THOMAS

HARRIS

HANNIBAL

Prevela s engleskog
VESNA VALENI

RIJEKA, 2000.
 I

WASHINGTON,
D. C.
 1.
POGLAVLJE

Pomislili biste da bi takav dan jedva ekao da pone...

Mustang Clarice Starling jurnuo je kroz ulaznu rampu Ureda za

alkohol, duhan i vatreno oruje (BATF1) u Aveniji Massachusetts,
prostorija unajmljenih od veleasnog Sun Myung Moona,
ekonominosti radi.
Udarne snage ekale su u tri vozila, otrcanom neobiljeenom
kombiju na elu i dva crna kombija SWAT2 ekipe, s upaljenim
motorima u golemoj garai.
Clarice Starling pograbi iz automobila torbu s opremom i potri do
vozila na elu, prljavo bijelog kombija na ijim se stranama koio
natpis MARCELLS CRAB HOUSE.
etiri su mukarca kroz otvorena stranja vrata kombija
promatrala kako se Clarice pribliava. Vitka, u radnoj odori, brzo se
kretala pod teretom opreme, a kosa joj je blistala na odvratnoj
fluorescentnoj rasvjeti.
- ene. Uvijek kasne - ree policajac iz D.C.-a.
Specijalni agent BATP-a John Brigham vodio je operaciju.
- Ne kasni; pozvao sam je tek kad smo primili dojavu - ree
Brigham. - Zacijelo je dojurila iz Quantica. Hej, Clarice, dodaj mi torbu.
Na brzinu ga je pozdravila. - Hej, Johne.
Brigham neto ree neurednom tajnom agentu za volanom i, prije
nego su se zatvorila stranja vrata, kombi je krenuo u ugodno jesenje
poslijepodne.
Clarice Starling, veteranka kad je rije o vozilima za motrenje,
sagne se ispod okulara periskopa i zauzme mjesto to je mogla blie
bloku suhog leda od sedamdeset kilograma koji je sluio kao
klimatizacijski ureaj kad motor nije radio.
 Stari je kombi ispunjen zadahom straha i znoja koji je nemogue
posve ukloniti. Za svog je vijeka nosio mnoge natpise. Prljavi i
izblijedjeli znakovi na vratima stari su trideset minuta. Zaepljene
rupe od metaka daleko su starije.
Prozori na stranjim vratima imaju s vanjske strane zrcala,
odgovarajue zamagljena. Starling je mogla gledati kako ih slijede
veliki crni SWAT-ovi kombiji. Nadala se da nee satima morati sjediti
u kombijima.
Mukarci su je odmjeravali pogledima kad god bi lice okrenula
prema prozoru.
Tridesetdvogodinja specijalna agentica FBI-a Clarice Starling
uvijek je izgledala dobro za svoje godine, ak i u radnoj odori.
Brigham uzme svoj podmeta za papir sa suvozaeva sjedala.
- Kako to da tebe uvijek dopadnu ovakva sranja, Clarice? - ree uz
osmijeh.
- Jer me ti stalno trai - odgovori ona.
- Za ovo si mi potrebna. No vidim da nosi naloge za pretres
isturenim jedinicama, zaboga. Nita ne pitam, ali mislim da te netko u
Buzzards Pointu mrzi. Trebala bi doi raditi sa mnom. Ovo su moji
momci, agenti Marquez Burke i John Hare, a. to je policajac Bolton iz
washingtonske policije.
Udarna ekipa sastavljena od Ureda za alkohol, duhan i vatreno
oruje, SWAT ekipa Slube za borbu protiv droge3 i FBI-a posljedica
je ogranienja prorauna u vremenima kad je ak i Akademija FBI-a
zatvorena zbog pomanjkanja sredstava.
Burke i Hare izgledom su podsjeali na agente. Washingtonski
policajac Bolton izgledao je poput sudskog slubenika. Imao je oko
etrdeset pet godina, bio je gojazan i zaputen.
Gradonaelnik Washingtona elio je djelovati nepokolebljivo kad
je rije o drogama nakon to je i sam odgovarao za uivanje
narkotika, te je inzistirao na tome da se washingtonskoj policiji
pripie u zasluge dio svake velike racije u Washingtonu. Zato je tu
Bolton.
- Danas je na redu potjera za Drumgovom - ree Brigham.
- Evelda Drumgo, znala sam - bez oduevljenja ree Clarice.
Brigham kimne. - Otvorila je tvornicu leda kraj ribarnice Feliciana,
na obali rijeke. Na momak kae da danas kuha gomilu kristala.
Takoer ima rezervaciju za veeranji let za Grand Cayman. Ne
moemo ekati.
Kristalni metamfetamin, koji na ulici zovu led, prua
kratkotrajnu snanu opijenost i izaziva jaku ovisnost.
- Droga je DEA-in3 posao, ali mi elimo Eveldu zbog
meudravnog transporta oruja tree klase. U nalogu su
specificirane dvije automatske puke beretta i nekoliko MAC-ova 10,3.
ona zna gdje se nalazi jo hrpa takvog oruja. elim da se usredotoi
na Eveldu, Clarice. Ve si imala posla s njom. Ovi e ti momci biti
pojaanje.
- Mi smo dobili lagan posao - s odreenom dozom zadovoljstva
ree policajac Bolton.
- Clarice, mislim da bi im trebala rei neto o Eveldi - ree
Brigham.
Clarice je prickala dok je kombi tandrkao preko eljeznikih
tranica. - Evelda e se boriti - ree. - Ne izgleda tako; bila )e model;
ali e se boriti. Ona je udovica Dijona Drumga. Dvaput sam je uhitila
na temelju RICO4 naloga, prvi put zajedno s Dijonom.
- Posljednji je put u torbici nosila devetmilimetarski pitolj i
mace5, a u grudnjaku je imala no. Ne znam to sada ima uza se.
- Prilikom drugog uhienja vrlo sam je pristojno zamolila da se
preda, a ona je to i uinila. Tada je u zatvoru D.C.-a drkom lice ubila
zatvorenicu po imenu Marsha Valentine. Dakle, nikad se ne moe
znati... teko je odgonetnuti izraz njezina lica. Velika je porota
presudila da je rije o samoobrani.
- Oborila je prvu RICO optunicu, a po drugoj se nagodila. Neke su
optube za oruje odbaene jer je imala malenu djecu, a mua su joj
malo prije toga ubili u Aveniji Pleasant, moda Spliffsi.
- Zamolit u je da se preda. Nadam se da hoe; priredit emo joj
predstavu. No sluajte me, ako moramo svladati Eveldu Drumgo,
doista elim pravu pomo. Ne morate mi uvati lea, ve se bacite na
nju. Gospodo, nemojte misliti da ete gledati kako se Evelda i ja
hrvemo u blatu.
Prije nekoliko godina Clarice bi se s potovanjem odnosila prema
tim ljudima. Sad im se nije svialo ono to je govorila, ali je ona
previe toga vidjela da bi je bilo briga.
- Evelda Drumgo je preko Dijona povezana s Trey-Eight Cripsima -
ree Brigham. - Na ovjek kae da ima osiguranje Cripsa, a Cripsi
takoer raspaavaju robu na obali. To je uglavnom osiguranje protiv
Spliffsa. Ne znam to e Cripsi uiniti kad vide da je rije o nama. Oni
se ne suprotstavljaju agentima ako ba ne moraju.
- Morate znati da je Evelda HIV pozitivna - ree Clarice. - Dijon joj
je bolest prenio iglom. Otkrila je to u zatvoru i poludjela. Tog je dana
ubila Marshu Valentine i tukla se sa zatvorskim uvarima. Ako nije
naoruana i bori se, moete oekivati da e vas pogoditi bilo kojom
tjelesnom tekuinom to je moe baciti. Pljuvat e i gristi, mokrit e i
isprazniti crijeva po vama, a ako je pokuate fiziki svladati, rukavice i
maske su obavezne. Ako je smjetate u patrolna kola, kad joj stavite
ruke na glavu, uvajte se igle u njezinoj kosi i veite joj noge.
Burkeovo i Hareovo lice se izduilo. Policajac Bolton djelovao je
nesretno. Svojom dvostrukom bradom pokae na Starlingino glavno
oruje, esto upotrebljavani colt .45, slubeni model s ljepljivom
trakom na drku, to se nalazio u futroli iza njezinoga desnoga kuka. -
Zar stalno eete naokolo s tom stvari tako napetom? - elio je znati.
- Napetom i spremnom, u svakom trenutku dana - ree Clarice.
- Opasno - ree Bolton.
- Doite u streljanu pa u vam to objasniti, policaje.
Brigham je to prekinuo. - Boltone, ja sam obuavao Clarice Starling
dok je tri godine zaredom pobjeivala u gaanju bojnim pitoljem na
natjecanjima slubi za ouvanje reda. Ne brinite o njezinom oruju.
Oni momci iz ekipe za spaavanje talaca, Velcro kauboji, kako su te
prozvali nakon to si ih sredila, Clarice? Annie Oakley?
- Otrovna Oakley - ree i zagleda se kroz prozor.
Clarice se osjeala izoliranom i usamljenom u tom smrdljivom
kombiju za motrenje ispunjenom mukarcima. Momci, Brut, Old Spice,
znoj i koa. Osjeala je malo straha, a imao je okus novia pod
njezinim jezikom. Prizor u mislima: njezin otac, koji je mirisao na
duhan i jak sapun, guli naranu svojim depnim noiem slomljena
vrha i u kuhinji dijeli naranu s njom. Stranja svjetla oeva kamioneta
nestaju dok odlazi u nonu patrolu u kojoj je poginuo. Njegova odjea u
ormaru. Koulja za ples. Neke lijepe stvari u njezinu ormaru to ih
nikad nema vremena odjenuti. Na vjealicama alosna odjea za
zabavu, poput igraaka na tavanu.
- Jo otprilike deset minuta - dovikne im voza.
 Brigham pogleda kroz vjetrobran, a zatim na sat. - Ovo je plan
podruja - ree. Imao je grubi nacrt urno napravljen markerom i
nejasni plan podruja to mu ga je faksirao Odjel za graevine. -
Zgrada ribarnice nalazi se u nizu prodavaonica i skladita du rijene
obale. Ulica Parceli zavrava u Aveniji Riverside na ovom malenom
trgu ispred ribarnice.
- Vidite, zgrada u kojoj se nalazi ribarnica ima stranji izlaz na
vodi. Otraga imaju mol to se protee du cijelog stranjeg dijela
zgrade, ba ovdje. Kraj ribarnice u prizemlju, to je Eveldin laboratorij.
Ulaz je ovdje sprijeda, tono kraj tende ribarnice. Dok priprema
drogu, Evelda e sigurno imati uvare naokolo, barem tri bloka dalje.
Ve su je nekoliko puta na vrijeme upozorili da stigne unititi robu.
Zato napadaka ekipa DEA-e iz treeg kombija u petnaest sati ulazi s
ribarskog broda s pristanine strane. Mi se ovim kombijem moemo
najvie pribliiti, tono do ulaznih vrata nekoliko minuta prije upada.
Ako Evelda izie kroz ta vrata, mi je preuzimamo. Ako ostane unutra,
upadamo kroz ulina vrata odmah nakon to ostali uu sa stranje
strane. Drugi je kombi nae pojaanje, sedam ljudi, oni dolaze u
petnaest sati, ukoliko ih prije ne pozovemo.
- Kako upadamo kroz vrata? - upita Clarice.
Javi se Burke. - Ako se sve ini tihim, ulijeemo. ujemo li prasak
ili pucnjavu, primjenjujemo Avon posjet. - Burke kucne po svojoj
samarici.
Clarice je to ve ranije vidjela; Avon posjet je ahura od tri ina
magnum samarice napunjena finim olovnim prahom tako da raznese
bravu na vratima, ali ne ozlijedi ljude s unutranje strane.
- Eveldina djeca? Gdje su? - upita Clarice.
- Na je dounik vidio da ih je ostavila u vrtiu - odgovori Brigham.
- Na je dounik blizak obiteljskoj situaciji, vrlo blizak, onoliko koliko
doputa siguran seks.
Brighamov radio zacvrkuta u njegovoj slualici, a on pogleda
prema dijelu neba to ga je mogao vidjeti kroz stranji prozor. -
Moda samo prati promet - ree u mikrofon na vratu. Vozau dovikne:
- Jedinica Dva opazila je novinarski helikopter prije jedne minute. Jesi
li ti togod vidio?
- Ne.
- Bit e bolje da prati promet. Smjestimo se i pripremimo.
 Sedamdeset kilograma suhog leda ne moe rashladiti petero ljudi
u stranjem dijelu metalnog kombija ako je dan topao, pogotovo kad
navlae zatitnu odjeu. Kad je Bolton podigao ruke, dokazao je da
malo dezodoransa nije isto to i tuiranje.
Clarice Starling je s unutranje strane radne koulje naila
jastuie za ramena kako bi smanjila optereenje na prsluk kevlar za
koji se nadala da je neprobojan. Prsluk je imao dodatnu teinu
keramike ploe s prednje i sa stranje strane.
Tragino iskustvo upoznalo ju je s korisnou ploe na leima.
Nasilni upad s ekipom koju ne poznaje, sastavljenom od ljudi
razliitih razina obuke, predstavlja opasan pothvat. Prijateljska vatra
moe ti smrskati kraljenicu dok ulazi ispred zelenog i uplaenog
