Professional Documents
Culture Documents
Albanija
Bosna i Hercegovina
Bugarska
Crna Gora
Makedonija
Rumunjska
Srbija
Grka
Moldova
Turska (istona Traka)
Zapadni Balkan
U zadnje vrijeme vrlo je aktualan pojam Regija zapadnog Balkana kao nove politike
kategorije. Utemeljeno na iskljuivo injeninoj analizi pokuat u objasniti to je to u stvari
regija Zapadnog Balkana i kome je u interesu stvaranje nove Regije. Krenut emo od
poetka od samog znaenja rijei balkan i geografske pozicije planine Balkan u Jugoistonoj
Europi.
Balkan je turska rije koja u prijevodu na na jezik znai planine ili planinske ume. Tako
imamo planinu Veliki Balkan koja se nalazi na zapadu Turkmenistana u provinciji Balkan
welaaty. Takoer na sjeveru Bugarske nalazi se planina Balkan koju Bugari i Srbi nazivaju
Stara planina. Ako pogledamo kartu Jugoistone Europe vidjet emo da tim dijelom Europe
dominiraju tri planinska lanca, Dinarske planine, Pindu planine i Balkanske planine.
Dinaridi su najvei planinski lanac i na njemu su smjetene drave: Hrvatska, dio Slovenije,
Bosna i Hrcegovina, Srbija, Crna gora, dio Albanije, Kosovo i dio Makedonije. Na Pindskom
gorju smjetene su drave Grka, dio Albanije i dio Makedonije. Bugarska je smjetena na
planinama Balkan, Rodopi i dijelom planini Mindor. Ona se ne prostire na ta tri planinska
lanca zato to je povrinski velika zemlja nego zato to ta tri planinska lanca ukupno ne
zauzimaju tako veliku povrinu kao Dinaridi i Pindu. Ako se uzme u obzir da su od najveeg
vrha planine Balkan (Botev 2376 m), vei vrhovi Bosne i Hercegovine (Magli 2386 m),
Srbije (Ljuboten,na granici Makedonije i Srbije, 2449m), Kosova (eravica na Prokletijama,
2656 m), Crne Gore (Bobotov Kuk na Durmitor planini 2,525 m), Albanije (Maja Jezerces
2.694 m), Makedonije (Titov vrh 2747 m), Grke (Olimp 2917 m) i Bugarske (Musala na
Rodopima 2925 m) i ako se tome pridoda da dva planinska lanca (Dinaridi i Pindu) potpuno
dominiraju i povrinom i visinom nad planinom Balkan onda se postavlja pitanje otkud tolika
dominacija pojma Balkan nad cijelim dijelom Jugoistone Europe. Isto tako je jo udniji
pojam Zapadni Balkan. Koje su u tom sluaju zemlje Istonog, Sjevernog i Junog Balkana?
Kako neto to je manje u svakom pogledu moe dominirati neim to je vee? Moe li se
dogoditi da se pojedine zemlje srednje Europe, npr. Njemaka, vicarska, Austrija,
sjeveroistona Italija i Slovenija nazovu Zemlje zapadnog Kekesa (najvei vrh Maarske
1014 m) ? Kako bi reagirale Njemaka, vicarska, Austrija, Italija i Slovenija da im netko
nametne takav politiki pojam i pod tim nazivom ih smjesti u posebnu regiju?
Ukratko, ako se Europa podijelila na est regija : zapadnu, sjevernu, srednju, junu,
jugoistonu i istonu Europu postavlja se pitanje otkud inicijativa da Jugoistona Europska
regija mijenja ime u Regija Balkana odnosno Regija Zapadnog Balkana?
Isto tako se postavlja pitanje ima li smisla sam naziv te nove regije jer se centar Jugoistone
Europe nalazi negdje u Srbiji. Ako pogledamo iz geografske perspektive onda je nemogue da
podruje koje se nalazi na krajnjem istoku te regije bude centar te regije.
Meutim Regija Zapadnog Balkana kao upravna jedinica u politikoj geografiji u zadnje
vrijeme dobiva sve vei znaaj i sve veu politiku podrku pojedinih zemalja.
Ako se uzmu u obzir svi kriteriji koji regiju definiraju kao jasno razgranieno zemljopisno
podruje definirano svojom geografijom, politikom geografijom ,kulturom i povijeu i
vratimo li se u povijest vidjet emo da je to podruje zaista nekad bila Regija Zapadnog
Balkana.To je bilo za vrijeme Otomanskog carstva. Jedino se tu nalazi smisao samog naziva
Zapadnog Balkana jer gledajui iz kuta Turske i stavljajui umjesto Bea kao centra Europe,
Istanbul kao centar ovog dijela svijeta, sve ove zemlje zaista jesu zemlje zapadno od Balkana.
