Masanobu Fukuoka Revolucija Jedne Slamke PDF

BIBLIOTEKA ORGANICA
Urednik
DARKO PETANJEK Masanobu Fukuoka
Revolucija jedne
slamke
Uvodu prirodno poljodjelstvo

SADRAJ
1. Predgovor 7
2. Pogledaj ovo ito 17
3. Ama ba nita 20
4. Povratak na selo 26
5. Prema "ne-djelatnom" poljodjelstvu 29
6. Povratak izvornom 32
7. Jedan od razloga zbog kojih se prirodno poljodjelstvo
nije rairilo 34
8. ovjeanstvo ne poznaje prirodu 36
9. etiri naela prirodnog poljodjelstva 40
10. Poljodjelstvo medu korovom 47
11. Poljodjelstvo sa slamom 52
12. Uzgoj rie u suhom polju 58
13. Voke 62
14. Zemlja u vonjacima 65
15. Uzgoj povra kao divljeg bilja 68
16. Uvjeti za naputanje kemikalija 72
17. Ogranienja znanstvene metode 76
18. Jedan poljodjelac progovara 79
19. Lako rjeenje tekog problema 82
20. Plodovi tekih vremena 85
v _ 21. Marketing prirodne h r a n e 88
Uz susretljivost i svesrdnu pomo dr. Mate Jurkovia, dr. Zeljka
L e i n e r a , dipl. ing. B o g o m i r a Miloevia, dr. Zvonimira 22. Komercijalna agrikultura e propasti 91
Ostojia, mr. Pavla Bakaria, prof. dr. Vladimira Devidea i dr. 23. Istraivanje - za ije dobro? 94
Antuna Vitturija, strunu korekturu priveo je kraju Darko
Petanjek.
Predgovor
96
24. to j e ljudska hrana?
25. Milosrdna smrt za jeam 1 0 1
PREDGOVOR
26. Jednostavno sluite prirodu i sve je u redu 105
27. Razliite kole prirodnog poljodjelstva 109 Nikad ne moemo znati odgovore na
1 1 3
velika duhovna pitanja.
28. Zbrka oko hrane
Rodili smo se i ivimo na Zemlji da bismo
29. Mandala prirodne hrane 117 se neposredno suoili s realnou ivljenja.
30. Kultura hrane 123 Masanobu Fukuoka

1 2 8
31. ivot o kruhu
32. Zakljuno o ishrani 1 3
1 "Revolucija jedne slamke" istinska je poema o preobrazbi
1 3 5
i zrenju jednog ovjeka, o njegovim predanim istraivanjima
33. Hrana i poljodjelstvo prirode i fenomena ivota u cjelini. Ona je jasna i jezgrovita,
34. Glupost se pravi da je pametna 136 vrlo praktina i revolucionarna, posebno kada govori o prirod
1 4 0
nom poljodjelstvu, koje je autor svjesno izabrao kao svoj ivot
35. Tko j e budala?
ni put. Htio je biti to blie prirodi, ivjeti u prirodi, uiti od
36. Roen sam da bih iao u vrti 143 prirode. Biti u skladu s izvorom.
37. Putujui oblaci i iluzija znanosti 147 Osim o prirodnom pristupu poljodjelstvu, u knjizi se
1 5 1 govori o p r e h r a n i , zdravlju, kulturnim vrijednostima, o
38. Teorija relativnosti
granicama ljudskog znanja i neprestano, ali nenametljivo, o
39. Selo bez rata i mira 153 Velikom Putu, koji je crvena nit to sve povezuje, koji je stvarni
40. Revolucija jedne slamke 158 kontekst knjige. Knjiga je pisana aforistiki precizno, vrlo
poetino i duboko, pa e itatelju dati to vie zadovoljstva i
poticaja to je bude itao paljivije i bez predrasuda.
Gdje rasle opasnost,

raste i ono spasonosno.
Holderlin
Fukuoka je roen 1913. godine u malenom selu na otoku

Shikoku, u junom J a p a n u . Studirao je mikrobiologiju i
specijalizirao biljnu patologiju. Kao dvadesetpetogodinjak
radio je u Carinskom uredu u Yokohami, u odsjeku inspekcije
bilja.
7
Revolucija jedne slamke Predgovor
bespovratno povukao iz ivota. Iako je odmah sutradan dao

Bio je "vrlo zaposlen i vrlo sretan mladi", kako sam kae,
otkaz na poslu, na ope zaprepatenje svih koji su ga poznavali
"koji je dane provodio divei se svijetu prirode, to mu se
kao darovitog istraivaa pred kojim je bila lijepa karijera, i
otkrivao kroz okular mikroskopa, zaprepaten slinou tog
mada se osjeao u sebi sretno i zadovoljno, Fukuoka je nailazio
siunog svijeta s velikim svijetom beskrajnog svemira." Ali nije
na nove potekoe. Doivljeno iskustvo toliko ga je nadilazilo
bio samo radin i ozbiljan, nego se znao zabavljati i uivati u
da je i ono malo to je pokuavao i uspijevao rei znancima i
dokolici. "Luki grad Yokohama bio je savreno mjesto za
prijateljima, samo stvaralo jo veu zabunu. Ljudi su se
ludiranje i zabavu." Oito, bio je darovit i osjetljiv mladi, a
zabrinuli uvi ga to govori. Mislili su daje poludio. Predlagali
osjetljivost moe prijei u preosjetljivost i ranjivost. Vodei
su mu da se odmori. On je to i posluao. Dane je provodio
p o m a l o , k a k o sam k a e , " b e s c i l j a n ivot, z d r u e n s
etajui, putujui, razgovarajui s ljudima. Ali prava je
iscrpljenou od pretjerana rada", postao je neotporan i
komunikacija izostala. Lutao je uokolo s namjerom irenja svog
"zaradio je akutnu upalu plua". Zbog toga je dospio u bolnicu,
uvida po cijeloj zemlji. No, gdje se god pojavio, ignorirali su ga
gdje je bio slabo njegovan, pa se "iznenada naao uronjen u
kao udaka. Zato se vratio u svoje selo, na oev posjed.
svijet samoe i usamljenosti". Naao se licem u lice sa strahom
od smrti. Na kraju je prizdravio i bio otputen iz bolnice, ali se Tu je u malenoj kolibi, sred prirode, poeo ivjeti vrlo
nije uspijevao izvui iz depresije. Pojavila se agonija sumnje u jednostavnim, primitivnim ivotom. S uvjerenjem da svemu
prirodu ivota i smrti. Nije mogao spavati niti se mogao treba dopustiti da slijedi svoj prirodni put - upropastio je itav
prilagoditi poslu. Nou je esto lutao i tako je jednom doekao oev vonjak. Otac je bio okiran. Predloio mu je da si nade
svitanje. Dok je gledao izlazak sunca... odjednom ... kakav posao, a da se vrati kad se sredi. Kako je to bilo u vrijeme
poetka II. svjetskog rala i ne elei sluili vojni rok, Fukuoka
Ne, nije bitno to se dogaalo izvan njega, nita nije kriva
se zaposlio u ispitnoj stanici u oblasti Kochi. Postao je nadgled
nona aplja, koja se oglasila otrim krikom i odletjela u dal
nik u odsjeku znanstvene agrikulture. Tu je radio oko osam
jinu... u tom trenu...
narednih godina. Cijelo to vrijeme prouavao je odnos izmeu
U njemu se neto odazvalo i pokrenulo, obasjao ga je znanstvene i prirodne agrikulture.
unutranji bljesak: "U trenu su sve moje sumnje nestale, sva
Stalno se pitao: "Moe li se prirodno poljodjelstvo
magla moje smuenosti rasprila se. Sve u to sam vrsto
suprotstaviti modernoj znanosti ?"
vjerovao, sve na to sam se oslanjao, odnio je vjetar..."
Z n a o je i vidio to moe i ne moe kemijska agrikultura.
Spoznao je svu ogranienost i nitavnost ljudskog znanja.
Ubrzo poto je rat zavrio, vratio se na selo da se iznova posveti
Duh mu je postao lagan i jasan, bio je ekslatian...
poljodjelstvu.
Prirodu oko sebe i ivot osjetio je kao "istinski raj na
Trideset godina ivio je na svom posjedu, gotovo izoliran
Zemlji."
od svijeta, pokuavajui razviti "ne-djelatnu" metodu agrikul
Sve su se iluzije rasprile, razotkrila mu se "istinska ture. Kao istinski istraiva i inovator, imao je hrabrosti poeti
Priroda." od poetka: od neznanja.
Mistino iskustvo toga jutra promijenilo mu je sav ivot. I a k o z n a n s t v e n i k p o o b r a z o v a n j u i viegodinji
laboratorijski istraiva, Fukuoka je posumnjao u znanost, u
Na sreu, nije se sve zavrilo na tome. Fukuoka se nije
8
ono to se tako najee naziva. Vidio je svu ogranienost i gnojiva ili pripravljeni kompost. Ne unitavati korove oranjem
apslraktnosl znanstvenog pristupa, njegovo pogreno i jed i herbicidima i, konano, ne ovisili o kemikalijama.
nostrano usmjerenje s konanim vrlo tetnim posljedicama po
Pogreno bi, meutim, bilo oekivati da "prirodno ne
ljudsko zdravlje i naruavanje skladnih odnosa u samoj prirodi.
djelatno poljodjelstvo" znai kako e priroda obraivati polje
O n o to ga je najvie plailo u suvremenoj primijenjenoj
dok ovjek samo sjedi i gleda. Takvom eventualnom pridolici
znanosti jest njeno preziranje Misterija, njena volja da ivot
Fukuoka odmah kae da postoji mnogo toga to mora znati i
svede na ono to ona o ivotu zna (a to je vrlo malo i nepot
initi. Naime, uzgoj je bilja u ljudskoj povijesti kulturna in
puno) i, to je jo opasnije, da djeluje na temelju pretpostavke
ovacija, koja zahtijeva znanje i konstantan napor. Fukuoka je
da se ono to ne zna (a to je ogroman dio), moe ignorirali!
otkrio metodu poljodjelstva u kojoj je htio izbjei svaki
Fukuokin pristup poljodjelstvu i ivotu odreuje, prije nepotreban rad. Njegovi argumenti nisu protiv rada kao tak
svega, njegovo nepokolebljivo i duboko potovanje i pov vog.
jerenje u Prirodu, te njegov uvid da je u ivotu sve povezano i
Fukuoka nije bez korijena, on dobro poznaje tradicional
da ne moemo jedan njegov aspekt odvojiti od svih ostalih, kao
no japansko poljodjelstvo i u mnogo emu mu odaje priznanje,
to to ine suvremene specijalizacije koje mrve znanje, gubei
ali smatra da ono zahtijeva mnogo nepotrebnog rada.
cjelinu iz vida. Konano, nije znanje ono to nam daje osjeaj
cjeline, nego radost otkria, do koje moemo doi jedino Svoju metodu naziva "ne-djelatnim" poljodjelstvom i kae
ljubavlju i ne-zahvaanjem. Ljudski zahvat najee oslabljuje da ona omoguuje ak i "nedjeljnim farmerima" da uzgoje
ono to zahvaa. Fukuoka, meutim, nije nepraktian i ne dovoljno hrane za cijelu obitelj - ali ne bez ikakvog napora.
prezire znanje. On je vrlo postojan i uporan promatra i Posjedom se, prije svega, upravlja pomou pravilnog rasporeda
eksperimentator. Za vrijeme dugogodinjeg predanog rada, poljskih radova. Sve to se ini, mora bili uinjeno ispravno i s
kako sam kae, poinio je m n o g o greaka i iskusio je osjeajem.
svakovrsne neuspjehe. "Vjerojatno vie od ikoga u Japanu
Temeljna ideja Fukuoki je sinula jednog dana dok je
znam to sve moe krenuti loe u uzgoju usjeva."
hodao po nekom starom polju koje se godinama nije oralo ni
Jo neto karakterizira Fukuoku: eksperimentirajui s koristilo. Tamo je ugledao zdrave izdanke rie koji su nicali iz
razliitim nainima uzgoja usjeva uvijek je polazio od ideje busenja trave i korova. Sloga je prestao natapati polja s riom,
razvijanja metode koja je bliska prirodi. Tako je postupno prestao je sijati riu u proljee, a poeo ju je sijati u jesen,
otkrio ugodan i prirodan nain poljodjelstva unutar prirodnog stavljajui sjeme na samu povrinu polja, onako kako bi to
okolia i u suradnji s njime, umjesto modernog nastojanja, gdje uinila priroda. Korov vie nije unitavao preoravanjem,
se primjenjuju sve sloenije tehnike preureivanja prirode. Te, nauio gaje kontrolirali vie-manje stalnim pokrovom od bijele
pak, tehnike sve vie naruavaju prirodnu ravnoteu i tako djeteline i steljom od riine i jemene slame. Kada je uvidio da
dolazi do zaaranog kruga, koji prijeti svjetskom katastrofom. takvi uvjeti pomau rast ljetine, sve je manje intervenirao u
Temeljna etiri naela prirodnog poljodjelstva, koje je otkrio ivotinjsku i biljnu zajednicu na svojim poljima.
Fukuoka, u skladu su s prirodnim redom i vode do obnavljanja
Fukuoka dobiva oko 1900 do 2400 kg rie po jednom
prirodnog bogatstva.
jutru. Taj je prinos otprilike jednak kao i onaj dobiven
Evo tih naela: Ne kultivirali. Ne upotrebljavati kemijska kemijskom ili t r a d i c i o n a l n o m m e t o d o m uzgoja na tom
10 II
podruju. Slino je i s prinosima ozimog ita s njegovih polja.

Fukuoka ih je namjerno drao lamo u poluprimitivnom
Iz ovoga proizlazi da sve tri metode - prirodna, tradicional okruenju, u kakvom je i sam ivio mnogo godina, jer je
na i kemijska - daju podjednake prinose, ali se uinci na tlo vjerovao da takav nain razvija osjetljivost, neophodnu za
bitno razlikuju. Tlo Fukuokinih polja iz sezone je u sezonu poljodjelstvo po njegovoj prirodnoj metodi. * "Prirodno" pol
kvalitetnije! Tijekom proteklih vie od 30 godina, otkako je jodjelstvo, koje se temelji, kao to smo ve rekli, na dubokom
prestao orati, njegova su polja poboljala plodnost, strukturu i potovanju ivota, nije usmjereno "vioj produktivnosti i uin
sposobnost zadravanja vode. To je nevjerojatno, prava kovitosti", poput kemijske agrikulture, mada daje visoke
revolucija ! prinose.
U tradicionalnoj metodi stanje tla godinama ostaje Krajnji cilj poljodjelstva nije proizvodnja ljetine, nego
otprilike jednako: prinos je upravo proporcionalan koliini razvijanje ljudskih bia. Za Fukuoku poljodjelstvo je put: "Biti
upotrijebljenog gnojiva i komposta. ovdje, brinuli se za maleno polje, raspolagali slobodom i obiljem
Tlo na poljima "kemijskih" farmera postaje beivotno i svakoga dana - to je morao biti izvorni put agrikulture." To je
lieno svoje prirodne plodnosti u vrlo kratkom roku. proces koji hrani itavu osobu - kako tijelo, tako i duu.
Nemogue je iznijeti sve prednosti prirodnog poljod Danas je prepoznavanje dugoronih opasnosti kemijske
jelstva jer bi trebalo prepriati pola knjige. Dovoljno je jo poljoprivrede openito obnovilo zanimanje za alternativne
spomenuti da ono moe na mnogim mjestima sasvim ukloniti metode agrikulture. Fukuoka je postao priznali zagovornik
potrebu za navodnjavanjem upotrebom stelje, koja zadrava agrikulturne revolucije u Japanu i irom svijeta.
vodu. Tako bi se ria i druge visokoprinosne kulture mogle Za prirodno poljodjelstvo raste zanimanje poto su drugi
uzgajali u podrujima koja su ranije smatrana neprikladnima. istraivai i poljodjelci, potaknuti Fukuokinim primjerom, i
Strmine i druga rubna podruja mogu postati plodna bez opas sluei se njegovom metodom, poeli uzgajati riu i druge
nosti od erozije tla. itarice, kao i ostale kulture, u svojim lokalnim uvjetima. Brzih
I, to je barem isto toliko vano, tla koja su ve oteena rezultata nema i svatko tko se na to odlui, mora znati da e
nepaljivom agrikullurnom praksom ili kemikalijama mogu se mu trebati i vie sezona, kako zbog stanja zemlje, tako i zbog
uspjeno rehabilitirati sredstvima prirodnog poljodjelstva. slanja svog duha, da prijee na prirodno poljodjelstvo. Prijelaz
na prirodno poljodjelstvo moe jo neko vrijeme zahtijevati
O svojoj metodi Fukuoka je godinama pisao u knjigama i plijevljenje, kompostiranje i obrezivanje - s postupnim sman
asopisima, davao je intervjue za radio i TV, ali bilo je malo jivanjem iz godine u godinu. To je veliki izazov, koji zahtijeva
onih koji su slijedili njegov primjer. On je uporno i godinama hrabrost, odgovornost i ustrajnost, a moe se odvijati samo kao
na svojem seoskom imanju na otoku Shikoku, u Junom proces zrenja i obnove i poljodjelca i zemlje o kojoj se on brine.
Japanu primao uenike iz cijelog svijeta.
2
Njegov se posjed sastojao od oko 5000 m riinih polja i Ova relativno malena knjiga pravi je rudnik razliitih
pet hektara vonjaka mandarina i narani. U vonjaku, na bogatstava.
padinama brda iznad zaljeva Matsuyama uenici su ivjeli u
* Zakoraivi u dcvclo destljee ivota, Fukuoka se povukao iz. javnog
kolibama sa zidovima od blata, bez modernih udobnosti. ivota i njegov je posjed sada zatvoren za posjetioee.
12 13
svojoj neutemeljenoj aroganciji ljudi nastoje podvrgnuti

U njoj ete nai savjete o uzgoju voa i uzgoju povra kao
prirodu svojoj volji." Tko eli upoznati prirodu, mora napustiti
divljeg bilja, saznat ete to je zeleno gnojivo i kako ga
fragmentarno umsko "razumijevanje" i oslobaali se svoga ega,
u p o t r e b l j a v a t i , koji su p r e t h o d n i uvjeti za naputanje
to jest iluzije da moemo postojati odvojeno od Cjeline. Jedino
kemikalija, ime se sluiti umjesto herbicida radi kontrole
ako ovjek slijedi prirodu i ako je slui s punim povjerenjem,
korova. Doznat ete sve o izravnom sijanju i klijanju, o tome
on se vraa u pravi poredak stvari, vraa se sebi i vraa se izvoru,
kako ne treba spravljati kompost, sve o poljodjelstvu sa slamom
vraa se izgubljenom raju. To je Veliki Put. To je Fukuokina
- koja je temelj metode uzgoja rie i ozimog ita a u vezi je s
poruka.
plodnou tla, s nicanjem, korovom, tjeranjem vrabaca i
vodom. Saznat ete o vanosti ispravne agrikulturne politike, "Revolucija jedne slamke" uvod je u Fukuokino djelo.
0 problemima zagaenosti hrane, o potroaima poljoprivred Svoja iskustva, otkria i ideje on je dalje razradio i razvio u
nih usjeva kao sudionicima u agrikulturnom zagaivanju, o drugim knjigama, od kojih istiemo njegovo temeljno djelo
predvidljivoj propasti komercijalne agrikulture ... ild. "The Natural Way of Farming", 1985. (Prirodno poljodjelstvo,
teorija i praksa zelene filozofije). Takoer je vana i njegova
U itavoj knjizi F u k u o k a n e p r e s t a n o iznosi i svoju
knjiga "The Road back to Nature", 1987. (Povratak prirodi), u
filozofiju ivota iako sam nije filozof u zapadnjakom smislu
kojoj, kao ve svjetski priznat lider prirodnog poljodjelstva,
rijei. On nije mislilac koji spekulira, nego ovjek sposoban da
govori o svojim putovanjima po Americi, Europi i Africi, kao i
vidi stvari. Polo se vratio prvobitnoj bezazlenosti i neznanju,
o drugim zanimljivim temama: o prirodnom poljodjelstvu
postao je sposoban za istu, neposrednu percepciju. danas, o agrikulturi za sutra, o Prirodi, Bogu i ovjeku itd.
Njegovi su uvidi duboki, svjei, imaju ar neposredno
Nadamo se da e i ta djela u dogledno vrijeme bili
iskazanih iskustava, a nisu puko prepriavanje istonjakih
p r e v e d e n a u nas kako bismo cjelovitije mogli sagledati
filozofskih i religioznih uenja, iako ih autor nesumnjivo poz
Fukuokin epohalni doprinos.
naje, kao to poznaje i zapadnjaku filozofiju i suvremeni
znanstveni razvoj. I ba stoga on vrlo kritiki govori o stanju I, na kraju, komu je namijenjena ova knjiga?
nae tzv. materijalistike civilizacije, koja nas je odvojila od Po mome sudu, ona je namijenjena svim ljudima dobre
prirode i koja nas, ako se ne prenemo i ne krenemo u pravcu volje, koji respektiraju i vole ivot te vide u njemu neiscrpnu,
duhovne kulture, sigurno vodi u propast. Znanstvena istina, taj svakodnevnu inspiraciju. Ona e biti zanimljiva svakome tko
mit naeg stoljea, pokazala se nepotpunom i nedovoljnom da iskreno traga za istinom s jedne strane potiui ga na vraanje
bi sama mogla voditi ovjeanstvo prema harmoninom ivotu. prirodi putem izravnoga kontakta s njom, a s druge sirane
Visoka tehnologija i progres, kao njene izravne posljedice, nisu pomaui mu osvjetavanje povezanosti raznih vidova ivota
nas doveli do zdravlja i sree, nego do sve vee robotizacije, medu sobom.
degeneracije i propadanja. Opa zagaenost zemlje, voda,
zraka, hrane, planetarna ugroenost, a da o ljudskoj patologiji Bit e dobrodola svima kojima je na srcu prirodni nain
1 konfuziji ne govorimo posebno, dovoljni su i uvjerljivi ivota i ouvanje prirode od zagaivanja.
pokazatelji stanja ovjekovog duha danas. Treba se vraati Posebno e biti poticajna i neophodna svima koji se ele
prirodi i suraivali s njom, jer priroda ostaje nedokuivi upustiti u prirodno poljodjelstvo i uzgoj zdrave i prirodne
Misterij, a ovjek velika neznalica. "Tragedija je u tome to u hrane, bez suvine intervencije kemikalijama i sloenom
14 15
Revolucija jedne slamke Masanobu Fukuoka
mehanizacijom.
POGLEDAJ OVO ITO
Ne mogu a da se jo ne upitam, istodobno i s tugom i s
nadom: hoe li ova knjiga doi u ruke nekom stvarnom poljod
jelcu i n e k o m e od onih dunosnika koji su odgovorni za Vjerujem da revolucija moe poeti iz ovog struka slame.
kreiranje agrikulturne politike ove zemlje? Povrno gledana, ova slamka rie moe izgledati lagana i
beznaajna. Teko da bi itko mogao povjerovati da bi ona
mogla zapoeti revoluciju. Ali ja sam shvatio teinu i mo te
slamke. Za mene je ta revolucija vrlo stvarna.
Dr. Antun Vilturi
Pogledajte ova polja rai i jema. ito koje dozrijeva dal
e prinos od oko 2400 kg po jutru. Vjerujem da je to ravno
najviem prinosu u oblasti Ehime. A ako je ravno najboljem
rezultatu oblasti Ehime, lako se moe izjednaiti s najboljom
etvom u cijeloj zemlji, jer je to jedno od primarnih agrikultur-
nih podruja u Japanu. A ova polja nisu bila taknuta plugom
punih 25 godina.
Da bih uzgojio ra i jeam, naprosto razbacujem sjeme po

razdvojenim poljima u jesen, dok ria jo stoji. Nekoliko
tjedana nakon toga anjem riu i rasprostirem njenu slamu po
poljima.
J e d n a k o t a k o ijem i riu. O v o ozimo ito bit e
ponjeveno oko 20. svibnja. Otprilike dva tjedna prije nego to
e usjevi sasvim sazreti, bacam riino sjeme preko rai i jema.
Po zavretku etve i mlaenja ozimog ita sterem po polju
raenu i jemenu slamu.
Pretpostavljam d a j e upotreba iste metode za uzgoj rie i
ozimog ita jedinstvena za ovaj nain poljodjelstva. Ali postoji
i laki nain. Dok hodamo prema sljedeem polju, dopustite mi
da upozorim da se ria tamo sijala prole jeseni istodobno s
ozimim itom. Cjelogodinji uzgoj u tom polju bio je dovren
oko Nove godine.
Takoer moete primijetiti da na tim poljima raste korov
i bijela djetelina. Sjeme djeteline bilo je posijano medu riom
poetkom listopada, malo prije rai i jema. Nisam se osobito
brinuo oko sijanja korova - oni se sasvim dobro snalaze i sa
16
Revolucija jedne slamke
Masanobu Fukuoka
Redoslijed uzgoja u tom polju jest dakle, ovakav: poetkom gnojiva, ni kemikalije, mogue je postii etvu ravnu onoj ili
listopada djetelina se sije medu riom; zatim, sredinom veu od o n e koju ubire prosjena japanska farma. Dokaz doz
mjeseca, slijedi ozimo ito. rijeva pred vaim oima.
Ova polja nisu bila orana 25 godina
Poetkom studenoga anje se ria, a zatim se sije riino

sjeme za iduu godinu i slere slama po polju. Ra i jeam koje
vidite ispred sebe uzgojeni su na taj nain. Brinui se za polje
2
povrine 1000 m , jedan ili dva ovjeka mogu obaviti cjelokupni
posao oko uzgoja rie i ozimog ita za nekoliko dana. Ne ini
mi se vjerojatnim da bi mogao postojati jednostavniji nain
uzgoja itarica.
Ova je metoda suta suprotnost modernim tehnikama
agrikulture. Ona suvremenu znanost i "znamo-kako"
tradicionalne poljoprivrede baca ravno kroz prozor. Ovim
nainom poljodjelstva, koje ne koristi strojeve, ni pripravljena
18
19
AMA BA NITA Prije 40 godina, kao dvadesetpetogodinjak, radio sam u

Carinskom uredu u Yokohami, u Odsjeku inspekcije bilja. Moj
glavni posao bila je provjera uvezenih i izvezenih biljaka, zbog
Nedavno su me zapitali zato sam prije toliko godina kukaca - prenosnika bolesti. Posreilo mi se da sam imao
zapoeo ovakav nain poljodjelstva. Sve dosad nisam o tome mnogo slobodnog vremena, koje sam provodio u istraivakom
raspravljao ni s kim. Moglo bi se rei da nije bilo naina da se laboratoriju, bavei se svojom specijalizacijom - biljnom
0 tome govori. To je bio naprosto - kako biste to vi rekli - ok, patologijom. Laboratorij je bio blizu parka Yamale, na litici, s
bljesak, jedno malo iskustvo koje je bilo poetna toka. pogledom na luku. Tono preko puta zgrade bila je katolika
crkva, a istono od nje djevojaka kola. Tiho i mirno mjesto -
T a spoznaja sasvim je promijenila moj ivot. To nije nita sve u svemu, savreno okruje za nastavak istraivanja.
0 emu bi se uistinu moglo govoriti, ali moe se pokuali rei
otprilike ovako: "ovjeanstvo ne zna ama ba nita. Nijedna L a b o r a t o r i j s k i i s t r a i v a p a t o l o g i j e bio j e Eiichi
slvar nema istinsku unutarnju vrijednost i svaka je akcija Kurosawa. Studirao sam biljnu patologiju pod strunim
uzaludan, besmislen napor." Ovo moe zvuati protuprirodno, vodstvom Makoto Okera, uitelja na Agronomskoj koli Gifu,
protivno zdravom razumu, ali ako svoju spoznaju hou izrei i primao upute od Suehiko Igata u Poljoprivrednom ispitnom
rijeima, to je jedini nain da je opiem. centru oblasti Okayama.
Ta se "misao" razvila iznenada u mojoj glavi kad sam bio Imao sam sreu to sam bio student profesora Kurosawe,
jo prilino mlad. Nisam z n a o je li uvid da su ljudsko koji je ostao uglavnom nepoznat u akademskom svijetu, no
razumijevanje i napor bezvrijedni valjan ili ne, ali ispitujui te znaajno je da je to ovjek koji je izolirao i uzgojio kulturu
misli i nastojei ih odagnati, nisam mogao u sebi pronai nita gljivice koja uzrokuje bakanac, bolest rie. On je bio prvi koji
to bih im suprotstavio. Samo vrsto uvjerenje da je to tako, je ekstrahirao biljni hormon rasta, gibberellin, iz gljivine kul
zakopano u meni. ture. Ako mlada ria apsorbira malu koliinu tog hormona, on
izaziva neobian efekt - biljka naraste abnormalno visoka. Ako
Openito se smatra da nema nieg sjajnijeg od ljudske joj se, pak, dade pretjerana koliina, reakcija je suprotna - rast
inteligencije, da su ljudska bia stvorenja od posebna znaaja, se usporava. Nitko u Japanu nije tom otkriu posvetio veliku
a njihove kreacije i postignua, koja se odraavaju u kulturi i panju, ali je u prekomorskim zemljama ono postalo pred
povijesti, uda vrijedna divljenja. To je, uostalom, uobiajeno metom aktivnih istraivanja. Ubrzo potom jedan je
vjerovanje. Amerikanac upotrijebio gibberellin za proizvodnju groa bez
Budui da je moja "misao" bila poricanje takva slava, sjemena.
nisam bio u slanju razmijeniti svoje gledite ni s kim. Napos- Potovao sam Kurosawu-sana* kao vlastita oca. Pod
lijetku sam odluio svojim mislima dati oblik, iskuati ih u praksi njegovim vodstvom izradio sam disekcioni mikroskop i pos
1 tako odrediti je li moje shvaanje ispravno ili pogreno. vetio se istraivanju smolastih bolesti koje uzrokuju truljenje u
Provesti ivot u poljodjelstvu, uzgajajui riu i ozimo ito - to stablu, granama i plodovima amerikih i japanskih citrusa.
je bio put koji sam odabrao.
A koje je to iskustvo promijenilo moj ivot? * sanje formalni izraz potovanja u japanskom jeziku, koji se upuuje i
mukarcima i enama.
20 21
Gledajui kroz mikroskop, zamijetio sam gljivine kulture okular mikroskopa, zaprepaten slinou log siunog svijeta
i krianjem razliitih gljivica stvorio nove uzronike bolesti. Bio s velikim svijetom beskrajnog svemira. Uveer, u ljubavi ili bez
sam fasciniran svojim radom. Kako je posao zahtijevao duboku, nje, zabavljao sam se i uivao. Vjerujem da me taj besciljni
ivot, zdruen s iscrpljenou od pretjerana rada, napokon
suzdranu koncentraciju, povremeno sam stvarno padao u
doveo do nesvjestica u sobi za istraivanje. Posljedica svega
nesvijest radei u laboratoriju.
toga bila je da sam zaradio akutnu upalu plua i zavrio u sobi
Budui d a j e to takoer bilo i vrijeme moga mladenakog za pneumolorakalni tretman na najviem katu Policijske bol
optimizma, nisam ba sve vrijeme proveo zatvoren u sobi za nice.
istraivanje. Luki grad Yokohama bio je savreno mjesto za
ludiranje i zabavu. U to doba zbila se i ova epizoda: napet, s Bila je zima. Kroz razbijeni prozor vjetar je upuhavao
kamerom u ruci, skitao sam se po pristanitu i uhvatio pogled vrtloge snijega. Ispod pokrivaa bilo je toplo, ali je moje lice
prekrasne ene. Pomislivi kako bi ona mogla biti izvrsna tema bilo poput leda. Bolniarka bi mi izmjerila temperaturu i smjes
za fotografa, zamolio sam je da mi pozira. Pomogao sam joj da ta nestala.
se popne na palubu nekog usidrenog stranog broda, zamolio je Kao d a j e to bila privatna soba - ljudi jedva da su zavirivali
da mi pozira i nainio nekoliko snimaka. Zamolila me da joj u nju. Osjeao sam se kao da sam baen van, na estoku zimu,
poaljem fotografije kada budu gotove. Kad sam upitao kamo iznenada uronjen u svijet samoe i usamljenosti. Naao sam se
da ih poaljem, rekla je samo: "U Ofunu", i otila ne rekavi mi licem u lice sa strahom od smrti. Kad sada mislim o tome, ini
svoje ime. mi se da je to bio bezrazloan strah, ali tada sam ga shvaao
Poto sam razvio film, pokazao sam fotografije prijatelju ozbiljno.
i upitao ga prepoznaje li je. D a h n u o je i izustio: "To je Mieko N a p o k o n sam bio o t p u t e n iz bolnice, ali se nisam
Takamine, slavna filmska zvijezda!" Odmah sam joj poslao uspijevao izvui iz depresije. U to sam dotad vjerovao? Bio
deset uveanih fotografija u Ofunu. Nedugo zatim fotografije sam bezbrian i zadovoljan, ali kakva je bila prava priroda te
su se vratile potom, potpisane, ali jedna je nedostajala. Shvatio samodopadnosti? Pojavila se agonija sumnje u prirodu ivota i
sam da je to bio jedan profil, snimljen izbliza; krupni plan smrti. Nisam mogao spavati, nisam se mogao prilagoditi poslu.
vjerojatno je pokazao neke bore na njezinu licu. Bio sam U nonim lutanjima po litici i du luke nisam nalazio olakanja.
oduevljen: jer sam osjetio da sam na trenutak zavirio u ensku
Jedne noi, dok sam tako lutao, pao sam od umora na brdu
psihu.
iznad luke i napokon zadrijemao oslonjen na stablo velikog
U drugim prilikama, nespretan i trapav kakav sam ve bio, drvela. Leao sam tamo, ni u javi ni u snu, sve do zore. Jo se
obiavao sam zalaziti u plesnu dvoranu Nankingai. Jednom sjeam, bilo je jutro, 15. svibnja. Omamljen, motrio sam kako
sam tamo uhvatio pogled popularne pjevaice Noriko Awaya se luka rasvjetljava. Gledao sam izlazak sunca, a opet, nekako
i zamolio je za ples. Nikad neu zaboraviti taj ples - bio sam ga nisam vidio. Povjetarac je puhao odozdo, ispod litice, i
tako preplavljen njenim ogromnim tijelom da je nisam mogao jutarnja magla odjednom je ieznula. U tom trenutku pojavila
ni rukom obuhvatiti oko struka. se nona aplja, oglasila se otrim krikom i odletjela u daljinu.
uo sam lepet krila. U trenu su sve moje sumnje nestale, sva
Dakle, bio sam vrlo zaposlen i vrlo sretan mladi, koji je
magla moje smuenosti rasprila se. Sve u to sam vrsto
dane provodio divei se svijetu prirode, to mu se otkrivao kroz
vjerovao, sve na to sam se obino oslanjao, odnio je vjetar.
22 23
Osjetio sam da sam neto spoznao i, iako nisam mislio o njima,