poetnika.
Tri kilometra od rijeke trei se kombi odvojio kako bi DEA-inu
ekipu odveo do ribarskog broda, a kombi s pojaanjem zaostao je na
diskretnoj udaljenosti iza bijelog kamufliranog vozila.
Okolina je postajala sve zaputenija. Treina zgrada imala je
daskama zabijene ulaze i prozore, a olupine automobila poivale su
na sanducima uz plonike. Mladii su se zadravali na uglovima ispred
kafia i malenih prodavaonica. Djeca su se igrala oko zapaljenog
madraca na ploniku.
Ako su Eveldini uvari vani, dobro su skriveni meu prolaznicima
na ulici. Oko prodavaonica pia i na parkiralitima ispred trgovina
ivenim namirnicama mukarci su sjedili u automobilima i
razgovarali.
Niska impala kabriolet s etiri mlada Afroamerikanca ukljuila se
u promet i polako vozila iza kombija. Mladii su se pravili vani pred
djevojkama na ploniku kraj kojih su prolazili, a od buke njihova
stereo ureaja vibrirale su tanke metalne ploe u kombiju.
Gledajui kroz jednosmjerno staklo stranjeg prozora, Clarice je
vidjela da mladii u kabrioletu ne predstavljaju prijetnju; ratna kola
Cripsa gotovo su uvijek snane, zatvorene limuzine ili karavani,
dovoljno stari da se uklope u okolinu, a stranji se prozori mogu
posve otvoriti. U njima se nalazi ekipa od tri lana, katkad etiri.
Koarkaka ekipa u buicku moe djelovati prijetee ako ovjek nije
dovoljno priseban.
Dok su ekali na semaforu, Brigham je skinuo poklopac s okulara
periskopa i potapao Boltona po koljenu.
- Pogledajte naokolo i recite nam ima li na ploniku lokalnih
slavnih osoba - ree Brigham.
Lea objektiva periskopa skrivena je u krovnom ventilatoru. Moe
se vidjeti samo s boka.
Bolton napravi cijeli krug i stane trljajui oi. - Ova se stvar previe
trese dok motor radi - ree.
Brigham radijem pozove ekipu na brodu. - Cetiristo metara
nizvodno i pribliavaju se - ponovi svojoj ekipi u kombiju.
Kombi je blok dalje u Ulici Parceli stao na crveno svjetlo i naizgled
dugo vremena stajao nasuprot ribarnici. Voza se okrene kao da gleda
u desni retrovizor i obrati se Brighamu govorei krajikom usana. -
ini se da nema mnogo ljudi koji kupuju ribu. Kreemo.
Svjetlo se promijenilo i u 14:57, tono tri minute prije nultog sata,
kamuflirani se kombi zaustavio ispred ribarnice Feliciana, na
dobrome mjestu uz plonik.
U stranjem su dijelu uli kripu kad je voza povukao runu
konicu.
Brigham prepusti periskop Clarice. - Pogledaj.
Clarice prijee periskopom preko proelja zgrade. Stolovi i tezge
pune ribe na ledu svjetlucali su ispod tende na ploniku. Slatkovodne
kornjae s obala Caroline bile su lijepo sloene na zdrobljenom ledu,
rakovi su micali nogama u otvorenim sanducima, a jastozi su se u
spremniku s vodom penjali jedan preko drugoga. Mudri trgovci ribom
stavljali su vlane obloge preko oiju veih riba kako bi ostale sjajne
do veernje navale karipskih kuanica koje dolaze njukati i virivati.
Suneva je svjetlost stvorila dugu u mlazu vode kraj stola na kojem
se istila riba i gdje je mukarac latinskog izgleda i krupnih podlaktica
gracioznim pokretima zaobljena noa sjekao morskoga psa i veliku
ribu polijevao mlazom iz gumene cijevi. Okrvavljena je voda tekla u
jarak, a Clarice je ula kako klokoe ispod kombija.
Clarice je gledala kako voza razgovara s trgovcem, postavlja mu
pitanje. Trgovac ribom je pogledao na sat, slegnuo ramenima i
pokazao prema lokalnoj zalogajnici. Voza je naas proetao
ribarnicom, pripalio cigaretu i zaputio se prema kafiu.
Iz razglasa na ribarnici odjekivala je La Macarena toliko glasno
da ju je Clarice jasno ula u kombiju; vie nikad u ivotu nee moi
podnijeti tu pjesmu.
Vrata koja su ih zanimala nalazila su se na desnoj strani, dvokrilna
metalna vrata u metalnom okviru s jednom jedinom betonskom
stubom umjesto praga.
Clarice je upravo htjela ostaviti periskop kad su se vrata otvorila.
Iziao je krupan bijelac u havajskoj koulji i sandalama. Na prsima je
nosio torbu kakva se inae nosi preko ramena. Jedna mu je ruka bila
iza torbe. Iza njega je iziao ilav crnac koji je nosio kini ogrta.
- Glave gore - ree Clarice.
Iza dvojice mukaraca pojavila se Evelda Drumgo, dugaka vrata i
lijepa lica vidljiva iznad njihovih ramena.
- Evelda izlazi iza dvojice mukaraca; izgleda da svi odlaze - ree
Clarice.
Nije se uspjela dovoljno brzo maknuti od periskopa pa je Brigham
udario n nju. Clarice je navukla kacigu.
Brigham se javi preko radija. - Udarna jedinica Jedan svim
jedinicama. Akcija. Akcija. Izila je s ove strane, kreemo.
- Izlazimo to tie moemo - ree Brigham. Pomaknuo je navlaku
na svom pitolju. - Brod stie za trideset sekundi. Obavimo to.
Clarice Starling prva je izila iz kombija, a Eveldine su pletenice
zavijorile zrakom kad je naglo okrenula glavu prema njoj. Clarice je
bila svjesna mukaraca oko sebe, s izvuenim orujem, kako se deru: -
Dolje na tlo, dolje na tlo!
Evelda korakne ispred dvojice mukaraca.
Nosila je novoroene u nosiljci prebaenoj oko vrata.
- ekajte, ekajte, ne elimo nevolje - ree mukarcima kraj sebe. -
ekajte, ekajte. - Dugim koracima poe naprijed, dostojanstvena
dranja, podigavi novoroene visoko ispred sebe, koliko joj je
doputala nosiljka, a pokriva je visio dolje.
Pokai joj kamo moe poi. Clarice opipavanjem spremi pitolj u
futrolu i isprui ruke rairenih aka. - Evelda! Predaj se. Doi k meni. -
Iza sebe Clarice zauje buku velikog V8 i kripanje guma. Nije se
mogla okrenuti. Zacijelo je pojaanje.
Evelda ju je ignorirala i zaputila se prema Brighamu, a djeji je
pokriva zatreperio kad je MAC 10 opalio i Brigham se sruio dok se
titnik za lice ispunio krvlju.
Krupni bijelac ispusti torbu. Burke ugleda njegov automatski
pitolj i ispali bezopasnu olovnu prainu iz svoje samarice. Napne
puku, ali ne na vrijeme. Krupni mukarac ispali rafal presjekavi
Burkea preko prepona ispod zatitnog prsluka, a zatim se okrenu
prema Clarice. Ona izvue pitolj iz futrole i pogodi ga s dva metka
posred havajske koulje prije nego je dospio pucati.
Pucnjevi iza Clarice. ilavi crnac makne kini ogrta sa svog oruja
i povue se natrag u zgradu, a udarac kao od teke ake gurne Clarice
naprijed i ostavi je bez daha. Okrene se i ugleda ratna kola Cripsa na
ulici, Cadillac limuzinu otvorenih prozora; dvojica su sjedila u
indijanskom stilu na prozorima s druge strane i pucala preko krova
automobila, a trei je pucao sa stranjeg sjedala. Vatra i dim iz tri
cijevi, meci fijuu zrakom oko nje.
Clarice se bacila izmeu dva parkirana automobila i vidjela Burkea
kako se trza na cesti. Brigham je nepomino leao, a lokvica se irila iz
njegove kacige. Hare i Bolton pucali su negdje iz pravca automobila
parkiranih na drugoj strani ulice, a ondje su se automobilska stakla
pretvarala u prah i padala na tlo. Jedna je guma eksplodirala dok ih je
automatska vatra iz cadillaca prikovala na tlu. Clarice, jednom nogom
u odvodnom jarku, podigne glavu kako bi pogledala situaciju.
Dvojica vire kroz otvorene prozore i pucaju preko automobilskoga
krova, a voza slobodnom rukom puca iz pitolja. etvrti ovjek na
stranjem sjedalu otvori vrata i povue Eveldu zajedno s djetetom u
automobil. Nosila je torbu. Pucali su u Boltona i Harea na suprotnoj
strani ulice, a iza cadillacovih stranjih guma pojavio se dim kad se
automobil poeo kretati. Clarice ustane, okrene se i pogodi vozaa u
glavu. Dvaput je pucala u ovjeka koji je sjedio na prednjem prozoru,
te se sruio unatrag. Ispusti spremnik iz .45 i ubaci novi prije nego je
prazni udario o tlo, ne skidajui pogleda s automobila.
Cadillac je strugao du niza automobila na suprotnoj strani ulice i
kripavo se uz njih zaustavio.
Clarice se zaputi prema cadillacu. Jedan je ovjek jo uvijek sjedio
na stranjem prozoru, divlja pogleda i akama se odguravajui od
krova automobila, a prsa su mu bila stijenjena izmeu cadillaca i
jednog parkiranog vozila. Pitolj mu je kliznuo s krova. Prazne ruke
pojave se kroz oblinji stranji prozor. Izie mukarac s plavom
maramom povezanom oko glave, uzdignutih ruku, i dade se u bijeg.
Clarice ga je ignorirala.
 Pucnjava s njezine desne strane i bjegunac se rui prema naprijed,
skliui licem po tlu, i pokua se sakriti ispod nekog automobila.
Lopatice helikoptera mlatile su po zraku iznad nje.
Netko je na ribarnici vikao: - Ostanite dolje! Ostanite dolje! - Ljudi
ispod tezgi i voda za naputenim stolom za ienje kako trca u zrak.
Clarice se primie cadillacu. Micanje u stranjem dijelu
automobila. Micanje u cadillacu. Automobil se ljulja. Unutra vriti
novoroene. Pucnjava, i stranji se prozor raspao.
Clarice podigne ruku i vikne ne okrenuvi se: - STANITE. Prekinite
paljbu. Pazite na vrata. Iza mene. Pazite na vrata ribarnice.
- Evelda. - Micanje u stranjem dijelu automobila. Vrisak
novoroeneta. - Evelda, stavi ruke kroz prozor.
Evelda Drumgo pone izlaziti. Dijete vriti. La Macarena treti iz
zvunika na ribarnici. Evelda izie i poe prema Clarice, sagnute
glave, s novoroenetom u naruju.
Burke se trzao na tlu izmeu njih. Slabiji trzaji nakon to je gotovo
iskrvario. La Macarena se trzala zajedno s Burkeom. Netko je,
kreui se pognuto, stigao do njega, ispruio se uz njegovo tijelo i
pritisnuo ranu.
Clarice svoje oruje uperi u tlo ispred Evelde. - Evelda, pokai mi
ruke, hajde, molim te, pokai mi ruke.
Kvrga u pokrivau. Evelda, sa svojim pletenicama i tamnim
egipatskim oima, podigne glavu i pogleda Clarice.
- Dakle, to si ti, Starlingice - ree.
- Evelda, ne ini to. Misli na dijete.
- Razmijenimo tjelesne tekuine, kuko.
Pokriva zatreperi, odjekne prasak. Clarice je pogodila Eveldu
Drumgo kroz gornju usnu, a metak je raznio stranji dio njezine glave.
Clarice se nekako nala na tlu, glava ju je sa strane strahovito
pekla i ostala je bez daha. Evelda je takoer sjedila na tlu, presavivi
se naprijed preko nogu, a krv je ikljala iz njezinih usta preko djeteta
dok je njezino tijelo priguivalo njegov pla. Clarice dopue do nje i
otkopa ljepljive kope nosiljke. Izvue no iz Eveldina grudnjaka,
otvori ga a da ga ne pogleda i presijee nosiljku. Dijete je bilo sklisko i
crveno, a Clarice ga je jedva drala.
Drei dijete, Clarice oajno podigne pogled. Ugleda vodu kako na
ribarnici trca u zrak pa potri onamo nosei okrvavljeno dijete.
Naglim pokretom odgurne noeve i riblju utrobu, te poloi dijete na
stol za ienje. Uperi u njega snani mlaz vode, a tamnoputo je dijete
lealo na bijeloj dasci za rezanje usred noeva i riblje utrobe, kraj
glave morskoga psa, dok je s njega ispirala HIV pozitivna krv.
Starlingina se krv takoer slijevala po njemu i nestajala zajedno s
Eveldinom krvlju u zajednikom mlazu slanom poput mora.
Voda je trcala, podrugljiva duga Bojeg Obeanja u mlazu,
svjetlucavi stijeg nad djelom Njegova slijepa malja. Clarice na djetetu
nije vidjela nikakvu ranu. La Macarena je tretala iz zvunika, a blic
je bljeskao i bljeskao i bljeskao dok Hare nije odvukao fotografa.
 2.
POGLAVLJE

