Znanstveni rad Research article

Utjecaj propisnosti mjerenja oblovine

na transport drva
Tomislav Porinsky, Andreja uka, Ostoja Busi

Nacrtak Abstract

U trgovini drvom u hrvatskom se umarstvu oblo drvo najee otprema po obujmu u skladu
s odredbama norme (HRN EN 1309-2:2006) pri emu dolazi do gubitaka obujma zbog pro-
pisanoga naina: 1) mjerenja duljine, 2) mjerenja srednjega promjera, 3) odbitka dvostruke
debljine kore te 4) izraza za izraun obujma obloga drva.
Analiza utjecaja naina iskaza tereta (stvarni obujam, masa, deklarirani reducirani obujam
zbog propisnosti mjerenja drva) na proizvodnost i jedinine trokove forvardera Valmet 840.2
u odnosu na udaljenost izvoenja drva provedena je prema viekriterijskom modelu izrauna
proizvodnosti tih vozila (Stanki i dr. 2012).
Istraivanje je zasnovano na pet razliitih tereta (hrast lunjak) forvardera, koji su se
meusobno razlikovali s obzirom na: 1) vrstu utovarenih sortimenata (trupci, viemetarsko
ogrjevno drvo, mjeoviti tovar), 2) koliinu utovarenoga drva (puna visina utovarnoga pros-
tora, <2/3 visine utovarnoga prostora, <1/3 visine utovarnoga prostora vozila). Osim va-
ganja radi utvrivanja mase tereta, mjerena je i oblovina unutar tereta, to je obuhvatilo: 1)
mjerenje duljine na centimetar tonosti i 2) mjerenje promjera na debljem i tanjem kraju te na
sredini duljine oblovine. Stvarni (bruto) obujam pojedinoga komada oblovine (tereta) izraunat
je ReickeNewtonovim izrazom, a neto u skladu s odredbama norme (HRN EN 1309-2:2006)
Huberovim izrazom.
Razlike u proizvodnosti, iskazane s obzirom na bruto obujam i masu tereta, zanemarive su
(<1%) zbog djelovanja gustoe oblovine hrasta lunjaka 995,8 2,5 kg/m3.
Proizvodnost forvardera, iskazana prema neto obujmu tereta, manja je u rasponu od 3,5 % do
24,3 % u odnosu na bruto obujam tereta. Polueni rezultati uvjetovani su vrstom i dimenzi-
jama utovarenih sortimenata te koliinom utovarenoga drva.
Nain iskaza obujma oblovine ili tereta ima razliit utjecaj na sudionike u lancu dobave drva
i u tom smislu ini jasnu razliku izmeu transporta i trgovine drvom
Kljune rijei: propisnost mjerenja oblovine, masa, obujam, forvarder

1. Uvod Introduction transportirati do pogona primarne prerade. Analizira

Transport je drva micanje stabala ili dijelova staba
la s jednoga na drugo mjesto u prostoru, a obuhvaa
sve oblike kretanja drva iz ume (panj) do krajnjega
korisnika, pri emu su osnovni imbenici teret (drvo)
transportna sredstva (najee vozila) mrea trans
portne infrastrukture u znakovitom meudjelovanju.
Nakon sjee stabala (i) izradbe drva, drvo (ili drvni
sortimenti ovisno o metodi izradbe) razasuto je po
velikoj povrini te ga treba prvo sakupiti i privui po
umskom bespuu do pomonoga stovarita, a zatim
jui transport drva kroz povijest, Greulich (2002) zaklju
uje da se, neovisno o autorima, sve teorije transporta
drva zasnivaju na dvjema meuovisnim podfazama
(slika 1):
primarnom transportu drva privlaenju drva
po umskom bespuu, odnosno sekundarnim
(traktorski putovi i vlake) ili tercijarnim (ine
linije) umskim prometnicama,
sekundarnom transportu drva daljinskom
transportu drva po izgraenim transportnim sus