Usprkos promjeni, u korijenu sam ostao prosjeni,
rijei su potekle iz mojih usta: "Na ovom svijetu nema ama ba
budalasti ovjek i u tom se smislu nisam promijenio do dana
niega..." Osjetio sam da sam spoznao prazninu."*
dananjeg. Gledano izvana, i mene melje svakodnevni rvanj,
Uvidio sam da su svi koncepti za koje sam prianjao, pa i i u mojem nainu ivota nema nieg neobinog. Ali uvjerenje
sam pojam postojanja, isprazne izmiljotine. Moj je duh postao da ja znam O N O , nije se odonda nimalo izmijenilo. Proivio
lagan i jasan. Divlje sam plesao od sree. uo sam kako ptiice sam trideset, etrdeset godina iskuavajui jesam li se prevario,
cvrkuu u kronjama, vidio kako daleki valovi svjetlucaju pod ali nisam naao nijedan dokaz koji bi pobio moje uvjerenje.
izlazeim suncem. Listovi su plesali, zeleni i iskriavi. Osjetio
to spoznaja sama po sebi ima veliku vrijednost, ne znai
sam da je to istinski raj na zemlji. Sve to me opsjedalo, sve
da neka posebna vrijednost pripada meni. Ostao sam jednos
agonije, sve je nestalo kao san, kao iluzija, a neto to bi se
tavan ovjek - obina stara vrana. Sluajnom promatrau mogu
moglo nazvati "istinskom prirodom" pojavilo se, razotkriveno.
izgledati skromno ili arogantno. Uvijek iznova ponavljam
Mislim da bi se slobodno moglo rei daje iskustvo tog jutra mladim ljudima t a m o g o r e , u svom vonjaku da me ne
promijenilo sav moj ivot. pokuavaju imitirati. Uistinu me ljuti ako netko ne prihvati taj
savjet svim srcem. Umjesto toga traim od njih da naprosto ive
u prirodi i da se prilagode svakodnevnim obvezama. Ne, u meni
nema nieg osobitog, nego je to to sam natuknuo od ogromne
vanosti.
* Spoznati prazninu u ovom smislu znai shvatiti nedovoljnost intelek

tualnog znanja.
24 25
parkovima, zaustavljajui ljude na cesti i razgovarajui s njima,

POVRATAK NA SELO spavajui kojegdje. Moj zabrinuti prijatelj doao me posjetiti.
"Ne ivi li ti u nekom svijetu sna, iluzije?" pitao me. "Ne",
odgovorio sam, "ti si taj koji sanja." Obojica smo mislili: "Ja sam
Dan nakon opisanog iskustva, 16. svibnja javio sam se na
u pravu, a li sanja." Kad se na odlasku okrenuo da mi kae
posao i rekao da dajem otkaz. Moji nadreeni i prijatelji bili su
zbogom, odgovorio sam mu neto poput: "Ne reci zbogom.
zaprepateni, nisu znali to bi sa mnom. Priredili su mi
Rastati se znai naprosto rastati se." inilo se da je izgubio
oprotajnu zabavu u restoranu iznad pristanita, ali je atmos
svaku nadu.
fera bila udna. Taj mladi ovjek, koji se do juer znao zbliili
sa svakim i nije se inilo daje nezadovoljan svojim poslom, nego Napustio sam Tokyo, proputovao kroz podruje Kansai*
se, naprotiv, svim srcem posvetio istraivanjima, odjednom je i krenuo prema jugu sve do Kyushua. Uivao sam, selei se s
objavio da odustaje. A ja sam se smijao, sretan. mjesta na mjesto noen povjetarcem. Mnoge sam izazvao
svojim uvjerenjem daje sve besmisleno i bezvrijedno, da se sve
Svima sam govorit): "Na ovoj je strani pristanite. Na
vraa u prazninu.
drugoj je strani Pier 4. Ako mislite da je na ovoj strani ivot,
onda je na drugoj strani smrt. Ako se elite rijeiti ideje smrti, No to je bilo previe, ili premalo, za svakodnevni svijet.
morate se rijeiti poimanja da je ivot na ovoj strani. ivot i Komunikacija je izostala. Jedino sam mogao misliti o tom
smrt su jedno." konceptu ne-korisnosti kao neem vrlo vrijednom za svijet,
osobito za sadanji svijet, koji lako brzo srlja u suprotnom
uvi me, svi su se zabrinuli: "Sto on to govori? Sigurno pravcu. Zapravo sam lutao uokolo s namjerom irenja te objave
je poludio!" Ispratili su me alosnih lica, a ja sam iziao veselo, po cijeloj zemlji. No kamo god doao, ignorirali su me kao
u dobru raspoloenju. ekscentrika. Z a t o sam se vratio u svoje selo, na oev posjed.
Posebno je zabrinut bio moj sustanar. Predloio mije da
Moj je otac u to doba uzgajao mandarine. Preselio sam se
se odmorim na nekom mirnom mjestu, moda na poluotoku
u kolibu na planini i poeo ivjeti vrlo jednostavnim, primitiv
Boso. Pristao sam. U to doba otiao bih kamo god bi me netko
nim ivotom. Mislio sam da bi svijet ako bih ja ovdje kao
poslao. Sjeo sam u autobus i proputovao mnogo kilometara
uzgajiva citrusa i ita mogao uistinu demonstrirali svoju spoz
zurei u kockaste uzorke polja i malenih sela du autoputa. Na
naju, prepoznao njenu istinitost. Umjesto nuenja stotinu
jednoj postaji spazio sam mali znak na kojem je pisalo
objanjenja, ne bi li prakticiranje te filozofije bilo najbolji
"Utopija". Siao sam i krenuo u potragu.
nain? Moja metoda "ne-djelatnog"** poljodjelstva poela je s
Na obali je bio malen hotel. Penjui se na liticu, pronaao tom milju. Bilo je to u trinaestoj godini vladavine tadanjeg
sam mjesto odakle se pruao prekrasan pogled. Dane sam cara, 1938.
provodio zurei u visoku travu nad morem. Proboravio sam tu
nekoliko dana, moda tjedan, ili mjesec. Kako su dani prolazili,
moje je uzbuenje splanjavalo i poeo sam razmiljati to se
zapravo dogodilo. Moglo bi se rei da sam ponovno poeo * Osaka, Kobe, Kyoto
dolaziti sebi. * *Ovim izrazom Fukuoka skree panju na lakou svoje metode u
usporedbi s ostalima. Taj nain poljodjelstva zahtijeva naporan rad,
Otiao sam u Tokyo i ostao tamo neko vrijeme, eui osobito oko etve, ali mnogo manji nego kod drugih metoda.
26 27
Smjestio sam se na planini i sve je ilo dobro dok mi otac

PREMA "NE-DJELATNOM" POLJODJELSTVU
nije povjerio plodonosna stabla u vonjaku. On ih je ve
obrezao u "oblik posude za sake", tako da se voe moglo lako
brati. Kad sam ih ostavio u takvom stanju, grane su se Trideset godina ivio sam na svome posjedu i vrlo se malo
ispreplele, kukci napali stabla i itav je vonjak ubrzo propao. susretao s ljudima izvan svoje zajednice. Sve te godine uloio
Moje mi je uvjerenje govorilo da bilje raste samo i da se sam u razvijanje "ne-djelatne" metode agrikulture.
ne bi smjelo uzgajati. Djelovao sam u uvjerenju da svemu treba Uobiajeno pitanje koje se postavlja kad se razvija neka
dopustili da slijedi svoj prirodni put, ali sam shvatio da, ako metoda jest: "Kako bi bilo da pokuamo raditi ovako ili onako?"
takav nain razmiljanja primijeni naglo, stvari ubrzo vie nee Zatim se nabrajaju razliite tehnike. To je nain moderne
dobro stajali. To je naputanje, a ne "prirodno poljodjelstvo". agrikulture, a rezultat je d a j e farmer sve zaposleniji.
Otac je bio okiran. Rekao mi je da se moram ponovno Moj je put bio suprotan. Nastojao sam stvoriti ugodan i
disciplinirati, moda negdje pronai kakav posao i vratiti se kad prirodan nain poljodjelstva* koji e rad uiniti lakim umjesto
se sredim. U to je vrijeme moj otac bio poglavar sela. Drugim da ga oteava. Moj je nain razmiljanja bio: "Kako bi bilo da
je lanovima zajednice bilo teko uspostaviti odnose s njegovim ne radimo ovo ili ono?"
ekscentrinim sinom, koji se, oito, nije snaao u svijetu,
ivotarei tako na planini. Osim toga, nije mi se dopadala ni Napokon sam doao do zakljuka d a j e oranje nepotreb
mogunost sluenja vojnoga roka, pa kako je rat postajao sve no, da ne treba dodavati gnojiva, praviti kompost, koristiti
insekticide. Kad se stvar dobro proui, ispada da postoji svega
agresivniji, odluio sam pokoriti se oevim eljama i potraili
nekoliko agrikulturnih praksi koje su uistinu neophodne.
posao.
Razlog zbog kojeg se usavrene ljudske tehnike ine
Tehniki specijalisti tada su bili rijetkost. U ispitnoj stanici
neophodnima lei u t o m e to je prirodna ravnotea tako
u oblasti Kochi uli su za mene i ponudili mi ured glavnog
istraivaa bolesti bilja i kontrole kukaca. Ta mi je ljubazna naruena tim istim tehnikama da je zemlja postala ovisna o
ponuda osigurala osam narednih godina. Tamo sam postao njima.
nadglednik u odsjeku znanstvene agrikulture i posvetio svoja Isto vrijedi i za druge aspekte ljudskog drutva. Doktori
istraivanja poveanju produktivnosti hrane u ratno doba. Ali medicine postaju neophodni kada ljudi stvore bolesnu okolinu.
zapravo sam lijekom tih osam godina prouavao odnos izmeu Formalno obrazovanje nema nikakvu unutarnju vrijednost, ali
znanstvene i prirodne agrikulture. Kemijska agrikultura, koja postaje neophodno kada drutvo stvori uvjete u kojima netko
koristi produkte ljudske inteligencije, slovila je kao supe mora biti "educiran" da bi se mogao probiti.
riornija. Sve je to vrijeme u meni lealo pitanje: moe li se
Kada sam prije zavretka rata otiao u vonjak citrusa da
prirodno poljodjelstvo suprotstaviti modernoj znanosti?
bih prakticirao ono to sam tada smatrao prirodnim poljod-
Kad je rat zavrio, osjetio sam svjei daak slobode i s
uzdahom olakanja vratio sam se u rodno selo da se iznova * Najjednostavnije mogue poljodjelstvo unutar prirodnog okolia i u
suradnji s njim, umjesto modernog nastojanja da se primjenjuju sve
posvetim poljodjelstvu.
sloenije tehnike preureivanja prirode iskljuivo za dobrobit ljudskih
bia.
28 29
Revoluciju jedne slamke Masanobu Fukuoka
jelstvom, nisam obrezivao voke, nego sam ih pustio da se same sklonost prema glazbi degenerira. Ako ga pustimo da nastavi
brinu o sebi. Grane su se zamrsile, stabla su napali kukci i skoro tim putem, dijete e poslati nesposobno uti zov plie ili zvuk
je dva jutra mandarina uginulo. Od tada mi je stalno bilo u vjetra kao pjesmu. Zato se smatra d a j e glazbeno obrazovanje
pameti pitanje: "to je prirodni uzorak?" U procesu traenja korisno za razvoj djetela.
odgovora unitio sam jo etiri stotine stabala. Napokon sam
Dijete koje je odgojeno tako da mu sluh ostane ist i jasan,
osjetio da mogu sa sigurnou rei: "Ovo je prirodni uzorak."
moda nee znati svirati popularne melodije na violini ili
pijaninu, ali mislim da to nema nikakve veze sa sposobnou da
se uje istinska glazba ili da se pjeva. Kada mu je srce ispunjeno
pjesmom, moe se rei da je dijele glazbeno nadareno.
Gotovo svatko misli da je "priroda" dobra stvar, ali malo
tko moe razumjeti razliku izmeu prirodnog i neprirodnog.
Odreemo li karama s voke jedan jedini pupoljak, to
moe stvoriti nepopravljivi nered. Kad rastu u skladu s prirod
nim oblikom, grane se naizmjenino ire i listovi ravnomjerno
primaju sunevu svjetlost. Ako se taj poredak narui, grane se
ponu sukobljavati, nalijeu jedna na drugu i zapliu se, a listovi
venu na mjestima do kojih se sunce ne moe probiti. teta od
kukaca raste. Ako se slabio ne obree, naredne godine pojavit
e se jo vie uvelih grana.
Ljudska bia svojim uplitanjem uine neto pogreno, ne

poprave tetu i kad se nepoeljni rezultati nakupe, ponu initi
Trideset godina ivo sam samo za svoj posjed
sve to mogu da ih isprave. Kad se korektivno djelovanje
Posljedica gubljenja prirodnog oblika stabala jest nunost pokae uspjenim, ponu ga smatrati sjajnim postignuem.
obrezivanja i istrebljivanja kukaca. Nunost obrazovanja Tada ponove postupak. Slini su budali koja, topui po svome
posljedica je loga stoje ljudsko drutvo napustilo ivot u skladu krovu, polomi crepove, pa se, kad pone kia i truljenje poda,
s prirodom. U prirodi formalno obrazovanje nema nikakvu bre-bolje popne da popravi tetu, veselei se pronalasku tako
funkciju. udesnog rjeenja.
U odgoju djece mnogi roditelji ine jednaku greku kakvu Jednako je i sa znanstvenikom. On lebdi nad knjigom
sam ja poinio u vonjaku. Na primjer, glazbeno obrazovati nou i danju, muei svoje oi i postajui kratkovidan, a ako se
djecu jednako je tako nepotrebno kao i obrezivati voke. zapitate na emu on to, zaboga, sve to vrijeme radi otkrit ete
Djeje uho lovi glazbu. ubor potoka, kreketanje aba na da se sprema poslati pronalazaem naoala koje e ispravljati
rijenoj obali, utanje lia u umi, svi su ti prirodni zvukovi kratkovidnost.
glazba - istinska glazba. Ali kada mnotvo uznemiravajuih
umova ude u uho i zbuni dijete, njegova ista i neposredna
30 31
priznaje suvremenu znanost, sada stoji na elu modernog

POVRA TAK IZVORNOM
agrikulturnog razvitka.
"Izravno sijanje bez kultiviranja ozimog ita i rie u
U predahu, naslonjen na dugu drku kose, stojim u svojem slijedu" predstavio sam u poljoprivrednim asopisima prije 20
vonjaku i zurim u planine i sela podno njih. Pitam se kako je godina. Od tada sam to esto ponavljao u tisku, na radiju i
dolo do toga da se ljudske filozofije mijenjaju bre od godinjih televiziji, ali nitko na to nije obraao pozornost.
doba.
Sada stvari stoje drukije. Moglo bi se rei da je prirodno
Put koji sam slijedio, ovaj prirodni nain poljodjelstva, koji poljodjelstvo postalo pomama. Novinari, profesori i tehniki
veina ljudi doivljava kao udan, isprva su tumaili kao reak istraivai jatimice obilaze moja polja i kolibe na planini.
ciju protiv nepromiljenog razvoja znanosti. Meutim, sve to
Ljudi na to razliito gledaju, svatko tumai na svoj nain.
sam inio, radei tako u svom selu, jest da sam pokuavao
Nekima je primitivno, nekima zaostalo, neki to smatraju vrhun
pokazati da ljudi ne znaju nita. Budui da se svijet s tako
bijesnom energijom kree u suprotnom smjeru, moe se initi cem agrikulturnih postignua, a neki pozdravljaju kao prodor
da ja zaostajem za vremenom. Ipak, vrsto vjerujem da je put u budunost. Openito se pitaju je li taj nain korak naprijed,
koji sam izabrao najrazumniji. u budunost ili natrag, u prolost. Svega nekolicina razumije da
prirodno poljodjelstvo izrasta iz nepokretnog i nepromjenjivog
Tijekom proteklih godina broj ljudi zainteresiranih za sredita agrikulturnog razvoja.
prirodno poljodjelstvo znaajno se poveao. ini se da se dolo
Posljedica odvajanja ljudi od prirode jest njihovo udal
do granica znanstvenoga razvoja da su se pojavile zle slutnje i
javanje od sredita. Istodobno se javlja i centripetalni efekt i
da je dolo vrijeme ponovne procjene. Sto se smatralo primitiv
budi se enja za povratkom prirodi. Ali ako su ljudi uhvaeni
nim i zaostalim, neoekivano je ispalo mnogo naprednije od
u mreu reakcija, pa se, ovisno o uvjetima, miu lijevo ili desno,
suvremene znanosti. Isprva se to moe inili udnim, ali mene
rezultat je samo - jo vie aktivnosti. Nepokretna toka izvora,
nije ni najmanje zaudilo.
koja lei onkraj carstva relativnosti, prelazi se nezapaena.
Nedavno sam o lome raspravljao s profesorom Iinumom Smatram da se ak ni aktivnosti poput "povratka prirodi" i
sa Sveuilita u Kyotu. Prije tisuu godina agrikultura u Japanu borbe protiv zagaenja, ne kreu prema istinskom rjeenju ako
nije koristila plug, a tek u razdoblju Tokugawa, prije 300-400 s e p r o v o d e iskljuivo k a o reakcija n a p r e r a z v i j e n o s t
godina, uvedena je plitka kultivacija. Duboko oranje stiglo je dananjice.
u Japan sa zapadnjakom poljoprivredom. Rekao sam da e se
Priroda se ne mijenja, makar se naini gledanja na prirodu
sljedee generacije, suoene s problemima budunosti, vratiti
neprestano mijenjaju iz razdoblja u razdoblje. Bez obzira na
metodama ne-kulliviranja.
razdoblje, prirodno je poljodjelstvo vjeni izvor agrikulture.
Uzgajati bilje na n e p r e o r a n u polju moe u poetku
izgledati kao regresija prema primitivnoj agrikulturi, ali
tijekom godina ta se m e t o d a , iskuana u sveuilinim
laboratorijima i agronomskim ispitnim stanicama, pokazala
kao najjednostavnija, najjeftinija i najsuvremenija. Iako ona ne
32 33
A ako biste na nekoj konferenciji ili skupu pokuali predloiti

JEDAN OD RAZLOGA ZBOG KOJIH SE PRIROD
da ta metoda, ili, bolje reeno, ne-metoda, bude iskuana u
NO POLJODJELSTVO NIJE RAIRILO irokoj skali, slutim da bi oblast ili istraivaka stanica
odgovorila: "Naalost, prerano je za neto takvo. Moramo
provesti istraivanja sa svih moguih aspekata prije nego iz
Tijekom proteklih 20-30 godina ova metoda uzgoja rie i
damo konano odobrenje." Donoenje zakljuka trajalo bi
ozimog ita provjeravala se u irokom rasponu prirodnih i
godinama.
klimatskih uvjeta. Skoro svaka japanska oblast izvrila je tes
tiranje u kojem se prinos "izravnog sijanja bez kultiviranja tla" Takvi se sluajevi neprestano dogaaju. Specijalisti i
usporeivao s prinosima muljevitog uzgoja rie i uobiajenog tehniari iz cijelog Japana doli su na ovaj posjed. Sagledavajui
uzgoja rai i jema drljanjem i brazdanjem tla. Ti testovi nisu moja polja iz perspektive svojih specijalnosti, svaki od tih
stvorili nijedan dokaz koji bi osporio univerzalnu primjenjivost istraivaa utvrdio je da su ona u najmanju ruku zadovol
prirodnog poljodjelstva. javajua, ako ne i zadivljujua. Ali u proteklih 5-6 godina,
otkako je profesor iz ispitne stanice doao u posjet, jedva da se
Z a t o bismo se mogli zapitati zato se ta istina nije proirila.
neto promijenilo u oblasti Kochi.
Mislim da je jedan od razloga taj to je svijet postao tako
specijaliziran da je ljudima postalo nemogue bilo to shvatiti Ove je godine agronomski odjel Sveuilita Kinki for
u svojoj sveukupnosti. Na primjer, jedan strunjak za preven mirao timski projekt prirodnog poljodjelstva u kojem e
ciju tete od kukaca iz ispitne stanice u oblasti Kochi doao je studenti s nekoliko razliitih odjela doi ovamo provesti
ispitati zato na mojim poljima ima tako malo nametnika makar istraivanja. To bi moglo znaiti da smo se primakli korak blie,
ne koristim insekticide. Po istraivanju stanita, ravnotee ali slutim da e nas sljedei potez odvesti dva koraka dalje.
izmeu kukaca i njihovih prirodnih neprijatelja, brzine
Samozvani strunjaci esto ovako komentiraju:
razmnoavanja paukova i tako dalje, ustanovljeno je da su
"Temeljna je ideja u redu, ali ne bi li bilo udobnije obavljati
skakavci na mojim poljima jednako rijetki kao i u Centralnim
etvu strojevima?" ili: "Ne bi li prinos bio jo vei kad bi se u
poljima, koja se n e b r o j e n o puta zaprauju smrtonosnim
odreenim sluajevima ili u odreeno vrijeme koristili fer-
kemikalijama.
tilizatori ili pesticidi?" Uvijek ima onih koji pokuavaju mijeati
Profesor se takoer iznenadio otkrivi da su na mojim prirodno i znanstveno poljodjelstvo. Takav nain razmiljanja
poljima, gdje tetnih kukaca ima vrlo malo, njihovi prirodni p o t p u n o p r o m a u j e bit. Poljodjelci koji se o d l u e za
neprijatelji daleko mnogobrojniji nego na zapraenim poljima. kompromis ne mogu vie kritizirali same temelje znanosti.
Tada mu je sinulo da sam polja odrao u tom stanju sredstvima
Prirodno je poljodjelstvo blago i lako i naznauje povratak
prirodne ravnotee, uspostavljene izmeu razliitih zajednica
izvoru poljodjelstva. Jedan jedini pomak od izvora moe nas
kukaca. Shvatio je da bi, kad bi moja metoda bila openito
odvesti samo u zastranjenje.
prihvaena, problem tete od skakavaca mogao biti rijeen.
Sjeo je u automobil i vratio se u Kochi.
Ali, ako se pitate jesu li strunjaci iz ispitne stanice za

plodnost tla i urod doli ovamo, odgovaram vam: ne, nisu.
34 35
samo jedan od mnogih prirodnih neprijatelja skakavaca. Ove

OVJEANSTVO NE POZNAJE PRIRODU godine pauci su se pojavili u velikom broju, ali prole su godine
to bile krastae, a prije toga dominirale su abe. Varijacije su
bezbrojne."
Nedavno sam razmiljao o tome da bi bit morala biti
dosegnuta kada bi se znastvenici, politiari, umjetnici, filozofi, Specijalizirano istraivanje ne moe shvatiti ulogu jednog
teolozi i svi oni koji rade u poljima okupili ovdje, zagledali u grabeljivca u odreeno vrijeme unutar zamrenih odnosa koje
ova polja i zajedno porazgovarali o svemu. Mislim da bi se neto m e u s o b n o uspostavljaju kukci. U nekim je sezonama
takvo moralo dogoditi ako ljudi ele nadii svoje specijalizacije. populacija skakavaca niska jer ima mnogo paukova. Ponekad
padne mnogo kie, pa abe unite paukove, ili padne malo kie,
Znanstvenici misle da mogu razumjeti prirodu, pa im je pa se ni abe ni skakavci uope ne pojave.
stoga povjereno daje istrauju i stavljaju u upotrebu. Ja mislim
da razumijevanje prirode lei izvan dometa ljudske inteligen M e t o d e k o n t r o l e k u k a c a koje ignoriraju njihove
cije. meusobne odnose uistinu su beskorisne. Istraivanje paukova
i skakavaca mora takoer uzeti u obzir i odnos izmeu aba i
Mladim ljudima, koji dolaze ovamo da mi pomognu i da
paukova. Kad stvari dosegnu tu toku, zatrebat e nam i ablji
naue prirodno poljodjelstvo,esto govorim da svatko moe
profesor. Eksperti za paukove i skakavce, pa oni za riu i oni
vidjeti drvee na planini. Moe se vidjeti zelenilo listova, mogu
za vodoprivredu morat e se pridruiti skupu.
se vidjeti dine stabljike. Ljudi misle da znaju stoje zeleno. U
dodiru s jutrom i ponekad nou misle da poznaju prirodu. Ali Nadalje, postoji etiri ili pet vrsta paukova na ovim pol
kada misle da su poeli razumijevati prirodu, mogu biti sigurni jima. Sjeam se kako je prije nekoliko godina netko utrao u
da su na pogrenom putu. kuu rano ujutro pitajui me jesam li prekrio svoja polja
svilenom mreom ili neim slinim. Nisam shvaao o emu je
Zato je nemogue razumjeti prirodu? Ono to se smatra rije, pa sam pourio vidjeti.
prirodom samo je ideja prirode koja nie u osobnome umu.
Jedino djeca vide istinsku prirodu. Ona vide bez razmiljanja, Upravo smo bili zavrili etvu rie. Preko noi su se
isto i neposredno. im znamo imena bilja, prirodu ne gledamo strnita i niska trava potpuno prekrili pauinom, nalik na svilu.
u njenom istinskom obliku. Njihala se i svjetlucala u jutarnjoj magli. Bio je to velianstven
prizor.
Objekt vien kao izdvojen iz cjeline nije realan.
udesno je da onda kad se to dogodi, a dogaa se vrlo
Kad specijalisti za razliita znanstvena podruja zajedno
rijetko, samo dan ili dva traje.
promatraju stabljiku rie, specijalisti za bolesti uzrokovane
kukcima vide samo tetu koju su nainili kukci, specijalisti za Ako gledate izbliza, na svakom ete kvadratnom cen
prehranu bilja vide samo njegovu vitalnost. U postojeem timetru nai nekoliko paukova. Tako su gusto poslagani po
poretku stvari to mora biti tako. polju da medu njima jedva da ima slobodnog prostora. Tko zna
koliko ih tisua, koliko milijuna ima na jednom jutru! Nakon
Tako sam gospodinu iz ispitne stanice, koji je istraivao
dva ili tri dana ove nekoliko metara duge niti pauine pokidaju
odnos izmeu riinih skakavaca i paukova u mojim poljima,
se i lepraju uokolo noene vjetrom, s pet-est paukova na
rekao: "Profesore, budui da istraujete paukove, vas zanima
svakoj. Izgledaju kao maslaak kad se rasprsne ili kao kada
37
36
borove sjemenke raznese vjetar. Mladi pauci priljube se uz niti prirodu i moe li upoe priroda biti spoznata unutar granica
i odjedre u nebo. ljudskog razumijevanja.
Taj je spektakl udesna prirodna drama. Kad to vidite, Ironija je u tome da je znanost posluila samo tome da se
shvatite da bi se pjesnici i ostali umjetnici takoer morali pokae kako je maleno ljudsko znanje.
pridruiti skupu.
Stave li se na polje kemikalije, sve se to uniti za tren oka.
Prije sam mislio da nema nieg loeg u tome da se pepeo s
ognjita po*ne po polju.*
Rezultat je bio zaprepaujui. Dva do tri dana kasnije na
polju vie uope nije bilo paukova. Pepeo je razorio niti
pauine. Kolike su tisue paukova pale kao rtve jedne pregrti
naizgled bezazlenog pepela? Posipanje insekticidima nije
samo uklanjanje skakavaca zajedno s njihovim prirodnim
neprijateljima. Mnoge druge esencijalne prirodne drame zbog
toga trpe.
Fenomen tih velikih rojeva paukova, koji se ujesen pojave
u riinim poljima i iezavaju preko noi, kao arlisl-bjegunac,
jo nije shvaen. Nitko ne zna odakle oni dolaze, kako
preivljavaju zimu, ni kamo odu kada nestanu.
Dakle, upotreba kemikalija nije pitanje kojim bi se trebao
baviti samo entomolog. Filozofi, teolozi i umjetnici takoer su
duni pomoi u donoenju odluke je li upotreba kemikalija u
poljodjelstvu dopustiva ili ne, i kakve mogu biti posljedice
koritenja ak i organskih pospjeivaa plodnosti.
Sa svakog jutra ponjet emo oko 2400 kg rie i 2400 kg
ozimog ila. Ako urod dosegne 3200 kg, kako se to ponekad
dogodi, ne ete pronai bolju etvu u cijeloj zemlji. Budui da
napredna tehnologija nema nita s ovim uzgojem, naa je etva
u suprotnosti s pretpostavkama suvremene znanosti. Svatko
tko pogleda ova polja i prihvati njihovo svjedoanstvo, osjetit
e duboku sumnju nad pitanjem poznaje li ovjeanstvo
* Fukuoka pravi kompost od pepela drvela i drugih organskih otpadaka

iz domainstva koji stavlja u mali kuhinjski vrt.
38 39
ETIRI NAELA PRIRODNOG POLJODJELSTVA Ljudi se upliu u prirodu i ma koliko pokuavali, ne mogu
zalijeiti rane koje joj zadaju. Njihova nemarna poljoprivredna
praksa liava tlo bitnih hranjivih tvari i rezultat je iz godine u
Paljivo proeite ovim poljima. Moljci i vilini konjici godinu sve vea jalovost zemlje. Preputena sama sebi, zemlja
uznemireno uzlijeu. Pele zuje s cvijeta na cvijet. Razmaknite prirodno odrava svoju plodnost, u skladu s urednim biljnim i
listove i vidjet ete kukce, paukove, abe, gutere i mnoge ivotinjskim ciklusom ivota.
druge sitne ivotinje kako vrve u sjenovitom hladu. Krtice i
Tree je naelo NE UNITAVATI K O R O V ORAN
gliste ruju ispod povrine.
J E M I H E R B I C I D I M A . Korov ima svoju ulogu u stvaranju
To je uravnoteeni ekosustav riinog polja. Kukci i biljne plodnog tla. On uspostavlja ravnoteu u biolokoj zajednici.
zajednice odravaju ovdje stabilan odnos. Nije neuobiajeno Temeljno je naelo da korov treba kontrolirati, a ne eliminirati.
da od biljne bolesti koja napadne ovo podruje moja polja ne Stelja od slame i pokrov od bijele djeteline, pomijean sa
pretrpe nikakvu tetu. sjetvom, i p o v r e m e n o n a t a p a n j e osiguravaju uinkovitu
kontrolu korova na mojim poljima.
A pogledajte na trenutak susjedovo polje. Sav je korov
odstranjen herbicidima i kultivacijom. Zemne ivotinje i kukci etvrto je naelo NE OVISITI O KEMIKALIJAMA.*
istrijebljeni su otrovima. Mikroorganizmi i organske tvari
Otkako su se slabe biljke razvile kao rezultat neprirodne
spreni su kemijskim gnojivima. Ljeti moete vidjeti farmere
prakse kao to je oranje i upotreba gnojiva, bolesti i nerav
kako r a d e u polju pod plinskim maskama i s gumenim
notea kukaca poslali su velik problem agrikujture. Priroda
rukavicama. Ta riina polja, koja su bila kontinuirano uzgajana
ostavljena na miru u savrenoj je ravnotei. tetni kukci i
preko 1.500 godina, iscrpljena su eksploatatorskom praksom
bolesti bilja uvijek su prisutni, ali se u prirodi ne pojavljuju u
unutar jedne generacije.
mjeri koja bi zahtijevala upotrebu otrovnih kemikalija. Razum
nim nainom kontroliranja bolesti i kukaca uzgajamo snano
V bilje u zdravoj okolini.
etiri naela
Kultivacija
Prvo je naelo NE KULTIVIRATI, to jest nema oranja
ni prekapanja tla. Stoljeima su poljodjelci pretpostavljali daje
plug bitan za uzgajanje bilja. No, nekultiviranje je temelj
Kad se tlo kultivira, prirodna se okolina mijenja u nespoz
prirodnog poljodjelstva. Zemlja sama sebe kultivira prirodnim
natljivoj mjeri. Posljedice takva djelovanja uzrok su nonih
sredstvima - penetracijom korijenja biljaka i aktivnou mik
mora bezbrojnih generacija poljodjelaca. Ako se, na primjer,
roorganizama, sitnih ivotinja i glista.
prirodno podruje pone orati, zna se dogoditi da vrlo snaan
Drugo je naelo N E M A KEMIJSKIH G N O J I V A ILI
PRIPREMLJENOG KOMPOSTA.* * Fukuoka uzgaja svoje usjeve bez ikakvih kemikalija. Na nekim
vokama povremeno koristi emulzije strojnog ulja da bi kontrolirao
* Za gnojivo Fukuoka uzgaja mahunasti pokrov od bijele djeteline, kukee. Ne koristi trajne otrove irokog spektra i nema "program"
vraa omlaenu slamu u polja i dodaje malo gnojiva od peradi. pestieida.
40 41
korov, poput krvasle svraice i lavelja, nadvlada svu ostalu