Slijepa ulica u radnikom susjedstvu u Arlingtonu, Virginia, malo

iza ponoi. Topla je jesenja no nakon kie. Zrak se nelagodno pomie
naprijed ispred hladne fronte. U mirisu vlane zemlje i. lia cvrak
svira svoju pjesmu. Utihne kad do njega dopre jaka vibracija,
prigueni urlik 5-litarskog mustanga s elinim cijevima ispuha to
skree u slijepu ulicu, a za njim automobil saveznog erifa. Dva
automobila skrenu na kolni prilaz uredne dvokatnice i zaustave se.
Mustang lagano podrhtava dok je u praznom hodu. Kad motor utihne,
cvrak prieka trenutak i ponovno pone cvrati, posljednji put prije
mraza, posljednji put uope.
Savezni erif u odori izie s vozaeva mjesta u mustangu. Obie
automobil i otvori vrata za Clarice Starling. Ona izlazi. Bijela mreica
uvruje zavoj preko njezina uha. Crvenonaranasti betadine obojio
je njezin vrat iznad zelene kirurke bluze to je nosi umjesto koulje.
Osobne stvari nosi u plastinoj torbici s patentnim zatvaraem;
neke bombone i kljueve, svoju iskaznicu specijalne agentice FBI-a,
brzi punja s pet spremnika naboja, malenu limenku macea. Uz torbu
nosi pojas i praznu futrolu.
Senf joj prui kljueve automobila.
- Hvala ti, Bobby.
- eli li da ja i Pharon uemo i malo sjedimo s tobom? eli li
radije da dovedem Sandru? Ona me eka. Brzo u je dovesti; treba ti
drutvo...
- Ne, sad idem unutra. Ardelia e uskoro doi kui. Hvala ti, Bobby.
erif ue u automobil sa svojim partnerom, a kad su vidjeli da je
Clarice ula u kuu, savezna su kola otila.
Praonica u Claricinoj kui je topla i mirii na omekiva rublja.
Cijevi perilice rublja i suilice privrene su plastinim trakama
lisiina. Clarice odloi svoje stvari na perilicu. Kljuevi automobila
glasno zazvekeu na metalnoj povrini. Izvadi hrpu rublja iz perilice i
gurne je u suilicu. Skine radne hlae i ubaci ih u perilicu, a potom
doda zelenu bluzu i okrvavljeni grudnjak, te ukljui stroj. Ima na sebi
arape, gaice i .38 special sa zamotanim okidaem u futroli na
glenju. Lea i rebra prekrivena su joj izrazitim modricama, a na laktu
ima oderotinu. Desno oko i obraz su joj oteeni.
Perilica se pone zagrijavati i zapljuskivati. Clarice se umota u
veliki runik za plau i bosa poe u dnevni boravak. Vrati se s pet
centimetara istog Jacka Daniels'a u ai za viski. Sjedne na gumeni
prostira ispred perilice i u tmini se nagne na nju dok topli stroj
pulsira i ljapka. Sjedi na podu lica okrenuta prema gore i nekoliko
puta suho zajeca, a zatim dou suze. Vrele suze na njezinim obrazima,
niz lice.

ovjek s kojim je Ardelia Mapp izila doveo ju je kui oko 45

minuta iza ponoi, nakon duge vonje iz Cape Maya, a ona mu je na
vratima zaeljela laku no. Mapp je iz svoje kupaonice ula kako voda
tee i mukli zvuk u cijevima dok je perilica radila.
Vratila se u stranji dio kue i upalila svjetla u kuhinji to ju je
dijelila s Clarice. Odande je mogla vidjeti u praonicu. Vidjela je Clarice
kako sjedi na podu, sa zavojem na glavi.
- Clarice! O, duo. - Brzo klekne kraj nje. - to je bilo?
- Dobila sam metak kroz uho, Ardelia. Zakrpali su ga u Walter
Reedu. Nemoj paliti svjetlo, u redu?
- U redu. Pripremit u ti neto. Nisam ula; sluali smo kasete u
automobilu; priaj mi.
- John je mrtav, Ardelia.
-Ne Johnny Brigham! - Ardelia i Clarice su se obje zatreskale u
Brighama dok je bio instruktor gaanja na Akademiji FBI-a.
Pokuavale su odgonetnuti tetovau ispod njegove koulje.
Clarice kimne i nadlanicom obrie oi, poput djeteta. - Evelda
Drumgo i Cripsi. Evelda ga je ubila. Sredili su i Burkea. Marqueza
Burkea iz BATF-a. Svi smo zajedno poli u napad. Eveldu je netko
upozorio, a televizijski su novinari stigli onamo istodobno kad i mi.
Evelda je bila moja. Nije se htjela predati, Ardelia. Nije se htjela
predati, a drala je novoroene. Pucale smo jedna u drugu. Ona je
mrtva.
Ardelia jo nikad nije vidjela da Clarice plae.
- Ardelia, danas sam ubila petero ljudi.
Ardelia sjedne na pod kraj Clarice i zagrli je. Zajedno su se
naslonile na perilicu za rublje. - to je s Eveldinim djetetom?
- Isprala sam krv s njega. Na njegovoj koi nisam vidjela nikakve
ranice. U bolnici su rekli da je fiziki u redu. Za nekoliko e ga dana
predati Eveldinoj majci. Zna li koje mi je posljednje rijei Evelda
uputila, Ardelia? Rekla je: Razmijenimo tjelesne tekuine, kuko.
- Dopusti da ti neto spremim - ree Ardelia.
- to? - ree Clarice.
 3.
POGLAVLJE

Siva zora donijela je novine i ranojutarnje vijesti na televizijskim

mreama.
Kad je ula da se Clarice probudila, Ardelia je dola s nekoliko
vruih ajnih peciva pa su zajedno gledale.
CNN i druge mree kupile su prava za film snimljen kamerom iz
helikoptera WFUL televizije. Snimljeni je materijal bio snimljen
odozgo, i bio je izvrstan.
Clarice je jednom gledala. Morala je vidjeti da je Evelda prva
pucala. Pogledala je Ardeliju i vidjela bijes na njezinu tamnoputu licu.
Tada je Clarice potrala u kupaonicu i povratila.
- To je teko gledati - ree Clarice kad se vratila, blijeda i drhtavih
nogu.
Kao i obino, Ardelia je odmah prela na stvar. - eli znati to ja
osjeam kad je rije o tvom ubijanju te Afroamerikanke koja dri
dijete. Evo odgovora. Ona je prva pucala u tebe. elim da ti ivi. Ali
Clarice, razmisli o tome tko ovdje donosi tako sulude odluke. Kakvo je
glupavo razmiljanje dovelo tebe i Eveldu Drumgo zajedno na to
mjesto da biste prokletim orujem meusobno rijeile problem droge?
Koliko je to pametno? Nadam se da e razmisliti o tome eli li i dalje
obavljati njihov prljavi posao. - Ardelia natoi malo aja kako bi
naglasila svoje rijei. - eli li da ostanem s tobom? Uzet u slobodan
dan.
- Hvala. Nema potrebe. Nazovi me.
National Tattler, list koji se najvie okoristio procvatom tabloida u
devedesetima, izdao je dodatak koji je bio osobit ak i za njihova
mjerila. Netko ga je sredinom jutra bacio o zid kue. Clarice ga je
nala kad je pola istraiti uzrok buke. Oekivala je najgore, a to je i
dobila.
ANEO SMRTI: CLARICE STARLING, FBI-ev STROJ ZA UBIJANJE,
vriskao je naslov u National Tattleru otisnut krupnim kienim
slovima. Tri fotografije na naslovnoj stranici prikazivale su: Clarice
Starling u radnoj odori kako puca iz pitolja kalibra .45; Evelda
Drumgo na cesti, sagnuta nad svojim novoroenetom, glave nagnute
poput Cimabueve Madonne, raznesena mozga; te ponovno Clarice
Starling kako nago smee dijete stavlja na bijelu dasku za rezanje
posred noeva, riblje utrobe i glave morskoga psa.
Potpisi ispod slika glasili su: Specijalna FBI-eva agentica Clarice
Starling, koja ima na dui serijskog ubojicu Jamea Gumba, dodaje
barem pet ureza na svoj pitolj. Majka s djetetom u naruju i dva
policajca meu mrtvima nakon zapetljane racije.
Glavna je pria pokrivala narkomanske karijere Evelde i Dijona
Drumga, te pojavu Grip bande u ratom rastrganom podruju
Washingtona, D.C. Ukratko su spomenuli vojnu slubu poginulog
agenta Johna Brighama i naveli su njegova odlija.
Clarice je dobila cijeli naglaeni okvir ispod fotografije snimljene
skrivenom kamerom koja je prikazivala Clarice u restoranu, odjevenu
u haljinu nabranu oko vrata, vedra izraza lica.