Nova meh. umar. 35(2014) 1

T. Porinsky i dr. Utjecaj propisnosti mjerenja oblovine na transport drva (19)
Slika 1. Transport drva
Fig. 1 Timber transport
tavima (prijevoz drva po javnim i umskim ces
tama ili eljeznikim prugama), odnosno voden
im putovima.
S obzirom na to da je transport drva rad ciklinoga
karaktera, osnovni utjecajni imbenici njegove djelotvor
nosti su udaljenost i koliina drva koja se transportira u
jednom turnusu (Conway 1976, MacDonald 1999, Sil
versides i Sundberg 1989, Staff i Wiksten 1984).
Pri stavljanju obloga drva u promet, drvo je mogue
mjeriti prema obujmu, odnosno masi. Mjerenje drva po
masi pod utjecajem je trenutane vlanosti drva, a naj
ee se rabi pri otpremi ogrjevnoga drva.
Izmjera koliine obloga drva prema obujmu (HRN
EN 1309-2:2006) zasniva se na izmjeri dimenzija (pro
mjer i duljina) pojedinanih komada (m3), odnosno na
izmjeri dimenzija (duljina, visina i irina) sloaja drva
(prm). Obujam obloga drva koji odgovara obujmu
sloaja moe se dobiti primjenom odgovarajuega pret
vorbenoga faktora. Pretvorba je nepouzdana zbog razli
ka u vrsti sloaja, poloaju trupaca u sloaju, udjelu
prvih trupaca (peraca), srednjih promjera, zakrivljeno
sti i zadebljanja, kore te vrste drva (Fonseca 2005).
Propisani nain mjerenja pojedinanih komada ob
loga drva (HRN EN 1309-2:2006) u hrvatskom se u
marstvu zasniva na izmjeri:
najkrae duljine koja je odreena kao udaljenost
izmeu dviju paralelnih povrina na krajevima
obloga drva okomito na uzdunu os, izraena u
metrima te zaokruena na puni decimetar nanie,
2 Nova meh. umar. 35(2014)
dvaju meusobno okomitih promjera s korom na
sredini duljine izraene oblovine zaokruenih na
puni centimetar nanie, a njihova se aritmetika
sredina, isto tako, zaokruuje na puni nii centi
metar,
kod oblovine, gdje je promjer bez kore relevantan
za odreivanje dimenzija i klase kakvoe (trupci),
mjereni se promjer mora umanjiti za dvostruku
debljinu kore,
za izraun obujma slui Huberov izraz, gdje je
Ludolfov broj (p) zaokruen na 4 decimalna mjes
ta (3,1416), a rezultat se izkazuje u kubnim met
rima na tri decimalna mjesta.
Paradoks nastaje kada se proizvodnost i trokovi
rada sredstva transporta drva iskazuju s obzirom na
propisani nain mjerenja obloga drva po obujmu zbog
gubitka: 1) mjerenja duljine, 2) mjerenja srednjega pro
mjera, 3) odbitaka kore te 4) primjene izraza za izraun
obujma obloga drva.
Ovaj e se rad baviti usporedbom djelotvornosti for
vardera s obzirom na nain iskaza tereta: 1) stvarnoga
(bruto) obujma, 2) deklariranoga (neto) obujma, 3) mase
tereta.
2. Materijal i metode Material
and Methods
Analiza utjecaja triju naina iskaza transportiranoga
tereta (masa, stvarni obujam, deklarirani obujam) na
djelotvornost (proizvodnost i jedinine trokove)
izvoenja drva forvarderom provedena je na primjeru
srednje tekoga estokotanoga forvardera Valmet
840.2, nominalne nosivosti 12 t, ije su gabaritne dimen
zije i raspored optereenja nenatovarenoga vozila pri
kazane na slici 2. Plotina je poprenoga presjeka
utovarnoga prostora 4,1 m2, a duljina 4 m. Vozilo po
kree estocilindarski dizelski motor s prednabijanjem,
nazivne snage 125 kW pri 2200 min1 i 670 Nm najveega
momenta pri 1400 min1. Forvarder je opremljen
hidraulinom dizalicom Cranab CFR7C, podizne sile
7,1 kN pri najveem dosegu od 9,1 m. Vozilo je oprem
ljeno gumama dimenzija 600/65-34 (prednje) i 600/55-
26.5 (stranje).
Podaci o pet razliitih tereta (hrast lunjak) forvar
dera preuzeti su iz prethodnoga istraivanja (Bosner i
dr. 2008) koje je provedeno radi razvoja i umjeravanja
prijenosnoga sustava za mjerenje osovinskih optereenja
vozila. Za svaki od pojedinih tovara osovinska optere
enja estokotanoga forvardera Valmet 840.2 mjerena
su pomou prijenosnoga sustava vaga WLS 101/R2K
(BARK System-und Wiegetechnik GmbH & CO.KG)
koje rade na elektrino-mehanikom principu, podnose