Gnojivo
vegetaciju. Kad se taj korov ustali poljodjelci su svake godine
suoeni s gotovo nemoguim zadatkom plijevljenja. Vrlo esto
zemlja se naputa.
Poznat sam po lome to, kad avrljam sa strunjacima za
plodnost tla, obino pitam: "Ako se polje pusti na miru, hoe li
plodnost tla porasti ili e ono postati jalovo?" Oni obino
zastanu, pa onda odgovore neto poput: "Pa, da vidimo...postat
e jalovo. Ne, etva se ustali na oko 980 kg. po jutru ako se ria
dugo uzgaja na istom polju bez gnojiva. Zemlja se ne bi ni
poboljala ni ojalovila."
Ti specijalisti govore o kultiviranom, poplavljenom polju.
Ako prirodu prepustimo samu sebi, plodnost raste. Organski
ostaci biljaka i ivotinja nakupljaju se na povrini i rastvaraju
djelovanjem bakterija i gljivica. S kretanjem kinice tvari ulaze
duboko u tlo, gdje postaju hrana za mikroorganizme, gliste i
druge sitne ivotinje. Korijenje bilja dosee do dubljih slojeva
tla i vraa hranjive tvari na povrinu.
Ako elite spoznali prirodnu plodnost zemlje, proeite

katkad po divljoj planini i pogledajte divovsko drvee kako
raste bez gnojenja i bez kultivacije. Plodnost prirode, takva
kakva jest, nadilazi matu.
Posijecite prirodni umski pokrov, posadite nekoliko
generacija za redom japanski crveni bor ili cedar, pa ete vidjeti
kako e tlo postati jalovo i podlono eroziji. Zatim na goloj
planini sa siromanim tlom od crvene gline posadite bor ili
Kad se sukobimo s takvim problemima, jedini je razuman cedar s pokrovom od djeteline i alfalfe. Kako zeleno gnojivo*
izlaz da se prekine neprirodna praksa koja ih je stvorila. Pol- obogauje i omekava tlo, korov i grmlje niu izmeu drvea i
jodjelac snosi odgovornost za popravak tete koju je prouz bogati ciklus regeneracije poinje. Postoje mjesta na kojima je
roio. S kultivacijom bi se moralo prestati. Ako bi se koristila gornjih deset centimetara tla postalo obogaeno za manje od
blaga sredstva, poput razasliranja slame i sijanja djeteline, deset godina.
umjesto da se vodi unitavajui rat pomou kemije i strojeva,
okolina bi se vratila svojoj prirodnoj ravnotei, pa bi se ak i Jednako bi se tako mogli i u uzgoju agrikulturnih usjeva
problematian korov mogao kontrolirali. prestati upotrebljavati prireeni pospjeivai plodnosti. Za
* Pokrov od bilja, poput djeteline, grahoriee i alfalfe, koji poboljava i

hrani tlo.
42 43
vei bi dio bio dovoljan permanentni pokrov od zelenog smanjuje. I vrsti korova u tom e se polju promijeniti.
gnojiva, uz vraanje sve slame i pljeve u zemlju.
Ako je sjeme posijano dok prethodni usjev jo dozrijeva,
Da bih o s i g u r a o ivotinjsko gnojivo koje p o m a e niknut e prije korova. Zimski korov nie poto je ria ve
razgradnji slame, obiavao sam putati patke da slobodno eu ponjevena, ali do tada je ozimo ito ve uznapredovalo. Ljetni
po poljima. Deset pataka snabdjet e jutro zemljita svim korov nie odmah nakon etve jema i rai, ali ria je ve izrasla
potrebnim gnojivom i usto e pripomoi u kontroli korova. i ojaala. Ako vrijeme sijanja uskladimo tako da nema intervala
T a k o sam radio m n o g o godina, sve dok izgradnja u slijedu usjeva, itu emo dati veliku prednost pred korovima.
nacionalnog autoputa nije onemoguila patkama da prijeu Ako se neposredno nakon etve cijelo polje prekrije
cestu i vrate se u svoju nastambu. Sada za razgradnju slame slamom, nicanje korova nakratko se zaustavlja. Sijanje bijele
koristim male koliine kokojeg gnojiva. U ostalim podrujima djeteline zajedno sa itom takoer pomae da se korov dri pod
patke i drugi sitni biljojedi jo su uvijek praktina mogunost. kontrolom. Uobiajeni nain da se rijei problem korova jest
Prevelika koliina gnojiva moe stvoriti probleme. kultiviranje zemlje. Ali kada kultivirate, sjeme koje lei duboko
u tlu i koje inae nikad ne bi niknulo, izbacuje se na povrinu i
Jednom sam, neposredno nakon presaivanja rie, unaj daje mu se prilika da se razvije. Usto, vrstama koje brzo niu i
2
mio na jednu godinu oko 5000 m svjee zasaenih riinih rastu, takvi uvjeti daju veliku prednost, pa bi se moglo rei da
polja. Ispraznio sam svu vodu iz polja i nastavio bez kemijskih poljodjelac koji pokuava kontrolirati korov kultiviranjem tla
fertilizatora, stavljajui samo malo kokojeg gnojiva. etiri doslovce sije sjeme vlastite nesree.
polja razvijala su se normalno. Ali na petom, to god da sam
inio, klasovi rie nicali su pregusto i napala ih je bolest
rasprskavanja. Kad sam pitao vlasnika o emu se radi, rekao je Kontrola "napasnika"
daje to polje preko zime koristio kao jamu za kokoje gnojivo.
Upotrebom slame, zelenog gnojiva i malo gnojiva od

Recimo da jo uvijek ima ljudi koji misle kako e im
peradi mogu se dobiti visoki prinosi bez koritenja komposta
vonjaci i polja na oigled uginuti ako ne koriste kemikalije.
ili kupovnoga gnojiva. N e k o l i k o desetljea proveo sam
injenica je da upravo koritenjem tih kemikalija nerazumno
prouavajui kultivaciju i fertilizaciju na nain prirode. I dok
stvaraju uvjete u kojima bi se taj bezrazloni strah mogao
sam promatrao, dobivao sam gomile povra, citrusa, rie i
ostvariti.
ozimog ita na dar, takorei od prirodne plodnosti zemlje.
Nedavno su japanski crveni borovi pretrpjeli ozbiljna
oteenja od navale iaka koji napadaju koru drvea. umari
Bitka s korovima sada zapraivanjem iz helikoptera pokuavaju zaustaviti tetu.
Ne poriem da to daje kratkoroni uinak, ali znam da mora
postojati i drugi nain.
Ovo su neke kljune toke koje treba zapamtili u vezi s
korovima. Svijet iaka, p r e m a posljednjim istraivanjima, ne
napada izravno, nego tomu prethodi djelovanje posrednikih
im se prekine kultiviranje, koliina korova naglo se nematoda. Nematode se razvijaju u deblu, blokiraju transport
44 45
vode i hranjivih tvari i naposlijetku uzrokuju uvenue i smrt

bora. Krajnji uzrok, naravno, jo nije jasno shvaen. POLJODJELSTVO MEDU KOROVOM
Nematode se hrane gljivicama u deblu. Kako su se te

gljivice uvrijeile u drvetu? Jesu li se poele mnoiti poto su Mnogo razliitih vrsti korova raste uz ito i djetelinu na
se nematode ve pojavile? Ili su se nematode pojavile jer su mojim poljima. Riina slama, rasprostrta po poljima prole
gljivice ve bile prisutne? jeseni, ve se raspala u bogati humus. etva e donijeli oko
Sve se svodi na pitanje to je bilo prije: gljivice ili 2400 kg po jutru.
nematode. Juer, kad su profesor Kawase, vodei autoritet za travu
za pau, i profesor Hiroe, koji istrauje iskonsko bilje, vidjeli
Nadalje, tu je jo jedna vrst mikroba, o kojoj se vrlo malo
fini pokrov od jema i zelenog gnojiva u mojim poljima, nazvali
zna, a koja se uvijek pojavljuje uz gljivice, kao i virus koji je za
su to prekrasnim umjetnikim djelom. Lokalni poljodjelac koji
gljivice toksian. Jedino to se moe sa sigurnou rei jest da
je oekivao da e vidjeti moja polja potpuno zarasla u korov,
borovi venu u neogranienu broju.
bio je iznenaen vidjevi da jeam tako vitalno raste meu
Ljudi ne mogu znati istinski uzrok borove snijeti, niti mnogim drugim biljkama. Tehniki eksperti takoer su doli
mogu znati krajnje posljedice njihova "lijeenja". Ako se u ovamo, vidjeli korov, vidjeli salatu-potoarku i djetelinu kako
situaciju unese zbrka dodatnih nepoznanica, to samo moe biti raste svuda uokolo i otili, kimajui u udu glavama. Prije 20
sijanje sjemena novih velikih katastrofa. Ne, ja se ne mogu godina, kada sam p o t i c a o u p o t r e b u trajnog pokrova u
radovati znajui da je trenutna teta od iaka smanjena vonjacima, nije se mogla vidjeti ni vlat trave u poljima i
kemijskim zapraivanjem. Upotreba agrikulturnih kemikalija vonjacima irom zemlje. Vidjevi vonjake poput mojega,
krajnje je neprikladan nain rjeavanja takvih problema, koji ljudi su shvatili da voke mogu sasvim dobro rasti medu
e u budunosti stvoriti jo vee probleme. korovima i travama. Danas su diljem Japana uobiajeni
vonjaci prekriveni travom, a oni bez travnatog pokrivaa pos
Ova etiri naina prirodnog poljodjelstva (ne kultivirati,
tali su rijetki.
ne upotrebljavati kemijske fertilizatore ili pripravljeni kom-
post, ne unitavati korove oranjem ili herbicidima i ne ovisiti o Jednako je i sa itnim poljima. Ria, jeam i ra mogu se
kemikalijama) u skladu su s prirodnim redom i vode do ob uspjeno uzgajati u poljima koja su preko cijele godine prek
navljanja prirodnoga bogatstva. Sva moja eprtljanja slijedila rivena djetelinom i korovom.
su taj tok misli. To je samo srce moje metode uzgajanja povra,
D o p u s t i t e mi da se detaljnije pozabavim godinjim
ita i citrusa.
rasporedom sjetve i etve u ovim poljima. Poetkom listopada,
prije etve, bijela djetelina i sjeme brzorastuih sorti ozimog
ita siju se medu klasjem rie koje dozrijeva.*
2
* Bijele djeteline sije se eea 45 dkg na 1000 m , a ozimog ita 3-6 kg po
1000 nr. Za neiskusnog poljodjelca, ili u poljima ije je tlo tvrdo i
siromano, sigurnije je da se u poetku stavi vie sjemena. Kako se tlo
postupno poboljava djelovanjem raspadajue slame i zelenog
gnojiva, i kakose poljodjelac vie upoznaje s metodom izravnog sijanja
bez kultivacije, koliina sjemena moe se smanjiti.
46 47
za sjetvu na nekoliko jutara.

Djetelina i ra ili jeam niknu i narastu 2-5 cm u vrijeme
kad je ria spremna za etvu. Dok se ria anje, izdanci bivaju
pogaeni stopalima etelaca, ali se vrlo brzo oporave. Po
zavretku vridbe, riina se slama rasprostre po polju.Ako se
U jednom danu moe se nainili dovoljno kouljica za sjeme koliko je

dostalno za sjetvu na nekoliko jutara zemlje.
ria posije u jesen i ostavi nepokrivena, mievi i ptice esto U listopadu, nakon etve rie i sijanja sjemena za iduu godinu, slama se
pojedu sjeme, ili ono katkad istrune na tlu, pa ga zato prije razbacuje po polju.
sijanja oblaem glinom. Sjeme se rasprostre po plosnatoj
Ovisno o uvjetima ponekad zatvaram u omotae i sjeme
posudi ili koari i trese naprijed-nazad, krunim pokretima.
Fino usitnjena glina pada po njemu. Povremeno se lagano drugih itarica i povra prije sjetve.
prska vodom. To stvara tanku koru promjera oko jednog cen Omotae koji sadre riino sjeme dobro je sijati izmeu
timetra. mladica jema i rai od sredine studenoga do sredine prosinca,
ali se isto tako mogu sijati i u proljee.*
Postoji jo jedna metoda stvaranja omotaa. Najprije se
neoljutena ria ostavi nekoliko sati u vodi. Sjeme se odvoji i Tanki sloj kokojeg gnoja prostre se po polju da pomogne
izmijea s vlanom glinom gnjeenjem rukama ili nogama. razgradnju slame i godinja je sjetva gotova.
Zatim se glina protisne kroz ianu mreu za kokoinjce da se
U svibnju se anje ozimo ito. Nakon mlaenja, sva se
dobiju grudice, koje se sue dan ili dva, tako da se dlanovima
mogu oblikovati. U idealnom sluaju imamo po jedno sjeme u 2
* Ria se sije u koliini od 2-4 kg na 1.000 m . Krajem travnja Fukuoka
svakom omotau. U jednom danu moe ih se nainiti dovoljno provjerava klijanje baenog sjemena i, ako je potrebno, dodaje jo
sjemena u omotau.
4S 49
Masanobu Fukuoka
slama razbacuje po polju.

Ovaj se nain poljodjelstva razvio u skladu s prirodnim
Voda se alim zadrava u polju tjedan do deset dana. To uvjetima koji vladaju na japanskim otocima, ali osjeam da bi
oslabi korov i djetelinu i omogui rii da nikne kroz slamu. se p r i r o d n o poljodjelstvo moglo primijeniti i u drugim
Tijekom lipnja i srpnja biljkama je dovoljna sama kinica a u podrujima za uzgajanje razliitih lokalnih sorti.
kolovozu se svjea voda puta po poljima otprilike jednom
tjedno, bez zadravanja. Jesenska etva sada je na dohvat ruke. U podrujima u kojima voda nije tako lako dostupna,
mogla bi se uzgajati, na primjer, brdska ria, heljda, sorghum
Tako izgleda godinji ciklus kultiviranja rie i ozimog ila ili proso. Umjesto bijele djeteline mogle bi se koristiti druge
prirodnom metodom. Sjetva i etva lako su bliske prirodnom vrsti djeteline, alfalfa, grahorica ili lupine koje bi stvorile prik
uzorku da ih moemo smatrali prirodnim procesima prije nego ladniji pokrov. Prirodno poljodjelstvo poprima razliite oblike
agrikulturnom tehnikom. u skladu s jedinstvenim uvjetima koji vladaju u podruju u
kojem je primijenjeno.
Jedan ili dva sata dovoljno je da jedan poljodjelac zasije
1000 m i rasprostre slamu. Osim u vrijeme etve, ozimo ito Prijelaz na takav nain poljodjelstva moe u poetku jo
moe uzgajati jedan jedini ovjek, a samo dvoje ili troje ljudi n e k o vrijeme z a h t i j e v a t i , plijevljenje, k o m p o s t i r a n j e i
dovoljno je da se obavi sav rad prijeko potreban za uzgoj polja obrezivanje, ali bi se takve mjere morale iz godine u godinu sve
rie uz koritenje iskljuivo tradicionalnoga japanskog orua. manje primjenjivati. Napokon, nije najvanija tehnika uzgoja,
Vjerojatno ne postoji laka i jednostavnija metoda uzgoja ita. nego stanje svijesti poljodjelca.
Ona zahtijeva tek neto vie od sijanja sjemena i rasprostiranja
slame, ali trebalo mi je vie od 30 godina da postignem tu
jednostavnost.
Ozimo ito se anje u svibnju. Izdanci rie bivaju pogaeni stopalima

etelaca, ali se brzo oporave.
U prosincu ozimo ilo nie kroz slamu, a riino sjeme miruje do proljea
50 51
Revoluciju jedne slamke Masanobu Fukuoka
ila najbolja je za riu. elim da se to dobro shvati. Postoji

POLJODJELSTVO SA SLAMOM nekoliko bolesti rie koje e napasti usjeve ako se na polja stavi
svjea riina slama. Te bolesti rie nee zaraziti ozimo ito, a
ako se riina slama r a s p r o s t r e u jesen, bit e p o t p u n o
Steranje slame moe se smatrati nevanim, ali ono je
razgradena u proljee, kada ria nie. Svjea riina slama ne
temelj moje metode uzgoja rie i ozimog ita. Ono je u vezi sa
ugroava ostale itarice kao ni heljdina slama, a slama drugih
svim - s plodnou, s nicanjem, s korovom, s tjeranjem vrabaca,
itarica moe se koristiti za riu i heljdu. Openito, svjea slama
s vodom. U aktualnoj praksi i u teoriji upotreba slame u pol
ozimog ita, poput penice, rai i jema, ne bi se smjela koristiti
jodjelstvu kljuna je toka. To je neto to ljudima ne uspijevam
kao stelja za druge ozime itarice jer moe prouzroiti bolesti.
tako lako objasniti.
Sva slama i sva pljeva koja ostane nakon mlaenja
prethodne etve, morala bi biti vraena u polje.
Steranje neusitnjene slame
Slama obogauje zemlju

Ispitna stanica Okayama sada iskuava uzgoj rie izravnim
sijanjem na 80 posto svojih eksperimentalnih polja. Kada sam
im sugerirao da razbacaju neusitnjenu slamu, oito su smatrali Posipanje slamom odrava strukturu tla i obogauje
da nisam u pravu i proveli su e k s p e r i m e n t sa slamom zemlju, tako da prireeni f'erlilizatori postaju nepotrebni. To
usitnjenom u mehanikim rezaima. Posjetivi ih prije nekoliko je, naravno, u vezi s ne-kultivacijom. Moja su polja moda
godina, zatekao sam polja na kojima je bila upotrijebljena jedina polja u Japanu koja nisu orana vie od 20 godina* i
usitnjena slama, polja na kojima je bila neusitnjena i polja bez kvaliteta tla raste sa svakom sezonom. Prema mojoj procjeni,
slame. Tono to sam i ja dugo radio i sada koristim neusitnjenu povrinski sloj bogat humusom narastao je vie od 10 cm
slamu jer se ona pokazala najboljom. tijekom tih godina, zahvaljujui vraanju u tlo svega to je na
njemu raslo, osim samoga ita.
Gospodin Fujii, uitelj u Agronomskoj koli Yasuki u
oblasti Snimane, poelio je iskuati izravno sijanje i doao je
posjetiti moj p o s j e d . S a v j e t o v a o sam mu da r a z a s t r e Ne treba spravljati kompost
neusitnjenu slamu po svojem polju. Sljedee me godine izvijes
tio daje test propao. Sasluavi paljivo njegov izvjetaj, shvatio
sam d a j e poloio slamu ravno i uredno, nainivi stelju poput Nema potrebe za pripremanjem komposta. Neu rei da
one u japanskim vrtovima. Uinite li tako, sjeme nee dobro vam ne treba kompost, nego samo da ne trebate naporno raditi
niknuti. To vrijedi i za raenu i za jemenu slamu. Ako je pravei ga. Ako se slama u jesen ili u proljee ostavi leati na
razastrta previe uredno, riine e se mladice teko probiti. povrini polja prekrivena tankim slojem kokojeg ili pajeg
Najbolje ju je porazbacati bilo kako, onako kako bi prirodno gnoja, za est mjeseci bit e potpuno razgradena.
pala.
Da bi napravio kompost po uobiajenoj metodi, poljod-
Riina je slama izvrsna stelja za ozimo ito, a slama ozimog
* Knjiga jc objavljena u Japanu 1975. godine.
52 53
jelac radi kao lud na jakom suncu, silnei slamu, dodajui vodu taj problem.
i vapno, premeui hrpu i teglei je do polja. Svom se lom Uobiajena metoda sijanja ozimog ita jest da se sjeme
naporu izlae zato to misli da je to "bolji nain". Radije bih posije pa se onda pokrije zemljom. Ako je preduboko u tlu,
gledao ljude kako naprosto razbacuju slamu ili pljevu ili iverje istrunul e. Obiavao sam ubacivati sjeme u rupice ili u brazde,
po svojim poljima.
P u t u j u i d u linije T o k a i d o u z a p a d n o m J a p a n u ,
primijetio sam da se slama ree grublje nego kada sam poeo
govorili o tome daje treba prostirali neusitnjenu. Moram odati
priznanje poljodjelcima. Ali suvremeni strunjaci jo uvijek
govore da je najbolje upotrijebiti toliko i toliko stotina
kilograma slame po jutru. Zalo ne kau da svu slamu treba
vratiti u polje? Gledajui kroz prozor vlaka, moete vidjeti
poljodjelce koji su porezali i porazbacali polovinu svoje slame,
a ostatak ostavili sa strane da trune na kii.
Kad bi se svi poljodjelci u Japanu sloili i poeli vraati svu
slamu na svoja polja, golema koliina komposta bila bi vraena
zemlji.
Klijanje
Stotinama godina poljodjelci su ulagali velik trud u
pripremanje klijalita za uzgoj jakih, zdravih riinih izdanaka.
Mala klijalita bila su ukraavana kao da su obiteljski oltari.
Zemlja se kultivirala, pijesak i pepeo spaljenih ljuski rie raz
bacivao uokolo i ljudi su se molili da im sjeme nikne.
Sloga je shvatljivo da su moji suseljani mislili da sam
poludio vidjevi me kako ijem riu dok ozimo ito jo raste u
polju punom korova i raspadajue slame.
Naravno da sjeme dobro klija kad se posije u obraeno
polje, ali ako padne kia i polja se pretvore u blato, po njima se
ne moe hodati i sjetva se mora odgodili. Metoda ne-kultivi-
ranja glede toga je sigurnija, ali s druge strane postoji opasnost
od silnih ivotinja, poput moljaca, cvraka, mieva i pueva,
koje vole jesti sjeme. Omota od gline, koji titi sjeme, rjeava Vridba pomou posebnog bubnja na pedale (Kyoto). Zrnevlje se sprema i
skladkti, a slama se vraa u polja.
54 55
Masanobu Fukuoka
ali bez zatrpavanja, no iskusio sam mnoge manjkavosti i jednog ikoga u Japanu znam to sve moe krenuti loe u uzgoju usjeva.
i drugog naina. Kada sam prvi put uspio uzgojiti riu i ozimo ito metodom
ne-kultiviranja, osjetio sam radost kakvu je morao osjetiti
Kasnije sam se ulijenio, pa sam, umjesto da pravim brazde
Kolumbo kad je otkrio Ameriku.
ili buim rupice u tlu, zamotao sjeme u glinene kouljice i
razbacao ga po polju. Klijanje je najbolje na povrini gdje je
sjeme u dodiru s kisikom. Ustanovio sam da lamo gdje su
kouljice prekrivene slamom, sjeme izvrsno klija i ne trune ak
ni u vrlo kiovitim godinama.
Slama nam pomae da se nosimo s korovom i vrapcima
U idealnom sluaju 1000 m dat ce oko 450 kg jemene

slame. Ako se sva slama vrati u polje, povrina e biti potpuno
pokrivena. ak i najgori korov, poput krvasle svraice, koji je
najvei problem u metodi izravnog sijanja bez kultiviranja,
moe se drati pod kontrolom.
Vrapci su mi zadali mnogo glavobolje. Izravno sijanje ne
moe uspjeti ako nema pouzdanog naina da odstranimo ptice,
pa se esto ono sporo prihvaa upravo s tog razloga. itatelji
koji su ve imali problema s vrapcima, znat e o emu govorim.
Znalo se dogaati da me ptice slijede u stopu i da pojedu sve
sjeme koje sam posijao prije nego sam dospio do druge strane
polja. Pokuao sam sa strailima, mreama i s nanizanim kon
zervama koje su tropotale, ali nita od toga nije radilo kako
treba. A, ako bi se i dogodilo da neka od tih metoda uspije,
njena uinkovitost nije trajala dulje od godinu ili dvije.
Osobno mi je iskustvo pokazalo da se problem vrabaca

najuinkovitije rjeava sijanjem sjemena dok je prethodni usjev
jo u zemlji, tako da se sjeme sakrije u travi i djetelini, te
rasprostiranjem stelje od riine, raene i jemene slame odmah
nakon etve.
E k s p e r i m e n t i r a j u i g o d i n a m a , poinio sam mnogo

greaka i iskusio svakovrsne neuspjehe. Vjerojatno vie od
57
56
relativno su snane kada se uzgajaju u poplavljenom polju, ali

UZGOJ RIE U SUHOM POUU takav uzgoj nije dobar za biljku. Ria najbolje raste kad je
koliina vode u tlu izmeu 60 i 80 posto mogueg kapaciteta.
Kad polje nije poplavljeno, biljke razvijaju snano korijenje i
Poetkom kolovoza ria u poljima mojih susjeda ve je
postaju iznimno otporne na napade kukaca i bolesti.
visoka do pojasa, dok u mojim poljima dosee tek pola te visine.
Ljudi koji me dodu posjetiti krajem srpnja uvijek su skeptini Glavni razlog zbog kojeg se ria uzgaja u poplavljenim
i pitaju: "Fukuoka-san, hoe li ova ria uspjeti?" "Naravno", poljima jest kontroliranje korova stvaranjem okoline u kojoj
odgovaram im, "no trebate brinuti." samo neke vrsti korova mogu preivjeti. Ali onaj korov koji
preivi, mora se upati rukom ili iskorjenjivati runim alatima.
Ja ne pokuavam uzgojili visoke, brzoraslue biljke s
Po tradicionalnoj metodi, taj posao, koji oduzima mnogo
velikim listovima, nego nastojim da budu to kompaktnije.
vremena i lomi leda, m o r a e ponavljati nekoliko puta u svakoj
Neka klas bude malen, biljku ne prehranjujte i pustite je da
poprimi prirodni oblik. sezoni rasta.
U lipnju, u vrijeme monsunskih kia, ja zadravam vodu u
Ria visoka 1,2-1,5 m obino stvara raskone listove, to
poljima otprilike tjedan dana. Malo koji korov na suhom polju
naoko obeava mnogo zrnja, ali zapravo samo lisnate stabljike
moe preivjeli ak i tako kratak period bez kisika, a i djetelina
rastu snano. Produkcija kroba jest visoka, ali je uinkovitost
svene i pouti. Namjera nije da se djetelina uniti, nego da
niska jer se toliko energije potroi na vegetativni rast da za
oslabi i da se tako omogui riinim izdancima da se uvrste. Kad
zrnje ne preoslaje puno. Ako, na primjer, visoke i prevelike
se voda isui (to prije), djetelina se oporavlja i ponovno se iri
biljke daju 1000 kg slame, prinos rie bit e oko 500-600 kg.
po povrini polja ispod izniklih stabljika rie. Nakon toga jedva
Malene biljke, kakve rastu u mojim poljima, na 1000 kg slame
daju 1000 kg rie. Ako je etva dobra, prinos rie dosei e 1200 da se jo bavim pitanjem vode. U prvoj polovici sezone uope
kg, to jest 20 posto vie od teine slame. ne navodnjavam. ak i u godinama s malo kie tlo ostaje vlano
ispod sloja slame i zelenoga gnojiva. U kolovozu povremeno
Ria uzgojena u suhom polju ne naraste visoko. Suneva dovodim malo vode, ali nikad je ne putam da ostane u polju.
svjetlost ravnomjerno dopire i do donjih listova i do baze biljke.
Pokaete li poljodjelcu riu s mojih polja, odmah e znali
Jedan kvadratni centimetar lista dovoljan je da proizvede jedno
da ona izgleda onako kako bi ria morala izgledali, da je njen
zrno rie. Tri ili etiri malena lista vie su nego dovoljna da
oblik idealan. Znati e d a j e sjeme prirodno niknulo i da nije
stvore klas sa stotinu zrna. Ja ijem neto gue i dobivam oko
2
bilo presaivano, da takva biljka nije mogla rasti u vodi i da
250-300 zrnatih stabljika (20-25 biljaka) na oko 1 m . Ako
kemijski iertilizatori nisu bili dodavani. Svaki e poljodjelac to
imate mnogo izdanaka i ne pokuavate uzgojiti velike biljke,
prepoznati kao neto samorazumljivo, promatrajui cjelokupni
moete dobiti velike etve bez potekoa. Jednako vrijedi i za
oblik biljke, oblik korijenja i razmak lanaka na osnovnoj
penicu, ra, heljdu, zob, proso i druge itarice.
stabljici. Ako spoznate idealan oblik, ostaje samo pitanje kako
Uobiajena je metoda da se u sezoni rasta polja dre pod ga uzgojiti u jedinstvenim uvjetima vaega polja.
v o d o m v i s o k o m n e k o l i k o c e n t i m e t a r a . Poljodjelci s u
Ne slaem se s idejom profesora Matsushime da je naj
stoljeima uzgajali riu u vodi, pa veina ljudi misli da se ona i
bolje kada je etvrti list od vrha biljke najdulji. Ponekad
ne moe drukije uzgajati. Kultivirane sorte rie "mokrih polja"
postiete najbolje rezultate kada je drugi ili trei list najdulji.
58 59
Masanobu Fukuoka
Ako je rasi zaprijeen dok je biljka mlada, najvii list, ili drugi Sumnjiavo oko tehniara moe moju metodu uzgoja r.ze
list, eslo postaju najdulji, a opet se postie dobra etva. shvatiti kao neto to daje kratkoroan ili provizoran rezultat.
" M o eksperiment bude dulje trajao, svakako ce skrsnut, nek
oroblem' rei e takvi. Ali ja uzgajam riu na taj nacmv.se od
Prinosi su sve vei, a tlo je iz godme u godtnu sve
plodnije.
U lipnju se voda zadrava u polju da oslabi korove i djetelinu i omogui rii

da se probije kroz povrinski pokrov.
Teorija p r o f e s o r a M a l s u s h i m e proizila je iz
eksperimenata u kojima su se koristile krhke biljke, uzgojene
p o m o u f e r t i l i z a t o r a u umjetnim klijalilima i kasnije
presaene. Moja je ria uzgajana u skladu s prirodnim ivotnim
ciklusom biljke, ba kao da je divlja. Ja strpljivo ekam da se
biljka razvije i sazre na svojem vlastitom mjestu.
Posljednjih godina iskuavao sam jednu staru sortu
ljepljive rie s juga. Svako sjeme posijano u jesen daje u pros
jeku 12 stabljika s oko 250 zrna po klasu. Mislim da u s ovom
sortom jednoga dana postii etvu blisku najveoj koju
teoretski moe stvoriti suneva energija koja dopire do polja.
Na nekim dijelovima mojih polja etva od oko 3000 kg po jutru
ve je dosegnula s ovom sortom.
61
(0
jednak oblik i veliinu. Sorte Hassaku i Shaddock vrlo su

VOKE visoke, zimske Unshu mandarine su niske i zdepaste, rane sorte
Satsuma mandarina malene su u zrelosti, ali sve imaju jedno
sredinje deblo.
Na breuljcima pokraj mojeg doma takoer uzgajam
nekoliko vrsti citrusa. Nakon rata, kada sam se poeo baviti
poljodjelstvom i voarstvom, imao sam 7000 m citrusovih
2
Ne ubijajte prirodne grabeljivce
vonjaka i 1500 m riinih polja, a sada samo vonjaci pokrivaju
49000 m . Do te sam zemlje doao preuzimajui okolne
naputene breuljke. Raistio sam ih rukama. Mislim da svatko zna da ne treba koristili insekticide da
Borovi, koji su rasli na nekoliko tih padina, bili su bi se najee "napasti" u vonjacima, kao to su titaste ui,
posjeeni nekoliko godina ranije, i sve to sam uinio bilo je drale pod kontrolom jer one imaju prirodne neprijatelje.
iskopavanje rupa po obrisnoj liniji i sadenje sadnica citrusa. Jedno se vrijeme u Japanu koristio insekticid Fusol. Prirodni
Mladice su ve niknule iz prosjeenih panjeva i kako je vrijeme grabeljivci bili su potpuno istrijebljeni, a problemi koji su iz
prolazilo, japanska pampas-trava, cogon trava (Imperata) i toga proistekli jo se uvijek osjeaju u mnogim oblastima.
paprat poeli su bujati. Sadnice citrusa izgubile su se u prepletu Mislim da su na temelju tog iskustva mnogi poljodjelci
vegetacije. poeli shvaali da nije poeljno eliminirati grabeljivce jer e
Posjekao sam veinu borovih mladica, ali neke sam pustio to na dui rok prouzroili jo vee tete od kukaca.
da rastu kao vjetrobran. Zatim sam posjekao bujno raslinje i Problem grinja i tilastih uiju rjeil e se sam od sebe ako
travnati pokrov i posijao djetelinu. se otopina strojnog ulja - kemikalije koja je relativno bezopas
Nakon est ili sedam godina citrusi su napokon rodili. na za grabeljivce - razrijedi 200 do 400 puta i lagano raspri
Otkopao sam zemlju iza drvea da oblikujem terase, pa se sada sredinom ljeta, pa se nakon toga pusti da zajednice kukaca
moj vonjak ne razlikuje mnogo od drugih. uspostave svoju prirodnu ravnoteu. To nee uspjeti ako su u
lipnju i srpnju bili koriteni organski peslicidi na bazi fosfora
Naravno da sam se drao naela ne-kultiviranja, ne- jer ta kemikalija ubija i grabeljivce.
u p o t r e b e kemijskih fertilizatora, insekticida i herbicida.
Zanimljivo je da isprva, dok su sadnice rasle ispod umskih Ne kaem da zagovaram upotrebu tzv. bezopasnih "or
mladica, nije bilo ni traga tetnim kukcima kao t o su ganskih" sprejeva poput rastopine soli i enjaka ili emulzije
uobiajene azijske citrusne ui. Kad su raslinje i drvee koje je strojnog ulja, ili da odobravam unoenje stranih grabeljivih
pustilo mladice bili posjeeni, zemlja je postala pitomija i vrsta u vonjake radi kontrole tetnih kukaca. Razlog zbog
slinija vonjaku. Tek su se tada kukci pojavili. kojeg drvee oslabi i trpi od napada kukaca je devijacija prirod
nog oblika. Ako se drvee koje raste po neprirodnom uzorku
Najbolje je pustiti drvee da od poetka slijedi svoj prirod zanemari u tom stanju, grane se ispreplctu i kukci ga otete.
ni oblik. Drvee e raati plodove svake godine i ne treba ga
obrezivati. Drvo citrusa slijedi isti uzorak rasta kao i cedar ili Ve sam spomenuo da sam lako unilio nekoliko jutara
bor, to jest jedno sredinje deblo raste ravno i iz njega se vonjaka. Ali ako se takvo drvee postupno korigira, ono e
naizmjence ire grane. Naravno da sve sorte citrusa nemaju poprimiti oblik barem priblino slian prirodnome. Voke
62 63
Masanobu Fukuoka
jaaju i mjere kontrole kukaca postaju nepotrebne. Ako je

stablo paljivo zasaeno i ako mu je od poetka doputeno da ZEMLJA U VONJACIMA
slijedi svoj prirodni oblik, nema potrebe za obrezivanjem ni za
bilo kakvim prskanjem. Veina sadnica bila je obrezana i
korijenje im je bilo oteeno ve u rasadniku, to obrezivanje Nepotrebno je govoriti da je poboljanje kvalitete tla
ini prijeko potrebnim od samog poetka. temeljno pitanje voarstva. Ako se koriste kemijska gnojiva,
drvee naraste vee, ali iz godine u godinu tlo je sve jalovije.
U nastojanju da poboljam kvalitetu tla u vonjacima,
Kemijski pospjeivai oduzimaju zemlji njenu vitalnost. Ako se
sadio sam razliite vrsti drvea. Medu njima bila je i akacija
koriste samo jednu generaciju, tlo ve primjetno trpi.
Morishima. To drvo raste itave godine i u svim godinjim
d o b i m a p u t a p u p o l j k e . L i s n e ui, koje se h r a n e tim Nema pametnijeg naina uzgoja od puta koji poboljava
pupoljcima, poele su se mnoiti u velikom broju. Boje ovice cjelokupnu kvalitetu tla. Prije 20 godina lice ove planine bila
hrane se uima, pa se i njihov broj uskoro poveao. Poto su je gola crvena glina, tako tvrda da se u nju nije mogla zabosti
boje ovice potamanile sve ui, prele su na citruse i poele se lopata. I vei dio okolne zemlje bio je takav. Ljudi su uzgajali
hraniti drugim kukcima - grinjama, azijskim citrusnim uima i krumpir dok nisu iscrpili tlo, a onda su napustili polja. Umjesto
naraninim crvcima {Iceria purehasi). U z g o j voa b e z da se kae da sam ovdje uzgojio citruse i povre, prije bi se
obrezivanja, gnojenja i kemijskog zapraivanja mogu je samo moglo rei da sam pomogao u obnavljanju plodnosti tla.
u prirodnom okoliu.
Popriajmo malo o tome kako sam poeo obnavljati te
gole padine. Nakon rata zagovarala se tehnika duboke kul
tivacije cilrusovih vonjaka i kopanja rupa za dodavanje or
ganskih tvari. Kad sam se vratio iz svoje ispitne stanice,
pokuao sam to u svojem vonjaku. Nakon nekoliko godina
zakljuio sam d a j e ta metoda ne samo fiziki iscrpljujua, nego
i naprosto uzaludna u nastojanju da se pobolja kvaliteta tla.
U poetku sam zakopao slamu i paprat koju sam donosio

