Professional Documents
Culture Documents
Prokletstvo Nacije PDF
Prokletstvo Nacije PDF
Beograd, 2011.
Autor:
Lektor:
Milo Bogdanovi, milos@enlite.org
Marija Bogdanovi, marija@enlite.org PROKLETSTVO NACIJE
Recenzenti:
Dr Goran Golubovi, prof. psihologije
Dr Marko Mladenovi, prof. prava
Dr Svetozar Sineli, prof. filozofije
Dr Duan Obradovi, antropolog
Mr sc. dr Lidija uk, psihijatar
Izdavai:
Eden, Novi Sad
Milo Bogdanovi, Beograd
+381-11-24-26-940, 064-15-15-092
Video prilozi na temu sadraja knjige
mogu se pogledati na internet adresi:
www.svetlost.org
Beograd, 2011.
4 Prokletstvo nacije Sadraj 5
SADRAJ KNJIGE
ETVRTI DEO - DA LI JE NACIONALIZAM LJUBAV
PRVI DEO - BEZUMLJE AUTORITARNOSTI I NADA PREMA NACIJI? 74
OPOZICIJE 10
Istorijski i transistorijski imperativ........................................................... 74
U sreditu sukoba ....................................................................................... 11 Da li je nacionalizam greh?........................................................................ 75
Politika hapenja i suenje estorici ..................................................... 14 Psiholoka pozadina transformacije nacionalizma u ovinizam......... 77
Razmiljanje o svemu i dobre odluke .................................................... 32 O ljubavi prema neprijatelju...................................................................... 78
Da li je sutina nacionalnog preporoda u provociranju
DRUGI DEO - DA LI SU DRUGI KRIVI ZA NAE ljudskih slabosti?......................................................................................... 79
34
PROBLEME? Da li je sutina nacionalnog preporoda u povratku na tradiciju?....... 80
Posledice shvatanja da je drutveni sistem kriv za drutvenu Kako nastaje tradicija................................................................................ 82
krizu, a ne sam ovek i njegova neodgovornost ................................... 34 Borba za puki opstanak ili za povreeno ja........................................... 82
Da li nas je komunizam iskvario ili smo oduvek bili Ponizimo se da ne bismo bili ponieni................................................... 83
takvi kakvi smo danas? ............................................................................ 40 Religija i meunacionalni sukobi............................................................. 85
Ko je kriv? .................................................................................................. 43 Iskuenja suivota pravoslavnih i muslimana
Odricanje od odgovornosti za komunistiki totalitarizam.................. 44 i njihovo prevazilaenje............................................................................. 86
Odricanje od odgovornosti za nacionalizam.......................................... 46 Ivo Andri, Prokletstvo Homo Balkanikusa.......................................... 90
Ko ih je zavadio?......................................................................................... 46 Ivo Andri, Bosna Zemlja mrnje......................................................... 92
Izjanjavam se krivom............................................................................... 48
O prislukivaima i prislukivanju.......................................................... 49
Ne oseati krivicu i ne biti kriv nije isto................................................ 49 PETI DEO - POREKLO NACIONALIZMA, NACIZMA I
Eufemizmi................................................................................................... 50
Kajinov sindrom......................................................................................... 51
SUKOBA MEU LJUDIMA 95
ESTI DEO - GENETSKI FAKTOR U OSMI DEO - MOE LI RELIGIJA DA OBUZDA ZLO
KARAKTEROLOGIJI BALKANA 108 MEU LJUDIMA? 166
Pitanja na koje sociolozi ne mogu da prue odgovor................................108 Da li su religiozni ljudi bolji ili gori od ateista?...................................... 166
Da li postoje loi hormoni?.........................................................................110 Zato su religiozni ljudi gori od ateista?................................................... 169
Zloupotreba polnih sposobnosti................................................................110 Loi motivi religiozne revnosti.............................................................169
Zloupotreba razvojnih sposobnosti...........................................................112 Povrni moralni zahtevi......................................................................... 170
Zloupotreba adaptivnih sposobnosti.........................................................115 Sistem uguenja savesti..........................................................................171
Odrastanje linosti.......................................................................................116 Gubljenje zdravorazumnih kriterijuma...............................................172
Genetsko poreklo i karakterologija antropolokih tipova Da li je ateizam zatita od obmane religioznog iskustva?......................172
zapadnog Balkana....................................................................................... 117 Nemo promene pokretakih motiva...................................................173
Nordijski antropoloki tip............................................................ 118 Povrnost moralnih zahteva...................................................................173
Dinarski antropoloki tip............................................................. 121 Uguivanje glasa savesti.........................................................................173
Atlantsko mediteranski antropoloki tip....................................123 Odricanje od zdravorazumnih kriterijuma.........................................174
Zapadno mediteranski antropoloki tip.....................................125 ta je najbolja zatita od obmane religioznog iskustva?.........................174
Istono mediteranski antropoloki tip....................................... 126 Upozorenje na iskuenje samoobmane......................................................174
Semitski (armenoidno-orijentalni) antropoloki tip................ 127 Gubljenje zdravorazumnih kriterijuma...............................................174
Baltiki antropoloki tip...............................................................131 Sistem uguenja savesti..........................................................................175
Alpski antropoloki tip................................................................. 134 Povrni moralni zahtevi......................................................................... 177
Kromanjonski antropoloki tip................................................... 137 Loi motivi religiozne revnosti.............................................................177
Lokalna govorna akcentuacija i intonacija otkriva genetsko Neophodnost duhovnog iskustva............................................................... 179
poreklo stanovnitva................................................................................... 138 Bez duhovnosti ovek ne moe da bude istinski zadovoljen........... 179
Zakljuak o analizi razliitih antropolokih tipova Bez duhovnosti ovek ne moe da se oslobodi destruktivnih
zapadnog Balkana....................................................................................... 140 motiva ponaanja i da ostvari nesebinu ljubav................................. 180
Antropoloka priroda sukoba izmeu Srba i Hrvata............................ 140 Bez duhovnosti ovek nema slobodnu linost................................... 181
Bez duhovnosti ovek ne moe da ispuni smisao ivota................. 182
Bez duhovnosti ovek ne moe da zrelo reaguje na stres................ 182
SEDMI DEO - MOE LI POLITIKA DA OBUZDA ZLO Bez duhovnosti ovek ne moe da odraste kao linost.................... 183
MEU LJUDIMA? 150 Moe li religija da obuzda zlo meu ljudima?......................................... 184
On je otiao, ali smo ostali mi................................................................. 151
Da li je odgovornost dravne vlasti da iskoreni ljudsku
iskvarenost?................................................................................................. 152
DEVETI DEO - KAKO JE CIVILIZACIJA ZAPADA
Da li je sutina nacionalnog preporoda u promovisanju nacionalnog IZALA IZ TAME SREDNJEG VEKA? 185
i verskog jedinstva?.................................................................................... 154 Blagoslov prosveenosti............................................................................. 186
Da li je problem u politici ili u karakteru naroda?................................ 155 Prosveena Engleska krajem XVIII veka................................................ 193
Prosvetiteljske misli pokojnog premijera Zorana inia o potrebi Razlika izmeu engleske i srpske dobrote.............................................. 196
za reformom karaktera............................................................................... 159 Neslaganje ne podrazumeva mrnju......................................................... 197
Od prosveenosti ka totalitarizmu........................................................... 161
8 Prokletstvo nacije Sadraj 9
Nada prosvetiteljstva................................................................................... 200 Povodom teroristikog napada na svetski trgovinski centar u
Prosvetiteljstvo kod nas.............................................................................. 201 Njujorku........................................................................................................ 254
Prosvetiteljske misli vladike Petra Cetinjskog........................................ 201 Odgovor na reakcije povodom teroristikog napada na Ameriku...... 256
Prosvetiteljske misli Dositeja Obradovia............................................... 203 Zato nam NSP nee doneti mir i blagostanje?...................................... 257
Jovan Skerli o Dositejevom delu............................................................. 204 Duhovno jedinstvo oveanstva uslov svetskog mira..................... 258
Jovan Skerli o Dositejevom karakteru................................................... 205 Novomilenijumska estitka........................................................................ 259
Hriansko poreklo prosvetiteljskih ideja............................................... 206 Intervju na RTS-u povodom Novog milenijuma.................................... 260
Spisak literature citirane u ovoj knjizi .................................................... 262
DESETI DEO - PROKLETSTVO NACIJE 210
z
Sveto pismo o naoj nevolji....................................................................... 210
Zar se ve nismo obratili Bogu?................................................................ 211 O RANIJE OBJAVLJIVANIM PRILOZIMA IZ OVE KNJIGE
Kako ostvariti takav karakter?.................................................................. 212
Koga e sve snai prokletstvo zbog greha?.............................................. 212 Prvi deo ove knjige je proirena verzija teksta koji je promovisan na proslavi
Da li e se svet okrenuti Bogu u vreme velike nevolje?........................ 213 desetogodinjice hapenja grupe 28, 1994. godine u stanu Oluji Drago-
mira u Knez Miletinoj 40. Deo knjige koji se bavi lingvistikom i genetikom
Da li e Novi svetski poredak konano doneti mir oveanstvu?....... 213 je zasnovan na radu koji je prezentovan prvo na Jugoslovenskom a zatim i
Prokletstvo nacije........................................................................................ 214 na Svetskom kongresu antropologa 2002. godine u Zagrebu pod nazivom
Laskanje sujeti............................................................................................. 223 Veza izmeu genetskog porekla populacije i njenih lingvistikih posebno-
Da li je na narod hrianski narod?........................................................ 224 sti. Poglavlje Da li je nacionalizam greh? je zasnovano na sadraju tri-
Razlika izmeu stradanja zbog ispravnosti i stradanja zbog bine studentskog protesta 1996/97 na kojoj smo o tom pitanju govorili prof.
prokletstva (zbog greha)............................................................................. 228 Ljuba Tadi i ja. Poglavlje Drava bez cara je takoe neto proirena tema
koju sam odrao kao gost studenata Filolokog fakulteta za vreme student-
Uzrok stradanja.............................................................................. 228 skog protesta. Poglavlje Zato je naa autoritarnost enigma za psihologe?
Svrha................................................................................................ 230 je deo rada iznetog na kongresu antropologa Jugoslavije 2004. godine. Po-
Odlika.............................................................................................. 231 glavlje Iskuenja suivota pravoslavnih i muslimana i njihovo prevazilae-
Motivi.............................................................................................. 232 nje je u celini sadraj mog izlaganja na seminaru Slinosti pravoslavlja i
Ko se slavi stradanjem.................................................................. 232 islama koje je u junu 2003. godine organizovao Iranski kulturni centar u
Delovanje......................................................................................... 232 saradnji sa Meureligijskim centrom iz Beograda. Tekst poglavlja Poziv na
duhovnu zrelost kao odgovor na agresiju na nau zemlju je napisan poet-
Da li je nae stradanje kroz istoriju posledica ispravnosti, kom bombardovanja, krajem marta 1999. godine, i tada ga je objavio ruski
ili posledica prokletstva zbog greha?........................................................ 233 dravni radio. Poglavlje Prokletstvo nacije je malo proirena verzija pam-
Odricanje line odgovornosti za prokletstvo........................................... 234 fleta koji sam napisao i odtampao u oktobru 1998. godine kada se pojavila
Lana duhovna reformacija..................................................................... 238 prva prilika da doe do poetka rata i bombardovanja. U poglavlju On je
Razlika izmeu idolopoklonstva i zdrave duhovnosti........................... 242 otiao, ali smo ostali mi (povodom 5. oktobra) je saeta verzija govora koji
Ljubomir Nenadovi o lanoj reformaciji pokrtenih pagana............. 244 sam odrao kao gost Udruenja knjievnika, u Kragujevakoj gimnaziji, na
sveanosti povodom godinjice smrti Radoja Domanovia. Poglavlje pod
Licemerna kritika ekumenskog ujedinjenja crkava............................... 245
nazivom Zato e propasti Novi svetski poredak? je iz traktata koji sam
Prava duhovna reformacija........................................................................ 246 objavio pod istim nazivom 1993. godine, a koji je tema istoimenog preda-
Lana reformacija savremenog doba....................................................... 247 vanja koje sam te godine odrao u konaku Knjeginje Ljubice. Poglavlje
Propast Novog svetskog poretka............................................................... 251 Lana reformacija je proirena verzija teksta objavljenog u Demokratiji
Proroanstva o prokletstvu Zapada.......................................................... 252 u leto 1997. godine. Novomilenijumska estitka i razgovor na temu budu-
nosti oveanstva je bio prilog za Boini TV program RTS-a 2001. godine.
10 Prokletstvo nacije Bezumlje autoritarnosti i nada opozicije 11
q
umro za nju ako treba. Ali, svako je na svoju ruku. Niko nije normalan.
Niko nije stvarno dobar. Svi smo ludi. Svi smo prljavi. ... Nije vredan
truda ovakav ivot. Gde je ta srea u ivotu? Zar je ita vredno truda?
Nije vredno disati. Nije vredno ni buditi se ujutru. ... Ako bih sada iz-
gubio ivot, nita ne bih izgubio, jer nita nisam imao. Nikakvu sreu!
Neu vie ni da je traim.
34 Prokletstvo nacije Da li su drugi krivi za nae probleme? 35
d
fizika sredstva! Protiv duhovnog ugroavanja koriste se duhovna sred-
stva! Ideja se idejom pobija! Zabluda se istinom osporava!
58 Prokletstvo nacije Da li su drugi krivi za nae probleme? 59
DA LI JE STRES IVOTA KRIV ZA NAE LOE REAKCIJE? Sebinost e nas navesti da rtvujemo svoju egzistenciju radi svoga
uitka, kukaviluk e nas navesti da se obeshrabrimo i odustanemo od
Mnogi pokuavaju da odgovornost za svoje neuspehe, kao i za svoje suprotstavljanja opasnosti, mrnja e nas navesti da nepotrebno provoci-
karakterne mane prebace na uticaj spoljnih faktora. Oni optuuju nepri- ramo svoga protivnika, a briga e nam nepotrebno oduzeti ivotnu snagu
jatne okolnosti da su one izvor njihove nesree, optuuju stresne situaci- i navesti da se bavimo simptomima problema, a ne njihovim uzrokom.
je kao krivce za svoje stresne reakcije i probleme koji su nastali njihovim
psihofizikim reakcijama na stres. Oni nisu u stanju da trpe neprijatna
oseanja iako su ta oseanja adekvatna ivotnoj realnosti. Oni prirod-
no oseaju tugu kada su svedoci gubitka, ali su uvereni da sa svojom
brigom i svojim depresivnom reakcijom ne mogu da se izbore. Oni pri-
rodno oseaju gnev zbog nepravde koja ih snalazi, ali tvrde da svojoj
gnevljivosti i mrnji nisu u stanju da se odupru. Oni prirodno oseaju
strah zbog neizvesnosti situacije u kojoj se nalaze, ali im se ini da sa
svojom uznemirenou, anksioznou i esto paranoidnim strahovima
ne mogu da izau na kraj.
Da bismo shvatili pravu prirodu njihovog problema, treba da se se-
timo da je pojam stresa nastao relativno skoro, tridesetih godina XX
veka, kao zamena za pojam iskuenja, pojma koji nije pruao oveku
izgovor za nezrelu reakciju na stres, ve ju je proglaavao izrazim ka-
rakterne slabosti. Dakle, tek je hedonizam doveo oveka u stanje ne-
spremnosti suoavanja sa oseanjima koja su adekvatna stvarnosti, jer Takva je naa prirodna reakcija na neprijatne okolnosti. Meutim,
okolnosti koje mogu da pokvare prijatna oseanja udaraju u bit hedoni- ovek nema samo svoju prirodu, ve ima i svoju linost (razum, savest i
stikog smisla ivota. Neprijatne okolnosti kvare prijatna oseanja i tako svoje htenje) kojima moe, ako to hoe, da reaguje zrelo na stresne okol-
ometaju oveka u zadovoljenju njegove sebinosti, telesnosti, ponosito- nosti i da ostvari motive ponaanja koji su svrhoviti njegovim realnim
sti i samopravednosti. Ometaju ga u nameri da uiva u ivotu i zato ih potrebama ivota.
on krivi da su one izvor njegove nesree. Da bismo shvatili kako ovek atributima svoje linosti moe zrelo da
Oni koji optuuju okolnosti da su one krive za njihovu nesreu, ne- reaguje na stres tj. da pobedi svoje iskuenje, prvo emo analizirati sve
svesno time prebacuju krivicu na svoju prirodu (genetiku), kao da sa elemente ovekovog odnosa sa stvarnou.
njihovom prirodom neto nije u redu, kada ih nije osposobila da mogu
da podnesu susret sa oseanjima koja su adekvatna stvarnosti, pa na
svako kvarenje prijatnih oseanja oni padaju u teku krizu i ispoljavaju
iracionalne i destruktivne motive ponaanja.
Ako ovek po svojoj prirodi nije u stanju da na okolnosti odgovori
svrhovitim motivima, onda sa njegovom prirodom oigledno neto nije
u redu. Prirodna selekcija u borbi za opstanak nikada ne bi favorizovala
iracionalne motive ponaanja, ve bi kod oveka formirala motive svr-
hovite njegovom opstanku, motive kojim e da nadvlada svoja ivotna
iskuenja. Sebinost, kukaviluk, mrnja i zabrinutost, koji odlikuju Na osnovu ula dolazimo do informacija o deavanjima u stvarnosti,
ljudsku prirodu, ne pruaju oveku nikakvu evolutivnu prednost u borbi a na osnovu razuma ih razumemo. A zatim, na osnovu umne predstave
za opstanak, ve ga upravo ugroavaju u egzistenciji. o stvarnosti reagujemo adekvatnim oseanjima.
60 Prokletstvo nacije Da li su drugi krivi za nae probleme? 61
Prirodno je da oseamo umesto kukaviluka, krotost umesto mrnje, ...), otpada besmisleni iz-
radost kada smo svedoci ne- govor da su za nerazumno (zlo) ponaanje ljudi krive odreene ivotne
eg dobrog, lepog, isprav- (ne)prilike. ema zrele i nezrele reakcije na ivotna iskuenja pokazuje
nog, itd. Kada su okolnosti da motivi (pobude) kojima odgovaramo na naa oseanja, zavise isklju-
takve da za nas predstavljaju ivo od naeg htenja, a ne od samih okolnosti.
opasnost, realno je da tada Razum i savest pruaju slobodu naoj volji (htenju) da sami odre-
oseamo strah. Kada smo dimo kvalitet naih motiva, kvalitet nae reakcije na razliite stresne
svedoci nepravde, adekvat- situacije. U tome je sutinska razlika izmeu ivotinje i oveka. Dok je
no stvarnosti je da oseamo ivotinja u svojim reakcijama i postupcima determinisana genetikom
gnev. Kada smo svedoci ne- puta spoljnim uticajima, ovek ima slobodu, a samim tim i odgovornost
volje i gubitka prirodno je da da postupa slobodno od svoje prirode i spoljnih uticaja, i to onako kako
oseamo tugu. on to sam hoe. ivotna iskuenja od nas zahtevaju nau reakciju, a do
Oseanja treba da budu adekvatna stvarnosti, i ona sama ne mogu nas stoji kojim motivima emo na njih da odgovorimo. Sloboda nae
da snose odgovornost za nau stresnu reakciju. Problem stresne reakcije volje je omoguena zahvaljujui naem razumu i savesti. Za razliku od
nije u naim prijatnim ili neprijatnim oseanjima, ve u karakteru mo- ivotinje, ovek je bie koje je razumno i odgovorno za svoje postupke.
tiva kojima na stres odgovaramo (u pobudama naeg srca). A ti motivi Kako je ovek razumno i odgovorno bie, namee nam se pitanje
stoje do naeg htenja (izbora). kakva je funkcija naeg razuma i nae savesti u susretu sa prethodno
Nezrela (stresna) reakcija na stresne okolnosti pojavljuje se upravo pomenutim iracionalnim motivima?
onda kada svoju volju pokoravamo destruktivnim motivima svoje priro- Razum nas uva od destruktivnih motiva, raskrinkavajui njihov be-
de, a ne onim motivima koji su zaista svrhoviti naem dobru. smisao, dok nas savest ini odgovornima da se svojom voljom odupremo
tim motivima, proglaavajui ih moralno loim motivima. Zrela reakcija
na iskuenje zahteva upotrebu razuma i savesnu odgovornost nae volje.
Ukoliko, ipak, po svaku cenu odluimo da se pokorimo destruktiv-
nim motivima, tada otupljujemo glas savesti i dolazimo u sukob sa zdra-
vim razumom. Tada na razum vie nema zadatak da razlikuje dobre
motive od loih, ve da pred naom saveu loe motive opravda kao
dobre motive. Kako nam tada smetaju atributi linosti (koji nam inae
daju slobodu volje), jer nas optereuju sveu da greimo, mi elimo da
ih se otarasimo, traei neki autoritarni sistem koji e sa nas da preuzme
na sebe odgovornost da misli i odluuje umesto nas samih.
Prosveivanje ovekove linosti znai preuzimanje na sebe sopstve-
ne odgovornosti za svoje motive i postupke.
Kad god nismo u mogunosti da menjamo situaciju, mi smo suoeni
To se deava onda kada prema izvoru nae radosti reagujemo sebi- sa izazovom da menjamo sebe. (Viktor Frankl)
nou umesto zahvalnou, kada u opasnosti reagujemo kukavilukom Onaj ko misli da su okolnosti i drugi ljudi krivi za njegovo nesreno
umesto hrabrou, kada na nepravdu reagujemo mrnjom umesto kroto- stanje, pokuavae da promeni svet oko sebe, da bi u toj promeni naao
u, kada na nevolju reagujemo brigom umesto starateljstvom. zadovoljenje i satisfakciju svoje due. Meutim, onaj ko problem vidi u
Zapazimo da okolnosti deluju iskljuivo na karakter naih oseanja, sebi, u svom sopstvenom srcu, on e raditi na tome da promeni samog
ali ne i na karakter naih motiva. Kako na iste okolnosti, na istu pred- sebe, da bi mogao da pomogne drugima.
stavu o stvarnosti u naem umu, i na ista oseanja moemo da reaguje-
mo sasvim suprotnim motivima (zahvalnost umesto sebinosti, hrabrost
z
62 Prokletstvo nacije Koliko smo zaista Srbi? 63
h
ve R sa ak nacrtanim okom. Moemo zamisliti kako je lako jevrejsko
dete moglo da naui svoj alfabet, jer je bilo dovoljno samo da povee
sliku koju slovo predstavlja sa prvim glasom naziva te slike. Na primer,
74 Prokletstvo nacije Da li je nacionalizam ljubav prema naciji? 75
K
trebe drugoga, ve na potrebe sopstvenog Ja, dranje tradicije i ljudskih
obiaja se lako prepoznaje po tome to je ono samo sebi cilj, dok je prava
82 Prokletstvo nacije Da li je nacionalizam ljubav prema naciji? 83
KAKO NASTAJE TRADICIJA Ako hoemo da ekamo da se prvo drugi izvine za svoje grehe, ne-
emo se nikada pokajati za sopstvene.
Upravo ono to se naziva tradicionalnom vrednou jeste nuspojava Takoe, mi se nismo borili za puki bioloki opstanak, ve smo poka-
duhovnog otpadnitva. Naime, u svakoj civilizaciji koja nema odlu- zali spremnost da rtvujemo svoj opstanak radi odbrane zemlje na kojoj
nu duhovnu borbu za duhovni prosperitet, koju ne uva proces duhov- ivimo.
ne reformacije, postoji suprotan proces duhovne degradacije. Ako na Da smo se borili za puki opstanak kroz istoriju, ne bi bile tolike rtve
iskuenja koja ih snalaze, ljudi ne reaguju zrelo, onda reaguju nezrelo ni u Prvom svetskom ratu, niti u Drugom, niti u zadnjih deset godina
i dolazi do njihovog konstantnog kvarenja koje traje do raspada same (imali bismo danas mnogo vea prava da smo pristali na sporazume
civilizacije. koji su nam se nudili). Ovako, postupili smo po reima: Do poslednjeg
Ono to je predstavljalo prirodnu duhovnu odliku ljudi jednog isto- oveka emo se boriti da se ne izvri genocid nad nama.
rijskog trenutka, to u sledeem trenutku, procesom duhovne degradacije
prelazi u vrednost tradicije. Forma dobrote se zadrala, ali se sadraj PONIZIMO SE DA NE BISMO BILI PONIENI
ljubavi izgubio u istoriji.
Na primer, kod mnogih ljudi zapadne tradicije prepoznajemo for- Povodom NATO bombardovanja 1999. Tekst proitala glumica Sonja Savi
malni osmeh koji zapravo predstavlja sadraj njihove tradicije. Roditelji
ue decu da pokazuju oseanja koja esto ne odgovaraju stvarnosti ili Iguman manastira Hilandara nam poruuje:
koja nisu adekvatna njihovom unutranjem sadraju. Ali taj osmeh na U doba nebivalog stradanja vreme je za suze i pokajanje. Vreme je
njihovim licima nije nekada bio samo formalan. Nekada je on imao svoj da shvatimo da nam ne mogu pomoi buni protesti, nego smerna
stvarni duhovni sadraj, ali je u meuvremenu od njega ostala samo for- molitva u hramovima i domovima. (Arhimandrit Mojsije)
ma koja je postala sastavni elemenat pristojnog ponaanja. Tako je neka- Pitamo se, zato nam ne mogu pomoi buni protesti?
da iskren osmeh preao u tradiciju i postao samo forma. Forma otkriva Nezdravo uzbuenje koje prati bune proteste uguuje onu svest o
da joj nedostaje sadraj im se suoi sa konkretnim ivotnim iskuenji- naoj linoj odgovornosti koja bi nas navela na preispitivanje sopstvenih
ma. ovek koji je na osnovu tradicije dobro razumeo da ne treba da bude srca i dovela do razumne reakcije na iskuenje.
osvetoljubiv, u trenucima tekih iskuenja moda uopte nee izdrati
Umesto da reagujemo istinskim starateljstvom i dobrotom jedni pre-
iskuenje i pae u gnevljivost i mrnju. Njegovo potovanje tradicije je
ma drugima, mi u nepravednoj agresiji nalazimo izgovor i povod za
utemeljeno upravo na pothranjivanju line sujete i gordosti. On se odlu-
manifestaciju nae povreene ponositosti, gordosti i gneva.
io da dri zahteve tradicije kao vrednosti kojima e zadovoljavati svoju
Isus Hristos kae:
sujetu, pa je nerealno oekivati da ta ista sujeta i gordost, kada budu bili
povreeni, nee doneti svoj plod kroz gnevljivost i mrnju. Tradicija, Ili koji car koji poe s vojskom da se pobije s drugim carem, ne
ma kako da su visoki njeni ideali, nije u stanju da nadomesti odrastanje sedne najpre i ne dri vee moe li s deset hiljada sresti onoga to
same ljudske linosti i pobedu nad sopstvenom gordou, sujetom i osta- ide na njega sa dvadeset hiljada. Ako li ne moe, on poalje poslanike
lim slabostima karaktera. dok je onaj jo daleko, i moli da se pomire. (Luka 14,31-32)
A kako mi postupamo?
BORBA ZA PUKI OPSTANAK ILI ZA POVREENO JA Da bismo izbegli ponienje, spremni smo da rtvujemo i sopstvene
Izjava na meiling listi Ljudska prava: i tue ivote, spremni smo da otponemo i trei svetski rat, samo da bi
Kad nam se ti zlikovci i njihovi naslednici, to jest dananji prota- istrajali u svom ponosu i inatu.
gonisti domai i strani, budu izvinili i priznali svoj kukaviluk, onda Opijeni privremenim i lanim uspehom (kojim nas avo uvek oma-
se mi Srbi moemo izviniti za nau reakciju i grehe radi borbe za puki mljuje u poetku) mi polazimo putem gordosti i ponositosti sa koga po-
bioloki opstanak sle nemamo snage da se ponizimo i vratimo nazad.
Odgovor: Pokazujemo sklonost da tako olako rtvujemo ivot, kao da je on to-
liko bezvredan, da je zemlja na kojoj ljudi ive vrednija od samih ljudi.
84 Prokletstvo nacije Da li je nacionalizam ljubav prema naciji? 85
A onda tu idolatriju ak nazivamo ovekoljubljem. Da bi sebe unitili, nama ne trebaju nikakvi spoljni neprijatelji. Ako
Za razliku od Amerikanaca koji svojom tehnikom uvaju svoja tela, se ne pokajemo za svoje grehe, sami emo sebe da unitimo, samo da
mi svojim telima uvamo nau tehniku (mostove, na primer). prestanu da nas uznemiravaju ovim bombardovanjem, koje sada izaziva
U stanju tako nezdravog uzbuenja neko je ak uzviknuo: vetaki mir meu nama. Ima onda da nastavimo da se meusobno glo-
Do poslednjeg oveka emo se boriti da se ne izvri genocid nad emo do potpunog istrebljenja.
nama. Zato jo govori Gospod: Obratite se k meni svim srcem svojim, po-
Ne treba li da nam ljudi budu svetiji od zemlje na kojoj ive? stei, plaui i tuei. I razderite srca svoja a ne haljine svoje, i obra-
Da li ognjite postoji radi oveka ili ovek radi ognjita? tite se ka Gospodu Bogu svojemu, jer je milostiv i alostiv, spor na
Nacionalne vrednosti postoje radi nacije, a ne nacija radi svojih naci- gnev i obilan milosrem, i kaje se oda zla. Ko zna, nee li se povratiti
onalnih vrednosti. Dok je zapadni svet u ropstvu materijalizma, mi smo i raskajati se i ostaviti iza toga blagoslov! (Joil 2,12-14)
u ropstvu naih idola. Materijalne vrednosti bar neemu slue (i sami Bolje da se sami ponizimo pred milostivim Bogom, nego da budemo
hrlimo ka njima), dok nai idoli ne slue nikome. ponieni pred nemilostivim ovekom.
Ne sabirajte sebi blaga na zemlji, gde moljac i ra kvari, i gde lupei Borba protiv sopstvenog greha je najvea borba koja se ikada vodila.
potkopavaju i kradu; nego sabirajte sebi blago na nebu, gde ni moljac Pretpostavimo da je Isus doao u nae vreme i u nau zemlju, i poeo
ni ra ne kvari, i gde lupei ne potkopavaju i ne kradu. Jer gde je vae da, kao nekada kod Jevreja, ukorava ne spoljnjeg neprijatelja rimskog
blago, onde e biti i srce vae. (Matej 6,19-20) okupatora, ve nacionalnu i versku oholost i samopravednost. Pretpo-
Nemojmo se boriti za carstvo zemaljsko, ve za carstvo Boje a car- stavimo da je zatim uhapen i kao izdajnik osuen na smrt. Te da je
stvo Boje je ljubav prema blinjem, prema ivom oveku. O, kako je narodu dato da izabere da li e pustiti na slobodu Njega ili Varavu koji
lake voleti irilicu, domovinu i mrtve pretke nego ive ljude oko nas! je zapravo kriv za smrt vojnika okupatora. Da li bi na narod pre oslo-
bodio onoga koji ga ukorava za greh i poziva na pokajanje ili onoga koji
Hoemo li dati ivot za onu zemlju koje su se nai preci odrekli pred
pretstavlja snagu otpora stranom okupatoru? Protiv koga se na narod
opasnou od neprijatelja?
zapravo bori? Zar mi ne bismo Hrista razapeli na krst isto kao nekada
Seoba Srba pod arnojeviem bi mogla da se shvati kao izdajstvo Jevreji a Varavu proglasili nacionalnim junakom? Razmislimo zato su
zemlje i nacionalni kukaviluk, ali je ona pre svega bila razuman izraz sudbine jevrejskog i naeg naroda tako sline. Krenimo prvo u borbu
prave ljubavi prema naciji. protiv zla koje nosimo u sopstvenim srcima, a Bog e tada moi u skladu
Isus savetuje: sa svojom pravednou da nas sauva od zla koje nas snalazi spolja.
Ako vas poteraju u jednom gradu, beite u drugi. (Matej 10,23)
O, kako je teko ponosnom i oholom srcu da se ponizi i postane ra- RELIGIJA I MEUNACIONALNI SUKOBI
zumno!
Predstavnici Iranskog kulturnog centra u Beogradu pozvali su me
Ako ve hoemo da branimo uzviene principe do same smrti, onda
u leto 2003. godine da uzmem uea na njihovom seminaru Slinosti
se pokajmo za grehe Amerike i principe Novog svetskog poretka koje
izmeu pravoslavlja i islama. Kada sam razmiljao o ueu, pala mi je
smo sami usvojili; pokajmo se za sebini materijalizam naih srca i to- na pamet uobiajena praksa verskih predstavnika da na takvim javnim
talitarizam na lokalnom planu. skupovima iznose jedni drugima uzviene moralne zahteve svojih sop-
Umesto da se borimo protiv grenika sa Zapada, ustanimo u borbu stvenih verovanja, ograujui se od svoje odgovornosti za minule ratne
protiv samog greha, a grenicima pokaimo ljubav, jer im je ljubav po- sukobe na naim prostorima.
trebna. Umesto da izmiljamo klasne, nacionalne ili verske neprijatelje, Pomislio sam koliko li je licemerno zahtevati od vernika da budu
ustanimo protiv onoga naeg najveeg neprijatelja zla u naim sop- tolerantni prema onima koji veruju drugaije, kako je licemerno citirati
stvenim srcima. Kada svoja sopstvena srca budemo oistili od greha, Isusove stihove o ljubavi prema neprijatelju, a prethodno te iste verni-
kada sami budemo dobili mo i silu ljubavi da od neprijatelja stvaramo ke motivisati na religioznu revnost pobuivanjem line sujete, krivice i
prijatelje, tada emo moi da Novom svetskom poretku pruimo bolju straha. Pogledajmo rei jednog istog svetenika, kako prvo laska nacio-
alternativu od one koju on zastupa. nalnoj sujeti, a zatim kritikuje njene plodove:
86 Prokletstvo nacije Da li je nacionalizam ljubav prema naciji? 87
ta je to Srbski nacionalizam? To je ram u kome je ikona Hristova. ANALIZA RELIGIOZNOG ISKUSTVA
To je dom u kome je Hristos domain. ... To je tkivo istorije Srbskog Zdrava religioznost je pokrenuta nesebinom ljubavlju prema Bogu
naroda, koje je osnova Hristos, a potka Sveci, Svetiteljke, junaci i i blinjem, dok je fanatina religioznost pokrenuta sujetom, krivicom,
muenici Hristovi. ... strahom, ili nekim drugim loim motivom. Zbog razlike u motivaciji,
Vreme mi je svedok, da svi oni to su se svetili, gomilali su otrov u zdrava religiozna revnost je odgovor na potrebe drugih ljudi i na zahteve
sebe, i otrovom izbrisali sebe iz knjige ivih. ime se hvalite, osvet- Boga, dok je fanatina religiozna revnost odgovor na potrebe ovekovog
nici, pred protivnicima svojim, ako ne time to vi moete ponoviti velikog Ja.
njihovo zlo? Ne kazujete li time: i mi nismo bolji od vas? Bog mi je ovek je po svojoj prirodi sklon da sledi porive svoga Ja, tj. da ini
svedok: i vi i vai protivnici podjednako ste bezbrini za dobro. ... dobra dela i da ispunjava religiozne dunosti, ne iz prave nesebine do-
Osveti nema kraja, i potomci nastavljaju delo svojih otaca, i odlaze brote, ve iz line sujete, krivice, straha i drugih fanatinih poriva. Ali,
ostavljajui ga nesavrena. ... Ah, kako su alosni svi zlotvori i svi ovek je ovek upravo zato to ima slobodu da svojom voljom postupa
osvetnici! Zaista, kao stado to ide na zaklanje, a ne zna kuda ide, pa nezavisno i slobodno od iskuenja svoje prirode. Zato je ovek bie od-
se bode i stvara klanicu pre klanice. (Nikolaj Velimirovi) govorno za svoje postupke. Kada mu razum ukae na iracionalnost nje-
Kako moe osoba kojoj je raspaljena sujeta da voli svoje neprijatelje? govih postupaka, tada stupa na scenu njegova savest i trai od njega da
Kako moe osoba koja je optereena krivicom i strahom da se ne se svojom voljom odupre iskuenju i da se pokori uzvienim boanskim
osea ugroenom od onih koji veruju drugaije? principima duha i ivota.
