se
radi, dobrih. Dobri projekti se dogovaraju, izvrsna suradnja s inozemnim
umjetnicima, dirigentima, tako da ono super. Al to uope ljudi nemaju takav
dojam...(s5)

Znai ja definitivno mogu otii na razgovor s direktorom i rei mu da to mene

smeta ... ali definitivno da tu s osobne strane postoji jedan strah da mogue je da e se
to odraziti, na tvoje radni odnos(s5)

Ovaj konkretno jer je bilo nekih scena u tim predstavama, eksplicitnih scena u
kojima su se vrijeale neke vrijednosti koje su meni bitne ne znam na koji je to nain
bilo ostvareno jer nisam gledao.(s5)

Oito je da je dio zaposlenika kazalita bio strah zastupati svoj stav pod svojim
imenom i prezimenom. To objanjava strahom za radno mjesto. Sugovornik istie kako jasan
politiki stav kazalita stavlja u prvi plan upravo politiki angaman kazalita dok ostali
umjetniki sadraji ne dolaze do izraaja, a u javnosti se stvara slika kazalita kao
neozbiljnog.

Glumac i glumica s kojima smo razgovarali navode svoja iskustva koja se prilino
razlikuju od prvog kazalitarca. Valja istaknuti da su glumac i glumica bili neposredno
ukljueni u rad na predstavama politikog sadraja.

18
 ,Ba sam osjetio puno znaenje te rijei misija kada smo poeli raditi s Oliverom
Frljiem.(s3)

...i onda smo mi uvjetno reeno uvijek govorili o nekim stvarima koje drugi nisu
htjeli ,nisu smjeli itd itd,ali ako uzmemo u obzir da je kazalite ogledalo drutva onda
bi se trebali tako i ponaati , kazalite nije samo mjesto da je mjesto razonode.
Naravno da ima i to i taj segment ukljuen u sve to ako gledamo neku komediju itd. Ali
ti i kroz komediju moe postaviti problem, ubaciti neku svoju ideju, neku svoju
zamisao to je po meni jako dobro, ali ponekad posebno na ovom podruju gdje mi
ivimo, ponekad se moramo baviti banalnim teatrom, kao to je Oliver imao u svom
pristupu jer on se bavi djelom tim temama koje.. hm... hajdemo rei je rak jednog
drutva. Teme o kojima se puno ne razgovara i o kojima se preuuje itd., itd.(s3)

Zato mi je recimo takve predstave, meni su potrebne. Meni kao osobi, ne samo kao
glumici, nego i kao osobi su mi ba bile potrebne . I nakon predstava, kojekakve
predstave gledam i zapravo se osjeam kao da neto inim, moda se negdje neto
mijenja, evo.(s4)

Vidljivo je kako glumac i glumica, za razliku od anonimnog zaposlenika, vide svoj

rad u kazalitu kao priliku za drutveni angaman i svoj rad na predstavama kao
samoispunjavajui. Hannah Arendt (Arendt,1996.) istie kako je politiko djelovanje
povezano s izgradnjom osobnog identiteta to se potvruje na primjeru ovih glumaca. Takav
angaman nije bio bez posljedica to je takoer vaan aspekt autentinog politikog
djelovanja prema Arendt. Glumci su izrazili i nezadovoljstvo tretmanom od strane Drutva
hrvatskih dramskih umjetnika iz kojeg su na kraju i istupili te nepostojanjem solidarnosti
unutar struke:

...tako sam imala osjeaj za to za Hrvatsko drutvo dramskih umjetnika, da je

povedeno strujom gdje kome pae i da je samo u tom, dodjeljujemo jedni drugima
nagrade i nemojmo to previe lajati i priat...(s4)

...zapravo bi bilo super da moemo samo djelovati umjetniki ,a ne da

razmiljamo o tome tko nas s koje strane amara i onda se zapravo bavimo s puno
stvari oko toga uope. Hoe li bit, mislim to je i osobni... moda ima kolega koji se ne
bave time, ali ja barem se bavim time po noi da nikako ne spavam, nego u glavi
piem neke izjave, u glavi neke izjave kao podrku , osudu toga kako netko moe

19
 negdje neto rei(...)Sad recimo ove reakcije na predstavu Nad grobom glupe
Europe, pa toga za Hrvatsko glumite te neke stvari zbog kojih sam ja kao glumica
ponosna na to i grozno mi je to je negdje proeno kao lio to to smo mi kao glumci
napravili nego se vie pria o tome kakvu smo reakciju izazvali i povrijeenosti
nekoga. Uvijek smo nekog povrijedili.(s4)

Iz samih komentara zaposlenika moemo vidjeti kako na politiko pozicioniranje

kazalita nisu svi jednako reagirali i nisu se svi ugodno osjeali. Meutim, takoer je
vidljivo da u samoj intenciji politinog djelovanja nije bilo podupiranje niti jedne od
postojeih politikih opcija ve da je sama politinost trebala biti ostvarena kao kritiki
usmjerena djelatnost kazalitaraca kao odgovornih graana. Meutim, to se odrazilo na
vrednovanje rada kazalitaraca i u estetskom smislu.

5.2.Estetska razina

Kako su odgovori sudionika u istraivanju pokazali, u vrednovanju rada kazalita i

stvaranju antagonizama oko istog nisu bile prisutne iskljuivo formalno-stilske kategorije koje
bi pripadale iskljuivo estetskoj sferi. To je upravo pokazatelj kako postdramska paradigma
nije promjena u vrsti ili anru nego je njezino koritenje zaokret koji ima ne samo estetske
nego i socijalne i politike funkcije. Rije je o situaciji u kojoj je politiko ulazi u pojam
estetskog mijenjajui sam nain poimanja i odnoenja prema estetskom. Kazalina umjetnost
je umjetnost koja je iz produkcijskih razloga usko vezana za ekonomske i drutvene uvjete
svog nastanka to se pokazalo na primjeru prijepora oko definiranja onoga to bi nacionalno
kazalite trebalo biti.

5.2.1.to je nacionalno kazalite?

Povijest nacionalnog kazalita u Hrvatskoj, kako navodi Petranovi (2014.), nije

mogue promatrati neovisno o nacionalnoj matrici i nacionalnoj dravi kao organiziranom
obliku politikog ivota . U sluaju kazalita, to je predmet ove analize, primijetit emo da
je antagonizam nastajao upravo oko shvaanja uloge kazalita to se posebno oitovalo u
dramskom programu i njegovim izvedbama. Uprava kazalita ne samo da je imala viziju
kazalita koje ne pokazuje preferencije prema tradicionalno pojmljenom nacionalnom

20
kazalitu koje bi u novim okolnostima, od nastajanja drave, imalo afirmirati dravnu
nacionalnu samosvijest, ve je i radila na oivljavanju zaboravljene kazaline memorije koja
je imala svoje politiko ishodite. To oivljavanje kazaline memorije bilo je u svrhu osude
postupaka spomenute retorike protjerivanja koja je bila na djelu 90'ih godina, a njezini se
ivui akteri od nje nisu ogradili. Svoje percipiranje kazalita uprava i kazalitarci iznijeli su
istiui upravo iznoenje onih dogaaja iz prolosti koji nam se ne uklapaju u dominantne
narative, a koje je potrebno da javnost zna kako bi bila tolerantnija i bolje razumjela
drutvenu stvarnost. Vano je uoiti kako u takvoj inicijativi postoji intencija za autorefleksiju
institucije kazalita kao nacionalnog kazalita kao i analizu vlastite struke. U tome pogotovo
vanu ulogu ima predstava Hrvatsko glumite:

Kazalite vidim kao prostor kontra-sjeanja u kojem govorimo o onome to je

preputeno slubenom zaboravu. (...)Nacionalna kazalita uglavnom funkcioniraju
kao friideri u kojima se nekakva izmatana nacionalna kultura uva da se ne pokvari.
Takvim kulturnim politikama njima se oduzima bilo kakva mogunost da budu
generatori jednog drugaijeg odnosa prema drutvenoj stvarnosti u kojoj djeluju.(s1)

Upravo injenica da se nacionalna kazalita percipiraju kao neto nadpolitiko i

ideoloki neutralno - to nije i ne moe biti istina - stvorilo je reakciju u trenutku kad
je jedan HNK jasno i glasno deklarirao svoju ideoloku poziciju. Nikakva kultura ne
moe biti apolitina, ponajmanje nacionalna, jer ona je po svojoj prirodi ideoloki
aparat koji reproducira vrijednosti i interesa jedne drutvene klase predstavljajui ih
kao ope.(s1)