s planine. Noenje tereta od 40 kilograma i vie bio je i te kakav
posao, a nakon dvije do tri godine jedva da je na zemlji bio
pregrt humusa. Usjeci koje sam prokopao da pohranim or
ganske tvari, uruili su se i pretvorili u otvorene jame.
Zatim sam pokuao sa zakapanjem drva. ini se da je
slama najbolji dodatak za poboljanje tla, ali, s obzirom na
koliinu, drvo je bolje. O n o m e tko nema drvea u blizini,
pametnije je zasaditi drvee u vonjaku nego ga tegliti iz dal
jine.
64
65
Masanobu Fukuoka
godina visoka je kao telefonski stup. O n o opskrbljuje tlo

duikom, tako da je dovoljno posaditi est do deset stabala na
2
1000 m da bi se poboljali dubinski slojevi tla, pa nije potrebno
lomiti leda teglei klade s planine.
Da poboljam povrinski sloj, posijao sam mjeavinu
djeteline i alfalfe na golo tlo. Trebalo im je nekoliko godina da
se prime, ali napokon su prekrile padine vonjaka. Takoer
sam posijao japansku rotkvu (daikon). Korijenje tog vrstog
povra prodire duboko u zemlju, hrani je organskim tvarima i
otvara kanale za cirkulaciju vode i zraka. Lako se samo
razmnoava, pa ve n a k o n prvog sijanja moete gotovo
zaboraviti na njega.
Kad se tlo poboljalo, korov se poeo vraati. Nakon
sedam do osam godina djetelina je gotovo nestala u korovu, pa
sam je krajem ljeta, poto sam posjekao korov,* posijao malo
vie.
Djelovanje log gustog pokrova tijekom proteklih 25
godina rezultiralo je time d a j e povrinski sloj vonjaka, koji je
bio tvrda crvena glina, sada mekan, taman te bogat glistama i
organskom materijom.
Prije 20 godina lice ove planine bila je gola crvena glina, tako tvrda da se u
Uz zeleno gnojivo koje oplouje gornje slojeve, i
nju nije mogla zabosti lopata.
korijenje Morishima akacije, koje poboljava tlo u dubini, nije
U mom vonjaku medu stablima citrusa rastu borovi i potrebno gnojili i kultivirati tlo medu vokama. S visokim
cedrovi, n e k o l i k o kruaka, draguna, japanska mumula, drveem koje titi od vjetra, citrusima u sredini i zelenim
japanske trenje i mnoge druge lokalne sorte. Jedna od naj gnojivom ispod, naao sam nain da olakam rad i pustim
zanimljivijih vrsti, makar nije lokalna, jest Morishima akacija. vonjak da se sam brine o sebi.
Tu sam biljku ve prije spomenuo, u svezi s bojim ovicama i
zatitom prirodnih grabeljivaca. Drvo je tvrdo, cvjetovi priv
lae pele, a lie je dobro za krmu. Biljka pomae u spreavan
ju t e t e od kukaca, djeluje kao vjetrobran, a bakterija
rhizobium, koja ivi na korijenju, oplouje tlo.
To je drvee u Japan uvezeno iz Australije prije nekoliko

godina. Raste bre od ijednog drveta koje sam ikad vidio. Za
samo nekoliki) mjeseci puta dubok korijen, a za est ili sedam * Ljeti Fukuoka srpom sijee korov, trnje i mladice koje raste ispod
voaka.
66
67
UZGOJ POVRA KAO DIVLJEG BILJA U uzgoju povra na "poludivlji" nain, ime bi se iskoristile
naputene povrine, rijene obale ili otvorene pustopoljine,
moja je ideja da se sjeme naprosto razbaca i povre pusti rasti
A sada recimo neto o uzgoju povra. Ono se moe uz zajedno s korovom. Ja uzgajam povre na padini planine,
gajati u vrtu, za potrebe domainstva, ili na otvorenom, neis izmeu citrusovih stabala.
koritenom tlu.
Vano je znati pravo vrijeme za sjetvu. Za proljetno
to se vrta tie, dovoljno je rei da treba uzgajati pravo povre pravo je vrijeme kad zimski korov umire, a ljetni jo nije
povre u pravo vrijeme, na tlu obogaenom organskim kom- niknuo.*
postom i gnojivom. Metoda uzgoja povra za kuhinjski stol u
U jesen se sjeme treba razbacati kad ljetni korov vene, a
starom Japanu dobro se stopila s prirodnim uzorkom ivota.
zimski se jo nije pojavio. Najbolje je priekati kiu koja obino
Djeca se igraju ispod voaka u dvoritu. Svinje jedu otpatke iz
traje nekoliko dana. Nainite otkos u korovu i ubacite sjeme
kuhinje i ruju uokolo po tlu. Psi laju i igraju se, a seljak sije
povra. Ne trebate ga pokrivati zemljom; samo ga prekrijete
sjeme u bogatu zemlju. Crvi i kukci rastu zajedno s povrem,
kokoi ih kljucaju i nesu jaja, koja djeca jedu. korovom, koji ste pokosili da djeluje kao stelja i da sjeme sakrije
od ptica i kokoi dok ne proklija. Obino se korov mora rezati
Tipina seoska obitelj u Japanu uzgajala je povre na taj dva ili tri puta da bi izdanci povra krenuli, ali ponekad je i
nain do prije dvadesetak godina. samo jednom dovoljno.
Prevencija od biljnih bolesti provodila se uzgojem Gdje korov i djetelina nisu tako gusti, moete jednostavno
tradicionalnih usjeva u pravo vrijeme, odravanjem zdravoga razbacati sjeme. Jedan e dio pojesti kokoi, ali velik e dio
tla, vraajui u njega sve organske otpatke, te plodoredom. proklijati. Ako ijete u redu ili u brazdi, vea je vjerojatnost da
tetni kukci odstranjivali su se rukom ili bi ih pojele kokoi. U e kornjai i drugi kukci pojesti mnogo sjemena. Oni se kreu
junom Shikoku postajala je vrst kokoi koja bi skinula crva ili u ravnoj liniji. Kokoi isto spaze oieno mjesto i dodu
kukca s povra a pritom ne bi izgrebla korijenje ni otetila eprkati. Moje je iskustvo da je najbolje razbacivati sjeme
biljku. amo-lamo.
Neki e ljudi moda biti skeptini glede koritenja Povre uzgojeno na taj nain snanije je nego to veina
ivotinjskog i ljudskog izmeta za gnojenje, smatrajui to ljudi misli. A k o n i k n e prije korova, on ga kasnije nee
primitivnim ili prljavim. Danas ljudi ele "isto" povre, pa ga nadjaati. Neko povre, poput pinata i mrkve, ne klija lako.
poljodjelci uzgajaju u staklenicima, uope ne koristei tlo. Namakanje sjemena na dan ili dva i zatvaranje u glineni omota
Kulture uzgojene na ljunku, pijesku ili u vodi postaju sve
popularnije. Povre se hrani kemijskim tvarima i svjetlom * Tu metodu uzgoja povra Fukuoka je razvio eksperimentirajui,
proputenim kroz filter prekrivaa od vinila. udno je kako su pokuavajui u skladu s lokalnim uvjetima. Gdje on ivi, proljetne su
ljudi nadoli na to da misle da je kemijski uzgojeno povre kie pouzdane, a klima je dovoljno topla za uzgoj povra u svim
godinjim dobima. Godinama se lime bavei, doznao je koje povre
"isto" i sigurno. Hrana uzgojena u tlu koje je uravnoteeno moe rasti medu kojim korovom i kakva mu vrst brige treba.
djelovanjem crva, m i k r o o r g a n i z a m a i raspadajueg Svaki poljodjelae koji misli uzgajati povre tim poludivljim nainom
ivotinjskog gnojiva najistija je i najcjelovitija. morao bi razviti tehniku u skladu s tlom i prirodnom vegetacijom.
68 69
moralo bi rijeiti problem. biljke. Jednom posaeni, pojavljivat e se na tom mjestu svake
godine i korov ih nikad nee nadjaati. Nakon berbe jednos
Ako se posiju neto obilnije, japanska rotkva, repa i
tavno ostavile nekoliko komada u zemlji. Ako je tlo Ivrdo,
razliito lisnato jesensko povre bit e dovoljno snani da se
najprije uzgojite japansku rotkvu. Njeno korijenje omekava i
uspjeno bore sa zimskim i ranoproljetnim korovom. Poneka
kultivira zemlju, pa nakon nekoliko sezona na tom mjestu
biljka uvijek ostane neubrana, pa se povre iz godine u godinu
razmnoava samo. Takvo povre ima jedinstven okus i ini jelo moete uzgajali krumpir.
zanimljivim. Otkrio sam da je bijela djetelina korisna u suzbijanju
korova. Kako raste gusto, moe svladati ak i jake korove,
Vidjeti mnotvo raznorodnog povra kako raste svuda po
poput divljeg pelina i krvaste svraice. Ako se njeno sjeme
planini uistinu je udesan prizor. Japanska rotkva i repa rastu
pomijea sa sjemenom povra, djetelina e djelovati kao iva
napola ukopane u zemlju, napola vani. Mrkve i ici esto su
stelja, obogaivat e tlo i odravati ga vlanim i prozranim.
zdepasti i debeli, s mnogo korjenia, i vjerujem da je njihov
opor, gorkast okus, okus njihovih divljih predaka. enjak, Kao i kod povra, vano je izabrati pravo vrijeme za sjetvu
japanski biserni luk i kineski poriluk, j e d n o m posijani, djeteline. Kasno ljeto ili jesen najbolje je doba; korijenje se
pojavljivat e se sami od sebe iz godine u godinu. Mahunarke razvija tijekom hladnih mjeseci, to djetelini daje prednost nad
je najbolje sijati u proljee. Crnooki grah (Vigna unguiculata) proljetnim travama. Dobro ju je sijati i u rano proljee. Raz
i niski bubreasti grah lako se uzgajaju i daju bogat urod. U bacivanje i sijanje u redovima razmaknutim otprilike 30 cm
uzgoju graka, crvenog azuki graha, soje, pinto graha i jednako je dobro. Jednom kad se djetelina primi, ne trebate je
bubreastog graha rano je klijanje presudno. Bez dovoljno kie vie sijati sljedeih pet do est godina.
klijanje e biti oteano, a morat ele paziti i na ptice i kukce.
Glavni cilj ovakva poludivljeg uzgoja povra jest da se ono
Rajice i patlidani nisu dovoljno jaki da se bore s uzgoji na to prirodniji nain na zemlji koja bi inae ostala
korovom dok su mladi, pa treba uzgojiti presadnice u starteru neiskoritena. Ako pokuate koristiti savreniju tehniku ili ako
i kasnije ih presaditi. Umjesto da ih osovljujete uvis, pustite ih idete za veim prinosima, to e zavriti neuspjehom. U veini
da se ire po tlu. Korijenje e izrasti iz ogranaka glavne stabljike sluajeva uzrok neuspjeha bit e kukci ili bolesti. Ako razliito
i dati biljci snagu da rodi vie plodova. bilje i povre pomijeamo i pustimo da raste medu prirodnom
vegetacijom, teta od kukaca i bolesti bit e minimalna i nee
to se tie krastavaca, najbolje su puzajue sorte. Dok su
biti potrebno koristili sprejeve ili sakupljati kukce rukom.
mladi, povremeno morate rezati korov, ali e nakon toga biljke
biti jake. Rasprostrite bambus ili granje, pa e se krastavci Povre moete uzgajati na bilo kojem mjestu gdje raste
oplesti oko njih. Grane dre plodove dovoljno iznad zemlje da raznovrstan i vitalan korov. Vano je dobro upoznati godinji
ne istrule. ciklus i uzorak rasta korova i trava. Promatrajui raznovrsnost
i veliinu korova u nekom podruju, moete prepoznati vrstu
Ovakva metoda uzgoja krastavaca vrijedi i za lubenice i
tikve. tla, i ustanoviti je li ono iscrpljeno.
U svojem vonjaku na laj poludivlji nain uzgajam iak,
Krumpir i taro (Colocasia esculenta)* vrlo su snane
kupus, rajicu, mrkvu, goruicu, grah, repu i mnoge druge vrsti
* Taro je vrst kosmatog krumpira tropskog i suptropskog podrijetla.
povra i trava.
71
70
se posao moe prepustiti njima. Mora se voditi rauna da su

UVJETI ZA NAPUTANJE KEMIKALIJA
pauci osjetljivi i na najmanje ljudsko uplitanje.
Veina ljudi misli da bi odustajanje od kemijskih gnojiva i
Danas uzgoj rie u Japanu stoji na vanoj raskrsnici. insekticida dovelo do opadanja agrikulturnih prinosa na djeli
Poljodjelci i specijalisti dvoume se kojim putem da krenu - da sadanjeg stanja. Eksperti za tetu od kukaca procjenjuju da bi
nastave saenje u mulju ili da se prebace na izravno sijanje - s gubici u prvoj godini nakon prestanka koritenja insekticida
kultiviranjem ili bez njega. Posljednjih 20 godina govorim da iznosili oko pet posto. Gubitak od narednih pet posto zbog
e se izravno sijanje bez kultivacije napokon dokazali kao odustajanja od kemijskih gnojiva vjerojatno nije suvie
najbolji nain. Znakovita je brzina kojom se izravno sijanje iri pogrena procjena.
u oblasti Okayama.
To znai, ako bi upotreba vode u riinim poljima bila
Ipak, postoje i oni koji tvrde daje prijelaz na ne-kemijsku obustavljena, i ako bi se odustalo od kemijskih gnojiva i pes-
agrikulturu, koja bi zadovoljila potrebe nacije, nezamisliv. ticida koje propagira Poljoprivredna udruga, prosjeni gubici
Kau da je kemijski t r e t m a n prijeko potreban da bi se u prvoj godini vjerojatno bi dosegli nekih 10 posto. Ob-
kontrolirale tri velike bolesti rie - truljenje stabljike, bolest navljajua mo prirode d a l e k o nadmauje zamislivo, pa
rasprskavanja i propadanje lia uzrokovano bakterijama. Ali vjerujem da bi nakon toga poetnog gubitka etva porasla, a na
ako bi poljodjelci prestali upotrebljavati slabe, "poboljane" posljetku i prerasla sadanju razinu.
sorte sjemena, prestali dodavati tlu previe duinog gnojiva i
Dok sam bio u ispitnoj stanici Kochi, provodio sam
smanjili koliinu vode za navodnjavanje tako da biljka moe
razviti snano korijenje, sve bi te bolesti nestale i kemijski bi eksperimente u vezi sa zatitom od buaa stabljike. Ti kukci
sprejevi postali nepotrebni. udu u stabljiku rie hranei se njome, od ega ona pobijeli i
uvene. Metoda procjene tete jednostavna je: prebrojte bijele
U poetku je crveno glineno tlo u mojim poljima bilo slabo stabljike. Od sto biljaka 10 ili 20 posto moe imati bijelu
i neprikladno za uzgoj rie. Bolest smeih mrlja redovito se stabljiku. U ozbiljnim sluajevima, kad se ini d a j e cjelokupni
pojavljivala. Ali kako je plodnost tla rasla, tako se ta bolest usjev uniten, stvarna je teta oko 30 posto.
pojavljivala sve rjee. U posljednje vrijeme vie uope ne izbija.
U pokuaju da se izbjegne taj gubitak jedno je polje
Jednako je i sa tetom koju stvaraju kukci. Najvanije je zapraeno insekticidima, a drugo je ostavljeno nelretirano.
ne ubijati prirodne grabeljivce. Kontinuirano dranje polja Kad su se usporedili rezultati, ispalo je d a j e nelretirano polje
pod vodom ili navodnjavanje stajaom ili zagaenom vodom s mnogo bijelih stabljika dalo vei prinos. Isprva nisam u to
takoer e stvoriti problem kukaca. Najgore napasti, ljetni i mogao povjerovali, nego sam mislio da se radi o greci u
jesenski skakavci, mogu se kontrolirati tako da se voda ne puta eksperimentu. Ali podaci su se pokazali preciznima, pa sam
u polja.
nastavio istraivanje.
Zeleni riini skakavci, koji prezimljavaju u korovu, mogu io se, zapravo, dogodilo? Napadajui slabije biljke,
postati nosioci virusa. Ako se to dogodi, esto je posljedica buai su proizveli uinak razrjedivanja. Ugibanje nekih biljaka
gubitak 10-20 posto zbog bolesti rasprskavanja. No ako se ne dalo je vie prostora ostalima. Preivjele biljke izrasle su jae,
upotrijebe kemijski sprejevi, u polju e biti mnogo paukova, pa pustile vie zrnonosnih stabljika i po klasu dale vie zrna no to
72 73
Masanobu Fukuoka
bi dale bez razrjedivanja. Kad je gustoa stabljika prevelika, a morali svake sezone miljama hodali kroz poplavljena polja,
kukci ne pojedu viak, biljke mogu izgledati zdravo, ali u puno zabadajui orue medu redove rie i upajui korov rukom.
sluajeva urod je zapravo slabiji. Lako je shvatljivo zato su te kemikalije bile prihvaene kao
boji dar. U koritenju slame i djeteline, uz privremeno
Ako pregledate izvjea istraivakih ispitnih slanica, potapanje polja, pronaao sam jednostavan nain kontrole
pronai ete rezultate koritenja praktiki svakog kemijskog korova bez tekog rada na vruini i bez upotrebe kemikalija.
spreja na popisu. Ali openito se ne zna da smo o tim rezul
tatima obavjeteni samo polovino. Naravno, ne radi se o
namjeri da se neto sakrije, ali kad kemijske kompanije objave
te rezultate u oglasima, to je jednako kao da su proturjeni
podaci zatajeni. Rezultati koji pokazuju nii prinos, kao u
e k s p e r i m e n t u s b u a i m a s t a b l j i k a , p r o g l a a v a j u se
eksperimentalnim protuslovljem i izostavljaju. Naravno da
postoje sluajevi u kojima je istrebljivanje kukaca urodilo viim
prinosom, ali ima i suprotnih sluajeva, kad je prinos bio sman
jen. Izvjea o potonjima rijetko se pojavljuju u tisku.
Koliba sa zidovima od blata u vonjaku
Poljodjelce je vjerojatno najtee nagovoriti da odustanu

od herbicida. Od iskona su oni suoeni s neim to bi se moglo
nazvati "bitkom protiv korova". Oranje, kultiviranje izmeu
redova, i sam ritual presaivanja rie uglavnom su usmjereni
na eliminiranje korova. Prije razvoja herbicida poljodjelci su
75
74
se: "Ne, primjenu ostavljam vama. Ja se drim istraivanja."

OGRANIENJA ZNANSTVENE METODE
Dakle, tako je to. Prouava funkciju biljnog metabolizma
i njegovu sposobnost da apsorbira hranjive tvari iz tla, napie
Prije nego istraivai postanu istraivai, morali bi postati knjigu i stekne doktorat agrikulturnih znanosti. Pritom se ne
filozofi. M o r a l i bi r a z m o t r i t i t o je ljudski cilj, t o to pita hoe li tvoja teorija asimilacije biti relevantna za prinos.
ovjeanstvo treba stvoriti. Lijenici bi najprije morali odrediti Ako i moe objasniti kako metabolizam utjee na produktiv
na najtemeljnijoj razini o emu to ovisi ivot ljudskih bia. nost najgornjeg lista uz prosjenu temperaturu od 25 C, ne
vodi rauna da postoje i mjesta na kojima temperatura nije
U primjeni svojih teorija na poljodjelstvo, eksperimen
tirao sam s razliitim nainima uzgoja usjeva, uvijek s idejom 25 C.
razvijanja metode koja je bliska prirodi. To sam postigao od Pa, ako temperatura u oblasti Ehime ove godine i iznosi
bacujui sve nepotrebno iz agrikulturne prakse. 25 C, sljedee e godine moda biti samo 20 C. Pogreno je
rei da e jednostavno ubrzanje metabolizma povisili stvaranje-
Suvremena znanstvena agrikultura, s druge strane, nema kroba i proizvesti veliki urod. U obzir se mora uzeti geografija
takvu viziju. Istraivanja besciljno lutaju, svaki istraiva vidi
i topografija zemljita, stanje tla, njegova struktura, tekstura i
samo djeli beskrajnog spektra prirodnih faktora koji utjeu na
d r e n a a , izloenost s u n c u , odnosi kukaca, raznovrsnost
etvene prinose. Nadalje, ti se faktori mijenjaju od mjesta do
upotrijebljenog sjemena, metoda kultivacije - uistinu be
mjesta i iz godine u godinu.
skonani raspon faktora. Znanstvena metoda testiranja koja bi
ak ako se radi o istoj etvrtini jutra, poljodjelac mora uraunala sve relevantne faktore neostvariva je.
uzgajali svoje usjeve svake godine razliito, u skladu s
Ovih se dana mnogo pria o prednostima "Pokreta za
varijacijama vremenskih prilika, s populacijama kukaca, sa
dobru riu" i "Zelene revolucije". Kako se te metode oslanjaju
stanjem tla i s mnogim drugim prirodnim faktorima. Priroda je
na slabe, "poboljane" sorte, poljodjelac je prisiljen dodavati
posvuda u stalnom pokretu; uvjeti nikad nisu potpuno jednaki.
kemikalije i insekticide osam do deset puta tijekom sezone
M o d e r n o istraivanje cjepka prirodu na komadie i rasta. Ubrzo su mikroorganizmi spreni kao i organske tvari.
provodi testove koji se ne podudaraju ni s prirodnim zakonom Unitenje ivot tla i usjevi postaju ovisni o izvanjskim hranjivim
ni s praktinim iskustvom. Rezultati se prilagodavaju uvjeren tvarima u obliku kemijskih gnojiva.
jima istraivaa, a ne potrebama poljodjelaca. Velika je greka
ini se da stvari kreu nabolje kada poljodjelac primijeni
misliti da se takvi rezultati mogu primijeniti na poljima poljod
jelaca s nepromjenjivim uspjehom. "znanstvene" tehnike, ali to ne znai da znanost mora priskakati
u pomo zato to prirodna plodnost sama po sebi ne bi bila
Nedavno je profesor Tsuno sa Sveuilita Ehime napisao dovoljna. To znai daje spaavanje potrebno zato stoje prirod
podulju knjigu o odnosu biljnog metabolizma i etve rie. Taj na plodnost unitena.
profesor esto dolazi u moje polje, iskopa zemlju do dubine od
Steranjem slame, uzgojem djeteline i vraanjem svih or
nekoliko stopa da provjeri njezinu kvalitetu, vodi studente
ganskih otpadaka u tlo zemlja dobiva sve hranjive tvari potrebne
uokolo da izmjere kutove sunca i sjene i uzme primjerke biljki
za uzgoj rie i ozimog ita u istom polju, iz godine u godinu.
za laboratorijsku analizu. esto ga pitam: "Kad se vratite,
Prirodnim se poljodjelstvom polja koja su ve pretrpjela tetu od
hoete li iskuali sijanje bez kultivacije?" A on odgovara smij ui
76 77
kultiviranja ili upotrebe kemikalija uspjesno mogu rehabilitirati.
Masanobu Fukuoka
JEDAN POLJODJELAC PROGOVARA
J a p a n je ovih d a n a zabrinut, i to opravdano, zbog

p o g o r a n j a k v a l i t e t e okolia i z a t r o v a n o s t i h r a n e kao
posljedice toga. Graani protestiraju zbog ravnodunosti
politikih i industrijskih elnika. Ali sva e ta aktivnost, ako se
nastavi u sadanjem duhu, biti samo uzaludan napor. Priati 0
uklanjanju posljedica specifinih sluajeva zagaivanja jed
nako je kao i uklanjati simptome bolesti dok njihov uzrok
nastavlja trovati tijelo.
Prije dvije godine, na primjer, Istraivaki centar za

upravljanje poljoprivredom, zajedno s Vijeem za organsku
poljoprivredu i Nada kooperacijom, organizirali su konferen
ciju radi diskusije o zagaenju. Predsjedavaj ui je bio gospodin
Teruo Ichiraku, voda japanskog Udruenja organskih poljod
jelaca i jedna od najmonijih figura u vladinoj Agrikulturnoj
kooperaciji. Preporuke te agencije - koje usjeve i koje sorte
treba uzgajati, koliko umjetnih gnojiva treba upotrijebiti i koje
kemikalije treba dodavati - slua gotovo svaki poljodjelac u
Japanu.
Budui da je sudjelovalo toliko raznih utjecajnih ljudi,
ponadao sam se da e biti donesene odluke o dalekosenoj
akciji i da e ona bili pokrenuta.
Sa stanovita publiciranja problema zagaenosti hrane, ta
bi se konferencija mogla nazvali uspjenom. Ali, kao i drugi
sastanci, diskusija je degenerirala u seriju visokostrunih
tehnikih izvjea specijaliziranih istraivaa i osobnih izvjea
o uasima kontaminacije hrane. inilo se da nitko nije voljan
bavili se problemom na temeljnoj razini.
U raspravi o trovanju tune ivom, na primjer, predstavnik
Ureda za ribarstvo najprije je govorio o tome u kojoj je mjeri
taj problem postao uistinu zastraujui. U to vrijeme o
zagaenju ivom svakodnevno se diskutiralo na radiju i u
79
Masanobu Fukuoka
tvorci moderne agrikulturne politike ovise o velikim inves

novinama, pa su svi paljivo sluali io e rei. Govornik je
rekao d a j e koliina ive u tijelima luna, ak i onih ulovljenih ticijama kapitala u gnojiva i mehanizaciju, koje su temelj
u Antarktikom oceanu i u blizini Sjevernog pola, ekstremno njihove moi. Odustajanje od mehanizacije i od kemikalija
visoka. No, kad je jedan laboratorijski primjerak, izvaen iz dovelo bi do potpune promjene u ekonomskoj i socijalnoj
mora prije nekoliko stotina godina, bio seciran i analiziran, i ta strukturi. I zato, rekao sam, ne vidim naina kako bi gospodin
je riba - suprotno oekivanjima - sadravala ivu. Njegov je Ichiraku, ljudi iz kooperacije ili vladini slubenici mogli govoriti
zakljuak bio daje konzumiranje ive prijeko potrebno da riba u prilog mjerama spreavanja zagaenja.
preivi. Kad sam tako progovorio, predsjedavajui je rekao:
Auditorij se pogledao s nevjericom. Svrha sastanka "Gospodine Fukuoka, uznemiravate konferenciju svojim prim
trebala je bili da se odredi kako se nositi sa zagaenjem koje je jedbama", zatvarajui mi usta. Eto, to se dogodilo.
ve zalrovalo okoli i koje mjere poduzeti da se ono sprijei.
Umjesto toga, tu se naao taj predstavnik Ureda za ribarstvo,
koji je ustvrdio da je iva nuna za opstanak luna. Na to mislim
kad kaem da ljudi ne shvaaju korijenski uzrok zagaenja,
nego ga gledaju iz uske i povrne perspektive.
Ustao sam i predloio da pokrenemo zajedniku akciju,
ovdje i sada, konkretni plan za borbu protiv zagaenja. Ne bi
li bilo bolje govoriti izravno o prestanku koritenja kemikalija
koje uzrokuju zagaenje? Ria se, na primjer, moe vrlo dobro
uzgajati bez kemikalija, kao i citrus, a nije teko na taj nain
uzgajati ni povre. Rekao sam da se to moe uiniti i da ja to
na svom posjedu inim godinama, ali sve dok vlada nastavlja
zagovarati upotrebu kemikalija, nitko drugi nee dali priliku
istom poljodjelstvu.
Na sastanku su bili nazoni lanovi Ureda za ribarstvo,

kao i ljudi iz Ministarstva poljoprivrede i umarstva i iz Agrikul-
t u r n e k o o p e r a c i j e . Da je predsjedavajui konferencije,
gospodin Ichirahu, uistinu htio da se neto poduzme i da je
rekao da bi poljodjelci diljem zemlje trebali iskuati uzgoj rie
bez kemikalija, mogle su se dogoditi znaajne promjene.
No postojao je jedan velik problem. Ako bi se usjevi
uzgajali bez agrikulturnih kemikalija, gnojiva i mehanizacije,
gigantske kemijske kompanije postale bi nepotrebne i vladina
bi Agencija za agrikulturnu kooperaciju propala. Da stavim
stvari na pravo mjesto, rekao sam da lanovi kooperacije i
81
80
otvaranjem kanala kroz pojas otoka Shikoku, kojim bi se

LAKO RJEENJE TEKOG PROBLEMA
relativno isla voda Pacifika dovela u Unutranje more. Takve
Iz ovoga, dakle, proizlazi da vladine agencije nemaju nam
se stvari s vremena na vrijeme istrauju i pokuavaju provesti
jeru zaustaviti zagaenje. Druga je potekoa u tome to svi
u djelo, ali se lim nainom nikako ne moe doi do istinskog
aspekti problema zagaenosti hrane moraju biti zajedno
rjeenja.
sagledani i istodobno rijeeni. Problem ne mogu rijeiti ljudi
injenica je da je situacija, ma to mi radili, sve gora. to
koji se bave samo jednim njegovim dijelom.
su protumjere razradenije, to problem postaje sloeniji.
D o k svijest svih ne b u d e iz temelja promijenjena,
zagaenje ne e prestati. Pretpostavimo da je cijev bila poloena preko otoka
Shikoku i da se voda ispumpavala iz Pacifika i ulijevala u
Na primjer, poljodjelac misli da Unutranje more* nije Unutranje more. Recimo da bi se Unutranje more moglo
njegova briga. On smatra da je zadaa slubenika Ureda za lako oistiti. Ali otkud bi dolazila elektrina energija koja bi
ribarstvo da se brinu za ribu, a Vijea za okoli da se pobrine pokretala tvornicu u kojoj bi se proizvodile eline cijevi i
za zagaeni ocean. U takvom nainu razmiljanja lei problem. otkud energija koja bi pokretala pumpe? Nuklearna energija
Najee koritena kemijska gnojiva - amonijum-sult'at, urea, postala bi prijeko potrebna. Da bi se konstruirao takav sustav,
superfosfati i slina - upotrebljavaju se u ogromnim koliinama, morao bi se upotrijebiti beton i razni drugi materijali, te
a samo dio apsorbiraju biljke u poljima. Ostatak se slijeva u izgraditi procesni centar za uran. Kad rjeenja krenu tim
potoke i rijeke i na posljetku otpluta do Unutranjeg mora. Ti smjerom, ona samo siju sjeme za drugu i treu generaciju
duini spojevi postaju hrana za alge i planktone, koji se mnoe problema zagaenja, koji e biti tei i iri od prethodnih.
u velikom broju, uzrokujui pojavu crvene plime. Naravno,
industrijski otpad, koji sadri ivu i druge otrove, takoer To je poput onog to se dogaa pohlepnom poljodjelcu
pridonosi zagaenju, ali japanske vode najvie zagauju pol koji previe otvori branu i pusti bujicu u svoje riino polje.
joprivredne kemikalije. Pojavi se pukotina i brana se srui. Tada propravak postaje
nuan. Zidovi se ojaaju, kanal za navodnjavanje povea.
T a k o je poljodjelac taj koji na svojim pleima mora Poveana zapremina vode poveava potencijalnu opasnost, i
ponijeli najvei dio odgovornosti za crvenu plimu. Ako poljod sljedei put kad brana oslabi, u rekonstrukciju e trebati uloiti
jelci koji na svoja polja stavljaju otrovne kemikalije, kor jo vei napor.
poracije koje ih proizvode, seoski slubenici koji vjeruju u njih
Kad se donese odluka da se suoimo sa simptomom
i u skladu s tim nude tehniku pomo ne shvate svu dubinu
problema, zagaenje vode ne e biti mogue rijeiti. problema, openito se smatra da e korektivne mjere rijeiti
itav problem. To se rijetko kad dogodi. Inenjeri si to ne mogu
Kako stvari sada stoje, samo oni koji su najizravnije utuviti u glavu. Te protumjere utemljene su na preuskoj
ugroeni pokuavaju se aktivno sukobiti s problemom definiciji onoga to ne valja. Ljudske mjere i protumjere proiz
zagaenja, kao u sluaju kada su lokalni ribari krenuli u borbu laze iz ograniene znanstvene istine i suda. Tako se nikad ne
protiv velikih naftnih kompanija nakon izlijevanja nafte pokraj moe dospjeti do pravog rjeenja.*
Mizushime. Ili, pak, neki profesor predloi da se problem rijei
* Govorei o "ogranienoj znanstvenoj istini i prosudbi," Fukuoka
govori o svijetu kakav opaa i konstruira ljudski intelekt. On smatra
* Mali) more izmeu otoka I Ionshu, Kyushu i Shikoku. da je takva percepcija svedena na okvir vlastitih pretpostavki.
82 83
Masanobu Fukuoka
Moja skromna rjeenja, poput steranja slame i uzgoja

PLODOVI TEKIH VREMENA
djeteline, ne stvaraju zagaenje. Djelotvorna su jer uklanjaju
izvor problema. Sve dok se ne nadvlada suvremena vjera u Potroai openito pretpostavljaju da oni nemaju nita s
velika tehnoloka rjeenja, zagaenje e biti sve gore. uzrocima agrikulturnog zagaenja. Mnogi od njih trae hranu
koja nije bila kemijski tretirana, ali ipak hoe velik, blistav,
nenagrden proizvod pravilna oblika. Da se udovolji potonjim
zahtjevima, kemikalije koje se nisu koristile prije pet do est
godina naglo su ule u upotrebu.
Kako smo zapali u tu nepriliku? Ljudi kau da im je
svejedno jesu li krastavci ravni ili grbavi i da nije nuno da voe
bude izvana lijepo. Ali pogledajte koji put trnice u Tokyu ako
elite vidjeti u kakvoj su vezi cijene sa zahtjevima potroaa.
Kad voe samo malo bolje izgleda, dobivate premiju od pet do
deset centa po funti.*
Ako je razvrstano u "malo", "srednje", i "veliko", cijena po
funti moe narasti dvostruko ili trostruko sa svakom prom
jenom veliine.
Spremnost potroaa da plate viu cijenu za izvan-
sezonsku hranu takoer je pridonijela veoj upotrebi umjetnih
metoda uzgoja i kemikalija. Prole godine, mandarine sorte
unshu, koje su bile uzgojene u staklenicima za ljetnu poiljku
robe, dostigle su cijenu 10 do 20 puta viu od cijene sezonskih
mandarina.**
Umjesto uobiajene cijene od 10 do 15 centi po funti,
plaala se enormna cijena od 0,80 dolara, dolar, ak do 1,75
dolara po funti. Ako, dakle, uloite nekoliko tisua dolara u
instaliranje opreme, kupite potrebno gorivo i radite prekov
remeno, moete ostvariti profit.
Izvansezonski uzgoj postaje sve popularniji. Gradske
ljude, ini se, toliko usrei to dobiju mandarine samo mjesec
dana ranije da su spremni platiti farmeru sva posebna ulaganja
u rad i opremu. Ali ako se zapitate koliko je vano da to voe
* 1 funta = 0,45 kg.