Otrovati vernike otrovnim duhovnim sadrajem a zatim oekivati da Religija ima za cilj da oveka uini svesnim razlike izmeu dobra i
iz pokrenutih motiva pokau ljubav i toleranciju nije samo licemerno zla, prave i fanatine dobrote, i da mu prui boansku snagu u pobedi
nego je to potpuno nerealno i nemogue. nad iskuenjem njegove prirode. Ali, ukoliko ovek svoju volju pokora-
Zato sam organizatorima seminara poruio da u da govorim o sli- va loim pobudama, njemu smeta upotreba razuma, jer postoji rizik da
nosti dve religije u zajednikim iskuenjima, to su oni, na moje iznena- razum raskrinka njegovu dobrotu kao lanu dobrotu. Takoe, tada on
enje prihvatili. Evo tog rada u celini: ima problem i sa svojom neistom saveu koja ga osuuje za pokorava-
nje slabostima. U skladu sa izopaenjem funkcije volje, razuma i savesti
ISKUENJA SUIVOTA PRAVOSLAVNIH I MUSLIMANA I dolazi i do izopaenja funkcije religioznog iskustva:
NJIHOVO PREVAZILAENJE TRI ELEMENTA PSEUDORELIGIOZNOSTI
PITANJE KOJE NAM SE NAMEE PROBLEM LOE MOTIVACIJE
Kako je mogue da sledbenici dve religije sa tako uzvienim boan- Umesto da religijom pothranjuje svoju volju uzvienim motivima,
skim zahtevima, na ispitu vere u svojim meusobnim susretima tako ovek pokuava da njome pobudi svoje fanatine porive. Razumnom na-
esto kre svoja proklamovana naela, i da ak to krenje boanskih na- logu na dobrotu (ljubi Boga i blinjeg) dodaju se iracionalni dodaci koji
ela ine u ime same svoje religije i u ime samog Boga?! tavie, pripad- imaju za cilj da pokrenu slabosti ovekovog velikog Ja (sujetu, strah,
nici razliitih religija, koji su decenijama iveli u dobrim meusobnim krivicu, sebini sentiment, ...) kao motiv njegove religiozne revnosti.
odnosima, bivaju za vrlo kratko vreme dovedeni u stanje meusobnog PROBLEM NEODGOVORNE UPOTREBE RAZUMA
nepoverenja, a zatim i sukoba i mrnje. Umesto da religija svojim visokim idealima oveka sauva od zla,
Da bismo objasnili kako je mogue da vernici u trenucima tekih ona postaje izgovor za zlo koje se ini u ime njenih visokih ideala. Ra-
ivotnih iskuenja pokazuju naela suprotna svom proklamovanom ve- zum se upotrebljava ne da bi se jasno razgraniila razlika izmeu dobra
rovanju, analiziraemo procese koji su se jo daleko pre samih iskuenja i zla, ve da bi se ta razlika uklonila i da bi se fanatini ljudski motivi
deavali u njihovom umu, savesti i volji. proglasili dobrim motivima. Kritiko samopreispitivanje je proglaeno
tabuom.
88 Prokletstvo nacije Da li je nacionalizam ljubav prema naciji? 89
PROBLEM NEISTE SAVESTI dobru i zlu. ... Pitanje dobra i zla nije vie pitanje kakav je neko ovek
Umesto da religija oveka uini svesnim odgovornosti za njegove po svom realnom karakteru da li je sebian, gord, laljiv, itd, ve da
motive i postupke, ona mu prua utoite za uguivanje line neodgo- li podraava kultni odnos prema svojoj zajednici. ...
vornosti. Umesto da religiozna revnost bude izraz nesebine ljubavi i Sama pripadnost ne zahteva reformu srca i karaktera, pa je ljudima
iste savesti, ona dobija funkciju uguivanja glasa neiste savesti. Otuda lake da se po njoj ravnaju po pitanju svoje moralne i duhovne podobno-
se deava da religiozni ljudi u svom izopaenju budu spremni da uine sti, nego da u svetlu uzvienih Bojih zahteva preispituju pobude svoga
vea zla od otvorenih bezbonika, jer im religiozno iskustvo uguuje srca i da vode borbu protiv sopstvenih slabosti karaktera.
svest o linoj odgovornosti za sopstvene postupke. SKLONOST KA MEUVERSKIM SUKOBIMA
POSLEDICA KRIVICE I STRAHA Povrno poimanje religioznosti koja je zasnovana na neistoj savesti,
Osoba koja je na religioznu revnost pokrenuta strahom i krivicom je odsustvu odgovornog preispitivanja duhovnog iskustva i na pokorava-
sklona formalizmu i legalizmu. Umesto da svojim delima odgovara na nju sopstvene volje sujeti i drugim loim pobudama, u vreme ivotnog
realne potrebe ivota ljudi sa kojima se susree, ona svojim delima od- blagostanja retko otkriva svoj stvarni karakter, i ivot takvih vernika
govara na potrebe svoje neiste savesti. Sklona je da se slepo pridrava deluje spolja posmatrano valjano. Suivot vernika razliitih religija
odreenih pravila i recepata ponaanja, pokuavajui da njima ostvari moe dugi vremenski period prolaziti bez ikakvih konflikata. Meutim,
satisfakciju svoje neiste savesti. jedan stresni momenat moe da isprovocira sadraj ljudskih srca koji
Zbog povrne (formalne) predstave o dobru i zlu, osoba pokrenuta godinama nije imao priliku da pokae svoju iracionalnost, i da izazove
krivicom je sklona da se kaje za manifestaciju greha u svom ponaanju, sasvim neoekivane sukobe i krvoprolie.
a ne za sam greh u svom srcu. Ona e da se kaje to je neto rekla, a Ukoliko je religiozna revnost u vreme mira i blagostanja bila provo-
ne to je to mislila. Kajae se to je dozvolila da njena slabost doe do cirana buenjem krivice i straha, ona e u vreme iskuenja da se tran-
izraaja, a ne za samu slabost u svom srcu. Zbog formalnog pokajanja, sformie u duh sumnjienja, nepoverenja i projekcije sopstvenih loih
uzrok slabosti e i dalje ostati, pa samim tim i krivica. Neista savest motiva drugima. Strah od Boga sada e se manifestovati kao opta pla-
vremenom budi podsvesni prezir prema samom sebi. Nepratanje sa- ljivost, sumnjienje pripadnika druge religije, to e dati novih povoda
mom sebi formira duh licemerstva i nepratanja drugima. Sklonost da za izazivanje sukoba.
se drugi ljudi osuuju postaje srazmerna sopstvenoj neistoj savesti i Ukoliko je religiozna revnost u vreme mira i blagostanja bila za-
sopstvenim nepriznatim gresima. Tolerantnost prema sopstvenim sla- snovana na pothranjivanju line sujete, a ne na pravoj nesebinoj lju-
bostima je srazmerna netoleranciji prema onima koji drugaije veruju. bavi, ona e u vreme ivotnih iskuenja jako lako da se transformie u
Naime, zbog neiste savesti koja je posledica sopstvenog neposveenog agresivnu odbranu povreenog ega, zato to sujeta oveka ini veoma
srca, javlja se Kajinov sindrom. Kajin, koji je sam ubio, projektovao je osetljivim i uvredljivim.
svoj karakter drugima i zbog neiste savesti se plaio da ga drugi ne ubi-
ju. Neista savest predstavlja stalan izvor oseanja ugroenosti i izvor ZAKLJUAK
nesvesne projekcije sopstvenih pobuda drugima, pa je otuda esto izvor Slabosti karaktera koje nisu bile pobeene u vreme mira, nego su ak
sumnjienja i sukoba izmeu ljudi i izmeu ljudskih zajednica. postale temelj ovekove revnosti, u vreme iskuenja bivaju isprovocira-
POSLEDICA SUJETE ne i postaju izvor mrnje, sukoba, i na taj nain izvor krenja svih onih
principa koje vernici zvanino proklamuju. Najvea zla u istoriji sveta
Sujetna osoba ne ini dobra dela zato to njima izraava pravu ljubav
uinjena su u ime najuzvienijih ideala, u ime ljubavi, slobode i u ime
prema Bogu i blinjem, ve zato to vidi vrednost u svojim dobrim de-
Boga. Za tako neto nisu krivi ni Bog, ni ljubav, ni uzvieni ideali, ni
lima kojima pothranjuje svoje veliko Ja.
sama religija, ve sam ovek.
Potreba za psiholokom satisfakcijom dovodi do projekcije sopstvene
Odgovornost za meusobne sukobe i netoleranciju lei ne samo na
sujete na opti plan u pokuaju da se ona na taj nain zadovolji. Formira
vernicima, ve i na svetenstvu obe religije. Iako svaki pojedinac pred
se plemenska svest sa tipinim plemenskim izopaenjem predstave o
Bogom i ljudima sam jeste odgovoran da razume duhovnu prirodu svoje
90 Prokletstvo nacije Da li je nacionalizam ljubav prema naciji? 91
religije i da po njoj ivi, mnogo bi se pomoglo kada bi mu se uenje ser- da umanje ugled protivnika nego da podignu svoju sopstvenu vred-
viralo tako da on moe sasvim jasno da napravi razliku izmeu dobra i nost. (Isto 62-63)
zla; i da revnost pokrenuta sujetom, krivicom i strahom bude raskrinka- Takav je na ovek onaj pravi. Ne misli, ni mnogo ni istrajno.
na i ukorena jo u vreme mirnog suivota razliitih verskih zajednica. Ali im uspe da skrpi nekako jednu misao u glavi, prva mu je briga
Svetenstvo obe religije ima veliki zadatak da ljude ohrabri u zdravoj ne da tu misao razrauje, proverava i uporeuje kritiki sa onim to
savesti da budu posluni Bojem zakonu ak i onda kada svetovna vlast drugi ljudi o istoj stvari misle, nego da svoju misao proglasi za jedinu
ili veina zahteva od njih drugaije. Zbog sujetnog odobravanja veini tanu i jedinu pravu, a odmah zatim da izmeu nje i svake tue misli
i zbog straha od autoriteta vlasti, mnogi su skloni da izopae sutinska iskopa to dublji rov prezira, mrnje i borbe do istrage. U toj borbi
naela svog verovanja. Onda kada oni koji postupaju ispravno bivaju u oni ponekad pokazuju ljudodersku revnost na rei i delu. Srea je
iskuenju da od mnotva budu proglaeni izdajicama zato to ne gledaju to u nas ima dosta i takvih koji su drukiji i koji nisu pravi nai
ko je ko, tada svetenstvo treba autoritetom svoje nauke da ohrabri zdra- ljudi. (Isto 205)
vu ljudsku savest i da otvoreno osudi duhovno izopaenje i njegov plod Kad god sam i gde sam naiao na ljude koji su pokazivali suvie
netoleranciju i nepotovanje drugaijeg. Ako religija svojim zahtevi- razvijenu brigu za nacionalni ponos i opti interes ili preteranu oset-
ma ljude ne uva od zla, onda ona postaje svoja najvea suprotnost, jer ljivost za linu ast i dostojanstvo, uvek sam, gotovo po pravilu, nai-
ljude navodi da ine zlo upravo u ime onih ideala koji postoje zato da bi lazio i na ogranien um, nerazvijene sposobnosti, tvrdo srce i grubu
ljude sauvali od zla. Bog je dao svakome mesto pod suncem, i ako ljudi kratkovidu sebinost. (Isto 70)
svoj ivot ne zemlji ne naprave paklom, u Bogu e nai silu i karakter da Zato balkanske zemlje ne mogu da uu u krug prosveenog sve-
od ivota naprave raj, onoliko koliko to do njih stoji. ta, ak ni preko svojih najboljih i najdarovitijih predstavnika? Odgo-
a
vor nije jednostavan. Ali, ini mi se da je jedan od razloga odsustvo
potovanja oveka, njegovog punog dostojanstva i pune unutarnje
Gordost i sujeta proimaju svakodnevne odnose veine ljudi zapad- slobode, i to bezuslovnog i doslednog potovanja. To je naa velika
nog Balkana i zato predstavljaju uzrok gotovo svih njihovih problema. slabost, i u tom pogledu svi mi esto i nesvesno greimo. Tu kolu
U sledeim razmiljanjima Ive Andria vidimo posledice njene nepobe- nismo jo proli, ni taj nauk potpuno izuili. Taj nedostatak mi svuda
enosti: nosimo sa sobom kao neki istoni greh naeg porekla, i peat manje
vrednosti koji se ne da sakriti. O tome bi trebalo govoriti i na tome
IVO ANDRI, PROKLETSTVO HOMO BALKANIKUSA raditi. ...
U nas je est tip oveka koji misli da je svaa akcija, a grubost isto
Znatan broj nesporazuma, sukoba i nezgoda u duhovnom ivotu
to i energija, da naneti neprijatelju uvrede znai isto to i zadati mu
jednog naroda dolazi otud to mnogi nepozvani i nesposobni ljudi
udarce, da je svaka uzdrljivost u govoru slabost, a svaki pokuaj
oseaju potrebu da brinu narodnu brigu, da strepe za budunost
predvianja danguba; ukratko: da se tzv. ivotna borba sastoji od
naroda, da ga brane od opasnosti koje samo oni vide.
neprestanog i naizmeninog lavea i reanja...
To su ljudi koji veliku i nezajaljivu sujetu svoje sitne i uske linosti
Suvie je ovaj narod patio od nereda, nasilja i nepravde, i suvie navi-
prenose na opti plan, u jalovoj nadi da bi je tu mogli zadovoljiti, a sa
kao da ih podnosi sa podmuklim roptanjem ili da se buni protiv njih,
njom prenose i svoje kratke mere i bedne raune. Od takvih, duhom
ve prema vremenima i okolnostima. Izmeu zlokovarnih, osvetni-
malih ljudi, postaju esto veliki gonioci novih istina i muitelji lju-
kih misli i povremenih pobuna prolazi im gorak i pust vek.
di. Takva je bila veina Vukovih glavnih protivnika. (Ivo Andri,
Znakovi pored puta, 94) Za sve drugo, oni su neosetljivi i nepristupni.
uvajte se ugroenih ljudi i ljudi koji misle da su ugroeni. Oni Ponekad se ovek pita da nije duh veine balkanskih naroda zauvek
oseaju potrebu da se tite i brane, i zbog toga esto i neoekivano otrovan i da, moda, nikad vie nee ni moi nita drugo do jedno:
i podmuklo napadaju. ... Oni uvek idu vie u pravcu nipodatavanja da trpi nasilje ili da ga ini. (Andri, Cviji, Psiholoki tipovi Balkana,
protivnika nego u pravcu sopstvenog usavravanja. Oni se vie trude str. 152-154)
92 Prokletstvo nacije Da li je nacionalizam ljubav prema naciji? 93
IVO ANDRI, BOSNA ZEMLJA MRNJE (1920. god.) u organizmu troi i izjeda sve oko sebe, da na kraju i sama ugine, jer
takva mrnja kao plamen, nema stalnog lika ni sopstvenog ivota; ona je
Bosna je divna zemlja, zanimlji- prosto orue nagona za unitenjem ili samounitenjem, samo kao takva
va, nimalo obina zemlja i po svojoj i postoji, i samo dotle dok svoj zadatak potpunog unitenja ne izvri.
prirodi i po svojim ljudima. I kao to Da, Bosna je zemlja mrnje. To je Bosna. I po udnom kontrastu, koji
se pod zemljom u Bosni nalaze rud- u stvari i nije tako udan, i moda bi se paljivom analizom dao lako
na blaga, tako i bosanski ovek krije objasniti, moe se isto tako kazati da je malo zemalja u kojima ima to-
nesumnjivo u sebi mnogu moralnu liko tvrde vere, uzviene vrstine karaktera, toliko nenosti i ljubavnog
vrednost koja se kod njegovih suna- ara, toliko dubine oseanja, privrenosti i nepokolebljive odanosti, toli-
rodnika u drugim jugoslovenskim ko ei za pravdom. Ali ispod svega toga kriju se u neporoznim dubina-
zemljama ree nalazi. Ali vidi, ima ma olujne mrnje, itavi uragani sapetih, zbijenih mrnji koje sazrevaju
neto to bi ljudi iz Bosne, bar ljudi i ekaju svoj as. Izmeu vaih ljubavi i vae mrnje odnos je isti kao
tvoje vrste, morali da uvide, da ne izmeu vaih visokih planina i hiljadu puta veih i teih nevidljivih geo-
gube nikad iz vida: Bosna je zemlja lokih naslaga na kojima one poivaju. I tako, vi ste osueni da ivite na
mrnje i straha. Ali da ostavimo po dubokim slojevima eksploziva koji se s vremena na vreme pali upravo
strani strah koji je samo korelativ te iskrama tih vaih ljubavi i vae ognjene i svirepe oseajnosti.
mrnje, njen prirodan odjek, i da go- Moda je vaa najvea nesrea ba u tome to i ne slutite koliko mr-
vorimo o mrnji. Da, o mrnji. I ti se Ivo Andri 1892-1975
nje ima u vaim ljubavima i zanosima, tradicijama i pobonostima.
instinktivno trza i buni kad uje tu re (to sam video one noi na I kao to tle na kom ivimo prelazi, pod uticajem atmosferske vlage i
stanici), kao to se svaki od vas opire da to uje, shvati i uvidi. A stvar toplote, u naa tela i daje im boju i izgled, i odreuje karakter i pravac
je ba u tome to bi to trebalo uoiti, utvrditi, analizirati. I nesrea je u naem nainu ivota i naim postupcima tako isto silna, podzemna i
tome to to niko nee i ne ume da uini. Jer, fatalna karakteristika te nevidljiva mrnja na kojoj ivi bosanski ovek ulazi neprimetno i zao-
mrnje i jeste u tome to bosanski ovek nije svestan mrnje koja ivi u bilazno u sve njegove, i najbolje postupke. Poroci raaju svuda na svetu
njemu, to zazire od njenog analiziranja, i mrzi svakoga ko pokua da to mrnju, jer troe a ne stvaraju, rue a ne grade, ali u zemljama kao to je
uini. Pa ipak, injenica je: da u Bosni i Hercegovini ima vie ljudi koji Bosna i vrline govore i deluju esto mrnjom.
su spremni da u nastupima nesvesne mrnje, raznim povodima i pod
Kod vas asketi ne izvlae ljubav iz svoje askeze, nego mrnju na
raznim izgovorima, ubijaju ili budu ubijeni, nego u drugim po ljudstvu i
sladostrasnike; trezvenjaci mrze one koji piju, a u pijanicama se javlja
prostranstvu mnogo veim slovenskim i neslovenskim zemljama.
ubilaka mrnja na ceo svet. Oni koji veruju i vole smrtno mrze one koji
Ja znam da mrnja, kao i gnev, ima svoju funkciju u razvitku dru- ne veruju ili one koji drugaije veruju i drugo vole. I, na alost, esto se
tva, jer mrnja daje snagu, a gnev izaziva pokret. Ima zastarelih i dubo- glavni deo njihove vere i njihove ljubavi troi u toj mrnji. Najvie zlih i
ko ukorenjenih nepravdi i zloupotreba, koje samo bujice mrnje i gneva mranih lica moe ovek sresti oko bogomolja, manastira i tekija.
mogu da iupaju i otplave. A kad te bujice splasnu i nestanu, ostaje
Oni koji tlae i eksploatiu ekonomski slabije, unose u to jo i mr-
mesto za slobodu, za stvaranje boljeg ivota. Savremenici vide mnogo
nju, koja tu eksploataciju ini stostruko teom i runijom, a oni koji te
bolje mrnju i gnev, jer pate od njih, ali potomstvo e videti samo plo-
nepravde podnose, mataju o pravdi i odmazdi, ali kao o nekoj osvetni-
dove snage i pokreta. Znam ja to dobro. Ali ovo to sam gledao u Bosni,
koj eksploziji koja bi, kad bi se ostvarila po njihovoj zamisli, morala da
to je neto drugo. To je mrnja, ali ne kao neki takav momenat u toku
bude takva i tolika da bi raznela i tlaenog zajedno sa mrskim tlaite-
drutvenog razvitka i neminovan deo jednog istorijskog procesa, nego
ljem. Vi ste, u veini, navikli da svu snagu mrnje ostavljate za ono to
mrnja koja nastupa kao samostalna snaga, koja sama u sebi nalazi svoju
vam je blizu. Vae su voljene svetinje redovno iza trista reka i planina, a
svrhu. Mrnja koja die oveka protiv oveka i zatim podjednako baca
predmeti vae odvratnosti i mrnje tu su pored vas, u istoj varoi, esto
u bedu i nesreu ili goni pod zemlju oba protivnika; mrnja koja kao rak
sa druge strane vaeg avlijskog zida. Tako vaa ljubav ne trai mnogo
94 Prokletstvo nacije Poreklo nacionalizma, nacizma i sukoba meu ljudima 95
dela, a vaa mrnja prelazi vrlo lako na delo. I svoju roenu zemlju vi
volite, arko volite, ali na tri-etiri razna naina koji se meu sobom PETI DEO
iskljuuju, smrtno mrze i esto sudaraju.
U nekoj Mopasanovoj pripoveci ima jedan dionizijski opis prolea POREKLO NACIONALIZMA, NACIZMA I SUKOBA
koji se zavrava reima da bi u takve dane po svim uglovima treba-
lo izlepiti oglase: Graanine francuski, prolee je, uvaj se ljubavi.
MEU LJUDIMA
Moda bi u Bosni trebalo opominjati oveka da se na svakom koraku, u
svakoj misli i svakom, i najuzvienijem, oseanju uva mrnje, uroene, FENOMEN AUTORITARNOSTI
nesvesne, endemine mrnje. Jer toj zaostaloj i ubogoj zemlji, u kojoj Pojava nacizma tridesetih godina XX veka i strahote holokausta e-
ive zbijeno dve razliite vere, trebalo bi etiri puta vie ljubavi, meu- trdesetih, izazvale su zbunjenost i iznenaenje, ne samo psihologa i so-
sobnog razumevanja i snoljivosti nego drugim zemljama. ciologa, ve i samih Jevreja koji nisu mogli da pretpostave da e jedan
A u Bosni je, naprotiv, nerazumevanje, koje povremeno prelazi u kulturan i civilizovan narod XX veka biti sposoban na takva zverstva.
otvorenu mrnju, gotovo opta karakteristika stanovnika. Izmeu ra- U pokuaju da objasne poreklo takvog zla, grupa psihologa i sociologa
znih vera jazovi su tako duboki da samo mrnja uspeva ponekad da ih definisala je 1950. godine takozvanu F skalu autoritarnosti koja opisuje
pree. Znam da mi se na to moe odgovoriti, i sa dosta prava, da se u 9 karakteristika nacistikog (autoritarnog) tipa linosti:
tom pogledu ipak primeuje izvestan napredak, da su ideje XIX veka i 1) Konvencionalnost (rigidno pridravanje vrednosti srednje klase i
ovde uinile svoje, a da e sada posle osloboenja i ujedinjenja sve ii njihovo rigidno odravanje);
mnogo bolje i bre. Bojim se da nije sasvim tako. (Ja sam, ini mi se, za
ovo nekoliko meseci dobro video strane meusobne odnose meu ljudi- 2) Autoritarna submisivnost (nekritiko prihvatanje autoriteta i zavi-
ma raznih vera i raznih narodnosti u Sarajevu!) tampae se i govorie snost od njih);
se svuda i svakom prilikom: Brat je mio, koje vere bio ili Ne pita se 3) Agresivnost (pre svega u odnosu na osobe koje kre konvencional-
ko se kako krsti, neg ija mu krvca grije prsi. Tue potuj, a svojim ne vrednosti, zalaganje da se kazne, prezru i odbace);
se dii, Integralno narodno jedinstvo ne poznaje verskih ni plemen-
skih razlika. Ali oduvek je u bosanskim graanskim krugovima bila 4) Antiinterceptivnost (neprihvatanje subjektivnog i imaginativnog i
dosta lane graanske utivosti, mudrog varanja sebe i drugih zvunim nesklonost ka bavljenju vlastitim doivljajima);
reima i praznim ceremonijalom. To prikriva kakotako mrnju, ali je 5) Potovanje vlasti i pozitivan odnos prema njoj (identifikacija sa
ne uklanja i ne spreava u rastenju. Bojim se da i pod pokrovom svih onima koji imaju mo, naglaavanje strogosti, discipline...);
savremenih maksima mogu u tim krugovima da dremaju stari nagoni
i kainovski planovi, i da e iveti dok god ne budu potpuno izmenjene 6) Destruktivnost i cinizam (negativan odnos prema humanim vred-
osnove materijalnog i duhovnog ivota u Bosni. A kad e doi to vreme, nostima i uopte odbacivanje humanosti);
i ko e imati snage da to? (Ivo Andri, Pismo iz 1920.) 7) Sklonost ka estom korienju mehanizama projekcije (projekto-
vanje u spoljni svet vlastitih nesvesnih impulsa, sklonost da se veruje
da je svet pun tajni i opasnih stvari);
8) Rigidnost miljenja i postojanje praznoverica i stereotipija (sklo-
nost da se misli u rigidnim kategorijama i verovanje u mistine uzro-
ke sudbine pojedinca);
9) Preterano interesovanje za seksualne nastranosti (njihovo osuiva-
S
nje, esto pominjanje, lano moralisanje). ADORNO. T.W. FRENKEL-
BRUNSWIK, E., LEVINSON. D.J. and SANFORD, R.N., 1950
96 Prokletstvo nacije Poreklo nacionalizma, nacizma i sukoba meu ljudima 97
Nivo autoritarnosti je potom analiziran po celom svetu, i otkrio je ra- RAZLIKE U STEPENU AUTORITARNOSTI UNUTAR NAE POPULACIJE
zliite nivoe izmeu razliitih naroda i izmeu razliitih socijalnih gru-
pa unutar istih naroda. Ameriki zatvorenici su otkrili znatno vii nivo ANALIZA ZANIMANJA I AUTORITARNOSTI
autoritarnosti u odnosu na one koji su van zatvora. Protestanti SAD-a Najvii skor na skali autoritarnosti postiu proizvodni radnici
su pokazali neto nii novo autoritarnosti u odnosu na katolike, a pra- (94,78), zatim radnici u uslunim delatnostima (92,29), dok su nii sko-
voslavni severne Afrike vii u odnosu na katolike SAD-a. Muslimani rovi kod administrativnih slubenika i uitelja i nastavnika (oko 84),
severne Afrike su malo autoritarniji u odnosu na pravoslavne sa istog a najnie skorove postie tehnika inteligencija (72,99). (Mr Neboja
podruja. A zatim, godine 1973. dr Nikola Rot i dr Nenad Havelka su Petrovi, Putevi istraivanja autoritarnosti, Beograd 2001, str. 75.)
istraujui nivo autoritarnosti kod srednjokolske omladine Beograda AUTORITARNOST I OBRAZOVANJE
i Kragujevca otkrili najvii nivo autoritarnosti u svetu, koji je prevazi- Analiza stepena autoritarnosti pokazuje najveu autoritarnost kod
lazio ak i nivo autoritarnosti amerikih zatvorenika. Dr Nikola Rot je osoba iji otac ima najmanje obrazovanje, dok sa porastom obrazovanja
tada pretpostavio da je uzrok visoke autoritarnosti delom u patrijarhal- oca, opada i autoritarnost.
nom vaspitanju, a delom u autoritarnosti same komunistike ideologije.
Sva demokratska opozicija, zajedno sa Nikolom Rotom, nadala se da bi AUTORITARNOST I POLITIKE STRANKE
pad komunizma, demokratizacija drutva i sloboda govora rezultovali U publikaciji Putevi istraivanja autoritarnosti objavljeni su re-
otrenjenjem naeg naroda i smanjenjem nivoa autoritarnosti. Meutim, zultati istraivanja stepena autoritarnosti meu pristalicama razliitih
kada se sloboda misli i govora konano pojavila 1989. godine, i kada je politikih stranaka u Jugoslaviji: Pokazalo se da su najautoritarnije pri-
pukao autoritet komunistike ideologije, krajem iste 1989. godine utvr- stalice SRS (95,41), JUL (94,17) i SPS (93,96), zatim sledi SPO (87,90), a
eno je da je dolo do porasta, a ne do pada nivoa autoritarnosti. Bivi manji stepen autoritarnosti pokazuju pristalice DSS (78,29), DS (73,39)
komunisti su u velikoj meri postali antikomunisti, ali su u nivou auto- i oni koji su se opredelili za ostale stranke (DPS CG, DA, GSS...
ritarnosti postali jo gori. Zatim, sledeih godina dolazi do povienja 74.95). (Dr. Neboja Petrovi, Putevi istraivanja autoritarnosti, 80)
nivoa autoritarnosti i do graanskog rata. Glasako telo Demokratske stranke je najmanje autoritarno zbog odsu-
stva autoritarne ideologije, ali je ipak autoritarno u prilinoj meri, zato
to je na ovek u globalu neodgovoran i samim tim sklon autoritarnosti.
Ovaj tip linosti, koji podjednako dobro uspeva i na tlu faistike i
boljevike diktature, pored navedenog, odlikuju i sledee vrednosti, FENOMEN BALKANSKE AUTORITARNOSTI
stavovi i crte karaktera: oboavanje voe, ropska odanost vlasti i isto-
vremena mrnja prema svemu to je razvlaeno, nemono i nepodobno ZATO JE NAA AUTORITARNOST ENIGMA ZA PSIHOLOGE?
(klasni neprijatelji, domai izdajnici, i sve socijalno marginalne grupe), Primena Adornove analize u istraivanjima autoritarnosti na naem
zatim snana inhibicija seksualnosti, spontanosti, potisnuta patoloka tlu, izazvala je zbunjenost naih psihologa:
agresivnost i mrnja, sadizam prema niima u hijerarhiji, rigidnost u Ovde se namee diskusija o neemu specifinom za nae uslove,
miljenju, kult reda vojnike hijerarhije i stroge discipline, zalaganje to se teko uklapa u bilo koju diskusiju o autoritarnosti. Naime, nije
za rigoroznu kaznenu politiku (arko Trebjeanin, Dua i politika 121- teko primetiti da veina ljudi kod nas (koji inae dobijaju vie sko-
122). (Lazar Marievi, Samopotovanje i autoritarnost 55) rove na skalama autoritarnosti) u mnogo manjem stepenu potuju
Valja naglasiti da sindrom autoritarnosti nije iskljuiva odlika bilo neka svakodnevna pravila nego to je to recimo sluaj u Engleskoj,
kojeg pojedinanog ideolokog autoriteta, drutvene klase ili profesije. Nemakoj, Skandinaviji. Ovde se jednostavno ne uzimaju za ozbiljno
Autoritarne linosti mogu se nai na bilo kojem mestu u radnikim recimo javna upozorenja kao to su Zabranjeno puenje, Ne gazi
udruenjima i u upravi industrijskih preduzea: u arijskim klubovima travu, ne obraa se panja da se ulica pree na mestu gde je za to
kao i u dravnoj slubi: one nipoto nisu nepoznate u crkvi, pa ak ni u odreeno, izbegava se kupovina karte u prevozu ak i kad novac nije
uionici. (Dejvid Kre, Riard Krafild, ELEMENTI PSIHOLOGIJE, Nau- problem. ... Kuzmanovi pominje da pored poslunosti prema vlasti
na knjiga Beograd, 1976. str. 637) u isto vreme postoji i sklonost da se vlasti podvali, da se ona prevari.
Ostaje zato otvoreno pitanje da li se potovanje pravila moe atribu-
98 Prokletstvo nacije Poreklo nacionalizma, nacizma i sukoba meu ljudima 99
irati istom fenomenu kao i potovanje voe. (Mr Neboja Petrovi, vice smisao ponaanja takve osobe postaje rigidan i iracionalan. Umesto
Putevi istraivanja autoritarnosti 48) da svojim postupcima odgovara na realne potrebe ivota, ona svojim
Naime, u nekoliko taaka Adornove skale autoritarnosti, istraiva- postupcima odgovara na potrebe svoje neiste savesti. Ona pokazuje
nja su kod nas pokazala suprotne rezultate od onih koji su dobijeni na sklonost i da ak ugrozi svoju egzistenciju slepim dranjem odreenih
Zapadu. pravila i recepata ponaanja, kojima pokuava da ostvari satisfakciju
Doivljaji vlastitog Ega su kod nacistike autoritarnosti gotovo sa- svoje neiste savesti. Zbog svog formalizma (povrnosti), takva osoba
svim ugueni (pod pritiskom savesti i oseanja krivice), dok su kod nas ne ume da se pokaje za uzrok svog problema, ve se kaje za krenje svo-
glavna pokretaka snaga (a savest i svest o sopstvenoj odgovornosti su jih normativnih vrednosti ponaanja, koje esto nemaju nikakve veze sa
gotovo sasvim ugueni). Srazmerno nivou autoritarnosti, kod veine realnim uzrokom njene krivice. Zato, uprkos njenom stalnom kajanju i
naih ispitanika, umesto sklonosti ka dranju konvencionalnih pravila, izvinjavanju, krivica i dalje ostaje postajui izvor rigidnosti miljenja.
raste sklonost da se ona kre. Na primer, nacistiki tip autoritarne li- Osoba vie ne razmilja o smislu svojih postupaka, ve podrazumeva da
nosti pokazuje sklonost da eka na zeleno svetlo na semaforu ak i kada treba tako i tako da se ponaa. Pravila ponaanja su sama sebi cilj. Iako
na kilometre nema automobila u blizini, dok prosean predstavnik nae takva osoba na prvi pogled deluje kao veoma odgovorna, ona je ipak
balkanske autoritarne linosti pokazuje sklonost da prelazi na crveno veoma neodgovorna. Odgovorna upotreba razuma u cilju preispitivanja
svetlo sa posebnim zadovoljstvom ak i ako ispred njega jure automo- smisla sopstvenih postupaka je iskljuena, jer bi izazvala stres uma, koji
bili. Istraivanje je takoe otkrilo da se kod nacistike autoritarnosti je pod uticajem krivice blokiran u svojoj kreativnosti. Neodgovornost
agresivnost vie izraava prema manjinskim grupama (npr. Romima), i uma rezultuje potrebom za formiranjem kulta prema autoritetu (crkveni
prema niima u hijerarhiji (npr. prosjacima), dok se kod nas mrnja vie ili ideoloki autoritet, voa, sistem, kodeks pravila) koji sada misli i
izraava prema onima koji su na viim pozicijama moi u drutvu (npr. odluuje umesto samog oveka, i formiranjem tabua vezanih za preis-
prema efovima na poslu, vlasti, velikim svetskim silama). pitivanje smisla ponaanja. Ko u takvoj vrsti autoritarnosti misli svo-
jom glavom, taj sumnja, a ko sumnja, on ugroava autoritet i stabilnost
RAZLIKE U MOTIVIMA REZULTUJU RAZLIKAMA U VRSTAMA AUTO-
sistema, i zato se shvata kao neprijatelj vere i poretka. Pored odsustva
RITARNOSTI
odgovorne upotrebe razuma, krivica provocira strah i paranoidnost, to
Jedno u korenu isto neodgovorno ponaanje moe da rezultuje sa- predstavlja stalni izvor oseanja ugroenosti i stalni podsticaj na trae-
svim suprotnim odbrambenim mehanizmima kod razliitih ljudi u zavi- nje neprijatelja i izazivanje sukoba. Motivi potisnuti u podsvest tee da
snosti od toga kojim pokretakim motivima oni pokoravaju svoju volju. se projektuju drugome, posebno onome ko je drugaiji jer ne prihva-
Postoji fundamentalna razlika izmeu autoritarnosti onih ljudi koji su ta iste konvencionalne vrednosti. Osoba optereena krivicom je sklona
pokrenuti na revnost ponositou (balkansko-afrika ili plemenska da prezire upravo one osobe koje se otvoreno ponaaju onako kako bi
autoritarnost), onih koji su pokrenuti krivicom (klasina zapadna ili ona sama elela, ali kako ne sme zbog sopstvene savesti i pobuenog
nacistika autoritarnost) i onih koji su pokrenuti sebinou (savre- oseanja krivice. Mrnja kojom nacisti mrze Jevreje i Rome, ili kojom
mena zapadna autoritarnost). biblijski fariseji preziru carinike, ili kojom inspektor Drajfus prezire
AUTORITARNOST NACISTIKOG TIPA POSLEDICA KRIVICE inspektora Kluzoa su upravo takve prirode. Komunizam i nacizam su
u svojim postojbinama upravo bazirani na takvoj vrsti autoritarnosti.
Kada ovek pokorava svoju volju onim motivima koje njegova sop-
Mrnja kao izraz prezira, cinizma i gaenja prema onima koji su na
stvena savest osuuje, on prirodno osea krivicu, i zbog sopstvene ne-
niim pozicijama moi je odlika upravo takvog nacistikog autoritarnog
iste savesti ima iskuenje da te svoje motive samo potisne u podsvest
naina razmiljanja.