Utjecaj propisnosti mjerenja oblovine na transport drva (19) T. Porinsky i dr.
Slika 2. Forvarder Valmet 840.2
Fig. 2 Valmet 840.2 Forwarder
optereenje od 10 t po vagi (ukupno 20 t), a otpornost
na lomljenje iznosi 150 % najveega optereenja.
Osim vaganja radi utvrivanja mase vozila, odnos
no svakoga pojedinoga tereta, mjerena je i oblovina u
teretu, to je obuhvatilo: 1) mjerenje duljine na centim
etar tonosti, 2) mjerenje promjera na debljem i tanjem
kraju te na sredini duljine oblovine.
Stvarni (bruto) obujam tereta izraunat je na osnovi
duljine oblovine koja je mjerena na centimetar tonosti
i izmjere promjera na debljem i tanjem kraju te na sredi
ni duljine oblovine bez odbijanja dvostruke debljine
kore, pri emu je obujam izraunat po ReickeNewton
ovu izrazu, za koji Serti (2012) utvruje da je najtoniji
u odnosu na obujam oblovine utvren metodom sek
cioniranja.
Deklarirani (neto) obujam oblovine (tereta) radi
stavljanja drva u promet pri trgovini drvom izmjeren je
u skladu s propisanim nainom mjerenja i iskaza obu
jma obloga drva u hrvatskom umarstvu sukladno s
normom HRN EN 1309-2:2006. Navedeno je obuhva
tilo izraun obujma oblovine temeljem Huberove for
mule, na osnovi mjerenja najkrae duljine oblovine
zaokruene na puni decimetar nanie te dva unakrsna
promjera na sredini duljine oblovine zaokruena na
puni centimetar nanie. Za trupce, za koje je promjer
bez kore relevantan za odreivanje dimenzija i klase
kakvoe, zaokrueni srednji promjeri umanjeni su za
dvostruku debljinu kore primjenom odbitka za hrast
lunjak: 2 cm za oblovinu promjera 12 cm do 30 cm, 3 cm
za oblovinu promjera 31 cm do 39 cm, 4 cm za oblovinu
promjera > 40 cm.
Utjecaj triju naina iskaza transportiranoga tereta
(masa, stvarni obujam, deklarirani obujam) na djelot
vornost forvardera u odnosu na udaljenost izvoenja
drva iskazan je prema viekriterijskom modelu izrauna
proizvodnosti tih vozila (Stanki 2010, Stanki i dr.
2012), koji uzima u obzir: 1) klasu forvardera, 2) nosi
vost tla, 3) opremljenost forvardera gusjenicama, 4)
Nova meh. umar. 35(2014) 3
sjenu gustou, 5) obujam srednjega sjeivoga stabla te
6) udaljenost izvoenja drva. Jedinini troak izvoenja
drva izraunat je na osnovu kalkulacije troka
trgovakoga drutva Hrvatske ume d.o.o Zagreb za
forvarder Valmet 840.2 u iznosu od 452,13 kn/h.
3. Rezultati Results
Simulaciju razliitih situacija koje se mogu dogoditi
pri izvoenju drva forvarderom ini pet analiziranih te
reta (slika 3). Prvi, drugi i trei teret kombinacija je no
minalno natovarenoga forvardera (masa tereta < 12 t),
a etvrti i peti teret simulacija je smanjenja tereta zbog
ograniene nosivosti tla umskoga bespua koja je pri
sutna u hrvatskim nizinskim umama tijekom cijeloga
razdoblja glavnoga prihoda drva (Horvat i dr. 2004,
Porinsky i dr. 2012). Svaki se pojedini teret sastojao od
razliitoga broj komada oblovine s obzirom na:
vrstu i dimenzije sortimenata (tehnika oblovina,
ogrjevno viemetarsko drvo, mjeoviti tovar),
koliinu utovarenoga drva (puna visina utovar
noga prostora, <2/3 visine utovarnoga prostora,
<1/3 visine utovarnoga prostora vozila).
Usporedba mase i obujma istraivanih tereta prika
zana je na slici 4. Vrijednosti mase analiziranih tereta
forvardera manje su < 1 % u odnosu na vrijednosti
stvarnih obujama tereta, to je posljedica vrste poveza
nosti tih dvaju parametra kao fizikalnih veliina zbog
konstantne gustoe drva, koja se kod istraivanih tereta
kretala u uskom rasponu vrijednosti od 992,4 kg/m3 do
998,1 kg/m3, odnosno prosjeno 995,8 2,5 kg/m3.
Zbog propisnosti mjerenja pojedinanih komada
oblovine deklarirani (neto) obujam tereta manji je od
stvarnoga (bruto) obujma za 15,75 % (1. teret), 3,46 % (2.
teret), 19,45 % (3. teret), 22,03 % (4. teret) i 24,36 % (5.
teret). Na izraene vrijednosti redukcije obujma deklari
ranih tereta znaajan utjecaj ima:
T. Porinsky i dr. Utjecaj propisnosti mjerenja oblovine na transport drva (19)