* *T voe prirodno sazrijeva u jesen.
84
85
ljudi dobiju mjesec dana ranije, shvatit ete da to uope nije Kad sam prije 40 godina radio u Carinskom uredu u Yokohami,
vano i da se taj uitak ne plaa samo novcem. tako se baratalo limunima i naranama iz Sunkista. Iako sam
Nadalje, agens za boju, koji se nije koristio do prije se estoko protivio uvoenju tog sustava u Japan, moje rijei
nekoliko godina, sada se koristi. Pomou te kemikalije voe nisu mogle sprijeili njegovo usvajanje.
dobiva punu boju tjedan dana ranije. Ovisno o tome je li voe Ako seosko domainstvo ili kooperant prihvati novi
prodano ijedan dana prije ili poslije 10. listopada, cijena se ili proces, kao to je glaanje narani voskom, zbog vee brige i
udvostruuje ili pada na polovinu, pa poljodjelci dodaju ak panje profit je vii. Ostali kooperanti to primijete, pa uskoro
celeratore boje, a nakon berbe stavljaju voe u komore za i oni prihvate novi proces. Voe koje nije tretirano voskom vie
sazrijevanje, gdje ga tretiraju plinom. nije na cijeni. U dvije ili tri godine premazivanje voskom prih
Ali ako se voe poalje ranije, ono ne e biti dovoljno vaeno je u cijeloj zemlji. Natjecanje obara cijene, a poljodjelcu
slatko, pa se koriste umjetni zasladivai. Openito se misli da jedino ostaje teret naporna rada i troak za materijal i opremu.
su kemijski zasladivai zabranjeni, ali rasprivanje takvih Sada mora dodavati vosak.
zasladivaa po s t a b l i m a citrusa nije specificirano k a o Naravno da i potroai trpe posljedice. Hrana koja nije
nezakonito. Pitanje je spadaju li oni ili ne u kategoriju "agrikul- svjea moe se prodati zato to izgleda kao daje svjea. Bioloki
turnih kemikalija". U svakom sluaju, gotovo ih svi koriste. govorei, voe koje je malo smeurano, zadrava svoje disanje
i konzumiranje energije na najnioj moguoj razini. O n o je
Voe se zatim otprema u kooperacijski centar za sor
poput ovjeka u meditaciji - njegov metabolizam, disanje i
tiranje. Da bi se razvrstalo po veliini, svaki se plod kotrlja po
troenje kalorija dosiu iznimno nisku razinu. ak ako i
pokretnoj vrpci dugoj nekoliko stotina metara. Nagnjeenja su
gladuje, energija e se sauvali. I kad se sasvim zrele mandarine
uobiajena. Sto je sortirni centar vei, to se voe dulje
smeuraju i zelenilo povene, o n e su u stanju vrlo dugo sauvati
prebacuje i tumba. N a k o n ispiranja vodom mandarine se
prskaju zatitnim sredstvima i na njih se nanosi agens za boju. svoju hranjivu vrijednost. Pogreno je pokuavati odrati puki
N a p o k o n , k a o zavrni p o t e z , prevlae se parafinskom izgled svjeine, na primjer neprestanim prskanjem vodom.
otopinom i glaaju do visokog sjaja. Dananje je voe uistinu Makar povre tako zadrava svje izgled, njegov okus i hranjiva
"protjerano kroz mlin". vrijednost brzo se g u b e . Meutim, svi su poljoprivredni
kooperanti i sve kolektivne sortirne stanice integrirane i
Dakle, od trenutka neposredno prije berbe do trenutka proirene da bi se nastavile takve nepotrebne aktivnosti. To se
kad je poslano na police, voe se tretira s pet ili est kemikalija, zove "modernizacija". Proizvodi se pakiraju i preko velikih
ne ubrajajui u to kemijska gnojiva i sprejeve koji su se distribucijskih sustava otpremaju do potroaa.
upotrebljavali dok je raslo u vonjaku. A sve to zbog toga to
potroa eli kupiti voe koje je tek malo atraktivnije. Taj mali Ukratko, dokle god postoji izokrenut smisao za vred
pomak sklonosti dovodi poljodjelce u veliku nepriliku. novanje, koji vie mari za veliinu i izgled nego za kvalitetu,
problem zagaivanja hrane ne e se moi rijeiti.
Ne dogaa se to zato to poljodjelci vole raditi na laj nain
ili zato to slubenici Ministarstva poljoprivrede uivaju u tom
da natovare poljodjelcu sav taj dodatni posao. Situacija se ne
e popravili dok se god ne izmijeni opi osjeaj za vrednovanje.
86 87
MARKETING PRIRODNE HRANE Budui da su cijene posljednjih godina pale, agrikullurne

kooperacije i sortirne stanice postale su vrlo stroge, odabirui
samo voe najvie kvalitete. Manje kvalitetno voe ne moe
Posljednjih nekoliko godina slao sam 2500 kg rie u biti prodano sortirnoj stanici. Nakon cjelodnevne berbe man
trgovine prirodne hrane u raznim dijelovima zemlje. Takoer darina, pakiranja u kutije i otpreme u sortirno spremite, voar
sam poslao 400 kutija po 15 kg mandarina u desettonskim mora raditi do 11-12 sati u noi, prebirui svoje voe komad po
kamionima do u d r u e n j a k o o p e r a n a t a u tokijski k o t a r komad, zadravajui samo ono koje ima idealnu veliinu i
S u g i n a m i . P r e d s j e d n i k k o o p e r a c i j e elio j e p r o d a v a t i oblik.*
nezagaene proizvode, pa se na ugovor na tome temeljio.
Prosjek dobrih plodova ponekad iznosi svega 25-50 posto
Prva je godina bila prilino uspjena, ali bilo je i nekih cjelokupnog uroda, a ak i neke od njih kooperacija odbije.
pritubi: veliina plodova previe je varirala, i izvana su bili Ako preostali profit iznosi i samo dva do tri centa po funti, to
prljavi, kora je ponekad bila smeurana i tako dalje. Voe sam se smatra prilino dobrim. T a k o se danas jadni uzgajiva citrusa
slao u neobiljeenim kutijama, pa su tako neki ljudi posumnjali gotovo i nema kad odmoriti.
da se radi o "drugorazrednom" asortimanu. Sada pakiram u
Uzgajanje voa b e z dodavanja kemikalija, u p o t r e b e
kutije s oznakom "prirodne mandarine".
gnojiva i kultivacije tla zahtijeva manje trokova, pa je uz-
Budui da proizvodnja prirodne hrane trai najmanje gajivaev neto-profit vii. Voe koje ja aljem praktiki je
trokova i napora, smatram da bi se prirodna hrana morala nesortirano; ja ga naprosto spremim u kutije, poaljem na
prodavati po najnioj cijeni. Prole godine u podruju Tokya trnicu i rano odem u postelju.
moje se voe prodavalo po najnioj cijeni. Mnogi prodavai
Seljaci u mom susjedstvu shvaaju da rade vrlo naporno,
kau da mu je okus bio najslasniji. Naravno da bi bilo najbolje
da se voe moglo prodati na bliskim lokacijama, ime bi se a na koncu ostaju praznih depova. Sve je manje udan uzgoj
skratilo vrijeme i uklonili trokovi prijevoza, ali je i ovako cijena p r i r o d n e h r a n e i p r o i z v o a i su ga spremni prihvatili.
bila primjerena, voe nije bilo kemijski tretirano i imalo je Meutim, sve dok se prirodna hrana ne bude mogla prodavati
dobar okus. Ove sam godine zamoljen da poaljem dva do tri na lokalnoj razini, prosjeni e poljodjelac biti zabrinut zbog
puta veu koliinu nego prije. nepostojanja trila na kojem bi mogao prodati svoje proiz
vode.
$ Ovdje iskrsava pitanje koliko se moe proiriti izravna
Kod potroaa je, pak, uvrijeeno vjerovanje da prirodna
prodaja prirodne hrane. Mislim da ima nade. U posljednje
hrana mora biti skupa. A k o nije skupa, ljudi sumnjaju da to nije
vrijeme kemijski uzgajivai voa dovedeni su u iznimno teak
prirodna hrana. Jedan me trgovac na malo upozorio da nitko
ekonomski poloaj, pa im proizvodnja prirodne hrane postaje
ne e kupiti prirodni proizvod ako mu cijena nije visoka.
sve privlanija. Bez obzira na uloeni napor u upotrebljavanju
kemikalija, bojenju voa i premazivanju voskom, prosjean Ja ipak osjeam da bi prirodna hrana morala biti jeftinija
voar moe prodati svoje voe po cijeni koja jedva da e pokriti od i koje druge. Prije nekoliko godina bio sam zamoljen da
trokove. Ove godine ak ni plantaa s iznimno lijepim voem poaljem med skupljen u citrusovom vonjaku i jaja koja su
ne moe oekivati zaradu veu od pet centi po funti. Voar koji
* Odbaeno voe prodaje se u pola cijene privatnoj kompaniji i od njega
proizvede voe neto nie kvalitete ostat e na nuli.
se rade sokovi.
89
Masanobu Fukuoka
snijele kokoi na planini u jednu trgovinu prirodne hrane u
Tokyu. Kada sam otkrio da te proizvode trgovac prodaje po
KOMERCIJALNA AGRIKULTURA E PROPASTI
ekstravagantnoj cijeni, razbijcsnio sam se. Z n a o sam da bi
trgovac, koji na takav nain iskoritava muterije, isto tako
pomijeao moju riu s nekom drugom da dobije na teini, i
Kad se prvi put pojavio, suprotstavio sam se konceptu
ponudio je kupcu po nepotenoj cijeni.
komercijalne agrikulture jer ona u Japanu za poljodjelca nije
Smjesta sam toj trgovini obustavio sve isporuke. Ako se profitabilna. Trgovako je pravilo da se poetna cijena artikla
za prirodnu h r a n u plaa visoka cijena, znai da trgovac koji se puta u promet mijenja u novu, prodajnu cijenu. No u
ostvaruje izniman profit. Ako je prirodna hrana skupa, pret japanskoj poljoprivredi to nije tako. Gnojivo, stona hrana,
vara se u luksuznu robu, dostupnu samo bogatim ljudima. oprema i kemikalije nabavljaju se po cijenama stranog trita,
te nitko ne moe rei koja e biti stvarna cijena kad se ti uvezeni
elimo li da prirodna hrana postane iroko popularna, proizvodi stave u upotrebu. To potpuno ovisi o trgovcima. Uz
ona mora svakome biti dostupna. Kad bi potroai samo shvatili
isto tako utvrene prodajne cijene, seljakov je prihod stavljen
da niske cijene ne znae da hrana nije prirodna, svi bi poeli
pozitivno razmiljati. na milost i nemilost sila koje su izvan njegove kontrole.
Openito, komercijalna poljoprivreda nestabilan je poth
vat. Seljak bi proao mnogo bolje kad bi uzgajao hranu koja mu
treba, ne mislei pritom na zaradu. Stavite zrno rie u zemlju i
ono e dati vie od tisuu zrna. Jedan red repe dat e vam
dovoljno kisele repe za cijelu zimu. Slijedile li ovakav tijek misli
imat ete dovoljno hrane, i previe, bez naprezanja. Ali ako se
umjesto toga odluite za pravljenje novca, ukrcali ste se na vlak
profita, koji vas vozi sve dalje i dalje.
U posljednje vrijeme razmiljao sam o bijelim leghornima.
Kako oplemenjena pasmina bijelih leghorna nese jaja vie od
200 dana godinje, uzgoj radi profita smatra se unosnim biz
nisom. Kad se uzgajaju komercijalno, ove su kokoi zatvorene
u dugim redovima malih kaveza, nalik zatvorskim elijama i
doivotno im je zabranjeno dotaknuti nogama zemlju. Bolest
je uobiajena pojava, pa su kokoi napumpane antibiolicima i
hranjene propisanom dijetom od vitamina i hormona.
Reeno je da lokalne kokoi koje su ljudi drali od iskona,
smei i crni shamo i ehabo, imaju upola manji kapacitet nesenja
jaja. Rezultat je ove tvrdnje da su te ptice gotovo iezle iz
Japana. Ja sam pustio dvije takve kokoi i jednog pijevca da
slobodno tre po planini, i nakon jedne godine bilo ih je
dvadeset i etiri. Dok se inilo da je sneseno svega nekoliko
90
91
jaja, lokalna perad bila je zaposlena oko podizanja svojih pilia. zna rukovati raunaljkom. Takvog ovjeka drugi smatraju
Istina je d a j e prve godine leghorn djelotvornija u nesenju jaja budalom, a sav njegov profit posisaju politiari i trgovci.
od domaih kokoi, ali se nakon jedne godine iscrpi, dok se U stara vremena postojali su ratnici, seljaci, obrtnici i
shamo pretvorila u deset zdravih pilia koji trkaraju uokolo
trgovci. Za poljodjelstvo se govorilo da je blie izvoru stvari
ispod voaka.
nego trgovina ili obrt, i seljaka su nazivali "peharnik bogova".
On se uvijek znao nekako snai i uvijek je imao dovoljno hrane.
Meutim, sada je u prvom planu stjecanje novca. Uzgajaju
se ullrapomodni proizvodi, poput groa, rajica i lubenica.
Cvijee i voe proizvodi se izvansezonski u staklenicima. Riba
se hrani i stoka se uzgaja, jer je profit visok.
Ovaj uzorak jasno pokazuje to se dogaa kad se poljod-
jelac ukrca na brod ekonomije. Tokovi cijena su divlji. Postoji
profit, ali i gubici.
Nuspojava je neizbjena. Japanska poljoprivreda izgubila
je smjer i postala nestabilna. Zastranila je u temeljnim naelima
Pripreme za dnevni posao poljodjelstva i postala biznis.
Nadalje, bijeli leghorni dobro nesu zato to su uzgojeni na

umjetno obogaenoj hrani, uvezenoj iz stranih zemalja, koja se
mora kupili. Domaa perad eprka uokolo i sama se hrani
ovdanjim sjemenjem i kukcima te nese izvrsna prirodna jaja.
Ako mislite da komercijalno povre pripada prirodi, eka
vas veliko iznenaenje. To je povre vodenasta kemijska
smjesa nitrogena, fosfata i potae kojoj je sjeme neto malo
pomoglo. Ba mu je takav i okus. Ni komercijalna kokoja jaja
(moete ih nazvati jajima ako ba hoete) nisu nita drugo nego
mjeavina sintetike hrane, kemikalija i hormona. To nije
proizvod prirode, nego ljudskom rukom stvorena sinletika u
obliku jajeta. Poljodjelca, koji proizvodi takvo povre i jaja, ja
nazivam rukotvorcem.
Ako, dakle, smjerate rukotvorstvu, morat ele nainiti

vrlo matovit proraun elite li stei profit. Budui da komer
cijalni farmer nita ne zarauje, on je poput prodavaa koji ne
(
)2 93
Masanobu Fukuoka
zrake nisu se mogle probili kroz vinilni i stakleni prekriva

ISTRAIVANJE - ZA IJE DOBRO? ispod kojeg su rasle biljke.
Preusmjerio je svoja istraivanja na sustav rasvjete u stak
lenicima. Temeljno je pitanje trebaju li ljudi zimi uope jesti
Kad sam zapoeo neposredno sijanje rie i ozimog ita,
planirao sam obaviti etvu srpom, pa sam mislio da bi bilo patlidane i krastavce. Jedini razlog zato se uzgajaju zimi jest
prikladnije stavljati sjeme u pravilne redove. Nakon mnogih skupa prodaja. Netko pronae nain da ih uzgoji, a kad se
pokuaja, prtljajui kao amater, nainio sam runo izraeni alat nakon nekog vremena uspostavi da to povre nema nikakvu
za sjetvu. Pomislivi da bi takvo orue moglo biti od praktine hranjivu vrijednost, tehniar trai nain da sprijei taj gubitak.
koristi i drugim poljodjelcima, odnio sam ga jednom ovjeku iz Kako se smatra da je problem u sustavu rasvjete, on poinje
ispitne stanice. Rekao mi je da se, budui da ivimo u doba istraivati zrake svjetlosti. Misli da e sve biti u redu ako u
velike mehanizacije, ne moe zamarati mojom "novotarijom". stakleniku proizvede patlidan koji sadri vitamine. Reeno mi
je da su neki tehniari sav svoj ivot posvetili takvoj vrsti
Zatim sam otiao do proizvoaa poljoprivredne opreme.
istraivanja.
Reeno mi je da se takva jednostavna naprava, bez obzira
koliko je truda u nju uloeno, ne moe prodavati po cijeni veoj Naravno, kako su u proizvodnju tog patlidana uloena
od 3,50 dolara po k o m a d u . "Kad bismo nainili takvu velika sredstva i napori, i kako je utvreno da on ima veliku
napravicu, poljodjelci bi mogli poeti misliti da im ne trebaju hranjivu vrijednost, cijena mu rasle, i on se dobro prodaje. "Ako
traktori koje prodajemo za tisue dolara." je profitabilno, i moe to prodati, ne ini nita loe". Proizvodi
uzgojeni neprirodnim nainom zadovoljavaju prolaznu udnju,
Rekao mi je da je ideja dananjice da se strojevi za sjetvu ali slabe ljudsko tijelo i mijenjaju njegovu kemiju, tako da ono
rie izume brzo, prodaju navrat-nanos u najkraem moguem postaje ovisno o takvoj hrani. Kad se to dogodi, vitaminski
roku, a onda se dode s neim novim. Umjesto malih traktora, dodaci i medicina postaju neophodni. Takva situacija samo
oni su htjeli uvesti vee modele, pa su moj izum doivjeli kao stvara tekoe poljodjelcima i patnju potroaima.
korak natrag. Da bi se ispunili zahtjevi vremena, sredstva se
ulau u daljnja uzaludna istraivanja, a moj patent i dan-danas
lei na polici.
Isto je s gnojivima i kemikalijama. Umjesto da se prije

svega misli na poljodjelca, naglasak je na razvijanju neeg
novog, bilo ega, samo da bi se stvorio novac. Poto napuste
svoja radna mjesta u ispitnim stanicama, tehniari odlaze radili
ravno u veliku kemijsku kompaniju.
Nedavno mi je gospodin Asada, tehniki slubenik u Min
istarstvu poljoprivrede i umarstva, ispriao zanimljivu priu.
Povre uzgojeno u staklenicima iznimno je bezukusno. Doz-
navi da patlidani koji se zimi otpremaju nemaju vitamina, a
krastavci okusa, istraio je stvar i pronaao razlog: suneve
95
94
biti upotrijebljeno kao lijek.

TO JE LJUDSKA HRANA ?
Kad sakupite i pojedete sedam proljetnih trava,* va duh
postaje plemenit.A kad pojedete izdanke paprati, pujanika i
Neki je dan k meni svratio TV- novinar i zamolio me da rusomae, postat e t e smireni. N e m a niega boljeg od
kaem neto o okusu prirodne hrane. Razgovarali smo, a onda rusomae za stiavanje uznemirenih osjeaja. Kau da e se
sam zatraio da usporedi jaja koja su snijcle kokoi tamo dolje djeca ako jedu rusomau, vrbine pupoljke ili kukce koji ive u
u kokoinjcu s onima koje su snijele kokoi koje slobodno tre drveu izlijeiti od napadaja bijesa vritanja. Daikon (japanska
po vonjaku. Otkrio je da su umanjci u jajima s tipine rotkva) potjee od biljke zvane nauma (rusomaa), a rije
peradarske larme mekani i vodenasti, a boja im je blijedouta. nazuna u vezi je s rijeju nagomu, koja znai "biti smekan".
umanjci u jajima kokoi koje su ivjele na planini bili su, kako Daikon je "biljka koja omekava raspoloenje".
je primijetio, vrsti i gipki, jarkonaranasle boje. Kad je starac
Medu divljom hranom kukci se esto previde. Tijekom
koji vodi sushi-restoran u gradu kuao jedno od tih prirodnih
rata, dok sam radio u istraivakom centru, dodijeljeno mi je
jaja, rekao je da je to "pravo jaje", kao u dobra stara vremena,
da odredim koji se kukci Jugoistone Azije mogu jesti.
i razveselio se kao da je to neko dragocjeno blago.
Istraujui tu materiju, iznenadio sam se kad sam otkrio da su
Spomenuti je reporter primijetio da gore, u vonjaku skoro svi jestivi.
mandarina, medu korovom i djetelinom raste mnogo raznog
Na primjer, nitko ne bi pomislio da ui i buhe mogu biti
povra. Repa, iak, krastavci i tikve, kikiriki, mrkva, jestive
od ikakve koristi, ali ui samljevene i pojedene s ozimim itom
krizanteme, krumpir, luk, lisnata goruica, kupus, nekoliko
lijee epilepsiju, a buhe su lijek protiv ozeblina. Sve larve
vrsta graha i mnoge druge trave i povre rastu zajedno. Pitao
kukaca prilino su jestive, ali moraju biti ive. Listajui stare
me ima li to povre, uzgajano na poludivlji nain, bolji okus od
tekstove, naao sam prie o "delikatesama" spravljenim od crva
onog koje je raslo u kunom vrtu ili, uz dodatak kemijskih
s okunice, a za okus dobro poznatog svilca reeno je da je
gnojiva, na poljima. Kada smo usporedili, okus je bio sasvim
neusporedivo izvrstan. ak i leptiri, kad im stresete prah s krila,
drukiji i sloili smo se d a j e okus "divljeg" povra bogatiji.
vrlo su ukusni.
Rekao sam mu da se povru uzgajanom na pripremljenom
Dakle, bilo sa stanovita okusa ili sa stanovita zdravlja,
polju i uz upotrebu kemijskih gnojiva, dodaje nitrogen, fosfati
mnoge stvari koje ljudi smatraju odvratnima zapravo su
i kalijev karbonat. A, kada raste zajedno s prirodnim biljnim
prilino ukusne i zdrave za ljudsko tijelo.
pokrivaem na tlu koje je p r i r o d n o bogato organskom
materijom, hranjive tvari u njemu postaju uravnoteenije. Povre koje je bioloki najblie svojim divljim precima
Velika raznovrsnost korova i trava znai da su povru dostupne najboljeg je okusa i najvie hranjive vrijednosti. Na primjer, u
razliite bitne hranjive tvari i mikrotvari. Bilje koje raste u porodici ljiljana (koja ukljuuje biljku nira, enjak, kineski
takvom uravnoteenom tlu ima mnogo suptilniji okus. Jestive poriluk, zeleni luk, biserni luk i glavati\uk)nira i kineski poriluk
trave i divlje povre, planinsko i livadsko bilje imaju visoku najhranjiviji su, dobri za biljnu medicinu i prikladni za
hranjivu vrijednost, a koriste se i u medicini. Hrana i medicina spravljanje tonika koji poboljava ope zdravstveno stanje. Za
nisu dva razliita pojma; o n e su lice i nalije jednog tijela.
Kemijski uzgojeno povre moe se jesti kao hrana, ali ne moe * Poloarka, rusomaa, divlja repa, pamuna trava {Erioj'omm
laiifolim), mi.jakinja, divlja rotkvica i pelinja kopriva.
96 97
Masanobu Fukuoka
vedmu Ijud, meduum, sorte koje su udomaenije, kao zeleni i

po zdravlje.
glavat, uk imaju najbolji okus. Iz nekog razloga s u v ^ n
ljudi vole okus povra koje se udaljilo od svojeg divljeg st'nj Rei da je izbor hrane naprosto stvar ukusa, zavaravanje
je jer neprirodna ili egzotina prehrana stvara tekoe i poljod
jelcima i ribarima. ini mi se da, oni moraju to su neije elje
vee, vie raditi da ih zadovolje. Neke ribe,poput popularne
tune ili gola, moraju se loviti u dalekim vodama, a sardina,
arbun, iverak i dru^e male ribe mogu se obilno naloviti u
Unutranjem moru. Sto se hranjivosli lie, stvorenja koja ive
u rijekama sa svjeom vodom i u potocima, poput arana,
jezerskih pueva, slatkovodnih rakova i slino, zdravija su od
onih iz slane vode. Po kvaliteti slijedi morska riba iz plitkih
voda, a najnezdravija je riba iz dubokih i dalekih mora. Hrana
koja se nalazi u blizini najbolja je za ovjeka, a ona za koju se
mora muiti d a j e dosegne, najmanje je korisna.
To e rei da sve ide dobro ako prihvatimo ono to je
nadohvat ruke. Kad bi seljaci koji ive u ovom selu jeli samo
onu hranu koja se moe uzgojiti ili sakupiti ovdje, ne bi bilo
greke. Na posljetku bi se shvatilo, kao to je to shvatila grupa
mladih ljudi koji ive u kolibama gore u vonjaku, daje najjed
nostavnije jesti smeu riu i neoljuteni jeam, proso i heljdu,
sa sezonskim biljkama i poludivljim povrem. Tako bi se na
kraju dolo do najbolje hrane, koja ima okus i dobra je za tijelo.
Na ovom dijelu tla rasle goruica i divlja repa Ako se s polja od 1000 m , poput ovog ovdje, moe dobiti
600 kg rie i 600 kg ozimog ila, takvo e polje prehraniti pet
Slino je i sa sklonou prema okusu ivotinjske hrane.
do deset ljudi, a svaki e od njih uloiti u prosjeku manje od
Divlje su ptice mnogo zdravije za jelo od domae peradi, pilia 2
jednog sata rada dnevno. Od 1000 m moe ivjeti samo jedna
i pataka, a ipak se smatra da perad koja se uzgaja u okolini
osoba ako se polje pretvori u panjak, ili ako se itom hrani
potpuno drukijoj od svojih prirodnih stanita, ima dobar okus
stoka. Meso postaje luksuzna hrana kad njegova proizvodnja
i prodaje se po visokim cijenama. Kozje je mlijeko hranjivije
zahtijeva zemlju koja moe osigurati hranu za neposrednu
od kravljeg, ali za kravljim je potranja vea.
ljudsku konzumaciju.*
Hrana koja je daleko od svojega divljeg stanja, kao i ona
koja se uzgaja kemijski ili u p o t p u n o umjetnoj okolini, naruava
kemijsku ravnoteu tijela. Stoje neije tijelo neuravnoteenije, * Makar se veina mesa u Sjevernoj Americi i Europi proizvodi preh
ranom stoke uzgojenim biljem, kao to je penica, jeam, kukuruz i
to vie udi za neprirodnom hranom. Takva je situacija opasna
soja, postoje i velika podruja koja se najbolje koriste kao panjaci i
sjenokoe. U Japanu nema takve zemlje i skoro se sve meso uvozi.
98
99
Masanobu Fukuoka
To jc jasno i definitivno prikazano. Svatko bi morao oz

biljno razmisliti o tome koliko tekoa uzrokuje kad sebi priuti MILOSRDNA SMRT ZA JEAM
hranu ija je proizvodnja tako skupa.
Meso i ostala uvezena hrana jest luksuz zato to zahtijeva Prije 40 godina, kao rezultat pojaanog politikog
vie energije i sredstava od tradicionalnog povra i ita koje se neprijateljstva izmeu SAD-a i J a p a n a , uvoz penice iz
proizvodi lokalno. Iz toga slijedi da ljudi koji se ogranie na Amerike bio je onemoguen. Kroz cijelu zemlju rairio se
jednostavnu domau ishranu trebaju manje rada i koriste pokret domaeg uzgoja penice. Amerike sorte koje su bile u
manje zemlje od onih koji ele "raskonu" ishranu. upotrebi zahtijevaju dugu sezonu rasta, pa zrno konano sazre
Ako ljudi nastave jesti meso i uvoznu hranu, u roku od 10 usred sezone kia. I poto se seljak toliko namuio s uzgojem,
godina Japan e sigurno zapasti u prehrambenu krizu. Za esto se dogaalo da urod istrune tijekom etve. Ispostavilo se
trideset godina pojavit e se velike nestaice. Odnekud je da su te sorte vrlo nepouzdane i osjetljive na bolest, pa seljaci
iskrsnula apsurdna ideja da prelazak s rie na kruh ukazuje na nisu vie htjeli uzgajali penicu. Kad se ta penica mljela i prila
poboljanje svakodnevnog standarda Japanaca. Zapravo nije na tradicionalni nain, imala je tako straan okus da se nije
tako. Smea ria i povre moe se initi grubom hranom ali, to mogla jesti.
se tie hranjivosti, to je najfinija ishrana, koja ljudima Tradicionalne sorte japanske rai i jema mogu se eti u
omoguuje jednostavan i prirodan ivot. svibnju, prije kine sezone, pa su te kulture, u usporedbi s
Ako nam se dogodi prehrambena kriza, njen uzrok ne e penicom, sigurnije. No vlada je ipak silila seljake da uzgajaju
biti n e d o s t a t n o s t p r o d u k t i v n e moi p r i r o d e , n e g o penicu. Svi su se smijali i govorili da nema niega goreg od
ekstravagantnost ljudskih elja. uzgajanja penice, ali su se ipak strpljivo priklonili vladinoj
politici.
Nakon rata amerika se penica ponovno poela uvoziti
u velikim koliinama, uzrokujui pad cijena penice uzgojene
u Japanu. To je bio jo jedan od mnogih dobrih razloga da se
prestane s uzgojem. "Okanite se penice, okanite se penice!"
- bio je slogan koji su diljem zemlje propagirali vladini pol
joprivredni voe, i seljaci su je se spremno okanili. Istodobno,
zbog niske cijene uvezene penice, vlada je nagovarala seljake
da prestanu uzgajati i tradicionalne ozime usjeve rai i jema.
Ta se politika nastavila i japanska su polja ostajala zimi
neobraena.
Prije nekih desetak godina bio sam izabran za predstav

nika oblasti Ehime u televizijskom natjeaju za "Izuzetnog
poljodjelca godine". Tada me jedan od lanova komisije
zapitao: "Gospodine Fukuoka, zato se ne okanite uzgoja rai
i jema?" Odgovorio sam: "Ra i jeam lako se uzgajaju, a kad
100
101
Masanobu Fukuoka
se uzgoje u plodorcdu s riom, moemo proizvesti najvei broj

kalorija na japanskim poljima. Zato ih se ne u okaniti."
Jasno mije stavljeno na znanje da nitko tko se tvrdoglavo
protivi volji Ministarstva poljoprivrede ne moe biti proglaen
izuzetnim poljodjelcem, pa sam rekao: "Ako je to razlog koji
nekog spreava da mi urui nagradu, onda je bolje da odem bez
nje." Jedan od lanova komisije kasnije mi je rekao: "Kad bih
napustio sveuilite i poeo se baviti poljodjelstvom, vjerojatno
bih radio kao i vi. Uzgajao bih riu ljeti, a jeam i ra zimi, svake
godine, kao prije rata."
Nedugo poslije te epizode pojavio sam se u TV-programu
kao sudionik u diskusiji s raznim sveuilinim profesorima, i
tada su me opet upitali: "Zalo ne odustanete od uzgoja rai i
A sada se ponovno pojavila zabrinutost zbog nestaice
jema?" Jo sam jednom ustvrdio, vrlo jasno, da postoji naj
hrane. Ponovno se zagovara samodostatnost uzgoja rai i
manje tucet razloga, a svaki je od njih sam po sebi dovoljan da
jema. Kau ak da e biti i novane potpore. Ali nije dovoljno
ne odustanem. U l o j e vrijeme slogan koji je pozivao na odus
nekoliko godina uzgajali tradicionalno ozimo ito pa ga onda
tajanje od ozimog ita zagovarao "milosrdnu smrt". To jest,
opet napustiti. Mora se uspostaviti vrsta poljoprivredna
praksa uzgoja ozimog ita i rie trebala bi tiho izumrijeti. Ali
politika. Budui da Ministarstvo poljoprivrede ponajprije
"milosrdna smrt" preblag je termin: Ministarstvo poljoprivrede
nema jasnu ideju o tome to bi se trebalo uzgajati i budui da
zapravo je htjelo da ta praksa zavri u grabi. Kad mije poslalo
ne razumije vezu izmeu onog to raste u poljima i ljudske
jasno daje glavna svrha tog programa promoviranje brzog kraja
ishrane, dosljedna agrikulturna politika ostaje neostvariva.
uzgoja ozimog ita, koje bi, da tako kaem, ostalo leati mrtvo
pokraj puta, eksplodirao sam od bijesa. Kad bi osoblje Ministarstva otilo na planine i livade, kad
bi sakupili sedam proljetnih trava i sedam jesenskih* i kuali
Prije 40 godina zvali su nas da uzgajamo penicu, da
ih, nauili bi to je izvor ljudske prehrane. Kad bi nastavili
uzgajamo strano ito, da uzgajamo beskorisni i nemogui urod.
istraivanja, uvidjeli bi da se sasvim dobro moe ivjeti od
Zatim nam je bilo reeno da japanske sorte nemaju tako visoku
tradicionalnih domaih usjeva, poput rie, jema, rai, heljde i
prehrambenu vrijednost kao ameriko ilo, pa su seljaci sa
povra, i mogli bi jednostavno odluiti da je to sve to japanska
aljenjem odustali od uzgoja tradicionalnih itarica. Kako je
poljoprivreda treba uzgajati. Kad bi to bilo sve to bi poljodjelci
ivotni standard naglo porastao, reeno je da treba jesti meso,
trebali uzgajati, poljodjelstvo bi postalo vrlo lako.
jaja, piti mlijeko i da umjesto rie treba jesti kruh. Kukuruz,
soja i penica poeli su se uvozili u sve veim koliinama. Sve do sada su suvremeni ekonomisti razmiljali kako je
Amerika penica bila je jeftina, pa je uzgoj domae rie i jema samodostatno poljodjelstvo malih razmjera pogreno, kako je
naputen. Japanska poljoprivreda uvela je mjere koje su
* Kineski zvoni, kudzu (Pueraria lobaia), konopljua {Eupatorhun
prisilile seljake da prihvate honorarna zaposlenja u gradu da bi
perj'olialum), valerianacea, Lespedezajaponica, karanfil (Diantlms) i
mogli kupovali urod za koji im je reeno da ga ne uzgajaju.
japanska pampas irava (Cortuderia).
103
102
Masanobu Fukuoka
to primitivna vrst poljoprivrede, koju bi trebalo to prije