Pogledamo li raspored regija unutar Otomanskog carstva naii emo na nevjerojatnu
podudarnost sa sadanjim politikim planovima, tenjama i aspiracijama pojedinih politiara i
drava predvoenih Turskom dravom. Kada gledamo iz toga kuta onda sva pitanja na koja
nismo imali odgovor po pitanju stvaranja nove Regije Zapadnog Balkana sada imaju logine
odgovore. Sama turska rije balkan i njeno stanovanje na ovim prostorima koja sa tim
planovima dolazi u obliku politikog organiziranja dobiva smisao kojeg prije nije imala. Isto
tako pojam Zapadni Balkan dobiva svoj smisao jer se odnosi regiju Zapadnog
Osmanlijskog carstva. Gledajui iz perspektive Europe gdje je Austrija u centru, mi se
nalazimo u Jugoistonoj Europi ali gledajui iz perspektive Turske gdje je Istanbul centar mi
smo zemlje zapadno od planine Balkan.
Prvi predsjednik Bosne i Hercegovine gosp. Alija Izetbegovi je 1980. godine objavio svoju
drugu knjigu pod nazivom Islam izmeu Istoka i Zapada to je nastavak prve knjige pod
nazivom Islamska deklaracija koja je temelj obnavljanja Zelene transverzale . U drugoj
knjizi pokuava definirati poloaj bosanskih Muslimana, islama, meu ostalim idejama, te
razlike izmeu europske i islamske kulture. Zbog Islamske deklaracije, na sudskom procesu
1983. godine, optuen je, zajedno sa dvanaest muslimanskih intelektualaca, za planiranje
stvaranja islamske drave i osuen na 14 godina zatvora. Nakon politikih promjena u
Jugoslaviji i sve veim utjecajem nacionalno osvijetenih politiara bosanskih muslimana
izlazi na slobodu nakon pet godina 1988. godine
Bosna i Hercegovina
Toka spajanja "Zetre" izmeu BiH i Srbije predviena je na teritoriji Gorada, opine
najblie Sandaku u Srbiji. Niti jedan grad u BiH tijekom rata muslimani nisu tako branili kao
Gorade. Iako je bilo u potpunom okruenju i pod silovitim udarima do kraja rata grad je
ostao obranjen. Najbogatiji gradovi u BiH gdje su ivjeli muslimani padali su preko noi ali
Gorade se branilo svim moguim sredstvima. Taj grad je veza preko koje Sarajevo nastoji
izgraditi kopneni most za Sandak, podruje june Srbije i Crne Gore nastanjeno
muslimanima, i odatle do Turske. Na taj nain "Zelena transverzala" predstavljala bi kopnenu
vezu preko koje bi muslimani zabili islamski klin u srce Europe. Na putu prema zapadu do
Bihaa stajali su im bosansko hercegovaki Hrvati. Na etnikoj karti iz 1992. godine gdje su
Hrvatska podruja oznaena plavom bojom a muslimanska zelenom, jasno se vidi to se
desilo sa Hrvatima Bosne i Hercegovine za vrijeme rata i nakon njega i jasno se vidi
muslimanska tenja ka zapadu.
Kosovo
Odmah po zavretku rata u BiH 1996. godine uslijedio je rat na Kosovu i pokuaj proglaenja
Kosova dravom. Cilj Srba je bio zadravanje Kosova u Srbiji, a Albanski muslimani su
eljeli neovisno Kosovo. Nakon vojne intervencije NATO snaga protiv Srbije, Srpsko
crnogorska armija se povukla sa Kosova koje je stavljeno pod UN-ov protektorat. Dana 17.
veljae 2008. Kosovo je proglasilo neovisnost od Srbije i dobilo meunarodno priznanje.
Makedonija
Rat u Makedoniji 2001 godine zapoeo je gerilskom aktivnou albanske separatistike grupe
"Oslobodilaka nacionalna armija" . Sukobi su zavrili Ohridskim sporazumom kojim je
dogovoren prekid vatre i razoruavanje gerilaca. Nakon kratkotrajnog rata Sjever Makedonije
je postao gotovo etniki ist u korist Albanaca.
Srbija
U nazad godinu dana u junom dijelu Srbije u Sandaku podiu se tenzije i javljaju se
inicijative za proglaenje autonomije, ime bi se automatizmom negirala i granica Crne Gore'
jer se Sandak prostire i na dio Crne gore. Voa Sandakih muslimana je islamski ekstremist
i Glavni muftija Islamske zajednice u Srbiji Muamer Zukorli.
Dana 16.02.2011. god. u Novom Pazaru u Sandaku Glavni muftija Islamske zajednice u
Srbiji Muamer Zukorli je na vjerskom okupljanje u Novo pazarskoj Sportskoj dvorani
povodom obiljeavanja dana roenja Proroka Muhameda, poruio vlastima u Beogradu da
"uzmu lekcije iz Egipta i Tunisa".