Slika 3. Podaci mjerenja razliitih tereta forvardera

Fig. 3 Data of measuring different forwarder loads

4 Nova meh. umar. 35(2014)

Utjecaj propisnosti mjerenja oblovine na transport drva (19) T. Porinsky i dr.
Slika 4. Usporedba mase i obujma tereta forvardera
Fig. 4 Comparison of forwarder load mass and volume
vrsta sortimenta, to je posebno izraeno kod
drugoga tereta koji se u potpunosti sastojao od
viemetarskoga ogrjevnoga drva, odnosno kod
prvoga tereta kojega je s 18 % stvarnoga obujma
inilo ogrjevno drvo,
zakonitost obujma komada koja predstavlja me
udjelovanje dimenzija izraene oblovine u ut
ovarnom prostoru forvardera, s iskazanim utje
cajem (> 0,7 m3/kom.) kod treega, etvrtoga i
petoga tereta, kojega su u potpunosti inili trupci,
udjel prvih trupaca izraenih iz debla (perci), kod
kojih je zbog njihove nepravilnosti oblika znaaj
na razlika u izraunu obujma Huberovim, odnos
no Reicke-Newtonovim izrazom (Serti 2012).
Na osnovi podataka izmjere tereta, odnosno dimen
zija utovarene oblovine provedena je i analiza iskoristi
vosti utovarnoga prostora forvardera s obzirom na: 1)
masu tereta, 2) obujam utovarnoga prostora, 3) povrinu
poprenoga presjeka utovarnoga prostora te 4) duljinu
utovarnoga prostora (slika 5).
Iskoristivost utovarnoga prostora treba promatrati
kroz koliinu, ali i dimenzije utovarene oblovine, pri
emu dolazi do izraaja zakonitost obujma komada
(promjer i duljina utovarene oblovine), ali i nepravilnost
(zakrivljenost) obloga drva, to je vidljivo pogotovo kod
treega tereta koji se iskljuivo sastojao od viemetar
skoga ogrjevnoga drva.
Pri izraunu proizvodnosti forvardera uzete su u
obzir sljedee pretpostavke koje zahtijeva viekriterijski
Nova meh. umar. 35(2014) 5
model izrauna proizvodnosti ovih vozila (Stanki
2010, Stanki i dr. 2012):
srednje teki forvarder bez koritenja polugusje
nica,
za prva su tri tereta koritene vrijednosti prosjene
brzine kretanja neoptereenoga i optereenoga
vozila po tlu dobre nosivosti (3,71 km/h),
za etvrti i peti teret koritene su vrijednosti pro
sjene brzine kretanja neoptereenoga i opteree
noga vozila po tlu ograniene nosivosti (3,01 km/h),
proizvodnost i jedinini trokovi za svaki teret pri
kazani su u ovisnosti o udaljenosti izvoenja drva
po umskom bespuu (raspon od 100 do 800 m),
za sve terete uzeta je ista udaljenost kretanja for
vardera po pomonom stovaritu (50 m) s istom
prosjenom brzinom kretanja neoptereenoga i
optereenoga vozila (4,35 km/h),
za sve tovare uzeta je ista sjena gustoa (150 m/ha),
za izraun utroka vremena utovara i istovara dr
va nije koritena izvorna ovisnost iz algoritma, ve
je koriten broj komada drva u tovaru (slika 3).
Vanost naina iskaza tereta (stvarnoga obujma,
deklariranoga obujma i mase tereta) na djelotvornost
rada forvardera (proizvodnost i jedinine trokove
izvoenja drva) prikazana je usporedno na slici 6.