...zapravo su izbacili temu s Anjom ovagovi Despot gdje osuuje zapravo najvie
Radeta erbediju, onda izjave Kreimira Dolenia koji je openito dao neku jako
runu izjavu na temu Srba...(s4)

... znam po puno pria ak i u zagrebakim priama da glumci drugog nacionalnog

predznaka jednostavni nisu bili predloeni za igranje u predstavama, angairali su se
drugi glumci koji su dapae imali potrebu javno istupati kao zagovornici hrvatske
drave. Sad to nije loe kao njihova pozicija, ali je loe to se neke druge micalo.
Dapae, loe je to se neke druge zato to su bili protivnici rata i rekli: Ne elimo,
sve je to naa bila drava zajednika. Zapravo iz Hrvatske su neke stvarno prognali,

21
 za tu predstavu smo mi dobili i dosta materijala itali u vezi sluaja Mire Furlan i
Radeta erbedije...(s4)

Nekim od sudionika fokus grupa te jednoj rijekoj aktivistici ovakvo je shvaanje kazalita
zasmetalo. Zanimljivo je da se pri tome ideja kazalita kao nacionalnog koje zastupa odreene
vrijednosti u politikom smislu proglaava neutralnom pozicijom:

Znai, osnovna zadaa HNK u Rijeci je da se bavi, da bude nacionalno kazalite.

Ima svoj program koji mora promicati nacionalnu kulturu i ima svoje omjere, ima
svoje ovo. Kad su doli Blaevi i Frlji oni su ili u potpunu destrukciju nacionalnog,
oduzimanje prava Hrvatima da imaju svoje kazalite u Rijeci..(s6)

Znai, jednostavno, ovdje institucija koja je dravna vrijea velik dio hrvatske
populacije (...) Pa one, ne znam to su bili onaj, hmm, uglavnom, ono, protiv, hmm,
ono, protiv dravnosti Hrvatske, protiv takvih stvari.(fg2)

Ukratko, znai, hmm, znai, ta jedna, hmm, jedan napad, napad na, napad na
osjeaje, znai, napad na ono to veina ljudi, hmm, to veina ljudi voli i tako. Znai,
on nije u toj poziciji da bi to po meni mogao radit. (fg2)

Ali to znai nije objektivno. To nije neto to bi, to je ope prihvaeno, ne ope
prihvaeno nego to je neto to je njegova osobna politika, osobno politiko
uvjerenje koje on na toj poziciji po meni ne bi trebao imati pravo irit. Trebao bi imati
pravo irit neto neutralno... (fg2)

5.2.2.Pitanje provokacije

Neki od postupaka uprave kazalita privukli su panju ire javnosti. Radilo se o

vjeanju plakata politiki provokativnog sadraja na proelje zgrade putem kojih je kazalite
artikuliralo svoj politiki stav po razliitim pitanjima. S druge strane, sam sadraj predstava
bio je doveden u pitanje zbog razliitih elemenata, primjerice golotinje, sudjelovanja
maloljetnika u predstavama, uriniranja po pozornici i sl. Te su elemente isticali sudionici obje
fokus grupe te drugi sugovornici. Jedni su tvrdili da se uprava tim postupcima slui u svrhu
bolje prodaje karata naruavajui ozbiljnost i respektabilnost ustanove. Drugi su pak isticali
umjetniku funkciju tih elemenata koja se uklapa u estetsku paradigmu koju zastupa uprava.
22
Ima i sudionika koji kau da uspjenost koritenja tih okantnih elemenata varira od predstave
do predstave:

Cijela ta predstava mi se ini ko da ide na jedan ok efekt. Jedino to je u toj

predstavi bitno je da se okira publika i da se tim nekakvim okantnim prikazima,
stvarima, da se, hmm, privue ljude i da se o tome pria. (...)Nema vie onoga da
mora jako dobra gluma ovjeka impresionirati, da emocije koje glumac pokazuje, da
nekakve, da nekakva tragedija ili neto takvo da ovjeku ostane, ne... (fg2)

U Kompleksu Risti je bilo to totalno isforsirano, po meni.. Hmm, a u Turbo folku

mislim da su ipak s tom eljenom, barem,po mom nekakvom dojmu, ovaj, ostvarili ono
to su htjeli. Nije mi se to inilo samo kao ubaeno da bi poslije rekli: 'Aaa, ena,
odnosno, glumica se skida na pozornici i pokazuje nam stvari'. Ne znam, to me dirnulo
jer bilo je nekako, totalno se primitivno odnosila dajui ime i opisujui, znai, svoje
spolovilo i svidjelo mi se, kako zapravo, upravo eli tako, taj jedan primitivizam
ponaanja u drutvu koji prevladava pretoiti u predstave...(fg1)

Dakle, ono, sve ono to se dogaalo oko kazalita od kako je doao gospodin Frlji u
kazalite je neprimjereno. Opet, po mom sudu, kazalite je stup kulture, jeli, i sada
tamo iznositi neije stavove koji su jako, u dananje vrijeme moramo naalost govoriti
o zlostavljanju manjine veine (...) Plakata je, ono to vidim, opet, u novinama,
Novom listu, jeli, na proelju jednog kazalita koje kakvi natpisi i mislim da je to
neprimjereno. Moda za nekakvo kino, moda bi bilo, ali za jedno kazalite. Opet,
kaem, to je moj privatni stav.(s9)

Sami idejni zaetnici postupaka koji su doivljeni kao provokacija istiu kako je to
vaan element njihovog naina rada te kako ti postupci imaju svrhu otvaranja prostora za
dijalog o temama koje su za drutvu bolne te otvaraju drugaiju perspektivu od one na koju
smo navikli:

On zapravo tu nama glumcima kroz svoje predstave daje priliku da iskaemo ne svoj
stav nego da ba pozovemo vas, kao publiku, da o tome porazgovaramo i da otvorimo
svima neki dijalog. Mislim, ako tri osobe nakon neke predstave krenu razgovarati o toj
temi to je sigurno velika stvar...(s3)

Ja smatram da provokacija ako je pomno osmiljena,onda moe imati drutvene,

umjetnike pa i politike ciljeve koji nadilaze sam in provokacije.(s2)
23
 Ja smatram da provocirati znai intervenirati u odreeni problem ili odreene
stavove koji su zakopani ili neprobojni. Znai provociranje za mene nije zezancija,
iako to moe bit zezancija, ali provokacija je jedna vrsta osmiljene prodorne akcije i
u tom smislu mislim da je taj performans bio neka vrsta... moda neto najozbiljnije
to smo napravili, upravo zbog izloenosti svima onima koji su se okupili ondje. (s2)

Kada je rije o kazalinom i umjetnikom radu koji djeluje provokativno, prema Grui
(2009.), vrijednost takvog djela lei u tome da ono otkriva mnogo o kontekstu u kojem se
zbiva. Naime, ono upravo tom provokacijom smjera na iru javnost iji se akteri ukljuuju u
kazalinu stvarnost te predstave. Sam nain njihovog ukljuivanja esto ukazuje i ini
prezentnima konture stvarnosti koju ivimo. Konkretnije, kazalina se stvarnost putem tih
provokacija odmie od ideje kazalinog svijeta kao izoliranog i poziva, ne samo kazalinu
publiku, ve itavo drutvo da vrednuje i promilja ono to kazalite donosi. Samo kazalite
time riskira da izgubi svoje publiku nudei sadraj koji nije samorazumljiv i za koji veina
publike nije lako prijemiva.