(umesto da im se odupre). Krivica i strah prirodno rezultuju licemer-
stvom i formalizmom. Potiskivanje Ega se u drastinim sluajevima AUTORITARNOST BALKANSKOG TIPA POSLEDICA PONOSITOSTI
moe prepoznati i po emotivnoj hladnoi i strogosti, kao i disciplini Realno je da ovek koji se ponaa neodgovorno (u onom najdubljem
koja je sama sebi cilj. Danas je moda najee moemo sresti kod poje- smislu te rei) ima adekvatno oseanje krivice koje ga navodi na re-
dinih religioznih ljudi, ukoenog stava i hladnog izraza lica. Zbog kri- formu motiva kojima pokorava svoju volju. Sposobnost samokritikog
100 Prokletstvo nacije Poreklo nacionalizma, nacizma i sukoba meu ljudima 101
preispitivanja je uslov odgovornog razmiljanja i odluivanja koje o- ljudi koji nemaju ljubavi prema sebi i prema sopstvenoj naciji. Tek u kri-
veka uzdie iznad njegove bioloke prirode i iznad iskuenja ivotnih znim situacijama se moe jasno otkriti prava priroda altruizma ljudi
okolnosti. Meutim, ukoliko ovek svoju volju pokorava svojoj pono- koje pokree sujeta, pa e tada pokazati spremnost da rtvuju i svoja
sitosti, on postaje sujetan i nesposoban za samokritiko preispitivanje, nacionalna prava, pa i same ivote pripadnika sopstvene nacije, samo
jer bi njime ugrozio svoj sujetni Ego. Kako sujetna osoba zbog svoje da bi izbegli ponienje svog sujetnog Ega, to tada otkriva da njihovom
nesamokritinosti stalno kroz ivot reaguje nezrelo, bez odgovorne upo- nacionalizmu nije cilj dobrobit samog naroda, niti nacionalna i ljudska
trebe razuma, savesti i volje, njena linost vremenom postaje potpun rob prava, ve iracionalni porivi njihovog Ega. Kako ne voli sebe i druge
velikog Ega. Iako zna da e poputajui porivima svoga Ega da ugrozi i ljude, ve njihove vrednosti, ponosita osoba pokazuje spremnost da r-
sopstvenu i tuu egzistenciju, ona nema vlast nad sobom, jer nije nauila tvuje i sebe samu i druge ljude radi razloga zbog kojih voli sebe i druge.
da odgovorno samokritiki misli i postupa. Nezreo susret sa stresom Verovatno smo ve uli za one besmislene parole za vreme rata koje ot-
ivota postaje odlika kojom se prepoznaje ovek Balkana kao razliit od krivaju takve iracionalne motive ljudskog srca: Do poslednjeg oveka
oveka Zapada. Svi razumni principi ponaanja, svaki obzir o realnim emo se boriti da se ne izvri genocid nad nama! Naravno da ne postoje
potrebama drugih ljudi (na primer, apstinencija od duvana u prostoriji ljudi radi svojih vrednosti, ve vrednosti postoje radi ljudi. Sama sujetna
gde ima drugih ljudi), svaki odgovoran nain ponaanja, balkanskom osetljivost balkanskog autoritarca prirodno rezultuje njegovom uvredlji-
tipu autoritarca deluje kao navlaenje okova ropstva, za razliku od naci- vou i sukobima sa drugima. Zato je licemerno kada nae svetenstvo
stikog autoritarca koji u pravilima ponaanja (kojih se slepo dri) trai iznosi narodu uzviene fraze jevanelja o ljubavi prema neprijatelju i
izvor svoje sigurnosti. Otuda, u balkanskoj autoritarnosti vidimo me- meusobnoj slozi, a prethodno te iste ljude otruje priama o korenima,
hanizme miljenja i ponaanja suprotne nacistikoj autoritarnosti. Dok srpstvu i tradiciji. Osoba kojoj je zapaljena ponositost, sujeta i gordost,
krivica nacistike autoritarnosti rezultuje kompleksom nie vrednosti, prirodno raa sukobe sa svima koji ne podraavaju uobraenu i nesamo-
sujeta balkanske autoritarnosti rezultuje kompleksom vie vrednosti. Za kritiku sliku o njenoj sopstvenoj veliini. Sama crkva biva hendikepi-
razliku od nacistike autoritarnosti gde savest (krivica) potiskuje Ego u rana u svom nastojanju da narod povede na reformu karaktera, jer bi kri-
podsvest, ovde kod nas, sujetni Ego uguuje svest o sopstvenoj odgovor- tikom optenarodnih greha povredila sujetni Ego naroda, i samim tim bi
nosti, pa jedno, u korenu isto neodgovorno ponaanje, rezultuje sasvim izgubila svoje pozicije koje su u narodu i izgraene zahvaljujui njenom
suprotnom reakcijom nacistiku autoritarnost odlikuje licemerstvo, laskanju nacionalnoj i verskoj sujeti. Laskanje sujeti, kroz zloupotrebu
formalizam i disciplina, a balkansku autoritarnost odlikuje otvorena ne- nacionalnih oseanja i tradicije, rezultovalo je time da ljudi srazmerno
odgovornost, primitivizam i divljatvo. svojoj religioznosti pokazuju, ne manju, nego veu sklonost ka neto-
POREKLO PONOSITOSTI I SUJETE leranciji i nepotovanje drugog oveka, upravo zbog pomenute sujetne
preosetljivosti i uvredljivosti. Istraivanje koje je obelodanio Institut za
Ponositost je uvek srazmerna nepotovanju oveka jer ona i jeste po- psihologiju Filozofskog fakulteta u Beogradu otkriva da najnie skoro-
sledica nepotovanja sebe i drugoga. Naime, kada sujetna osoba ne bi ve spremnosti za pomirenje postiu oni koji se deklariu kao ubeeni
imala uobraenu sliku o sopstvenoj veliini, ona bi samu sebe mrzela, vernici koji prihvataju sva uenja svoje religije i po njima se ponaaju.
jer joj nedostaje elementarno potovanje prema samoj sebi. Da bi sau- Potom slede vernici koji ne prihvataju ba sve zahteve svoje vere, koji ta-
vala samu sebe od posledica sopstvenog nepotovanja ona zato i posta- koe imaju nie skorove od ostalih neodlunih, nezainteresovanih i ne-
je ponosita (optereena svojim vrednostima), a zatim i sujetno osetljiva religioznih. (Dr. Neboja Petrovi, Psiholoke osnove pomirenja, 265,
(uvredljiva i sklona sukobima) po pitanju svojih vrednosti u sopstvenim 2005). Zapazimo da najei izvor sukoba kod nas nije, kao u nacistikoj
i tuim oima. autoritarnosti, posledica projekcije potisnutih motiva prema manjinskim
Nacionalizam kod nas najee predstavlja projekciju sujete na op- grupama koje se ponaaju nedolino i primitivno, ve je posledica
ti plan. Kada sujetna osoba ne bi imala preuvelianu sliku o vrednosti povreenog sujetnog Ega od strane onih koji mogu da taj Ego povrede.
svoje sopstvene nacije, ona bi svoju naciju mrzela. Toliko malo ljubavi Otuda balkansku autoritarnost odlikuje izraena mrnja prema onima
prema svojoj naciji ima, da mora da bude nacionalista da bi mogla da koji su na viim pozicijama moi, za razliku od nacistikog tipa autori-
je voli. Dakle, sujeta i sujetni nacionalizam su mehanizmi odbrane onih tarnosti, koji je sklon da gaji prezir prema manjinskim grupama.
102 Prokletstvo nacije Poreklo nacionalizma, nacizma i sukoba meu ljudima 103
SUJETA REZULTUJE FORMIRANJEM PLEMENSKE SVESTI SAVREMENA ZAPADNA AUTORITARNOST POSLEDICA SEBINOG
Kako je zbog svoje sujete zavisna od toga ta e drugi o njoj da misli, SENTIMENTA
sujetna osoba je sklona da rtvuje naela potenja i pravinosti da bi Za razliku od klasine zapadne autoritarnosti koja je utemeljena na
zadrala odobravanje zajednice. Ako poemo od poznatog prepisivanja krivici, i balkanske, koja je utemeljena na sujeti, savremena zapadna
na ispitima, pa preko roakih veza, stii emo ak do zloina protiv (amerika) autoritarnost je utemeljena na sebinim motivima, tj. na
ovenosti uinjenih u ime vere i nacije. Dok prepisivanje na asu ima sebinom sentimentu. Za razliku od klasine zapadne autoritarnosti,
pokrie pred saveu prijatelja, zloini uinjeni u ime vere i nacije imaju koja je najizraenija na podruju katolikih zemalja centralne Evrope,
pokrie pred saveu itave zajednice. Izopaava se predstava o pravom savremena zapadna autoritarnost je najizraenija na podruju prote-
prijateljstvu i pravinosti, pa onaj ko odbija da sauestvuje u nepravdi stantskog sveta. Ona predstavlja odbrambenu reakciju ovekove neiste
biva proglaen izdajicom, a strah od takvog etiketiranja ne moe da pod- savesti na moralnu degradaciju i duhovno zahlaenje savremene zapad-
nese onaj ko se pokorava svojoj sujeti. ne civilizacije. Njeno odricanje od uzvienih moralnih i prosvetiteljskih
Sujeta je osnov formiranja plemenskih odnosa i plemenskog izopa- vrednosti, kao odliku savremenog amerikog drutva, otkriva dr. Ben-
enja predstave o dobru i zlu. Na pitanje ta je za vas zlo? poglavica damin Spok u svom delu Kako negovati i odgajati dete:
afrikog plemena odgovara: Zlo je kada nas susedno pleme napadne i Izgubili smo nae uverenje o svrsi ljudskog postojanja. Retko je koje
opljaka! A na pitanje ta je za vas dobro? on odgovara: Kada to dete u SAD odgojeno tako da zaista veruje kako mu je cilj da slui
isto mi uradimo njima! porodici, svojoj zemlji ili Bogu. ... Meutim, smatram da bi mnoga
Nosioci takve autoritarnosti kod nas zastupaju da su linosti sa ha- naa deca rasla srenija kad bi stekla uverenje u detinjstvu da je naj-
kih poternica nacionalni junaci, bez obzira na to da li su ubice, zato vanije za oveka da slui oveanstvu i da ivi prema tom idealu.
to su se borili za interese nae nacije!. Dakle, plemenska svest je Odricanje od naela prosvetiteljstva, koja su zapadni svet izveli iz
odlika i nae psihologije. Ne gleda se kakav si, ve za koga si. Ako bi tame srednjeg veka, rezultovalo je ponovnom eskalacijom zla, i samim
se gledalo kakav je ko, a ne za koga je, onda bi se takvim kriterijumom tim potrebom da se neodgovorna savest umiri novim modelom autori-
osudili sopstveni loi motivi, koji za razliku od nacistike autoritarnosti tarnosti.
nisu skriveni i potisnuti. Zato se balkanski autoritarac odrie apsolutnih Kao mehanizam odbrane protiv sopstvene neiste savesti, kao i pro-
kriterijuma dobra i zla (koji su, na primer, definisani sa Deset zapovesti tiv hladnoe sopstvenog srca, ovek je sklon da kod sebe pobuuje sen-
i koji gledaju kakav je ko), pa umesto njih formira subjektivni krite- timentalna oseanja. Umesto da su njegova dela pokrenuta nesebinom
rijum plemenskog naina razmiljanja (za koga je ko ko nije za na ljubavlju, to bi zahtevalo reformu njegovih motiva i karaktera, on se
kult, on je protiv nas). Posledice takvog naina razmiljanja su kata- zadovoljava promenom koja nije dublja od njegovih oseanja. Protiv ka-
strofalne. Onaj ko ne podraava kultni odnos prema zajednici, ko radi menosti i hladnoe sopstvenog srca on se bori patetinou.
njega nije spreman da rtvuje naela potenja i pravednosti, proglaa- Dok u balkanskoj autoritarnosti ovekova savest i odgovornost biva
va se izdajnikom i neprijateljem, a onaj ko se bori za kult zajednice, uguena sujetnom uobraenou, dotle, u savremenoj zapadnoj autori-
proglasie se i herojem pa makar bio i ubica. Takav odnos iskrivljuje i tarnosti ona biva uguena sentimentalnim oseanjima, isto onako kako
predstavu o prijateljstvu pa se osoba koja nee pomoi u prepisivanju se tabletom protiv bolova ne reava sam uzrok bolesti, ve samo neprija-
proglaava da ona nije prijatelj, te da je svojevrstan izdajnik prija- tan simptom. Meutim, iako su obe autoritarnosti izraz iste neodgovor-
teljstva. Svest o linoj odgovornosti ne postoji, ve su za sve krivi oni nosti, zato se samo za balkansku autoritarnost govori da je primitivna
drugi. Kult prua izgovor za svako zlo koje se ini u njegovo ime, jer su i gruba? Uzrok je u razlici izmeu njihovih sutinskih motiva. Dok
plemenski ciljevi sveti. Naravno, plemenski ciljevi mogu biti klasni, sujetna osoba, koja je nosilac balkanske autoritarnosti, robuje umnoj
partijski, nacionalni, verski, ili neki drugi, ali uvek uvijeni u formu tre- zabludi o sopstvenoj vrednosti i veliini (svojoj uobraenosti), dotle se-
bina osoba, koja je nosilac savremene zapadne autoritarnosti, robuje
nutno aktuelne ideologije.
svojim oseanjima. Dok e balkanski autoritarac, zbog svoje sujete, da
uini svako zlo da bi odbranio uobraenu sliku o sopstvenoj veliini,
104 Prokletstvo nacije Poreklo nacionalizma, nacizma i sukoba meu ljudima 105
ne marei za sukob sa drugim ljudima kojim e izazvati gubitak svojih surovost prema onome ko grei, drugu odlikuje netolerantnost prema
smirenih ili sentimentalnih oseanja, dotle e savremeni zapadni auto- onome ko iznosi ukor prema grehu. Dok prvu odlikuje uguivanje i po-
ritarac, iz sebinosti, da uini sve da bi sauvao svoja prijatna oseanja, tiskivanje prirodnih motiva, drugu odlikuje legalizovanje prirodnih mo-
izbegavajui svaki sukob sa drugim ljudima. Sve to bi moglo da povre- tiva kao da su oni ispravni i dobri samim tim to su prirodni. Time se,
di neija oseanja, i samim tim da ugrozi zadovoljenje sopstvene sebi- naravno, ovek odrie odgovorne upotrebe razuma, savesti i volje, kao
nosti, pa makar to bio i glas sopstvene savesti, ili moralni ukor pravog da su oni nekakva greka u postanku oveka, koja ga je unazadila, a ne
prijateljstva, proglaava se neprijateljem koji ugroava mir i sreu meu uzdigla iznad njegove determinisanosti prirodom i okruenjem. Razu-
ljudima. Svaka kritika njegove zablude se proglaava govorom mrnje, mna analiza sebinih motiva bi pokazala da sebinost nema za cilj ni
pa se od drave trai da uutka svaki glas koji bi mogao da raskrinka sopstveno ni tue dobro. Sebian ovek pokazuje sklonost da radi svog
njegove mehanizme samoobmane i da probudi uguenu savest. uitka ugrozi i sopstvenu i tuu egzistenciju. Njemu je vanije kako se
Kako je nosilac zapadne autoritarnosti rob svojih oseanja, a kako osea, nego da li je to to radi zaista dobro. Zato se razumna analiza
je normalno da oseanja zavise od okolnosti, on je sklon da odgovor- kvaliteta sutinskih motiva, a samim tim realnog ovekovog stanja, pro-
nost za svoje nezrele ivotne reakcije prebacuje na nepovoljne uticaje glaava tabuom u koji ne sme da se dira, dok se povrno pitanje Kako
sredine. Umesto da se bori protiv samih slabosti sopstvenog srca, on se osea? postavlja na mesto vrhovnog kriterijuma ovekovog dobra
vodi borbu samo protiv spoljnih uticaja. Kako se odrie svesti o linoj i njegovog najvieg duhovnog ostvarenja. Kao to klasina i balkanska
odgovornosti, postaje zavisan od drave koja mu sada spolja obezbeuje autoritarnost imaju svoj izraaj u religiji, tako je ima i savremena zapad-
mir i graansku sigurnost represivnim putem (to formira autoritarnu na autoritarnost koja je, u zadnjih vek i po, postala odlika savremenog
svest i jaa totalitarnost politikog sistema). Kao vrhunac nezrele reak- protestantizma (uglavnom takozvanih evaneoskih verskih zajedni-
cije, on je sklon da primenjuje odbrambene mehanizme racionalizacije ca), kod nas u pravoslavlju bogomoljakog pokreta, a u katolianstvu
i odricanja, kreirajui kod sebe oseanja koja nisu adekvatna stvarnosti karizmatskog pokreta.
(osmeh na licu koji nema svoj izvor u odgovarajuoj ivotnoj realnosti),
opravdavajui zlo oko sebe najbesmislenijim izgovorima. On se trudi da PRIRODA AUTORITARNOSTI
razume ljude oko sebe, ne zato to ih voli, ve da bi mogao da ih voli. RAZLIITOG STRANAKOG OPREDELJENJA
Kako se u takvoj autoritarnosti glas savesti uguuje, a prijatna ose- Istraivanje je pokazalo da je klasini zapadni (nacistiki) tip auto-
anja uzdiu kao vrhovna vrednost, pitanje dobra i zla se relativizuje i ritarnosti kod nas mnogo manje zastupljen u odnosu na na balkanski
definie na veoma povran nain, pa umesto da se definie pokretakim (plemenski) tip autoritarnosti. Balkanski tip autoritarnosti je najvie
motivima, ono se smatra neprimerenim i loim samo ako ugroava dru- zastupljen u glasakom telu SRS-a, koje predstavlja znaajan procenat
gog oveka. Ta savremena zapadna autoritarnost esto predstavlja rat nae ukupne populacije, dok je nacistiki tip autoritarnosti zastupljeniji
protiv ljudske savesti, koji se izgovara reakcijom na hladnou klasine u glasakom telu DSS-a, nego kod radikala. Kada predsednik radikala
zapadne autoritarnosti nacistikog tipa, i zato ona predstavlja svojevr- Vojislav eelj u Skuptini kida mikrofone, to najvie raduje glasa-
snu negaciju Adornove skale autoritarnosti. Dok je klasina zapadna ko telo samih radikala, dok najvie sablazni pripadnike glasakog tela
(nacistika) autoritarnost utemeljena na optereivanju krivicom, dotle je biveg DOS-a. Istraivanje je pokazalo da prema Amerikancima i ma-
savremena zapadna autoritarnost utemeljena na uguivanju glasa savesti sonima veu agresivnost pokazuju pristalice Srpske radikalne stranke,
(kao da je posedovanje savesti nekakav problem). Dok prvu odlikuju nego pristalice Demokratske stranke Srbije, dok pristalice Demokratske
rigidni i slepi principi miljenja i ponaanja, drugu odlikuje gubljenje stranke Srbije pokazuju veu agresivnost prema prosjacima i Romima,
svih apsolutnih vrednosti i potpuna relativizacija kriterijuma dobra i nego radikali. (Dr. Neboja Petrovi, Putevi istraivanja autoritarnosti,
zla. Dok e zastupnik nacistike autoritarnosti da homoseksualce alje Beograd 2001, str. 80) Pozivanje na slepa pravilan ponaanja (umesto na
u gasnu komoru, dotle e zastupnik savremene zapadne autoritarnosti smisao), formalizam i inhibicija oseanja su vea odlika glasakog tela
da legalizuje homoseksualnost kao da je ona normalna samim tim to DSS-a nego glasakog tela drugih stranaka.
je prirodna. Dok prvu autoritarnost odlikuje netolerantnost, strogost i Glasako telo Demokratske stranke je u odnosu na glasaka tela
ostalih stranaka najmanje autoritarno, ali ga vie od drugih odlikuje
106 Prokletstvo nacije Poreklo nacionalizma, nacizma i sukoba meu ljudima 107
savremena zapadna autoritarnost, i zato iskuenje da se za sprovoenje LOI POKRETAKI MOTIVI REZULTUJU ODRICANJEM OD ZDRAVOG
uzvienih demokratskih naela ne bori iskreno i samoportvovano kako RAZUMA
to dolikuje istinski prosveenim demokratama, ve iz potrebe za linim Preko 60% anketiranih studenata Beograda se u prosuivanju isprav-
sebinim mirom. nosti neije ideje oslanja na nerazumne kriterijume: KO je tu ideju izneo,
Nosilac savremene zapadne autoritarnosti e insistirati da se sudi KOLIKO ljudi je zastupa i kako govori sopstvenih OSEANJA, umesto
hakim optuenicima, ali ne prvenstveno zato o su oni krivi, ve zato da razumno prosuuje SMISAO same ideje.
to je to korisno za dravu i narod. Pojam apsolutnog dobra nije vrhun- Istraivanje je otkrilo da je gubitak zdravorazumnih kriterijuma u
ski ideal savremenog zapadnog autoritarca, ve njegov sebian interes. srazmeri sa sujetom (odlika 30,9% ispitanika), krivicom (25,5%) i sebi-
Pored uoptene podele na tri tipa autoritarne linosti, mogle bi se nim sentimentom (23,6%) kao pokretakim motivima ispitanika.
analizirati jo neke specifinije i ree varijante autoritarnosti na naim Kod onih koji su pokrenuti altruistikim motivima (koji ine dobro
podrujima, koje bi se mogle nazvati blisko-istona autoritarnost (tipi- delo radi drugih, a ne radi predstave o svojoj vrednosti, radi svojih pri-
na za LDP), zatim istonjaka autoritarnost, itd. jatnih oseanja ili zbog svoje savesti), analiza smisla ideje je na prvom
mestu, a kod onih koji su pokrenuti sujetom, krivicom i sebinim senti-
mentom, na poslednjem mestu po zastupljenosti.
PROSVETITELJSKI PRIMER MOE DA OHRABRI OSTALE Rezultati istraivanja nas upuuju na zakljuak da motivacija koja ne
Sukob izmeu razliitih stranaka otkriva sukob razliitih vrsta autoritarnosti, moe da izdri kritiku zdravog razuma rezultuje ovekovim odricanjem
pa kada u praksi doe do, na primer, sukoba izmeu pristalica Demokratske od zdravorazumnih principa miljenja. Da ne bi postao svestan prave
stranke i pristalica Radikala ili SPS-a, tada se u stranakom sukobu otkriva prirode svojih motiva ovek se boji da misli i ima potrebu za iracional-
sukob razliitih i esto suprotnih psiholokih tipova. No, postoje primeri kada nim autoritetima koji e da ga oslobode od te nezgodne i rizine
su ljudi odluili da se uzdignu iznad svoje ljudske slabosti, i da nadvladaju odgovornosti.
svoje autoritarne sklonosti i meusobne sukobe. Nekada je primer i trud samo
jedne osobe dovoljan da pokrene razum, savest i dobru volju ostalih. ZAKLJUAK
U Koceljevi, koja se smatrala bastionom SPS-a (Socijalista), demokratska Sama kritika plodova autoritarnosti kulta linosti, konzervativiz-
opozicija je krenula da organizuje protestni skup protiv reima Slobodana ma, nepotovanja i mrnje prema osobama druge ideologije, vere, nacije
Miloevia. No, izgledalo je da e miting demokrata biti onemoguen, jer je i rase ne moe donositi oekivane rezultate ukoliko sami uzroci auto-
grupa razjarenih pristalica SPS-a pokuavala da agresivnim ispadima i uvre- ritarnog naina razmiljanja nisu raskrinkani i uklonjeni u samom svom
dama isprovocira incident i tako onemogui miting. U biltenu Saveza za korenu. Sklonost ka autoritarnom nainu miljenja i ponaanja se uvek
promene itamo izvetaj: pojavljuje kao posledica odricanja odgovornosti za sopstveno miljenje
Imajui iskustva od ranije, kada ih je policija gru- i ponaanje. Takoe, ljudi e pokazati sklonost ka meusobnim suko-
bo saterala u crkvenu portu, koceljevaki opozici- bima, nezavisno od toga koje ideali sami zastupaju, ukoliko ih njihova
onari uinili su sve da smire provokatore, ali i da kultura i tradicija optereuje sujetom ili krivicom kao pokretakim mo-
sauvaju svoju hladnokrvnost, to nije bilo lako s tivima u svakodnevnom ivotu. Sujeta ljude ini uvredljivim, a krivica
obzirom na uvrede. Duan Obradovi je vie puta paranoidnim i tako prirodno sklone sukobima. Nezreo i neodgovoran
silazio u masu i nastojao da razgovara ba sa naja- nain miljenja i ponaanja je duboko utkan u nau kulturu i tradiciju,
gresivnijim SPS-ovcima. Svojim smirenim tonom i zato izlazak iz nae vekovne zaostalosti zahteva radikalne promene u
uspeo je da amortizuje njihovu borbenost. Tako
naem odnosu prema ivotu. Zato stanovnici Balkana pokazuju dru-
je oigledno prikazao razliku izmeu demokrata
i reimlija, to je nailo na odobravanje graana. gaiju psihologiju autoritarnosti u odnosu na centralnu Evropu i Zapad,
Tako je miting okonan u dobrom raspoloenju zahteva posebno, dublje objanjenje, kojim emo se baviti u sledeem
r
koje se potvrdilo i etnjom. Duan Obradovi delu knjige.
Jedan od disidenata sa
Otvorenog univerziteta
108 Prokletstvo nacije Genetski faktor u karakterologiji Balkana 109
f
Na preparatima za sportiste koji podiu nivo mukog hormona te-
stosterona, itamo upozorenje da se mogu oekivati sledei simptomi
poveanja mukog hormona:
ESTI DEO Javlja se uobiajena iritacija i agresivnost. ... Poveana agre-
sivnost je jo jedna od uobiajenih pojava povezanih sa upotrebom
GENETSKI FAKTOR U KARAKTEROLOGIJI BALKANA vodenog rastvora testosterona. ...
Na isti nain i promene u nivou enskog hormona tokom mesenog
PITANJA NA KOJE SOCIOLOZI NE MOGU DA PRUE ODGOVOR ciklusa izazivaju kod mnogih ena oscilacije u oseanjima, i u pojedi-
Analize nivoa autoritarnosti srednjokolske omladine Beograda i nim momentima sklonost ka razdraljivosti.
Kragujevca 1973. godine, otkrile su tada najvii nivo autoritarnosti na Svima nam je poznato kako pubertetski bum hormona dovodi do
svetu. Ono zlo koje je zakamuflirano komunistikom ideologijom ualo promena u ponaanju pubescenta, da roditelji esto ne mogu da prepo-
u naim srcima, otkrila su nauna istraivanja koja se bave analizom znaju svoju decu. Isto tako i starako smanjenje nivoa hormona dovodi
nivoa autoritarnosti. Na neki nain, moglo se na osnovu uraenih testo- do specifinih promena u psihi mnogih ljudi.
va pretpostaviti jo tada, u vreme mira i blagostanja socijalizma bive A ta bismo zakljuili o ljudima koji genetski imaju vii ili nii nivo
Jugoslavije, da je na mentalitet spreman na svakakve zloine, onakve razliitih hormona i zbog toga razliite psiholoke osobine i razliita
kakvi su se desili devedesetih, i mnogo puta kroz celu istoriju, kad god iskuenja?
mu se za njih prue dobri povodi i izgovori. Ali to nam namee ozbiljna Savremena egzaktna istraivanja otkrila su razlike izmeu razliitih
pitanja. rasa u nivou razliitih hormona, pa je utvren vii nivo mukih hormona
Zato su narodi Balkana, i u vreme stresne situacije za vreme rata, kod crne rase, a vii nivo enskih kod ute. Time je objanjeno zato
pa i onda kada su iveli u blagostanju najmirnijeg vremena socijalizma su u Americi crnci u proseku skloniji kriminalu u odnosu na belce, a
sedamdesetih godina XX veka, imali u svom srcu takve destruktivne belci u odnosu na pripadnike ute rase. Time je objanjeno i zato su u
potencijale, ak vii nivo autoritarnosti nego to su otkrila istraivanja globalu mukarci skloniji kriminalu u odnosu na ene. No, antropolozi
nivoa autoritarnosti kod amerikih zatvorenika? su primetili da postoje razlike u nivoima hormona izmeu razliitih an-
Zato postoje razlike izmeu autoritarnosti nacistikog i balkan- tropolokih tipova unutar istih rasa:
skog tipa? Zato kod nas osobe koje su veoma autoritarne mrze najvie
autoritete, a u centralnoj Evropi mrze manjinske grupe, dok su prema Moemo zapaziti i ve dokazati biostatistikim metodama, da
autoritetima pokorni? Zato je u nacistikoj autoritarnosti Ego uguen bar do sada ba u Evropi su neke podrase ili tipovi morfoloki
pod teretom stroge savesti i oseanja krivice, dok je na Balkanu, kod vie vezani za muki pol i za leptosomatski vektor. Alpidi na primer,
autoritarnih linosti, savest uguena velikim Egom? Zato nosioci cen- su blie evrisomatskom i enskom vektoru, mediteranidi i atlantidi
tralno evropske autoritarnosti uivaju da dre pravila, a nai autoritarci leptosomatskom i mukom. Tako se moe teorijski za svaku podrasu
uivaju da ih kre? ili tip smatrati kao rasni znak mukost ili enskost i lepto ili evri-
Sociologija nije u stanju da nam prui odgovore na ova pitanja. Ili somatinost. Ovaj ovde samo za evropske podrasne tipove utvreni
zapravo, moda ne eli da nam prui odgovor iz vrlo jakih ideolokih pregled moe se proiriti na sve rase. uti uopte vie su evri-
razloga. Potreba savremenog oveka da izgovori svoje nezrele reakcije somatski i vie enski nego crnci. Meu utima su, na primer, pa-
pozivanjem na okolnosti je toliko jaka, da on ne eli ni da pomisli kako lemongolidi vie enski i evrisomatski od sinida. (Boo kerlj, Opta
bi izvor njegovih problema mogao da bude u njegovoj nutrini, ve jedino antropologija, str. 89)
spolja. Zato emo se razoarani pristrasnou i povrnou savremenih Grupa naunika je utvrdila i objavila u delu An Association Betwe-
sociologa okrenuti ka antropologiji, odbacujui sve one savremene do- en Serum Testosterone Level and HLA Phenotype otkrie da nosioce
gme i tabue koji bi nas omeli u dolaenju do odgovora na pitanje porekla antigena HLA-B5 i HLA-B12 odlikuje vii nivo mukog hormona testo-
balkanskog primitivizma i primitivizma uopte. sterona ak i kod ena koje imaju te antigene.
110 Prokletstvo nacije Genetski faktor u karakterologiji Balkana 111
Razliite varijante antigena se nasleuju i odlikuju razliite antropo- dece i mua). Muki hormoni smanjuju emotivnost da mukarac ne bi
loke tipove. Tako antigen HLA-B5, koji odlikuje izvorne dinarce, ima bio dekoncentrisan sa svoje apstraktne odgovornosti analize smisla,
29,02% stanovnitva bive Jugoslavije, u Iraku ga ima 33,9%, u Saudij- strategije i pitanja drutvene pravde. Zato, kada neto radi, eni jeste
skoj Arabiji 36,6 a kod Patuna u Avganistanu u Pakistanu ak 39,9% najvanije da se lepo osea, jer to znai da je sve u redu sa onima sa ko-
stanovnitva. Antigen HLA-B12 koji odlikuje izvorne atlantske medite- jima usled svoje bliskosti saosea. Mukarcu nije najvanije da se lepo
rance ima 16% stanovnitva bive Jugoslavije, 26,2% stanovnitva cen- osea, ve da ima predstavu u umu da je to to radi vredno i znaajno.
tralne Dalmacije i 28% Bosne i Hercegovine. Kada se saberu nosioci Dakle, te polne razlike imaju svoje mesto jer svakome daju sposob-
HLA-B5 i HLA-B12 dobijemo na Zapadnom Balkanu prilian procenat nosti koje su potrebne njegovom mestu pod suncem. Meutim, ukoliko
stanovnitva koji ima visok nivo mukih hormona kod oba pola. ena pone da trai satisfakciju u oseanjima, onda e joj sama oseanja
Dakle, vidimo genetske korene nae specifine autoritarnosti. Mi ne biti vanija od onih osoba radi kojih ona postoje, pa e zanemariti realne
moemo tvrditi da drugi narodi koji imaju drugaiju hormonalnu aktiv- potrebe dece i supruga radi uitka u oseanjima. Traenje satisfakcije
nost nisu autoritarni, ali moemo tvrditi da je sasvim razliita priroda u oseanjima predstavlja njihovu zloupotrebu koja se zove sebinost.
njihove i nae autoritarnosti objanjiva razlikama u genetskom sastavu Kako je sebina majka sa detetom radi sebe (radi uivanja u oseanju
stanovnitva. ljubavi prema detetu), a ne radi deteta (zadovoljenja njegovih realnih po-
DA LI POSTOJE LOI HORMONI? treba), bie sklona da dete razmazi, jer nee moi da dozvoli negativna
Iz prethodnih saznanja nam se namee pitanje da li ovek nije oseanja koja se prirodno javljaju prilikom ukoravanja deteta za njegovu
odgovoran za svoje motive i reakcije ukoliko ima vii nivo mukih hor- sopstvenu neodraslost (poputanje hirovima).
mona koji ga ine uvredljivim i agresivnim ili ako ima viak enskih Isto tako, ako mukarac pone da trai satisfakciju u predstavi o
hormona pa je zato ranjiv i razdraljiv? Ili zato to ima manjak oba pol- vrednosti svojih postupaka, sama vrednost e mu biti vanija od ljudi
na hormona pa je zato sklon angrizavom lanom moralisanju? ... (ljudske zajednice) radi kojih predstava o vrednosti ivotnog dela posto-
Da bismo odgovorili na ovo pitanje treba da shvatimo svrhu sposob- ji, pa e on biti u iskuenju da rtvuje potrebe ljudi zarad vrednosti koje
nosti koje aktiviraju razliiti hormoni i ulogu ovekove volje od koje vidi u svom delu. Traenje satisfakcije u predstavi o vrednosti predstav-
zavisi njihova funkcija. lja zloupotrebu predstave o vrednosti koja se zove sujeta (ponositost).
Svrha razliitih hormona jeste da aktiviraju sposobnosti koje e biti Primer sujete projektovane na opti plan vidimo u fenomenu naciona-
odgovor na nae realne potrebe ivota. Dakle, njihovo postojanje nije lizma. Kako nacionalista vie voli nacionalne vrednosti nego ljude, bie
loe samo po sebi. Meutim, njihova funkcija moe biti dobra ili loa sklon da rtvuje ljude radi njihove nacionalne vrednosti (Srbe radi srp-
u zavisnosti od toga da li je njihova aktivnost zaista odgovor na realne stva, i sl).
potrebe ivota ili moda na nae unutranje hirove, ime naravno, realne Postoje jo neke polne razlike koje su same po sebi dobre, ali se e-
potrebe ivota bivaju zapostavljene i samim tim ugroene. Kada sposob- sto izopaavaju. Produkt mukih hormona: nezavisnost, izopaava se
nost postane izvor unutranje satisfakcije, ona se pretvara u pokretaki u oholost, autoritet u gordost, sposobnost moi i upravljanja u elju za
motiv ponaanja. mo i nasilnitvo. Produkt enskih hormona: zavisnost, izopaava se u
Dokle god ne odrastemo kao ljudi, mi svesno ili nesvesno traimo autoritarnost (slepa pokornost svakom autoritetu: porodinom, politi-
satisfakciju u svojim polnim, razvojnim i adaptivnim sposobnostima, pa kom...), krotost u slabost, itd. U istoj stresnoj situaciji mukarac osea
kako nam tada te sposobnosti ne slue za egzistenciju, ve za satisfakci- gnev prema izvoru opasnosti i kree u napad da sauva porodicu, dok
ju, logino je da njima ugroavamo svoju egzistenciju. ena sa decom bei to dalje od opasnosti. Oseanje gneva kod mukar-
ZLOUPOTREBA POLNIH SPOSOBNOSTI ca koje samo po sebi nije loe moe da se izopai u gnevljivost (mrnju),
a oseanje straha koje takoe kod ene nije loe samo po sebi, moe da
Svaki pol ima oba polna hormona ali u razliitoj meri, zato to svaki se izopai u kukaviluk. Mrnja e da provocira nepotrebne sukobe, a
pol ima svoje mesto pod suncem. enski hormoni aktiviraju emotivnost kukaviluk da obeshrabruje akcije koje vode reenju problema.
da bi osoba saoseala sa potrebama bliskih osoba (ena sa potrebama
112 Prokletstvo nacije Genetski faktor u karakterologiji Balkana 113
ZLOUPOTREBA RAZVOJNIH SPOSOBNOSTI Zaustavljanje malog deteta na fazi autonomije, rezultuje nezavisno-
Sposobnosti koje nam se prirodno razvijaju prirodno nam i predstav- u prema autoritetima koja je sama sebi cilj, a koja se zove gordost. Za-
ljaju iskuenje da na njima parazitiramo traei u njima svoju unutra- ustavljanje u periodu izraene imaginacije rezultuje kasnijom sklonou
nju satisfakciju (zbog duhovnog nezadovoljenja). Takvo parazitiranje da se bei od sveta odgovornosti u svet sopstvene mate i imaginacije.
se u psihologiji naziva vezivanjem, uvrivanjem ili fiksacijom. Ono Kako dete zavisi od roditelja ono ima naivan odnos poverenja prema
dovodi do zaostajanja u razvoju nae linosti. njemu, pa ga takva fiksacija moe uiniti naivnim i kada fiziki odraste
i tako nedoraslim za susret sa obmanama od strane drugih ljudi.