Muftija Zukorli je tada naveo da je na trgovima u Egiptu i Tunisu bio veliki sukob koji bi se,
kako je rekao, ako vlast u Beogradu ne bude pametna, lako mogao dogoditi na Trgu Gazi
Isabega u Novom Pazaru i na Trgu Republike. Na kraju je naveo da je vlastima u Beogradu
uzalud sva ta demagogija medijska, terminologija - sve im je uzalud, jer muslimanski narod to
prepoznaje i narod e ostvariti svoje ciljeve ili demokratski, kako treba, europskim izborima,
ili afriki. Ja im preporuujem europskim", poruio je tada Beogradu Zukorli.
Nakon toga je dola vijest koju je prenio Frankfurt news o odlasku Amerike vojske iz
najvee amerike vojne baze u Europi u blizini Uroevca na Kosovu koju je najavio krajem
oujka 2011. godine ameriki ambasador u Pritini Kristofer Del zbog previsokoh finansijskih
trokova to je izazvalo pravu pometnju meu srbijanskim vojnim teoretiarima i
analitiarima s obzirom na najavu da bi bazu mogli naslijediti upravo Turci.
U nazad etiri godine u Bosni i Hercegovini je prisutna sve vea destabilizacija te otvoreni
nastupi domaih muslimanskih politiara koji prijete ratom. Za njima ne zaostaju ni
muslimanske vjerske voe kao ni izjave Turskih diplomata koji otvoreno ne skrivajui svoje
namjere pretendiraju na ovo podruje.
Uz sva ta dogaanja koja Europu kao da ne zanimaju dolaze jasnije izjave od strane turskih
diplomata. Turski ministar vanjskih poslova Davatoglu 23.10.2009 godine izjavio je u
Sarajevu kako je Sarajevo tursko i kako su Turci i Bonjaci jedno te isto, najavio je da e
Turska kao ideoloko kulturoloka majka Bonjaka i Bosne pruiti svu podrku institucijama
BIH da ojaaju poloaj BIH u Turskoj i Turske u BIH.
- Jaanje Turske i njeno irenje na Afganistan, Balkan i Kavkaz sada su najvaniji ciljevi nae
dravne i nacionalne politike - kazao je tada Davatoglu.
"Sarajevo je nae" "Turska je dijelom balkanska, dijelom srednjoistona, dijelom kavkaska. I
mi smo sigurni da je Sarajevo nae. Ono to se deava u BiH je naa odgovornost", rekao je
Davutoglu.
Ukratko, naa povijest je zajednika. Naa sudbina je zajednika. Naa budunost je
zajednika. I poput 16. stoljea, uspon otomanskog Balkana, kao centra svjetske politike,
napravit emo Balkan, Kavkaz, Srednji istok, zajedno s Turskom, centrom svjetske politike u
budunosti. To je cilj turske vanjske politike i mi emo to postii. Mi emo reintegrirati
balkanski region, mi emo reintegrirati Srednji istok, mi emo reintegrirati Kavkaz na ovim
principima regionalnog i svjetskog mira ne samo za sve nas, nego za cijelo ovjeanstvo".
Kada je BiH pobijedila Tursku u nogometu, to znai da smo mi pobijedili nas (aplauz u
prepunoj dvorani u Sarajevu). Dok sam gledao me BiH i Turske, moje srce je bilo
podijeljeno i nisam imao osjeaj da smo izgubili.
Nakon te izjave dana 29.01.2011, godine posjeta ministra vanjskih poslova Turske Ahmeta
Davutoglua Bosni i Hercegovini u Banjoj Luci gdje se trebao sastati s najviim dunosnicima
Republike Srpske obiljeena je skandalom kada je predsjedatelj Predsjednitva BiH Neboja
Radmanovi iznenada otkazao ve dogovoreni sastanak. Susret s visokim turskim
izaslanstvom otkazan jer je turska strana traila skidanje zastave srpskog naroda i Republike
Srpske iz dvorane za sastanke.
Takvo otvoreno javno isticanje namjera turske politike prema ovom dijelu Europe kod
muslimanskog stanovnitva u BiH nailo je na odobravanje i oduevljenje. Turska se konano
probudila. Raspoloenje muslimanskog stanovnitva se najbolje moe ogledati u dogaaju
koji se zbio nakon etvrtfinalne utakmice Europskog prvenstva u nogometu izmeu Turske i
Hrvatske. U svim Bosansko Hercegovakim gradovima gdje ive muslimani navijai su sa
turskim i bosanskohercegovakim zastavama izali na ulice i uz veliko veselje proslavili
pobjedu Turske nad Hrvatskom. U mjestima gdje ive skupa sa Hrvatima dolo je do velikih
sukoba i izgreda.