5.2.3.Problem oblikovanja i kompetencije publike

Sudionici fokus grupe koji su gledali predstave istaknuli su kako im je neke dijelove
bilo teko pratiti, kako im se gluma nije svidjela, kako predstave nisu na odgovarajui nain
donosile klasina djela i slino. Svi ovi elementi odgovaraju formalno-stilskim obiljejima
postdramskog kazalita, estetske paradigme u koju spada teatar koju je nastojala afirmirati
uprava kazalita. Dok Nikevi tzv. egzodus publike povezuje s ovom vrstom teatra,
pitanje koje se postavlja jest je li se takav egzodus publike dogodio kada je rije o HNK
Ivana pl. Zajca, te ako jest, ime je bio uzrokovan. Sami kazalitarci primijetili su manju
posjeenost pojedinih predstava:

...od toga da smo neke sponzore izgubili, do toga da je neka publika rekla
jednostavno vie neemo dolaziti u kazalite zato to su godinama bili tamo... tako su
nam zatvorili vrate. Neke kole, neke uiteljice. Evo, sad smo radili tu predstavu
Hrvatska rapsodija sad se to zove Nad grobom glupe Europe(...) dogaa se sred
,predstave jedna scena abortusa koja zapravo, u samom Krlei ima toga da ene
tamo raaju i priaju o gubitku djece i svega toga ima kod Krlee,e sada mi o tome
24
 priamo.E sada valjda da je to bio samo Krlea i da smo to samo izveli s tim njegovim
reenicama, oni bi rekli, a jao, a sada kako smo mi to autorski izveli onda je to
nailo na zapravo osudu i jedna uiteljica drugoj uiteljici i kole nam otkazuju
pretplatu za tu predstavu jer i stvarno je predstava na nekoj drugoj treoj reprizi bila
prazna... (s4)

Hrvatsko glumite je bilo rasprodano koliko god puta da je igralo, bilo samostalno
ili unutar Trilogije barem dvadeset puta.(...)Mislim da imate predstavu Kompleks
Risti Frljievu koja je bila prazna cijelo vrijeme...To je po meni recimo bio problem
predstave Hrvatska rapsodija. To vam je bilo prazno da ne moe biti praznije. Oko
te predstave smo se jako muili da bude oko tristotinjak gledatelja.(s2)

Oito je da je izostanak publike varirao od predstave do predstave. Predstave

Hrvatska rapsodija i Kompleks Risti imale su problema s punjenjem gledalita dok su
predstave Hrvatsko glumite i Turbofolk te Trilogija o hrvatskom faizmu bile
rasprodane. Sve navedene predstave imaju formalno-stilska obiljeja koja spadaju u
postdramsku estetsku paradigmu tako da se u ovom sluaju ne moemo sloiti s Nikevi
(2015.) koja tvrdi da, izmeu ostalog, ova vrsta kazalinih postupaka sama po sebi odvodi
publiku iz kazalita. Sudionici fokus grupe koji su gledali predstave o predstavama imaju
razliita miljenja.

Hmm, i jednostavno, ne moe toliko razumjeti predstavu ako nisi potkovan s

informacijama i injenicama, odnosno, znai, zna to je Kompleks Risti, to bi on
trebao predstavljati. Jer Turbofolk moe pogledati svatko i svatko se moe s njim
poistovjetiti, hmm, a recimo, ove predstave ne...(fg6)

...Hmm, jer isto mislim da, ako e biti neto, tipa kao to je bilo od Krlee,
Hrvatska rapsodija onda se, oekujem jedno, a u biti dobijem neto drugo. Onda
nisam vie sigurna to je Krlea, to je Frlji, to je ovo, to je ono. I onda, nekako mi
je taj doivljaj pomijean i nisam u biti vie, ono, ne znam u biti to sam dobila. I
budui da nisam itala Hrvatsku rapsodiju ne znam to je tema tamo, to je ovdje i
onda mi je to sve moda neorganizirano i ne znam, jednostavno, zbunjujue. I onda,
da, ako u pogledati neto klasino onda elim pogledati neto klasino...(fg6)

25
 Gledatelji navode kako imaju problem s razumijevanjem predstave ako se nisu
unaprijed informirali. Jo jedan problem bila je i redateljeva interpretacija klasinih djela,
koja se nije u potpunosti slagala s tekstom prema kojem nosi naziv. Zanimljivo je kako su
predstave koje nisu raene prema nekom dramskom tekstu i koje se bave se direktno
drutvenim problemima uvijek uspjele napuniti gledalite. To bi bile predstave Hrvatsko
glumite, Turbofolk i Aleksandra Zec. Kulturolog Damir Mikovi to objanjava time
da je presudan sadraj koji dobro korespondira sa stvarnou i to su se gledatelji mogli
identificirati sa sadrajem predstava:

... mislim da je sama publika, onako, dosta konzervativna, ali gdje je mogla imati
ovaj neki drugi tip identifikacije, ono. Je li, znai, ne samo kroz, hmm, to podruje
nekog estetskog ulaza nego i onog sadrajnog, je li. Znai, taj tip identifikacije su
mogli imati s tim i zato su i zauzeli te vrste pozicije jer se, ono, znai, hmm, nije se o
formi raspravljalo toliko puno, to god mislili, jeli, o tome. Ali, ovaj, ini mi se da je
zapravo u naim institucijama poprilino teko, ovaj, proizvest taj tip promjene ako
nemate ba taj neki tip, hmm, hmm, ne znam, radikalizacije, ono. Znai, ovdje je bila
potrebna radikalizacija u odnosu na sadraj da bi se mogle, ono, formalne promjene
uvodit.(s7)

Izostanak publike s pojedinih predstava uzrokovala su kompetencijska ogranienja

same publike, ali i svjetonazorsko neslaganje jednog tradicionalnijeg dijela publike s
pristupom odreenim temama, koji Nikevi (2015.) opisuje kao izostanak afirmativnog
teatra koji potvruje tradicionalne vrijednosti i smisao svijeta. Sudionik fokus grupe koji je
gledao predstave smatra ono to se dogaa na sceni prijetnjom drutvenim normama:

...pitanje je, znai, ako, prije smo ve rekli, to kazalite financirano je od poreznih
obveznika i sad, hajdemo rei, oke, prihvatili smo golotinju, golotinja je postala
normalna stvar u kazalitu, koja je sljedea razina, gdje je granica? (...) ali ako, ako
idemo tako, ako znai ruimo sve norme drutva, sve norme ponaanja, gdje se staje,
gdje je kraj? (fg2)

U svakom sluaju vano je istai kako je i u samoj intenciji uprave bilo da se odnos publike
prema kazalitu mijenja:

Evo, pa to je ono to je bitno, nije bitno da netko doe u kazalite i plati ulaznicu,
bitno da pone misliti o kazalitu,injenica da se vi i tkogod se jo bavi tim kazalitem

26
 na jedan nain koji nije konzumentski, to je ve uinak. Nije stvar u tome da vi mislite
kao to mislim ja ili ja kao to mislite vi. Stvar je u tome da vas potakne neto, neko
drugo i drukije kazalite, da se ponete pitati o kazalitu uope.(s2)

5.3.Religijska razina

Ova razina bavit e se pitanjima radi kojih je nastajao antagonizam povezan s

religijskim sadrajima, napose simbolima koji se koriste u predstavama. Tumaenje
antagonizama povezat e religioznu s politikom i estetskom razinom, ali i sa samim
drutvenim kontekstom. Prvo pitanje ili mjesto oprenih miljenja, odnosno sukoba, jest
koritenje religioznih simbola u predstavama to je za neke sugovornike bilo uvredljivo.

Prvo e biti iznijeti stavovi kazalitaraca kako bi se vidjelo koja je bila njihova namjera i
kako oni vide kritiku od strane uvrijeenih vjernika:

...glavni segment svega toga, kada smo se ve doticali religije mi se nismo doticali
religije kao religije, kao nekog postulata, kao dogme itd i nismo mi tu nita htjeli
mijenjati . Naprotiv, mi smo predstavljali temu i ljude, to oni zapravo sve rade u ime
religije i kako oni to sve pogreno itaju da bi neku svoju zamisao plasirali
ljudima.(s3)

Ovo tumaenje ne slae se sa stavom jednog dijela Rijeana o uporabi vjerskih

simbola u predstavama. Naime, grupa Rijeana koja je molila pred kazalitem za vrijeme
odravanja predstave Hrvatsko glumite, proglasila ju je blasfeminom. Ono to je vjernika,
o emu govori i prvi gore navedeni citat sveenika, smetalo jest neprimjeren kontekst u koji
su vjerski simboli stavljeni te izjednaavanje vjernika s pripadnicima ustakog pokreta
odgovornog za brojne ratne zloine. Iako sugovornik smatra da postoje mnogi sluajevi gdje
su vjernici bili ujedno i ustae, istie kako ga osobno vrijea generalizacija.