Duevni razvoj deteta odvija se postupno kroz pojedina razdoblja.
Timusni hormoni su najaktivniji u periodu dejeg razvoja, sve do po-
U svakom novom, uznapredovanom i uslovno reeno zrelijem raz-
jave polnih hormona koji dovode do pojave puberteta i delimine atrofije
doblju zaostaju i uvruju se (fiksiraju), u manjem ili veem obimu
timusne lezde. Odrasle osobe koje zbog raka timusne lezde imaju ne-
zaostaci, uporine take, prethodnog razdoblja. Koliko e se razvoj
normalno povienje timusnih hormona, esto dobijaju iskuenje sebine
zadravati i uvrstiti na jednoj ravni zavisi od biolokih obeleja ali
usmerenosti ka sebi samima egocentrinosti. Pojedine osobe imaju
i iskustva deteta u odnosima sa okolinom. Pod pritiskom loih isku-
genetski visok nivo timusnih hormona u periodu ranog detinjeg razvoja,
stava i jakih osujeenja, dete doivi snaan strah i strepnju i okleva
pa im je iskuenje da se veu za fazu detinjeg razvoja i da celog ivota
da se izlae novim, bolnim i osujeujuim iskustvima. Ono se osea
ostanu nesazreli i detinjasti. Naunici su o tim timusnim tipovima ljudi
mnogo sigurnije u ve zauzetom poloaju, busiji. Kao da mu se
jo odavno zabeleili:
ne ide dalje, ne raste i ne razvija, jer bi ova nova iskustva u
odnosima mogla biti neizdrivo bolna. Tu poinju prava vezivanja i Oni ostaju detinjasti u svom karakteru pa su egocentrini, ... trae
uvrenja nagonske energije u pojedinim fazama razvoja. (Neven- zatitu i brigu, i vie ili manje su nepodobni za aktivne borbe ivota.
ka Tadi, Psihijatrija detinjstva i mladosti, str. 69) (James Vance May, Mental diseases; a public health problem, p. 216)
Uvrivanje (fiksacija) je utoliko jae ukoliko je dete vie osujei- Neki istraivai veruju da timus moe da kontrolie u nekoj meri
vano u svojim tenjama i potrebama, ali i u sluaju njegovog preteranog mentalne sklonosti, naime, oni ljudi kod kojih timusna akcija istra-
zadovoljavanja: java ostaju detinjasti, egocentrini i prosti u svojim mentalnim pro-
cesima i inicijativi, dok oni kod kojih timus prebrzo nestaje, jesu
Preterana zadovoljavanja i preterana osujeenja olakavaju uvri-
gnevljivi i osvetoljubivi. Dok su mladi, deluju kao da su u prednosti,
vanje jer dete, zahvaljujui preteranoj popustljivosti, nije osposoblje-
ali izgleda da nikada ne sazru sasvim. (Morris Fishbein, Illustrated
no da izdri ak ni blaga osujeenja. (Isto, str. 70)
medical and health encyclopedia, vol 7 and 8, p. 2022)
Normalno je da dete bude usmereno ka sebi samom, jer uei se kako
Iako duevni razvoj moe biti odloen... ovi pojedinci su meu naj-
da odgovara na svoje potrebe, priprema se da kasnije, kada za tako neto
pametnijim i najinteligentnijim u svojoj zajednici. (James Vance May,
postane psihofiziki sposobno, odgovori isto tako brino i na potrebe
Mental diseases; A Public Health Problem, p. 216)
drugih ljudi. Ukoliko je njegova realna potreba za panjom osujeena,
ili ukoliko je preterano zadovoljavana, dete biva navedeno da pone da Visoka razumnost i razvijen intelekt ljudi sa vikom timusnih hor-
se bavi traenjem satisfakcije u tome da bude u centru panje drugih lju- mona jeste produkt intenzivnijeg razvoja nervnog sistema pod uticajem
di, to dovodi do fiksacije i zadravanja na toj fazi razvoja i formiranja timusa, ali i kasnijeg poetka puberteta. Mozak svoju punu veliinu for-
egocentrinog karaktera. mira oko 12. godine ivota, a zatim njegova siva modana masa poinje
Zaustavljanje na oralnoj fazi razvoja, kada je dete po svom roenju u da se smanjuje, dok se poveava broj veza izmeu nervnih elija. Pre-
potpunosti zavisno od majke, moe da osobu zadri celog ivotnog veka rana pojava puberteta zato dovodi do nesazrelosti odreenih intelek-
u uverenju da sve postoji da bi sluilo njenim potrebama i da formira tualnih sposobnosti jer polni hormoni svojom prevremenom pojavom
preterana oekivanja od onoga to drugi pojedinci i zajednica treba da izazivaju prevremenu atrofiju timusa. Snane stresne situacije takoe
urade za nju, i da je osakati odsustvom svesti o potrebi drugih ljudi i dovode do atrofije timusa, jer da bi osoba imala psihofizike snage da
interesovanjem da se na potrebe drugih ljudi odgovori. se bori protiv stresne situacije, ona mora da ima razvijene polne, a ne
detinje sposobnosti.
114 Prokletstvo nacije Genetski faktor u karakterologiji Balkana 115
Ukoliko se seksualna interesovanja pobude kod mlade osobe pre Potreba pubescenta da donese ivotne odluke kojima e na sebe pre-
nego to ona uspe da se okrene od sebe same ka drugim ljudima, ego- uzeti vane i znaajne odgovornosti, prirodno ga navode da nae ono
centrinost e je dovesti u iskuenje samozadovoljavanja (masturbaci- mesto pod suncem na kojem e svojim aktivnostima biti najvei blago-
je). A ukoliko se seksualna interesovanja pobude pre nego to je polni slov drutvenoj zajednici. Kroz potrebu za originalnou on prirodno
hormoni okrenu od sopstvenog pola ka suprotnom polu, ona e imati trai ona mesta u zajednici koja su najmanje popunjena. Meutim, on
seksualnu sklonost ka svom istom polu (homoseksualnost). se moe odrei razvoja svog linog identiteta tako to potrebu za vred-
Pojava puberteta donosi nove vrste iskuenja u razvoju pubescenta. nou sopstvenog ivotnog dela pone da trai i zadovoljava u identifi-
Kao osoba u intenzivnom psihofizikom razvoju pubescent mora kaciji sa vrednostima drutvene zajednice ili voe, to od njega formira
vie da jede nego to je jeo ranije, pa mu hrana postaje veoma ukusna. autoritarnu linost, sklonu plemenskom nainu razmiljanja i postupa-
Da bi se od sebe i svog pola okrenuo ka suprotnom polu, intenzivno se nja (sklonu nacionalizmu...).
razvijaju njegove genitalne sposobnosti (seksualnost). Izraena ulnost Psihofizika odraslost organizma zavisi od naslea i uslova ivljenja,
lako moe da postane objekat fiksacije i zadravanja na fazi puberteta. dok razvoj nae linosti stoji do nas samih. Otuda, iako sam na organi-
Traenje satisfakcije u zadovoljstvu jedenja ukusne hrane se lako izopa- zam nastavlja sa razvojem svojih psihikih i fizikih sposobnosti mimo
ava u prodrljivost, a traenje satisfakcije u seksualnosti u seksualnu nae zloupotrebe i fiksacije, smisao svih naih sposobnosti biva oskr-
optereenost. Prodrljiva osoba e pokazati spremnost da rtvuje zdrav- navljen ukoliko sposobnosti zloupotrebljavamo za funkcije koje im nisu
lje i ivot radi uitka u hrani, kao to e seksualno optereena osoba svrha, dok tada nae realne potrebe ivota bivaju zanemarene i samim
biti nesposobna za branu zajednicu i nezainteresovana za potomstvo. tim i naa egzistencija biva ugroena.
Seksualna apstinencijalna kriza se mora zrelo prebroditi u vremenu pu- ZLOUPOTREBA ADAPTIVNIH SPOSOBNOSTI
berteta i predbranog ivota, kroz odupiranje seksualnim impulsima, da
ne bi seksualnost postala sama sebi cilj. Umesto da seksualne sposobno- Razliiti klimatski uslovi i samim tim razliiti uslovi ivota rezulto-
sti postanu orue izraavanja ljubavi prema branom saputniku, brani vali su razliitim adaptivnim sposobnostima izmeu razliitih ljudskih
saputnik esto postaje orue zadovoljenja nepobeene seksualne elje. rasa. Topla klima sa obiljem vegetacije i ivotinja koja omoguava op-
Seksualno iskustvo (orgazam) izaziva luenje hormona vazopresina stanak oveku lovcu zahteva kod njega razvijene lovake i uopte muke
koji memorie seksualni doivljaj i zakljuava seksualna interesovanja sposobnosti (borben duh, hitrinu, sposobnost brzog tranja, veu mi-
za druge osobe osim za izabranog partnera. Utvreno je da visok nivo inu masu), koje se mogu izopaiti u grubost i surovost, brzopletost i
vazopresina u krvi prerijskog vuka jeste uzrok njegove monogamnosti nepromiljenost, avanturizam koji je sam sebi cilj, itd. Gortaku klimu
(usmerenosti ka samo jednoj enki), a nizak nivo kod livadskog vuka tipinu za planinska podruja umerenog pojasa odlikuje toplo leto, a
jeste uzrok njegovog promiskuiteta. Ukoliko osoba ne odrasta kao li- hladna zima, topao dan, a hladna no. Isti tiroidni hormoni koji gorta-
nost, njena hormonalna aktivnost nee biti odgovor na realne potrebe cima ubrzavaju metabolizam i zagrevaju organizam u periodima hlad-
ivota, ve e biti odgovor na neutoljive unutranje hirove, pa e ometati noe, daju energiju i sposobnost oveku u trenucima fizike borbe, pa
ovekov normalan psihofiziki razvoj. mogu svoju funkciju lako da izopae u izraenu neobuzdanu plahovitost
Osamostaljivanje linosti i izgradnja identiteta u pubertetu poinje kod osoba koje nisu razvile svoju mo samosavlaivanja. Stalno hladna
pojavom sumnje prema autoritetima, koja ima za svrhu da navede pu- (polarna) klima zahteva adaptaciju za opstanak usporenijim metaboliz-
bescenta da misli i odluuje nezavisno, ali ga fiksacija na fazi sumnje mom i zato niskim nivoom tiroidnih hormona, jer oskudna vegetacija
zaustavlja da celog ivota zadri sumnjiav stav prema svakom autori- nudi manju koliinu hrane. Hladna polarna klima takoe rezultuje po-
tetu, kroz sklonost ka teoriji zavere i buntovnosti. Kao to nepobeena trebom da se oba roditelja staraju za potomstvo aktivirajui brinost
telesnost za vreme pubertetske apstinencije onesposobljava pubescenta za porodicu viim nivoom enskih hormona kod oba pola. Izopaena
za kasniju branu odluku i zdravu funkciju branog odnosa, kao i za funkcija vika enskih hormona se otkriva kroz sebinost, kukaviluk
brinost za potomstvo (jer mu je telesni uitak vaniji od potreba seksu- i autoritarnu poslunost i prema najnepravednijoj vlasti. Adaptivna po-
alnog partnera i potomstva), tako ga i nepobeena sumnjiavost i bun- treba za pravljenjem zaliha za periode veeg mraza i nestaice hrane
tovnost onesposobljavaju da kasnije na sebi ponese odgovornost bavlje- moe se izopaiti u posesivnost, krtost i nepotrebno pravljenje zaliha
nja drutvenim odgovornostima (jer ne moe da zrelo trpi nepravdu). (skupljanje starih i nepotrebnih stvari). Itd.
116 Prokletstvo nacije Genetski faktor u karakterologiji Balkana 117
ODRASTANJE LINOSTI Zato nikakva promena hormonalne aktivnosti ne bi mogla da na-
Kao to smo primetili, psihofiziki razvoj oveka jeste posledica in- domesti odrastanje, ve bi samo promenila objekat zloupotrebe i vrstu
terakcije njegovog naslea i sredine, ali razvoj same ovekove linosti ovekovog izopaenja.
stoji do samog oveka njegovog htenja koje je utemeljeno na razumu, Kao to emo videti u sledeem poglavlju, svaki antropoloki tip lju-
savesti i volji. U vreme ranog razvoja, do poetka kolskog doba, samo di treba sam da odlui da pobedi svoja specifina iskuenja i da odraste.
dete nema razvijen razum da bi shvatilo koje su realne potrebe njego- Ne postoji nijedna rasa ljudi koja po prirodi jeste zrela, ve svako treba
vog ivota, pa kroz poslunost autoritetu roditelja ono razvija svoju mo da svojim dragovoljnim izborom sam odraste, dajui svojim sposobno-
volje da vlada sobom i da se odupire svojim hirovima. Ukoliko dete ne stima vii smisao od pukog izvora satisfakcije, smisao odgovora na re-
razvije mo volje da vlada sobom kroz poslunost autoritetu roditelja, alne potrebe ivota.
ono nee kasnije imati mo volje da bude posluno ni autoritetu sopstve- ovek nije stvoren samo da opstane, ve da ispuni smisao svog po-
nog razuma, kada se kroz kolsko doba njegov razum bude formirao. stojanja i zato njegove sposobnosti nisu samo egzistencijalne, ve daleko
Roditelj moe (to je pogreno) razvijati poslunost deteta manipuliui prevazilaze potrebe egzistencije. ovek je stvoren da voli, i ako ga po-
njegovim hirovima (nagrada kazna), umesto razvojem njegove li- kree prava nesebina ljubav, on e biti sklon da iz ljubavi rtvuje svoj
nosti kroz odupiranje hirovima. U tom sluaju e kod deteta formirati ivot za potrebe drugih ljudi, jer mu je vaniji smisao ivota od puke
autoritarnu linost, koja e, kao i fiziki odrasla osoba, biti zavisna od egzistencije.
autoriteta (ideolokog, crkvenog, dravnog) koji manipulie njenim sla- Do oveka stoji koji e smisao ivota da izabere, pa i ako izabira
bostima onako kako je to radio sa njom roditelj. lo smisao ivota, da u neodraslosti svoje linosti zloupotrebljava svoje
Za vreme kolskog doba nastupa latentna faza, kada postaje teko razvojne, adaptivne i polne sposobnosti, on i tada pokazuje sklonost da
razviti detinju volju zato to je sada detetu lako da bude licemer, sve do ugrozi egzistenciju radi uitka. Smisao ivota je oveku uvek vaniji od
iskuenja puberteta. Ali zato ta ista latentna faza stiane polnosti omo- samog opstanka ivota, bilo da je izabrani smisao ivota dobar, bilo da
guava detetu da razvije pravilnu funkciju svog razuma. Dok je ranije je lo. Na primer, krta osoba e zanemariti zdravlje radi krtarenja, kao
dete gradilo slepu poslunost autoritetu roditelja, sada poinje samo da to e osoba neumerena u jelu i piu da narui zdravlje radi svog uitka,
razume potrebe ivota i svrhovite odgovore na potrebe ivota. Ukoliko kao to e i gorda osoba biti u stanju da rtvuje svoj ivot zbog osvete
dete ne razvije zdravorazumno razmiljanje u periodu do pojave puber- svog povreenog Ega. Da je ovek zaista nastao mehanizmima prirodne
teta, nee biti sposobno da se u pubertetu, osim uz izuzetan napor razu- selekcije i evolucije, egzistencija bi mu bila vanija od smisla ivota, pa
ma, sauva od sopstvenih iracionalnih motiva, jer nee shvatiti njihovu mu ne bi palo na pamet da ugrozi ivot radi, na primer, uitka u duvanu,
iracionalnost da bi im se oduprlo. kao to zavisnik od duvana, bolestan od raka, radije odluuje da ivi
Razvoj linosti u pubertetu zahteva volju razvijenu u predkolskom kratko sa svojim smislom konzumiranjem duvana, nego da ivi 100
dobu, razum razvijen u kolskom dobu i samostalnost odluivanja koja godina, a bez smisla bez uitka u kojem je ogrezao.
l
se razvija tokom samog puberteta. Odluke koje predstavljaju izraz i-
votnog opredeljenja zavravaju adolescentski razvoj. Prirodni faktori
psihofizikog razvoja ih omoguavaju oko 21. godine ivota.
U odrastanju linosti, oveka ometa sklonost njegove prirode da ne- GENETSKO POREKLO I KARAKTEROLOGIJA
zadovoljstvo svog duha utoli zloupotrebom umnih predstava i ulnih i ANTROPOLOKIH TIPOVA ZAPADNOG BALKANA
emotivnih doivljaja, koje mu pruaju njegove sposobnosti. Bez zadovo-
ljenja ovekovih duhovnih potreba nije mogue ukloniti nezadovoljstvo Da bismo razumeli razlike izmeu razliitih vrsta autoritarnosti, du-
duha koje dovodi do fiksacije na odreenoj fazi razvoja linosti, ili do blje razumeli posebnost balkanske autoritarnosti u odnosu na centralno-
zloupotrebe adaptivnih, ili bilo kojih drugih njegovih sposobnosti, jer evropsku i zapadnu autoritarnost, potrebno je da upoznamo psihofizike
se ovek kao davljenik za slamicu hvata za one uitke koji mu stoje na posebnosti i iskuenja razliitih antropolokih tipova na zapadnom Bal-
raspolaganju (bilo iz njegove prirode, bilo iz okruenja). kanu.
118 Prokletstvo nacije Genetski faktor u karakterologiji Balkana 119
NORDIJSKI ANTROPOLOKI TIP
Izgled nordijskog antropolokog tipa
prepoznajemo po sledeem opisu:
Stas visok i vitak. Ramena snana i
iroka, noge dugake. Lobanja duga-
ka, sa strane spljotena, potiljak izbo-
en. Lice duguljasto, crte otre, vilice
izrazite. Usta su uska i tvrdo formi-
rana, uvo maleno. elo je usko, ravno
i natrag zavraeno; obrve ravne. Nos
uzak i istaknut, u korenu visok. Oi
svetle, plave ili sive, srednje veliine.
Koa tanka i bleda, sa providnim vena- Tipian predstavnik nordijskog antropolokog tipa
ma. Kosa plava ili crvenkasta, tanka,
glatka i mekana. (V. Dvornikovi, K.J. 174) Nordijka Iz toga sledi da se te razvojne sposobnosti, ukoliko osoba ne odraste
Nordidi su u vie navrata naseljavali Balkan, esto meani sa alpidi- kao linost, mogu manifestovati u svom izopaenju kao tipine psiho-
ma centralne Evrope pod entitetom Kelta i Ilira, zatim i u kombinaciji loke odlike nordida. Zadravanje na oralnoj fazi rezultuje egocentri-
sa atlantskim mediterancima pod entitetom Germana, i na kraju pod nim uverenjem da svi drugi postoje da bi ugaali eljama te osobe. Ta-
entitetom Slovena koji su ovde doli izmeani sa baltidima. kva osoba, ako ne odraste, ceo ivot ivi samo za sebe, ne prepoznajui
potrebe drugih ljudi. Zadravanje uma na fazi kolskog doba rezultuje
radoznalou koja je sama sebi cilj tj. filozofiranjem. Zadravanje na
fazi razvoja govora osobu ini brbljivom.
Naivno poverenje u druge ljude, koje je normalno kod dece u toj fazi
razvoja, ini je glupom u oima drugih ljudi, uprkos tome to je ona
inteligentnija i razumnija u odnosu na druge ljude. Iako je njen razum
nezavisan, njena volja je nerazvijena, pa lako potpada pod spoljni uticaj
kada treba da donosi odluke. Zbog slabe volje ona je gotovo nesposobna
da sama donosi odluke i da se dri principa. No, slaba volja ne rezultuje
neobuzdanim postupcima, jer su i sama iskuenja nordida tipina za
fazu razvoja deteta u kolskom dobu, koja se naziva latentna faza zato
to su tada polna iskuenja stiana na minimum.
Pre pojave polnih hormona osoba je jo uvek okrenuta ka svom sop-
stvenom polu. Pubertetska nesazrelost zbog zadravanja na prethodnoj
latentnoj fazi razvoja rezultuje sklonou osobe da na seksualnom planu
Zastupljenost nordijskog antigena HLA-A1 bude okrenuta ka sebi samoj (samozadovoljavanju) ili ka istom polu (ho-
Nordide odlikuje izraena aktivnost timusnih hormona, pa samim moseksualnosti).
tim i iskuenje zadravanja na aseksualnim fazama razvoja, prvo na fazi Polovinom XX veka dr Aleksandar Kosti upozorava na iskuenje
odojeta (oralna faza po Frojdu ili asocijalna po Ruti Nelson), a zatim na hipertimusnih ljudi, koje e uskoro snai nordijske narode kao iskuenje
fazi razvoja deteta u kolskom dobu (latentna faza po Frojdu to se tie njihove seksualne perverznosti:
seksualnosti ili faza socijalnog istraivanja po Ruti Nelson).
120 Prokletstvo nacije Genetski faktor u karakterologiji Balkana 121
Hipertimusni tip je delo preteranog rada timusne (grudne) lezde. DINARSKI ANTROPOLOKI TIP
Njegova osnovna crta je nepouzdani, polno neizgraeni koleblji- Dinarski tip prepoznajemo po visokom i mravom stasu, tankim usna-
vi izgled lica i celog tela. Jedinka dugo zadrava detinji, nesazreli ma, dugim i tankim udovima, istaknutom profilu, velikom nosu i ista-
izgled. Nadraljivost i labilnost u neurovegetativnom sistemu u skla- knutim obrvama, maljavosti i kosmatosti, ivom pogledu i uurbanom
du je sa slabom miinom snagom, sa slabom voljom i s neposto- hodu blago pognutom napred. Drevna prapostojbina dinarca je Egipat,
janom afektivnou. Kod ovog tipa kao da polnost nema dovoljno pa su ga u sit-
telesnog oslonca: kao to je telesni sastav zadrao svoj detinji izgled, nijem medi-
tako i polnost teko i sporo nalazi svoj zreli oblik. teranizovanom
Ta duga polna neodredljivost pretstavlja povoljnu okolnost za razvi- odliku prepo-
janje polnih i moralnih perverzija. Zato pubescenti ovoga tipa treba znali antropo-
da budu stalno pod budnim pedagokim nadzorom. (Aleksandar Ko- lozi u skeletima
sti, Polno saznanje III, str. 90, Beograd, 1953) donjeg Egipta,
Zbog egocentrinosti, odnos nordida sa drugim osobama jeste lien posebno iz vre-
naela i prijateljske vernosti, pa su njegova prijateljstva privremena (tre- mena IX dinastije.
nutna) i egocentrina. Umesto socijalnog odnosa, on pokazuje sposob- Danas je pak dinarski antropoloki tip najzastupljeniji na planinskim
nost odnosa samo sa jednom osobom (onom koja mu u tom trenutku po- podrujima umerenog pojasa: na zapadnom Balkanu, kod Gruzina na
sveuje svu panju) a ne sa grupom ljudi. Odsustvo socijalnog momenta Kavkazu, na podruju Tibeta, ali takoe i na podruju Iraka, Saudijske
se vidi i u njihovom odevanju, jer su skloni da odeu izabiraju bez svesti Arabije, itd. Vikom tireoidnih hormona je adaptiran na temperaturne
o tome kako ona deluje na druge, ve samo na osnovu linog svianja, ekstreme gortake klime, koju odlikuje hladna no i topao dan, hladna
tako da ona esto deluje neprilino areno, u skladu sa njihovom dejom zima a toplo leto. Tireoidni hormoni ubrzavaju metabolizam pa dovode
naravi. do zagrevanja tela, ali daju i nestrpljivost i afektivnost koja je potrebna
Odbrambeni mehanizmi velikog Ega su kod nordida adekvatni de- za borbu, pa je dinarski tip sklon da neobuzdano plane i da na sitne
tetu kolskog doba, pa nordide odlikuje sklonost ka ali i neozbiljnosti nepravde reaguje vrlo snanim negativnim oseanjima. Za osobe koje
(osmehom dete pokazuje da nije krivo to je kao dete nesposobno da odlikuje vii nivo tireoidnih hormona, dr Aleksandar Kosti pie:
bude odgovorno). Nesazrelost i zadravanje razvoja njihove linosti na Donji deo tela je srazmerno razvijeniji nego gornji. Kosa je bogata,
nivou deteta rezultuje i egocentrinim oekivanjima, koja vie nije mo- esto talasasta i njena granica na elu je nisko postavljena. Trepavice
gue zadovoljiti, ne samo zato to nema ko da ih zadovolji, ve zato to i obrve su jako razvijene. Oko je krupno, dok je pogled iv i izrazit,
su sama egocentrina oekivanja po svojoj prirodi neutoljiva. Rezultat zubi vrlo lepi, a usne tanane. Polne oznake na licu su dobro razvijene,
nezadovoljenosti jeste konstantna nota depresije i nezahvalnosti koju ali je kod devojke ovog tipa, pored gustih obrva razvijena dlakavost
esto moemo prepoznati kod mnogih predstavnika nordijskog antropo- i na obrazima i usnicama. Kod oba pola je u ovome tipu dlakavost
lokog tipa. Oslobaanje od sebine egocentrinosti, kao i deje neoz- razvijena na udovima. ... Osobe ovoga tipa reaguju vrlo ivo i brzo,
biljnosti i samosaaljenja, predstavljaju neophodne faze razvoja njihove nekad eksplozivno, ali se, zato, brzo istroe. Pokreti su brzopleti, a
linosti. postupci plahi. Mata je razvijena, inventivnost i pronicljivost pri-
Nordijska prirodna razumnost svakako izaziva divljenje, ali je ne merne, volja jaka, altruistika naklonost due izraena, tip inteligen-
moemo ceniti jer nije plod ovekovog htenja i izbora, ve njegove pri- cije je sintetiki. (Aleksandar Kosti, Polno saznanje III)
rode. Ali moemo ceniti nordida ako svojim sposobnostima prida vii Viak mukih hormona kod dinarca odlikuje oba pola pa daje eni
smisao, ako se od sebe samog okrene ka potrebama drugih ljudi, i ako mukobanjast izgled. Izraeni muki atributi kod dinarca se ve mani-
istraje u naelu ispravnog ivljenja mimo svih pritisaka sredine koji ga festuju u veoma izraenoj fazi autonomije (koja poinje da se ispoljava
teraju da ide protiv sopstvene savesti i da rtvuje naela potenja zarad izmeu godinu i po dana i dve godine), kada dete odbija pomo majke i
line ugodnosti. eli da po svaku cenu pokae svoju samostalnost.
122 Prokletstvo nacije Genetski faktor u karakterologiji Balkana 123
ATLANTSKO MEDITERANSKI ANTROPOLOKI TIP
Atlantsko mediteranski tip je najvie zastupljen tamo gde je stanov-
nitvo najvie telesne visine (kod nas u Hercegovini i zapadnoj Crnoj
Gori), a vodi poreklo od visokih starosedelaca Male Azije i Palestine
- Heteja i Amoreja.
h
dekadencija vodi poreklo? Da bi moglo duboko propadati, oveanstvo
mora prethodno da bude visoko uzdignuto. Kada je zapadna civiliza-
166 Prokletstvo nacije Moe li religija da obuzda zlo meu ljudima? 167
l
idole vae; i obratiu gradove vae u pusto, i razoriu svetinje vae. I
opustiu zemlju da e joj se uditi neprijatelji vai koji e iveti u njoj.
A vas u rasijati po narodima, i zemlja e vaa biti pusta i gradovi vai
DESETI DEO raskopani. (5.Mojsijeva 28,34.32.43-44; 3.Mojs.26,15-16.19.30-33)
Sluajte i ujte i nemojte se ponositi jer Gospod govori:
PROKLETSTVO NACIJE Dajte slavu Gospodu Bogu svojemu dok nije spustio mrak, dokle se
nisu spotakle noge vae po gorama mranim, da ekate svetlost a on je
SVETO PISMO O NAOJ NEVOLJI obrati u sen smrtni i pretvori u tamu. Ako li ovo ne posluate, dua e
moja plakati tajno radi oholosti vae i roniti suze, suze e tei iz oka
Ko je dao Jakova da se potlai i Izrailja otimaima? Nije li Gospod mojega, jer e se zarobiti stado Gospodnje. (Jeremija 13,15-17)
kome zgreismo? Jer ne htee hoditi putevima Njegovim, niti sluae za-
kona Njegova. Zato izli na njih estoku jarost svoju i silan rat, zapali ga ZAR SE VE NISMO OBRATILI BOGU?
unaokolo, ali on ne razume; zapali ga, ali on ne mari. (Isaija 42,24-25) Zato postismo, vele, a ti ne pogleda, muismo due svoje, a ti ne
Zato se tui ovek iv, ovek na kar za grehe svoje? hte znati?
Pretraimo i razgledajmo puteve svoje, i povratimo se ka Gospodu. Gle, kada postite, inite svoju volju i izgonite sve to vam je ko du-
Podignimo srce svoje i ruke k Bogu na Nebesima. Zgreismo i nepokor- an. Eto, postite da se prete i svaate i da bijete pesnicom bezbono.
ni bismo. Strah i jama zadesi nas, pustoenje i zatiranje. (Pla Jeremijin Nemojte postiti tako kao danas, da bi se uo gore glas va. A nije li ovo
3,39-42.47) post to izabrah: Da razvee sveze bezbonosti, da otpusti potlae-
Gle, nije okraala ruka Gospodnja da ne moe spasti, niti je ote- ne, da izlomi svaki jaram? Nije li da prelama hleb svoj gladnome, i
alo uho njegovo da ne moe uti. Nego bezakonja vaa rastavie vas s siromahe prognane da uvede u kuu? Kada vidi gola da ga odene?
Bogom vaim i gresi vai zaklonie lice njegovo da ne uje. Jer su ruke (Isaija 58,3-4)
vae oskrnavljene krvlju i prsti vai bezakonjem; usne vae govore la Mrzim na vae praznike, odbacio sam ih, i neu da miriem svetko-
i jezik va izrie opainu. Nema nikoga da vie za pravdu, niti ima da vina vaih. Ukloni od mene buku pesama svojih, nego sud neka tee kao
se pre za istinu. Zato je sud daleko od nas, i pravda ne dolazi do nas, voda i pravda kao silan potok. (Amos 5,21.23-24)
ekamo videlo, a ono eto mrak; svetlost, a ono hodimo po tami. ekamo A sad se hvalite ponosom svojim. Svaka je takva hvala zla.
sud a njega nema, spasenje, a ono je daleko od nas. Jer se prestupi nai Ne uzdajte se u lane rei govorei: Crkva Gospodnja, Crkva Gos-
umnoie pred tobom i gresi nai svedoe na nas. Da, neveru uinismo i podnja, Crkva Gospodnja ovo je. Nego doista popravite svoje puteve i
slagasmo Gospodu, i odstupismo od Boga svojega, govorismo o nasilju dela svoja, i sudite pravo izmeu oveka i blinjega svojega. (Jakov
i odmetu. Zato sud odstupi natrag, i pravda stoji daleko; jer istina pade 4,16; Jeremija 7,4-5)
na ulici i pravda ne moe da proe. I istine je nestalo, i ko se uklanja oda Teko pastirima koji pasu sami sebe. Ne treba li stado da pasu pa-
zla, postaje plen. (Isaija 59,1-4.9.11.14-15) stiri? Pretelinu jedete i vunom se odevate, koljete tovno, stada ne pasete.
Ne pristae na moj savet, i prezirae sve opomene moje. Zato e je- Slabih ne krepite i bolesne ne leite, ranjene ne zavijate, odagnane ne
sti plod od puteva svojih i nasitie se saveta svojih, jer e lude ubiti mir dovodite natrag, izgubljene ne traite, nego silom i estinom gospoda-
njihov, i bezumne e pogubiti srea njihova. (Prie 1,30-32) rite nad njima. Zato pastiri, ujte re Gospodnju: Evo me na te pastire,
I poludee od onoga to e gledati svojim oima. Sinovi tvoji i i iskau stado svoje iz njegovih ruku, i neu im dati vie da pasu stado,
keri tvoje dae se drugome narodu, a oi e tvoje gledati i kapae jed- nego u oteti ovce svoje iz usta njihovih i nee im vie biti hrana. (Je-
nako za njima a nee biti snage u ruci tvojoj. Stranac koji je kod tebe zekilj 34,2-4.9-10)
popee se nada te visoko, a ti e sii dole veoma nisko. On e ti davati Ali u proroka Jerusalimskih vidim strahotu: ine preljubu i hode u
u zajam, a ti nee njemu davati u zajam. Ako povrgnete uredbe moje i lai, okrepljuju ruke zlikovcima da se niko ne vrati od svoje zloe; svi
dui vaoj omrznu zakoni moji da ne tvorite sve zapovesti moje, i raski- su mi kao Sodom, i stanovnici njegovi kao Gomor, .... Jednako govore
nete zavet moj, i ja u vama uiniti ovo: Potru ponos sile vae; oboriu onima koji ne mare za Me: Gospod je rekao: Imaete mir; i svakome koji
212 Prokletstvo nacije Prokletstvo nacije 213
ide po misli srca svojega govore: Nee doi na vas zlo! ... Da su stajali u DA LI E SE SVET VRATITI BOGU U VREME NEVOLJE I NAPRAVITI RAJ
mom veu, tada bi kazivali moje rei narodu mojemu, i odvraali bi ih s NA ZEMLJI?
puta njihova zloga i od zloe dela njihovih. (Jeremija 23,14.17.22) I ostali ljudi koji ne bie pobijeni zlima ovima, ne pokajae se od
Ovi ljudi usnama me potuju, a srce njihovo daleko stoji od mene, dela ruku svojih da se ne poklanjaju avolima, ni idolima zlatnim i sre-
no zaludu me potuju uei naukama, zapovestima ljudskim. Jer ostavi-
brnima i mjedenima i kamenima i drvenima, koji ni mogu videti, ni uti,
ste zapovesti Boje, a drite obiaje ljudske. Ostaviste ono to je naj-
pretenije u zakonu: pravdu, milost i veru. Koji god govori: poznajem ni hoditi, niti se pokajae od ubistava svojih, ni od aranja svojih, ni od
ga, a zapovesti njegove ne dri, laa je, i u njemu istine nema. Jer je ovo kurvarstva svojega, ni od kraa svojih. (Otkrivenje 9,20-21)
ljubav Boja da zapovesti njegove drimo. (Marko 7,68; Matej 23,23; Ali ovo znaj da e u poslednje dane nastati vremena teka, jer e
1.Jovanova 2,4;5,3) ljudi postati samoivi, srebroljupci, hvalie, ponositi, hulnici, nepokorni
Da hodimo poteno kao po danu: ne u deranju i pijanstvu, ne u roditeljima, ... nagli, naduveni, koji vie mare za slasti nego za Boga,
kurvarstvu i neistoti, ne u svaanju i zavisti; nego se obucite u Gos- koji imaju oblije pobonosti a sile su se njezine odrekli, i ovih se kloni.
poda vaega Isusa Hrista; i telu ne ugaajte po eljama. Gospode, ko A svi koji hoe da ive pobono u Isusu Hristu, bie gonjeni. A zli ljudi
moe sedeti u senici tvojoj? Ko moe nastavati na svetoj gori tvojoj? Ko i varalice napredovae na gore, varajui i varajui se.
hodi bez mane, tvori pravdu i govori istinu iz srca svojega, ko ne opada uvajte se od ljudi, jer e vas oni predati sudovima, i po zbornicama
jezikom svojim, ne ini drugome zla, i ne rui blinjega svojega. Ko ne bie vas. (2.Timotiju 3,1-5.12-13; Matej 10,17)
daje srebra svojega na dobit, i ne prima mita na pravoga. (Rimljanima Ovde je trpljenje svetih, koji dre zapovesti Boje i veru Isusovu.
13,13-14; Psalam 15,1-3.5) (Otkrivenje 14,12)
Ne udi se to ti rekoh: Valja vam se nanovo roditi! (Jovan 3,7)
DA LI E NOVI SVETSKI POREDAK KONANO DONETI MIR
KAKO OSTVARITI TAKAV KARAKTER? OVEANSTVU?
Moe li Etiopljanin promeniti kou svoju, ili ris are svoje? Moete Teko onome koji gradi grad krvlju i osniva ga nepravdom.
li vi initi dobro, nauivi se initi zlo? (Jeremija 13,23)
Jer kada govore: mir je i sigurnost, tada e naii na njih iznenadna
Ja nesreni ovek! Ko e me izbaviti od tela smrti ove?
pogibija, kao bol na trudnu enu, i nee izbei. (Avakum 2,12; 1.Solu-
Pogledajte u mene i spaete se svi krajevi zemaljski, jer sam ja Bog
njanima 5,3)
i nema drugoga. (Rimljanima 7,24; Isaija 45,22)
Ali, kad se pokaza milost Boga, Spasitelja naega i ljubav njegova Teko tebi koji pustoi a tebe ne pustoe, koji ini neveru a tebi se
prema ljudima, on nas spase, ne zbog dela pravednih koje bismo mi ui- ne ini nevera; kad prestane pustoiti, bie opustoen. ... Eto, junaci
nili, nego po svome milosru i to krtenjem preporoenja i obnovljenjem njihovi viu na polju, i poslanici mirni plau gorko. Putevi opustee,
po Duhu Svetome. (Titu 3,4-5) putnici ne putuju; pokvari ugovor, odbaci gradove, ne mari za oveka.