Nakon takvog stava i takvih izjava slubene Turske diplomacije, Turska se poela otvoreno i
javno mijeati u unutarnje stvari Bosne i Hercegovine.
Da bi se potkrijepila tvrdnja da je na sceni novi oblik rata koji se vodi bez oruja i da je na
sceni stvaranje kaosa navest emo izjave vodee muslimanske elite koje su date zadnjih
godina i pokuati ih povezati sa cjelokupnim scenarijem kojeg predvodi Turska na ovim
prostorima. Scenarij osim to ima svoj cilj povratka Turske na ove prostore, ima i svoja
sredstva a to su stvaranje kaosa, destabilizacija i prijetnje ratom. Kada se zapadnim
diplomatima servira informacija da bi u Bosni i Hercegovini moglo doi do eskalacije sukoba
i novog rata oni u tome odmah vide poraz svoje vanjske politike i spremni su sve rtvovati da
do toga ne doe. A tko su rtva?
Ukratko, rat u Bosni i Hercegovini nije zavren, on je samo transformiran iz oblika izravnog
oruanog sukoba u politiki sukob tijekom kojega je mirovni sporazum koriten samo kao
oruje kojim se ratni ciljevi nastoje dosei prividno 'civiliziranim', odnosno ne-oruanim
sredstvima.
Dakle, od mirovnog je okvira napravljena farsa i svatko tko imalo poznaje stanje u Bosni i
Hercegovini, svjestan je da je vrijeme Daytonskog sporazuma daleko iza nas. U spomenutoj je
pak transformaciji muslimansko-bonjaka elita odigrala kljunu ulogu, a gosp. Alija
Izetbegovi je to povremeno, ali vrlo jasno i javno, i priznavao. Dakle sve to je potpisano, svi
mirovni dogovori i ugovori nisu se potivali. Ni tada a ni danas. Prevara je poela od samog
poetka stvaranja BiH od Lisabonskog ugovora i nastavila se preko Washingtonskog ugovora
pa Daytonskog sporazuma i sve do danas.
Izjave i najave muslimanskih politiara, vjerskih voa i intelektualaca
Na sjednici Glavnog odbora SDA, odranoj etiri dana uoi referenduma u BiH,
25.02.1992.godine tadanji predsjednik najvee muslimanske stranke SDA gosp. Alija
Izetbegovi prenio je lanovima najueg rukovodstva stranke to je dogovoreno u Lisabonu i
to je potpisano u Lisabonskom ugovoru.
Prema njegovom izvjeu, Hrvati su inicirali referendum za neovisnost BiH jer su oekivali
stvaranje etnikih regija unutar BiH kao nezavisne drave: "Mislim da smo ovim sada gore,
ovim uvjetnim pristankom (u Lisabonu; op. aut.), mislim da smo hrvatski element dobili za
referendum. Oni hoe sad da glasaju jer se nadaju da e u toj Bosni i Hercegovini dobiti
nekakvu suverenost, nekakva nacionalna priznanja, nekakve regije, itd. jer je to dio ove
suglasnosti. A ta suglasnost (u Lisabonu; op. aut.) se sastoji iz tri toke. Prva toka, Bosna i
Hercegovina ostaje, garantira se opstanak u nepromijenjenim historijskim i sadanjim
granicama. Druga toka da e se transformirati Bosna stvarajui regije, uzimajui kao osnov
etniki sastav stanovnitva, na etnikoj osnovi, kako se kae. I trea toka da e se sve ovo
provoditi i sve dalje provoditi uz prisustvo i garancije Evropske zajednice", rekao je
Izetbegovi.
Ta druga toka lisabonske izjave, koja govori o etnikoj konfederalizaciji BiH, ostala je
predmetom sporova bonjakih, srpskih i hrvatskih politiara sve do danas. Referendum jeste
donio nezavisnost i meunarodno priznanje, ali stabilnosti u BiH nema bez meusobnog
unutarnjeg dogovora o ustavnom ureenju BiH.
Gosp. Alija Izetbegovi je sam Daytonski mirovni proces doivio kao nastavak rata drugim
sredstvima, to je esto naglaavao, a jedna od najjasnijih izjava, koju je dao 29. 11. 1997. na
Tribini Vijea Kongresa Bonjakih intelektualaca, opisuje sam Daytonski ustav kao posebni
oblik 'neujnog rata' koji se vodi izmeu nekih 'odredbi' tog ustava.
Drugim rijeima, za Aliju Izetbegovia je sam mirovni sporazum jedan poseban oblik rata,
ime je jasno iskazan i Izetbegoviev odnos prema ratu ('rat nije prestao'), i prema miru ('ovaj
mir samo je prividni mir'), i prema kompromisu ('Daytonski kompromis nije mogu, stoga se
rat nastavlja').