Clarice Starling, specijalna agentica FBI-a, imala je svojih petnaest

minuta slave kad je ubila serijskog ubojicu Jamea Gumba, Buffala
Billa, u njegovu podrumu prije sedam godina. Sad je moda oekuju
disciplinske mjere i civilna odgovornost za sluaj smrti majke optuene
za proizvodnju zabranjenih amfetamina. (Vidi glavnu priu na 1.
stranici.)
- To bi mogao biti kraj njezine karijere - rekao je jedan izvor u
Uredu za alkohol, duhan i vatreno oruje, sestrinske agencije FBI-a. -
Ne znamo sve pojedinosti dogaaja, ali John Brigham bi danas trebao
biti iv. Ovo je posljednje to FBI-u treba nakon Rubyja Ridgea - rekao je
izvor koji se nije elio identificirati.
ivopisna karijera Clarice Starling poela je uskoro nakon njezina
dolaska u Akademiju FBI-a na obuku. Diplomirala je psihologiju i
kriminologiju na Sveuilitu Virginia s najboljim ocjenama, te je brzo
dobila zadatak intervjuirati ubojitog luaka dr. Hannibala Lectera,
kojem su ove novine nadjenule nadimak Hannibal Kanibal, i od njega
dobila podatke koji su se pokazali vanima u potrazi za Jameom
Gumbom i za spaavanje njegove rtve, Catherine Martin, kerke bive
senatorice iz Tennesseeja.
Agentica Starling tri je godine zaredom pobjeivala u gaanju
pitoljem na natjecanjima meu slubama, a potom se povukla iz
konkurencije. Ironija je u tome da je agent Brigham, koji je umro kraj
nje, bio instruktor za vatreno oruje u Quanticu kad je agentica
Starling ondje vjebala, a bio je i njezin trener za natjecanja.
FBI-ev je glasnogovornik rekao da e agentica Starling biti
osloboena rada na terenu, uz plau, do kraja FBI-eve unutranje
istrage. Krajem ovog tjedna oekuje se sasluanje pred Slubom za
profesionalnu odgovornost, neumoljivom FBI-evom inkvizicijom.
Roaci pokojne Evelde Drumgo izjavili su da e traiti odtetu od
vlade SAD-a i osobno od Clarice Starling.
Drumgov tromjeseni sin, koji se na dramatinim snimkama
obrauna vidi u majinu naruju, nije ozlijeen.
Odvjetnik Telford Higgins, koji je branio obitelj Drumgo u brojnim
kriminalistikim suenjima, izjavio je da oruje specijalne agentice
Starling, modificirani Colt .45 poluautomatski pitolj, nema odobrenje
za koritenje u provoenju zakona i reda u gradu Washingtonu. - To je
smrtonosno i opasno oruje neprikladno za uporabu u provoenju reda
i zakona - rekao je Higgins. - Samo koritenje takvog oruja predstavlja
bezobzirno ugroavanje ljudskih ivota - rekao je poznati odvjetnik.

Tattler je od jednog Claricinog dounika kupio njezin kuni

telefonski broj, pa su je nazivali dok nije skinula slualicu s aparata i
koristila se FBI-evim mobitelom da bi razgovarala s uredom.
Clarice nije trpjela jake bolove u uhu i oteenoj strani lica ukoliko
nije dirala zavoj. Barem joj nije pulsiralo u glavi. Dva su je Tylenola
drala. Nije joj trebao Percocet to joj ga je lijenik propisao.
Zadrijemala je uz uzglavlje kreveta, a Washington Post je kliznuo s
pokrivaa na pod. Tragovi baruta zadrali su se na njezinim akama, a
suze su joj se osuile na obrazima.
 4.
POGLAVLJE

Ti se zaljubljuje u FBI, ali FBI se ne zaljubljuje u tebe.

- MAKSIMA U FBI-evu SAVJETOVANJU O ODVAJANJU

FBI-eva vjebaonica u zgradi J. Edgar Hoovera bila je gotovo
prazna tako rano izjutra. Dva sredovjena mukarca lagano su trala
stazom. Zveket aparata s utezima u udaljenom kutu te povici i udarci
igre reketima odzvanjali su u golemoj prostoriji.
Glasovi trkaa nisu se uli. Jack Crawford trao je uz direktora FBI-
a Tunberryja, na direktorov zahtjev. Preli su tri kilometra i poeli su
oteano disati.
- Baylock u ATF-u mora se svijati prema vjetru radi Wacoa. To se
nee odmah dogoditi, ali on je gotov i toga je svjestan - govorio je
direktor. - Ve bi mogao veleasnog Moona obavijestiti da e
isprazniti prostor. - injenica da Ured za alkohol, duhan i vatreno
oruje unajmljuje uredski prostor u Washingtonu od veleasnog Sun
Myung Moona stalni je izvor zabave za FBI.
- A Farriday je gotov radi Rubija Ridgea - nastavi direktor.
- To mi se ne ini pravednim - ree Crawford. Radio je s
Farridayem sedamdesetih godina kad je rulja opsjedala FBI-ev
terenski ured na uglu Tree avenije i ezdeset devete ulice. - Farriday
je dobar ovjek. Nije on postavio pravila susreta.
- Rekao sam mu juer ujutro.
- Mirno odlazi? - upita Crawford.
- Recimo samo da e zadrati sve pogodnosti. Opasna vremena,
Jack.
Oba su mukarca trala zabaenih glava. Malo su ubrzali. Crawford
je krajikom oka vidio kako direktor procjenjuje njegovu kondiciju.
- Koliko ti je godina, Jack, pedeset est?
 - Tako je.
- Jo jedna godina do mandatne mirovine. Mnogi se povlae u
etrdeset osmoj, pedesetoj, dok jo uvijek mogu nai drugi posao. Ti
to nikad nisi elio. elio si mnogo raditi nakon Belline smrti.
Crawford nije odgovorio pola kruga, a direktor je shvatio da to
nije trebao rei.
- Nisam elio da to zvui bezosjeajno, Jack. Doreen je neki dan
rekla koliko je...
- Jo ima nekih stvari to ih elim napraviti u Quanticu. elimo
efikasnije organizirati VICAP6 na mrei tako da ga svaki policajac
moe koristiti; vidio si to u proraunu.
- Jesi li ikad elio biti direktor, Jack?
- Nikad nisam mislio da je to posao za mene.
- I nije, Jack. Ti nisi politiki tip. Nikad ne bi mogao biti direktor.
Nikad ne bi mogao biti Eisenhower, Jack, ili Omar Bradley. - Dao je
Crawfordu znak da stanu, pa su sopui stajali kraj staze. - No mogao
si biti Patton, Jack. Mogao si ih voditi kroz pakao i navesti ih da te
vole. To je dar koji ja nemam. Moram ih tjerati. - Tunberry se hitro
osvrne naokolo, podigne runik s klupe i omota ga oko ramena poput
halje suca za vjeanje. Oi su mu sjale.
Neki ljudi moraju podjarivati svoj bijes da bi bili vrsti, razmiljao
je Crawford dok je gledao kako se miu Tunberryjeva usta.
- U sluaju pokojne gospoe Drumgo s njezinim MAC-om 10 i
laboratorijem za proizvodnju droge, ubijene dok je drala
novoroene: Sudbeni nadzor eli ivu rtvu. Svjeu, ivu rtvu. A to
ele i mediji. DEA im mora dati rtvu. ATF im mora dati rtvu. I mi im
moramo dati rtvu. No moda bi se, u ovom sluaju, zadovoljili
manjom rtvom. Krendler misli da im moemo dati Clarice Starling pa
e nas ostaviti na miru. Slaem se s njim. ATF i DEA snosit e
odgovornost za planiranje upada. Clarice Starling je povukla okida.
- Na ubojicu policajca koja je prva pucala.
- Rije je o snimkama, Jack. Ne shvaa, zar ne? Javnost nije vidjela
da je Evelda Drumgo ubila Johna Brighama. Nije vidjela da je Evelda
prva pucala u Starlingicu. Ne moe to vidjeti ako ne zna to gleda.
Dvjesto milijuna ljudi, od kojih desetina glasa, vidjela je Eveldu
Drumgo kako sjedi na cesti i tijelom titi svoje novoroene, a mozak
joj je rasut naokolo. Nemoj nita rei, Jack; znam da si neko vrijeme
mislio da e Starlingica biti tvoja tienica. Ali ona ima otar jezik, a
sukobila se s odreenim ljudima...
- Krendler je nitkov.
- Sluaj me i nita ne govori dok ne zavrim. Karijera Clarice
Starling ionako nije naroito uspjena. Dobit e administrativni otpust
bez predrasude, a papirologija nee izgledati nita loije od obinog
otkaza; moi e dobiti posao. Jack, ti si u FBI-u uinio sjajnu stvar,
Bihevioristiki odjel. Mnogi ljudi misle da bi bio mnogo vie od efa
odsjeka da si se malo vie brinuo za vlastite interese, da zasluuje
mnogo vie. Ja sam prvi koji to kae. Jack, poi e u mirovinu kao
zamjenik direktora. To ti ja obeajem.
- eli rei, ako se ne budem mijeao u ovo?
- U normalnom slijedu dogaaja, Jack. Uz mir u cijelom kraljevstvu,
to e se dogoditi. Jack, pogledaj me.
- Da, direktore Tunberry?
- Ne pitam te, ve ti dajem izravnu zapovijed. Ne mijeaj se u to. Ne
odbacuj svoju priliku, Jack. Katkad se jednostavno treba okrenuti na
drugu stranu. Ja sam to inio. Sluaj, znam da je teko, vjeruj mi, znam
kako se osjea.
- Kako se osjeam? Osjeam da mi je potrebno tuiranje - ree
Crawford.
 5.
POGLAVLJE