Ja u vas oistiti od svih neistota vaih i od svih gadnih bogova Zemlja tui i ezne. (Isaija 33,1.7-9)
vaih. I dau vam novo srce, i nov u duh metnuti u vas, i izvadiu Gle, ko se ponosi, njegova dua nije prava u njemu; a pravednik e
kameno srce iz tela vaega, i dau vam srce mesno. I duh svoj metnuu od vere svoje iv biti. Kao onaj koji je i pijan i besan, tako i oholi nije
u vas, i uiniu da hodite po mojim uredbama i zakone moje da drite nikad miran; usta svoja kao grob razvaljuje, kao smrt je nezajaljiv; k
i izvrujete. I biete mi narod i ja u vam biti Bog. (Jezekilj 36,25-28) sebi on sve narode zbira, k sebi sva plemena skuplja; nee li on svima
predmet ruganja, podsmeha i uda biti? Rei e se: Teko onom koji
KOGA E SVE SNAI PROKLETSTVO ZBOG GREHA?
umnoava to nije njegovo!
Tuie zemlja i opasti, iznemoi e vasiljena; iznemoi e glava- to si ti oplenio mnoge narode, tebe e opleniti sav ostatak od naro-
ri naroda zemaljskog. Jer se zemlja oskvrni pod stanovnicima svojim, da, za krv ljudsku i za nasilje uinjeno zemlji, gradu i svima koji ive u
jer prestupie zakone, izmenie uredbe, raskidoe zavet veni. Jer e njemu. Smislio si sramotu kui svojoj da zatre mnoge narode, i ogreio
ustati narod na narod i carstvo na carstvo; i bie gladi i pomori, i zemlja si se o svoju duu. (Avakum 2,4-10)
e se tresti po svetu. (Isaija 24,4-5; Matej 24,7)
214 Prokletstvo nacije Prokletstvo nacije 215
Kada na kraju istorije grenog ljudskog roda sam Bog bude unitio je postala zatrovana. Kada su kasnije Jevreji duhovno otpali zato to
zlo, tada e se zapevati ova pesma: su postali idolopoklonici svoga hrama i svoje zemlje, hram im je bio
ta? Zar nestade tiranina? Nema vie robovanja? razruen a oni su raseljeni po celom svetu. Kada su najzad, posle skoro
Slomi Gospod tap bezbonicima, palicu vladarima ... dve hiljade godina, dobili svoju zemlju i svoj grad Jerusalim, da ne bi
Sva zemlja poiva i mirna je; pevaju iza glasa. Vesele se s tebe i jele oboavali samu zemlju zatekli su u njoj Palestince, a na mestu svog
i kedri livanski govorei: Otkako si pao ne dolazi niko da nas see! ... nekadanjeg hrama zatekli su muslimansku damiju. Nevolja koja ih je
(Isaija 14,5-8) snala istovremeno predstavlja i lek za njihovu duu. Umesto da svete
A u vreme tih careva Bog e nebeski podignuti carstvo koje se do- Boji karakter u svom srcu, oni su svetost poeli da trae u vrednostima
veka nee rasuti, i to se carstvo nee ostaviti drugome narodu; ono e svoje zemlje i svoga hrama, upravo u onim razlozima zbog kojeg su pre
satrti i ukinuti sva ta carstva, a samo e stajati doveka. (Danilo 2,44) dve hiljade godina i izgubili obeanu zemlju. Da bi ih sauvao od njiho-
ve ponositosti i vratio k sebi, Bog ih je jo odavno opomenuo:
PROKLETSTVO NACIJE Potru ponos sile vae; oboriu idole vae; i obratiu gradove vae u
Mnogi pogreno poistoveuju prokletstvo sa kaznom. Nevolje koje pusto, i razoriu svetinje vae.
nas snalaze nisu bukvalno Boja kazna, jer e, po Svetom pismu, sud I opusteu zemlju da e joj se uditi neprijatelji vai koji e iveti u
biti tek kada Isus doe da sudi ivima i mrtvima. One su prokletstvo njoj. (3.Mojs.26,19.30-33)
zbog greha i imaju pedagoku funkciju, jer nas opominju da razmilja- Na isti nain Bog postupa i sa nama. Sav na ponos postaje rtva
mo o svom duhovnom stanju (motivima koji nas pokreu) i svom odnosu naih neprijatelja. Setimo se samo ogromnog nacionalnog blaga koje
sa Bogom. je uniteno kada je bombardovana Narodna biblioteka za vreme dru-
Nevolja koja nas snalazi nije toliko loa koliko je najee loa i ne- gog svetskog rata. Bog je dozvolio da moti Svetog Save budu spaljene
zrela naa reakcija na nju. Mi uglavnom reagujemo nezrelo i na samo da bi panja ljudi bila usmerena na oboavanje ivog Boga. Potovanje
objektivno informisanje o injeninom stanju stvari. Iskuenje zahteva mrtvih je uvek izraeno u srazmeri sa nedostatkom potovanja prema
da upotrebimo razum, da se suoimo sa svojom linom odgovornou
ivim ljudima oko nas. Mrtvi ljudi nisu tako zahtevni kao ivi, pa ih
za odreenu situaciju, te da pokrenemo zdrave snage volje i odupremo
je zato mnogo lake voleti. Onoliko koliko smo nacionalne vrednosti
se iskuenju.
uinili vanijim od ljudi pripadnika sopstvene nacije, toliko su i one
Iskuenja nas zapravo primoravaju da zauzmemo stav prema njima.
postale ugroene. I svi ostali nai idoli (Kosovo, hramovi...) koje smo
Taj stav mora biti ili dobar ili lo. Time nam nevolje pomau da se opre-
uinili svetijim od Bojeg karaktera u srcima i ivotima i vrednijim od
delimo da li emo na njih reagovati destruktivnim motivima (grehom)
ili odgovoriti razumno, dakle s ljubavlju. samih ljudi, postali su rtve razliitih nevolja.
Situacija koja nas snalazi prua nam ispite duhovne zrelosti. U tim Drevne Jevrejske mudrosti kau za oveka koji svoje mrtve idole uz-
ispitima se kua nae srce, kakvi motivi nas pokreu, ili kakvim motivi- die iznad sebe samog: On je dragoceniji od svojih svetinja, jer je iv,
ma hoemo da odgovorimo. Na muci se poznaju junaci i u nevolji pravi a one nisu. (Mudrosti Solomunove 36,17)
prijatelji. Tada saznajemo kakvi smo zaista u svojoj dui, ali i bivamo Za razliku od prave duhovnosti koja zahteva reformu pobuda naih
primorani da svoje duhovno stanje izgradimo ili jo vie unizimo. Ili srca i koja prua oveku uzvien karakter, idolatrija prua oveku psi-
emo pobediti iskuenje, ili e ono pobediti nas. holoku sigurnost koja upravo uguuje onu duhovnu glad koja bi oveka
esto nas nevolja dovodi pred svren in, u kome emo se ili pokajati navela na reformu srca i karaktera. Niko nikada posmatranjem ili obo-
za odreen greh (sebinost, oholost, gordost, ...) ili emo propasti. avanjem idola nee biti ukoren za svoju sebinost, oholost, gnevljivost
Pogledajmo kakva smo iskuenja imali do sada, pa e nam biti jasno i telesnost, pa samim tim se nee ni osvedoiti o potrebu za promenom
da su ona udarala upravo u ono to je naa slabost. sopstvenog karaktera.
Setimo se deset zala koja su pogodila Egipat. Ona su udarala upravo Zato Sveto pismo kae za one koji oboavaju idole, da se ne razlikuju
po egipatskim idolima. Egipani su oboavali sunce i tri dana je gusti od svojih idola; da su slepi za istinu i gluvi da je uju, i nemi da govore
mrak obavijao njihovu zemlju. Oboavali su reku Nil i njegova voda o njoj, kao i njihovi idoli:
216 Prokletstvo nacije Prokletstvo nacije 217
Usta imaju a ne govore, oi imaju a ne vide, ui imaju a ne uju, ... Sluge! Budite pokorni sa svakim strahom gospodarima ne samo do-
Kakvi su oni, onaki su i oni koji ih grade, i svi koji se uzdaju u njih. brima i krotkima, nego i zlima. Jer je ovo ugodno pred Bogom, ako
(Psalam 135,15-18) Boga radi podnese ko alosti, stradajui na pravdi. (1.Petrova 2,18-19)
Grobovi su najvea svetinja i najstarija crkva srpskoga naroda. Potovanje autoriteta predstavlja iskuenje onima koji su bez poto-
Grob je naa najdua i najupornija vera. Jo uvek se kunemo kostima vanja, koji su oholi i buntovni. Blagoslov potovanja je da ti se produe
i grobovima, jo nemamo tvreg oslonca, boljih lekova ni vrih dani na zemlji, a prokletstvo za nepotovanje je gubitak blagoslova,
uverenja ... Zbog kostiju su ratovale drave, na kostima se drave dakle skraenje dana ivota na zemlji, putem raznih nevolja. Takvo pro-
dre, kostima su utvrene i ograene. (Matija Bekovi, Politika, 5. kletstvo je svrhovito jer navodi oveka da postane svestan svoje buntov-
jula 2002.) nosti prema autoritetima, koje inae ne bi bio svestan u normalnim uslo-
Na narod vie ljubi umrle pretke, nego ive ljude oko sebe! Mrtvi su vima. Kako nas kao naciju odlikuje
manje zahtevni nego ivi. gordost, oholost i buntovnost, nor-
Na narod vie voli srpske zemlje nego Srbe izbeglice, koji su nam malno je i oekivati da e nas sna-
odande doli i zakucali na kuna vrata da bi nam pokazali koliko je laziti nevolje koje e provocirati te
naa ljubav prema njima bila licemerna. nae slabosti. Na alost, mi nevolje
Kad god bismo stvari, zemlju ili bilo ta drugo osim samog Boga i- esto i sami nepotrebno izazivamo.
nili svetijim od ljudi, i tako padali u idolopoklonstvo, nevolja bi se obru- U susednim zemljama prisustvo
avala na nae idole, i tako nam jasno pokazivala tako njihovu nemo da stranog okupatora ne izaziva takvu
spasu sami sebe, a kamo li nas kao ljude: reakciju, dok mi sami dodajemo
Kao to posuda kojom se ovek slui postaje beskorisna kada se raz- ulje na vatru. Setimo se 27. marta. 1941. godine. Zbog iste gordosti
bije, tako je i s njihovim bogovima koji su postavljeni u hramovima. smo odbacili Trojni pakt koji je sa nama bio uspostavljen pod neverovat-
Oi su im pune praine to je diu noge onih koji ulaze. ... Ako ljude nim uslovima: Jugoslavija je pristupila paktu triju sila pod uslovom da
pogodi rat ili nevolja, svetenici se meusobno savetuju gde da se s za sve vreme trajanja rata Nemaka i Italija ne trae prelaz niti prevoz
njima sakriju; kako ne uvideti da to nisu bogovi kad ni sami sebe ne svojih trupa preko jugoslovenske teritorije. (Politika, 25. Mart, 1941.)
mogu izbaviti od rata i od nevolja? ... Ali, naa molitva je tada bila Bolje grob nego rob, Bolje rat nego
Ne mogu se odbraniti ni od kradljivaca ni od razbojnika, ... Bolja su i pakt. Tom molitvom smo se molili mnogo iskrenije nego molitvom
vrata u kui koja uvaju ono to je u njoj, nego lani bogovi. (Pismo Oe nas koju smo formalno ponavljali. Nau iskrenu molitvu je avo
Jeremije proroka, apokrif Varuh 6,15-23) uo i vrlo brzo je usliio. Doao je rat i vrlo brzo pakt. Postali smo i ro-
Ovo to Bog dozvoljava da se deava sa naim hramovima na Kosovu bovi, a mnogi su zavrili u grobovima. Kroz celu istoriju stalno imamo
nije Njegova nemo ili Njegova nepravda. isto iskustvo, iz koga nikako ne elimo da primimo pouku:
I poznaete da nisam bez uzroka uinio to sam god uinio u njemu 1) Prvo nam sotona prui prividan uspeh u sukobu: uspean poe-
govori Gospod. (Jezekilj 14,23) tak kosovskog boja, uspean poetak prvog srpskog ustanka, uspena
Nevolje su svrhovite jer nas navode da reformiemo svoj karakter odbrana poetkom prvog svetskog rata, uspean 27. mart, uspeno oslo-
i da odbacimo lane bogove. Odreeni greh uvek rezultuje onim pro- baanje srpskih zemalja po Balkanu, uspeno oboren nevidljiv NATO
kletstvom koje pomae oveku da postane svestan svoga greha i da se avion, i sl.
pokaje. Kada se pokaje, prokletstvo e se od njega skloniti i on e dobiti 2) Nepoljuljan uspeh dugo vremena pothranjuje nae veliko i gordo
blagoslov. Na primer, dranje Pete zapovesti Bojeg moralnog zakona Ja, i to onoliko dugo koliko je dovoljno da:
sadri u sebi blagoslov: Potuj oca svojega i mater svoju da ti se pro- 3) Onda kada na nas neprijatelj navali u svojoj punoj snazi mi vie
due dani na zemlji, koju ti da Gospod Bog tvoj. Peta zapovest zahteva nemamo snage da se ponizimo i priznamo poraz, ili da pristanemo na
da u svojim srcima imamo potovanje prema svim autoritetima koji su bilo kakav kompromis jer bi time ponizili svoje gordo Ja. Tada zbog
iznad nas po pravu koje su na sebe preuzeli. poraza prvog srpskog ustanka (koji nije morao da ustane protiv turske
218 Prokletstvo nacije Prokletstvo nacije 219
vlasti, ve samo protiv dahija) Srbija biva desetkovana. Tada zbog po- Ako ve hoemo da se borimo protiv zla, borimo se protiv onoga
vlaenja srpske vojske preko Albanije takoe bivamo desetkovani, jer koje nosimo u sopstvenim srcima. Ono je na najvei neprijatelj.
smo bili isuvie gordi da priznamo kapitulaciju. Tada bivamo gordi da Mi nismo na pozicijama svetskih monika i nemamo mo koju oni
pristanemo na kompromisna reenja tokom poslednjeg rata (plan Z-4 je imaju, ali svako od nas ima neku svoju sferu uticaja (svoju porodicu, pri-
pruao Srbima u Hrvatskoj dravu u dravi), i bivaju nam uskraena jatelje, poznanike ...) koju moemo uiniti blagoslovenom svojim pleme-
i ona prava koja smo mogli da imamo da smo pristali na kompromis. nitim uticajem. Licemerno je da hoemo svet da spasemo, a ne inimo
Pristali smo na boravak NATO-a na Kosovu, ali tek teko ponieni i ono malo to do nas zaista stoji.
osakaeni, zato to nismo hteli da se ponizimo kada je to trebalo. Na Zla u svetu je uvek bilo i bie ga do kraja vremena Boje milosti. Ako
kraju svih tragedija mi smo uvek pristajali na kompromis, to znai da se borimo protiv njega njegovim sopstvenim principima, nita neemo
su one rtve u meuvremenu bile nepotrebne, ili potrebne samo da za- biti bolji od onih protiv kojih se borimo, a navui emo zlo i na one koji
dovolje nae veliko Ja. su bili nevini pored nas.
Istorija nas ui: nikada samom inatskom borbom nismo izvojevali Uzmimo za primer jevrejski narod i njegov poloaj za vreme rimske
slobodu ona je uvek dola kao plod kompromisa ili neke intervencije okupacije. Isus je rekao:
sa strane. A onu slobodu i nacionalna prava koja bismo ratom na kratko Moje carstvo nije od ovoga sveta I ne bojte se onih koji ubijaju
i ostvarili, u miru bismo vrlo brzo izgubili. Bog nikada nije mogao niti telo a due ne mogu ubiti Ne branite se oda zla, ... kada vas poteraju iz
e moi da blagoslovi delo koje je pokrenuto povreenim ponosom, oho- jednog mesta, idite u drugo... (Jovan 18,36; Matej 10,28; 5,39; 10,23)
lou i buntovnou. No, esto ujemo pitanja: To iskuenje Jevreji nisu mogli da podnesu. Njihova ohola i slavolju-
Zar treba da budemo kao neke druge nacije koje radosno sa cve- biva priroda nije mogla da podnese rimski jaram, zato to su bili u jarmu
em doekuju svoje okupatore? Da li treba da se poklonimo Americi i same oholosti i slavoljublja. Rimski jaram je trebalo da im pomogne
NATO-u da bismo im pokazali hriansku ljubav i potovanje? da uvide svoj stvarni karakter, svoje ropstvo grehu i da shvate potrebu
Da bismo shvatili odgovor na ova pitanja treba da napravimo razli- za svojim isceljenjem. No, umesto da krenu u borbu protiv sopstvenih
ku izmeu potovanja oveka i potovanja principa. Jedno je potovati greha, oni su razmiljali kako da proteraju Rimljane. Samog Isusa po-
grenika, a drugo potovati greh. Jedno je voleti zabludelog, a drugo vo- slali su na krst, jer im se vie svidelo carstvo ovoga sveta, nego carstvo
leti zabludu. Koji su gresi i zablude Amerike i Novog Svetskog Poretka? Boje.
Najvei greh Amerike je greh materijalizma, gde materijalne vred- Njihova buntovnost desetkovala je njihovu naciju, Jerusalim je usko-
nosti nisu sredstvo sluenja drugome, nego su krajnji cilj kome slui ro bio razoren a oni su bili raseljeni po svetu da bi skoro dve hiljade go-
svaki ovek. Greh moi i prisile je greh Novog Svetskog Poretka koji dina iveli bez svoje drave za iji opstanak su svojevremeno rtvovali
politikim, simptomatskim reenjima eli da ostvari mir i jedinstvo o- Isusa Hrista. Tvrdnja da se staraju za slobodu i blagostanje svoje nacije
veanstva. Amerika muzika i umetnost, grena zadovoljstva, sebinost bila je samo izgovor za mrnju i bunt prema rimskom okupatoru i ostale
i materijalizam, nisu li postali i nai gresi? Nisu li nai ljudi pretekli strasti njihove nepreporoene prirode.
Zapad u gotovo svim vrstama zloina? U nordijskim zemljama severne ta je bila sutina njihovog sukoba sa Isusom?
Evrope, sve do pojave Jugoslovena, razni proizvodi su se prodavali na Isus je svojim besprekornim ivotom i neoborivom istinom raskrin-
trgovima i ulicama bez prodavaca. Prisila i totalitarna reenja koja sami kavao slavoljubive porive i licemernu pobonost naroda. Pozivajui se
primenjujemo na lokalnom planu, nisu li identina i jo gora od onih na autoritet Staroga zaveta (Zakona i Proroka) on je naglasio Jevrejima
koja na globalnom planu zastupa NATO?! da ovek ne postoji radi zakona ve zakon radi oveka. Primerom sa
Na alost, mi smo se Americi i principima Novog Svetskog Poretka svetim hlebovima koji su bili posveeni samo za slubu Boju, a koje
jo odavno poklonili. Oni samo trae da im se mi sada poklonimo i je David pojeo jer je bio gladan, pa opet zbog toga nije bio kriv, Isus je
formalno. Da li emo im se odupreti kada smo na njihovom terenu? potvrdio da je svetost karaktera iznad svetosti samih stvari i samih re-
Hoe li Bog blagosloviti na bunt protiv formalnog poklanjanja Novom ligioznih rituala. Time je uputio ukor protiv jevrejskog idolopoklonstva
svetskom poretku? i fanatizma.
220 Prokletstvo nacije Prokletstvo nacije 221
Isus je ukorio i jevrejski nacionalizam, pokazujui im da treba da se pokazivao revnost ali bez naglosti, doslednost bez tvrdoglavosti, dobro-
pokoravaju ak i svojim neprijateljima po pitanjima koja nisu duhovnog instvo bez slabosti, nenost i saoseajnost bez sentimentalnosti.
karaktera. Dajte caru carevo a Bogu Boje. (Matej 22,21) Oseajui da Da li imamo primer kako se neko suprotstavljao nepravdama vlasti a
gube svoj uticaj nad narodom, jevrejski svetenici su, tobo zaintere- da je bio pokrenut Hristovim duhom?
sovani da sauvaju svoj narod od slabljenja pred rimskim okupatorom, Jevrejski narod je jedno vreme bio u ropstvu midsko-persijskog car-
uzviknuli bolje da jedan ovek umre za narod nego da itav narod pro- stva. Za vreme midsko-persijskog cara Asvira, Aman je bio prvi do cara
padne (Jovan 11,50). Da bi ga poslali u smrt, Isusa su optuili pred rim- i zato je naredio da svako ko ga sretne mora da mu se pokloni. Jedan
skim vlastima da sebe proglaava drugim carem pored Cezara. Kada ih Jevrejin, Mardohej, koji je bio u slubi blizu cara, nije hteo da se pokloni
je Pilat pitao da li ele da im pusti jevrejskog Cara, oni su odgovorili da Amanu. Kada je Aman saznao za razloge njegove nepokornosti, odluio
nemaju drugog cara osim Cezara. Tako se raskrinkalo njihovo licemer- je da se pogubi ne samo Mardohej, ve itav jevrejski narod.
stvo. Navodno su eleli da sauvaju svoj narod od rimskog okupatora, Da li je taj Jevrejin bio fanatik koji je svojom ludou i svojim inatom
a priznali su Cezara za svog cara samo da bi sauvali svoje pozicije. doveo opstanak celog jednog naroda u pitanje? Mardohej nije hteo da se
Njihova ravnodunost prema Izrailju videla se kada su u svome prkosu pokloni Amanu zbog principa sopstvenog verovanja. Prve dve zapovesti
olako i neodgovorno uzviknuli: Krv njegova na nas i nau decu (Matej Bojeg Dekaloga zabranjuju da se ovek klanja bilo kome drugome do
27,25). Tako se opet pokazala njihova licemerna zainteresovanost sa spas Bogu. Na primer, apostol Jovan se dva puta poklonio anelu, i oba puta
Izrailja. Pokrenut uzbuenjem prkosa i bunta, izrailjski narod je prihva- je bio ukoren reima Bogu se pokloni! (Otkrivenje 19,10; 22,8). Takoe,
tio taj uzvik i usvojio ga kao uzrok budueg vekovnog prokletstva. Lice- kada se neznaboac Kornelije poklonio apostolu Petru, bio je ukoren
merstvo religioznih i nacionalnih voa koji su odbacili Hrista moemo i reima: Ustani, i ja sam ovek. (Dela 10,26)
danas primetiti kod mnogih koji sebe smatraju nacionalnim patriotama. Kada je Aman saznao da jevrejska vera zabranjuje klanjanje bilo
Oni se predstavljaju kao uvari nacije, ali e tu istu naciju biti skloni da kome drugom no boanskom autoritetu, odluio je da istrebi ceo je-
rtvuju da bi sauvali svoje poloaje i svoje sebine interese. Laskajui vrejski narod. Naredba koju je zatim usvojio persijski car i razaslao po
nacionalnom ponosu i fanatizmu, oni navode i na narod da radi ognji- celom svetu, slina je odlukama koje Ujedinjene nacije donose da bi
ta i irilice rtvuje svoje ivote, kao da ovek postoji radi nacionalnih opravdale svoje mirotvorne akcije:
vrednosti, a ne vrednosti radi oveka. Veliki car Asvir upraviteljima sto i dvadeset i sedam pokrajina ...
Jevreji su, da bi toboe sauvali svoju naciju od loeg uticaja nezna- ovako pie: Budui da imam vlast nad mnogim narodima, i gospod-
boakog Rima, rtvovali Hrista, a samim tim su rtvovali i sve duhov- stvo nad svim svetom, odluih, ne zanesen oholou moi, nego u
ne vrednosti (istinu, potenje, poniznost, krotost, ...). Mi, takoe, da bi elji da uvek blago i oveno vladam, dati podanicima spokojan ivot
sauvali svoju naciju, pokazujemo spremnost da rtvujemo sve duhovne i pruiti carstvu blagostanje i slobodu kretanja po njemu, i uvrstiti
vrednosti, i samim tim unitavamo temelj opstanka nacije. Borei se mir za kojim svi ljudi eznu.
protiv sveta njegovim sopstvenim grenim principima mi mu postajemo Poto sam upitao savetnike kako bi se to moglo ostvariti, Aman je
sve sliniji. Zlo gajimo u svojim srcima, i ako budemo postali formalni ukazao na to da se meu ostale narode sveta zavukao jedan neprija-
pobednici u ovom ratu, kasnije nam nee trebati nikakav spoljni nepri- teljski narod, svojim zakonima sa svima sukobljen, narod koji veno
jatelj sami emo sebe da unitimo. prezire careve odluke tako da se ne moe uvrstiti zajedniko carstvo
Ako hoemo da Bog blagoslovi na odbrambeni rat, moramo pre kojim inae besprekorno upravljamo.
toga izvojevati pobedu u duhovnom ratu protiv sopstvenih greha. Ume- Ustanovili smo, dakle, da je samo taj narod neprekidno u sukobu sa
sto oholosti i bunta pokaimo krotost i poniznost. Umesto tolerantnosti svim ljudima, da se istie nainom ivota to odstupa od zakona,
prema grehu pokaimo tolerantnost prema grenicima. A umesto prezi- da zbog neslaganja sa naim idejama ini najgora nedela tako da se
ra prema grenicima pokaimo prezir prema samom grehu. carstvo ne moe uvrstiti. Zato nareujemo da se zajedno sa enama
Upornost i dostojanstvo jesu vrline ako nisu izgovor za buntovnost i i decom, neprijateljskim maevima bez ikakvog saaljenja i milosti
ponositost. Hristos je otkrio svetu karakter sile ali i trpljenja, snage ali potpuno iskorene. Tako e se, ... ubudue za sva vremena nai poslovi
i nenosti, velianstva ali i krotosti, dostojanstva ali i poniznosti. On je moi odvijati postojano i nesmetano. (Jestira 3. Septuaginta)
222 Prokletstvo nacije Prokletstvo nacije 223
Sam Mardohej se osetio odgovornim to je svojim potovanjem Bo- i pokajali za svoje grehe. Boje provienje je navelo samog persijskog
jeg zakona navukao zlo na sve Jevreje. On se nije hvalisao to e Jevre- cara da zlo sa Jevreja prebaci na one koji su hteli da nad njima izvre
ji zbog njegovog postupka rtvovati svoje ivote. Preispitujui pobude genocid i da Jevrejima daruje slobodu. To bi moglo biti i nae iskustvo,
svoga srca, on se ponizio pred Bogom postei u prahu i pepelu. kada bismo se ponizili pred Bogom i pokajali za svoje grehe. Meutim,
A zatim je uputio molitvu Bogu koja otkriva njegove plemenite po- kakve su nae pobude?
bude: Da li imamo toliko ljubavi prema svome narodu da bismo kao i Mar-
Tebi je sve poznato; ti zna, Gospode: nisam pao niice pred baha- dohej mogli da izjavimo pred Bogom: Ti zna da bih za spas Izraela bio
tog Amana, ali ne iz drskosti, ni iz oholosti, ni iz astoljublja. voljan i tabane njegove celivati.
Ti zna da bih za spas Izraela bio voljan i tabane njegove celivati. Da li bi nae nacionalne voe, koje su ovaj narod povele u rat, bile
To sam uinio zato da ne metnem ast koja se iskazuje oveku iznad spremne da iz ljubavi prema tom istom narodu, za njegovo spasenje ce-
one koja se iskazuje Bogu... livaju tabane nekom Albancu, Hrvatu ili Amerikancu?
Neu pasti niice ni pred kim, nego samo pred tobom, moj Gospode, ta bi nam te voe odgovorile kada bismo im postavili pitanje: Da
i to ne inim iz oholosti. li toliko volite Srbe da bi ste bili spremni da se toliko ponizite za dobro
nacije? Ili toliko volite svoje veliko i gordo Ja, da biste rtvovali itavu
Sada, Gospode, Boe, Care, Boe Avramov, potedi narod svoj, jer naciju, samo da se ne biste morali poniziti pred svojim neprijateljem?!
gledaju samo kako bi nas istrebili: ele da unite ono to je od poet-
Odgovor na ovo pitanje moemo preutati, ali ne moemo izbei
ka bila tvoja batina.
onda kada na nas navale teka iskuenja susreta sa nepravdom koja vla-
Nemoj zanemariti svoju svojinu koju si oslobodio iz egipatske ze- da na ovoj planeti. Ta iskuenja nas navode da shvatimo pravi karakter
mlje! naih motiva, da se za njih zatim pokajemo, ili da u svojoj povreenoj
Uslii molitvu moju, budi milostiv nasledstvu svome i u veselje pro- sujeti, mrnji i inatu izgorimo do kraja. Ili emo se sami poniziti, ili
meni pla na, da bismo, ostavi ivi, mogli hvalospevima slaviti ime emo svojom gordou i inatom nastaviti da i dalje kroz istoriju budemo
tvoje i nemoj dopustiti da ieznu usta onih koji te hvale, o Gospode! poniavani, kao to smo to bili do sada.
I sav je Izrael vapio svom snagom svojom, jer je smrt bila pred oima
njihovim. LASKANJE SUJETI
Umesto da se zainati i uzoholi, jevrejski narod se ponizio pred Bo-
gom i pokajao za svoje grehe, da bi sa njega otilo prokletstvo. Proroci tvoji prorokovae ti la i bezumlje, i ne otkrivae bezakonja
Cela ta borba i pobeda sadrana je u prorokom snu koji je pre svih tvojega da bi odvratili ropstvo tvoje, nego ti kazivae utvare lane i
tih dogaaja usnio Mardohej, a koji je predslika sudbine Bojeg naroda koje e te prognati. (Pla Jeremijin 2,14)
pred kraj grenoga sveta: Mnogi smatraju da kroz istoriju stradamo zato to smo nebeski na-
Ovo je njegov san. Evo: krici i buka, grmljavina i zemljotres; pome- rod. isto jevanelje nije omiljeno zato to ne laska ljudskoj sujeti, ali
tenost na zemlji. Zatim: dva ogromna zmaja, oba spremna za borbu, su zato omiljene prie koje pothranjuju megalomaniju, pobuuju prezir
breku snano. Na to brektanje svaki se narod pripremi za rat kako prema svemu to je tue, i koje odgovornost za nesreu nacije prebacuju
bi se borio protiv naroda pravednih. Bio je dan mraka i tame, jada i na nekog drugog.
peali, emera i velike pometenosti na zemlji. Sav narod pravednih, Rei jednog pravoslavnog svetenika koje laskaju nacionalnoj sujeti:
snuden od straha pred vlastitom nesreom, spremi se na propast Na jezivom putu kojim je srbski narod kroz poslednjih 800 godina
i zavapi k Bogu. Od tog njihovog vapaja neki mali izvor poraste u iao, putovo je bio Isus Hristos. ... I svi e vas omrznuti mojega
ogromnu reku, obilnu vodom. Ogranu svetlo i sunce te se ponieni imena radi, rekao je Spasitelj svojim apostolima. To se naravno i
uzvisie i prodree mone. zbilo na apostolima. Ali se bukvalno zbilo i nad Srbima, kao glavnim
Bog je ve imao u svom provienju od ranije pripremljeno reenje za nosiocima krsta Hristova na Balkanu i u Austriji. Inoverna Turska
ovu teku krizu, ali od njega ne bi bilo nita da se Jevreji nisu ponizili i krivoverna Austrija mrzele su Srbe vie od svih ostalih naroda u
224 Prokletstvo nacije Prokletstvo nacije 225
svojim granicama. I Srbima je bilo teko i preteko. ... Hristos je za Na narod koji je pet puta kroz istoriju krtavan, jo uvek ne pokazuje
Srbe bio sam smisao ivota i borbe, i stradanja i umiranja i slobo- elementarne odlike hrianske vere, da bi se na bilo koji nain uopte
de i obnove i rada. Smisao crkve, smisao drave, smisao porodice, mogao dovoditi u vezu sa linou i karakterom Isusa Hrista i samim
smisao oveka. Ni jedan narod nije tako smiljeno i neno ukrasio tim smeo nazivati njegovi imenom hrianskim narodom.
praznike Hristove naroitim dirljivim obiajima kao srbski narod. Glavni pokretaki motivi religiozne revnosti ljudi zapadnog Balkana
Zamislite Boi i Bogojavljenje, pa Veliki Petak i Vaskrs, pa Va- jesu gordost, oholost, inat i buntovnost, koji su u samom hrianstvu
znesenje i Trojiin dan, i Preobraenje i Krstov dan. Sve je okie- proglaeni najveim gresima, i koji su sasvim suprotni karakteru Isusa
no krasnim obiajima kao lepo istkani ilim. Isto su tako iskieni i Hrista, za koga Sveto pismo kae da greha ne uini, niti se nae pre-
praznici Bogorodiini. Nikome u nebeskom svetu nisu Srbi podigli vara u ustima Njegovim; Koji ne psova kad Ga psovae; ne preti kad
toliko crkava koliko Prisnodjevi Mariji. Pa jo kako su Srbi nauili strada; nego se oslanjae na Onog koji pravo sudi; (1.Petrova 2,22-23)
da praznuju i vole svece Boje, naroito svoje krsne slave. Zaista kao I koji poziva svoje sledbenike reima: Uzmite jaram moj na sebe, i
niko u svetu. Dui Srbinovoj nebeski svet je bio od vajkada blii i pri- nauite se od mene; jer sam ja krotak i smeran u srcu, i nai ete pokoj
sniji od zemaljskoga. U tome svetu on je uvek gledao mnogobrojniju duama svojim. (Matej 11,29) Blago krotkima, jer e naslediti zemlju;
rodbinu nego na zemlji. Zato se toliko i sea svojih umrlih, pali svee uli ste da je kazano: Oko za oko, i zub za zub. A ja vam kaem da se
i ini pomene. ... Tamo, samo tamo gde je velika Nebeska Srbija. Aj, ne branite oda zla, nego ako te ko udari po desnom tvom obrazu, obrni
ta Velika Nebeska Srbija! Ona predstavlja ve odavno ostvareni ide- mu i drugi; (Matej 5,5.38-39)
al Velike Srbije. Verujemo da je u njoj vie od sto miliona krtenih Kako ga gordost navodi na bunt prema autoritetima, na ovek nije
Srba, koji u zemaljskom veku Hristu sluie ili za Hrista stradae, u stanju da podnese veru u autoritet koji je iznad njegovog sopstvenog
kroz vekove i vekove. Verujemo po evangelski, da e neki narodi, autoriteta. Zato je njemu vera u Hristovu linost sasvim strana.
daleko vei od srbskog na zemlji, biti manji u Carstvu Nebeskom. ... Ako e da upuuje kakve hvalospeve, on e ih upuivati svojoj veri,
A u ruskim narodnim priama uvek je prezreni i glupi Ivanuka svojim junacima, svojoj zemlji, svojim hramovima, i kroz njih e hvaliti
na kraju morao spasavati svoju brau, koja su se pravila pametnija samog sebe, dok mu je velianje i hvaljenje samog Boga strano i u suko-
od njega. Tako e pravoslavni Sloveni sa ostalim pravoslavnim naro- bu sa sopstvenom gordou.
dima, kao mrzan i prezreni Ivanuka spasavati obe hemisfere sveta, Ista gordost navodi pagane da oboavaju razne ivotinje (abe, ma-
istok i zapad. ... U svojoj pravolinijnosti i istorijskoj doslednosti Srbi ke, zmije) i razne predmete (slike i kipove svojih boanstava), jer se pred
su nadmaili i Ruse, da ne govorimo o drugim pravoslavnim narodi- njima ne oseaju ponieno, kako bi se oseali ponieno pred svemonim
ma, konjukturistima u bezbroj odsudnih momenata. Bogom. Slino gordim paganima, i na ovek, da bi izbegao ponienje,
radije hvali crkvene relikvije i samu veru, nego samog Hrista. Kada bi
DA LI JE NA NAROD HRIANSKI NAROD? se u sledeem hvalospevu krstu, pojam krsta zamenio sa pojmom Hri-
sta, tekst bi dobio hrianski smisao:
Istina, vi oseate, poput svakog oveka koji zaista razmilja, da po-
Krst je spasenje Crkve, ... Krst je izbavljanje nae od zala koja nas
stoji neto neodredljivo, neto suvie uzvieno da bi se pojmilo, nad
snalaze i poetak darovanih nam blaga; Krst je izmirenje sa Bogom
nama, neto to natkriljuje svet i upravlja njime. Meutim vi niste re-
protivnika ... Krst je sruio neprijateljstvo izmeu Boga i ljudi, iz-
ligiozni. Niste mogli da prihvatite Boga kakav je u Bibliji, pretvorili
vrio izmirenje, Krst je razdrao napisane nae grehe... otvorio raj,
ste ga u venog i svemonog glavara svog naroda. Ako bih mogao da
uveo u njega pokajanog razbojnika i rod ljudski, koji je bio gotov da
u ovoj oblasti upotrebim trivijalan izraz, rado bih rekao da va bog
propadne. (Jovan Zlatousti)
nosi oklop i bradu Kraljevia Marka, ajkau vaeg ratnika sa Cera
i Jadra, Kajmakalana i Dobrog polja. Popovi vam nisu bili niti jesu Gordom srcu je lake da velia i hvali tvar, nego uzvienog Tvorca,
crkveni ljudi, ve vatreni rodoljubi sa svim vrlinama i manama vaeg jer se pred tvari osea veliko i mono, a pred Tvorcem ponieno.
naroda. (Aribald Rajs, ujte Srbi, 1928. godina) Govorei o takvom psiholokom tipu kod naih ljudi Gerhard Geze-
man kae njemu se ini da sebe omalovaava kad ma koga hvali. Zato
226 Prokletstvo nacije Prokletstvo nacije 227
je centralna linost hrianstva Isus Hristos potpuno zanemarena i U Stefanovom poslednjem govoru centralna linost je Bog koji je
marginalizovana u religiji zapadnog Balkana. Opsovati Boga se ne sma- pokazivao ljubav prema jevrejskom narodu i koji je od istog tog naroda
tra tako stranim kao uvrediti neije ime, pretke, naciju ili veru. odbaen. Stefanove poslednje rei stavljaju u prvi plan Hristovu linost
Tipian predstavnik zapadno balkanske interpretacije religije jeste i otkrivaju duh ljubavi i pratanja prema onima koji ga kamenuju:
Petar Drugi Petrovi Njego. Vladika Nikolaj Velimirovi kae za Nje- ... A on, pun Duha Svetoga, pogleda na nebo i vide slavu Boiju i
goa: Isusa gde stoji s desne strane Bogu, i ree: Evo vidim nebesa otvorena
Hristologija Njegoeva je gotovo rudimentarna. Nikad ni jedan sve- i Sina oveijega gde stoji s desne strane Bogu. A oni povikavi iza
tenik hrianski nije manje rekao o Hristu nego ovaj cetinjski prvo- glasa zatisnue ui svoje, i navalie jednoduno na njega, pa izbacivi
svetenik. (Nikolaj Velimirovi, Religija Njegoeva 1921, str 135) ga izvan grada stadoe ga kamenovati. ... I kamenovahu Stefana, koji
se moljae Bogu i govorae: Gospode Isuse, primi duh moj! Onda kle-
Zapazimo kako antropolog Vladimir Dvornikovi opisuje Njegoev
e na kolena i povika iza glasa: Gospode, ne uraunaj im greh ovaj! I
odnos prema boanskoj linosti:
ovo rekavi, usnu. (Dela apostolska 7. gl.)