Gosp. Haris Silajdi osniva je SDA a kasnije Stranke za Bosnu i Hercegovinu. Fakultet
arapskog jezika i islamistike zavrio je u Bengaziju.
Njegovo politiko djelovanje je obiljeeno potpuno ekstremnim islamizmom. Godine 1992.,
gosp. Haris Silajdi u Beu dao jamstvo austrijskoj banci (Die Erste Bank), kod koje je
Azijac Elfatih Hassanein ovlateni predstavnik bosanskohercegovake vlade. Nakon rata sve
do danas mnogo je puta Republiku Srpsku nazvao 'genocidnom tvorevinom', to je jo jedan,
vrlo ozbiljni izraz ratno-hukakog mentaliteta meu muslimansko-bonjakom elitom. U
studenome 2008. godine, u mjestu Prud (opina Odak), potpisan je sporazum predstavnika tri
najjae nacionalne stranke. Bio je to prvi korak prema dogovoru domaih politiara o
ureenju BiH kao samoodrive i legitimne drave. Prudski sporazum podralo je Vijee EU,
kao i Visoki predstavnik te mnogi drugi, ali su ga sruili bonjako-muslimanski nacionalisti.
Haris Silajdi (predsjednik radikalne nacionalistike Stranke za BiH) vikao je u emisiji
Federalne TV u sijenju 2009. na Sulejmana Tihia (predsjednika Stranke demokratske
akcije), rekavi: S ovim se ele izazvati novi sukobi Hrvata i Bonjaka. Prema Silajdievoj
logici dijalog i dogovor o unutarnjem ureenju BiH povod je za sukobe.
Gosp. Tihi je u veljai 2009. upozorio da e se situacija u BiH nakon neuspjelih pregovora
predsjednika nacionalnih stranaka u Mostaru ponovo zaotriti i krenuti nadolje. Hoe li to
dovesti do sukoba, ukljuujui i ratne, teko je prognozirati. Mislim da je bolje ukazati na sve
te zabrinutosti. Tihi je 28. lipnja 2009. izjavio da do ukidanja OHR-a ne smije doi dok ne
bude zavrena ustavna reforma, jer u suprotnom moe doi i do sukoba. Isto je ponovio i
tijekom sastanka sa izaslanstvom amerikog Kongresa. Nakon neuspjelih Butmirskih
pregovora o ustavnim promjenama u listopadu 2009., Tihi je traio jaanje dravne vlasti
i dodao: Ostane li ovako, nije pitanje hoe li doi do sukoba, nego kada e doi. To je
primjer kako maksimalistika oekivanja mobilizirane i indoktrinirane javnosti mogu jednoga
umjerenog politiara pretvoriti u radikalnog nacionalista koji se ne libi niti zaprijetiti ratom.
Gosp. Bakir Izetbegovi je takoer poetkom veljae 2011. zaprijetio ratom Hrvatskom
narodu. Tada je izjavio da bi stvaranje treeg entiteta bilo opasno jer bi to moglo dovesti do
novih sukoba.
Dana 27.03.2011. godine Izetbegovi je izjavio da nije u redu da 50% muslimana, koliko ih
po njemu ima u BiH, ivi na samo 25% teritorija, aludirajui na nezadovoljstvo takvim
stanjem.
U petom mjesecu 2011 god. je Bakir Izetbegovi naglasio da se BiH pribliava vremenu u
kojem e Bonjaci-Muslimani sainjavati 50% cjelokupnog stanovnitva, to e ih uiniti
relativno veinskim narodom.
Blokade e biti sve dok se blok dva HDZ-a (koji je osvojio 90% hrvatskih glasova) ne pomiri
s porazom, izjavio Bakir Izetbegovi uoi sjednice Predsjednitva BiH, na kojoj su on i eljko
Komi preglasavanjem srpskog lana Predsjednitva BiH Neboje Radmanovia mandat za
sastav Vijea ministara povjerili kandidatu velikobonjake koalicije prof. Slavi Kukiu.
Gosp. Zlatko Lagumdija je u izbornoj noi najavio da e od Federacije BiH stvoriti Zapadnu
Njemaku. I to je ratno hukanje. Zbog ega? Prvo, jer ta je izjava u stvari citat Alije
Izetbegovia nakon potpisivanja Daytona, a drugo, jer ona implicite usporeuje Republiku
Srpsku sa Istonom Njemakom, koja je kao propala jer je bila retrogradna, pa bi, po
Lagumdiji, istu sudbinu trebala doivjeti i Republika Srpska (Alija Izetbegovi je tu
implikaciju namjerno naglaavao kako bi sugerirao da za muslimansko-bonjaku viziju BiH
jo uvijek ima nade).