...ja nisam pogledao tu predstavu, samo neke isjeke i to, ja jednostavno to ne

elim gledati, jel. (...) ne mogu vjerovati da u dananje vrijeme se netko izruguje, na
primjer, s posljednjom veerom. Dakle, prikaz apostola na posljednjoj veeri je za
mene, i kao sveenika, ali temeljno kao vjernika je neto sveto. Ja se s time, neu, neu
igrati. Hmm, onda na primjer, priest, jeli. Dakle, itao sam komentare, ini mi se da
je tu nekakva iluzija, hmm, na kanibalizam, prieivanje, je li, tijelo Kristovo, evo, i
onda to sve skupa povezuje s ustatvom , jeli, unutra. (...) Ja ne negiram da neki
sveenici nisu u tome bili, al opet, treba znati da su se neki ljudi zalagali se za
27
 Hrvatsku i prepoznali su tada da je to, hmm, ansa da dobijemo svoju Hrvatsku
dravu, je li. I dakle, motivacija je bila dobra. Kasnije e nastati ona fraza, jeli, na
tom, hmm, da je put do pakla poploen dobrim namjerama...(s9)

Jedna od sudionica fokus grupe, umirovljenica, vezivala je uz prigovor za blasfemiju

razne druge prigovore. Ona je predstavnik publike koja, prema Nikevi, naputa kazalite.
Nikevi tvrdi kako se u 20.-om stoljeu, radi promjene svjetonazora te umjetnosti koja za
svrhu ima kritiku drutva, prestaje stvarati umjetnost koja bi se publici dopadala. Navodi
kako se bijeg publike dogaa upravo zbog psovki, nasilja te scena seksa i kriminala, te
izostanka spomenutih afirmativnih anrova (Nikevi,2015.). Ta konstatacija slae se s
miljenjem umirovljenice iz fokus grupe koja je sudjelovala u molitvi pred kazalitem:

Ne samo to je bilo u pitanju opiti s kriem i jer je to Isus Krist nego openito, onda
je dao jednu predstavu jednog baleta gdje je pisalo:Balet sa seksom, Karamarko
doi na Sex i tako dalje. Mislim po meni, neovisno to sam vjernica , ali takve stvari
su meni...ne pripadam valjda tom nekom modernom drutvu i neto nezamislivo i
protiv toga sam u kazalitu ...(FG1)

5.3.1.Pitanje sekularizacije i autonomije umjetnosti

Neki od sugovornika u fokus grupi koja nije gledala predstave smatrali su da kazalite
nema pravo postavljati predstave koje vrijeaju vjerske osjeaje, dok su drugi smatrali da
umjetnosti ne treba postavljati granice i da autonomiju umjetnosti treba tititi sekularna
drava. Jedan od sugovornika istakao je da je vjernik, ali da smatra kako svatko ima pravo na
kritiku te kako je to jedno od obiljeja sekularne drave. Njegov stav slae se s pojmom
postsekularizma koji podrazumijeva da je sekularizacija utjecala i na stavove samih vjernika.
(Mato i Reni, 2016.)

Ja sam vjernik, ali mene smeta evo ja u vam iskreno re mene je smetalo to
kruenje zgrade, to... Mi smo prvo i osnovno sekularna drava, znai mi nismo,
nama nije pop vladar u dravi, nego je sekularna drava zna se ta je, demokracija
nosi svoju odgovornost , ali donosi i pravo. Evo mi smo sad bili na putovanju po
Toskani. Interesantno je recimo ta cijela regija u Italiji ,ona je majka renesanse. Kako
je renesansa nastala? Kad su se maknuli od Crkve.(FG2)

28
 S druge strane, neki sudionici fokus grupe koji se smatrali da je predstava povrijedila
vjerske osjeaje pokazali su da ne razumiju to znai pojam sekularne drave te je dolo do
rasprave izmeu samih vjernika. U svijesti nekih vjernika jo nisu potpuno jasne razlike
izmeu svjetovnih i religijskih institucija:

Meni je teko donositi neki sud s obzirom na to da stvarno nisam pogledala nijednu
predstavu. Sve to sam ula o gospodinu, sam ula, odnosno proitala iz novina. Ne bi
se nuno sloila s gospodinom zbog toga to sam ja odgojena hajdemo rei u kui gdje
nam je ono Katolika Crkva na prvom mjestu ..Da, al opet smatram da umjetnost
treba imati neku granicu jer ne moe. Isto ko to ste naveli. Ne moe se politika
mijeati u umjetnost, ali po takvom ja isto ne bi dala da se umjetnost mijea u Crkvu,
neto to je ljudima sveto.(...) On je oito iao svjesno, on je znao. Znai Hrvatska se
kao drava deklarira katolika drava, jel da?(FG4)

Ali Ustav kae da je sekularna.(FG2)

Dobro ,al opet...(FG4)

Ovaj citat potvruje nalaze istraivanja iznijete u uvodu koji govore kako se Hrvatska nalazi
na najniem stupnju sekularizacije.

5.3.2. Odnos religijskog i nacionalnog

Kazalite je u svom radu, u vremenu na koje se istraivanje odnosi, na vie naina

stavljalo religijske i nacionalne simbole u drugaiji kontekst od uobiajenog kako bi ukazalo
na odreene drutvene anomalije. U oba sluaja, bilo da se radi o religijskom bilo da se radi o
nacionalnom simbolu, graani su reagirali.

Ta slinost u reakcijama sastojala se u tome da se reagiralo kao da je povrijeeno neto

sveto. Simbol prikazan u drugaijem kontekstu toliko zaokupio panju da se uope nije itala
poruka. Naime, u sluaju kada se u predstavi Hrvatsko glumite glumci mauju krievima,
na Gospin kip je stavljena ustaka kapa i sl., a vjernici su reagirali kruenjem oko zgrade
kazalita i molitvom ispred kazalita. Na dan obljetnice vojno-redarstvene akcije Oluja, koja
se 5. 8. 2015. na posebno svean nain obiljeavala, a koja se ujedno slavi i kao Dan
domovinske zahvalnosti, u kazalitu je organizirana tribina sa svjedoanstvima muslimanki
koje su za vrijeme rata silovane od strane hrvatskih vojnika. Specijalna policija je morala
tititi zgradu kazalita od pripadnika navijake skupine Armada koji su u nju silom eljeli

29
ui. Unato tome to je kontekst obraunavanja s upravom kazalita radi naina na koji se
tretiralo religijski ili nacionalni sadraj bio razliit, u oba primjera je vidljivo da je djelovanje
kazalita rezultiralo prosvjedima. Naime, kako navodi Nikodem (Nikodem,2004.), postoji
povezanost rimokatolianstva i nacionalnosti kada je rije o identitetu hrvatskih graana.
Dvije najbrojnije skupine graana koje su se pobunile protiv rada kazalita bili su u prvom
sluaju vjernici Katolike crkve, a u drugoj, branitelji, branitelji, navijai Armade te
pripadnici rijekog HDZ-a. Iz izjava sugovornika moe se takoer iitati postojanje te
povezanosti:

a doao je Leon Luev uskakati u predstavu i on je otiao s dva prijatelja u neki birc.
Bio je neki radni dan i u bircu su bili nekih 5,6 nadobudnih jakih mladih momaka iz
Armade, nema pojma,onda je krenula spika , to ti ovo ono,vi .to vi protiv drave,
religije vi...(s3)

Dakle desilo se to, desilo se to da je na Dan, dali je to bilo domovinske zahvalnosti

sad se ne sjeam tono, ali to moemo provjeriti su oni izvjesili zastavu LGTB
zajednice, a dogodilo se to da se, da se zapravo za jeli je to isto za taj dan ili neki
drugi nije zapravo podigla do kraja zastava nae drave ,hrvatska zastava na zgradu
i onda se odjednom strano poelo to napadati kao da je to protiv zapravo openito
neke hrvatske, ne znam kako bi to nazvala (smijeh) mislim oni kau to je protiv
Hrvatske drave openito, ali to kao nae suverenosti,suvereniteta kao htjelo se neto
protiv rei... (s4)

Pa otpor se zapravo manifestirao dakle mi smo imali tu kad smo igrali Trilogiju je
neto branitelji su nam dolazili.... (s4)

...jer se ne ita neku sliku koju smo mi eljeli rei da se ljudi ubijaju u ime vjere i u
ime Boga. Zaista nama ljudi po,mislim strano mi je kad nama na ulici pie
Bog i hrvati,u ime Boga uza Hrvatsku i tako to mi je strano, a ispod toga se
dogaaju ili su se dogaali gnjusni zloin(,...) i mi smo to u predstavama
eljeli pokazati, ali jednostavno se ljudi diraju na to i onda ba s tim kau ja
sam platio toliko i toliko para da bi gledao kako oni meni izruguju ovo,kako se
rugaju na moje... (s4)

30
6. Zakljuak

Provedeno istraivanje imalo je za cilj istraiti razliite razine antagonizacije, napose

drutvene, koju je novom kazalinom politikom potaknulo djelovanje HNK Ivana pl. Zajca
u Rijeci u razdoblju od listopada 2014. do srpnja 2016., koje, prema imenovanju njegova
ravnateljstva, ima obiljeja postdramskog i politikog kazalita. Takoer se nastojalo opisati
na koje sve naine te koje znaajke i znaenja tom novom smjeru kazalita pridaju razliiti
akteri vezani uz djelovanje kazalita, gledatelji i odreene drutvene skupine na lokalnoj
razini, kao i to nam ona govore o trenutnom drutvenom i politikom kontekstu. Isto tako,
teilo se otkriti naine i mogunosti kako i kazalite kao vana kulturna institucija utjee na
drutveni i politiki okvir svog djelovanja.