Gustoa oblovine hrasta lunjaka (995,8 2,5 kg/m3)
utjecala je na zanemarive razlike u iskazu proizvod
nosti i jedininih trokova s obzirom na to jesu li tereti
T. Porinsky i dr. Utjecaj propisnosti mjerenja oblovine na transport drva (19)
Slika 5. Usporedba iskoristivosti utovarnoga prostora forvardera
Fig. 5 Comparison of utilization of forwarder bunk space
iskazani prema masi (slika 6A) ili stvarnom obujmu
(slika 6B).
Propisnost mjerenja pojedinanih komada oblovine
utjecala je na pad proizvodnosti forvardera, to je iska
zano s obzirom na deklarirani (neto) obujam tereta
(slika 6C) u odnosu na proizvodnost forvardera iska
zanu sa stvarnim (bruto) obujmom tereta (slika 6B), na
indentian nain kao i smanjenje vrijednosti deklarira
noga obujma tereta koji je manji od stvarnoga obujma
za 15,75 % (1. teret), 3,46 % (2. teret), 19,45 % (3. teret),
22,03 % (4. teret), te 24,36 % (5. teret).
Takoer, propisnost mjerenja pojedinanih komada
oblovine utjecala je na rast jedininih trokova izvoenja
drva forvarderom, to je iskazano s obzirom na deklari
rani (neto) obujam tereta (slika 6C). Ti su trokovi vii
od jedininih trokova rada forvardera iskazanih stvar
nim (bruto) obujmom tereta (slika 6B) za 18,70 % (1.
teret), 3,58 % (2. teret), 24,15 % (3. teret), 28,26 % (4. te
ret), te 32,17 % (5. teret).
Neovisno o nainu iskaza tereta (slika 6), utvreni
iroki rasponi proizvodnosti i jedininih trokova rada
forvardera u ovisnosti o udaljenosti izvoenja drva po
sljedica su meudjelovanja utroaka vremena kretanja
(ne)optereenoga vozila te utovara i istovara drva,
odnosno veliine tereta (Porinsky 2002, Porinsky 2005,
Porinsky i Stanki 2006). Oito da smanjenje koliine
utovarenoga drva snano utjee na djelotvornost rada
6 Nova meh. umar. 35(2014)
forvardera (pogotovo poveanjem udaljenosti izvoenja
drva) te s ekonomskoga gledita svakako nije prihvatlji
va metoda osiguranja kretnosti forvardera u uvjetima
ograniene nosivosti podloge hrvatskih nizinskih uma
(Porinsky i dr. 2011).
4. Umjesto zakljuaka Instead
of conclusions
Jasno je da su transport drva i trgovina drvom dva
razliita pojma sa stajalita iskaza obujma oblovine ili
tereta, ali i s razliitim utjecajem na sudionike u lancu
dobave drva. Rezultati provedenoga istraivanja ot
varaju cijeli niz pitanja na koja je jednoznano teko nai
odgovore:
Jesu li ume tako bogat resurs da moemo dopu
stiti stavljanje obujma tereta u kontekstu transpor
ta i trgovine drvom pod isti zajedniki nazivnik?
Postoje li zapreke promjeni poimanja zajedniko
ga nazivnika (koje i tko)?
to znai podizanje troka transporta drva za raz
liku stvarnoga i deklariranoga obujma tereta (ob
loga drva) sa stajalita sudionika u lancu dobave
drva (umovlasnika, izvoaa umskih radova,
kupaca drva, ali i u kontekstu naknade za kori
tenje umskih cesta njihovim vlasnicima)?
Utjecaj propisnosti mjerenja oblovine na transport drva (19) T. Porinsky i dr.