Clarice je bila efikasna kuanica, ali ne previe pedantna. Njezin je

dio stana bio ist i sve je mogla pronai, ali stvari su se nekako
gomilale; isto nerasporeeno rublje, vie asopisa nego mjesta na
koje ih se moe staviti. Bila je strunjak za glaanje u posljednjem
trenutku, ali se nije morala pretjerano dotjerivati, pa se snalazila.
Kad je eljela malo reda, pola bi kroz zajedniku kuhinju u
Ardelijin dio stana. Ako je Ardelia bila ondje, mogla je dobiti njezin
savjet, to je uvijek bilo korisno iako katkad blie sri stvari no to je
moda eljela. Ako Ardelia nije bila ondje, podrazumijevalo se da
Clarice smije sjediti u apsolutnom redu njezinog stambenog prostora i
razmiljati, glavno da nita ne ostavi za sobom. Ondje je danas sjedila.
To je jedan od onih prostora u kojem se uvijek osjea nazonost
stanara, iako nije fiziki ondje.
Clarice je sjedila i gledala policu osiguranja Ardelijine bake, to je
visjela na zidu u rukom izraenom okviru, ba kao to je visjela u
unajmljenoj farmerskoj kui njezine bake i kasnije u stanu tijekom
Ardelijina djetinjstva. Njezina je baka prodavala povre i cvijee te
tako tedjela za plaanje rata, a tada je uspjela podii zajam na
temelju uplaene police pa je pomogla Ardeliji dok je studirala uz rad.
Ondje je bila i fotografija siune starice koja se nije ni pokuala
osmjehnuti iznad utirkanog bijelog ovratnika, a ispod oboda
slamnatog eira iz crnih je oiju blistala drevna spoznaja.
Ardelia je osjeala svoje podrijetlo, svakodnevno crpila snagu iz
toga. Sad je Clarice nastojala osjetiti svoje, pokuavala se prikrati.
Luteranski dom u Bozemanu ju je hranio i odijevao, a pruio joj je i
pristojan uzor ponaanja, ali za ono to joj je sada potrebno, mora se
okrenuti svojoj krvi.
to ima ovjek koji potjee iz siromane bijele obitelji? I iz mjesta
gdje obnova nije zavrila do pedesetih godina. Ako potjee od ljudi
koje u fakultetskim prostorima esto zovu seljainama, branima ili
siromanim bijelim Apalaijancima. Ako ak i nesigurna via klasa s
Juga, koja fizikom radu ne priznaje ba nikakvo dostojanstvo, o
vaim ljudima govori s prezirom, u kojoj tradiciji moete nai primjer?
U injenici da smo ih sredili onaj prvi put kod Buli Runa? Da je
ukundjed pravilno postupio kod Vicksburga, da je kut Shiloha
zauvijek Yazoo City?
Ima mnogo asti i vie smisla u uspjehu postignutom s onim to je
ostalo, stvaranjem neega od prokletih etrdeset jutara i blatnjavom
mazgom, ali ovjek to mora biti sposoban vidjeti. Nitko mu nee rei.
Clarice je uspjela zavriti obuku u FBI-u jer se nije imala emu
vratiti. Preivjela je vei dio svog ivota u ustanovama tako to ih je
potivala i uporno se i dosljedno pridravala pravila. Uvijek je
napredovala, dobila stipendiju, ula u ekipu. To to u FBI-u nije
napredovala nakon sjajnog poetka za nju je bilo novo i uasno
iskustvo. Udarala je po staklu poput pele u staklenki.
Imala je etiri dana vremena aliti za Johnom Brighamom koji je
ubijen pred njezinim oima. John Brigham ju je davno neto pitao, a
ona ga je odbila. A tada ju je iskreno pitao mogu li biti prijatelji, a ona
je iskreno odgovorila da mogu.
Morala se pomiriti s injenicom da je ona sama ubila petero ljudi
ispred ribarnice Feliciana. U mislima se stalno vraala na Cripa ija su
prsa bila stijenjena izmeu dva automobila, kako grabi po krovu
vozila dok mu pitolj klizi iz ruke.
Jednom je, traei olakanje, pola u bolnicu pogledati Eveldino
dijete. Ondje je bila Eveldina majka, drala je svoje unue i pripremala
ga za odlazak kui. Prepoznala je Clarice prema fotografiji iz novina,
pruila dijete medicinskoj sestri i, prije nego je Clarice shvatila to
kani, svom ju je snagom pljusnula po ozlijeenoj strani lica.
Clarice joj nije uzvratila udarac, ve je stariju enu priklijetila uz
prozor poroajnog odjela dok se nije prestala otimati, lica izoblienog
uz staklo zaprljano pjenom i slinom. Krv je tekla niz Claricin vrat, a od
bola je osjeala omaglicu. Na hitnom traktu su joj ponovno saili uho,
a ona je odbila podnijeti tubu. Bolniar s hitnog trakta dojavio je
Tattleru i dobio tristo dolara.
Morala je jo dvaput izii; da bi organizirala sprovod Johna
Brighama i da bi pola na njegov pogreb na arlingtonskom groblju.
Brigham je imao jako malo dalekih roaka te je u svojim posljednjim
pisanim eljama imenovao Clarice da se pobrine za njega.
Ozljede njegova lica iziskivale su zatvoreni lijes, ali ona se to je
bolje mogla pobrinula za njegov izgled. Poloila ga je u lijes u
sveanoj odori marinaca sa Srebrnom zvijezdom i drugim odlijima.
Nakon obreda Brighamov joj je zapovjednik predao kutiju s
osobnim naoruanjem Johna Brighama, njegovim bedevima i
nekoliko stvari s njegova uvijek pretrpana pisaeg stola, ukljuujui
njegovu smijenu ptiicu koja je pila iz ae i tako prognozirala
vrijeme.
Clarice je za pet dana imala sasluanje koje ju je moglo unititi.
Osim jedne poruke od Jacka Crawforda, njezin je slubeni telefon
utihnuo, a vie nije mogla razgovarati s Brighamom.
Nazvala je svog zastupnika u Udruenju FBI-evih agenata. Njegov
je savjet bio da za sasluanje ne stavi visee naunice ili otvorene
cipele.
Televizija i novine doepale su se prie o smrti Evelde Drumgo i
uvijek je iznova prevakavale.
Ovdje u apsolutnom redu Ardelijina stana Clarice je pokuavala
razmiljati.
Crv koji te unitava iskuenje je da se sloi sa svojim kritiarima,
kako bi stekao njihovo odobravanje.
Neki joj je zvuk smetao.
Clarice se nastojala sjetiti to je tono rekla u kombiju. Je li rekla
vie no to je bilo potrebno? Zvuk joj je smetao.
Brigham joj je rekao neka ostalima iznese podatke o Eveldi. Je li
izrazila neko neprijateljstvo, rekla neto...
Zvuk joj je smetao.
Vratila se u stvarnost i shvatila da zvoni na vratima njezinog dijela
stana. Zacijelo neki novinar. Takoer je oekivala poziv za civilni sud.
Pomaknula je Ardelijinu zavjesu i provirila na vrijeme da vidi kako se
potar vraa do svog vozila. Otvorila je Ardelijina ulazna vrata i
uhvatila ga, a dok je potpisivala za ekspresnu poiljku, okrenula je
lea novinarskim kolima s teleskopskim objektivom na suprotnoj
strani ulice. Kuverta je bila svijetloljubiasta, a fini je papir bio
protkan svilenkastim trakicama. Iako je bila odsutna duhom, to ju je
na neto podsjetilo.Vrativi se unutra, dalje od bljeska, pogledala je
adresu. Napisana krasnopisom.
Povrh upornog priguenog tona strepnje u Claricinom umu,
oglasilo se upozorenje. Osjetila je kako joj koa na trbuhu treperi kao
da se zalila neim hladnim.
Clarice je uhvatila kuvertu za kutove i ponijela je u kuhinju. Iz
torbice je izvadila uvijek pripravne bijele rukavice za rukovanje
dokaznim materijalom. Pritisnula je kuvertu na tvrdu povrinu
kuhinjskog stola i paljivo je opipala. Iako je papir bio debeo, osjetila
bi kvrgu satne baterije spremne za izazivanje praska. Znala je da
pismo trebala odnijeti do fluoroskopa. Ako ga otvori, mogla bi se
uvaliti u nevolje. Nevolje. Tono. Glupost.
Kuhinjskim je noem otvorila omotnicu i izvadila jedan svilenkasti
list papira. Odmah je znala, prije nego je pogledala potpis, tko joj je to
pisao.

Draga Clarice,

Sa zanimanjem sam pratio tijek tvojega pada i javne sramote. Moja

vlastita nikad me nije optereivala, ako se izuzme gnjavaa zatvora, ali
tebi moda nedostaje perspektiva.
U naim razgovorima dolje u tamnici, bilo mi je jasno da tvoj otac,
pokojni noni uvar, ima veliku ulogu u tvom sustavu vrijednosti.
Mislim da te je tvoj uspjeh u prekidanju karijere krojaa Jamea Gumba
najvie veselio jer si mogla zamisliti kako to ini tvoj otac.
Sad si u neskladu s FBI-em. Jesi li uvijek zamiljala svog oca kako je
prije tebe dospio onamo, jesi li ga zamiljala kao efa odsjeka, ili - bolje
ak i od Jacka Crawforda - kao ZAMJENIKA DIREKTORA koji s ponosom
prati tvoje napredovanje? Vidi li ga sada posramljenog i poraenog
tvojom sramotom? Tvojim neuspjehom? Bijedni, beznaajni kraj
obeavajue karijere? Vidi li sebe kako obavlja kuanske poslove na
koje je bila svedena tvoja majka nakon to su ovisnici oduzeli ivot
tvom TATICI? Hmmmm? Hoe li se tvoj neuspjeh odraziti na njih, hoe
li ljudi uvijek pogreno vjerovati da su tvoji roditelji bili bijelo smee
koje je lutalo od jednog do drugog naselja prikolica? Reci mi iskreno,
specijalna agentice Starling.
Priekaj trenutak prije nego nastavimo.
Sad u ti ukazati na kvalitetu to je ima i koja e ti pomoi: Ti nisi
zaslijepljena suzama, ti moe itati na luku.
Evo jedne vjebe koja bi ti mogla koristiti. elim da fiziki uini sa
mnom ovo:
Ima li crnu eljeznu tavu? Ti si djevojka s junih planina, ne mogu
zamisliti da je nema. Stavi je na kuhinjski stol. Upali svjetlo na stropu.

Ardelia je naslijedila bakinu tavu i esto ju je upotrebljavala. Imala

je staklastu crnu povrinu na koju nikakav sapun nije djelovao. Clarice
ju je stavila na stol ispred sebe.

Pogledaj u tavu, Clarice. Nagni se nad nju i pogledaj dolje. Ako je to

bila tava tvoje majke, a sasvim je mogue da jest, u svojim e
molekulama sadravati vibracije svih razgovora ikad odranih u
njezinoj blizini. Sve razmjene rijei, beznaajne svae, opasna otkria,
suhoparne objave katastrofa, gunanja i poeziju ljubavi.
Sjedni za stol, Clarice. Pogledaj u tavu. Ako je dobro odravana, to je
crno jezero, zar ne? Kao da gleda u bunar. Tvoj precizni odraz nije na
dnu, ali ti ondje lebdi, zar ne? Svjetlost iza tebe, a ti se odraava na
crnilu s aureolom vatrene kose.
Mi smo modifikacije ugljika, Clarice. Ti i tava i Tatica mrtav pod
zemljom, hladan kao tava. Sve je to jo ondje. Sluaj. Kako su doista
zvuili, i ivjeli - tvoji roditelji koji su se toliko muili u ivotu.
Konkretna sjeanja, a ne zamiljene slike koje ti ispunjavaju srce.
Zato tvoj otac nije bio zamjenik erifa, vrsto povezan s ljudima iz
sudnice? Zato je tvoja majka istila motele kako bi te izdravala, iako
te nije uspjela zadrati do tvog odrastanja?
Koje je tvoje najivlje sjeanje na kuhinju? Ne na bolnicu, na
kuhinju.

Moja majka kako ispire krv s oeva eira.

Koja je tvoja najljepa uspomena iz kuhinje?

Moj otac kako starim depnim noiem slomljena vrha guli

narane i krike dijeli nama.

Tvoj je otac, Clarice, bio noni uvar. Tvoja je majka bila sobarica.
 Je li sjajna savezna karijera bila tvoja nada, ili njihova? Koliko bi se
tvoj otac sagnuo da bi napredovao u dravnoj birokraciji? Koliko bi
guzica poljubio? Jesi li ga ikad u ivotu vidjela kako se dodvorava ili
puzi?
Jesu li tvoji nadreeni pokazali neke vrijednosti, Clarice?
to je s tvojim roditeljima, jesu li ih oni pokazali? Ako jesu, je li rije
o istim vrijednostima?
Pogledaj u iskreno eljezo i reci mi. Jesi li iznevjerila svoju mrtvu
obitelj? Bi li oni eljeli da se ponizujes? Kakvo su oni miljenje imali o
snazi? Moe biti onoliko jaka koliko eli.
Ti si borac. Clarice. Neprijatelj je mrtav, dijete je spaeno. Ti si
borac.
Najstabilniji elementi, Clarice, pojavljuju se u sredini periodinog
sustava, otprilike izmeu eljeza i srebra.
Izmeu eljeza i srebra. Mislim da se to moe primijeniti na tebe.

Hannibal Lecter

P. S. Jo uvijek mi duguje neke informacije, zna. Reci mi budi li se

jo uvijek uz zvukove jagnjadi. Bilo koje nedjelje daj oglas u stupcu u
kojem se trae nestale osobe u nacionalnom izdanju Timesa,
International Herald-Tribunea i China Maila. Uputi ga na A. A. Aarona
da bude prvi i potpii ga s Hannah.

itajui, Clarice je ula rijei izgovorene istim glasom koji ju je

izazivao i probadao, ispitivao njezin ivot i omoguio joj nove
spoznaje na odjelu maksimalne sigurnosti umobolnice, kad je tajne
svoga ivota morala odati Hannibalu Lecteru u zamjenu za njegovo
znanje o Buffalu Billu. Metalna promuklost onog rijetko koritenoga
glasa jo uvijek je odzvanjala u njezinim snovima.
U kutu kuhinjskog stropa pojavila se nova pauina. Clarice je zurila
u nju dok su joj se glavom ispreplitale misli. Zadovoljna i alosna,
alosna i zadovoljna. Zahvalna na pomoi, zadovoljna to je vidjela
nain za ozdravljenje. Zadovoljna i alosna to potanska sluba dr.
Lectera u Los Angelesu zacijelo unajmljuje jeftinu pomo; ovog su
puta upotrijebili potansku dostavu. Jack Crawford bit e oduevljen
pismom, kao i potanske vlasti i laboratorij.
 6.
POGLAVLJE