Analiza intervjua pokazala je kako se antagonizirajua znaenja koja su razliiti akteri

pridavali radu kazalita, vezano uz njegovo djelovanje i uinke koje je ono proizvelo na
aktere i publiku openito, mogu analizirati na tri razine: politikoj, estetskoj i religijskoj.
Ove tri razine odreene su kao one unutar kojih se odvijala antagonizacija, napose
drutvena.

to se politike razine djelovanja kazalita tie, antagonizacija je ukazala na

specifinost rijeke politike scene u odnosu na ostatak Hrvatske. Pokazalo se da drugaiji
odnos prema nacionalnoj kulturi te drugaije shvaanje uloge nacionalnog kazalita kao
mjesta za propitivanje nacionalnog identiteta etabliranoj politici rijeke kazaline scene nije
smetalo, ve je nailo na njezinu podrku. Naime, predstavnici lokalne politike vlasti su sve

31
vrijeme davali podrku upravi kazalita, posebno u trenutku kada predstavnici nacionalne
politike uskrauju podrku politici kazalita. Nasuprot tome, razliite grupe graana, kao to
su vjernici i braniteljske udruge u gradu Rijeci, izraavale su nezadovoljstvo njegovim radom
pokazujui to uporabom strategija margine tj. lijepljenjem plakata, prosvjedima te
povezivanjem na drutvenim mreama. Ipak, unato velikoj pozornosti koje je izazvalo, na
nacionalnoj razini kazalite HNK Ivan pl.Zajc djelovalo je kao marginalni akter, obraajui se
vladajuima priopenjima u medijima te plakatima na proelju kazalita. Unato nacionalnoj
strategiji deetatizacije kada je rije o kulturi kao i financijskoj obvezi koja se tie podrke
nacionalnom kazalitu, Ministarstvo kulture je kao argument za financijsko sankcioniranje
kazalita navodilo estetske i programske razloge od kojih su neki jasno pokazali
nerazumijevanje kazalinih postupaka postdramske paradigme i nepoznavanje kazalinog
programa. Neki od sugovornika su smatrali kako je rije o obraunavanju Ministarstva kulture
s politikim neistomiljenicima. Kada je rije o kazalitarcima kao politikim subjektima,
valja istaknuti kako su neki na svoj rad bili ponosni i davali su podrku upravi, dok je kod
drugih ta podrka izostala. Naime, smatrali su da je djelovanjem kazalita politika
neutralnost i ozbiljnost ustanove ugroena, ali svoj stav nisu iznijeli upravi zbog straha od
gubitka posla.

Kada se radi o estetskoj razini, sukobljena polazita i znaenja o ulozi i znaajkama kazalita javila
su se oko pitanja politike neutralnosti kazalita, provokacije u umjetnosti te kompetencija publike.
Prvi sukob znaenja oko politike neutralnosti pokazao je da se uklopljenost institucije kazalita u
dominantne narative esto proglaava politikom neutralnou koja je prema dijelu sugovornika
poeljna. Ukljuivanje ire javnosti u kazalinu stvarnost pomou provokacije upravi kazalita polo
je za rukom, ali je to ukljuivanje esto bilo povodom za optube za banalnost, golotinju,
nepotivanje autorstva, vjerskih i nacionalnih simbola, nerazumljivost i sl. Takvo se tumaenje moe
objasniti neprepoznavanjem kazalinih postupaka koji spadaju u postdramsku paradigmu te
nemogunou njihova vrednovanja na pravi nain. Javnost je pristupila radu kazalita povrno i
senzacionalistiki, ne bavei se dublje problemima na koje je kazalite ukazivalo. Isti taj
senzacionalizam je izmeu ostalog, nerijetko bivao i razlogom zato su neke predstave koje spadaju u
postdramsku paradigmu bile rasprodane, a neke druge nisu.Egzodus publike nerijetko se vezao i uz
pojedine institucije kao to su kole i kolske pretplate, a kazalite je na utrb svog angamana
izgubilo i neke sponzore. Valja istai kako je vana uloga i znaaje kazalita za drutvo prepoznata.
Meutim, ono to nije uvijek prepoznato je uloga kazalita da bude autorefleksivno prema vlastitoj
povijesti i stvaralatvu kao i prema drutvu u kojem djeluje, te da se prema njima kritiki odnosi to je
bio i cilj uprave kazalita Ivana pl.Zajca u razdoblju o kojem je rije.

32
 Na religijskog razini moemo rei da su sukobljena znaenja oko bavljenja kazalita
religijskim sadrajem te uporabom religijskih simbola ukazala i na problem shvaanja sekularnosti u
Hrvatskoj.Pojavilo se povezivanje pogrivanja vjerskih simbola s krenjem drutvenih normi i
naruavanje granica koje su potrebne da bi drutvo funkcioniralo.U tom se smislu koritenje religijskih
simbola u predstavama povezalo proglasilo opasnima za uspostavljeni drutveni red. Naime, kako
pokazuje istraivanje koje su proveli erpi i Zrinak, Hrvatska se nalazi na najniem stupnju
sekularizacije. Tome u prilog govore i nalazi ovog istraivanja gdje su pojedini sugovornici izjavljivali
kako upravu treba smijeniti upravo radi pogrivanja vjerskih simbola, kao i izjava da se Hrvatska
drava deklarira kao katolika. Meutim, navedeno je istraivanje pokazalo kako raste broj vjernika
koji su kritini prema djelovanju Crkve te smatraju da ona ne treba imati posljednju rije u moralnim i
politikim pitanjima u dravi, to pokazuje i rasprava meu vjernicima u fokus grupi. Naime,
pojedini vjernici se slau da kazalitarci smiju koristiti vjerske simbole u svrhu drutvene kritike i tu
drutvenu kritiku vide kao zadau kazalita. Drugi ipak smatraju da se vjerske simbole ne smiju biti
stavljeni u profani kontekst. Slian odnos se pokazuje i prema nacionalnim simbolima te 'pogrivanje'
takvih simbola na slian nain mobilizira prosvjednike tako to graani javno istupaju i prosvjedima
trae smjenu uprave kazalita.

Ako u jedan zakljuak objedinimo nalaze na koje nas upuuju sve tri razine, kada je rije o
antagonizaciji vezanoj za rad kazalita HNK Ivana pl. Zajca u Rijeci moe se rei da je ona pokazala
kako je koncept postdramskog kazalita u izvedbi uspio suprotstavljajui aktere u kazalitu i izvan
njega, a ujedno pokazujui kako su zbivanja u polju kulture usko povezana sa suvremenim
drutvenim i politikim kontekstom. Drutveni i politiki kontekst je u velikoj mjeri utjecao i odredio
sve to se s kazalitem dogaalo u istraivanom vremenu, a i sam je drutveni kontekst kada je rije o
gradskoj i nacionalnoj razini zbog rada HNK Ivana pl.Zajca postao jasnije vidljiv.

33
 7. Literatura

Arendt, Hannah (1996.) Politiki eseji.. Zagreb:Antibarbarus.

Blaikie, Norman (2000),Designing social research . Cambridge: Polity Press.

Blaevi Marin i Frlji Oliver,(s.a.) Novo,odgovorno i razliito-rijeko kazalite ,

http://hnk-zajc.hr/sezona-20142015/

Blaevi, Marin (2012.) Izboren poraz. Zagreb:Disput.

Boilovi Nikola(2006.) Domaaj i perspektive socioloke estetike,Facta univeritatis-

series:Philosophy,Sociology and Psychology, 5(1):65-76.

Bukvi Bestvina, Ivana, Mihaljevi, Marija i Toki,Ivana (2015.) Kulturna politika i utjecaj
zakonskog okvira na financiranje kazalita,Pravni vjesnik,31(3-4) 147-165.

rpi,Goran i Zrinak, Sinia,(2009.) Dinaminost u stabilnosti :religioznost u Hrvatskoj

1998.i 2008. Godine,Drutvena istraivanja,19(1-2),2-27

34
Dragojevi, Sanjin (1995.) Utjecaj kulturnog, drutvenog i simbolikog kapitala na razvoj
zemalja Srednje i Istone Europe, Revija za sociologiju,26(3), 177-188.