Njego, filozof te religije, nema nikakvog dubljeg odnosa prema li- U mnogim sluajevima muenikog stradanja jasno se vidi da na
nosti Hristovoj. (KJ 970) hrianin strada iz motiva koji su strani duhu Hristovog jevanelja.
Na ovek e pokazati spremnost da strada za svoju hriansku veru, Umesto ljubavi, milosti i pratanja on u stradanju za svoju veru otkriva
ali ne i za centralnu linost hrianstva samog Isusa Hrista. prkos, bunt, mrnju i nepotovanje.
Moda to najbolje otkriva primer muenitva akona Avakuma, koji Od muenika Vukaina iz hercegovakog mesta Klepci, ustae su
je poreklom iz bosanskog Knez Polja, ispod Kozare. Posle neuspele traile da glasno vikne iveo poglavnik Ante Paveli! inae e ga
Hadi-Prodanove bune on je zajedno sa ostalim zarobljenicima odveden ubiti. Poslunost zahtevu nije znaila odricanje od hrianskih principa,
u Beograd gde su pobunjenici radi opomene narodu nabijani na kolac. ve poslunost Isusovim reima o blagosiljanju neprijatelja. Ali, Vuka-
Imao je priliku da spase ivot ukoliko se odrekne svoje vere i primi in je odgovorio: Samo ti, dijete, radi svoj posao. Ustaa mu je potom
islam. On je taj predlog odbio i zapevao: Nema bolje vere od hrian- odrezao uvo i ponovio svoj zahtev. Vukain je ponovio svoj odgovor.
ske! Srb je Hristov, raduje se smrti; ... Skoro ete i vi dolijati Bog je Poto mu je odsekao i drugo uvo i nos, ustaa mu je ponovio svoj zahtev
svedok i Njegova pravda! ... da usklikne poglavniku. Vukain je ponovo rekao iste rei: Samo ti,
Zapazimo da on ne velia Hristovu linost, ve samu hriansku dijete, radi svoj posao! Ustaa ga je tada ubio. Pria kae da je ustaa
veru. Zapazimo i to da akon Avakum ne peva o Bojem karakteru, ve posle toga poludeo.
o karakteru svoje nacije, to je takoe drugaije od, na primer, apostola Ovakav primer stradanja nije bio u stanju da u srcu neprijatelja pobu-
Pavla koji uzdie Hristovu linost iznad zajednice svetih: Jer mi ne di ljubav, jer pobude onoga koji strada nisu izraz ljubavi prema Hristu i
propovedamo sebe, nego propovedamo Isusa Hrista, Gospoda naega. odbrane hrianskih naela, ve su izraz odbrane povreenog gordog Ja.
(2. Korinanima 4,5) Na kraju Avakum govori osvetnike rei Skoro Hristov duh ophoenja prema neprijatelju je sasvim suprotan. On je
ete i vi dolijati..., to je takoe tipina odlika neprosveenih pagana, pokazivao ljubav i prema onima koji su Ga pljuvali u lice. Judi je oprao
sasvim suprotna Hristovom uenju o ljubavi i blagosiljanju neprijatelja. noge pred sam in njegovog izdajstva. A u samom trenutku izdaje, Isus
Sveto pismo uzdie karakter ljubavi iznad samog ina muenitva, koje je Judu nazvao prijateljem. Kada je raspet na krstu sluao uvrede, Hri-
moe biti odlika i nepreporoene telesne prirode: stos se molio Ocu za svoje neprijatelje: Oprosti im jer ne znaju ta rade.
I ako razdam sve imanje svoje, i ako predam telo svoje da se saee, Svoju ljubav otkrio je najvie onima koji su najdublje pali, jer ljubav je
a ljubavi nemam, nita mi ne vredi. (1. Korinanima 13,3) najpotrebnija onima koji je najmanje imaju. On proe inei dobro,
Avakumovo stradanje se veoma razlikuje od, na primer, stradanja isceljujui sve koje avo bee nadvladao. (Dela 10,38) Ne psova kada
Isusovog uenika Stefana, koji strada ne zbog neke oruane pobune, ve ga psovae; ne preti kad strada. (1.Petrova 2,23) Svojim sledbenicima,
zbog toga to svoju brau poziva na pokajanje. koji se po Njemu nazivaju hriani, ostavio je i svoj primer i uputio rei:
228 Prokletstvo nacije Prokletstvo nacije 229
Ljubite neprijatelje svoje, blagosiljajte one koji vas kunu, inite do- vo je ponaanje nastrano. ... Zato ga iskuajmo porugom i mukom da
bro onima koji vas mrze i molite se za one koji vas vreaju i gone. Da istraimo blagost njegovu i da prosudimo strpljivost njegovu. (Mu-
budete sinovi Oca svojega koji je na nebesima; jer On svojim suncem drosti 2,19-21)
obasjava i zle i dobre; i daje dad pravednima i nepravednima. Jer Mislim da su mnogi ljudi to iskusili. Svom svojom duom eleo
ako ljubite one koji vas ljube, kakvu platu imate? Ne ine li tako i sam da budem dobar; ali sam bio mlad, imao sam svojih strasti, a bio
carinici? I ako Boga nazivate samo svojoj brai, ta odvie inite? Ne sam sam, potpuno sam kada sam traio dobro. Svaki put kada sam
ine li tako i neznaboci? (Matej 5,43-47) pokuavao da iskaem ono to je izraavalo moje najiskrenije elje
to da hou da budem dobar moralno nailazio sam na prezir i
RAZLIKA IZMEU STRADANJA ZBOG ISPRAVNOSTI I podsmeh; a kad sam se odavao prljavim strastima, hvalili su me i
STRADANJA ZBOG PROKLETSTVA (ZBOG GREHA) podsticali. ... Ne mogu a da se tih godina ne setim bez uasa, mrnje
Jer je ovo ugodno pred Bogom ako Boga radi podnese ko alosti i bola u srcu. Ubijao sam ljude u ratu, izazivao na dvoboje da bih
stradajui na pravdi. Jer kakva je hvala ako za krivicu muke trpite? ubio, gubio na kartama, erdao trud muika, tukao ih, bludniio, va-
Nego ako dobro inei muke trpite, ovo je ugodno pred Bogom, jer rao. La, lopovluk, preljube svake vrste, pijanenje, nasilje, ubistvo
ste na to i pozvani. (1.Petrova 2,19-20) ... Nije bilo prestupa koji nisam vrio i zbog svega toga su me moji
Kao to vidimo, po Svetom pismu stradanje moe da ima dva uzro- vrnjaci hvalili, smatrali me i smatraju za vrlo moralnog oveka. ...
ka. Ono je ili posledica prokletstva zbog greha, ili je posledica vernosti (Lav Nikolajevi Tolstoj, Publicistiki spisi, str. 55-56)
Bogu. U prvom sluaju, stradanje predstavlja iskuenje u kojem nae Zbog svog rada na duhovnoj reformi nacije, borbi protiv plemenske
nepokajano Ja doivljava svoje ponienje, a u drugom sluaju, ono pred- zavaenosti, krvne osvete, krae, klevetanja, poronosti i drugih zala,
stavlja priliku da pokaemo stvarnu krotost, poniznost i druge plemeni- Njegoev stric, vladika Petar Prvi Petrovi, nije prolazio bez problema i
te karakterne osobine Hristovog duha u nama. sukoba sa drugima. U svojoj poslanici Njeguima 1827. godine on pie:
Ja sam mnoini omrznuo, zato to alim nejaku sirotinju od napasti
UZROK STRADANJA i samovoljstva i zato to govorim pravo, ali Bog pravdu ljubi... govo-
a) Ljudi koji stradaju obino kau: Da ima Boga ne bi On ovo zlo riti u pravo, dok god srce u mene kuca!
dozvolio!. Pa ako ve veruju da postoji Bog, da li se pitaju ive li u Na osnovu kleveta koje je o njemu uo, Sveti Sinod Ruske Pravo-
skladu sa Njegovom voljom? Odupiru li se ivotnim iskuenjima? Ako slavne Crkve ga je optuio da je uinio smrtni greh time to je, da bi
ne, onda je njihov bog bog ovoga sveta avo! Mnogima se moe spasao narod od gladi, zaloio neke crkvene stvari kod trgovca u Boki.
rei: Ko s avolom tikve sadi, o glavu mu se lupaju. Takoe je optuen da je svoj narod ostavio bez zakona, da retko kad
Greh rezultuje prokletstvom. Same nevolje koje nas snalaze zahte- odlazi u crkvu, da su mu manastiri opusteli, da se deca na krtenju ne
vaju od nas odreenu reakciju. Ukoliko na nevolje reagujemo zrelo, one pomazuju svetim mirom, a crkvene knjige, poslane iz Rusije, uopte ne
nas tada izgrauju, a ukoliko na njih reagujemo nezrelo (greno), one itaju. Petar Prvi Petrovi je optuen kao domai izdajnik, opasnost
nas jo vie moralno i duevno degradiraju. za hriansku veru u Crnoj Gori i Brdima. Prozvan je uiteljem zla i
b) Progonstvo zbog pravednog ivota nastaje zato to moralni zahtevi razvrata. Nameru sinoda da se ustolii drugi vladika a da Petar Prvi Pe-
koje takav ivot otkriva predstavljaju ukor za grehe sveta. trovi bude na prevaru laom prebaen do Petrograda, da bi bio strpan
U Mudrostima Solomunovim vidimo kako nepravednik doivljava u zatvor i proteran u Sibir, spreio je sam narod, odbivi da primi carske
ukor u susretu sa pravednikom, kako ga zbog toga mrzi i kako pokuava poslanike. U pismima kojim su crnogorski glavari branili svog vladiku
da obezvredi njegovu dobrotu: od optubi Sinoda pisalo je:
Postavimo zasedu pravedniku jer nam smeta i protivi se naem po- Na arhijerej nije zasluio da bi u njegovoj kui i sopstvenoj neza-
naanju, prebacuje nam prestupe protiv Zakona i napominje kako visnosti mogao iko s njim tako tiranski postupati, jer dok smo mi
izdadosmo svoju nauku. On je ukor utelovljeni naim mislima, sama ivi nikakva sila ljudska nije u stanju njemu slinu nepriliku uiniti.
njegova pojava titi nau duu. ivot njegov nije kao u ostalih i njego- Sveti oci optuuju naega vladiku zbog lenjosti i misle da on ima
230 Prokletstvo nacije Prokletstvo nacije 231
onu veliinu kao oni u Rusiji, koji se vozaju na pozlaenim koijama Mnogi e rei meni u onaj dan: Gospode! Gospode! Nismo li u ime
i imaju vremena da se u svetom slunju upranjavaju. Toga nema kod tvoje prorokovali i tvojim imenom avole izgonili, i tvojim imenom
nas: na vladika obilazi svoju pastvu pjeice po besputnim krajevima udesa mnoga tvorili? I tada u im ja kazati: Nikada vas nisam znao;
i s krvavim znojem. idite od mene koji inite bezakonje. Svaki dakle koji slua ove moje
Isus izrie blagoslov nad svima onima koji bivaju omraeni i progo- rei i izvruje ih, kazau da je kao mudar ovek koji sazida kuu
njeni Gospoda radi: svoju na kamenu. I udari dad, i dooe vode, i dunue vetrovi, i na-
Blago vama ako vas uzasramote i usprogone i reku na vas svakoja- padoe na kuu onu, i ne pade; jer bee utvrena na kamenu.
ke rave rei laui, mene radi. Radujte se i veselite se, jer je velika A svaki koji slua ove moje rei a ne izvruje ih, on e biti kao ovek
plata vaa na nebesima, jer su tako progonili proroke pre vas. (Matej lud koji sazida kuu svoju na pesku: i udari dad, i dooe vode, i
5,11-12) dunue vetrovi, i udarie u kuu onu, i pade, i raspade se strano.
Ljudi koji ive nemoralno nisu prezreni od veine, kao to su pre- (Matej 7,22-27)
zreni oni koji svojim ivotom i svojom naukom ukoravaju grehe sveta. b) Progonstvo i stradanje vernih ljudi ima za cilj da otkrije boanski
Istina raskrinkava izgovore za zlo, pa kako je zabluda nemona u suko- duh i karakter u srcima onih koji stradaju, i da njihovim primerom po-
bu sa istinom, jedini nain kojim grean ovek moe da se suprotstavi takne i Hristove neprijatelje na pokajanje. Takoe, svrha stradanja je i
istini jeste da se bori protiv njenih zastupnika. Zato je Isus pripremio da ospori sotonine optube protiv vernih, kojima ih on optuuje da su
svoje uenike na progonstvo i podsetio ih da samo lani proroci bivaju verni Bogu iz loih motiva, te da e se oni odrei Boga ukoliko budu
od naroda omiljeni: bili pod pritiskom.
Teko vama kad stanu svi dobro govoriti za vama jer su tako inili ODLIKA
lanim prorocima oevi njihovi. (Luka 6,26)
a) Onaj ko strada zbog svojih greha, kuka i ali se na nevolje koje ga
Ako svet na vas umrzi, znajte da na mene omrznu pre vas. Kad biste snalaze. Zbog sebinih motiva i zbog neiste savesti, nepokajan ovek
bili od sveta, svet bi svoje ljubio, a kako niste od sveta, nego vas ja od nije u stanju da mirno podnese nevolje, ve u njima jo na ovoj zemlji
sveta izbrah, zato mrzi na vas svet. Izgonie vas iz zbornica; a doi vidi sen suda koji ga eka kao i izvor sopstvene tragedije. On osuu-
e vreme kada e svaki koji vas ubije misliti da Bogu slubu ini. I je druge (neprijatelje), jer i njega samog sopstvena savest osuuje. On
ovo e initi, jer ne poznae Oca ni Mene. (Jovan 15,18-19;16,2-3) nije u stanju da prema drugima pokae duh pratanja, zato to ni njemu
A i svi koji pobono hoe da ive u Isusu Hristu, bie gonjeni. A zli samom gresi nisu oproteni. On nije u stanju da sa svetom radou i
ljudi i varalice napredovae na gore, varajui i varajui se. (2.Timo- ljubavlju trpi stradanje, zato to je njegovo veliko Ja povreeno inom
tiju 3,12-13) stradanja.
Bolje je govoriti istinu koja ranjava pa onda lei, nego neistinu koja b) Onaj ko je progonjen zbog svojih dobrih dela, ne gubi mir i spokoj-
daje prividnu udobnost pa onda ubije. ... Bolje je biti omrznut zbog stvo, jer strada iste savesti. Njegova sigurnost nije naruena, jer je ne
iznoenja istine, nego biti voljen zbog propovedanja lai. ... Bolje je trai u blagu ovoga sveta, ve u Bogu. On ne kuka zbog svojih nevolja,
stajati sam sa istinom, nego greiti sa mnoinom. (Ecumenisam and ve je radostan to moe da strada za Hrista:
Apostasy) I dozvavi apostole izbie ih, i zapretie im da ne govore u ime Isu-
sovo, i otpustie ih. A oni otidoe od sabora radujui se to se udosto-
SVRHA jie primiti sramotu za ime Gospoda Isusa. A svaki dan u crkvi i po
a) Stradanje zbog prokletstva zbog greha je zapravo opomena koja kuama ne prestajahu uiti i propovedati jevanelje o Isusu Hristu.
treba da one koji su pod prokletstvom navede na reformu srca i karak- (Dela 5,40-42)
tera. Prokletstvo snalazi i one koji umiljaju da su poboni, da bi ih na- Svaku radost imajte, brao moja, kad padate u razliite napasti, zna-
velo da razumno preispitaju temelje pobonosti i da zatim zidaju svoju jui da kuanje vae vere gradi trpljenje; a trpljenje neka delo dovru-
duhovnost na temeljima koje nikakva iskuenja nee moi da rasture: je, da budete savreni i celi bez ikakve mane. (Jakov 1,2-4)
232 Prokletstvo nacije Prokletstvo nacije 233
MOTIVI i ni najmanje ne razumevajui hriansku nauku o potovanju Boga
a) Onaj ko strada zbog greha svakako ne moe imati ljubav prema u duhu i istini, prosti narod poe gledati na hriane kao na ateiste
protivniku, pa u sukobu sa njime reaguje povreenim ponosom, prko- u najgrubljem smislu te rei. Zbog nepoznavanja naina hrianskog
som, inatom i buntom. ivota, narod je smatrao poslednje za ljude razvratne i prestupne.
b) Onaj ko strada zbog svoje pravednosti otkriva za vreme stradanja Hriane su optuivali da ubijaju decu, da jedu njihovo telo i piju
karakter ljubavi i krotosti prema neprijatelju, kao i hrabrost u odbrani njihovu krv i da se na ovim skupovima odaju razvratu. Najposle,
uzvienih moralnih naela. izbegavanje od strane hriana neznaboakih provodnji i pozorita
i odvojeni ivot u svom krugu dali su povoda da ih optuuju za mr-
KO SE SLAVI STRADANJEM nju prema oveanstvu. Kao bezbonici i prestupnici, hriani su u
a) Onaj ko strada zbog greha slavi sebe i svoju pravednost. To se vidi oima naroda bili od bogova omrznuti ljudi i krivci za sve narodne
po tome to je panja njegovog uma skoncentrisana na njega samog i nesree. Njih treba unititi da bi se izbegao gnev bogova. (str.45-47)
njegove idole, a ne na Boga.
b) Onaj ko strada radi pravde, slavi Boga koji je izvor te pravde. DA LI JE NAE STRADANJE KROZ ISTORIJU POSLEDICA
ISPRAVNOSTI ILI POSLEDICA PROKLETSTVA ZBOG GREHA?
DELOVANJE
Gordost, povreena sujeta, mrnja i nepratanje izbijaju iz duha na-
a) Onaj ko strada zbog greha nema nikakav misionarski duh i nje- eg vekovnog stradanja, pa nije nikakvo udo to ne mogu nijednog
govo stradanje moe samo da provocira u drugima one motive koji po- naeg neprijatelja da potaknu na pokajanje. Naa vera nema nita slino,
kreu telesno srce. Njegovo dranje za vreme stradanja pobuuje kod sem po imenu, sa onom verom o kojoj Jovan Zlatousti govori kada kae:
drugih osvetoljubivost, ljudsko saaljenje, itd. Motivi prkosa, inata i
Kao to bilje bre raste kada se zaliva, tako i naa vera, kada biva
bunta nikada ne mogu da osvoje njegove neprijatelje za Hrista, pa je
gonjena, jae cveta i vie se umnoava. (Jovan Zlatousti, 354-407.g.)
tako njegovo stradanje i greno i uzaludno.
Umesto da smo nosioci primera krotkog Hristovog duha, koji od ne-
b) Onaj ko strada radi istine ne deluje jadno da bi izazvao saaljenje,
prijatelja stvara prijatelje, postali smo simbol razdora za ceo svet.
niti navodi druge na osvetoljubivost prema nepravednom neprijatelju,
Preispitajmo sami sebe da li smo zaista hriani ili idolopoklonici.
ve primerom iskrene ljubavi i pratanja navodi i druge da prema nje-
Da li se vie uznemirimo kada neko skrnavi nae svetinje na Kosovu, ili
govom protivniku takoe zauzmu stav ljubavi i pratanja. Takav primer
kada neko tu pored nas skrnavi sopstveni karakter gordou, mrnjom,
stradanja deluje oplemenjujue jer otkriva boanski duh i karakter.
neverstvom, laju, i drugim gresima?
U udbeniku pravoslavne bogoslovije Istorija hrianske crkve od
Licemerna je borba za ouvanje duhovnih svetinja u kojima ovek
P. Malickog, itamo:
da bi ih sauvao mora da rtvuje sve elementarne duhovne vrednosti,
Ali u toku vremena neznaboci su videli da hriani sainjavaju za-
upravo one vrednosti koje navodno hoe tim svetinjama da sauva: isti-
sebno religijsko drutvo, koje se bitno razlikuje od sviju drugih, i
nu, dobrotu i pravdu. Borei se za carstvo zemaljsko (zemaljske svetinje)
prema njemu zauzee neprijateljski stav, koji se ispoljavao u javnim
koje lupei potkopavaju i kradu, rtvovaemo carstvo nebesko radost
gonjenima.
i mir u Gospodu koje nam inae niko drugi ne moe unititi. Jer gde
Mrnja kod prostoga naroda se pojavljivala iz neznanja hrianskog je vae blago, onde je i srce vae kae Isus.
uenja i nepoznavanja hrianskog ivota. Na ovoj osnovi o hria-
Protiv lai se moemo boriti samo istinom, a ne drugom lai. Od
nima se u narodu stvorilo miljenje pre svega kao o bezbonicima.
opasnosti lanih osuda od strane neprijatelja se ne moemo boriti para-
Optuba za ateizam ponikla je na najprirodniji nain. U neznaboa- noidnim strahom i projekcijom, ve poverenjem u Boga i hrabrou iste
koj je religiji, zbog praznine njene unutranje sadrine, jako bila ra- savesti. Protiv nepravde i mrnje se ne moemo boriti takoe neprav-
zvijena obredna strana. Neznaboci su imali mnogo divnih hramova, dom i mrnjom, ve krotou i blagou koju nam prua Hristov primer
oltara i likova razliitih bogova. U hramovima prinoene su obilne i Njegov Duh u nama.
rtve i vreni razni religiozni obredi. Hriani u prvo vreme nisu
imali ni hramova ni ikona. Smatrajui da je sutina vere u obredima
234 Prokletstvo nacije Prokletstvo nacije 235
Oigledno je da smo daleko od onog Duha koji je nekada odlikovao za prokletstvo nacije da se prebacuje na to to kosti nekog sveca nisu
rano hrianstvo, ali nas zato odlikuje isti onaj duh koji je odlikovao vraene u taj i taj manastir.
mnoge pripadnike jevrejskog naroda Isusovog vremena u mrnji i buntu Domaica koja je za vreme crkvenog praznika (crvenog slova u ka-
prema rimskom okupatoru. lendaru) radila svoj posao, doivela je nezgodu, zbog koje je imala isku-
Pred dolazak hrianstva jevrejski narod je oekivao dolazak Car- enje da okrivljuje sebe to je radila u dan u koji se ne radi. Ona je u
stva Bojeg, i veina je pod tim carstvom razumela spoljanji nasil- uverenju da ju je Bog kaznio, meutim, ne samo to ovakvim iskustvom
ni prevrat, koji je trebalo da omogui izabranom narodu da vlada i ona nije postala svesna grenih pobuda za koje bi trebalo da se pokaje,
uniti svoje neprijatelje. Ljudi koji su oekivali takvo carstvo, ili bar ve je navedena da formira pogrenu predstavu o Bogu koji se zadovo-
oni najodluniji i najrevnosniji meu njima, imali su jasan i odreen ljava ovekovom iznuenom i formalnom poslunou slepim pravilima
odgovor na pitanje ta da se radi: pobuniti se protiv Rima i likvidirati ljudske tradicije. Ako oni koji rade na crveno slovo zasluuju kaznu,
rimske vojnike. I oni su to uradili, poeli su da ubijaju Rimljane da bi koliko li tek veu kaznu zasluuju lenjivci koji uopte ne vole da rade?
na kraju i sami bili pobijeni. I njihovo je delo bilo uniteno. Rimljani Koliku tek kaznu zasluuju oni koji kradu, lau, i ine ostale stvarne
su unitili Jerusalim. grehe? Osoba koja je radila na crveno slovo, moda zaista ima svojih
Samo su oni retki u Izraelu pod dolazeim carstvom imali u vidu ne- realnih greha zbog kojih je snalazi prokletstvo, ali se ovakvim povezi-
to dublje i radikalnije, znali su za dubljeg, stranijeg i prikrivenijeg vanjem prokletstva sa neim to nije njegov uzrok ona se navodi da vodi
neprijatelja od Rimljana, i odluili se za drugu, mnogo teu, ali zato duhovnu borbu na pogrenom mestu.
sigurniju pobedu. Za te ljude pitanje: ta treba raditi? podrazumeva- Nema nikakve pravde da prokletstvo snalazi pojedinca ili itavu na-
lo je samo jedan zagonetan i neodreen odgovor, koji nisu mogli da ciju zbog neega to ne predstavlja probni kamen njihovog duhovnog
razumeju uitelji Izraela: stanja. Samo premetanje moti nekog sveca sa jednog mesta na drugo
Zaista, zaista ti kaem: ako se ko ne rodi odozgo ne moe videti ne otkriva reformu motiva ovekovog srca, ni na koji nain ne govori
Carstva Boijeg (Jovan 3,3). o tome da je dolo do pokajanja za sebinost, gordost, mrnju i ostale
Mali broj ljudi koje nije zbunio ovaj udni i nejasni odgovor i koji su grehe. Samim time ne bi ni bi bilo pravedno da ono predstavlja probni
prihvatili novo roenje i poverovali u duhovno Carstvo Boje ti kamen neije vernosti.
ljudi su pobedili Rimljane i osvojili svet. Mogue je da ovek ak shvati da je problem u njegovom srcu, pa da
opet vodi borbu na pogrean i povran nain koji nee rezultovati njego-
I kod nas danas, u vreme duhovnog previranja, dok pristalice
vom sutinskom duhovnom reformom.
drutvenog ideala, ideala spoljanjeg i povrnog ... diu pobune i
ubijaju, unitavaju druge i sami ginu uzaludno i neslavno, a drugi Religiozna osoba e biti sklona da za svoje duhovne padove optuuje
se ili gube u intelektualnom haosu, ili tonu u ravnodunost koristo- svoju nepanju to je dozvolila da etkicom za zube ili vakanjem vake
ljublja, stupaju na scenu retki ljudi koji, ne zadovoljavajui se nika- sluajno iz usta izbaci pare priesti, verujui da je na takav nain izba-
kvim spoljanjim ciljevima i idealima, oseaju i obznanjuju potrebu cila deo Boga iz svog tela, ili e misliti da je izvor njene nesree u tome
duhovnog moralnog preokreta i ukazuju na uslove novog duhovnog to je skinula sa sebe krst u vreme svoga iskuenja.
roenja Rusije i oveanstva. ... (Vladimir Solovjov Svetlost sa istoka POSAVETUJTE ME OE!
(izbor iz dela), str. 83-84, Logos Ortodos, Beograd, 1995) Odgovori svetenika duhovnika na uobiajene nedoumice iz hri-
anske svakodnevice i crkvenog ivota (str.20-21):
ODRICANJE LINE ODGOVORNOSTI ZA PROKLETSTVO
DA LI TREBA PRATI ZUBE POSLE PRIMANJA SVETOG PRIEA?
esto moemo uti prie koje objanjavaju da nas snalazi prokletstvo
zbog nekog uinjenog ili neuinjenog ina. Na primer, ovek e sebe Posle primanja Svetog Priea itav dan ne bi trebalo prati zube iz
da okrivljuje to je ustao na levu nogu, ili to je dozvolio da mu maka praktinih razloga, da se estica Svetih Tajni, koja je moda zapala u
pree put. Postoje sujeverja sa religioznom formom, pa e odgovornost zub ili izmeu zuba, ne bi bila isprana i sa pastom ispljunuta.
236 Prokletstvo nacije Prokletstvo nacije 237
DA LI SE MOE VAKATI VAKA PRED SVETO PRIEE? grehe koji su izvor njihovog prokletstva, ljudi razmiljaju o pojedinosti-
Pred sveto priee se nita ne jede. Znai ne sme se vakati ni vaka ma koje za taj sukob uopte nisu relevantne.
ni posle Sv. priea da se ne bi estica S. Priea sluajno sjedinila Iskuenja prebacivanja odgovornosti mogu da budu i veoma suptilna.
sa vakom i posle, ne daj Boe, bila ispljunuta zajedno sa vakom. Na primer, ovek e se ljutiti na sebe to se nije dovoljno kontrolisao da
sakrije svoju mrnju pred drugom osobom. Ali njegov stvarni problem
DA LI PRI KUPANJU TREBA SKIDATI KRST ILI SE TREBA KUPATI nije u nedovoljnoj samokontroli izraavanja, nego u odsustvu iskrenog
ZAJEDNO S NJIM? pokajanja. On nije hteo da se pokori duhu poniznosti i ljubavi prema
Ne savetuje se skidanje krsta, poto u to vreme moe i da se umre, a drugoj osobi, ve je umesto toga odluio da se poniava licemernom
ovek moe da bude i zamaijan (poto u to vreme nije zatien). Da samokontrolom.
lani ne bi grebao telo, treba ga pokvasiti hladnom vodom. Ipak, najee su ljudi skloni da odgovornost za nevolje koje ih snala-
Naravno da ne bi bilo pravedno da nae spasenje zavisi od bilo ega ze prebacuju na druge ljude koji ih progone i maltretiraju. Iako ljudi koji
drugoga nego od linog pokoravanja nae volje duhu ljubavi i dobrote nam ine zlo jesu odgovorni za svoje postupke, nae nije da se bavimo
i odupiranju grehu u trenucima iskuenja. Da ne bi sujeverni ljudi po- njihovom odgovornou ve sopstvenom, jer e svako pred Bogom da
verovali da ih sam ritual moe na neki magijski nain pribliiti Bogu, odgovara za svoje postupke. Nije u naoj moi da ispravljamo neodgo-
Sveto pismo nam skree panju na to kako je sam Hristov izdajica Juda vornost drugih ljudi, ve je na nama odgovornost da ispravljamo sebe
lino od Hrista primio priee, pa opet ostao bez Hristovog Duha: I i da zatim drugima pruimo svoj primer. Ukoliko smo sami odgovorni
umoivi zalogaj, dade Judi Simonovom Iskariotskom. I po zalogaju za prokletstvo koje nas snalazi, tada nam svakako sama savest ne daje
tada ue u njega satana. (Jovan 13,26-27) Kada su Jevreji poneli u rat mira, pokuavajui da nas osvedoi o potrebu za pokajanjem za grehe
sa Filistejima koveg sa Deset zapovesti, nadajui se da e im on doneti sopstvenog srca i karaktera. Ali, u pokuaju da se pred saveu opravda-
sreu, bio im je otet. Kada su poeli da prinose kad bronzanoj zmiji koju mo, mi imamo potrebu da u onolikoj meri traimo druge krivce, koliko
je Mojsije napravio vekovima ranije, tada je verni car Jezekija razbio smo sami krivi. Imamo potrebu da onoliko druge osuujemo, koliko nas
zmiju da ne bi vie predstavljala povod za magijske rituale (2.Carevima osuuje sopstvena savest.
18,4). Kada je hvalisanje Jevreja Solomunovim hramom dostiglo svoj U svetlosti tuih greha oseamo se pravednije, nego u svetlosti sop-
vrhunac, hram im je do temelja bio razruen. stvene odgovornosti. Optube koje smo skloni da iznosimo protiv drugih
Sve ono u ta se ljudi uzdaju umesto u Boga, postaje glavni predmet mogu biti ispravne, ali nam one nee pomoi. Sveto pismo izvetava da
prokletstva, da bi ljudi shvatili iracionalnost i nepravinost svog uzda- e nam se suditi onako kako smo drugima sudili. Veoma visoki kriteri-
nja. jumi prema kojima osuujemo druge ne otkrivaju nita vie nego visoke
Odgovor na pitanje prokletstva i blagoslova ne lei nigde drugde kriterijume kojima nas je Bog kroz ivot osvedoavao o nau sopstvenu
nego u ovekovom odgovoru na svakodnevna iskuenja u kojima on bira odgovornost, a koju smo odluili da primenjujemo prema drugima da
da li e svoju volju pokoriti dobru ili zlu. bismo tako sami sebe opravdali. Bavljenje tuim zlom oveka uzdie
Pitanje da li se krstimo sa tri prsta ili celom akom, da li slavimo samo psihiki, dok ga duhovno jo dublje uniava jer, ovek se preobra-
Boi deset dana ranije ili kasnije, ili se uopte ne krstimo niti slavimo ava u ono ime se njegov um bavi.
Boi, ne moe da nadomesti pitanje da li u iskuenjima ivota reagu- Jovan Zlatousti pie o Jevrejima istinu koja se moe primeniti i na
jemo sebinou, ponositou, zaviu, uvredljivou, osvetoljubivou nae istorijsko iskustvo:
i drugim gresima, ili na iskuenja odgovaramo samoportvovanou, Ali to su ljudi, kau Jevreji, koji su uinili da ove nesree dou na
krotou, poniznou, i drugim vrlinama. nas, a ne Bog. Naprotiv upravo je Bog taj koji ih je prouzrokovao.