eliminirati. Reeno je da se svako polje mora proiriti radi JEDNOSTAVNO SLUITE PRIRODU I SVE JE U
prelaska na poljoprivredu velikih razmjera u amerikom stilu. REDU
Taj nain razmiljanja ne tie se samo poljoprivrede - razvoj u
svim podrujima kree se u tom pravcu.
Ekstravagantnost elja temeljni je uzrok koji je doveo
Cilj je da svega nekoliko ljudi ostane u poljodjelstvu.
svijet u sadanju nepriliku.
Poljoprivredni autoriteti kau da manji broj ljudi, koristei
veliku modernu mehanizaciju, moe postii vee prinose na Radije brzo nego polako, radije vie nego manje - taj
istoj povrini. To se smatra napretkom poljoprivede. Nakon munjeviti "razvoj" n e p o s r e d n o je povezan s prijeteim
rata 70-80 posto Japanaca bili su seljaci. Taj je broj brzo spao drutvenim kolapsom. Jedino emu je on posluio jest od
na 50 posto, pa na 30 posto, 20 posto, i sada iznosi oko 14 posto. vajanje ovjeka od prirode. ovjeanstvo mora prestati eznuti
Namjera je Ministarstva dosegnuti razinu Europe i Amerike - za materijalnim posjedovanjem i uspjehom pojedinca, te se
da manje od 10 posto ljudi ostane na zemlji, a ostali da se okrenuti duhovnoj spoznaji.
odgovore od zemljoradnje.
Poljoprivreda mora zamijeniti glomazne mehanike
Po mom miljenju, bilo bi idealno da se 100 posto ljudi operacije malim posjedima koji su usmjereni samo na ivot kao
bavi poljodjelstvom. U Japanu imamo samo 1000 m obradive takav. Materijalnom ivotu i ishrani mora se dati jednostavno
2
zemlje po osobi. Ako bi se svakoj osobi dalo 1000 m , to jest mjesto. Ako se to uini, rad postaje ugodan, a duhovni prostor
pola hektara po peterolanoj obitelji, bilo bi to vie nego za disanje postaje bogat.
dovoljno da se obitelj prehrani preko cijele godine. Ako bi se
to poljodjelac vie poveava opseg svojih operacija, to
prakticiralo p r i r o d n o poljodjelstvo, poljodjelac bi imao
njegovo tijelo i duh postaju sve rastreseniji i on se sve vie
dovoljno vremena za odmor i drutvene aktivnosti u seoskoj
udaljuje od d u h o v n o zadovoljavajueg ivota. ivot na
zajednici. Mislim da je to najizravniji put prema tomu da ova
malenom posjedu moe se initi primitivnim, ali ivei takav
drava postane sretna, ugodna zemlja.
ivot postajemo sposobni spoznati Veliki Put. Vjerujem da e
se onome tko duboko potuje svoje susjedstvo i svakodnevni
svijet u kojem ivi otkriti najvei od svih svjetova.
Pri kraju godine poljodjelac iz davnih vremena koji nije
imao vie od j e d n o g jutra zemlje, mogao jeolii u brda i tijekom
sijenja, veljae i oujka loviti zeeve. Iako su ga zvali
siromanim seljakom, ipak je sebi mogao priutiti tu slobodu.
Novogodinji praznici trajali su oko tri mjeseca. Postupno su
se smanjili na dva mjeseca, mjesec dana, i sada je Nova godina
trodnevni blagdan.
Skraivanje novogodinjih praznika pokazuje kako je pol
jodjelac postao prezaposlen i kako je izgubio svoju psihofiziku
lakou i udobnost postojanja. Uz modernu poljoprivredu pol-
104 105
Masanobu Fukuoka
jodjelac nema vremena napisati pjesmu ili skladati melodiju. ljudi jeli da bi ivjeli i to god mislili da moraju jesti da bi ivjeli,
nije nita drugo nego neto to su umislili. Svijet je tako ureen
Neki dan, dok sam istio mali seoski hram, iznenadio sam da ljudi ne bi imali razloga oekivati glad ako bi se oslobodili
se primijetivi da na zidu vise nekakve ploice. Obrisavi svoje volje i pustili prirodu da ih vodi.
prainu i zagledavi se u mutna, izblijedjela slova, uspio sam
proitati na desetke haiku pjesama. ak i u tako malenom selu
poput ovog, dvadeset ili trideset ljudi sastavilo je haiku pjesme
i ponudilo ih kao zavjetni dar. To pokazuje koliko su ljudi
nekada imali slobodnog vremena. Neki od tih stihova mora da
su stari nekoliko stotina godina. Ljudi koji su ih lako davno
napisali vjerojatno su bili siromani seljaci, ali su ipak imali
dovoljno slobodnog vremena da se i lime bave.
Danas nitko u selu nema vremena za pisanje poezije.

Tijekom hladnih zimskih mjeseci svega nekoliko seljaka nade
vremena da se iulja na dan ili dva u lov na zeeve. U eventual
noj dokolici televizor je sredite pozornosti i izostaju jednos
tavne razbibrige koje su obogaivale svakodnevni ivot seljaka.
Na to mislim kada kaem da je poljodjelstvo poslalo duhovno
Poliodjelac koji se bavi modernom poljoprivredom nema vremena da
bijedno i slabo, jer se brine samo za materijalni razvoj. napise pjesmu ili sklada melodiju
Lao-Tzu, laoisliki mudrac, kae da se cjelovit i pristojan
Jednostavno, ivjeti ovdje i sada - to je istinski temelj
ivot moe proivjeti u malenu selu. Bodhidharma, utemeljitelj
zena, proveo je devet godina ivei u peini. Briga oko stjecanja ljudskog ivota. Kad naivno scijentistiko znanje postane
novca, te oko irenja, razvoja i uzgajanja profitabilnih usjeva, temelj ivota, ljudi poinju ivjeti kao da ovise iskljuivo o
kao i njihova olpremanja nije put poljodjelca. Bili ovdje, brinuti krobu, mastima i bjelanevinama, a biljke o duiku, fosfatima
se za malo polje, raspolagali slobodom i bogatstvom svakoga i potai.
dana - to je morao bili izvorni put poljodjelstva. A znanstvenici, ma koliko istraivali prirodu, ma kako
Raspoloviti iskustvo i nazvati jednu stranu fizikom, a daleko ili u istraivanjima, na koncu mogu samo shvatiti kako
drugu duhovnom uskogrudno je i zbunjujue. Ljudi ne ive je ona savrena i zapravo tajnovita. Iluzija je vjerovali da se
ovisei o hrani. U krajnjem sluaju, mi i ne moemo znati to istraivanjem i izumima moe stvoriti neto bolje od prirode.
je hrana. Bilo bi bolje kada bi ljudi prestali uope misliti o hrani. Mislim da je jedina posljedica ljudskih naprezanja na koncu ta
U skladu s tim, bilo bi dobro kad bi se ljudi prestali zamarati da spoznaju ono to bi se moglo nazvati ogromnom nesh-
otkrivanjem "istinskog smisla ivota". Nikad ne moemo znati vatljivou prirode.
odgovore na velika duhovna pitanja. Rodili smo se i ivimo na A to se poljodjelskog rada tie, vrijedi: sluite prirodu i
Zemlji da bismo se neposredno suoili s realnou ivljenja. sve e biti dobro. Poljodjelstvo je nekad bilo sveti posao. Kad
se ovjeanstvo udaljilo od tog ideala, uzdignula se moderna
ivljenje nije nita vie nego rezultat roenja. to god
107
106
Masanobu Fukuoka
komercijalna poljoprivreda. Kad je seljak poeo uzgajati biljke

da bi stekao novac, zaboravio je stvarna naela poljodjelstva. RAZLIITE KOLE PRIRODNOG POLJO
Naravno da i trgovac ima svoju ulogu u drutvu, ali DJELSTVA
glorifikacija trgovakih aktivnosti odvlai ljude od spoznaje
istinskog izvora ivota. Poljodjelstvo, kao zanimanje koje je
unutar prirode, lei blizu tog izvora. Mnogi su poljodjelci Ne volim osobito rije "rad". Ljudska su bia jedine
nesvjesni prirode ak i kad ive i rade u prirodnom okruenju, ivotinje koje moraju raditi, i mislim da je to najsmjenija
a poljodjelstvo upravo prua mnoge mogunosti za razvoj te pojava na svijetu. Ostale ivotinje ive ivei, ljudi rade kao
svijesti. ludi, mislei da lako moraju da bi preivjeli. Stoje posao tei,
to je izazov vei, to ga smatraju udesnijim. Bilo bi dobro
"Hoe li jesen donijeti vjetar ili kiu, ne mogu znati, ali okaniti se takva naina razmiljanja i ivjeti laganim, udobnim
danas u raditi na poljima." To su rijei jedne stare seoske ivotom, s obiljem slobodnog vremena. Mislim da mora bili
pjesme. O n e izraavaju istinu poljodjelstva kao nain ivota. divan nain ivota tropskih ivotinja, koje ujutro i uveer izlaze
Bez obzira na to kakva e etva ispasti, hoe li ili ne e biti da vide ima li togod za jelo, a poslijepodne se dobro naspavaju.
dovoljno hrane, u jednostavnom sijanju sjemena i njenoj brizi
za biljku pod vodstvom prirode lei radost. Za ljudska bia tako jednostavan ivot bio bi mogu ako
bi ovjek radio za neposredno zadovoljenje svojih dnevnih
potreba. U takvu ivotu rad nije rad na kakav ljudi openito
pomiljaju, nego naprosto obavljanje onog to se obaviti mora.
Moj je cilj pokrenuti stvari u tom pravcu. Takoer je to
cilj sedmero-osmero mladih ljudi koji ive u komuni u kolibama
na planini i pomau mi u obavljanju poljodjelskih dunosti. Ti
mladi ljudi ele postati poljodjelci, uspostaviti nova sela i zajed
nice, i dati ansu takvom nainu ivota. Na moj posjed dolaze
nauiti praktine vjetine poljodjelstva, koje e im trebati da
ostvare taj plan.
U posljednje se vrijeme u Japanu razvilo nekoliko
komuna. Moete ih nazvati okupljalitima hipija, no naziv nije
bitan. Zbog zajednikog ivota i rada, zbog nalaenja puta koji
vodi natrag prirodi, one su model za "novog poljodjelca". O n e
razumiju da postati vrsto ukorijenjen znai ivjeti od prinosa
s vlastite zemlje. Zajednica koja ne moe proizvoditi vlastitu
hranu ne e dugo trajati.
Mnogi od tih mladih ljudi putuju u Indiju ili u selo Gandhi
u Francuskoj, provode neko vrijeme u kibutzu u Izraelu ili
posjeuju k o m u n e u planinama i pustinjama amerikog
108
109
Z a p a d a . N e k i , poput g r u p e na otoku Suvvanose u

To je bio sustav koji je isticao temeljnu vanost komposta
junojapanskom o t o n o m lancu Tokara, iskuavaju nove
i recikliranja ljudskog i ivotinjskog izmeta. To je bio intenzivan
oblike obiteljskog ivota i doivljavaju bliskost na plemenski
nain gospodarenja, koji je ukljuivao prakticiranje plooreda,
nain. Mislim da pokret te aice ljudi vodi prema boljim
vremenima. Medu njima se prirodno poljodjelstvo sada naglo uzgoj srodnih kultura i upotrebu zelenoga gnojiva. Kako je
iri i prihvaa. Osim njih, i razne vjerske grupe poele su se prostor bio ogranien, polja nikad nisu ostajala neobraena, a
priklanjati prirodnom poljodjelstvu. U potrazi za bitnom sjetve i etve precizno su se redale. Sav organski otpad pret
prirodom ovjeka, bez obzira na koji se nain njome bavili, varao se u kompost i vraao u polja. Upotreba komposta
morate poeti s brigom za zdravlje. Put koji vodi do prave slubeno se podravala, pa su poljoprivredna istraivanja bila
svjesnosti ukljuuje neposredno proivljavanje svakoga dana i uglavnom usmjerena na organsku materiju i tehniku kompos-
cjelovitu, prirodnu hranu. Iz loga slijedi daje prirodno poljod liranja.
jelstvo najbolji poetak za mnoge. Tako je agrikultura koja je povezivala ivotinje, urod i
ljude u jedno tijelo egzistirala kao glavna struja japanskog
Ja ne pripadam nijednoj vjerskoj sekti i slobodno u bilo
poljodjelstva sve do modernih vremena. Moglo bi se rei da
S kime razmijeniti gledita. Ne marim mnogo za razlike izmeu
organsko poljodjelstvo koje se prakticira na Zapadu uzima za
kranstva, budizma, intoizma i drugih religija, ali kopka me
svoju polaznu toku ovu tradicionalnu agrikulturu Orijenta.
to moj posjed privlai ljude dubokoga religioznog uvjerenja.
Mislim da je tomu tako zato to je prirodno poljodjelstvo, za Zatim sam rekao da se metode prirodnog poljodjelstva
razliku od drugih tipova poljoprivrede, utemeljeno u Filozofiji mogu podijeliti u dvije osnovne vrsti: iroko, transcendentalno
koja nadilazi pitanja analize tla, pH-faktora i etvenih prinosa. prirodno poljodjelstvo i usko prirodno poljodjelstvo relativnog
svijeta.*
Nedavno se slubenik Parikog centra za organsko
vrtlarstvo popeo na planinu, pa smo proveli dan razgovarajui. Ako bih bio prisiljen upotrijebiti budistike termine, ta bi
Sluajui o dogaajima u Francuskoj, doznao sam da planiraju se dva naina mogla nazvati Mahayana i Hinayana.
konferenciju o organskom poljodjelstvu na internacionalnoj iroko, Mahayana prirodno poljodjelstvo iskrsava samo
razini. Pripremajui se za to, taj je Francuz obilazio organske i
od sebe kad postoji jedinstvo ovjeka i prirode. O n o se
prirodne posjede irom svijeta. Pokazao sam mu vonjak, a
prilagodava prirodi takvoj kakva jest i umu takvom kakav jest.
onda smo sjeli, uz alicu aja od divljeg pelina, i prodiskutirali
Ono proizlazi iz uvjerenja da e osobi koja se privremeno
o nekim mojim opservacijama tijekom proteklih tridesetak
oslobodi ljudske volje i dopusti prirodi da je vodi, priroda
godina.
odgovorili darujui sve. Da pribjegnem jednostavnoj analogiji:
Najprije sam rekao da se naela organskog poljodjelstva u transcendentalnom prirodnom poljodjelstvu odnos ovjeka i
koje je popularno na Z a p a d u , jedva razlikuju od naela prirode moe se usporediti s muem i enom koji su sjedinjeni
tradicionalne orijentalne agrikulture kakva se stoljeima prak u savrenom braku. Takav brak nije ni dan, ni primljen; savren
ticirala u Kini, Koreji i Japanu. Svi japanski seljaci jo su uvijek par uspostavlja se sam od sebe.
rabili taj tip poljodjelstva u razdobljima Meiji i Taisho,* sve do
kraja II. svjetskog rala. Usko prirodno poljodjelstvo, pak, prati put prirode: ono
* 1868-1926
* Svijet pojmljen intelektom.
110 111
samosvjesno pokuava, organskim ili drugim metodama,

slijediti prirodu. Poljodjelstvo se koristi da bi se dosegnuo ZBRKA OKO HRANE
zadani cilj. Makar se priroda iskreno voli i gorljivo joj se udvara,
odnos ne ide dalje od pokuaja. Moderna industrijska pol
joprivreda ezne za boanskom mudrou ne shvaajui njeno Mladi koji je tri godine ivio u jednoj od koliba na planini
znaenje, a u isto vrijeme eli iskoristiti prirodu. Neumorno rekao mi je jednoga dana: "Znate, kad ljudi kau 'prirodna
trai, a nije sposobna nai nikoga koga bi zaprosila. Uski vid hrana', vie ne znam na to misle".
prirodnog poljodjelstva kae da je za poljodjelca dobro da tlu Uistinu, izraz "prirodna hrana" svakom je dobro poznat,
dodaje organski materijal i uzgaja ivotinje, i daje to najbolji i ali nije jasno shvaeno to je zapravo prirodna hrana. Mnogi
najuinkovitiji nain da se priroda upotrijebi. Osobna mi prak osjeaju da jesti hranu koja ne sadri umjetne kemikalije i
sa govori da je to u redu, ali taj nain sam po sebi ne moe aditive znai hraniti se prirodno, dok drugi pretpostavljaju da
odrati na ivotu duh istinskog prirodnog poljodjelstva. Ta vrst je prirodna ishrana kad jede hranu koju si naao u prirodi.
uskog prirodnog poljodjelstva analogna je koli maevanja
poznatoj kao "kola jednog udarca", koja tei pobjedi vjetom, Na pitanje je li upotreba vatre i soli u kuhanju prirodna ili
ali sebesvjesnom primjenom tehnike. Moderna industrijska neprirodna odgovor moe biti dvojak. Ako je ishrana primitiv
poljoprivreda slijedi kolu dvaju udaraca, koja vjeruje da se nih ljudi, koji su jeli samo biljke i ivotinje u njihovom divljem
pobjeda moe poslii baraom tekih udaraca maem. stanju, "prirodna", onda ishranu koja koristi vatru i sol ne
moemo nazvati prirodnom. Ali ako se ustvrdi da je znanje
Cisto prirodno poljodjelstvo, u kontrastu s tim nainima, koritenja vatre i soli, steeno u iskonskim vremenima, bilo
kola je bez udarca. O n o nikamo ne ide i ne trai pobjedu. prirodna ljudska sudbina, onda je tako pripravljena hrana
Prakticirati "ne-djelatnost" jest ono to bi se poljodjelac trebao savreno prirodna. Je li hrana na koju su primijenjene ljudske
truditi da postigne. Lao Tzu je govorio o ne-aktivnoj prirodi, i tehnike spravljanja dobra ili bi se dobrom trebala smatrati samo
mislim da bi on, da je bio poljodjelac, zasigurno prakticirao hrana kakvu zateknemo u prirodi? Moe li se kultivirani urod
prirodno poljodjelstvo. Vjerujem da je Gandhijev nain - nazvati prirodnim? Gdje emo povui granicu izmeu prirod
metoda bez m e t o d e , djelovanje iz ne-pobjeujueg, ne- nog i neprirodnog?
suprotstavljajueg stanja svijesti - srodan prirodnom poljod
Moe se rei da se pojam "prirodne ishrane" pojavio u
jelstvu. Kad bude shvaeno da radost i sreu gubi onaj tko ih
Japanu s uenjem Sagena Ishizuke u razdoblju Meiji. Njegovu
pokuava posjedovati, bit prirodnog poljodjelstva bit e
su teoriju kasnije profinili i razradili Sakurazawa* i Niki. Put
ostvarena. Krajnji cilj poljodjelstva nije uzgajanje uroda, nego
Ishrane, na Zapadu poznat pod imenom makrobiotika, baziran
kultiviranje i usavravanje ljudskih bia.*
je na teoriji ne-dualnosti i yin-yang konceptu I Chinga. Budui
da to obino znai hranjenje smeom riom, "prirodna ishrana"
openito se zamilja kao hranjenje integralnim zrnjem i
povrem. Prirodna hrana, meutim, ne moe se jednostavno
* U ovom odlomku Fukuoka povlai razliku izmeu tehnika koje se
poduzimaju u svjesnom nastojanju da se dosegne neki zadani cilj i svesti na vegetarijanstvo smee rie.
tehnika koje iskrsavaju spontano, kao izraz ovjekova sklada s
prirodom, dok obavlja svoje dnevne dunosti, slobodan od dominacije
Dakle, to je ona?
voljnog intelekta.
* George Oshawa
112 113
Masanobu Fukuoka
Razlog je za svu tu zbrku to postoje dva puta ljudskog

znanja: razlikovni i ne-razlikovni.*
Ljudi openito vjeruju d a j e nepogreiva spoznaja svijeta
mogua putem samog razlikovanja. Z a t o rije "priroda",
openito izgovorena, oznaava prirodu kakvu poima razlikovni
intelekt.
Ja poriem ispraznu sliku prirode kakvu stvara ljudski um
i jasno je razdvajam od prirode same, kakvu je iskuava
nediskriminirajue razumijevanje. Ako izbriemo lanu kon
cepciju prirode, vjerujem da e korijen svjetskog nereda iez
nuti.
Na Zapadu se iz razlikujueg znanja razvila prirodna Podnevni obrok od juhe i rie s ukuhanim povrem
znanost, na Istoku se iz istog izvora razvila filozofija yina i yanga
i I Chinga. Ali scijentistiko znanje nikad ne moe dosei Kad sam dospio dotle, mladi me upitao: "Znai, vi ne
apsolutnu istinu, a filozofije, napokon, nisu nita drugo do poriete samo prirodnu znanost, nego i istone filozofije
tumaenja svijeta. Priroda, kako je shvaa znanost, unitena je bazirane na yinu i yangu i I Chingu?"
priroda; to je sablast koja ima kostur, ali nema duu. Priroda,
"Kao privremena pomagala, ili kao pokazatelji smjera,
k a k o je shvaa filozofija, teorija je stvorena ljudskom
one mogu biti shvaene kao vrijednosti", odgovorio sam mu,
spekulacijom, to je umska sablast, ali bez strukture.
"ali ne bi se smjele smatrati najviim dostignuima. Znanstvene
Nema drugog naina da se realizira ne-razlikovno znanje istine i filozofije pojmovi su relativnog svijeta, u kojem se o n e
osim neposredne intuicije, ali ljudi pokuavaju to znanje sabili istinski dre i u kojem se prepoznaje njihova vrijednost. Na
u poznate okvire, nazivajui ga "instinktom". To je zapravo primjer, za suvremenog ovjeka koji ivi u relativnom svijetu,
znanje koje dolazi iz neizrecivog izvora. Ostavite se razlikov koji naruava prirodni red i koji prijeti kolapsom vlastitom
nog uma i nadidite svijet relativnosti ako elite spoznati pravu tijelu i duhu, sustav yina i yanga moe posluiti kao prikladan
pojavnost prirode. Od poetka nema istoka i zapada, ni etiriju i efikasan pokazatelj prema ponovnom uspostavljanju reda.
godinjih doba, ni yina i yanga.
Za takve se puteve moe rei da su korisne teorije koje
* O lom kontrastu govore mnogi orijentalni filozofi. Razlikovno je
pomau ljudima da ostvare saetu i jezgrovitu ishranu, dok ne
znanje derivat analitikog uma, koji nastoji organizirati iskustvo dosegnu pravu prirodnu ishranu. Ali ako shvatite da je krajnji
logikim okvirima. Fukuoka smatra da se tim procesom individua ljudski cilj nadii svijet relativnosti, da bi se igralo u carstvu
udaljuje od prirode. To je ve spomenuto "ogranieno znanstveno
slobode, tada bubanje teorije ne donosi sreu. Kad je individua
znanje i prosudba". Ne-razlikovno znanje javlja se bez svjesnog
napora individue, kad se iskustvo prihvati takvo kako jest, bez inter sposobna ui u svijet u kojem se dva aspekta yina i yanga vraaju
pretacije intelekta. Razlikovno je znanje bitno za analizu praktinih u svoje prvotno jedinstvo, misija je tih simbola zavrena."
problema u svijetu, ali Fukuoka smatra da u krajnjem sluaju ono
stvara preusku perspektivu. Mladi koji je odnedavno ovdje zapitao je: "Dakle, ako
115
114
Masanobu Fukuoka
postane prirodna osoba, moe jesti io god hoe''" Ako

oekuje blistavo svjetlo na kraju tunela, njegova tama dulje MANDALA PRIRODNE HRANE
traje. Kad vise ne eli jesti neto ukusno, moe osjetili pravi
okus svega sto jede. Lako je staviti na stol jednostavna jela
prirodne hrane, ali malobrojni su oni koji mogu istinski uivali Moja razmiljanja o prirodnoj hrani jednaka su kao i ona
u takvoj gozbi. o prirodnom poljodjelstvu. Jednako kao to se prirodno pol
jodjelstvo bavi prirodom onakvom kakva jest, to jest prirodom
kakvu poima ne-razlikovna svijest, i prirodna je ishrana takav
nain hranjenja u kojem se jela prikupljena u divljini ili uz
gojena prirodnim poljodjelstvom i riba ulovljena prirodnim
metodama stjeu bez namjerne akcije, kroz ne-razlikujuu
svijest.
M a k a r govorim o ne-namjernoj akciji i ne-metodi,
mudrost steena vremenom u svakidanjem ivotu jest, narav
no, stvar prepoznavanja. Upotreba soli i vatre u kuhanju moe
se kritizirati kao prvi korak u razdvajanju ovjeka i prirode, ali
to je naprosto prirodna mudrost koju su prihvatili primitivni
ljudi, i moralo bi se o njoj suditi kao o mudrosti koju je darovalo
nebo.
Biljke koje su evoluirale tisuama i desecima tisua godina
dijelei boravite s ljudskim biima, nisu proizvodi koje je rodila
iskljuivo razlikovna svijest poljodjelaca, i ta se hrana moe
smatrati prirodnom pojavom. Ali na brzinu promijenjene sorte
koje se nisu razvijale u prirodnim okolnostma, nego ih je razvila
agrikulturna znanost, koja se udaljila od prirode, kao i masovno
proizvedene ribe, koljke i domae ivotinje, ne pripadaju toj
kategoriji.
Poljodjelstvo, ribarstvo, uzgoj ivotinja, svakodnevna
stvarnost hrane, odjee, sklonita, duhovnog ivota - sve to
postoji - mora se sjediniti s prirodom.
Dijagrame koji slijede nacrtao sam da bih lake objasnio
prirodnu ishranu koja nadilazi znanost i filozofiju. Prvi
povezuje jela koja veina ljudi moe lako nabaviti, i ona su
vie-manje razvrstana u grupe. Drugi dijagram prikazuje
koja su jela dostupna u kojem mjesecu. Ti dijagrami tvore
116
117
mandalu* prirodne ishrane. Iz le mandale moe se vidjeti da

su izvori hrane na licu zemlje gotovo neogranieni. Ako ljudi
budu dolazili do hrane putem "ne-uma",** pa makar nita ne
znali o yinu i yangu, moi e postii savrenu prirodnu ishranu.
Ribari i poljodjelci na japanskom selu nisu osobito
zainteresirani za logiku tih dijagrama. Oni slijede prirodni
recept sabirui sezonsku hranu iz neposredne okoline.
Od ranog proljea, kad sedam trava nikne iz zemlje, pol
jodjelac moe kuali sedam okusa. Njima se pridruuju izvrsni
okusi jezerskih pueva, morskih koljki i drugih ljuskara.
Sezona zelenila poinje u oujku. Preslica, papral, divlji
pelin, pujanik i druge planinske biljke i, naravno, mlado lie
kakija i breskve, kao i izdanci planinskoga/m, sve se to moe
jesti. Njihov lagan, delikatan okus ini ih izvrsnim ako se
priprave pohane kao tempura, a mogu se koristili i kao zaini.
Na morskoj obali morsko povre poput algi noti i izvrsno je i
obilno tijekom proljetnih mjeseci.
Kad bambus pusti svoje mladice, sivi bakalar, deverika i
prugasta svinjolika riba imaju najbolji okus. Sezona cvjetanja
irisa slavi se uz vitkog crnoiga i skuu pripravljenu kaosashimi.
Zeleni graak, ozimi graak, lima grah i tava grah izvrsni su, bilo
da se jedu iz mahune ili da se kuhaju s integralnim itom, poput
smee rie, penice i jema.
Prema kraju kine sezone*** japanske su ljive ve usol

j e n e , a m a l i n e i k u p i n e mogu se sakupljati u obilnim
koliinama. Prirodno je da u to vrijeme tijelo pone udjeti za
hrskavim o k u s o m ljutike i za vodenastim voem p o p u t
japanske mumule, marelice i breskve. Plod japanske mumule
nije jedini jestivi dio biljke. Sjeme se moe samljeti u "kavu", a
* Kruni dijagram u istonoj umjetnosti i religiji koji simbolizira
cjelovitost i sveukupnost svog subjekta.
* *Budistiki termin koji opisuje slanje u kojem nema razlike izmeu

individue i "vanjskog" svijeta.
* **U veem dijelu Japana sezona kia traje od lipnja do polovice srpnja.
118
uvarak od lia jedan je od najboljih ljekovitih napitaka. Od

zrelih listova breskve i kakija spravlja se tonik za dugovjenost.
Pod sjajem arkoga ljetnog sunca jedenje lubenica i
lizanje meda u hladu velikog stabla najbolja je razbibriga.
Mnotvo ljetnog povra, poput mrkve, pinata, rotkve i kras
tavaca, sazre za berbu. Tijelo treba povre ili sezamovo ulje da
suzbije ljetnu lijenost.
Ako vam se to ini misterioznim, onda i jest misteriozno -

ozimo ilo, ponjeveno u proljee, odgovara opadajuem ljet
nom apetitu, pa se ljeti pripremaju jemeni valjuci raznih
veliina i oblika. Heljda se anje ljeti. To je iskonska divlja
biljka, koja prija u to godinje doba.
Rana je jesen sretno doba, sa sojom i malim crvenim

azuki-grahom, s mnogo voa, povra i raznoraznog utog ita
koje sazrijeva istodobno. U kolaima od prosa uiva se dok
jesenji mjesec promatra sveanosti. Kuhano zrnevlje soje slui
se zajedno s laro-krumpirima. Kad zademo u dublju jesen,
uivamo u kukuruzu, rii kuhanoj na pari zajedno s crvenim
grahom, u gljivamama isu lake i kestenima. Najvanije od svega,
ria koja je upila suneve zrake lijekom ljeta, sazrijeva u jesen.
To znai da nam je glavna hrana, koja je bogata kalorijama i
koja se moe sakupiti u velikim koliinama, osigurana za
hladne zimske mjesece.
S prvim mrazom ovjek se osjea kao da gleda u izlog

ribarnice. U to se doba moe loviti plava riba iz dubokih voda,
poput tune i gola. Zanimljivo je da japanska rotkva i lisnato
povre, koje tada raste u izobilju, idu dobro uz tu ribu.
Novogodinji jelovnik sastavljen je uglavnom od jela koja
su bila ukiseljena i usoljena za tu osobitu priliku. Slani losos,
kavijar od haringe, crvena deverika, jastog, alge i crni grah
posluuju se ve stoljeima na toj gozbi.
Iskopavanje rotkve i repe koja je bila ostavljena u zemlji
pod snjenim pokrivaem veseo je zimski doivljaj. Razliite
vrsti ita i graha koje su bile uzgajane tijekom godine, miso i
120
sos od soje temeljna su hrana koja je uvijek na dohvat ruke.

Kupus, rotkva, tikva i slatki krumpir, koji su bili uskladiteni u KULTURA HRANE
jesen, omoguuju spravljanje raznovrsnih jela u mjesecima
otre zime. Poriluk i divlja luica dobra su dopuna delikatnom
okusu ostriga i morskih krastavaca, koji se u to doba mogu Ako se postavi pitanje zato jedemo hranu, malo e tko
sakupljati. misliti dalje od injenice da je hrana nuna za ivot i rast
ljudskog tijela. Iza toga, meutim, lei dublje pitanje odnosa
ekajui proljee, moemo primijetiti izdanke podbjela i hrane i ljudskog duha. ivotinjama je dovoljno da jedu, igraju
jestive listove puzajue iglice (Geranium) kako vire iz snijega. se i spavaju. Za ljude bi takoer bilo veliko postignue kad bi
S povratkom potoarke, rusomae, mijakinje i drugih divljih mogli uivati u hrani, u jednostavnom dnevnom krugu i snu koji
trava vrt prirodnog proljetnog povra moe se obirati ispod
odmara.
kuhinjskog prozora.
Buddha je rekao: "Oblik je praznina i praznina je oblik."
Tako, hranei se skromno, sakupljajui jela koja su im u Budui da "oblik" u budistikoj terminologiji naznauje
razliitim godinjim dobima pri ruci, kuajui njihove cjelovite materiju ili stvar, on kae da su materija i um jedno te isto.
i hranjive okuse, lokalni seljaci prihvaaju ono to im priroda
Stvari imaju mnogo raznih boja, oblika i okusa, pa ljudski umovi
prua.
lete amo-tamo privueni razliitim kvalitetama stvari. Ali
Seljaci poznaju izvrsni okus hrane, ali ne mogu kuati materija i um uistinu jesu jedno.
tajnoviti okus prirode. Ne, bolje je rei da ga mogu okusiti, ali
ga ne mogu opisali rijeima.
Prirodna ishrana lei pred nogama.