Grui,Iva (2009.) Sluaj Bakhe- veliko nevidljivo kazalite, Kazalite,37-38, 54-59.

Luki,Darko (2009.)Cijeli svijet su publike:stanje istraivanja publika u suvremenoj

zapadnjakoj teatrologiji, Kazalite, 39/40, 24-46.

Mato, Bruno, Reni, Dalibor (2016). Postsekularizam:modeli integracije religioznog i

sekularnog poimanja racionalnosti, Nova prisutnost:asopis za intelektualna i duhovna
pitanja , 16(2): 203-218.

Melchinger,S.(1989.) Politiko kazalite, Zagreb:Grafiki zavod Hrvatske.

Nikevi, Sanja (2016). Suvremeno kazalite i publika ili od prezira publike do opravdanja
njezinog bijega, Dani hvarskog kazalita:Grada i rasprave o hrvatskoj knjievnosti i
kazalitu, 42(1): 149-173.

Nikodem, Krunoslav (2004). Religijski identitet u Hrvatskoj: Dimenzije religijskog identiteta

i socio-ekoloke orijentacije, Socijalna ekologija:asopis za ekoloku misao i sociologijskio
istraivanje okoline, 13(3-4): 257-286.

Petranovi, Martina (2014). Kazalina historiografija i nacionalni identitet, Fluminensia,

26(1):149-162.

tulhofer, Aleksandar i Murati,Tomislav(1993.) Kakvu nam je sociologiju eljeti:budunost

nae profesije kakvu je sami vidimo, Revija za sociologiju, 24(3),203-212.

35
8.Prilozi

Prilog 1: Obavijest o istraivanju

Prilog 2: Izjava o suglasnosti

Prilog 3: Popis sudionika u intervjuima i fokus grupama

Prilog 4: Kodna lista za analizu kvalitativnih podataka

PRILOG 1

Obavijest o istraivanju

Potovani,

Pozvani ste sudjelovati u istraivanju za potrebe kolegija Zavrni rad, na Odjelu za sociologiju
Sveuilitu u Zadru. Tijekom akademske godine 2015./2016. istraivanje provodi Ida Duvnjak u sklopu
nastavnog kurikuluma estog semestra preddiplomskog studija sociologije, pod vodstvom mentorstva
prof. dr. sc. Biljane Kai i dr.sc. Svena Marcelia. Tema istraivanja je Politika i drutvena dimenzija
rada kazalita.

Intervju e biti sniman diktafonom i transkribiran. Ako elite, moi ete ga dobiti na uvid kako biste
mogli utvrditi vjerodostojnost navedenih odgovora.

Va identitet i povjerljivost Vaih odgovora bit e u potpunosti zatieni. Va identitet e znati samo
osoba s kojom ste razgovarali. U bilo kojim pisanim materijalima koji e se temeljiti na razgovoru s
Vama, bit ete predstavljeni pod pseudonimom te nijedan dio razgovora koji e biti koriten iskljuivo

36
u svrhu ovog istraivanja nee sadravati podatke koji bi mogli ukazivati na Va identitet. Vae
sudjelovanje je dobrovoljno te se moete povui u bilo koje vrijeme bez navoenja razloga i bez
ikakvih posljedica. Ako elite, na uvid ete moi dobiti izvjetaj istraivanja, kao I zavrni pisani rad.

Za bilo kakve daljnje informacije, moete me bez oklijevanja kontaktirati na broj mobitela.

PRILOG 2

Izjava o suglasnost

Suglasnost za sudjelovanje u istraivanju

u sklopu kolegija Zavrni rad, ak.god. 2015/2016

Ime sugovornika/ce: __________________________________________________________

Istraivaica: _______________________________________________________________

1. Pristajem sudjelovati u istraivanju. Obavijetena sam o pojedinostima istraivanja i o njima

posjedujem odgovarajue pisane informacije.
2. Ovlaujem istraivaicu da koristi podatke dobivene putem intervjua.
3. Potvrujem da:
a) Razumijem da je moje sudjelovanje dobrovoljno i da se mogu povui u bilo koje
vrijeme bez navoenja razloga i bez ikakvih posljedica.
b) Podaci intervjua bit e koriteni iskljuivo u svrhu ovog istraivanja.
c) Povjerljivost podataka zajamena mi je prema etikim pravilima znanstvenog rada.
d) Obavijeten/a sam da e intervju biti sniman diktafonom i transkribiran.

37
 e) Razumijem da nijedan dio razgovora koji e biti koriten za publikacije nee sadravati
podatke koji bi mogli ukazivati na moj identitet.
f) Razumijem da e podaci iz razgovora (transkripti i audio snimke) biti sigurno
pohranjeni na primjeren nain.

Potpis _______________________________ Potpis: __________________________

(Sugovornica) (Istraivaica)

Mjesto i datum: _______________________________

38
PRILOG 3. Popis sugovornika u intervjuima

Pseudonim Kriterijski podaci

- Nain na koji su povezani s radom kazalita ,najee

je to bilo zanimanje

- Odobravajui ili osporavajui odnos prema radu

kazalita

- Poloaj na kojem se akter nalazi u odnosu na kazalite

(unutar-zaposlenik kazalita ili izvan kazalita-graanin
Rijeke)

Sugovornik 1 - intendant kazalita

- unutar kazalita

- odobravajui

Sugovornik 2 - Zamjenik intendanta, prvi suradnik

- unutar kazalita

- odobravajui

Sugovornik 3 - Glumac u predstavama koje spadaju u postdramsku

paradigmu i bave se drutvenim temama

- unutar kazalita

- odobravajui

Sugovornica 4 Glumica u predstavama koje spadaju u postdramsku

paradigmu i bave se drutvenim temama

unutar kazalita

39
 odobravajui

Sugovornik 5 - Zaposlenik kazalita,lan ansambla Opere

- unutar kazalita

- osporavajui

Sugovornica 6 - Aktivistkinja

- izvan kazalita

- osporavajui

Sugovornik 7 - Rijeki kulturolog

- izvan kazalita

- odobravajui

Sugovornik 8 - lan Radnike fronte

- izvan kazalita

- odobravajui

Sugovornik 9 - Sveenik, prosvjednik

- izvan kazalita

- osporavajui

Sugovornik 10 - lanAkcije mladih ,lan gradskog Vijea za kulturu

- izvan kazalita

Lista sudionika - Fokus grupa 1

Lista sudionika - Fokus grupa 1

40
Pseudonim - Kriterijski podaci
- Kazalina publika:-dob,spol,zanimanje

Fokus grupa 1 - 25 g.
- student

Fokus grupa 2 - 25 g.
- student

Fokus grupa 3 - 30 g.
- student

Fokus grupa 4 - 20 g.
-studentica

Fokus grupa 5 - 20 g.
- studentica

Fokus grupa 6 - 23 g
- Studentica

Lista sudionika - Fokus grupa 2

Pseudonim - Kriterijski podaci

- graani Rijeke koji nisu gledali predstave
- dob,zanimanje

FOKUS GRUPA 1 - 60 g.
- Umirovljenica

FOKUS GRUPA 2 - 30 g.
- Operater u Call centru

FOKUS GRUPA 3 - 30 g.
- Operater u Call centru

FOKUS GRUPA4 - 20 g.
- Konobarica

FOKUS GRUPA 5 - 20 g.