Slika 6. Usporedba djelotvornosti forvardera s obzirom na razliite naine iskaza tereta

Fig. 6 Comparison of forwarder efficiency according to different load measurements

Nova meh. umar. 35(2014) 7

T. Porinsky i dr. Utjecaj propisnosti mjerenja oblovine na transport drva (19)

5. Literatura References hrvatskih nizinskih uma. Glasnik za umske pokuse, 38:

Bosner, A., S. Nikoli, Z. Pandur, D. Beni, 2008: Razvoj i um
jeravanje prijenosnoga sustava za mjerenje osovinskih
optereenja vozila mjerenja na forvarderu. Nova meh.
umar., 29: 115.
Busi, O., 2011: Utjecaj propisanoga naina mjerenja obloga
drva na djelotvornost forvardera, Diplomski rad, umarski
fakultet Sveuilita u Zagrebu, 125.
Conway, S., 1976: Logging practices. Principles of timber har
vesting systems. Miller Freeman Publications, 1432.
Fonseca, M. A., 2005: The Measurement of Roundwood:
Methodologies and Conversion Ratios. CABI Publishing,
1267.
Greulich, F., 2002: Transportation Networks in Forest Harvest
ing: Early Development of the Theory. Proceedings of the
International Seminar on New Roles of Plantation Forestry
Requiring Appropriate Tending and Harvesting Opreations,
September 29 October 5, 2002, The Japan Forest Engineering
Society & IUFRO 3.04/3.06/3.07, Tokyo, Japan, 19.
Heinimann, H. R., 2001: Verfahrenstechnik III Analyse, Ge
staltung und Steuerung technisher Produktionssysteme. D-
FOWI, Forstliches Ingenieurwesen, 125. (http://www.fowi.
ethz.ch/piw/teach/)
Horvat, D., T. Porinsky, A. P. B. Krpan, T. Pentek, M. unjar,
2004: Ocjena pogodnosti forvardera morfolokom ralam
bom. Strojarstvo 46 (46): 149160.
HRN EN 13092:2006: Oblo i piljeno drvo Metoda mjerenja
dimenzija 2. dio: Oblo drvo Zahtjevi za pravila prorauna
mjera i volumena (EN 1309-2:2006), 120.
MacDonald, A. J., 1999: Harvesting Systems and Equipment
in British Columbia. FERIC, Handbook No. HB-12, 1197.
Porinsky, T., 2002: imbenici proizvodnosti forvardera Tim
berjack 1210 pri izvoenju obloga drva glavnoga prihoda
103132.
Porinsky, T., 2005: Djelotvornost i ekoloka pogodnost for
vardera Timberjack 1710B pri izvoenju oblovine iz nizinskih
uma Hrvatske. Disertacija, umarski fakultet Sveuilita u
Zagrebu, 1170.
Porinsky, T., I. Stanki, 2006: Djelotvornost forvardera Tim
berjack 1710B pri izvoenju oblovine iz nizinskih uma
Hrvatske. Glasnik za umske pokuse, posebno izdanje, 5:
573587.
Porinsky, T., I. Stanki, A. Bosner, 2011: Djelotvorno i okolino
prihvatljivo izvoenje drva forvarderom temeljem analize
nominalnoga tlaka na podlogu. Croat. j. for. eng. 31(1): 345
356.
Porinsky, T., T. Pentek, A. Bosner, I. Stanki, 2012: Ecoefficient
Timber Forwarding on Lowland Soft Soils. In: Global Perspec
tives on Sustainable Forest Management (ed.: C. A. Okia), In
Tech, 275288.
Silversides, C. R., U. Sundberg, 1989: Operational Efficiency
in Forestry Volume 2: Practice. Kluwer Academic Publishers
Forest Sciences, Dodrechts/Boston/Lancaster, 1169.
Serti, M., 2012: Gubici obujma na prvom trupcu hrasta kitn
jaka (Quercus petraea /Matt./ Liebl.) zbog propisanog naina
mjerenja. Magistarski rad, umarski fakultet Sveuilita u Za
grebu, 1 99.
Staff, K. A. G., N. A. Wiksten, 1984: Tree harvesting Tech
niques. Martinus Nijhoff/DR W. Junk Publishers, Dodrechts/
Boston/Lancaster, 1371.
Stanki, I., 2010: Viekriterijsko planiranje izvoenja drva for
varderima iz nizinskih uma Hrvatske. Disertacija, umarski
fakultet Sveuilita u Zagrebu, 1123.
Stanki, I., T. Porinsky, . Tomai, I. Tonkovi, M. Frnti,
2012: Productivity Models for Operational Planning of Tim
ber Forwarding in Croatia. Croat. j. for. eng. 33(1): 6178.