Boja
U svijetu postoji sedam temeljnih boja. Ali ako se spoje,

one postaju bjelina. Proputeno kroz prizmu, bijelo svjetlo
dijeli se u sedam boja. Kad ovjek sagledava svijet "ne-umom",
boja u boji iezava. To je ne-boja. Sedam boja pojavljuje se
samo kad ih se gleda kroz sedmobojni razlikovni um. Voda trpi
bezbrojne promjene, ali voda ostaje voda. Na jednak nain,
makar se ini da svjesni um trpi promjene, izvorni nepokretni
um ne mijenja se. Kad ovjeka zavede sedam boja, njegov se
um lako poremeti. Boje listova, grana i plodova percipiraju se,
dok temelj boje ostaje nezamijeen.
To je takoer istina o hrani. U ovom svijetu postoji mnogo

prirodnih supstancija koje su pogodne za ljudsku ishranu.
Razum razlikuje ta jela i nalazi u njima dobre i loe osobine.
122 123
Masanobu Fukuoka
Ljudi tada svjesno biraju o n o to misle da moraju jesti. Taj
proces odabira prijei uvid u temelj ljudske ishrane, u ono to Suvremeni su ljudi izgubili svoj jasan instinkt i tako postali
nebo propisuje za to mjesto i to doba. nesposobni za sakupljanje sedam proljetnih trava i uivanje u
Boje prirode, poput cvjetova hortenzije lako se mijenjaju. njima. Oni lutaju u potrazi za raznovrsnim okusima. Ishrana im
Tijelo prirode stalna je promjena. Iz istog razloga, iz kojeg ga postaje neuredna, ponor izmeu onog to im se svia i onog to
se naziva beskrajnim pokretom, moe ga se smatrati i nepok im se ne svia sve je iri, instinkt sve zbunjeniji. Tada svojim
retnim pokretom. Kad je razum usmjeren na odabir hrane, jelima poinju dodavati j a k e zaine i upotrebljavati
fiksira se razumijevanje prirode i ignoriraju se transformacije komplicirane tehnike kuhanja, to jo vie produbljuje zbrku.
prirode, poput godinjih doba. Svrha prirodne ishrane nije Hrana i ljudski duh rastavljeni su.
stvoriti znalce koji mogu davati vrsta objanjenja i vjeto birati
Danas veina ljudi vie ne osjea okus rie. Integralno se
izmeu raznih jela, nego stvorili neznalice koji uzimaju hranu
zrno rafinira i prolazi kroz postupke koji u njemu ostavljaju
bez svjesnog pravljenja razlika. To nije protupirorodno.
Realizacijom "ne-uma", ne gubei se u suptilnostima oblika, samo bezukusni krob. Poliranoj rii nedostaje onaj jedinstveni
prihvaajui boju bezbojnoga kao boju, poinjemo pravu ish miomiris i okus cjelovite rie. Zato ona zahtijeva zaine,
ranu. priloge i sosove. Ljudi pogreno misle da nije vano to je
prehrambena vrijednost takve rie niska jer su tu vitaminski
dodaci i druga jela, poput mesa i ribe, koja e nadoknaditi
hranjivost.
Ukusna jela nisu ukusna sama po sebi. Jelo nije ukusno

Okus dokle ga god netko takvim ne smatra. Makar veina ljudi
smatra da je govee i pilee meso slasno, za osobu koja je iz
tjelesnih ili duhovnih razloga odluila da ga ne voli, ono je
Ljudi kau: "Ne zna kakvog je okusa hrana dok je ne odvratno.
kua." Ali ak i kad je kua, okus moe varirati, ovisno o
vremenu, okolnostima i raspoloenju. Djeca su sretna jednostavno igrajui se ili ne radei nita.
Nasuprot tome, odrastao ovjek, koji razlikuje, odluit e to
Ako zapitale znanstvenika to je bit okusa, on e ga
ga ini sretnim i kad se ti uvjeti ispune, osjeat e se zadovoljno.
p o k u a t i d e f i n i r a t i izolirajui razliite k o m p o n e n t e i
Njemu jela nee prijali zato to imaju prirodni suptilni okus, ni
odreujui omjere slatkog, kiselog, gorkog, slanog i ljutog. Ali
okus se ne moe definirali analizom, a ni vrhom jezika. Iako zato to su hranjiva, nego zato to im je okus prilagoen ideji
pet okusa primamo jezikom, um je taj koji sabire i tumai dobrog okusa.
dojmove. itne okruglice su izvrsne, ali kupovne instant okruglice
vrlo su loeg okusa. Ali samo upotreba reklame, da se ukloni
Prirodna osoba moe postii pravilnu ishranu jer njen ideja loeg okusa, uinit e da e mnogim ljudima te bezukusne
instinkt pravilno djeluje. Takav je ovjek zadovoljan jednostav okruglice prijati. Postoji pria o ljudima koje je prevarila lisica
nom hranom, koja je hranjiva, dobra okusa, korisna i ok navevi ih da jedu konjski gnoj. U tome nema niega smijenog.
repljujua. Hrana i ljudski duh sjedinjeni su.
Ljudi danas jedu umom, a ne tijelom. Mnogi ljudi ne mare
sadri li hrana koju jedu monosodium glutamat, nego je kuaju
124
125
Masanobu Fukuoka
unutar prirode, jednostavna je, skromna i isla. Bez istinske

samo vrhom jezika, pa ih je iako prevariti.
kulture ovjeanstvo e izumrijeti.
U poetku su ljudi jeli jednostavno zato to su bili ivi i jer
Kad su ljudi odbacili prirodnu hranu i umjesto nje prih
je hrana bila ukusna. Suvremeni ljudi misle da e objed bili
vatili rafiniranu, drutvo je krenulo putem samounitenja zato
bezukusan ako ne pripremaju hranu s pomno odabranim
zainima. Ako ne pokuavate hranu uiniti ukusnom, otkrit to takva hrana nije proizvod istinske kulture. Hrana je ivot,
ete da se priroda za to pobrinula. a ivot se ne smije udaljiti od prirode.
Prva bi briga trebala biti da se ivi takvim nainom koji

hranu ini ukusnom, ali danas su svi napori usmjereni prema
tome da se hrani doda okus. Ironija je u tome to su tako ukusna
jela nestala.
Ljudi su pokuali nainiti ukusan kruh, i ukusni je kruh
ieznuo. U pokuaju da stvore bogatu, luksuznu hranu stvorili
su nepotrebna jela i sad su njihovi apetiti nezadovoljeni.
Najbolje m e t o d e spravljanja h r a n e uvaju delikatne
okuse prirode. Svakodnevna mudrost davno je nauila ljude
kako da na razliite naine uvaju povre - suenjem na suncu,
soljenjem, stavljanjem u mekinje ili u miso, ime je prirodni
okus povra bio sauvan.
Umjetnost kuhanja poinje s morskom solju i pucketavom
vatrom. Kad hranu spravlja netko tko ima osjeaj za temelje
kuharstva, ona zadrava svoj prirodan okus. Ako kuhanjem
hrana zadobiva neki udan i egzotian okus i ako je svrha te
promjene samo u tome da se oduevi nepce, onda je to lano
kuhanje.
O kulturi se obino misli kao o neem stoje stvoreno, to

se odrava i razvija iskljuivo ljudskim naporima. Ali kultura
uvijek izvire iz partnerstva ovjeka i prirode. Kad je jedinstvo
drutva i prirode ostvareno, kultura sama uzima svoj oblik.
Kultura je oduvijek bila blisko povezana sa svakodnevnim
ivotom, takva se predavala buduim generacijama i tako se
sauvala do dana dananjeg.
Neto roeno iz ljudske tatine i potrage za uitkom ne
moe se smatrati pravom kulturom. Istinska kultura roena je
126
Masanobu Fukuoka
Naredni je problem potpuno zaboravljanje duhovnih i

IVOT O KRUHU emocionalnih vrijednosti, iako je hrana neposredno povezana
s ljudskim duhom i emocijama. Ako se na ljudsko bie gleda
Nema nieg boljeg od ukusne hrane, ali za veinu ljudi jelo kao na puki fizioloki objekt, nije mogue k o h e r e n t n o
je samo nain da se ishrani tijelo, da se dobije energija za rad i razumijevanje ishrane.
da se doivi starost. Majke esto govore djeci da pojedu neko
jelo - pa makar se djeci i ne sviao okus - jer je ono "dobro" za
njih.
Ali ishrana i osjetilo okusa ne mogu se razdvajati. Hranjiva
jela, koja su dobra za ljudsko tijelo, potiu apetit i ukusna su
sama po sebi. Pravilna ishrana neodvojiva je od dobrog okusa.
Ne tako davno dnevni objed seljaka u ovom podruju
sastojao se od rie i jema s misom i mariniranim povrem.
Takva ishrana omoguavala je dugovjenost, snanu gradu i
dobro zdravlje. Jednom mjeseno spravljala se gozba od pir
janog povra i rie s crvenim grahom kuhanim na pari. Sel-
j a k o v o z d r a v o , r o b u s n o tijelo d o b r o s e h r a n i l o tom
jednostavnom riinom dijelom.
Tradicionalna ishrana Istoka, bazirana na smeoj rii i
povru, vrlo se razlikuje od ishrane veine zapadnih drutava.
Zapadna nutricionistika znanost vjeruje da ishrana ne moe
biti uravnoteena, ni zdravlje ouvano, ako se svakoga dana ne
pojede odreena koliina kroba, masti, bjelanevina, minerala
i vitamina. Takvo uvjerenje stvorilo je majku koja gura "hran
jivo" jelo u usta svojeg djeteta.
Kad se komadii informacija skupe i smijeaju u zbrku,
Netko bi mogao pomisliti da zapadna dijetetika, sa svojim rezultat je nesavrena ishrana, koja odvlai od prirode.
razraenim teorijama i kalkulacijama, moe nesumnjivo
odrediti pravilnu ishranu. Ali ona stvara vie problema nego "U jednoj su stvari sve stvari, ali ako se sve stvari
to ih rjeava. pomijeaju, ne moe nastati jedna stvar." Zapadna je znanost
nesposobna shvatiti ovu pretpostavku istone filozofije.
Jedan od problema jest taj to zapadnjaka znanost ne ovjek moe analizirati i prouavati leptira koliko mu drago,
poduzima nita da bi ishranu prilagodila prirodnom ciklusu. ali ga ne moe stvoriti.
Rezultat je ishrana koja slui odvajanju ljudskih bia od
prirode. Strah od prirode i opi osjeaj nesigurnosti este su Kad bi se z a p a d n j a k a z n a n s t v e n a ishrana i r o k o
nesretne posljedice. primijenila, to mislite koji bi sve praktini problemi iskrsnuli?
129
128
Revolucija jedne slanike
Masanobu Fukuoka
Visoko kvalitetna govedina, jaja, mlijeko, povre, kruh i druga

jela morala bi biti dostupna cijele godine. Proizvodnja na veliko ZAKLJUNO O ISHRANI
i dugotrajno skladitenje postali bi nuni. U Japanu je usvajanje
takve ishrane ve natjeralo poljodjelce da ljetno povre, poput
salate, krastavaca, patlidana i rajica, proizvode zimi. Jo malo U ovom svijetu moemo razlikovati etiri temeljne vrsti
pa e traiti od njih da beru kaki u proljee, a breskve u jesen. ishrane:
Nerazumno je oekivati da bi se cjelovita i uravnoteena 1)Nemarna ishrana, koja podilazi uobiajenim enjama i
ishrana mogla postii naprosto zbrajanjem raznovrsnih jela, sklonostima ukusa. Ljudi koji se lako hrane njiu se amo-
neovisno o sezoni. U usporedbi s biljkama koje su prirodno tamo na valovima hira i mode. Takva ishrana moe se nazvati
sazrele, izvansezonsko voe i povre, koje mora rasti u samopopuslljivom, ispraznom ishranom.
neprirodnim uvjetima, jedva da sadri vitamine i minerale. Nije 2)Standardna nutricionistika ishrana veine ljudi, koja proiz
udo da ljetno povre koje je uzgojeno u jesen ili po zimi, nema lazi iz biolokih zakljuaka. Hranjiva jela jedu se da bi se
nita od onoga okusa i mirisa povra uzgojenog organskim i odrao ivot tijela. To bi se moglo nazvati materijalistikom,
prirodnim metodama pod suncem.
scijentistikom ishranom.
3) Ishrana bazirana na duhovnim principima i idealistikoj
Kemijske analize, nutritivni omjeri i druga takva raz
matranja glavni su uzrok greke. Hrana kakvu propisuje suv filozofiji. Toj kategoriji pripada veina "prirodnih" dijeta,
remena znanost daleko je od tradicionalne orijentalne ishrane koje ograniavaju izbor jela i lee prema saimanju. To bi se
i podriva zdravlje japanskog naroda. moglo nazvati principijelnom ishranom.
4)Prirodna ishrana, koja slijedi volju neba. Ta ishrana, koja
odbacuje sve ljudsko znanje, mogla bi se nazvati ne-razlikov-
nom ishranom.
Ljudi se najprije odriu isprazne ishrane, koja je izvor
nebrojenih bolesti. Zatim, razoarani znanstvenom ishranom,
koja nastoji odrali puki bioloki ivot, mnogi prelaze na prin
cipijelnu ishranu. Napokon, nadilazei i nju, dospijevaju do
ne-razlikovne ishrane prirodne osobe.
Ne - razlikovna ishrana
Ljudski ivot ne odrava se svojom vlastitom snagom.

Priroda raa ljudska bia i odrava ih na ivotu. To je odnos u
kojem ljudi stoje spram prirode. Hrana je dar neba. Ljudi ne
stvaraju jela iz prirode - nebo ih poklanja.
Hrana je hrana, i hrana nije hrana. Ona je dio ovjeka, i
130
131
odijeljena je od ovjeka.
Tipina ishrana bolesnika
Prirodna ishrana postaje mogua kad hrana, tijelo, srce i
um poslanu savreno sjedinjeni s prirodom. Tijelo, takvo kakvo
jest, koje slijedi svoj vlastiti instinkt, koje jede ono stoje dobrog Bolest se pojavljuje kad se ljudi odvoje od prirode. Oz
okusa i odbacuje ono to nije, slobodno je. biljnost bolesti linearno je proporcionalna stupnju odvojenosti.
Ako se bolesnik vrati u zdravu okolinu, bolest esto nestaje.
Nije mogue propisati pravila i proporcije prirodne ish
Kad otuenje od prirode postane ekstremno, broj bolesnih
rane.*
ljudi raste. Tada enja za povratkom prirodi postaje jaom. Ali
Ona definira samu sebe u skladu s lokalnom okolinom, te u traenju povratka nema jasnog razumijevanja prirode, pa
razliitim potrebama i tjelesnim sklopom svake pojedine pokuaj ostaje uzaludan.
osobe.
ak i onom tko ivi primitivnim ivotom na planini moe
se dogodili da ne uspije shvatiti istinski cilj. Ako pokuavate
neto uinili, vai napori nikad nee dosei eljeni rezultat.
Principijelna ishrana
Ljudi koji ive u gradovima suoavaju se s ogromnim
potekoama u nastojanju da ostvare prirodnu ishranu. Prirod
Svatko bi morao znati d a j e priroda uvijek cjelovita, urav na hrana jednostavno nije dostupna jer su je poljodjelci prestali
noteena, u savrenoj harmoniji sa samom sobom. Prirodna je uzgajati. ak ako i mogu kupiti prirodnu hranu, ljudi moraju
hrana cjelina, a u toj su cjelini hranjivost i suptilni okusi. uiniti svoja tijela sposobnima d a j e probave.
Izgleda kao da, primjenjujui sistem yina i yanga, ljudi Ako u takvoj situaciji pokuavate jesti integralnu hranu ili
mogu objasniti porijeklo svemira i transformacije prirode. poslii uravnoteenu yin-yang dijetu, trebat e vam gotovo
Takoer se moe initi da harmonija ljudskog tijela moe biti natprirodna sredstva i moi prosuivanja. Daleko od toga da bi
odreena i svjesno odravana. Ali ako preduboko zademo u znaile povratak prirodi, komplicirane i udne "prirodne"
doktrine - s t o j e nuno u studiju istone medicine - zalazimo u dijete koje se pojavljuju, samo odvlae ovjeka sve dalje od
polje znanosti i ne uspijevamo izvesti onaj bitni bijeg, bijeg od prirode. Ako zavirite u prodavaonice "zdrave hrane", zatei
razlikovne percepcije. ete zbunjujui asortiman svjee i pakirane hrane, vitamina i
dodataka. U literaturi se mnogi tipovi ishrane predstavljaju kao
Ponesen suptilnostima ljudskog znanja, a bez prepoz
"prirodni", hranjivi i zdravi. Neki kau d a j e zdravo kuhati jela
navanja njegovih granica, praktiar principijelne ishrane bavi
zajedno, a neki da su jela koja se kuhaju zajedno put do bolesti.
se samo razdvojenim objektima. Ali, pokuavajui obuhvatiti
Neki naglaavaju vanost soli u prehrani, drugi kau da previe
znaenje prirode irokom i dalekosenom vizijom, on ne
soli uzrokuje bolest. Neki tvrde da je voe yin i hrana za
primjeuje male stvari koje se dogaaju pred njegovim
majmune, a drugi da je voe i povre najbolja hrana za
nogama.
dugovjenost i dobro raspoloenje.
* Nemogu je definitivni kod ili sustav po kojem bi se moglo odluivati
0 tim pitanjima. Priroda, ili samo tijelo, slui kao sposobni vodi. Ali, Svako od tih miljenja moe biti ispravno u neko vrijeme
to suptilno voenje veina ljudi ne uje zbog buke koju stvara enja i pod razliitim okolnostima, i to je ono to zbunjuje ljude. Ili,
1 zbog aktivnosti razlikovnog uma.
132 133
Masanobu Fukuoka
bolje reeno, za zbunjenu osobu sve te teorije postaju materijal HRANA I POLJODJELSTVO
za stvaranje jo vee konfuzije.
Priroda je u neprestanom pokretu i mijenja se iz trena u
Ova knjiga o prirodnom poljodjelstvu nuno ukljuuje i
tren. Ljudi ne mogu shvatiti njenu istinsku pojavnost. Njeno je
bavljenje prirodnom hranom. To je stoga to su hrana i poljod
lice nespoznatljivo. Pokuaj da se nespoznatljivo zarobi u
jelstvo lice i nalije jednoga tijela. Jasno je kao dan da bez
teorije i formalizirane doktrine, ravan je pokuaju da se uhvati
prakticiranja prirodnog poljodjelstva prirodna hrana nee biti
vjetar mreom za leptire.
dostupna ljudima. Ali ako se ne uspostavi prirodna ishrana,
Ako pogodite pogrenu metu, promaili ste. poljodjelac nee znati to da uzgaja.
Covjeansto je poput slijepca koji ne zna kamo ide. Tapka Dok ljudi ne postanu prirodni, ne e biti ni prirodnog
uokolo s bijelim tapom znanstvenoga znanja, ovisan o yinu i poljodjelstva ni prirodne hrane. U jednoj od planinskih koliba
yangu koji ga usmjeravaju. na ploici od borovine iznad ognjita napisao sam rijei:
elim rei: ne jedite glavom, to jest rijeite se razlikovnog "PRAVA HRANA, PRAVO DJELOVANJE, PRAVA SVJES
uma. Nadao sam se da mandala hrane, koju sam nacrtao, moe NOST.*
posluili kao kratki pregled odnosa medu raznim jelima, te To troje ne moe se dijeliti. Ako jedno nedostaje, nijedno
medu jelima i ljudskim biima. Ali moete je baciti kad ste ju se ne moe ostvariti. Ako se jedno ostvari, sve se ostvaruje.
jednom vidjeti.
Ljudi s a m o d o p a d n o vide svijet kao mjesto na kojem
Prvo i osnovno za to bi se ovjek morao pobrinuti jest "progres" izrasla iz zbrke i metea. Ali nesvrhovit i destruktivan
razviti osjetljivost koja e omoguiti tijelu da samo izabere razvoj izaziva z b r k u misli, izaziva n i t a m a n j e n e g o
hranu. Misliti samo o jelima a ostavili duh po strani, isto je to degeneraciju i kolaps ljudske vrste. Ako ne shvatimo jasno to
i posjetiti hram, itati sulre, a Buddhu ostaviti vani. Umjesto da je nepokretni izvor svih tih aktivnosti - stoje priroda -nee biti
studiramo filozofsku teoriju da bismo dospjeli do razumijevanja mogue popraviti nae zdravlje.
hrane, bolje je da dospijemo do teorije polazei od svakod
nevne ishrane.
Lijenici se brinu za bolesne ljude; za zdrave se brine
priroda. Umjesto da se ovjek razboli i onda prihvati prirodnu
ishranu da bi ozdravio, trebao bi ivjeti u prirodnoj okolini, pa
se bolest ne bi ni pojavila.
Mladi ljudi koji dolaze da bi ivjeli primitivnim ivotom u

kolibama na planini, jedui prirodnu hranu i prakticirajui
prirodno poljodjelstvo, svjesni su ovjekove krajnje svrhe i
pronali su najneposredniji nain da ive u skladu s njom.
realizacije.
135
134
Masanobu Fukuoka
pomau u poljima, ja uivam sluajui to se dogaa u svijetu.

GLUPOST SE PRA VI DA JE PAMETNA To dobro zvui, ali takav ivot zapravo nije njean i lagan.
Ja zagovaram "ne-djelatno" poljodjelstvo, pa mnogi dolaze
mislei da e zatei utopiju u kojoj moe ivjeti a da i ne ustajes
Jesenske su noi duge i hladne. Lijepo je provoditi vrijeme
iz kreveta Takve ljude eka veliko iznenaenje. Teglenje vode
zurei u zaareni ugljen, grijui dlanove na toploj alici aja.
Kau daje dobro o bilo emu razgovarati dok se sjedi oko vatre, s izvora kroz maglu ranog jutra, cijepanje drva dok ti ruke ne
pa sam, mislei da bi gunanja mojih prijatelja seljaka mogla pocrvene i ospu se uljevima, rad u blatu do gleanja... Mnogi
biti zanimljiva, povremeno navraao do njih. Ali inilo se da e vrlo brzo odustanu.
tu bili nekih problema.
Evo me ovdje. Stalno govorim kako je sve besmisleno,
kako ovjeanstvo nita ne zna, da nema niega emu treba
teiti, a sve to je uinjeno bilo je uzaludno troenje vremena.
Kako mogu rei tako neto i nastaviti avrljati? A ako se
prisilim na pisanje, jedino to vrijedi zapisati jest da je pisanje
beskorisno. To je vrlo zamreno.
Ne marim za svoju prolost toliko da bih pisao o njoj, a

nisam ni dovoljno mudar da predvidim budunost. akajui
vatru dok uz ognjite vodim razgovore o svakodnevnim
dogaajima, kako mogu traili od ikoga da se sloi s budalastim
miljenjem starog poljodjelca?
Pogled s planine na vonjak i kolibe
Na vrhu vonjaka, s pogledom na zaljev Matsuyama i
iroku ravnicu Dogo, nekoliko je malih koliba sa zidovima od
Danas, dok sam gledao grupu mladih ljudi kako rade na
blata. Tu se sakupila aica ljudi da zajedno ive jednostavnim
ivotom. Modernih udobnosti nema. Provodei mirne veeri malenoj kolibi, doetala je mlada ena iz Funabash.ja.
pod svjetlou svijea i lampi, oni ive ivot jednostavnih Kad sam je upitao zato je dola, rekla je: "Naprosto sam
nunosti: smea ria, povre, odjea i jedna posuda. Dodu dola, to je sve. Vie nita ne znam."
odnekud, neko vrijeme budu tu, pa krenu dalje.
Pametna mlada dama, nonalantna, samosvjesna.
Medu gostima ima poljoprivrednih istraivaa, studenata Zapitao sam zatim: "Ako zna da si prosvijetljen nema se
i znanstvenika, poljodjelaca, hipija, pjesnika i lutalica, mladih i
to rei, zar ne? U nastojanju da razumiju svijet kroz mpc
starih mukaraca i ena raznih tipova i nacionalnosti. Meu
razlikovanja, ljudi gube uvid u njegovo znaenje. Nije li zato
onima koji ostaju dulje veinom su mladi ljudi kojima je
potreban period introspekcije. svijet u takvom kripcu?"
Blago je odgovorila: "Da, ako vi tako kaete."
Moja je uloga da budem domar togsvratila pokraj puta,
da posluujem ajem putnike koji dolaze i odlaze. I dok oni
137
136
" M o d a vi i n e m a l e j a s n u ideju o l o m e i o je Razlikovanje, f r a g m e n t a r n o i n e p o t p u n o razumijevanje,

prosvjelljenje. Kakve sle knjige itali prije nego io ste doli uvijek ini polaznu toku ljudskog znanja. Nesposobni da znaju
ovamo?" cjelinu prirode, ljudi ne mogu uinili nita bolje nego da
konstruiraju njezin nepotpuni model, a onda se zavaravaju da
Zalresla je glavom, odbacujui itanje. su stvorili neto prirodno.
Ljudi studiraju jer misle da ne razumiju, ali studiranje im Tko eli znati prirodu, sve to treba uiniti jest shvatiti da
nee pomoi da razumiju. Naprosto ue samo zato da bi na zapravo ne zna nita i da nije sposoban ita znati. Tada se moe
koncu shvatili da ljudi nita ne mogu znali, da razumijevanje oekivati da e izgubiti interes za razlikovno znanje. Kad
lei izvan ljudskog dosega. napusti razlikovno znanje, ne-razlikovno e u njemu iskrsnuli
Obino ljudi misle da rije "ne-razumijevanjc" znai da, na samo po sebi. Ako ne pokuava misliti o znanju, ako ne brine
primjer, postoji devet stvari koje razumije i jedna koju ne o razumijevanju, doi e vrijeme kada e razumjeti. Nema
razumije. Ali im namjerava razumjeti deset stvari, ve ne drugog puta osim onog koji vodi kroz unitenje ega i od
razumije niti jednu. Ako pozna stotinu cvjetova, ne "zna" ni bacivanje miljenja da ljudi postoje mimo neba i zemlje.
jedan jedini. Ljudi se mue da bi razumjeli, uvjere sami sebe da "To znai biti budalast, umjesto da bude pametan",
su razumjeli i umiru ne znajui nita. otresao sam se na momka s mudrim izrazom samozadovoljstva
Mladi ljudi ostavili su svoju stolariju da predahnu, sjeli na na licu. "Kakav je to pogled u tvojim oima? Glupost se ispol-
travu pokraj velikog drvela mandarine i zagledali se u upave java izgledajui pametna. Zna li zasigurno jesi li pametan ili
oblake na jugu. glup, ili pokuava postati budalasti pametnjakovi? Ne moe
postati pametan, ne moe postati glup, dri se toga to jesi.
Ljudi misle da skreui pogled sa zemlje prema nebu, vide Nije li to ono na emu si sada?"
Nebesa. Razdvoje naranasti plod od zelenog lia i kau da
poznaju zelenilo lia i naranastu boju ploda. Ali u trenutku Naljutio sam se na samog sebe prije nego sam to primijetio
kad se uspostavi razlika izmeu zelenog i naranastog, istinske zbog neprestanog ponavljanja uvijek istih rijei, rijei koje se
boje iezavaju. nikad ne mogu mjeriti s mudrou utnje, rijei koje ni sam
nisam mogao razumjeti.
Ljudi misle da razumiju stvari jer su ih upoznali. To je
povrno znanje. To je znanje astronoma koji zna imena zvijez Jesenje sunce tonulo je prema horizontu. Boje sumraka
da, botaniara koji zna klasificirati listove i cvjetove, umjetnika obojile su podnoje starog stabla. Obasjani s leda svjetlou s
koji zna estetiku crvenog i zelenog. To ne znai znali prirodu Unutranjeg mora, utihnuli mladi ljudi polako su krenuli prema
samu - zemlju i nebo, zeleno i crveno. Astronom, botaniar i svojim kolibama na veeru. Slijedio sam ih tiho, u sjeni.
umjetnik nisu uinili nita drugo nego primili dojmove i
protumaili ih, svaki pod svodom vlastita uma. to se vie upliu
u aktivnosti intelekta, to se vie udaljuju i to im je tee ivjeti
prirodno. Tragedija je u lome to u svojoj neutemeljenoj
aroganciji ljudi nastoje podvrgnuli prirodu svojoj volji. Ljudska
bia mogu unititi prirodne oblike, ali ih ne mogu stvoriti.
138 139
TKO JE BUDALA? Ako je onaj koji stoji na elu velik, oni koji ga slijede
moraju se borili i naprezali. Ako na elo stavite nekog obinog,
onima iza njega je lako. Ljudi smatraju d a j e netko tko je jak i
Kau da nema stvorenja tako mudrog kao to je ljudsko pametan osobit, pa izaberu predsjednika koji vue dravu kao
bie. Primjenjujui tu mudrost, ljudi su postali jedine ivotinje dizel-lokomotiva.
sposobne za atomski rat. Neki se dan ef skladita zdrave hrane
"Kakvu bi osobu trebalo izabrati za predsjednika?"
ispred stanice Osaka popeo na planinu, vodei sa sobom sedam
kompanjona, kao sedam bogova dobre sree. U podne, dok "Mutavi panj", odgovorio sam. "Najbolji bi bio daruma-
smo se gostili improviziranim varivom od smee rie, jedan od san*.
njih rekao je ovo: "Medu djecom uvijek ima jedan bezbrian,
On je tako oputen momak da bi mogao sjediti godinama
koji se sretno smije dok piki, drugi koji je uvijek konj kad se
u meditaciji, a da ne izgovori nijednu rije. Ako ga gurnete, on
igraju jahanja, i trei koji je pametan kad treba prevariti ostale
se kotrlja, ali upornost ne-otpora uvijek ga ponovno vrati u
za popodnevnu uinu. Kad se ide birali predsjednika razreda,
uspravan poloaj. Daruma-san ne sjedi tek tako, skrtenih
uitelj najprije odri ozbiljan govor o poeljnim kvalitetama
nogu i ruku. Znajui da ih treba skrstiti, on tiho zuri u ljude koji
dobrog vode i o vanosti donoenja mudre odluke. Na kraju svi
ih ele ispruiti."
glasuju za onog malog koji se sretno smije pokraj puta."
"Kad se nita ne bi radilo, svijet bi slao. Kakav bi to bio
Svi su se zabavljali, ali ja nisam mogao razumjeti emu se
svijet bez razvoja?"
smiju. Ja sam mislio da je to naprosto prirodno.
"Zalo bismo se razvijali? Ako se ekonomski rast popne s pel
Ako se stvari gledaj u kroz termine dobitka i gubitka, dijete posto na deset posto, hoe li se srea udvostruiti? Sto ima loeg u
koje uvijek glumi konja bit e doivljeno kao gubitnik - ali stopi rasta od nula posto? Nije li to vrlo stabilna ekonomija? Ima li
veliina i osrednjost ne tiu se djece. Uitelj je smatrao da je
ieg boljeg od jednostavnog i spokojnog ivota?"
pametno dijete najmarkantnije, ali druga djeca smatrala su da
je to dijete pametno na pogrean nain, da bi vrilo pritisak na Ljudi neto pronau, uoe kako to djeluje i iskoriste
druge. prirodu, mislei da e to biti dobro za ovjeanstvo. Rezultat
je svega toga, dosad, da je planet postao zagaen, ljudi zbun
Misliti d a j e onaj tko je pametan i tko zna paziti na sebe jeni, i da smo uli u kaos modernih vremena.
izuzetan, i d a j e bolje biti izuzetan, znai priklanjali se vrijed
nostima "odraslih". Tko se bavi svojim poslom, dobro jede i Na ovom posjedu prakticiramo "ne-djelatno" poljod
spava i ni o emu se ne brine, bio bi za mene ovjek koji ivi jelstvo i jedemo izvrsno i cjelovito ito, povre i citruse. Smisao
najboljim moguim nainom ivota. Nitko nije tako velik kao i temeljno zadovoljstvo proizlaze iz ivljenja bliskog izvoru
onaj tko ne pokuava nita postii. stvari.
* Daruma-san je popularna japanska djeja igraka. To je veliki balon,
U Ezopovoj basni abe su zatraile od boga da im poalje s tekim dnom. Danima je japansko ime za Bodhidharmu, najveeg
kralja, a on im je pokazao panj. a b e su se rugale nijemom Buddhinog uenika koji je utemeljiozen u Kini. Igraka je napravljena
panju i traile da im se poalje vei kralj, pa im je bog poslao u njegov spomen. U njoj Daruma sjedi u lotos poloaju, to je simbol
drala. Kako pria kae, dral je iskljucao sve abe nasmrt. meditacije. Kako god postavite igraku, ona se uvijek vraa u isti
sjedei poloaj, 'tajna je u tome Sto je glava igrake prazna, a dno
figure teko. "Prazna glava" tajna je meditativnog stanja.
140 141
ROEN SAM DA BIH IAO U VRTI
Mladi s malom torbom preko ramena lagano je doetao

do polja u kojima smo radili.
"Odakle si?" upitao sam.
"Odande."
"Kako si doao ovamo?"
"Hodao sam."
"Zato si doao ovamo?"
"Ne znam."
Veina onih koji dolaze ovamo ne ure se da otkriju svoje
ime i priu svoje prolosti. Ne objanjavaju mi svoju namjeru.
Budui da mnogi od njih ne znaju zato dolaze, nego naprosto
V
dolaze, l o j e prirodno.
ivot je pjesma i poezija. Poljodjelci su postali prezapos Od poetka ovjek ne zna odakle dolazi i kamo ide. Rei
leni kad su ljudi poeli istraivati svijet i odluivati da bi bilo da si roen iz majine utrobe i da se vraa u prah bioloko je
"dobro" uiniti ovo ili ono. Sva moja istraivanja kretala su se objanjenje, ali nitko uistinu ne zna to biva prije roenja i
u smjeru ne-injenja ovog ili onog. Ovih 30 godina nauilo me kakav nas svijet eka nakon smrti.
da bi poljodjelci bolje prolazili ne radei gotovo nita.
Roeno bez znanja o razlogu, samo da bi zatvorilo oi i
to ljudi vie rade, to se drutvo vie razvija, to se vie krenulo prema beskrajnoj nepoznanici - ljudsko je bie uistinu
problema pojavljuje. Sve vee pustoenje prirode, iscrpljenost
tragino stvorenje.
izvora, nelagoda i dezintegracija ljudskog duha, sve su to
posljedice ljudskih pokuaja da se neto postigne. Izvorno nije Neki dan pronaao sam eir izvezen od aa koji je ostao
bilo razloga za progres i nita nije trebalo initi. Doli smo do za grupom hodoasnika koji su bili posjetili hramove Shikokua.
toke u kojoj nam nema druge nego stvoriti "pokret" protiv Na njemu su bile napisane rijei "Izvorno nema istoka ni zapada
stvaranja. / Deset beskrajnih smjerova." Sada, drei eir u ruci, upitao
sam mladia odakle je doao, a on mi je rekao da je sin
sveenika hrama u Kanazawi i, kako je shvatio da je itanje
svetih tekstova po cijeli boji dan obina glupost, poelio je
postati poljodjelac.
Nema ni istoka ni zapada. Sunce izlazi na istoku, zalazi na
143
Masanobu Fukuoka
sposobna uivati u ivotu koji prolazi i mijenja se izdana u dan.