Ljudi ele da se odreknu svoje line odgovornosti u sukobu izmeu Ako ih pripiete ljudima, razmislite ponovo pretpostavljajui da se
dobra i zla, pa zato hrle ka raznim besmislicama, elei da njima umire ljudi usude, oni ne bi imali sile da to postignu, osim ako je takva bila
svoju neistu savest i sebe uvere da su na strani Boga i pravde. Umesto Boja volja... Ljudi sigurno ne bi zapoeli rat osim ako im Bog to ne
da se zaista pokaju za svoju sebinost, oholost, mrnju, telesnost i druge dozvoli... (Jovan Zlatousti)
238 Prokletstvo nacije Prokletstvo nacije 239
x
rom disko kluba ili religioznim doivljajima, to je svejedno. Istinska
religija treba oveka da oslobodi od optereenosti, a ne da bude odgovor
na optereenost. Ona treba da oslobodi od fanatizma, a ne da tom fana-
Za sve ruioce susednog ognjita i susednog mira kajem se i uzdi- tizmu samo promeni formu.
em, jer prokletstvo navukoe na sebe i na svoj narod. ... Doivee da Da bi to uspela ona mora da propoveda uzviene kriterijume (Boji
vide svoj dom u zgaritu i beae iz svoje zemlje, gladni i bolesni, i zakon Deset zapovesti), koji e ukoriti greh i fanatizam ovekovog
nee smeti izgovoriti svoje ime ni pred kim. Gledae tuince u svojoj srca, i tako pomoi oveku da razlikuje dobro od zla, da bi se iskuenju
zemlji i prosie komad hleba od njih. Gore e biti dravi njihovoj mogao odupreti.
nego rimskoj. Jer imadoe Rim za primer i ne pouie se. Gore e biti Meutim, popularnost dananje religioznosti je upravo u tome to
narodu njihovom, koji ih je rodio nego narodu jevrejskom. Jer imado- ona duhovno i moralno ne obavezuje. Drugim reima, ona ne zahteva
e primer naroda jevrejskog, i ne pouie se. (Nikolaj Velimirovi) reformu pobuda ovekovog srca:
Nije vano da li su tvoji motivi sebini, oholi, samopravedni. Nije
LANA DUHOVNA REFORMACIJA vano da li si telesan, osvetoljubiv i svadljiv. Vano je da si ti za pra-
U vreme naruenih i izopaenih duhovnih vrednosti, kada je pojam voslavlje, a iz kakvih motiva si za to, to nije vano. Nije vano da dri
greha izgubio svoje stvarno znaenje, kada je upotreba razuma postala Boje zapovesti (koje zahtevaju reformu srca), ali zato dri obiaje i tra-
izvor stresa, a zabluda postala uteha duha, pozvani smo da reju i delom diciju (koji moralno ne obavezuju, ve samo umiruju neistu savest)!
podignemo pogaene duhovne principe istinu, dobrotu i pravdu. Ljudski obiaji nikada ne mogu da ukore sebinost, oholost i tele-
No svedoci smo suprotnog procesa lane duhovne reformacije, snost ljudskog srca, i zato su veoma omiljeni. Oni upravo umiruju savest
u kojoj religija dobija negativnu ulogu umesto da na narod osvedo- oveka pred njegovim greenjem i pomau mu da ini greh slobodnije
i o potrebu za duhovnom reformom, ona dobija funkciju opijuma koji i hrabrije nego da je ateista. Nigde neemo sresti ljude tako osione i
upravo uguuje svest o potrebi za reformom ovekovog srca i karaktera. drske u greenju kao meu religioznim ljudima, jer su u religiji nali
Novija socioloka istraivanja pokazuju da je veina ljudi poetkom satisfakciju za svoju neistu savest, koja bi ih inae opominjala protiv
devedesetih godina formalno napustila komunistiku ideologiju i posta- greenja. Tome nije kriv komunizam. To je bila odlika ljudskog menta-
la religiozna, ali da je i dalje zadrala staru autoritarnu (staljinistiku) liteta i ranije.
svest koju je imala za vreme komunizma. Ona i sada trai idole, samo Svetozar Markovi, sredinom XIX veka, opisuje licemerstvo zastu-
ne vie u narodnim herojima, ve u hrianskim svecima. Ulogu koju pnika religije u ondanjoj kneevini Srbiji:
je ranije u ljudskoj svesti imao komandant Sava, danas je samo zame- Zbilja, gospodo, vi velite da bez vere i uopte bez moralnih naela
nio Sveti Sava. Deurni krivci za probleme u drutvu, vieni ranije u koja ovek ispoveda, ovek bi postao zver koga nita ne vee za dru-
neprijateljima revolucije disidentima, danas su samo zamenjeni sa tvo i kome nita nije sveto.
pripadnicima verskih sekti. A imate li vi vere gospodo?
Veini naroda je i dalje vanije ko govori a ne ta je reeno. I dalje je Koja je vaa vera?
vanije pitanje kome pripada, nego kakav ima karakter. Ljudi i dalje Kakva moralna naela vi ispovedate?
ive greno, ali ne vie pod platom partijskih interesa, ve pod izgovo- Kakve boanstvene ideje vi ispovedate?
rom religioznih i nacionalnih ciljeva. Vi koji viete na ljude koji potkopavaju osnovu hrianskog morala
Da li je takva pseudoreformacija donela blagoslove naem narodu? sigurno ste sami hriani ili bar ste hteli tako da se prodate.
Dovoljno je samo otvoriti novine pa videti poveanje svake vrste kri- Verujete li vi da e nastati strani sud kadgod, pa onda da e podla-
minala. Duhovno i moralno stanje nacije je gore nego u vreme komu- ci, klevetnici, lopovi, pijuni i dr. ih e isla njes doi u pakao da
nizma i u vreme zabrane religije. To potvruje da danas religija ima mue muke za svoja nedela?
pogrenu funkciju opijuma za savest (Otkr.18,2). Da li neko pokuava
da ugui svest o problemu svoje due opijajui se alkoholom, atmosfe- To je doktrina hrianstva verujete li vi u tu doktrinu?
240 Prokletstvo nacije Prokletstvo nacije 241
Veoma sumnjamo da verujete. platio da namirite svoj najsebiniji materijalizam. ... Ne, gospodo,
Ali drite li se barem u vaem graanskom ivotu naela hrian- nema u Srbiji nikoga kome bi bilo u interesu da porui moral, poro-
stva? dicu, veru, savest osim vas samih. (Svetozar Markovi, Odabrani
To znamo pouzdano da se ne drite. Hrianstvo ui: Ljubite vae listovi, 215-219 Novo pokoljenje, 1949.)
neprijatelje: pratajte onima koji vas mrze i molite se za one koji vas Pod velom tradicije, a bez svesti o zahtevima Bojeg zakona, ovek
gone! A vi gospodo, ne samo da ne pratate onima koji vas gone, ve ne moe postati svestan samih grenih pobuda (sebinosti, telesnosti,
mrzite na one koji na vas ne obraaju nikakvu panju, vi klevetate oholosti ...), pa se tako ne moe ni pokajati za sam greh. On se kaje samo
na njih, podmeete im najgadnije izmiljotine, samo da naklikete za posledice greha u svojim neprijatnim oseanjima (krivica, napetost,
na njih policiju. ... nervoza, briga ...) i svojim loim postupcima (grubost, bezobzirnost, ne-
Hrianstvo ui: Ako ima dve koulje, podaj jednu onome koji promiljenost), dok sam greh i dalje ostaje u njegovom srcu.
nema ni jedne a vi hoete da preskupo naplatite od naroda i za Razuman poziv jevanelja na dobrotu nema ta da pokrene u okame-
vae najgadnije drljotine po novinama. Je li to va hrianski moral? njenom i grehom okorelom ljudskom srcu. Zato se takvom nalogu do-
Vi laete vi niste hriani. daju pojmovi kao to su tradicija, preci, nacionalna i verska pripadnost
Nema ni jednog uzvienog hrianskog naela to ga vi niste pogazi- i njima se provociraju samopravedni i fanatini motivi ljudskog srca:
li i to ga ne gazite svakoga trenutka. oholost, ponos i idolopoklonstvo.
Pa ta ste vi onda? Kakvu veru verujete? Umesto da se ovek ponizi priznanjem sopstvenog duhovnog siro-
Nikakvu. Vi nemate vere, pa dosledno vas vera ne vee da budete matva (blaeni siromani duhom) i da od Boga prihvati dar Njegove
moralni u ivotu i u vaoj javnoj radnji. Moralna naela nisu u- pravednosti, on, da bi izbegao ponienje, provocira sopstvene samopra-
plje fraze, ve su istine koje se mogu primeniti u ivotu u ljudskim vedne porive i sa njima izlazi pred Boga kao sa nekom preporukom.
odnosima. ... Snaga takve samopravedne religioznosti je u njenoj tolerantnosti pre-
Vaa moralna naela, vaa sloboda, va poredak, vaa prosveta ma grehu i netolerantnosti prema drugaijem miljenju. No, pravi verni-
sve je to samo uplja fraza. ci rane hrianske crkve bili su klevetani, proganjani, mueni i ubijani,
Vi nemate nikakvih moralnih naela, niti kakvih boanskih idea- pa ih to nije omelo da silom jevanelja preplave tada najvee svetsko
la, na osnovu vere. A imate li vi kakvih moralnih naela na osnovu carstvo.
nauke? ... Tadanja crkva nije imala priliku da slua veronauku u kolama, ali
Vi nemate nikakvih moralnih naela na osnovu nauke, jer ne znate je imala jevanelje u svojim rukama. Nije poznavala sjaj i rasko vele-
nauke. Pa ta ste vi onda kad nemate ni vere ni nauke? lepnih hramova, ali je poznavala sjaj i slavu Hristovog karaktera. Nije
Vi ste sami kazali kakvi su ljudi koji nemaju nikakvih viih ovean- imala politiku mo u svojim rukama, ali je imala mo i silu Istine.
skih i boanskih ideala u 130. broju Jedinstva: glupa, neznabo- Njeni muenici nisu stradali za svoju veru, ve za Hrista. Nisu umi-
aka masa, liena svih plemenitih uvstva, pogruena u najsebiniji rali sa hvalisavim uzvikom Nema lepe vere od hrianske!, ve sa
materijalizam, pa zato nesposobna i za same moralne pojmove a ka- reima koje su izraavale njihovu iskrenu ljubav prema neprijatelju:
moli dela, ropska prema lukavima koji bi laskali njenim porocima Gospode, ne uzmi im ovo za greh!
i previali njena zloinstva, da je bolje podjarmljuju, a gotova na Za razliku od dananjih hriana, oni nisu izmiljali sebi nacional-
svako tiranstvo prema onima koji bi je obuzdati hteli.... ne i verske neprijatelje, ve su od svih gradili sebi prijatelje.
Grdei ovakvim gadnim izmiljotinama naela saveza, tj. najna- Kada su upoznali uzvienu i neukaljanu pravdu Hristovog ivota,
prednija i najuzvienija savremena naela, vi niste ni primetili da dobro su shvatili da najvei neprijatelj oveanstva nije negde spolja, u
ste najcrnjim bojama naslikali vau pokvarenu prirodu. Jer vi ste ta nekom plaeniku iz inostranstva, nego u zlu ovekovog sopstvenog srca.
neznaboaka masa koja ne zna za nita, koja ne veruje ni u ta. Vi Boriti se protiv njega, to je jevanelje. Sve drugo je politika.
ste iveli vazda za svoj trbuh i sluili ste vazda onome ko vas je bolje
242 Prokletstvo nacije Prokletstvo nacije 243
RAZLIKA IZMEU IDOLOPOKLONSTVA I ZDRAVE savesti pozvan da volju koristi volju mimo svoga grenog srca, izabirui
DUHOVNOSTI da se pokori Bojem Duhu. Upozorenje da se ne oslanjamo na sebe i
motive svoga srca, nalazimo na vie mesta u Bibliji: Ko se uzda u svoje
srce, bezuman je; a ko hodi mudro, izbavie se. Bezumniku nije mio
razum nego da se javlja srce njegovo. (Prie 28,26; 18,2) Jer znam da
dobro ne ivi u meni, to jest u telu mojemu. Jer hteti imam u sebi, ali
uiniti dobro ne nalazim. (Rimljanima 7,18)
Izbor Boga zahteva odlunu akciju volje koja se u Bibliji naziva du-
hovnom borbom: Bori se u dobroj borbi vere, mui se za veni ivot na
koji si i pozvan. (1.Timotiju 6,12) Borba se izraava u odupiranju moti-
vima sopstvene prirode i pokoravanju Bogu: Jer ako ivite po telu, po-
mreete; ako li duhom poslove telesne morite, iveete. A ako je Hristos
u vama, onda je telo mrtvo greha radi, a Duh iv pravde radi. (Rimlja-
nima 8,13.10)
Kada ovek svoju volju pokori Bojem Duhu, sam Bog menja njego-
vu prirodu (motive njegovog srca) i tada ovek poinje spontano da se
ponaa u skladu sa Bojim zakonom: I sii e na tebe Duh Gospodnji
i postae drugi ovek. (1.Samuilova 10,6) I duh svoj metnuu u vas, i
Bog se spoznaje razumom (kroz karakter otkriven Svetim pismom) uiniu da hodite po mojim uredbama i zakone moje da drite i izvruje-
izabira voljom (mimo sebinog srca), ivi srcem (duhovno reformisanim te. (Jezekilj 36,27) Jer je Bog to ini u vama da hoete i uinite kao to
motivima), a osea oseanjima. Meutim, idolopoklonik pokuava da mu je ugodno. (Filib. 2,13) Kako je ispravno ponaanje posledica pro-
Boga spozna oseanjima, da ga izabere srcem (u skladu sa sebinim menjenog srca, ono vie ne predstavlja nikakav poseban napor ovekove
motivima), da ga ivi voljom (licemernom samokontrolom), a razum ko- sada osloboene volje. Zato apostol Jovan moe da tvrdi da zapovesti
risti da opravdava pogrean sistem verovanja. Bog (uzor), otkrivajui se Njegove nisu teke, a sam Hristos da kae ... jer je jaram moj blag, i
kroz zahteve Bojeg zakona ovekovom razumu, ini oveka svesnim breme je moje lako. (1.Jovanova 5,3; Matej 11,30)
potrebe za unutranjom reformom, dok idol tu svest uguuje izazvanim
Meutim, idolopoklonik ne doivljava reformu srca i karaktera, pa je
oseanjima.
prinuen da dobrotu i religiozna pravila ispunjava svojom voljom, mimo
Pojam opojnog vina kao naziva za lanu religiju kojom se opijaju svoga srca, to ga pretvara u licemera i formalistu. On ulae ogroman i
narodi je biblijski pojam iz Otkrivenja 18,2. Spoznaja Boga kroz razum je konstantan napor volje, ne da se odupre sili iskuenja, ve da sprei is-
takoe biblijska nauka: A znamo da sin Boji doe i dao nam je razum poljavanje svoje grene prirode. Zato on ne razume kako ljubav i prata-
da poznamo Boga istinitoga i da budemo u istinitome sinu njegovom nje prema neprijatelju, kao i neporonost, mogu da budu lako breme
Isusu Hristu. (1.Jovanova 5,20) kako to kae Isus. Idolopoklonik nije hteo da se ponizi pred Bogom pri-
Da bi se Bog mogao spoznati na idolopokloniki nain - neophodno znanjem svojih greha i svojim pokajanjem, pa sada mora da se poniava
je da predstava o njemu bude izobliena, da se iz nje uklone karakterne konstantnim naporom volje u samokontroli svog licemerstva. On nije
vrednosti (Zahtevi Bojeg zakona koji ukoravaju greh), i da se ona zatim hteo da koristi razum da bi greh svoga srca priznao, pa zato razum sada
predstavi verniku na psiholoki (telesan) nain (putem slika, kipova, koristi naknadno, da bi greh svoga srca (sujetu, sebini sentiment...) pred
meditacije i mate). svojom saveu predstavio kao dobrotu. Vidimo da idolopoklonstvo po-
Idolopoklonik ne koristi volju da bi izabrao Boga, ve neodgovorno draava ljudsku neodgovornost i motivie slabosti pale ljudske prirode,
preputa da ga rukovode motivi njegovog (sebinog) srca, koje u obo- za razliku od biblijske spoznaje Boga koja na oveka stavlja teret duhov-
avanju idola nalazi svoju satisfakciju, dok u biblijskoj religiji ovek na ne i moralne odgovornosti navodei ga da odgovorno koristi svoj razum
osnovu razumnog poznanja Boga biva ukoren za sebine motive, i preko i svoju volju.
244 Prokletstvo nacije Prokletstvo nacije 245
LJUBOMIR NENADOVI O LANOJ REFORMACIJI I narodi, od vekova naviknuti da sluaju glas Rima, poklonie se i
POKRTENIH PAGANA rekoe: Upravljaj naim duama i naom saveu: mi smo tvoji. Moli
Boga za nas grene!
Knjievnik Ljubomir Nenadovi opisuje lanu reformu rimskih pa-
gana isto onako kako bismo mi mogli da opiemo lanu reformu koja je I kraljevi, videi da Rim, koji je dosada gospodario i nad telom i nad
poetkom devedesetih obuhvatila veinu naeg naroda: duom svih naroda, sada trai vladu samo nad ljudskim duama, nisu
I podie se nauka Hristova iz Jerusalima, kao sunce iz mora, da se protivili; njima due ne trebaju. I tako Rim pusti i utvrdi svoju vla-
obasja zemlju, da uniti svako tiranstvo i svaku ovekovu neove- du u pet delova sveta. To su njegove provincije, u kojima ne mora da
nost, i da osnuje drutvo ljudsko na ljubavi prema blinjima. plaa i da izdrava legione; on upravlja ovima, alje im svoje naredbe
i prima nebrojeno blago preko svojih namesnika. Dve stotine miliona
Rim i njegovi idoli i pristeri, potreseni iz osnova takvom istinom, za- dua njegove zapovesti i danas kleei slua.
treptie i raspee Hrista i njegove najbolje uenike; a hiljadama onih
to su u nauci Hristovoj spasenje i utehe traili, pobie ili ih divljim I kad se nae kakav Hus, ili kakav Luter i Kalvin, te podigne svoj
zverovima predadoe. No zalud! Rim je u toj borbi pao. glas protiv Rima, koji svagda u ime Boga i Hrista, to god hoe i ta
mu god ide u korist, govori i zapoveda, onda kroz sav svet zagr-
Kad kaem da je Rim u toj borbi pao, neistinu govorim. On i sada mi iz Rima strahovita re: Otpadnici i bezbonici umnoavaju se,
vlada. Njegovo carstvo dalje se sada prostire nego to je bilo kad su narodi, ne dajte, hoe da padne Bog! I na te krupne rei narodi
cezari po njegovim ulicama hodali. Njegovo oruje nije vie od gvo- polete na bojite u ime Onoga koji je neprestano govorio: Ljubite
a. Rim, kad je postao nemoan da silom grabi, on otima; kao bole- svoje blinje krv se blinjih potokom lije.
stan lav, pretvori se u samu blagost i dobrotu, pretvori se u svetinju.
Slabi ovek, koji nije kadar ni jednoga mrava da stvori, koji se jedna-
Kad vidi da mu se uzalud protiv hrianstva boriti, pretvori se u naj- ko ali Bogu da mu pomogne, u fanatizmu svome na bojitu misli da
eeg hrianina: prelije Jupiterovu statuu u kip svetoga Petra, koga on gine i bori se za odranje slave i prestola Onoga o kome veruju da
je on na krst raspeo; hram to je Pompej podigao Minervi, pretvori je sunce i zvezde stvorio.
u crkvu to se sada zove Sveta Marija Minerva; od Panteona naini
crkvu Majci Bojoj i svetim muenicima koje je on Rim pomorio; A hrianski Rim spaljuje i mui dobre, uene i pravedne ljude, hri-
na nehrianske obeliske i stubove podigne krstove i kipove aposto- ane, isto onako kao to ih je negda pred nogama svojih idola klao ili
la; od Jupiterova hrama postane crkva Marije Kapitolske; a od tem- divljim zverima predavao. Ko je protivnik Rima i interesa njegovih
pla Apolonova svetoga Apolinarija. Hram Bakusov posveti Rim kaluera, mada je dobar hrianin, to je otpadnik od Boga. (Ljubo-
mir P. Nenadovi, Pisma iz Italije, u Rimu, aprila 1851. 132-134 str. )
svetom Stevanu, a templo Divina Vesta svetom Todoru; od templa
Konkordija, to je Kamil podigao za spomen pomirenja izmeu pa-
tricija i naroda, i gde je senat pokatkad drao sednice svetom Ser- LICEMERNA KRITIKA EKUMENSKOG UJEDINJENJA CRKAVA
giju; od stubova Herkulovoga hrama podigne crkvu svetome Nikoli. Kod danas najveih kritiara ekumenskog ujedinjenja crkava moe-
Rim je prekrojio odedu u kojoj je sluio idolima, uzeo je krst u mo primetiti da na globalnom planu osuuju istu vrstu jedinstva kakvo
ruke, okrenuo se na sve etiri strane sveta i povikao: Narodi, ja sam oni grade na nacionalnom planu. Oni dobro primeuju da je pokret koji
na zemlji namesnik Isusa Hrista, jedinoga u Boga i jedinoga sina radi na ujedinjenju crkava politiki oblik ujedinjenja, a ne duhovni, jer
Bojeg, koji je za vas iveo i umro. Imam vlast otputati grehove. Ja pravo jedinstvo ljudi treba da bude utemeljeno na jednoj prepoznatoj
sam posrednik izmeu vas na zemlji i Boga na nebu. Briga o duama istini i jednom duhu duhu ljubavi.
vaim meni je predata; kljuevi od raja u mojoj su ruci. Samo onaj Meutim, ekumenski pokret okuplja mnotvo religija i verskih za-
koji u svaku moju re veruje i mene slua, bie spasen, i ivee veito jednica koja imaju meusobno protivrena uenja, koja svakako ne
u carstvu nebeskome. Narodi, ko se meni protivi, taj se protivi Bogu mogu da budu plod jednog istog duha, ve su plod razliitih zabluda,
i Njegovom sinu! razliitih izgovora za razliite grehe i razliitih metoda uguivanja glasa
246 Prokletstvo nacije Prokletstvo nacije 247
savesti. Njihovo jedinstvo u ekumenskom pokretu jeste samo formalno nuu u vas, i uiniu da hodite po mojim uredbama i zakone moje da
i politiko, a ne sutinsko i duhovno, i zato svakako zasluuje kritikuje. drite i izvrujete. I ...biete mi narod i ja u vam biti Bog. (Jezekilj
Meutim, nacionalisti, oni koji najvie kritikuju ekumenski savez cr- 36,25-28)
kava zastupaju isto takvo jedinstvo na nacionalnom planu. Kada bismo I sii e na tebe Duh Gospodnji i postae drugi ovek. (1.Samui-
svakog vernika pravoslavne crkve ponaosob pitali ta za njega predstav- lova 10,6)
lja prava ljubav, greh, spasenje, itd, uli bismo toliko razliitih pred- Ako gresi vai budu kao skerlet, postae beli kao sneg; ako budu
stava, da bi nam postalo sasvim oigledno da pravoslavne vernike isto crveni kao crvac, postae kao vuna. (Isaija 1,18)
kao ekumeniste, ne objedinjuje jedna istina i jedan duh, ve zajednika Nae spasenje nije utemeljeno na vrednostima naeg sopstvenog ka-
tradicija i kultura, drugim reima, politiki akt njihove crkve kojim ona raktera, jer da je tako, niko ne bi mogao biti spasen (jer svoje praved-
manipulie nacionalnim i verskim oseanjima da bi uvrstila svoju mo nosti, zbog oskrnavljenosti loim pobudama i nemamo). Nae spasenje
isto kao to to na globalnom planu ini ekumenski savez crkava. zasnovano je na Bojoj ljubavi prema nama:
Sa im u doi pred Gospoda da se poklonim Bogu vinjemu? Hoe
PRAVA DUHOVNA REFORMACIJA li Gospodu biti mile tisue ovnova? Desetine tisua potoka ulja?
Jedan veoma uvaen ovek, lan visokog crkvenog tela, veoma obra- Hou li dati prvenca svojega za prestup svoj? Plod utrobe svoje za
zovan i lepo vaspitan, poznat po svojoj moralnoj neiskvarenosti, koji je greh due svoje? Pokazao ti je ovee ta je dobro; I ta Gospod ite
pohaao veronauku od sedme godine, a sada ve star oko 80 godina, od tebe osim da ini to je pravo i da ljubi milost i da hodi smerno
dolazi Isusu da Mu prui podrku u Njegovoj misiji: s Bogom svojim? (Mihej 6,6-8)
Bijae pak ovek meu farisejima, po imenu Nikodim, knez jevrej- Bog nas svojim zahtevima oslobaa od samopravednog fanatizma i
ski. Ovaj doe k Isusu nou i ree mu: Ravi! Znamo da si ti uitelj od otkriva nam da je prema nama milostiv ne zbog nae zasluge, ve zbog
Boga doao, jer niko ne moe udesa ovih initi koja ti ini ako nije svoje ljubavi prema nama:
Bog s njim. Odgovori Isus i ree mu: Nisam te nagonio da mi slui prinosima, niti sam te trudio da mi
Zaista, zaista ti kaem: ako se ko nanovo ne rodi, ne moe videti car- kadi, nisi mi kupio za novce kada, niti si me pretelinom rtava svo-
stva Bojega... Ako se ko ne rodi vodom i duhom ne moe ui u carstvo jih nasitio, nego si me muio svojim gresima i dosadio si mi bezako-
Boje. (Jovan 3,1-5) njem svojim. Ja, ja sam briem tvoje prestupe sebe radi, i greha tvojih
Duhovna reformacija koju Isus naziva novoroenjem, zahteva refor- ne pominjem. (Isaija 43,23-25)
mu srca (pobuda, motiva koji nas pokreu). Ja u ednome dati iz izvora vode ive zabadava. (Otkrivenje 21,6)
Sama spoljanja uglaenost nije dovoljna. Ni vaspitanje, ni teoloko Rasuu kao oblak prestupe tvoje i grehe tvoje kao maglu; vrati se k
obrazovanje tu nisu dovoljni. meni jer sam te izbavio. (Isaija 44,22)
Sam ovek mora da preuzme na sebe odgovornost za pobude svoga
srca, a da silu prave dobrote zatrai u molitvi od Boga. Taj akt volje nije LANA REFORMACIJA SAVREMENOG DOBA
lak, zato to je sasvim suprotan motivima ovekove pale prirode.
ovek je sklon da zbog svoje oholosti radi na svom spasenju SAM Potreba za duhovnim probuenjem i reformacijom danas je vie nego
nezavisno od Boga, a da istovremeno ne eli da SAM na sebi ponese oigledna. Mnogi postaju svesni da mistini obredi i uenja koja laskaju
odgovornost za svoje stanje, pa tu odgovornost prebacuje na religiozni oholom i samopravednom srcu ne mogu da zadovolje e due.
ili neki drugi autoritet koji e da misli i odluuje umesto njega samog. Nezadovoljni formalizmom i hladnoom tradicionalnog hrianstva
U nauci Svetog pisma odnos je suprotan; ovek sam mora da se ponizi mnogi svoje lice okreu ka novim idealima, sadranim u nasmejanom
pred Bogom, ukoliko eli da zatim Bog sam u njemu uini udo dobrote: licu, koje umesto zabrinutosti i tuge odsjajuje radou spasenja i novog
Ja u vas oistiti od svih neistota vaih i od svih gadnih bogova ivota u Isusu Hristu.
vaih. I dau vam novo srce, i nov u duh metnuti u vas, i izvadiu Ali, pogrene teorije o posveenju, koje su posledica povlaivanja
kameno srce iz tela vaega, i dau vam srce mesno. I duh svoj met- savremenom hedonizmu i samim tim zanemarivanja zahteva Bojeg za-
248 Prokletstvo nacije Prokletstvo nacije 249
kona, rezultovale su time da mnogi nisu svesni svojih stvarnih duhovnih Nikad vas nisam znao. (Matej 7,22-23) U nastavku Isus im otkriva da
potreba, te su svoje sebine potrebe za prijatnim oseanjima proglasili su oni zapravo bili bezakonici: Idite od mene koji inite bezakonje.
duhovnom potrebom koju navodno Bog eli da zadovolji. (Matej 7,23) Fanatizam sentimentalnog zanosa ne donosi plodove ivota
Kako ovek pada u iskuenje ove lane reformacije? u skladu sa Bojim zakonom. Apostol Pavle prepoznaje telesno mudro-
Umesto da se ponizi pred Bogom priznanjem da u sebi nema prave vanje po tome to se ono ne pokorava Bojem zakonu:
ljubavi i da zatim pravu ljubav primi od Boga, grenik uzdie svoje sop- Jer telesno mudrovanje neprijateljstvo je Bogu, jer se ne pokorava
stveno srce na mesto Boga i zatim pokuava da u njemu pobudi snage zakonu Boijem niti moe. A koji su u telu ne mogu Bogu ugoditi.
njegovog sebinog sentimenta. Kao to se pojedine osobe opijaju ita- A vi niste u telu nego u duhu; jer Duh Boji u vama ivi. A ako ko
njem ljubavnih romana, tako se i nosioci ove lane reformacije opijaju nema Duh Hristov, on nije Njegov. (Rimljanima 8,7-9)
nakaradnim itanjem Svetog pisma. Oni nisu zadovoljni jednostavnim Kako lano duhovno probuenje evaneoskog hrianstva ne donosi
odnosom sa Bogom putem vere, pa baziraju svoj odnos sa Bogom na plodove u skladu sa Bojim zapovestima, same Boje zapovesti su ne-
doivljajima svoga srca. Umesto da se bave Bogom i Njegovom karakte- poeljne jer bi raskrinkale religioznu revnost kao suprotnu duhu Jevan-
rom, oni se bave sobom i svojim oseanjima, koje pogreno proglaavaju elja. Zato su zahtevi zakona zanemareni ili se ak propoveda verovanje
ljubavlju ili znakom ljubavi. Kada bi zaista upoznali Boji karakter u da je Isus ukinuo Boji zakon na krstu. Meutim, bez Bojeg zakona
pravom svetlu, oni bi se postideli za karakter motiva iz kojih trae Boga. ovek ne moe biti svestan svoga greha, pa se tako ne moe ni pokajati
Tada vie ne bi dolazili Bogu iz sebinosti, traei njeno zadovoljenje, za izvor svojih karakternih problema. On e se kajati za simptome greha
ve bi dolazili Bogu sa sebinou kao teretom koji pritiska njihovu u oseanjima i postupcima, nesvestan greha na nivou motiva svoga srca.
duu, traei od Boga osloboenje od nje. Zato, da bi se pokajao za svoje bezakonje, ovek treba da upozna
Da li se neko moli Bogu ili sotoni, to ne zavisi od imena kojim Boga Boji karakter kroz zahteve Bojeg zakona. Apostol Pavle kae: Nego
oslovljava, ve od toga da li je njegova predstava o Bogu ispravna. Obra- ja greha ne poznah osim kroz zakon; jer ne znadoh za elju dok zakon ne
ajui se eni Samarjanki, Isus kae: Vi ne znate emu se molite. kaza: ne zaeli. (Rimljanima 7,7) Svrha zakona je da bude greh odvie
(Jovan 4,22) Sveto pismo poznanje Boga vezuje za ovekov odnos prema grean zapoveu. (Rimljanima 7,13) Jer kroz zakon dolazi poznanje
Bojem zakonu (Deset zapovesti): I po tom razumemo da Ga pozna- greha. (Rimljanima 3,20) Zakon uva oveka da se ne osloni na sebe sa-
smo, ako zapovesti Njegove drimo. Koji govori: Poznajem Ga, a zapo- mog i na sopstvenu pravednost, pa ga tako navodi da se osloni iskljuivo
vesti Njegove ne dri, laa je, i u njemu istine nema. Jer je ovo ljubav na Hrista i pravednost koju mu sam Bog prua. Ukoliko je ovek, shva-
Boija da zapovesti Njegove drimo. (1.Jovanova 2,3-4;5,3) tivi zahteve zakona, prestao da se oslanja na sebe, ve se oslanja samo
Jevreji Isusovog vremena su bili uvereni da je njihovo uenje u skladu na Boga, tada njegova prirodna grenost vie njime ne vlada: ivite u
sa Svetim pismom i da se oni mole Jehovi, meutim, Isus im odgovara: Duhu pa neete izvriti poudu tela. (Galatima 5,16) A koji su u telu ne
Va je otac avo. (Jovan 8,44) Zato Isus kae da je njima otac avo? mogu Bogu ugoditi. A vi niste u telu nego u duhu; jer Duh Boji u vama
Zapazimo da im Isus zamera da ne ive po Bojem zakonu: Ne dade ivi. A ako ko nema Duh Hristov, on nije Njegov. A ako je Hristos u
li Mojsije vama zakon i niko od vas ne ivi po zakonu? (Jovan 7,19) vama, onda je telo mrtvo greha radi a duh iv pravde radi. (Rim.8,8-10)
Ovi ljudi usnama me potuju, a srce njihovo daleko stoji od mene, no U svetlosti Bojeg zakona ovek shvata svoje duhovno siromatvo i
zaludu me potuju uei naukama, zapovestima ljudskim. Jer ostaviste svoju potrebu za Hristom kao Iskupiteljem od krivice zbog greha i Spa-
zapovesti Boje, a drite obiaje ljudske. (Marko 7,68) Ostaviste ono siteljem od same sile greha. Dok kroz zahteve zakona ovek shvata da je
to je najpretenije u zakonu: pravdu, milost i veru. (Matej 23,23) Isus grean, dotle u otkrivenoj Bojoj ljubavi nalazi snagu za svoje pokajanje
Hristos otkriva da e i mnogi hriani biti u samoobmani da slue Bogu, za svoje grehe. Meutim, ukoliko ovek nije kroz zahteve zakona osve-
ali zapravo Boga nee poznavati: Mnogi e mi rei u onaj dan: Gospo- doen o sopstvenu grenost, tada otkrivenje Boje ljubavi gubi funkciju
de! Gospode! Nismo li u ime tvoje prorokovali, i tvojim imenom avole motiva za pokajanje, jer ovek nije svestan greha za koji bi trebao da se
izgonili, i tvojim imenom udesa mnoga tvorili? I tada u im ja kazati: pokaje. Bez zakona on ne shvata da je greh sam po sebi lo, ve Boga
trai da bi uklonio neprijatne posledice greha (oseanje krivice, psihike
250 Prokletstvo nacije Prokletstvo nacije 251
napetosti, sklonost ka sukobima sa drugim ljudima, itd). Tada otkrivenje PROPAST NOVOG SVETSKOG PORETKA
Boje ljubavi dobija sasvim suprotnu funkciju. Umesto motiva i snage
za pokajanje, Boja ljubav tada dobija funkciju znaka kojim vernik uve- Jedno vreme, u bliskoj budunosti, izgledae kao da je svet sam sebi
rava sebe da je prihvaen od Boga. pomogao. Novi svetski poredak e doneti privremeni mir i sigurnost
Kada shvati da ga Bog voli, takav vernik, umesto da motivisan tom grenom svetu, ali e taj spolja nametnut mir trajati vrlo kratko: Jer
ljubavlju krene u borbu sa sobom, on prestaje sa svakom duhovnom bor- kada govore: MIR JE I SIGURNOST, tada e naii na njih iznenadna
bom, jer uverava sebe da ga je Bog primio. Takvo shvatanje je pogreno pogibija, kao bol na trudnu enu, i nee izbei. (1.Solunjanima 5,3) Na
zato to Bog voli sve ljude i svima pokazuje svoju ljubav bez obzira na osnovu biblijskih proroanstava znamo da e sudbina Novog svetskog
to da li su oni dobri ili zli: On zapovedi svom suncu, te obasjava i zle i poretka biti slina sudbini nekadanje Vavilonske kule. U Jovanovoj vi-
dobre, i daje dad pravednima i nepravednima. (Matej 5,45) Bog otkri- ziji, stoer lanog duhovnog jedinstva poslednjeg ljudskog carstva na
va svoju ljubav najvie prema onima koji su daleko od Njega, da bi oni zemlji nosi kao i nekada naziv Vavilon. On e doiveti svoj poslednji
Bojom milou i strpljenjem bili nagnani na pokajanje, a ne da bi do- pad:
bili znak Bojeg odobravanja u njihovom nepokajanju: Ili ne mari za Pade, pade Vavilon grad veliki, i posta stan avolima i tamnica sva-
bogatstvo Njegove dobrote i krotosti i trpljenja, ne znajui da te dobrota kome duhu neistome ... Jaoh, grade veliki Vavilone, grade tvrdi, jer
Boja na pokajanje vodi? (Rimljanima 2,4) u jedan as doe sud tvoj. ...