Abstract

Influence of Prescribed Method of Roundwood Scaling

on Timber Transport
In timber trade in Croatian forestry, roundwood is usually dispatched by volume in accordance with the standard
(EN 1309-2: 2006) and there is a loss of volume due to the prescribed ways of measurement: 1) length, 2) mean diam-
eter, 3) deduction of bark and 4) the expression for estimating the volume of roundwood. Impact analysis of transported
load (actual timber volume, timber mass, reduced volume due to the prescribed measuring) for Valmet 840.2 forwarder
productivity in relation to the transportation distance was determined using a multi-criteria productivity forwarder
model (Stanki et al. 2012).
The study was based on five different loads of oak (Quercus robur L.) in a forwarder, which differed with respect to:
1) the type of loaded assortments (roundwood, firewood, mixed load), 2) amount of loaded timber (full height of loading
area, <2/3 height of loading area, <1/3 height of loading area of the vehicle). In addition to weighing (aimed at determin-

8 Nova meh. umar. 35(2014)

Utjecaj propisnosti mjerenja oblovine na transport drva (19) T. Porinsky i dr.

ing the load mass), measurement of timber in the load was also performed including as follows: 1) measurement of length
to centimeter accuracy, and 2) measurement of diameters on the thicker and thinner end and in the middle of logs. The
actual (gross) volume of each log was calculated using ReickeNewtons formula, and the net volume of timber was
calculated in accordance with the standard (EN 1309-2: 2006).
Differences in forwarder productivity, expressed in terms of timber gross volume and load mass are negligible (<1%)
due to the effects of wood density 995.8 2.5 kg/m3.
Forwarder productivity expressed in terms of timber net volume ranged from 3.5% to 24.3% when compared to the
actual timber volume. The obtained results depend on the type and size of loaded assortments and quantity of loaded
timber.
Obviously, the transport of timber and trade of timber are two different concepts from the standpoint of timber
volume or load volume, with a different impact on the participants in the timber supply chain.
Keywords: prescribed measurement of roundwood, mass, volume, forwarder

Adresa autor Authors addresses:

Prof. dr. sc. Tomislav Porinsky*
e-pota: porsinsky@sumfak.hr
Andreja uka, dipl. in. um.
e-pota: bosner@sumfak.hr
Zavod za umarske tehnike i tehnologije
umarski fakultet Sveuilita u Zagrebu
Svetoimunska 25
10 000 Zagreb
HRVATSKA
Ostoja Busi, mag. ing. silv.
e-pota: osbusic@gmail.com
Strao Selo Topusko 148
44415 Topusko
HRVATSKA
Primljeno (Received): 16. 1. 2014.
Prihvaeno (Accepted): 8. 4. 2014. * Glavni autor Corresponding author

Nova meh. umar. 35(2014) 9