Gosp. Zlatko Lagumdija je 02.03.2011. izjavio da e,ako vlast ne bude uskoro formirana,
ulice Tripolija bit e Disneyland u odnosu na ono to bi se moglo dogoditi ovdje.
Nadalje gosp. Lagumdija prije nekoliko dana 13. 06.2011. godine otvoreno kae da je on i
SDP spreman za sve, pa i za sukobe. Naveo je da je to jedna od est moguih opcija.
Politiar, koji moe izgraditi cijelu jednu pseudo-konstrukciju od Vlade kroz izravno krenje
ustavnih odredbi, a onda se kao pozivati na Daytonski sporazum, ne pokazuje
dovoljno razboritosti da bismo ga mogli kvalificirati kao mirotvornog ili miru (ili
dijalogu, ili kompromisu) sklonog.
Drugim rijeima, gosp. Lagumdija je samo jedan u nizu ratnih hukaa iz tabora
muslimansko-bonjake elite. Lagumdijin kandidat za 'mandatara' Vijea ministara, Dr Slavo
Kuki, na pitanje 'kolika je treina od esnaest?', javno daje odgovor kako Znate, u ustavu
moe i ovako i onako. Kako se moe sa takvim osobom potpisati bilo kakav mirovni
sporazum i kako se sa takvim ljudima moe graditi BiH.
Turska inicijativa Nisu reisa ujedinila je muftiju sandakog Zukorlia i Resa Ceria . Kako
su naveli njih trojica spojile su ih brige za Bonjake Balkana, ili kako je reis Ceri jednom
izjavio zajednitvo u vjeri i zajednitvo u sudbini i politici
Dobro upamti i dobro zapii, jer kad se bude pisao Trei Memorandum SANU-a, nee se
moi pisati dok se ne proita naa deklaracija BANU-a... Naizgled mala Bonjaka akademija
se toliko proirila, pa mi ve aljemo ruku naoj brai u Albaniji i kaemo: "Pruamo vam
ruku, da budemo zajedno, vaa Albanska i naa Bonjaka akademija nauka i umjetnosti".
Pozivam vas brao Albanci na ujedinjenje.
Na pitanje novinara 15.06.2011, god. to misli o Akademiji BiH Reis Ceri je odgovorio:
Jeste li uli da je dravna Akademija bilo koga pouila neemu, jeste li uli da Akademija
ima bilo kakav program ? Dakle, pitanje dravne Akademije uope nije nae pitanje, to je
stvar akademika koji mogu biti ivi ili mrtvi.
Treba li naglasiti da se ovakvim izjavama i ruenjima postojeih institucija poinje ruiti BiH
kao drava tri naroda.
Fetva je zakonska izjava u islamu koju izdaje pravnik, specijalist za odreen sluaj. Fetva se
obino izdaje na zahtjev osobe ili suca kako bi se razrijeilo pitanje gdje je islamsko pravo,
nejasno.
Nakon toga 17.06.2011,god. oglasio se Torabijev menader gosp. Asad Sabo koji je izjavio:
Vehabijski pokret u BiH i IZ usko surauju i ovo nije prvi put da se Mekki Torabi mora
bojati za svoju sigurnost kad dolazi u BiH. Nakon to je Islamska zajednica donijela fetvu
protiv njegovog dolaska, gospodin Torabi je odluio da ne eli ii tamo gdje nema
dobrodolice. Postoje neki dublji razlozi zato se donose ove fetve, i on ovaj put jednostavno
nije htio riskirati.
Asim Mujki
Gosp. Asim Mujki, izvanredni profesor na Fakultetu politikih nauka u Sarajevu, u zadnje
vrijeme stalno je prisutan u medijima gdje tvrdi da kada Srbi i Hrvati za sebe tvrde da jesu
Srbi i Hrvati, onda oni pate od neega to se naziva 'esencijalistikom iluzijom.
Edin arevi
Pravni teoretiar, i profesor prava u Leipzigu, Edin arevi, koji esto gostuje u Sarajevu, ali
iskljuivo unutar bonjaki, ili ideoloki 'ispravno' orijentiranih institucija, izmeu ostaloga
otvoreno zagovara ukidanje naziva entiteta 'Republika Srpska' i uvoenje 'vladavine veine' u
BiH.
Rezime
Austrijski filozof Rudolf Burger pie da u cijeloj povijesti europske civilizacije opomena
Nikad ne zaboraviti nije vrijedila kao opomena da se sjeanjem na proli uas sprijei
njegovo ponavljanje, ve kao militantno kolektivno obvezivanje na ponovno mobiliziranje
pod povoljnijim uvjetima; ne kao mirovna formula ve kao borbena parola.