Bog svima otkriva svoju ljubav, ne da bi dao kakav navodni znak I videlo od ika nee se vie svetleti u tebi ... jer tvojim aranjem
svoga odobravanja i prihvatanja, ve upravo da bi oveka ljubavlju na- prevareni bie svi narodi, i u njemu se nae krv proroka i svetih, i
veo na pokajanje. Ali evaneoski hrianin, umesto da, kada shvati da sviju koji su pobijeni na zemlji. (Otkrivenje 18,2.10.23-24)
ga Bog voli, da krene u borbu protiv svojih greha, on upravo tada sa du- U viziji biblijskog proroka Danila, vidimo kip predstavljen likom
hovnom borbom prestaje, govorei Ja sam spasen! Bog mi je dao znak oveka, koji predstavlja istoriju svih ovekovih pokuaja da napravi je-
da me voli i da me prihvata! Umirenje savesti koje se u tradicionalnom dinstveno carstvo na Zemlji. Poslednje carstvo je predstavljeno prstima
hrianstvu postizalo dranjem raznih pravila, religioznih rituala a po- na nozi, koji nikako ne mogu da prionu jedan za drugoga (Danilo 2,43),
nekad i samoispatanjem, sada se postie obraanjem panje na osea- jer su jedni od blata a drugi od gvoa. Oni predstavljaju nepokajane
nja, znakove, lane duhovne darove i natprirodna uda. Meutim, oni narode koji nikako ne mogu da nadvladaju svoje meusobne razlike i da
nisu potrebni oveku iste savesti koji se zaista pokajao za svoje grehe. se trajno ujedine.
esto e propovednici lane reformacije da veoma otro kritikuju Drugi Hristov dolazak i propast poslednjeg carstva na Zemlji su u
oslanjanje na oseanja, ali je ta kritika licemerna. (Dokle god je sebian, toj istoj prorokoj viziji predstavljeni velikom stenom koja predstavlja
ovek je rob oseanja, bez obzira na svoje deklarativno zastupanje da Hrista i koja pada sa neba unitavajui ceo lik:
razum treba da bude iznad oseanja.) No, kako su zanemarujui zahteve
Bojeg zakona izbegli da ukore sebine motive ljudskog srca, njihovi Ti gledae dokle se odvali kamen bez ruku, i udari lik u stopala
vernici e i dalje biti robovi svojih oseanja. Kako oseanja zavise od bakarna i zemljana, i satr ih. Tada se satr i gvoe i zemlja i bakar
okolnosti, menjae se i njihovo ponaanje u zavisnosti od trenutnih pri- i srebro i zlato, i posta kao pljeva na gumnu u leto, te odnese vetar,
i ne nae mu se mesto; a kamen, koji udari lik, posta gora velika i
lika i neprilika. Ovoga trenutka e biti tako ljubazni prema vama, kao
ispuni svu zemlju.
da bi ivot za vas dali, a sutradan, kada im neprijatne okolnosti ivota
promene oseanja, oni e se prema vama ponaati hladno i ravnoduno. A u vreme tih careva Bog e nebeski podignuti carstvo koje se do-
oveku koji je na revnost pokrenut oseanjima nedostaju skromnost, veka nee rasuti, i to se carstvo nee ostaviti drugome narodu; ono
stabilnost karaktera, svetost i pravo potovanje drugog oveka, kao i e satrti sva ta carstva, a samo e stajati doveka. (Danilo 2,34-35.44)
razni drugi atributi prave ljubavi. U tekim ivotnim iskuenjima, nje-
gova kua, sazidana ne na Steni ve na pesku sopstvenih oseanja, lako
f
e se sruiti.
252 Prokletstvo nacije Prokletstvo nacije 253
PROROANSTVA O PROKLETSTVU ZAPADA kad doe vreme koje je Bog odredio da poalje kaznu na ljude zbog
nepotovanja Njegovog zakona i zbog njihovog sebinog slavoljublja.
Zapazimo da su visoke zgrade bile retkost u nekadanjoj Engleskoj Malo je ljudi, ak i meu prosvetnim radnicima i dravnicima koji
to je bio izraz tadanje skromnosti naroda. Meutim, karakterna skro- shvataju uzroke sadanjeg stanja u drutvu. Oni koji u svojim ruka-
mnost koja je odlikovala veinu protestantskog sveta postepeno je po- ma dre uzde vlasti, nisu u stanju da ree problem moralne pokvare-
ela da ustupa mesto gordosti; lepota duha i karaktera spoljanjem nosti, siromatva, bede i zloina... (S9, 11-14, 1909)
ukraavanju i telesnom uzdizanju, a smisao ivota hedonizmu. Sve te
U svetu vlada sve stranije bezakonje. Uskoro e nastati veliki su-
pojave koje su protestanti ranije zamerali katolicima, postale su sada i
kobi meu narodima nevolje koje nee prestati sve do Hristovog
njima samima sasvim normalne i uobiajene.
dolaska. (Review and Herald 11.2.1904)
Pojedini protestantski pisci XIX veka, upozoravali su narod na tra-
gine posledice duhovnog otpadnitva koje je ve uveliko proelo prote- Velike vatrene lopte padale su na kue. Vatrene strele iz lopti le-
stantske crkve i protestantski svet. Ameriki pisac Elen Vajt (1827-1915) tele su u svim pravcima. Bilo je nemogue zaustaviti poare koji su
pisala je o nesreama koje e zadesiti Ameriku a zatim i celo ovean- izbijali. itava naselja su bila unitena. Ljude je obuzimao neopisiv
stvo: strah. (Letter 278, 1906)
Ljudi e nastaviti da podiu skupe graevine u koje e se ulagati Zato se to sve deava? Zato takav duh bezakonja proima drutvo
teki milioni i ija e arhitektonska reenja i vrstina privlaiti naro- a meavina udnih doktrina crkve? Nije li zato to velika masa hri-
itu panju, ali Gospod mi je pokazao da e, uprkos neuobiajenim ana ne shvata teinu greha krenja Bojeg zakona? ak i svetenici
raskonim ulaganjima i vrstini, te graevine doiveti sudbinu jeru- sa propovedaonice obezvreuju taj zakon. Rezultat je opte snia-
salimskog hrama. (MS 35, 1906) vanje zahteva pravednosti, krajnja tenja ka bezakonju, kriminalu
svake vrste. Ne treba ni da se udimo. Kada se ljudi ne pokoravaju
Videla sam graevine u kojima su postavljeni najskuplji protivpo- Bojem zakonu, kako moemo oekivati od njih da potuju ljudske
arni ureaji da bi se osigurale od unitenja. Ali, kao to su nekada zakone? (SW 1909-03-01)
Sodom i Gomor nestali u plamenu Boje osvete, tako e se i te pono-
sne zgrade pretvoriti u pepeo... Ti laskavi spomenici podignuti u ast Recite im da e uskoro doi vreme kada vie nee biti bezbedna
ovekove veliine, bie oboreni u prah ak i pre nego to poslednje upotreba jaja, mleka, pavlake ili maslaca, zato to e se bolesti meu
veliko unitenje bude zadesilo svet. (3SM 418 1901) ivotinjama poveavati u srazmeri sa poveanjem zla meu ljudi-
ma. Blizu je vreme kada e zbog greha palog ljudskog roda, celo
Jednom prilikom, dok sam se nalazila u gradu Njujorku, u nonom ivotinjsko carstvo uzdisati pod teretom bolesti koje e zadesiti nau
vienju pokazane su mi graevine koje su se sprat za spratom dizale zemlju. (7T 135 1902)
visoko prema nebu. Bila im je zagarantovana otpornost protiv po-
ara i trebalo je da proslave svoje vlasnike i graditelje. ... Dok su se Svakovrsna preterivanja doi e do izraaja. Bie vikanja, udaranja
te velianstvene zgrade podizale, njihovi vlasnici su uivali u tatoj u bubnjeve, muzike i plesa. Oseanja razumnih ljudi bie toliko po-
gordosti to imaju novac kojim mogu ugaati sami sebi i izazivati remeena da oni nee biti u stanju da donose pravilne odluke. Luda
zavist svojih blinjih. ... Tada se pred mojim oima pojavio prizor buka potresa ula i izopauje ono to bi moglo biti na blagoslov kada
uzbune zbog poara. Ljudi su gledali velianstvene graevine za koje bi se pravilno upotrebilo. ... Sotona e uiniti da muzika postane za-
se pretpostavljalo da su potpuno sigurne od poara i govorili: One mka, zbog naina na koji se izvodi. (2SM 36-38 1900)
su savreno obezbeene. Ali su zgrade izgorele kao da su bile od Kad se protestantske crkve ujedine sa svetovnom vlau pruaju-
smole. Vatrogasne maine nisu mogle nita da uine da bi zaustavile i podrku lanoj religiji, od koje su njihovi preci bili najsvirepije
unitenje. Vatrogasci nisu bili u stanju ak ni da ih stave u pokret. progonjeni; kad drava upotrebi svoju silu da prinudom i dekretima
Ako se u srcu gordih i slavoljubivih ljudskih bia ne izvri promena, podupre instituciju crkve tada e protestantska Amerika nainiti
ljudi e, kad doe vreme da Gospod sudi, uvideti da e ona ruka koja ikonu papstva, i to e biti nacionalno otpadnitvo koje e se zavriti
je bila jaka da ih spasava, biti isto tako jaka da unitava. ... Ne postoji samo njihovom nacionalnom propau. (ST 22.3.1910)
materijal za podizanje zgrada koji bi ih mogao zatititi od unitenja
254 Prokletstvo nacije Prokletstvo nacije 255
Ova nacija (Amerika) e tek biti poniena u prah. (1T 258) Bog e Ako je poten, ovek e veni znaaj duhovnih istina uzdii iznad
se posluiti svojim neprijateljima kao instrumentom da bi kaznio one svojih ovozemaljskih slasti i iskuenja. Shvatie da nevolje samo poka-
koji su ili svojim opakim putevima. (PC 136 1894) zuju koliko je uzaludan trud oveka da stekne blago ovoga sveta, koje
Bog ima odreenu nameru kada dozvoljava da se dogaaju sve te e kad tad svojom smru svakako da izgubi. Shvatie prolazan karakter
katastrofe. One su Njegovo sredstvo da se ljudi i ene osveste. ... vrednosti ovoga sveta:
(19MR 279, 1902) Ne sabirajte sebi blaga na zemlji ... nego sabirajte sebi blaga na nebu,
Svet u svim njegovim perverzijama zadesie ljudska pogibao u po- gde ni moljac ni ra ne kvari, i gde lopovi ne potkopavaju i ne kradu.
plavama, nepogodama, poarima, zemljotresima, gladi, ratovima i Jer gde je blago vae, onde e biti i srce vae. (Matej 6,19-21)
krvoproliu. Bog je spor na gnev i velik u moi, ali ipak nee oprav- Shvatie vrednost duhovnih istina koje jedino mogu da zadovolje e
dati nepokajane. (SPTED 133 1895) ljudske due:
Oluja se pribliava. Mi se moramo pripremiti za njen bes kajui se Jer Carstvo Boije nije jelo ni pie, nego pravednost i mir i radost u
pred Bogom i pokazujui veru u naeg Gospoda Isusa Hrista. Gos- Duhu Svetome. (Rimljanima 14,17)
pod e ustati da strahovito potrese zemlju. Videemo nevolje na sve Navee ga da u vrednostima ovoga ivota prepoznaje samo blago-
strane. Hiljade brodova zavrie u dubinama mora. Mornarice e biti slov jo pretenijeg Darodavca blagoslova.
potapane i milioni ljudskih rtava rtvovani. Poari e izbijati neo- Amerika jo uvek ima velike blagoslove nekadanje duhovne refor-
ekivano i nikakvi ljudski napori nee moi da ih ugase. Palate na macije. Ali, njen narod je u meuvremenu prezreo Boji zakon, i od
zemlji nestajae u ogromnoj stihiji. eleznike katastrofe e se dea- sredine XIX veka postao izvor svih onih nazadnih uenja kojima ovek
vati sve ee. Na velikim saobraajnicama dolazie do iznenadnih pokuava da umiri svoju neistu savest kada odbaci jednostavne isti-
metea, sudara i smrti. Kraj je blizu, vreme milosti istie. O, traimo ne jevanelja. Ameriki narod je u velikoj meri odbacio Boga i postao
Gospoda dok se moe nai, prizivajmo ga dok je blizu! (MYP 89- izvorite svih ovozemaljskih perverzija kojima ovek tei kada njego-
90, 1890) vo srce prestane da ispunjava sila Boje nesebine ljubavi. Ameriku je
ovim teroristikim aktom poelo da snalazi odavno proreeno proklet-
POVODOM TERORISTIKOG NAPADA NA SVETSKI stvo zbog njenih greha. Samo prokletstvo nije kazna, koja je konana i
TRGOVINSKI CENTAR U NJUJORKU koja e snai itav svet zbog njegovog otpadnitva u vreme povlaenja
Svaki narod koji se u svojoj istoriji bar jedno vreme pokae veran milosti Boje sa zemlje i u vreme izlivanja proreenih zala. Prokletstvo
istini, dobroti i pravdi, postaje objekat posebnih Bojih blagoslova. A je milost i prema onima koji stradaju, i prema ivima koji pate.
kada padne u iskuenju da se osloni na sam blagoslov i da zaboravi na U vreme velikih nesrea, kakva je bila ova u Americi, Bog esto
karakter i linost Darodavca, Bog mu ne oduzima odmah blagoslov, ve dozvoljava da nevini izgube ivote, da bi bili sauvani od iskuenja za
mu strpljivo prua priliku da se pokaje: venost, dok nepokajani gledaju, i sami trpe njihove tragedije, da bi tim
Ili prezire bogatstvo Njegove dobrote i krotosti i dugotrpljenja, ne nevoljama i sami bili ukoreni i opomenuti na dolazei Boji sud, i tako
znajui da te dobrota Boija na pokajanje vodi? (Rimljanima 2,4) navedeni da se pokaju.
Jednom prilikom Isusu je predoen dogaaj kada su u jevrejskoj po-
Meutim, ukoliko istrajava u svom nepokajanju, ukoliko razuman
buni protiv rimskih vlasti, rimski vojnici pobili i nekoliko galilejskih
poziv jevanelja na pokajanje ostavlja njegovo srce ravnodunim, Bog
hodoasnika u hramu koji nisu imali nikakve veze sa pobunom. Isusov
doputa da se na njega spusti prokletstvo koje e ga navesti da otvoreno
odgovor nije zadovoljio ljudsku znatielju saznanjima ko je koliko i da
zauzme stav, za ili protiv Bojeg autoriteta.
li je uopte bio kriv. Isus je usmerio svoje sluaoce da razmiljaju o sebi
ovek mora na neki nain da objasni nevolje koje su ga snale. On samima i sopstvenoj budunosti:
e moda da se ispunjava mrnjom prema grenoj ruci koja je taj sud
I odgovarajui Isus ree im: Mislite li da su ti Galilejci bili greniji
izvrila, ali ako je poten, on e biti potaknut da razmilja o Bojoj ruci od sviju Galilejaca, kad su tako postradali? Nisu, kaem vam, nego
koja je taj sud dopustila. ako se ne pokajete, svi ete tako izginuti. (Luka 13, 2-5)
256 Prokletstvo nacije Prokletstvo nacije 257
ODGOVOR NA REAKCIJE POVODOM TERORISTIKOG NAPADA Sudnji dan izai na sud zbog onoga to smo mogli da uinimo jedni za
NA AMERIKU druge, a to nismo uinili da jedan drugoga odvratimo od duha mrnje
i svakog drugog zla. Oni koji su u nesrei ve stradali, nemaju nita od
Par reakcija objavljenih na internet diskusiji povodom teroristikog toga. Ali, mi koji smo ivi, imamo pouku za nas:
napada na Ameriku:
Tooooooooooooooooo !!! Ne sudite, da vam se ne sudi. Zato se ne moe izgovarati, o ove-
e koji god sudi! Jer kojim sudom sudi drugome, sebe osuuje; jer
Bravo brao teroristi !!!!!!!!!!!!!!!!!!!!
to ini sudei. A ti zato osuuje brata svojega? Ili ti zato uko-
Samo se rue hahahaha... ko onomad kad su nas bombardovali!
rava brata svojega? Jer emo svi izii na sud pred Hrista. Tako e
Ah kakva kolateralna teta! Ba sam fino veerao uz uzbudljive snimke
dakle svaki od nas dati odgovor Bogu za sebe. Zato da ne osuujemo
prosto sam uivao! ...
vie jedan drugoga. (Matej 7,1; Rim.2,1; 14,10-13)
Postoji PRAVDA!
Replika na prethodne komentare: U Starom zavetu, Sud Boje pravde je bio poveren rukama ljudi (oko
Ako je pravda to strada Amerika, zar onda nije pravda to smo i mi za oko, zub za zub), ali se niko od onih koji je tu pravdu ispunjavao,
stradali. S obzirom ta smo inili na Kosovu, u Bosni i Hrvatskoj, zar to nije smeo radovati propasti zlih. Zakon pravde nije mogao da poslui
nije pravda? Ali, rei e: Nismo svi to inili? Naravno. Budi poten kao izgovor za krenje moralnog zakona srca, koji je i tada traio ljubav
pa priznaj da nisu ni svi Amerikanci. Ali, ti e rei: Ali oni su svojom prema neprijatelju:
ravnodunou i ak jednostranom osudom pa i mrnjom prema nama Kad padne neprijatelj tvoj, nemoj se radovati, i kad propadne, neka
pristajali na takav stav svoje vlade? Tano, zato su takoe krivi, ali ne igra srce tvoje. Jer bi video Gospod i ne bi Mu bilo milo, i obratio
smo u tom sluaju i mi krivi to smo tako hladno posmatrali ta su nai bi gnev svoj od njega na tebe. (Prie 24,17-18)
radili na ratitu i pravili se ludi pred njihovim zverstvima. Nemci nisu
znali do kraja Drugog svetskog rata za zloine nad Jevrejima, ali ih to ZATO NAM NOVI SVETSKI NEE DONETI MIR I
ne opravdava. ta je drugo moglo da izae iz njihove ideologije, nego BLAGOSTANJE
mrnja i zlo?! ta je drugo moglo da izae iz nae podrke Miloeviu
1989. godine na Trgu republike? Istorija naeg sveta kao da nije nita drugo nego istorija ovekovih
Navodno nam je bilo stalo do naih ljudi na Kosovu! bezuspenih pokuaja da ivot i svet oko sebe osmisli istinskom sreom,
To je samo izgovor za fanatine samoljubive strasti nacionalizma, ljubavlju i blagostanjem. Toliko truda i rtava, vremena i sposobnosti,
koji nema nikakve veze sa ljubavlju prema oveku. Evo nam zato sada toliko snage ljudske volje uloene u izgradnju i ouvanje ljudskih civili-
ovde ti ljudi za koje smo se izglasavali da ih tako volimo, da im pokae- zacija pokazalo se na kraju sasvim uzaludnim.
mo ljubav na delu. Gde je sada ta naa ljubav prema izbeglicama? Vidi, Oni ivotni principi koji su ovaj svet doveli do ovde, odvee ga jo
zaista postoji pravda. Ali ta pravda postoji da bismo mi iz nje izvukli dublje u propast, ne zato to svet ne moe da se odrekne tih principa, ve
pouku, a ne da bismo se teili kako ima i drugih koji stradaju pored nas. zato to to ne eli.
Ako mrnja donosi prokletstvo, da li se kaje za sopstvenu mrnju? Ili Veini smetaju samo posledice greha, a ne i sam greh. itava nau-
nisi nita bolji od onih zbog ije se patnje sada raduje? Ako pravda po- ka, od psihologije do politike, je u slubi traenja odgovora na pitanje:
stoji nad drugima, postoji i nad tobom i nad svima nama! Zato nemamo Kako uivati to bezbolnije u grehu, a osloboditi se njegovih nepri-
izgovora da postupamo na isti nain kao oni koji zbog tog naina i sami jatnih posledica? Psihologija esto pokuava da raznim trikovima
sada snose posledice. Zato smo odgovorni, prema sebi i blinjima. Da li na nivou ljudskog uma ukloni povode za izraavanje greha, dok on i
shvata da smo i ja i ti odgovorni za nesreu koja se nadvila nad naim dalje ostaje u ljudskom srcu. Psiholoki saveti imaju za cilj da oveka
narodom? Da li si siguran da si uradio svoj deo da sprei ovu tragediju oslobode od neprijatnih posledica greha koji se manifestuju u ljudskom
koja nam se deava u zadnjih deset godina? Da li si uradio sve da svoju razumu, njegovim oseanjima i njegovom poremeenom odnosu sa sa-
brau ovde odvrati od duha mrnje prema drugim nacijama, da bi tako mim sobom i sa okolinom. Izopaena religioznost prua oveku sistem
sklonio prokletstvo od njih? Ako veruje u Pravdu, onda znaj da emo u kojim on kod sebe samo uguuje oseanje krivice, a ne oslobaa ga od
258 Prokletstvo nacije Prokletstvo nacije 259
njenog uzroka samog greha. Umesto zdravstvene preventive, savre- Svaki ovek koji istinu i pravdu stavi iznad svega drugoga u ovome
mena medicina teite stavlja na uklanjanje posledica nezdravog naina ivotu, proi e u manjoj ili veoj meri kroz Jovovo iskustvo. Pravednog
ivota i ishrane, nastalog zbog ovekove prodrljivosti i nemarnosti pre- Jova je sotona optuio da je pravedan i posluan Bogu radi zemaljskog
ma zdravstvenoj preventivi. blagostanja a ne iz prave ljubavi. Bog je dozvolio da Jova snau nevolje
Veina bi elela da rei svoje ivotne probleme samo da bi mogla da koje e iskuati njegove motive. U velikoj nevolji koja ga je snala Jov
nastavi da i dalje vodi isti grean i beskoristan ivot, upravo onakav ka- se nije odrekao vernosti Bogu, ve ju je jo vie utvrdio. Kada je pro-
kav je prouzrokovao prokletstvo sveta. Kada im se ponudi reenje (koje ba prola, Bog je Jova posebno blagoslovio. Tako e svaki pojedinac
zahteva odricanje od samog greha), ljudi ga odbacuju i nastavljaju da koji uzdigne svoja duhovna i moralna naela da tom svojom odlukom
se bore sa posledicama greha. Loe pobude navode ljudski rod da svoju izazove sotonu. Ako svoju pravednost bude zidao na temeljima svoje
borbu vodi na pogrenom planu i otud prokletstvo svih ljudskih napora sebinosti, sujete, straha i krivice, njegova pravda nee izdrati probu
kroz istoriju. ivota. Isus kae da e se u oluji iskuenja njegova kua sruiti. Ali, ako
u vreme iskuenja pokae poverenje u Boga, i svoju volju pokori uzvi-
DUHOVNO JEDINSTVO OVEANSTVA USLOV SVETSKOG enim motivima, bie blagosloven kao Jov to je bio blagosloven, bilo i
MIRA u ovom ivotu, bilo tek u buduem, a njegova kua (linost) e izdrati
iskuenja jer je utemeljena na steni (Hristu):
Svet ima potrebu za mirom, a ostvarenje mira mnogi vide u izgradnji
jedinstvenog religioznog i politikog sistema. Oni polau svoje nade u I udari dad, i dooe vode, i dunue vetrovi, i napadoe na kuu
silu i delo Novog svetskog poretka, iji sistem objedinjenih religija tre- onu, i ne pade; jer bee utvrena na kamenu. (Matej 7,27)
ba da ukloni povode koji predstavljaju stalno iskuenje za meusobno
neslaganje i sukobljavanje, dok nova svetska vlada treba da obuzda i NOVOMILENIJUMSKA ESTITKA
sankcionie sve koji predstavljaju pretnju novom svetskom miru i poret-
ku na zemlji. Proitala glumica Sonja Savi u okviru Boinog TV programa na RTS-u
Naravno da su takva reenja samo politika (simptomatska), a ne i Samo estitanje Novog milenijuma i Nove godine ih nee uiniti
duhovna (uzrona). Mi treba da budemo u ljubavi i jedinstvu. Meutim, srenim i lepim. Zato ti neu poeleti da ti oni budu sreni, ve da ih ti
mi emo se ujediniti samo ako se ve volimo, a ne zato da bismo mogli uini srenim.
da se volimo. Uklanjajui religiozne, nacionalne, klasne i druge razlike Ako ne eli niim da se razoara u Novoj godini, nemoj traiti od
izmeu ljudi mi ne uklanjamo uzrok greha, ve samo povod za njegovu
nje ono to si upravo ti pozvan da joj prui. Ako je budunost mrana,
manifestaciju.
a svet pun zla, onda mu ti budi svetlost, i ti ga uini boljim.
Nikakvim administrativnim merama se ne moe promeniti ljudsko
Umesto da ita izmiljene romane, ili da mata o nekom drugom
srce i u njega usaditi ljubav. Samo ljubav moe da pobudi ljubav! Samo
Bog moe da promeni okorelo ljudsko srce, ukoliko to ono svojom vo- svetu, pozvan si da od svoga ivota ispie lepu priu, lepu od najlepe
ljom dragovoljno izabere. bajke.
Pravo jedinstvo oveanstva se zasniva na sutinskim moralnim Moda nisi na pozicijama velike moi, bogatstva i uticaja, ali ti ima
(duhovnim) vrednostima; ljubavi, dobroti i pravdi, a ne na vrednostima svoje mesto pod suncem koje moe uiniti rajem za one koji su u tvojoj
odreene religiozne, nacionalne ili kosmopolitske pripadnosti. sferi uticaja.
Ako veina sveta odbija da prihvati pravo reenje koje zahteva poka- Umesto da ovih nekoliko dana trai veselje u zaboravljanju na ne-
janje, reformu srca i karaktera, tada se mora ispotovati pravo veine da ispunjene odgovornosti svoga ivota, da bi ostatak dana sledee godine
snosi posledice zbog svog izbora. Manjina koja shvata duhovnu prirodu iveo kao rtva prilika i neprilika, pozvan si da razmilja o svom ivo-
problema, i eli da svoj problem rei u korenu, u nevoljama ovoga sveta tu, prepozna njegov smisao i ispuni njegove mogunosti.
e nai povoda da pokae da li joj je zaista stalo do carstva nebeskog, ili Mogunosti koje ti ivot prua su jedinstvene i isuvie vredne da
pak do carstva zemaljskog. bi ih svojom povrnou i nepromiljenou prokockao. Nikada nee
260 Prokletstvo nacije Prokletstvo nacije 261
moi da ostvari vie ciljeve od onih koje si sebi zacrtao. Sloboda tvoga brigom i mrnjom, tada nas ivot ne izgrauje, ve uniava i odvaja od
dela je uslovljena slobodom tvoga uma i tvoga srca. Ti ima mo da ui- Boga. Svi smo u velikom sukobu izmeu dobra i zla, hteli toga da bude-
ni velike stvari u svom ivotu, ako istinu, dobrotu i pravdu stavi iznad mo svesni ili ne.
svega drugoga u ivotu. A da li nam politike promene pruaju nadu u bolju budunost?
Budite svetlost svetu kae Isus. A ti kae: Politika reenja imaju svoje mesto, ali bez duhovne odgovornosti
Kako da budem svetlost, kada nisam sunce?! svakog pojedinca, ona su sasvim uzaludna. Dokle god je veina sklona
Ni ne pokuavaj da bude sunce, ve budi mesec koji svetli sunevim korupciji, mitu i krai, dotle ni najdemokratiniji sistem nee moi da
sjajem. Ni ne pokuavaj da bude Bog, ali gledajui u Njegovo lice ti e funkcionie kako oekujemo, jer e veina biti sklona da demokratskim
blagosloviti ovaj svet sjajem Njegove dobrote. putem legalizuje korupciju i svako drugo zlo. Vlasti ne mogu biti manje
Zato podigni pogled tamo gde si poslednji put video svetlost dobrote iskvarene od naroda.
i dozvoli da te ona uzme za ruku, da te vodi i uva u sadanjosti i da te Drava ima svoju ulogu, ali ona nije u stanju da reava duhovne pro-
povede sa sobom u budunost. bleme. Njih mora da reava svaki pojedinac lino sa Bogom. Zar strah
od zatvora treba jednog hrianina da primorava na ispravno ponaanje?
INTERVJU NA RTS-u POVODOM NOVOG MILENIJUMA Ili, umesto spoljnih reenja, ljubav u srcu?! Samo onda kada duhovne
ta nas oekuje u budunosti, u Novom milenijumu? snage drutva izgube svoju duhovnu silu, one trae potporu politike
Ono to mu sami pruimo. Kakvi mi ljudi budemo bili jedni prema moi. Takoe, samo onda kada vlast ne radi svoj posao kako treba, onda
drugima, takav e nam biti i milenijum. ona trai podrku ideologije ili religije kao svoje pokrie.
Da li nam poruka Boinih praznika moe uliti nadu u bolju i lepu Nije dovoljno promeniti vlast. Potrebno je da se mi sami promenimo.
budunost? Kakav znaaj za nas lino ima Isusovo roenje? Neka se Isus rodi i u naim srcima. (Jutarnji program RTS-a, za Boi
Da li nam je Isus zaista potreban kao Spasitelj naih dua od greha? 2001. godine)
N
Ako smo i dalje sami sebi dovoljni, ako se oseamo dovoljno jaki da
probleme sami reavamo, onda e nas Bog pustiti da i dalje sami hodi-
mo, i da i dalje snosimo iste posledice. Isti uzroci e i dalje donositi iste
posledice.
Da li je povratak religioznosti siguran znak bolje budunosti?
Religija treba da ima svrhu da na sauva od zla, a ne da nae zlo samo
obue u nove ideoloke izgovore. Naravno, nije kriva religija, ve je kriv
ovek to je zloupotrebljava, kao i sve drugo to zloupotrebljava.
ta bi svaki ovek trebalo da uradi za vreme Boinih praznika da bi
mogao biti sigurniji u bolju budunost?
Trebalo bi da preispita svoje srce, pobude koje ga pokreu, u svetlu
Bojeg zakona Deset Bojih zapovesti, tog neprevazienog kriteri-
juma dobra i zla.
Da li u Boinoj poruci ima mesta i za ateiste?
Svaki ovek na zemlji, bio on pravoslavac, katolik, protestant, musli-
man ili ateista, ima svakodnevna ivotna iskuenja, hteo on to sebi da
prizna ili ne. On svaki dan mora da bira izmeu dobra i zla. Nema neu-
tralnih u velikoj borbi ivota. Ako na stres ivota odgovaramo ljubavlju,
zahvalnou, hrabrou, krotou, poverenjem, mi se tada pribliavamo
Bogu. A ako na ista iskuenja odgovaramo sebinou, kukavilukom,
262 Prokletstvo nacije Reference 263
SPISAK LITERATURE CITIRANE U OVOJ KNJIZI Jovan Cviji, Balkansko poluostrvo i Junoslovenske zemlje, Zavod za izdavanje udbenika
SR Srbije, Beograd, 1966.
ADORNO. T.W., FRENKEL-BRUNSWIK, E., LEVINSON. D.J. and SANFORD, Jovan Dui, Jutra sa Leutara, Prosveta, Beograd, 1989.
R.N.,1950. The authoritian personality. New York: Harper Karl Segan , Kosmos, Opatija, Otokar Kerovani - Rijeka, 1983.
Gerencer M, Taji M, Kerhin-Brkljaci V, Kastelan A. An association between serum te- Karsten Niebuhr, Travels through Arabia and Other Countries in the East, R. Morison and
stosterone level and HLA phenotype. Immunology Letters Volume 4, Issue 3, March 1982, Son, Edinburgh, 1972.
Pages 155-158 L. Luca Cavalli-Sforza, The History and Geography of Human Genes, Milano, 2000.
Aleksandar Kosti, Polno saznanje - III, Medicinska knjiga, Beograd, Zagreb, 1953. Lav Nikolajevi Tolstoj, Publicistiki spisi, Prosveta, Beograd, 1969.
Alemko Gluhak, Hrvatski etimoloki rjenik, August Cesarec, Zagreb, 1993. Lazar Marievi, Samopotovanje i autoritarnost, Beogradska otvorena kola, Beograd,
Bendamin Spok, Kako negovati i odgajati dete, Stvarnost, Zagreb, 1978. 2001.
Beseda prof. dr Vladete Jerotia O traginom optimizmu Srba u Udruenju knjievnika Lazar Marievi, Samopotovanje i autoritarnost, BOS, Beograd, 2001.
Srbije, 30.6.1999. Luii Pareti, Istorija oveanstva, Kulturni i nauni razvoj, sveska 2, knjiga 1, Naprijed
Boo kerlj, Opta antropologija, Nauna knjiga, Beograd, 1960. 1967, Zagreb.
Branimir Male, O ljudskim rasama, Kolarev narodni univerzitet, Beograd, 1936. Ljubomir Nenadovi, Celokupna dela, Narodna kultura, Beograd, 1939.
David Krech, Richard S. Crutcfield, Elementi psihologije, Beograd : Nauna knjiga, 1973. Maks Veber, Protestantska etika i duh kapitalizma, V. Maslea, Svjetlost, Sarajevo, 1989.
Dejan Milievi, Politika 26. II 2003. Maksim Gorki, Neugodne misli, 1917, 1918. Filip Vinji, Beograd, 1987.
Dejvid Kre, Riard Krafild, ELEMENTI PSIHOLOGIJE, Nauna knjiga - Beograd, 1976. Mala Enciklopedija Prosveta, Beograd, 1978.
Dositej Obradovi, Dela, Narodno delo, Zagreb, 1932. Marko Miljanov, Primeri ojstva i junatva, Studio 104, Beograd, 2000.
Dr. ivan Jovii, Osnovi medicinske geografije Srbije, Beograd, 1998. Matija Bekovi, Politika, 5. jula 2002.
Dragia Milovanovi, Demokratske skice, Poarevac, 1999. Milorad irilovi, Kuda vode nae podele?, Politika 26. II 2003.
Enciklopedija leksikografskog zavoda I-VI, Jugoslavenski leksikografski zavod, Zagreb, Molitva Nikolaja Velimirovia LXXIV
1967. Mr Neboja Petrovi, Putevi istraivanja autoritarnosti, Beograd, 2001.
Episkop Nikolaj, Kroz tamniki prozor, Linc - Austrija, 2002. Nevenka Tadi, Psihijatrija detinjstva i mladosti, Nauna KMD, Beograd, 2006.
Fenomenologija ruske due, Logos, Beograd, 2008. Nikolaj Mihailovi Karamzin, Pisma ruskog putnika, asopis Stvaranje, okt. nov. 01. Po-
Filip Denkins, Istorija SAD, Filip Vinji, Beograd, 2002. bjeda, Podgorica
Fjodor Dostojevski, Piev dnevnik, Rad, Beograd, 1981. Nikolaj Velimirovi, Religija Njegoeva 1921.
Frank H, Hankins, The Racial Basis of Civilization, Alfred A Knopf, New York, London, P.I. Malicki, Istorija hrianske crkve, Izdanje knji. Radomira D. ukovia, Beograd, 1933.
1926. Petar Prvi Petrovi, Poslanice, Izdavaki centar Cetinje, 1993.
Fransis Fokujama, Kraj istorije i Poslednji ovek Petar Petrovi Njego, Gorski Vijenac, Obod - Cetinje, Prosveta - Beograd, 1979.
Fransoa de Fontet, Rasizam, Plato, Beograd, 1999. Published for the Anthropological Society, by Longman, Green, Longman, Roberts, &
Gerencer M, Taji M, Kerhin-Brkljaci V, Kastelan A.: An Association Between Serum Green, London, 1865.
Testosterone Level and HLA Phenotype, Immunology Letters Volume 4, Issue 3, March Publius Cornelius Tacitus, Tacitova Germanija, Dravna tamparija Kraljevine Srba, Hrva-
1982, Pages 155-158 ta i Slovenaca, Beograd, 1927.
Glasnik antropolokog drutva Jugoslavije, broj 32, 1996. Radoje Domanovi, Satire, (Stradija, broj 1, 1903.), BIGZ, 1989.
Hanns von Hofer, Notes on Crime and Punishment in Sweden and Scandinavia, Journal of Rastislav V. Petrovi, epan Mali, Beograd, 2002.
Scandinavian Studies in Criminology and Crime Prevention Volume:4 Issue:2 Dated:2003 Richard F. Selcer, Civil War America, 1850 to 1875, New York, 2006.
Ivan Juri, Genetsko podrijetlo Hrvata - etnogeneza i genetika otkria, Zagreb 2003 Richard Llewellyn, Kako je zelena bila moja dolina, Rad, Beograd, 1955.
Ivo Andri, Jovan Cviji, Psiholoki tipovi Balkana Sveti Jovan Lestvinik, Lestvica, Sinod, Beograd, 1963.
Imanuel Kant, Um i sloboda: spisi iz filozofije istorije, asopis Ideje, Beograd, 1974. Svetozar Markovi, Odabrani listovi, Novo pokoljenje, 1949. Beograd
Ivo Andri, Znakovi pored puta, Prosveta, Beograd 1981. arl Etinger, Istorija jevrejskog naroda, Ginko, Beograd, 1996.
J. J. Zmaj, Politike i satirine pesme I, Matica srpska, Novi Sad, 1979. Vladimir Dvornikovi, Karakterologija Jugoslovena 1939, Prosveta, Beograd, 2000
J. Lawrence Angel, The people of Lerna; analysis of a prehistoric Aegean population, Prin- Vladimir Solovjov, Duhovne osnove ivota,Logos Ortodos, Beograd, 1994.
ceton, 1971. Vladimir Solovjov, Svetlost sa Istoka, Logos Ortodos, Beograd, 1995.
James A. Wylie, The History of Protestantism, Cassell & Company, London, Paris & New arko Trebjeanin, Dua i politika: psihopatologija nesvakidanjeg ivota, Vreme knjige,
York, 1878.
Beograd, 1995.
James M. McPherson, Battle Cry of Freedom, Oxford University Press, 2003.
CIP - Katalogizacija u publikaciji biblioteke Matice srpske, Novi Sad
323.1
159.923.3(=163)
,
Prokletstvo nacije / Milo Bogdanovi. -2. proireno izd.
- Beograd : M. Bogdanovi ; Novi Sad . Eden, 2011
(Nova Pazova - Euro-dream). - 264 str. : ilust. ; 21 cm
a) ) -
COBISS.SR-ID 261312775