Soba u kojoj Mason provodi svoj ivot je tiha, ali ima vlastiti blagi
puls, siktanje i uzdahe respiratora koji mu pomae pri disanju. Mrana
je ako se izuzme sjaj velikog akvarija u kojem se egzotina jegulja
okree i okree u beskrajnoj osmici, a njezina se sjenka poput trake
pomie prostorijom.
Masonova ispletena kosa lei u debeloj pletenici na poklopcu
respiratora to mu pokriva prsa na uzdignutom krevetu. Mnoge se
cijevi isprepliu pred njim.
Masonov dugaki jezik izviruje izmeu njegovih zuba. Jezikom
oblie kraj cijevi i puhne sa sljedeim pomakom respiratora.
Trenutno se javi glas iz zvunika na zidu. - Da, gospodine.
- Tattler. - Poetno t se gubi, ali glas je dubok i rezonantan, glas s
radija.
- Na prvoj su stranici...
- Nemoj mi itati. Stavi ih na ekran. - M se ne uje u Masonovu
govoru.
Veliki ekran uzdignutog monitora pone pucketati. Plavo-zeleni
sjaj poprimi ruiastu boju pri pojavi crvenog imena Tattlera.
- ANEO SMRTI: CLARICE STARLING, FBI-ev STROJ ZA UBIJANJE -
itao je Mason tijekom tri spora udisaja respiratora. Mogao je
poveati fotografije.
Samo se jedna njegova ruka nalazi iznad pokrivaa. Moe je
lagano pomicati. aka se mie poput blijede rakovice, vie
zahvaljujui naporu njegovih prstiju nego snazi to je ima u ruci.
Budui da Mason ne moe okrenuti glavu da bi vidio, kaiprst i srednji
prst kreu se naprijed poput antene, a palac, prstenjak i mali prst
pomiu aku. Pronalazi daljinski upravlja pomou kojeg moe
poveati slike i okretati stranice.
Mason polako ita. Naoale nad njegovim jedinim okom dvaput u
minuti tiho siknu dok vlae njegovu onu jabuicu bez kapka, te se
esto zamagli lea. Trebalo mu je dvadeset minuta da proita glavni
lanak i ono u okviru.
- Stavi rendgensku snimku - ree kad je zavrio.
Potrajalo je trenutak. Velike rendgenske snimke iziskivale su
osvijetljeni podloak da bi se dobro vidjele na monitoru. Pojavila se
ljudska aka, oito oteena. Zatim je stigla druga snimka na kojoj se
vidjela aka i cijela ruka. Pokaziva zalijepljen na rendgenskoj snimci
pokazivao je stari prijelom nadlaktine kosti otprilike napola puta
izmeu lakta i ramena.
Mason je to promatrao tijekom mnogih udisaja. - Stavi pismo - ree
na koncu.
Na ekranu se pojavio uredni krasopis, apsurdno krupnih slova
uslijed uveanja.
Draga Clarice, itao je Mason, sa zanimanjem, sam pratio tijek
tvojega pada i javne sramote... Sam ritam glasa uzburkao je u njemu
stare misli koje su ga zavrtjele, zavrtjele su krevet, zavrtjele sobu,
raskinule kraste s njegovih neopisivih snova, ubrzale otkucaje srca.
Stroj je osjetio njegovo uzbuenje i jo mu bre punio plua.
Sve je proitao, svojom bolnom sporou, itajui preko pominog
stroja kao da ita jaui na konju. Mason nije mogao zatvoriti oko, ali
kad je zavrio s itanjem, njegov se um na neko vrijeme povukao od
oka kako bi razmiljao. Stroj za disanje je usporio. Tada je puhnuo u
cijev.
- Da, gospodine.
- Nazovi kongresmena Vellmorea. Donesi mi slualice. Iskljui
razglas.
- Clarice Starling - ree sam sebi uz sljedei udisaj to mu ga je
stroj dopustio. Ime nema zatvornih glasova pa ga je jako dobro
izgovorio. Nijedan se glas nije izgubio. Dok je ekao telefon, na
trenutak je zadrijemao, a sjenka jegulje gmizala je preko njegove
plahte i lica i ispletene kose.
 7.
POGLAVLJE

Buzzards Point, FBI-ev terenski ured za Washington i District

Columbije, dobio je ime po najezdi strvinara oko bolnice to se ondje
nalazila u vrijeme Graanskog rata!.
Dananjem skupu nazoni su efovi odjela Slube za borbu protiv
droge, Ureda za alkohol, duhan i vatreno oruje i FBI-a kako bi
raspravljali o sudbini Clarice Starling.
Clarice je sama stajala na debelom sagu u uredu svog efa. Mogla
je uti kako joj puls udara ispod zavoja na glavi. Povrh toga ula je
glasove mukaraca, priguene vratima sa zamagljenim staklom to su
vodila u susjednu dvoranu za sastanke.
Veliki FBI-ev ig sa svojim motom: Odanost, hrabrost, potenje
lijepo je uokviren zlatnim listom na staklu.
Glasovi s druge strane vrata podizali su se i sputali uz poneto
strasti; Clarice je mogla uti svoje ime kad se nijedna druga rije nije
razabirala.
Iz ureda se prua lijep pogled preko marine do Fort McNaira gdje
su objeeni zavjerenici optueni za atentat na Lincolna.
Clarice je u mislima vidjela slike Mary Surratt kako prolazi kraj
vlastitog lijesa i penje se do vjeala u Fort McNairu, stoji glave
pokrivene kukuljicom na vratacima, a suknja joj je vezana oko nogu
kako bi se izbjegao nepristojan prizor dok bude padala u tminu.
Clarice je ula kako u susjednoj prostoriji kripe stolice kad su
mukarci ustali. Poeli su ulaziti u ured. Neka je lica prepoznala. Isuse,
tu je i Noonan, ef cijelog istraiteljskog odjela.
A tu je i njezin neprijatelj, Paul Krendler iz pravosua, sa svojim
dugakim vratom i okruglim uima postavljenima visoko na glavi
poput uiju hijene. Krendler je bio laktaro, siva eminencija tik do
glavnog inspektora. Budui da je prije sedam godina uhvatila serijskog
ubojicu Buffala Billa Krendleru ispred nosa, u svakoj je prilici trovao
njezin osobni dosje i aptao u uho Povjerenstvu za karijeru.
Nijedan od tih mukaraca nije bio s njom na vatrenoj liniji, predao
nalog, bio izloen mecima ili vadio djelie stakla iz kose.
Mukarci je nisu gledali dok se nisu svi odjednom okrenuli prema
njoj, onako kako plaha divlja odjednom obrati pozornost na ranjenu
ivotinju u krdu.
- Sjednite, agentice Starling. - Njezin ef, specijalni agent Clint
Pearsall, protrlja zglavak kao da ga je sat nauljao.
Ne pogledavi je u oi, pokazao je prema naslonjau okrenutom
prema prozoru. Naslonja prilikom slubenog ispitivanja nije poasno
mjesto.
Sedam je mukaraca ostalo stajati, a njihova su tijela djelovala
tamno na jarkoj svjetlosti s prozora. Clarice im sada nije mogla vidjeti
lica, ali je ispod bljetavila vidjela njihove noge i stopala. Petorica su
nosila mokasinke s resicama debelih potplata, obuu omiljenu meu
seoskim maherima koji su uspjeli doi do Washingtona. Par
perforiranih cipela Thom McAn i jo jedan par Florsheim zaokruivali
su izlobu. U zraku se osjeao miris latila za cipele zagrijan toplinom
stopala.
- U sluaju da ne poznajete sve nazone, agentice Starling, ovo je
pomonik direktora Noonan, siguran sam da znate tko je on; ovo je
John Eldredge iz DEA-e; Bob Sneed, BATF; Benny Holcomb je asistent
gradonaelnika, a Larkin Wainwright je inspektor iz naeg Ureda za
profesionalnu odgovornost - ree Pearsall. - Paul Krendler, poznajete
Paula, doao je neslubeno iz Ureda glavnog inspektora u pravosuu.
Paulova nazonost je usluga nama, ovdje je i nije ovdje, samo da bi
nam pomogao izbjei nevolje, ako me razumijete.
Clarice je znala kakva uzreica postoji meu agentima: savezni
istraitelj je onaj koji na bojno polje stie po zavretku bitke i
bajunetima dokrajuje ranjene.
Nekoliko je glava kimnulo na pozdrav. Mukarci su iskrivili
vratove i prouavali mladu enu zbog koje su se okupili. Nekoliko
trenutaka nitko nije progovorio.
Bob Sneed je prekinuo tiinu. Clarice ga se sjeala kao BATF-ova
ovjeka koji je pokuao zatakati neuspjeh u Wacu. Bio je Krendlerov
prisni prijatelj i smatrali su ga laktaem.
- Agentice Starling, vidjeli ste izvjetaje u novinama i na televiziji u
kojima su vas identificirali kao agenticu koja je ubila Eveldu Drumgo.
Naalost, bili ste na neki nain demonizirani.
Clarice ne odgovori.
- Agentice Starling?
- Ja nemam nikakve veze s vijestima, gospodine Sneed.
- ena je drala dijete na rukama. Zacijelo shvaate kakav to
problem stvara.
- Ne na rukama, ve u nosiljci na prsima, a njezine ruke i ake bile
su ispod toga, skrivene pokrivaem, gdje je imala svoj MAC 10.
- Jeste li vidjeli izvjetaj s obdukcije? - upita Sneed.
- Nisam.
- Ali niste zanijekali da ste je vi ubili?
- Mislite li da bih to zanijekala jer niste nali ahuru? - Okrene se
svom efu. - Gospodine Pearsell, ovo je prijateljski sastanak, zar ne?
- Svakako.
- U tom sluaju, zato je gospodin Sneed ozvuen? Tehniki je odjel
prije mnogo godina prestao izraivati takve mikrofone u iglama za
kravate. U depu na prsima ima kasetofon koji upravo snima. Zar sad
nosimo mikrofone po vlastitim uredima?
Pearsallovo lice porumeni. Ako je Sneed ozvuen, to je najgora