Prije nego to navedem primjer, elim naglasiti da mi je ao svih rtava i osjeam suut sa
svima koji su nekoga svoga izgubili u ratu, ali se isto tako grozim zloupotrebom rtava i
njihovog koritenja u dnevnopolitike svrhe, a ovdje se upravo o tome radi i najoitiji primjer
je primjer IDC-a, Istraivako-dokumentacijskog centra BiH.
Istraivako-dokumentacijski centar BiH uz sve svoje napore nije bio financiran od strane
BiH institucija.
Tko je blokirao financiranje odgovor je dao sam direktor gosp. Mirsad Tokaa 28.11.2005.
godine. Tada je izjavio:
Tijekom rata u BiH ubijeno je ili nestalo 30.633 pripadnika muslimanske Armije BiH, neto
vie od 20 tisua pripadnika Vojske Republike Srpske (VRS), te 5719 vojnika Hrvatskog
vijea obrane (HVO).
Kada je rije o nacionalnoj pripadnosti stradalih, najvei broj ih je meu Bonjacima - 64.036
ili 65,88 posto. Drugi po brojnosti rtava su Srbi, kojih je smrtno stradalo 24.905 (25,62
posto), dok je poginulih i ubijenih Hrvata bilo 7788 ili 8,01 posto.
Od toga je registrirao vie od 440 lokacija zatvora i logora, 320 masovnih grobnica i 900
masovnih ubojstava civila. Niti jedna masovna grobnica nije registrirana na podruju koje je
bilo pod kontrolom vojske Hrvata Bosne i Hercegovine.
Postavljaju se pitanja.
Tko prikazuje Hrvate agresorima na BiH i ratnim zloincima kada se zna da su Hrvati 1990
godine na referendumu glasali za neovisnu BiH ikada se zna da se od 320 masovnih grobnica
niti jedna ne nalazi na podruju koju je kontrolirala vojska BiH Hrvata.
Nadalje se postavlja pitanje kome odgovara destabilizacija ovog dijela Europe i stvaranje
kaosa to je posljedica ratno hukakih izjava i manipuliranja meunarodne zajednice.
Uzmemo li u obzir izjavu gosp.Alije Izetbegovia od 5.02.1992.god. koja glasi "U takvoj
situaciji, kad je haos, haos odgovara jaem. Kad se pogase, ono to se kae, svjetla u krmi,
onda je najvei u prednosti. Oni slabiji e dobiti batine. i pogleda li se na dananji odnos
muslimanske politike prema brojano slabijim Hrvatima u BiH dolazimo do zakljuka da je
ovo jedna od zadnjih dionica iz strategije unitavanja Hrvatskog naroda u BiH radi formiranja
Zelene transfezale, projekta stvaranja Zapadnog Balkana i povratka Turske na Balkan.
Dana 13.06.2011.godine turski premijer Redep Tajip Erdoan rekao je nakon pobjede svoje
stranke na izborima u Turskoj da e Turska u budunosti biti glas Bliskog istoka na Zapadu i
da e svi muslimani u BiH, Libanu, Siriji i Palestini profitirati od njegove pobjede na
parlamentarnim izborima.
Vjerujte mi, Sarajevo je jednako dobilo kao i Istanbul, Bejrut je dobio koliko i Izmir,
Damask kao i Ankara, Ramala, Nablus, Denin, Zapadna obala, Jerusalim kao Dijarbakir,
rekao je Erdoan proglaavajui pobjedu svoje Partije pravde i razvoja, to mu je osiguralo
trei mandat.
Nakon te izjave na kuli u povijesnoj jezgri Poitelja smjetenog izmeu Mostara i apljine
iznad spomenika poginulim hrvatski braniteljima izvjeena je zastava Republike Turske i
Bosne i Hercegovine.
Uzme li se u obzir sve do sada navedeno i injenino potkrijepljeno u ovom tekstu i stavi li se
u taj kontekst konferencija o novoj Regiji Zapadnog Balkana koja je odrana u Sarajevu
12.06.2011. godine a koju je organizirala Ameriko-bosanska fondacija uz pomo Vlade
Federacije BiH gdje se kao zakljuak iznosi da je Naa zemlja, ali i regija Zapadnog
Balkana, dobila novu, snanu inicijativu za jaanje pozicije civilnih drutava u regiji, EU i
NATO, te uzme li se u obzir izjava Turskog ministra vanjskih poslova gosp. Davatoglua, da
e Turska natjerati Srbe da se izvinu zbog zloina poinjenih nad Turcima u Srebrenici (nije
rekao Bonjacima ve je narod Srebrenice nazvao Turcima), moemo zakljuiti da smo pri
samom kraju zavretka jedne davno zacrtane strategije. Posao iz te strategije koji trebaju
odraditi BiH muslimani je taj da urade ono to nisu uspjeli u ratu a to je da 100% pregaze
Hrvate. Sada to ine bez oruja uz pomo dijela meunarodne zajednice predvoene
Amerikom i Turskom diplomacijom. Nain na koji se to radi je jednostavan. Muslimani
zaprijete kaosom i ratom i onda na scenu stupa dio meunarodne zajednice kroz ulogu
Visokog predstavnika koji donese odluku na tetu Hrvata a opravdanje je da je tim postupkom
sprijeen kaos i eventualni sukob.