41
 - Studentica

FOKUS GRUPA 6 - 25 g.
- Uiteljica u srednjoj koli

FOKUS GRUPA 7 - 16 g.
- Uenica u srednjoj koli

PRILOG 5

Kodna matrica za analizu kvalitativnih podataka

Kodi

Kategorije Teme

Politika razina

Gradski i nacionalni politiki kontekst

odnos grada Rijeke (graana i uprave

42
 grada) prema kazalitu

specifinost rijekog politikog konteksta

strategije djelovanja graana koji su

izrazili neslaganje s politinim
djelovanjem kazalita

strategije djelovanja kazalita na lokalnoj

i nacionalnoj razini, razlike i slinosti

Kazalitarci kao politiki subjekti

teme kojih se dotiu

kome se obraaju

zato zauzimaju i/ili odbijaju zauzeti

politinu poziciju

izloenost osobe koja zauzima politiku

poziciju

dimenzija samoispunjenja

Estetika razina/Estetska razina

Elementi postdramskog kazalita elementi postdramskog kazalita

omoguuju njegovu politinost

antagoniziranje znaenja i uinci

Estetska predispozicija ne(pre)poznavanje estetske paradigme

unutar koje djeluje postdramsko kazalite

Pitanje provokacije provokacija kao vrsta izraajnog sredstva

ili marketinki trik

Kultura odlaenja u kazalite kako se stvara i reproducira

publika kazalita

Nacionalno /narodno kazalite to bi trebalo biti, koja znaenja ima

Religijska razina

Vjerski simboli u predstavama zato ih koriste kazalitarci

43
 kako to vide vjernici/gledatelji/graani

Pitanje umjetnike slobode i sekularnosti kako razliiti akteri vide ove probleme na
primjeru kazalita

Odnos kazalita i Rijeke nadbiskupije razlika onoga to prosjeni vjernik

doivljava i kako to izgleda kada se radi o
institucionalnoj razini

Odnos religijskog i nacionalnog postoji li poveznica i ako da kako se

manifestira

PRILOG 6. Protokoli za intervjue i fokus grupe

Intendant kazalita

Pitanje Namjera

to je po Vama smisao kazalita danas? Vidjeti to sam intendant vidi kao smisao onoga
to radi

Kako Vi vidite ulogu intendanta i kako vidite sebe Kako on vidi sebe u odnosu na rad kazalita
u njoj?

44
Po emu se HNK pl. Zajca razlikovao od drugih Vidjeti kako bi intendant usporedio rad kazalita
narodnih kazalita u Hrvatskoj dok ste Vi bili dok je obavljao svoju funkciju sa ostatkom
intendant? narodnih kazalita u Hrvatskoj

Smatrate li da su drugi akteri unutar HNK pl. Kako vidi druge osobe vezane uz rad kazalita u
Zajca podravali Va rad? odnosu na tip kazalita kojim se on bavi?

Kako Vi vidite reakcije na Vae kazalite? te ste Kako on vidi reakcije publike kao i osoba koje ive
spoznali kroz te reakcije? u Rijeci?

S obzirom na Va odlazak s poloaja intendanta, to zamilja kao nastavak rada nakon odlaska i
kako vidite budunost HNK pl. Zajca? emu se nada?

Kako vidite politiku nove vlasti prema kazalitu, Kako pozicionira kazalite u odnosu sa politikom i
posebno HNK pl. Zajca obrnuto?

Zamjenik intendanta, prvi suradnik

Pitanje Namjera

1.Koja je Vaa trenutna uloga u kazalitu? Kako vidite svoju Gdje je trenutno angairan u kazalitu,
poziciju? kakvo znaenje to to radi ima za
njega?

2.Koji je glavni cilj vaeg umjetnikog rada unutar HNK pl. to eli postii radom unutar kazalita?
Zajca?

3. Znamo da ste suraivali blisko s Frljiem. Moete li nam Saznati o odnosu intendanta i
rei neto o toj suradnji u kontekstu rada HNK pl. Zajca? zamjenika intendanta.

4.Po emu se HNK pl. Zajca razlikovao od drugih kazalita Moda doi do politinosti na
nakon stupanja Olivera Frljia na poziciju intendanta? indirektan nain

5.Zbog ega mislite da ostala kazalita ne zauzimaju jasan Usporedba HNK pl. Zajc sa ostatkom
politiki stav? Hrvatske u kontekstu politinosti

6.Smatrate li da bi se kazalite trebalo obraati kroz svoj Vidjeti upravo tu razliku izmeu publika
rad posjetiteljima predstava ili javnosti openito? i osoba koje ive u Rijeci

45
7.Kako vidite reakcije na rad kazalita za vrijeme Reakcije graana, medija..
intendovanja Olivera Frljia? Jeste li ste spoznali kroz te
reakcije?

8.S obzirom na odlazak Olivera Frljia s poloaja Smatra li da je novo kazalite ovisilo o
intendanta, kako vidite budunost HNK pl. Zajca? intendantu Frljiu

9.Kako vidite politiku nove vlasti prema kazalitu, posebno Kako pozicionira kazalite u odnosu sa
HNK pl. Zajca? politikom i obrnuto?

10.to se tie vaeg rada u kazalitu koje predstave Da prodiskutira elemente kazalita i
smatrate vanima za drutvo i zato? Kako ste odabirali istakne za njega kljune elemente
teme koje elite otvarati i zato ba te teme?

Glumac i glumica u predstavama koje spadaju u postdramsku paradigmu i bave se drutvenim

temama

Pitanje Namjera

1.Kako vidite svoj angaman u kazalitu? Moete li nam to za njih znai rad u
rei neto o svom radu, o ulogama koje su Vama posebno kazalitu,zabava,umjetnost,politiki
vane? angaman,zato su vane te uloge

2.Kako vidite ulogu glumca/ice u kazalitu danas RH? Pitati u krajnjoj liniji smatraju li da
njihovo zanimanje ima politiku
dimenziju ili je umjetnost izolirana sfera

3.to se u Vaoj glumakoj djelatnosti posebno Usporedba kazalita HNK pl. Zajca i
promijenilo za vrijeme gospodina Olivera Frljia kao ostatka, moda doi i do specifinosti
intendanta u odnosu na ranije? Kakvo je Vae iskustvo s Rijeke kao grada
radom u drugim kazalitima? Koje su razlike i slinosti?

46
4.Kako vidite svoju ulogu u predstavama koje izvodite? S obzirom na vae zanimanje to se od
vas oekuje je li vaa uloga pasivna ili
aktivna koliko je kreativna i kako

5.S obzirom na novonastalu situaciju to oekujete od Frlji, financije misli se poglavito na rad
daljnjeg rada HNK pl. Zajca? hrvatske drame kojoj su uskraena
sredstva,kako e to utjecati

6.to mislite o radu gospodina Marina Blaevia kao Vidjeti koliko se rad vee uz djelovanje
dramaturga i budueg intendanta? sadanjeg intendanta.

7.Koje su reakcije publike? Koje su reakcije javnosti na Novine ,kazalina publika,graani

Va rad?

8.to Vas najvie smeta u trenutnom poslu? Uvjeti rada

Zaposlenik kazalita

Pitanje Namjera

1. Koliko ste dugo Vidjeti radi li osoba dulje vremena pa moe usporediti vie
zaposlenik naina rada
kazalita?

2. to kazalite kao Vidjeti to misli o radu kazalita u navedenom periodu

institucija za Vas
predstavlja?

3. S obzirom na Vidjeti koliko se rad vee uz djelovanje sadanjeg intendanta.

novonastalu
situaciju to
oekujete od
daljnjeg rada HNK

47
 pl. Zajca?

4. Koje su reakcije Kako vidi reakcije publike za vrijeme predstava, slae li se s

publike u tim reakcijama
predstavama u
kojima vi
sudjelujete?

5. Je li djelovanje Uvidjeti smatra li da je zaista dolo do jedne od odrednica

kazalita nakon novog kazalita, diskusije
dolaska Olivera
Frljia na poziciju
intendanta potaklo
diskusije kojih do
tada nije bilo? Ako
je, moete li navesti
neke primjere i to
ih je tono potaklo?

6. Kako tumaite to da Vidjeti kolika je demokratinost zastupljena u radu kazalita

oni koji podraavaju
rad kazalita, a
djelatnici su istog,
ine to pod svojim
imenom i
prezimenom, dok
oni koji se protive
tom radu ne?