vrsta izdaje, ali nitko ne bi elio da ga na snimci uju kako Sneedu
kazuje neka iskljui mikrofon.
- Ne moramo trpjeti vau oholost niti vae optube - ree Sneed,
blijed od bijesa. - Svi smo ovdje kako bismo vam pomogli.
- Pomogli mi u emu? Vaa je sluba nazvala ovaj ured i meni
stavila u zadatak pomoi vama u toj raciji. Eveldi Drumgo dala sam
dvije anse da se preda. Drala je MAC 10 ispod djejeg pokrivaa. Ve
je ubila Johna Brighama. Voljela bih da se je predala. Nije. Pucala je u
mene. Ja sam pucala u nju. Mrtva je. Moda biste ba sada mogli
provjeriti broja svoje trake, gospodine Sneed.
- Unaprijed ste znali da e Evelda Drumgo biti ondje? - elio je
znati Eldredge.
- Unaprijed sam znala? Agent Brigham mi je u kombiju na putu
onamo rekao da Evelda Drumgo kuha u uvanom laboratoriju za
drogu. Mene je odredio za nju.
- Imajte na umu da je Brigham mrtav - ree Krendler - kao i Burke,
vraki dobri agenti, obojica. Nisu ovdje da bi neto mogli potvrditi ili
zanijekati.
Clarici se stegnuo eludac kad je ula kako Krendler spominje ime
Johna Brighama.
- Teko mogu zaboraviti da je John Brigham mrtav, gospodine
Krendler, a on jest bio dobar agent, i moj dobar prijatelj. injenica je
da mi je rekao da Eveldu preuzmem na sebe.
- Brigham vam je dao taj zadatak iako ste vi i Evelda ve ranije
imale sukob - ree Krendler.
- Ma daj, Paule - ree Clint Pearsall.
- Kakav sukob? - ree Clarice. - Mirno uhienje. Ranije se drugim
policajcima opirala prilikom uhienja. Meni se nije opirala kad sam je
prvi put uhitila, i malo smo razgovarale; bila je pametna. Bile smo
pristojne jedna s drugom. Nadala sam se da to mogu ponovno uiniti.
- Jeste li glasno izgovorili da ete je preuzeti na sebe?
- Ponovila sam upute to sam ih dobila.
Holcomb iz ureda gradonaelnika i Sneed primaknu glave.
Sneed prijee u napad. - Gospoice Starling, policajac Bolton iz
washingtonske policije obavijestio nas je da ste u kombiju na putu do
mjesta sukoba davali negativne izjave o gospoi Drumgo. elite li to
komentirati?
- Prema uputama agenta Brighama objasnila sam ostalima da
Evelda ima povijest nasdja, obino je naoruana i da je HIV pozitivna.
Rekla sam da emo joj dati priliku da se mirno preda. Zatraila sam
fiziku pomo u svladavanju ene, ako se za to ukae potreba. Mogu
vam rei da nije bilo mnogo dobrovoljaca za taj posao.
Clint Pearsall pokua pomoi. - Nakon to se automobil Cripsa
zaustavio i jedan od njih je pobjegao, vidjeli ste da se vozilo ljulja i uli
kako unutra plae novoroene?
- Vriti - ree Clarice. - Podigla sam ruku kako bi svi prestali pucati
i izila iz zaklona.
- To se protivi predvienom postupku - ree Eldredge.
Clarice ga je ignorirala. - Prila sam automobilu u poloaju
pripravnosti, s izvuenim orujem i sputenom cijevi. Marquez Burke
umirao je na tlu izmeu nas. Netko je istrao i pritisnuo mu ranu.
Evelda je izila s djetetom. Zatraila sam da mi pokae ake i rekla
neto kao: Evelda, ne ini to.
- Ona je pucala, vi ste pucali. Je li odmah pala?
 Clarice kimne. - Noge su joj popustile pa je sjela na cestu nagnuvi
se nad djete. Bila je mrtva.
- Pograbili ste dijete i potrali do vode. Pokazali ste da vam je stalo
- ree Pearsall.
- Ne znam to sam pokazala. Dijete je bilo obliveno krvlju. Nisam
znala je li dijete HIV pozitivno ili nije, ali sam znala da ona jest.
- 1 mislili ste da je va metak mogao pogoditi dijete - ree
Krendler.
- Ne. Znala sam kamo je metak otiao. Mogu li slobodno govoriti,
gospodine Pearsall?
Izbjegao je njezin pogled, a ona je nastavila.
- Ova je racija bila runa zbrka. Dovela me je u poloaj u kojem
sam imala dvije mogunosti, umrijeti ili pucati u enu koja dri dijete.
Izabrala sam, a jako me mui ono to sam morala uiniti. Pucala sam u
enu koja je nosila dijete. ak ni nie vrste ivotinja to ne ine.
Gospodine Sneed, moda bi bilo dobro da ponovno provjerite broja
svoje trake, ba tu gdje sam ovo priznala. Iz dna due mrzim injenicu
da me je situacija dovela u taj poloaj. Mrzim ono kako se sada
osjeam. - U mislima joj se pojavi slika Brighama kako lei licem
prema tlu pa je otila predaleko. - Muno mi je dok gledam kako svi
bjeite od toga.
- Starling - Pearsall ju je prvi put tjeskobno pogledao u lice.
- Znam da jo niste imali priliku napisati svoj 302 - ree Larkin
Wainwright. - Kad budemo razmatrali...
- Napisala sam ga, gospodine - ree Clarice. - Kopija je na putu u
Ured profesionalne odgovornosti. Imam uza se jednu kopiju ako ne
elite ekati. Zapisala sam sve to sam ondje uinila i vidjela. Vidite,
gospodine Sneed, cijelo ste vrijeme sve imali na raspolaganju.
Claricin je vid bio malo previe jasan, u emu je prepoznala znak
opasnosti, pa je svjesno spustila glas.
- Ova je racija pola po zlu iz nekoliko razloga. BATF-ov je dounik
lagao o tome gdje se nalazi dijete jer je oajniki elio da se racija
izvri, prije zakazanog sasluanja pred saveznom velikom porotom u
Illinoisu. I Evelda Drumgo je znala da dolazimo. Izila je s novcem u
jednoj torbi i drogom u drugoj. Njezin je dojavljiva jo uvijek
pokazivao broj WFUL televizije. Primila je dojavu pet minuta prije
nego smo onamo stigli. WFUL-ov helikopter stigao je kad i mi. Sudski
zatraite WFUL-ove snimke telefonskih razgovora pa ete vidjeti tko
je njima dojavio. Rije je o nekome tko ima lokalne interese, gospodo.
Da je procurilo iz BATF-a, to se dogodilo u Wacu, ili iz DEA-e, oni bi
dojavili dravnim medijima, a ne lokalnoj televiziji.
Benny Holcomb progovori u ime grada. - Nema nikakvih dokaza
da je netko iz gradskih vlasti ili washingtonske policije bilo to
nekome dojavio.
- Nabavite sudski nalog pa ete vidjeti - ree Clarice.
- Imate li Eveldin dojavljiva? - upita Pearsall.
- Zapeaen je u prostoriji s dokaznim materijalom u Quanticu.
Oglasio se dojavljiva pomonika direktora Noonana. Namrtio se
kad je pogledao broj, ispriao se i iziao. Uskoro je pozvao Pearsalla
da mu se pridrui vani.
Wainwright, Eldredge i Holcomb gledali su kroz prozor prema
Fort McNairu, a ruke su tutnuli u depove. Kao da su ekali na odjelu
intenzivne njege. Paul Krendler uhvati Sneedov pogled i glavom
pokae prema Clarice.
Sneed poloi ruku na naslon Claricina naslonjaa i sagne se nad
nju. - Ako na sasluanju budete svjedoili da je, dok ste bili na
privremenoj dunosti u FBI-u, vae oruje ubilo Eveldu Drumgo, BATF
je spreman potpisati izjavu da vas je Brigham zamolio neka posvetite...
posebnu panju Eveldi u cilju da je na mirni nain uhitite. Vae ju je
oruje ubilo, a tu vaa sluba mora snositi odgovornost. Nee biti
meuagencijskog prepucavanja oko pravila zaduenja i neemo
morati ubacivati nikakve neprijateljske izjave koje podjaruju to ste ih
dali u kombiju o tome kakva je ona bila.
Clarice je na trenutak u mislima vidjela Eveldu Drumgo kako izlazi
kroz vrata, izlazi iz automobila, vidjela je kako dri glavu i, unato
besmislenom gubitku Eveldina ivota, vidjela je njezinu odluku da
uzme svoje dijete i suoi se s progoniteljima umjesto da bjei.
Clarice se nagne blie mikrofonu na Sneedovoj kravati i
razgovjetno ree: - Vrlo u rado rei kakva je ona bila osoba,
gospodine Sneed. Bila je bolja od vas.
Pearsall se bez Noonana vratio u ured i zatvorio vrata. - Zamjenik
direktora Noonan vratio se u svoj ured. Gospodo, zakljuit u ovaj
sastanak i svakome od vas u se javiti telefonom - ree Pearsall.
Krendler podigne glavu. Odjednom je postao svjestan mirisa
politike.
- Moramo donijeti neke odluke - pone Sneed.
- Ne, ne moramo.
- Ali...
- Bobe, vjeruj mi, nita ne moramo odluiti. Javit u ti se. I, Bobe?
- Da?
Pearsall pograbi icu iza Sneedove kravate i snano povue,
otkinuvi gumbe sa Sneedove koulje i strgnuvi ljepljivu traku s
njegove koe. - Doe li jo jednom ozvuen k meni, dobit e nogom
u guzicu.
Dok su odlazili, nitko nije pogledao Clarice, osim Krendlera.
Kreui se prema vratima, vukui noge kako ne bi morao gledati
kuda hoda, iskoristio je gipkost svog dugakog vrata da bi se okrenuo
prema njoj, poput hijene koja se vue uz krdo i viri u svoju buduu
rtvu. Licem su mu preletjeli izrazi razliitih udnji; u Krendlerovoj
prirodi bilo je istodobno se diviti Claricinim nogama i traiti njezinu
slabu stranu.
 8.
POGLAVLJE