zapadu, ali to je puka astronomska opservacija. Znati da ne
razumije ni istok ni zapad, blie je istini. injenica je da nitko Oni prianjaju uz ivot kao da su ga ve iskusili. Ta navika donosi
ne zna odakle sunce dolazi. strah od smrti. Obraajui panju samo na prolost, koja je ve
prola, ili budunost, koja tek treba doi, zaboravljaju da ive
Medu desecima tisua zapisa ima jedan zbog kojeg na Zemlji, sada i ovdje. Muei se u zbrci, promatraju kako im
moramo biti najzahvalniji, jedan u kojem su izreeni svi vani
ivot promie poput sna.
stavovi - Sutra Srca. Prema toj sutri, Gospod Buddha je rekao:
"Oblik je praznina, praznina je oblik. Materija i duh jedno su, "Ako su ivot i smrt realnosti, nije li ljudska patnja
ali sve je praznina. ovjek nije iv, nije mrtav, neroen je i ne neizbjena?"
umire, bez starosti i bolesti, bez rasta i bez smanjivanja."
"Nema ivota i smrti."
Jednog drugog dana, dok smo eli riu, rekao sam mladim "Kako to moete rei?"
ljudima koji su se odmarali na velikoj gomili slame: "Palo mije
Svijet sam po sebi jest jedinstvo materije unutar toka
na pamet da, kad posijemo riu u proljee, sjeme pusti ive
iskustva, ali ljudski umovi dijele fenomene na dualnosti, poput
izdanke, a sad, dok anjemo, ini se da ria umire. injenica da
se taj ritual ponavlja iz godine u godinu znai da se ivot na tom ivota i smrti, yina i yanga, bia i praznine. Um poinje vjerovati
polju nastavlja i da je godinja smrt zapravo godinje roenje. u apsolutnu valjanost onog to osjetila percipiraju i tada, po
Moglo bi se rei da ria koju sada anjemo ivi neprestano." prvi put, materija kakva jest pretvara se u objekte kakve ljudska
bia normalno percipiraju.
Ljudska bia obino vide ivot i smrt u vrlo suenoj
Oblici materijalnog svijeta, pojmovi ivota i smrti, zdravlja
perspektivi. Od kakva je znaenja proljetno roenje i jesenska
smrt za ovu travu? Ljudi misle da je ivot radost, a smrt tuga, i bolesti, radosti i tuge, sve to izvire iz ljudskog uma. Kad u sutri
ali riino sjeme koje lei u zemlji i u proljee alje van svoje Buddha kae da je sve praznina, on nije samo porekao un
klice, i iji listovi i stabljike venu u jesen, u svom malenom srcu utarnju realnost bilo emu stoje konstruirao ljudski intelekt,
uva puninu ivotne radosti. Radost ivljenja ne nestaje u nego je takoer ustvrdio da su i ljudske emocije iluzija.
smrti. Smrt nije nita vie nego trenutani prelazak. Ne biste li "Mislite li, sve je iluzija? Sto onda ostaje, nita?"
se sloili s tim da ova ria, kojoj pripada puna radost ivota, ne "Ostaje nita? Pojam "praznine" oito ostaje u tvom umu",
poznaje tugu smrti?
rekao sam mladiu. "Ako ne zna odakle dolazi i kamo ide,
O n o to se dogaa rii i jemu, neprestano traje u kako onda moe biti siguran da si ovdje, preda mnom? Je li
ljudskom tijelu. Iz dana u dan kosa i nokti rastu, deseci tisua postojanje besmisleno?"
stanica umiru, deseci tisua se raaju, krv od prije mjesec dana ii u
nije ista kao krv danas. Imajui na umu da e vae osobine
nastaviti trajati u tijelima vae djece i unuadi, moete rei da Jednog jutra uo sam etverogodinju djevojicu kako
svakoga dana umirete i ponovno se raate i da ete ivjeti jo pita svoju mamu: "Zato sam ja dola na svijet? Da idem u
mnogo generacija nakon smrti. vrti?" '
Ako se sudjelovanje u tom krugu moe iskusiti i okusiti Naravno da joj majka nije mogla poteno odgovoriti: "Da,
svakoga dana, nije potrebno nita vie. Ali veina ljudi nije lako j e , hajde, idi." A, opet, moglo bi se rei da dananji ljudi
145
144
Masanobu Fukuoka
jesu roeni zato da bi ili u vrti.
Od vrtia pa do fakulteta ljudi marljivo studiraju da bi PUTUJUI OBLACI I ILUZIJA ZNANOSTI

nauili zato su roeni. Znanstvenici i filozofi, ak i kad si
upropaste ivot u pokuajima, kau da bi bili zadovoljni da
shvate tu jednu jedinu stvar. Jutros na rijeci perem sanduke za skladitenje citrusa. Kad
se nagnem s plosnatog kamena, moje ruke osjete hladnou
Izvorno, ljudska bia nemaju svrhu. Sada, matajui o ovoj jesenje rijeke. Crveno lie ruja uz obalu istie se u jasnom
ili onoj svrsi, mue se pokuavajui nai smisao ivota. To je plavetnilu jesenjeg d a n a . Z a p a n j e n sam neoekivanom
hrvanje sa samim sobom. Nema svrhe o kojoj bi trebalo misliti
velianslvenou grana naspram neba.
ili koju bi trebalo traiti. Dobro biste uinili kad biste zapitali
djecu je li ivot bez svrhe besmislen. U toj obinoj sceni sadran je sav iskustveni svijet. U vodi
koja tee protjecanje vremena, lijeva i desna obala, sunce i
Od trenutka kad ovjek krene u vrti, poinje njegova sjena, crveno lie i plavo nebo - sve se pojavljuje u svetoj, tihoj
tuga. ovjek je bio sretno stvorenje, ali je stvorio teki svijet i
knjizi prirode. A ovjek je tanahna mislea trska.
sad se bori da iz njega izie.
Kad se jednom zapita to je priroda, mora se zapitati to
U prirodi postoje ivot i smrt, i priroda je radosna. je "to", i stoje taj ovjek koji se pita stoje to to. To jest, kree
U ljudskom drutvu postoje ivot i smrt, i ljudi su tuni. u svijet beskrajnog zapitkivanja.
U nastojanju da stekne jasno razumijevanje loga to ga
ispunjava uenjem, da shvati to je to to ga uzbuuje, on
moe birati izmeu dvaju moguih puteva. Prvije da se zagleda
duboko u sebe, u sebe koji postavlja pitanje: "Stoje priroda?"
Drugi je da prouava prirodu odvojenu od ovjeka.
Prvi put vodi u carstvo filozofije i religije. Kad se zuri u
prazno, nije neprirodno vidjeti vodu koja tee odozgo prema
dolje, ali nije proturjeno vidjeti ni kako voda miruje, a most
protjee.
Kad se slijedi drugi put, scena je razdijeljena u niz prirod
nih fenomena - voda, brzina strujanja, valovi, vjetar i bijeli
oblaci. Sve su to razdvojeni objekti istraivanja, to vodi do
daljnjih pitanja, koja se beskrajno ire u svim smjerovima. To
je put znanosti.
Svijet je bio jednostavan. Naprosto ste primijetili u
prolazu da ste se smoili oeavi se o kapi rose dok ste
krivudali po livadi. Ali otkako su ljudi poeli traiti znanstveno
objanjenje za tu kap rose, nali su se zarobljeni u beskrajnom
146
147
paklu intelekta. je zamah neusporedivo vei od onog koji je imao stari kameni
rvanj, da bi se iskoristila snaga rijenoga toka. Prije nekoliko
Molekule vode sainjene su od atoma vodika i kisika.
godina konstruirana je brana da bi se proizvela hidroelektrina
Neko su ljudi mislili da su atomi najsitnije estice svijeta, ali
energija, pa je izgraen elektrini mlin.
tada su shvatili da unutar atoma postoji jezgra. Sada su otkrili
da se jezgra sastoji od jo sitnijih estica. Tih nuklearnih estica Sto mislite, kako ta napredna tehnologija radi za dobrobit
ima na stotine i nitko ne zna gdje e zavriti istraivanja tog ljudskih bia? Da bi se ria samljcla u brano, najprije se polira,
siunog svijeta. to jest pretvara u bijelu riu. To znai da se zrno Ijuti, klice i
mekinje, koje su temelj d o b r o g zdravlja, odstranjuju, a
Reeno je da nain na koji elektroni krue ultravisokim
zadravaju se ostaci.*
brzinama unutar atoma potpuno odgovara letu kometa unutar
galaksije. Za atomskog fiziara svijet elementarnih estica je I tako je rezultat te tehnologije mrvljenje cjelovitog ita u
jednako tako beskrajan kao i sam svemir. Istodobno je us nepotpune sporedne produkte. Ako prelako probavljiva bijela
tanovljeno da osim bezgranine galaksije u kojoj ivimo postoji ria postane temelj dnevne ishrane, hranjive tvari koje nedos
bezbroj drugih galaksija. U oima kozmologa cijela naa galak taju moraju se nadomjestiti dodacima. Vodenica i tvorniki
sija tako postaje beskonano mala. mlin obavljaju posao eluca i crijeva, a posljedica je lijenost tih
organa.
injenica je da su ljudi koji misle da je kap vode jednos
tavna i da je kamen nepokretan i inertan - sretne, neuke budale, Jednako je i s gorivom. Z e m n o ulje stvara se od slojeva
a znanstvenici koji znaju da je kapljica vode velik svemir, a da drevnih biljaka koje su duboko pod zemljom izloene velikom
je kamen aktivni svijet elementarnih estica koje jure uokolo tlaku i toplini. Ta se tvar crpe u pustinji, cjevovodima se alje
poput raketa - pametne budale. Jednostavno gledano, ovaj je do luka, zatim se transportira brodovima do Japana i tu, u
svijet realan i na dohvat ruke. Vien kompleksno, svijet postaje velikim rafinerijama, prerauje u kerozin i naftu.
zastraujue apstraktan i dalek.
to mislite, to je bre, toplije i prikladnije: loiti taj
Znanstvenici koji su se oduevili zbog kamenja donesenog kerozin ili granje cedra i bora to stoje ispred kue? Nafta i
s Mjeseca imaju manje od Mjeseca nego djeca koja pjevaju: kerozin samo su preli dui put dok nisu dospjeli ovamo.
"Koliko ste stari, gospodine Mjesece?" Basho* je mogao poj Sada govore da fosilna goriva nisu dovoljna i da moramo
miti udo prirode promatrajui odraz p u n o g Mjeseca u
razviti atomsku energiju. Pronai rijetku uranovu rudu, pret
smirenosti jezera. Sve to su znanstvenici uinili kad su poletjeli
voriti je u radioaktivno gorivo i sagorjeti ga u golemim nuklear
u svemir i zatoptali svojim svemirskim izmama po Mjesecu,
nim peima, nije tako lako kao zapaliti suho lie ibicom. Osim
jest da su ukaljali djeli njegova sjaja, koji obasjava milijune
loga, vatra ognjita stvara samo pepeo, a iza nuklearne vatre
ljubavnika i djece na Zemlji.
ostaje radioaktivni otpad, koji je opasan tisuama godina.
K a k o to da ljudi misle da je z n a n o s t d o b r o b i t za Isto naelo vrijedi i u poljodjelstvu. Uzgojite meku, debelu
ovjeanstvo?
riu u poplavljenu polju i dobit ete biljku koju bolesti i kukci
Nekada se u ovom selu ito mljelo u kamenom mlinu koji
* U japanskom jeziku izraz za ostatke - izgovara se kasli - stvorenje od
se polako okretao rukom. Zatim je izgraen vodeni mlin, iji korijena koji znae "bijelo" i "ria"; izraz za mekinje - nuka - sainjen
* Slavni japanski haiku-pjesnik 1644.-1694. je od korijena koji znae "ria" i "zdravlje".
148 149
Masanobu Fukuoka
lako napadaju. Ako sc koriste "napredne" sorte, moramo se TEORIJA RELATIVNOSTI

osloniti na pomo kemijskih insekticida i gnojiva.
No ako uzgojile malu, ilavu biljku u zdravoj okolini, te su
Gledajui okolna polja u jasnoj svjetlosti jesenjeg neba,
kemikalije nepotrebne.
bio sam zauen. U svakom polju, osim u mojem, kretali su se
Kultivirate li poplavljeno polje rie plugom ili traktorom, kombajni i strojevi za etvu. U posljednje tri godine ovo se selo
tlo nee imati dovoljno kisika, njegova e struktura biti promijenilo toliko da se vie ne moe prepoznali.
razorena, gliste i druge sitne ivotinje unitene, a zemlja e
Kao io se moglo i oekivati, mladi ljudi na planini nikome
poslati tvrda i beivotna. Kad se to jednom dogodi, polje se
mora orali svake godine. ne zavide zbog prelaska na mehanizaciju. Oni uivaju u tihoj i
mirnoj etvi starinskim srpom.
Ali ako se prihvati metoda u kojoj se zemlja sama kultivira
prirodnim putem, nema potrebe za plugom i strojevima za
kultiviranje.
Kad se organska materija i mikroorganizmi u ivom tlu
spale, upotreba brzodjelujuih gnojiva postaje nuna. Ako se
koriste kemijska gnojiva, ria raste brzo i visoko, ali i korov.
Tada se dodaju herbicidi, koji se smatraju korisnima. Ali ako
se sa itom sije djetelina, a sva se slama i organski ostaci vrate
na povrinu polja kao stelja, usjevi mogu rasti bez herbicida,
kemijskih gnojiva i pripremljenog komposta.
U poljodjelstvu je malo toga to ne moe biti odstranjeno.

Pripremljena gnojiva, herbicidi, insekticidi, mehanizacija - sve
je to nepotrebno. Ali ako se stvore uvjeti u kojima je sve to Otrenje srpa s dugom drkom
potrebno, onda se trai mo znanosti. Jedne noi, dok smo pili aj nakon veere, sjetio sam se
Na svojim sam poljima demonstrirao da prirodno poljod kako je u davnim vremenima, kada su ljudi obraivali polja
jelstvo proizvodi urod usporediv s urodom moderne rukama, jedan ovjek poeo koristiti kravu. Bio je vrlo ponosan
znanstvene agrikulture. Ako su rezultati ne-aktivne agrikul zbog lakoe i brzine kojom je obavio naporan posao oranja.
ture usporedivi s rezultatima znanosti, uz mnogo manja ulagan Prije dvadeset godina, kada se pojavio prvi mehaniki kul-
ja u rad i sredstva, kakva je onda korist od znanstvene tivator, seljani su se sastali i ozbiljno raspravljali io je bolje:
tehnologije? krava ili stroj. U dvije ili tri godine postalo je jasno d a j e oranje
pomou stroja bre i, ne marei za drugo osim za brzinu i
udobnost, seljaci su napustili ivotinje za vuu. Motiv je bio
jednostavan - zavrili posao prije seljaka u susjednom polju.
Poljodjelac ne shvaa da je jednoslavno postao faktor u
151
150
jednadbi poveane brzine i uinkovitosti moderne agrikul

ture. On puta prodavaa poljoprivredne opreme da obavi sve SELO BEZ RATA I MIRA
proraune umjesto njega. Nekad su ljudi gledali u zvjezdano
n o n o n e b o i osjeali s t r a h o p o t o v a n j e pred veliinom
svemira. Sada su pitanja prostora i vremena preputena Zmija grabi abu u ralje i gmie u travu. Djevojka vriti.
iskljuivo brizi znanstvenika. Hrabri mladi pokazuje svoje gaenje i baca kamen na zmiju.
Ostali se smiju. Okreem se prema njemu i pitam ga: "to misli
Kau da je Einsteinu dodijeljena Nobelova nagrada za da si time postigao?"
fiziku iz potovanja prema neshvatljivosti njegove teorije
Sokol lovi zmiju. Vuk napada sokola. ovjek ubija vuka i
relativnosti. D a j e njegova teorija shvatljivo objasnila fenomen
relativnosti u svijetu i tako oslobodila ovjeanstvo ogranienja kasnije podlijee bacilima tuberkuloze. Bakterije bujaju u os
prostora i vremena, donosei ugodniji i mirniji svijet, bila bi tacima ovjeka, a druge ivotinje, trave i drvee uspijevaju na
hvalevrijedna. Njegovo je objanjenje, meutim, zbunjujue i hranjivim tvarima koje su postale dostupne zbog aktivnosti
uinilo je da ljudi pomisle kako je svijet tako kompleksan da ga bakterija. Kukci napadaju drvee, abe jedu kukce.
je nemogue shvatiti. Trebala mu je biti dodijeljena nagrada za ivotinje, biljke, mikroorganizmi - svi su oni dio ivotnoga
"remeenje mira ljudskoga duha".
kruga. Odravajui prikladnu ravnoteu, oni ive prirodno
regulirano postojanje. Ljudi mogu birati hoe li vidjeti taj svijet
U prirodi svijet relativnosti ne postoji. Ideja relativnih
fenomena struktura je koju iskustvu daje intelekt. Druge kao model u kojem jai jede slabijega ili kao koegzistenciju i
ivotinje ive u svijetu nepodijeljene realnosti. Posljedica uzajamnu korist. I jedno i drugo proizvoljna su tumaenja koja
ivljenja u relativnom svijetu intelekta jest da ovjek gubi uvid stvaraju vjetar i valove, donose nered i zbrku.
u vrijeme koje je onkraj vremena i prostor koji je onkraj Odrasli smatraju da abu treba saalijevati i suosjeaju
prostora.
zbog njene smrti, prezirui zmiju. Taj osjeaj moe se initi
prirodnim, sam po sebi jasan, ali je li to uistinu tako?
"Moda ete se uditi toj mojoj navici da neprestano
podbadam znanstvenike", rekao sam i nainio stanku da popiju Jedan je mladi rekao: "Ako se na ivot gleda kao na borbu
gutljaj aja. Mladi su me ljudi pogledali s osmijehom na licima, u kojoj jai j e d e slabijega, lice Z e m l j e postaje p a k a o
koja su blistala i treperila pod svjetlou vatre. "To je zato to krvoprolia i unitenja. Ali neizbjeno je da slabi mora biti
je uloga znanstvenika u drutvu analogna ulozi razlikovanja u rtvovan da bi jaki mogao ivjeti. Zakon je prirode da jai
vaim umovima." pobjeuje i preivljava, a slabiji umire. Nakon milijuna godina
stvorenja koja sada ive na Zemlji pobjednici su u borbi za
ivot. Moe se rei da je opstanak najsposobnijih providnost
prirode."
Nato e drugi mladi: "Tako to izgleda pobjednicima,
dakako. Ja vidim, da je ovo svijet koegzistencije i uzajamne
dobrobiti. Ispod ita na ovom polju djetelina i toliko drugih
trava i korova ive uzajamno korisnim ivotom. Brljan se
omotava oko drvea; mahovina i liajevi ive priljubljeni uz
152 153
stabla i grane. Paprat se iri ispod umskog svoda. Ptice i abe,

biljke, kukci, male ivotinje, bakterije, gljive - sva stvorenja
igraju bitne uloge i imaju korist jedna od drugih."
Trei ree: "Zemlja je svijet u kojem jai jede slabijega, ali
takoer i svijet koegzistencije. Jaa bia ne uzimaju vie hrane
nego to im treba; iako ona napadaju druga bia, sveukupna se
ravnotea prirode odrava. Providnost prirode jest strogo
pravilo koje uva mir i red na Zemlji."
Troje ljudi i tri razliita gledita. Sva sam tri miljenja
glatko porekao.
Svijet se nikad ne pita je li utemeljen na naelu natjecanja
ili suradnje. Kada se gleda iz relativne perspektive ljudskog
intelekta, postoje oni koji su jaki i oni koji su slabi, postoji
veliko i postoji malo.
Nitko ne sumnja u postojanje tog relativnog izgleda, ali
ako bi se pretpostavilo da je relativnost ljudske percepcije
pogrena - da, na primjer, nema ni velikog ni malog, ni gornjeg
ni donjeg - ako bi se reklo da uope nema takvog slava, ljudske
bi se vrijednosti i sudovi sruili.
"Nije li takav nain gledanja svijeta isprazan let mate? U

stvarnosti postoje velike drave i male drave. Ako postoji
siromatvo i obilje, jaki i slabi, svae su neizbjene, a kao
posljedica pojavljuju se pobjednici i gubitnici. Ne biste li radije
rekli da su ti relativni opaaji i emocije koje iz njih proizlaze
ljudski i stoga prirodni, da su oni jedinstvena privilegija
ljudskog bia?"
Druge se ivotinje bore, ali ne ratuju. Ako kaete da je
ratovanje, koje ovisi o idejama jakosti i slabosti, posebna
"privilegija" ljudskosti, onda je ivot farsa. Ne znati daje ta farsa
farsa - to je ljudska tragedija.
U svijetu bez proturjeja i bez razlika spokojno ive djeca.
Ona opaaju svjetlo i lamu, jako i slabo, ali ne stvaraju sudove.
Makar zmija i aba postoje, dijete ne razaznaje jakog i slabog.
155
154
Masanobu Fukuoka
Izvorna je radost ivota tu, a strah od smrti tek se treba pojavili. nema opasnijeg mjesta kad naie oluja. I nema nieg to bi
moglo biti gluplje od traenja sklonita ispod "atomskog
Ljubav i mrnja koje iskrsavaju u oima odraslih izvorno kiobrana", koji e biti prva meta u sljedeem ratu. Sada
nisu bile dvije razdvojene stvari. O n e su ista stvar, viena s lica
obraujemo zemlju ispod toga tamnoga kiobrana. Osjeam da
i nalija. Ljubav daje tvarnost mrnji. Okrenete li novi ljubavi
kriza nadolazi iznutra i izvana.
naopako, ona postaje mrnja. Jedino probojem u apsolutni
Rijeite se aspekata vanjskog i unutarnjeg. Svugdje u
svijet bez aspekata, mogue je izbjei gubljenje u dualnosti
pojavnog svijeta. svijetu poljodjelci su u korijenu jednaki poljodjelci. Recimo da
klju mira lei blizu zemlje.
Ljudi prave razliku izmeu Sebe i Drugog. Dokle god
postoji ego, dokle god postoji "drugi", ljudi nee biti osloboeni
od ljubavi i mrnje. Srce koje voli zli ego, stvara omraenog
neprijatelja. Prvi i najvei neprijatelj ovjeka jest Jastvo, koje
mu je toliko drago. Ljudi biraju hoe li se braniti ili napadati.
U borbi koja slijedi optuuju jedan drugog za izazivanje
sukoba. To je kao kad bismo pljesnuli rukama i zatim se
prepirali koja je proizvela zvuk, lijeva ili desna. U sukobima
nema ni pravog ni krivog, ni dobrog ni loeg. Sve svjesne razlike
iskrsavaju istodobno, i sve su pogrene.
Gradili tvravu pogreno je od poetka. Makar gospodar
daje izliku da je to zbog obrane grada, zamak je izraz njegove
vladarske linosti, oitovanje prinudne sile nad okolnim
podrujem. Govorei da se boji napada i da utvrenja slue za
zatitu grada, tiranin skladiti oruje i stavlja klju u bravu.
in obrane ve je napad. Oruje za samoobranu uvijek
daje izgovor onima koji potiu rat. Nesrea rata proizlazi iz
pojaavanja i preuveliavanja ispraznih razlika izmeu sebe i
drugoga, jakog i slabog, napada i obrane.
Nema drugog puta u mir nego da svi ljudi napuste zamak
relativne percepcije, sidu na livadu i vrate se u srce ne-aktivne
prirode. To jest, da naotre srp umjesto maa.
Poljodjelci davnine bili su miroljubivi ljudi, a danas se
svaaju s Australijom zbog mesa, s Rusijom oko ribe, a o
Americi ovise zbog penice i soje.
Osjeam da mi u Japanu ivimo u sjeni velikog stabla, a
157
156
Masanobu Fukuoka
REVOLUCIJA JEDNE SLAMKE Ima tomu ve blizu 40 godina otkako sam shvatio kako
vana moe biti slama u uzgoju rie i jema. U to doba,
prolazei jednim starim poljem rie u oblasti Kochi, koje se
Medu mladim ljudima koji dolaze u ove planinske kolibe
godinama nije koristilo ni kultiviralo, spazio sam zdravu mladu
ima i onih, siromanih tijelom i duhom, koji su ostavili svaku
nadu. Ja sam samo stari poljodjelac koji ali to im ne moe riu kako nie kroz preplet od slame i korova koji se nataloio
priutiti niti par sandala, ali postoji jedna stvar koju im mogu na povrini polja. Poto sam godinama radio na implikacijama
dati. te injenice, objavio sam potpuno novu metodu uzgoja rie i
jema.
Jedna slamka.
Vjerujui d a j e to prirodan i revolucionaran nain poljod
Podigao sam nekakvu slamicu s tla ispred kolibe i rekao: jelstva, pisao sam o njemu u knjigama i asopisima i govorio na
"Iz ove jedne slamke moe poeti revolucija." radiju i televiziji desecima puta.
"Uz unitenje ovjeanstva, koje je tako blizu, vi se jo ini se vrlo jednostavnim, ali su poljodjelci tako vrsti u
uvijek hvatate za slamku?" upitao je jedan mladi s prizvukom svojem uvjerenju o tome kako bi trebalo koristili slamu da nije
gorine u glasu.
vjerojatno da e lako prihvatiti promjenu. Rasprostiranje
svjee slame po polju moe biti riskantno, jer su rasprskavanje
Ta slamka izgleda malena i lagana, i veina ljudi ne poz
naje njenu stvarnu teinu. Kad bi ljudi spoznali pravu vrijed zrna i truljenje stabiljke bolesti koje su uvijek prisutne u riinoj
nost ove slamke, mogla bi se dogoditi revolucija dovoljno jaka slami. U prolosti su te bolesti uzrokovale velike tete, pa je to
da pokrene dravu i svijet. jedan od glavnih razloga zato su poljodjelci poeli pretvarati
slamu u k o m p o s t prije steranja na polje. Nekad davno
Kad sam bio dijete, znao sam jednog ovjeka koji je ivio uobiajena mjera opreza protiv bolesti rasprskavanja bilo je
kraj Prolaza Inuyose. Sav njegov posao svodio se, inilo se, na paljivo rasprostiranje slame, a postojalo je i doba kad je u
to da natovari konja ugljenom i vodi ga kakva tri kilometra po Hokaidu spaljivanje slame bilo zakonom zabranjeno.
cesti od vrha planine do luke Gunchu. A ipak se obogatio. Ako
se pitate kako, ljudi e vam rei da je na povratku kui Buai stabljika takoer se zavlae u slamu da preive
sakupljao poispadalu slamu i konjsko gnojivo pokraj puta i zimu. Da bi sprijeili zarazu tim kukcima, poljodjelci su
stavljao ih na svoje polje. Njegov je moto bio: "Ponaaj se kao obiavali paljivo kompostirati slamu cijelu zimu, kako bi bili
da je svaka slamka vana i nikad ne ini uzaludne korake." Tako sigurni da e se do proljea sasvim raspasti.
je postao bogat.
Zato su japanski seljaci svoja polja uvijek drali lako
urednima. Praktino znanje svakodnevnog ivota govorilo je
"ak ako i zapalite slamku, ne vjerujem da bi to bila iskra
koja bi mogla zapoeti revoluciju." da e seljaci ako ostave svoju slamu razbacanu, biti kanjeni
zbog nemara.
Njeni je povjetarac zaulao kroz voke, suneve zrake
z a t r e p e r i l e medu z e l e n i m liem. P o e o sam priati o Nakon godina eksperimentiranja, sada su ak i tehniki
koritenju slame u uzgoju rie. strunjaci potvrdili moju teoriju da je rasprostiranje svjee
slame po polju est mjeseci prije sijanja potpuno sigurno. To
rui sve prethodne ideje o tom predmetu. Ali proi e mnogo
158
159
Masanobu Fukuoka
vremena prije nego poljodjelac prihvati koritenje slame na po svim poljima Tokaida!"
takav nain. "To nije revolucija jednog ovjeka", nasmijao sam se,
Seljaci su stoljeima radili na tome da poveaju proiz "nego revolucija jedne slamke!"
vodnju komposla. Ministarstvo poljoprivrede obiavalo je Iskoraivi iz kolibe na sunevu svjetlost poslijepodneva,
davati novane nagrade da bi ohrabrilo proizvodnju komposta, zastao sam na trenutak i zagledao se u okolne voke, otezale
a odravale su se i natjecateljske izlobe komposta. Seljaci su od dozrijevajueg voa, i u kokoi koje su eprkale po korovu
poeli vjerovati u kompost kao u zatitniko boanstvo tla. i djetelini. Zatim sam se poeo sputati dobro poznatim putem
Sada se ponovno pojavio pokret za proizvodnju vie komposta, prema poljima.
"boljeg" komposta, s glistama, i "kompost-startera". Nema raz
loga oekivati Iako prihvaanje moje sugestije daje pripravljeni
kompost nepotreban i da sve to treba uiniti jest - rasprostrti
neusitnjenu slamu po polju.
Putujui do Tokya, gledajui kroz prozor Takaido-vlaka,
vidio sam transformaciju japanskog sela. Gledajui u zimska
polja, iji se izgled potpuno promijenio u posljednjih deset
godina, osjeam bijes koji se ne da izraziti. Prijanji pejza
urednih polja zelenog jema, kineske mlijene grahorice i
rascvjetanih repica nigdje se vie ne moe vidjeti. Umjesto toga,
poluspaljena slama nabacana je u grube gomile i ostavljena na
kii. Zanemarivanje te slame stvara nered u modernom poljod
jelstvu. Jalovost tih polja otkriva jalovost seljakova duha. To
zaziva odgovornost vladinih elnika i jasno ukazuje na odsut
nost mudre poljoprivredne politike.
Sto li sada, dok gleda ta prazna polja misli ovjek koji je

prije nekoliko godina govorio o "milosrdnom kraju" uzgoja
ozimog ita, o "smrti pokraj puta". Vidjevi gola polja Japana
zimi, ja vie ne mogu bili strpljiv. Sovom slamkom u ruci ja, sam
samcat, poet u revoluciju!
Mladi ljudi, koji su dotad sluali u tiini, poeli su urlati od
smijeha.
"Revolucija jednog ovjeka! Hajdemo sutra uzeti veliku
vreu jema, rie i sjemena djeteline i krenuli, nosei je na
ramenima, kao Okuninushi-no-mikoto*, da razbacamo sjeme
* Legendarni japanski bog iscjeljenja, koji putuje uokolo rasipavajui
dobru sreu iz velike vree koju nosi na ramenima.
160

Masanobu Fukuoka Revolucija Jedne Slamke PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Masanobu Fukuoka Revolucija Jedne Slamke PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

BIBLIOTEKA ORGANICA

Uvodu prirodno poljodjelstvo

30. Kultura hrane 123 Masanobu Fukuoka

Gdje rasle opasnost,

Fukuoka je roen 1913. godine u malenom selu na otoku

bespovratno povukao iz ivota. Iako je odmah sutradan dao

podruju. Slino je i s prinosima ozimog ita s njegovih polja.

svojoj neutemeljenoj aroganciji ljudi nastoje podvrgnuti

Da bih uzgojio ra i jeam, naprosto razbacujem sjeme po

Ova polja nisu bila orana 25 godina

Poetkom studenoga anje se ria, a zatim se sije riino

AMA BA NITA Prije 40 godina, kao dvadesetpetogodinjak, radio sam u

Osjetio sam da sam neto spoznao i, iako nisam mislio o njima,

* Spoznati prazninu u ovom smislu znai shvatiti nedovoljnost intelek

parkovima, zaustavljajui ljude na cesti i razgovarajui s njima,

Smjestio sam se na planini i sve je ilo dobro dok mi otac

Ljudska bia svojim uplitanjem uine neto pogreno, ne

priznaje suvremenu znanost, sada stoji na elu modernog

A ako biste na nekoj konferenciji ili skupu pokuali predloiti

Ali, ako se pitate jesu li strunjaci iz ispitne stanice za

samo jedan od mnogih prirodnih neprijatelja skakavaca. Ove

* Fukuoka pravi kompost od pepela drvela i drugih organskih otpadaka

korov, poput krvasle svraice i lavelja, nadvlada svu ostalu

Ako elite spoznali prirodnu plodnost zemlje, proeite

* Pokrov od bilja, poput djeteline, grahoriee i alfalfe, koji poboljava i

Upotrebom slame, zelenog gnojiva i malo gnojiva od

vode i hranjivih tvari i naposlijetku uzrokuju uvenue i smrt

Nematode se hrane gljivicama u deblu. Kako su se te

za sjetvu na nekoliko jutara.

U jednom danu moe se nainili dovoljno kouljica za sjeme koliko je

slama razbacuje po polju.

Ozimo ito se anje u svibnju. Izdanci rie bivaju pogaeni stopalima

ila najbolja je za riu. elim da se to dobro shvati. Postoji

Slama obogauje zemlju

Slama nam pomae da se nosimo s korovom i vrapcima

U idealnom sluaju 1000 m dat ce oko 450 kg jemene

Osobno mi je iskustvo pokazalo da se problem vrabaca

E k s p e r i m e n t i r a j u i g o d i n a m a , poinio sam mnogo

relativno su snane kada se uzgajaju u poplavljenom polju, ali

U lipnju se voda zadrava u polju da oslabi korove i djetelinu i omogui rii

jednak oblik i veliinu. Sorte Hassaku i Shaddock vrlo su

jaaju i mjere kontrole kukaca postaju nepotrebne. Ako je

U poetku sam zakopao slamu i paprat koju sam donosio

godina visoka je kao telefonski stup. O n o opskrbljuje tlo

To je drvee u Japan uvezeno iz Australije prije nekoliko

se posao moe prepustiti njima. Mora se voditi rauna da su

Koliba sa zidovima od blata u vonjaku

Poljodjelce je vjerojatno najtee nagovoriti da odustanu

se: "Ne, primjenu ostavljam vama. Ja se drim istraivanja."

JEDAN POLJODJELAC PROGOVARA

J a p a n je ovih d a n a zabrinut, i to opravdano, zbog

Prije dvije godine, na primjer, Istraivaki centar za

tvorci moderne agrikulturne politike ovise o velikim inves

Na sastanku su bili nazoni lanovi Ureda za ribarstvo,

otvaranjem kanala kroz pojas otoka Shikoku, kojim bi se

Moja skromna rjeenja, poput steranja slame i uzgoja

* 1 funta = 0,45 kg.

MARKETING PRIRODNE HRANE Budui da su cijene posljednjih godina pale, agrikullurne

Nadalje, bijeli leghorni dobro nesu zato to su uzgojeni na

Ako, dakle, smjerate rukotvorstvu, morat ele nainiti

zrake nisu se mogle probili kroz vinilni i stakleni prekriva

Isto je s gnojivima i kemikalijama. Umjesto da se prije

biti upotrijebljeno kao lijek.