Aktivistkinja

Pitanje Namjera

1. Koje je Vae miljenje o radu HNK pl. Kako je osoba povezana sa radom kazalita i kako
Zajca? se to oituje?

2. to se konkretno promijenilo u radu HNK Koje je njezino konkretno miljenje or adu?

pl. Zajca od dolaska Olivera Frljia na
mjesto intendanta? to Vama tu

48
 odgovara ili ne odgovara
3. Kako bi, po Vaem miljenju, jedno
respektabilno kazalite trebalo djelovati?
4. Kako biste opisali svoje djelovanje spram
pl. Zajca nakon dolaska Olivera Frljia na
mjesto intendanta te to Vas je potaklo
na to djelovanje?
5. Zato smatrate da je djelovanje pl. Zajca
toliko relevantno da se graani/ke
trebaju protiv njega organizirano boriti?
6. to smatrate, zato je Oliver Frlji odluio
djelovati ba u Rijeci i zato tu opstaje?
Rijeki kulturolog
Pitanje
1. Napisali ste knjigu o HNK pl. Zajca; kako
ocjenjujete rad ovoga kazalita ? to
vidite kao specifikum djelovanja kazalita
od kada je/u vremenu kada je gosp.
Frlji bio intendant?
2. Moete li usporediti rad kazalita pl.
Zajca za vrijeme dok je gosp. Frlji bio
intendant s radom ostalih nacionalnih
kazalita?
3. to vidite kao kljune teme o kojima
gosp. Frlji govori ? Smatrate li da se
otvorio dijalog za razgovaranje o tim
temama?
Tono to joj ne odgovara i zato, koji su njezini
argumenti
Zato je djelovala tono na nain na koji je
Zato smatra da bi trebalo ukazati na, po njoj,
loe djelovanje kazalita?
Miljenje o prostoru i vremenu djelovanja
kazalita te kako je to relevantno za njezino
djelovanje
Namjera
Struno miljenje osobe koja se bavi onime
kazalitem kao ustanovom te teorijski je
sposobna problematizirati i staviti u kontekst
Struno miljenje osobe koja se bavi onime
kazalitem kao ustanovom te teorijski je
sposobna problematizirati i staviti u kontekst
Uvidjeti smatra li da je zaista dolo do jedne od
odrednica novog kazalita, diskusije
49
 4. Kako, po vaem miljenju, kulturna Kako je rad kazalita relevantan za grad Rijeku i
scena u Rijeci reagira na rad HNK pl. kulturnu scenu grada?
Zajca nakon dolaska gosp. Frljia na
mjesto intendanta?

5. to je po Vama, djelovanje HNK pl. Zajca Zato je novo kazalite vano za osobe koje uive
vano donijelo drutvenom ivotu Rijeke u gradu Rijeci?
i njegovim graanima/kama, a moda i
ire?

6. Neki Frljiev rad vezuju uz pojam Kako bi prokomentirao provokaciju u sklopu

provokacije. to biste Vi na to rekli? novog kazalita te kako se to oitavalo upraksi?

7. Smatrate li Vi kao kulturolog da je Frlji Kako opisuje rad kazalita u kontekstu novog
trebao u nekom trenutku drugaije kazalita?
djelovati?

8. Kako komentirate odlazak Frljia s mjesta Kako vidi rasplet situacije u Rijeci i emu ga
intendanta? pripisuje?

lan Radnike fronte

Pitanje Namjera

1. Kakvo je Vae miljenje o radu Frljia Uvidjeti detaljnije to tono misli o radu kazalita
unutar HNK pl. Zajca? u navedenom periodu

2. Zato mislite da je rad HNK pl. Zajca od Vidjeti to misli kako je djelovanje utjecalo na
dolaska Frljia drutveno relevantan? grad Rijeku te osobe koje tamo ive

3. Zato se Radnika fronta javno izjasnila to ih je navelo na javnu podrku?

da daje podrku radu Olivera Frljiaunuar
HNK pl. Zajca?

4. Na temelju ega je Radnika fronta Koji su elementi samih predstava koje smatraju
zakljuila da eli dati podrku? Jeste li vanim te kako je to utjecalo na njihovu odluku
gledali predstave? podrke?

50
 5. S obzirom na novonastalu situaciju to Kako vidi daljnji rad kazalita te kako se planira
oekujete od daljnjeg rada HNK pl. Zajca? postaviti?

6. Je li djelovanje kazalita nakon dolaska Uvidjeti smatra li da je zaista dolo do jedne od

Olivera Frljia na poziciju intendanta odrednica novog kazalita, diskusije
potaklo diskusije kojih do tada nije bilo?
Ako je, moete li navesti neke primjere i
to ih je tono potaklo?

Prosvjednik

Pitanje Namjera

1. Kakvo je Vae miljenje o radu Frljia Uvidjeti detaljnije to tono misli o radu kazalita
unutar HNK pl. Zajca? S ime se ne u navedenom periodu
slaete unutar njegova rada?

2. Zato ste se odluili na sudjelovanje u Vidjeti kako je osoba dola do toga stava, na
prosvjedu? emu ga temelji

3. Zato smatrate da je vano da gaani/ke Zato smatra da je vano javno djelovati naspram
jasno izraze miljenje o radu kazalita? rada kazalita

4. Koje biste jo ljude izdvojili da se ne slau Kako vidi pogled publika na rad kazalita?
sa radom kazalita od dolaska Frljia

5. Koje ste predstave gledali u HNK pl. Vidjeti koliko dugo osoba ide u kazalite te
Zajca? Koje od njih su bile izvoene od spoznaje li elemente rada novog kazalita
dolaska Frljia na mjesto intendanta?

51
lanAkcije mladih ,lan gradskog Vijea za kulturu

Pitanje Namjera

1. U medijima ste izrazili podrku Oliveru to ga je navelo na javnu podrku?

Frljiu. Zanima nas koji su to bili kljuni
razlozi u svezi s kulturom, odnosno
kulturnim aspektima njegovog
djelovanja te kako ste se na to odluili?

2. Koje su predstave za vrijeme njegovog Razmotriti kljune elemente samih predstava sa

intendovanja Vama bile znaajne? kojima se osoba slae ili ne slae

3. Kakav je stav ostalih politikih stranki Dobiti uvid u miljenje vezano za povezanost
/incijativa / politikih aktera u Rijeci politike i rada novog kazalita
naspram Frljia i zato mislite da je to
tako?

4. Kako Vi kao aktivni glavni tajnik Akcije Vidjeti zato misli da je novo kazalite politiki
mladih, bivi gradski vijenik Akcije relevantno te kako je vano za javnost Rijeke
mladih u gradskom vijeu Grada Rijeke te
bivi predsjednik Odbora za kulturu
Grada Rijeke gledate na to to je kazalite
dospjelo u iu politike javnosti grada
Rijeke?

5. Je li djelovanje kazalita nakon dolaska Uvidjeti smatra li da je zaista dolo do jedne od

Olivera Frljia na poziciju intendanta odrednica novog kazalita, diskusije
potaklo diskusije kojih do tada nije bilo?
Moete li navesti neke primjere i to ih
je tono potaklo?

6. to je po Vama, djelovanje HNK pl. Zajca Vidjeti to misli kako je djelovanje utjecalo na
vano donijelo drutvenom ivotu Rijeke grad Rijeku te osobe koje tamo ive
i njegovim graanima/kama, a moda i
ire?

52
Fokus grupa osoba koje su gledale predstave

PITANJE NAMJERA

1.Koliko esto idete u kazalite? Zato vas Postii da se sugovornici/e upoznaju i opuste.
kazalite zanima?

2.Kako su vas se dojmile predstave? Je li vas Uvidjeti da li su posjetioci imali povrijeene

neto zasmetalo? O emu ste razmiljali nakon vjerske, nacionalne ili etnike osjeaje. Jesu li
predstave? poeli primjeivati neke drutvene probleme koje
prije nisu i jesu li prvi put vidjeli da se neka
drutvena stvarnost jasno kazalino tematizira.

4.Mislite li da je gledanje tih predstava vrijedno? Saznati kako gledaoci percipiraju vrijednost
Zato? samih predstava.

5.Ukoliko ste prije bili posjetitelj/ica kazalita Doi do uvida u samu promjenu percepcije, ako
primjeujete li razlike i koje? je do nje dolo.

Fokus grupa osoba koje nisu gledale predstave

Pitanje Namjera

1. Jeste li bili u kazalitu u proteklih godinu Utvrditi da osobe zaista nisu gledale predstave u
dana? periodu koji se istrauje

2. Jeste li uli za Frljia? A Blaevia? Vidjeti koje je miljenje o radu koji nisu pogledale
osobno
to mislite o njihovom radu?

3. Jeste li prije dolaska bili posjetioci Saznati zato se prestalo ii u kazalite ako se je
kazalita i koliko esto? ranije ilo, je li to povezano sa novim kazalitem

4. O dakle ste saznavali o sadrajima Vidjeti kako su se formirala miljenja koje osobe
vezanim za kazalite? imaju

5. Jeste li dobili zelju da idete u kazalite u Je li one koje nisu od prije ile u kazalite ovakav
53
 proteklo vrijeme radi neeg sto ste uli? nain rada potaknuo na to
Jeste li prije imali tu zelju?

6. Da vam netko da kartu bi li ili? Ovisi li njihov odlazak u kazalite o financijskoj

komponenti te ako ju uvjetuje

7. Podravate li rad njih? S obzirom na saznanja koja imaju to misle o

sveukupnom radu kazalita

54