Protuustavno konstituiranje izvrnih organa na razini Federacije od strane SDP i SDA uz
pomo Visokog predstavnika, uz obrazloenje kako je pet glasova od potrebnih makar est od
ukupno 17 hrvatskih zastupnika u Domu naroda skoro pa treina, je neto to se nije desilo
sluajno. Time je, dakle, i definitivno u BiH izvren, realiziran i legaliziran od strane dijela
meunarodne zajednice, dravni udar u korist muslimana. Na nivou Federacije, Hrvati su
pregaeni a sada se isti scenarij ponavlja na nivou drave. Gosp. Zlatko Lagumdija prvi je
bonjaki politiki elnik koji je do kraja razgolitio i u praksu proveo sve mogunosti izbornih
makinacija, manipulacija i prijevara koje je ozakonio nekadanji visoki predstavnik Wolfgang
Petritsch, putem kojih pokuava Hrvate potpuno eliminirati iz vlasti na razini Federacije BiH
i sada na razini drave BiH.
Ovaj monstruozni plan, koji je razraen zajedno sa Strankom demokratske akcije (SDA), nije
izoliran sluaj i samo je dio jedne velike strategije gdje svatko odrauje svoj posao a na ijem
putu su se nali Hrvati BiH.
SDP-SDA e u novom sluaju formiranja Vijea ministara kao minimum zahtijeva ispod
kojeg nee ii traiti jednu ministarsku poziciju u hrvatskoj kvoti u Vijeu ministara BiH, te
ministarstvo vanjskih poslova, koje po naelu rotacije u ovom mandatu pripada
predstavnicima Srba. Ukoliko uspiju u tome Hrvati nee imati nikakvu mogunost
odluivanja i to e biti toka u planu izbacivanja Hrvata iz vlasti.
Ako se uzmu u obzir odluke Visokih predstavnika u BiH kojim su Hrvate nastojali uiniti
'manje' konstitutivnim narodom u Federaciji BiH, i uzme li se u obzir zadnja odluka Visokog
predstavnika gosp. Inzka o privremenoj suspenziji Odluke Sredinjeg Izbornog Povjerenstva,
kojom je legitimiran dravni udar od strane dvije muslimanske stranke SDP-SDA koje su u
Federaciji BiH vlast formirali kroz izravno krenje ustavnih procedura dolazimo do zakljuka
da dio meunarodne zajednice sistematski odrauje posao za neki interes. Umjesto da djeluju
kao stabilizatori odnosa, visoki predstavnici po neijem nalogu djeluju kao netko tko
produbljuje polarizaciju, tko pomae ratnim hukaima, posebice unutar muslimansko-
bonjake elite, da nastave promicati ratno-hukaki mentalitet.
Dakle uzme li se sve navedeno u obzir postavlja se pitanje nije li udno i ameriko i europsko
preutno slaganje sa turskim neo-otomanskim djelovanjem na Balkanu, a posebice i izrazito u
BiH.
Dakle kada sve sloimo vidjet emo da je Kosovo zavreno, Sjever Makedonije takoer,
Hrvati u Federaciji BiH su na koljenima. Ostao je Sandak na jugu Srbije i Republika Srpska
u BiH.
Cijela ta projekcija ne bi zabrinjavala kada bi znali koji su stvarni geopolitiki prioriteti SAD
na Balkanu, odnosno koliko njihova vanjska politika zajednica podrava takvu ideju.
U etvrtak, 16.06. 2011. godine bivi ambasador SAD u BiH Viktor Jakovich poruio je
da se narodima u BiH mora omoguiti da ih zastupaju njihovi legitimni predstavnici i da je to
nain da se izae iz krize u koju je BiH zapala. "Ljudi u BiH moraju da razumiju da svaki
narod ima pravo da ga predstavljaju politiari koje sam izabere. Mislim da je to najbolje i
najprirodnije, kao to je uvijek i bilo. Ako imamo bazu za to, onda emo imati vrstu bazu i za
dalje napredovanje zemlje", rekao je Jakovich za "Dnevni avaz".
On smatra da kriza u BiH postoji, ali da nije neprebrodiva i da moe biti rijeena.
Muslimanski mediji su vijest drali na Internet portalima sat vremena nakon ega su je
skinuli.