Biheviorizam je dio FBI-a koji se bavi serijskim umorstvima. U

podrumskim uredima odjela zrak je svje i nepomian. Strunjaci za
unutranje ureenje posljednjih su godina pokuavali bojama
razvedriti suterenski prostor. Rezultat njihovih nastojanja nije bio
nimalo uspjeniji od kozmetike u pogrebnim zavodima.
Ured efa odjela zadrao je originalne smee i utosmee boje s
kariranim zavjesama u nijansama boje kave na visokim prozorima.
Ondje je, okruen paklenim dosjeima, Jack Crawford sjedio za stolom i
neto pisao.
Zaulo se kucanje na vratima i Crawford je podigao pogled prema
prizoru koji mu je pruao zadovoljstvo - na vratima je stajala Clarice
Starling.
Crawford se nasmijei i ustane. On i Clarice esto su tijekom
razgovora stajali; to je bila jedna od preutnih formalnosti to su je
uveli u svoj odnos. Nisu osjeali potrebu za rukovanjem.
- uo sam da ste doli u bolnicu - ree Clarice. ao mi je to smo se
mimoili.
- Drago mi je da su vas tako brzo pustili - ree Crawford. - to je s
vaim uhom, je li u redu?
- U redu je ako volite cvjetau. Kau mi da e se to povui, vei dio.
- Kosa joj je pokrivala uho. Nije ponudila da e mu ga pokazati.
Uslijedila je kratka tiina.
- Htjeli su da ja budem rtveno janje za neuspjeli racije, gospodine
Crawford. Za smrt Evelde Drumgo, za sve. Bili su poput hijena, a tada
je to odjednom prestalo te su se povukli. Neto ih je rastjeralo.
- Moda imate anela, Clarice.
- Moda imam. Koliko vas je to kotalo, gospodine Crawford?
Crawford odmahne glavom. - Zatvorite vrata, molim vas. -
Crawford je iz depa izvadio papirnati rupi i obrisao naoale. -
Uinio bih to da sam mogao. Nemam dovoljno moi. Da je senatorica
Martin jo uvijek na poloaju, imali biste nekakvu zatitu... Potratili su
Johna Brighama u toj raciji, jednostavno su ga bacili. Bila bi sramota
da su i vas odbacili kao to su odbacili Johna. Osjeao sam se kao da
vas i Johna aljem na gubilite.
Crawfordovi se obrazi zarumene, a ona se sjetila njegova lica na
otrom vjetru iznad groba Johna Brighama. Crawford joj nikad nije
govorio o svojim bitkama.
- Uinili ste neto, gospodine Crawford.
Kimnuo je glavom. - Uinio sam neto. Ne znam koliko e vam se
to sviati. Rije je o poslu.
O poslu. Posao je dobra rije u njihovom privatnom leksikonu.
Znaio je odreeni i skori zadatak te je proiavao zrak. Ako su to
ikako mogli izbjei, nikad nisu govorili o problematinoj sredinjoj
birokraciji FBI-a. Crawford i Starling bili su poput zdravstvenih
misionara koji su imali malo strpljenja za teologiju, a svaki se
koncentrirao na novoroene pred sobom. Znali su, ali to nisu glasno
izgovarali, da Bog ba nita nee uiniti da bi pomogao. Da se nee
gnjaviti slanjem kie za pedeset tisua gladne Ibo djece.
- Clarice, va dobroinitelj je indirektno onaj koji vam je nedavno
pisao.
- Dr. Lecter. - Odavno je uoila kako je Crawfordu mrsko
spominjanje tog imena.
- Da, ba on. Cijelo nas je ovo vrijeme uspjeno izbjegavao, izvukao
se, a sad vam pie pismo. Zato?
Prolo je sedam godina otkako je dr. Hannibal Lecter, za kojeg se
znalo da je umorio deset ljudi, pobjegao iz zatvora u Memphisu i usput
oduzeo jo pet ivota.
inilo se kao da je Lecter nestao s lica zemlje. Sluaj je u FBI-u
ostao otvoren i tako e zauvijek ostati, ili dok ga ne uhvate. Isto vrijedi
za Tennessee i druga podruja sudbene nadlenosti, ali vie nema
agenata kojima je zadatak traiti ga, iako su roaci njegovih rtava
gnjevno zahtijevali akciju.
Postoje cijeli timovi uenih nagaanja o njegovu mentalnom
stanju, a veinu su napisali psiholozi koji nikad nisu osobno upoznali
dr. Lectera. Pojavilo se nekoliko radova psihijatara koje je pribio na
stup srama u profesionalnim asopisima, a koji su oito osjeali da se
sad bez opasnosti mogu javljati. Neki od njih tvrdili su da e ga
njegovo ludilo neminovno dovesti do samoubojstva te da je vjerojatno
ve mrtav.
No u kompjutorskom je svijetu zanimanje za dr. Lectera ostalo
vrlo ivo. Internet je izbacivao teorije o Lectera poput otrovnih gljiva,
a izvjetaji o vianju doktora po broju su konkurirali onima o Elvisu.
Varalice su opsjedale chat rooms, a u fosforescentnoj poplavi mrane
strane Mree prokrijumarene su policijske fotografije njegovih
zlodjela do kolekcionara odvratnih tajni. Bile su na drugome mjestu
po popularnosti, odmah iza pogubljenja Fou-Tchou-Lija.
Jedini znak od doktora nakon sedam godina - njegovo pismo
upueno Clarice Starling nakon to su je tabloidi razapeli na kri.
Pismo nije imalo otisaka prstiju, ali u FBI-u su bili prilino sigurni
da je pravo. Clarice Starling bila je potpuno sigurna.
- Zato je to uinio, Clarice? - inilo se da se Crawford gotovo ljuti
na nju. - Nikad se nisam pretvarao da ga razumijem vie nego oni
glupavi psihijatri. Recite mi vi.
- Mislio je da e ono to mi se dogodilo... unititi, da e razbiti moje
iluzije o FBI-u, a on uiva gledati unitavanje vjere, to mu je najdrae.
To je poput fotografija sruenih crkava to ih je obiavao skupljati.
Hrpa kamenja u Italiji kad se crkva sruila na sve bakice koje su dole
na misu, a netko je na vrh gomile zataknuo boino drvce. To mu se
posebno svialo. Ja ga zabavljam; poigrava se sa mnom. Kad sam ga
ispitivala, volio je ukazivati na rupe u mom obrazovanju; dri me
prilino naivnom.
Crawford je govorio iz iskustva svojih godina i izoliranosti kad je
rekao: - Jeste li ikad pomislili da mu se moda sviate, Clarice?
- Mislim da ga zabavljam. Stvari ga ili zabavljaju ili ne. Ako ne...
- Jeste li ikad osjetili da mu se sviate? - Crawford je posebno
naglasio razliku izmeu misliti i osjeati kao to baptist inzistira na
potpunom uranjanju.
- Za doista kratka poznanstva rekao mi je istinite stvari o meni.
Mislim da je lako pobrkati razumijevanje i suosjeanje; svi jako elimo
suosjeanje. Moda je uenje i shvaanje te razlike dio odrastanja.
Teko je i runo znati da vas netko moe razumjeti, a da inu se ak ni
ne sviate. Kad vidite kako se razumijevanje koristi samo kao orue
grabeljivca, to je najgore. Nemam... nemam pojma to dr. Lecter
osjea prema meni.
- Kakve vam je stvari rekao, ako nemate nita protiv.
- Rekao je da sam ambiciozna mala seljanica koja se gura, a moje
oi blistaju poput jeftinih poludragulja. Rekao mi je da nosim jeftine
cipele, ali da imam neto ukusa, malo ukusa.
- To vam se inilo istinitim?
- Da. Moda jo uvijek jest. Sada pazim kakve cipele kupujem.
- Mislite li, Clarice, da je moda elio vidjeti hoete li ga pokuati
pronai nakon to vam je poslao pismo ohrabrenja?
- Znao je da u ga pokuati pronai, morao je to znati.
- Ubio je est ljudi nakon to su ga osudili - ree Crawford. - U
zatvoru za umobolne ubio je Miggsa jer je bacio spermu u vae lice, te
jo pet ljudi tijekom bijega. U sadanjoj politikoj klimi, doktor e
dobiti smrtnu kaznu ako ga uhvate. - Crawford se nasmijei pri toj
pomisli. On je bio pokreta izuavanja serijskih umorstava. Sad ga je
oekivala mirovina, a udovite koje mu je zadalo najvie glavobolje
ostalo je na slobodi. Mogunost smrti dr. Lectera priinjavala mu je
veliko zadovoljstvo.
Clarice je znala da je Crawford spomenuo Miggsa kako bi razbudio
njezinu pozornost, vratio je u one uasne dane kad je pokuavala
ispitivati Hannibala Kanibala u podzemnoj tamnici Baltimorske
dravne bolnice za umno poremeene zloince. Dok se Lecter njome
poigravao, jedna je djevojka uala u jami Jamea Gumba i ekala smrt.
Crawford je obino pojaavao neiju pozornost kad je kanio prijei na
stvar, to je i sada uinio.
- Jeste li znali, Clarice, da je jedna od ranih rtava dr. Lectera jo
uvijek iva?
- Onaj bogata. Obitelj je ponudila nagradu.
- Da, Mason Verger. Prikljuen je na respirator u Marylandu. Ove
je godine umro njegov otac i ostavio mu bogatstvo mesne industrije.
Stari je Verger Masonu takoer u nasljee ostavio jednog amerikog
kongresmena i lana Sudbenog povjerenstva za nadzor Kongresa koji
bez njega jednostavno nisu uspijevali spajati kraj s krajem. Mason
kae da ima neto to bi nam moglo pomoi pri pronalaenju doktora.
eli razgovarati s vama.
- Sa mnom.
- S vama. Mason to eli i odjednom se svi slau da je to doista
dobra zamisao.
- To Mason eli nakon to ste mu vi predloili?
- Kanili su vas odbaciti, Clarice, poistiti s vama kao da ste obina
krpa. Potroili bi vas ba kao Johna Brighama. Samo da bi se spasilo
nekoliko birokrata u BATF-u. Strah. Pritisak. Oni u dananje vrijeme
samo to razumiju. Pobrinuo sam se da netko stavi bubu u uho Masonu
i kae mu koliko bi vae udaljavanje s posla nakodilo lovu na Lectera.
to se dalje dogaalo, koga je Mason nakon toga moda nazvao, ne
elim znati. Vjerojatno zastupnika Voli mora.
Prijo godinu dana Crawford ne bi tako postupio. Clarice mu je
prouavala lice u potrazi za naznakama kratkotrajnog ludila koje
katkad zahvaa ljude pred mirovinom. Nije ih nala, ali je izgledao
iscrpljeno.
- Mason nije lijep, Clarice, a pritom ne mislim samo na njegovo lice.
Saznajte to ima. Donesite to ovamo pa emo poraditi na tome.
Konano.
Clarice ja znala da ju je Crawford godinama, jo otkako je
diplomirala na Akademiji FBI-a, pokuavao ubaciti u Bihevioristiki
odjel.
Sad kad je ve postala veteran u FBI-u, veteran mnogih
privremenih zadataka, poela je shvaati da je njezin poetni uspjeh u
hvatanju serijskog ubojice Jamea Gumba bio razlog njezinog
neuspjeha u FBI-u. Bila je zvijezda u usponu koja je zapela na samom
poetku. Tijekom hvatanja Gumba stvorila je sebi najmanje jednog
monog neprijatelja i izazvala ljubomoru velikog broja svojih mukih
kolega. To, i odreena doza prgavosti, dovelo je do godina rada u
povremenim ekipama formiranima za pljake banaka te godina
davanja sudskih naloga, a Newark je gledala preko cijevi samarice.
Na koncu su je proglasili previe raspaljivom da bi radila u grupama te
je postala agent tehniar. Stavljala je prislukivae na telefone i
automobile gangstera i djejih pornografa, a zatim u samoi
presluavala snimljene trake. I uvijek je bila na raspolaganju kad su
sestrinske agencije trebale pouzdanu ruku u nekoj raciji. Posjedovala
je ilavu snagu, bila je brza i oprezna s orujem.
Crawford je u tome vidio priliku za nju. Pretpostavljao je da je
oduvijek eljela loviti Lectera. Istina je bila kompliciranija od toga.
Crawford ju je prouavao. - Nikad niste izvadili onaj barut iz
obraza.
Zrnca spaljenog baruta iz revolvera pokojnog Jamea Gumba
ostavila su crnu toku na njezinu obrazu.
- Nikad nisam imala vremena - ree Clarice.
- Znate li kako Francuzi zovu znak, takav mouche, visoko na
obrazu? Znate li to on predstavlja? - Crawford je imao poveu
biblioteku o tetovaama, tjelesnoj simbolici, obrednom sakaenju.
Clarice odmahne glavom.
- Takav znak zovu hrabrost - ree Crawford. - To moete s
ponosom nositi. Ja bih ga zadrao da sam na vaemu mjestu.
 9.
POGLAVLJE

Muskrat farma, zdanje obitelji Verger blizu rijeke Susquehanna u

sjevernom Marylandu, odie nekom zaaranom ljepotom. Dinastija
mesnih preraivaa Verger kupila je imanje tridesetih godina kad su
iz Chicaga preselili na istok kako bi bili blie Washingtonu, a to su si
doista mogli priutiti. Poslovne sposobnosti i politika otroumnost
omoguili su Vergerima bogaenje na raun ugovora o isporuci mesa
amerikoj vojsci jo od Graanskog rata.
Skandal s balzamiranim mesom tijekom panjolsko-amerikog
rata jedva je dotaknuo Vergerove. Kad su Upton Sinclair i borci protiv
korupcije istraivali opasne uvjete prerade mesa u Chicagu, otkrili su
da je nekoliko Vergerovih zaposlenika nepanjom pretvoreno u mast,
spremljeno u konzerve i prodano kao Durhamova ista mast od lista,
omiljena u pekara. Vergeri nisu osjetili posljedice krivnje. Stvar ih nije
kotala niti jednog ugovora s vladom.
Vergeri su te potencijalne neugodnosti, i mnoge druge, izbjegli
davanjem novca politiarima, a njihov jedini poraz bio je prihvaanje
Zakona o inspekciji mesa iz 1906. godine.
Danas Vergeri kolju 86 000 goveda dnevno i otprilike 36 000
svinja, a broj se neznatno mijenja s obzirom na godinje doba.
Svjee pokoene tratine Muskrat farme i obilje jorgovana na vjetru
uope ne zaudaraju po stoci. Jedine ivotinje su poniji za djecu koja
dolaze u posjet i zabavna jata gusaka koje pasu na tratinama migoljei
stranjicama i sputenih glava. Nema pasa. Kua, staja i dvorite
nalaze se gotovo usred petnaest kvadratnih kilometara dravne ume,
a ondje e trajno i ostati zahvaljujui posebnom izuzeu odobrenom
od Ministarstva unutranjih poslova.
Poput mnogih enklava jako bogatih ljudi, nije lako nai Muskrat
farmu kad ovjek prvi put ide onamo. Clarice Starling promaila je
pravi izlaz s autoceste. Vraajui se sporednom cestom najprije je
naila na trgovaki ulaz, velika vrata, osigurana lancem i lokotom, u
visokoj ogradi to je okruivala umu. Iza vrata bijela je cesta
nestajala meu stablima ije su kronje stvarale tunel. Nije bilo
pozivnog aparata. Tri kilometra dalje nala je vratarsku kuicu
smjetenu nakon stotinjak metara lijepo ureenog kolnog prilaza.
Uniformirani je uvar imao zapisano njezino ime.
Dodatna tri kilometra njegovane ceste dovela su je do farme.
Clarice je zaustavila svoj buni mustang kako bi preko ceste
propustila jato gusaka. Vidjela je skupinu djece na debelim ponijima
kako izlaze iz lijepo ureene staje oko pola kilometra od kue. Glavna
zgrada pred njom bila je zdanje to ga je projektirao Stanford White,
smjeteno meu niskim breuljcima. Mjesto je izgledalo bogato i
plodno, podruje ugodnih snova. To je muilo Clarice.
Verged su imali dovoljno pameti da kuu ostave netaknutu, uz
izuzetak jednog dodatka, to ga Clarice jo nije mogla vidjeti,
modernoga krila koje stri s istonog uzdignua poput dodatnog uda
prikaenog tijekom grotesknog medicinskog pokusa.
Clarice je parkirala ispod sredinjeg trijema. Kad je ugasila motor,
mogla je uti vlastito disanje. U retrovizoru je vidjela kako joj se
pribliava netko na konju. Nova su kopita lupkala po asfaltu kraj
automobila dok je Clarice izlazila.
Osoba irokih ramena i kratke plave kose spusti se iz sedla i prui
uzde sluzi ni ne pogledavi ga. - Odvedi ga natrag - ree jaha dubokim
hrapavim glasom. - Ja sam Margot Verger. - Pomniji pogled otkrio je
da je rije o eni. Pruila je ruku Clarice, ispruivi je ravno od
ramena. Odmah je jasno da se Margot Verger bavi bodybuildingom.
Ispod snanog vrata njezina su masivna ramena i ruke rastegnuli
mreastu tkaninu majice za tenis. Njezine su oi suho sjajile i djelovale
su nadraeno, kao da im smeta pomanjkanje suza. Nosila je jahae
hlae od gabardena i izme bez mamuza.
- to to vozite? - upita. - Stari mustang?
- Iz 88.
- Pet litarski? Nekako ui nad kotaima.
- Da. To je roush mustang.
- Svia vam se?
- Jako.
- to moe?
 - Ne znam. Mnogo, valjda.
- Bojite ga se?
- Potujem ga. Rekla bih da ga vozim s potovanjem - ree Clarice.
- Znate li neto o njemu, ili ste ga jednostavno kupili?
- Znala sam dovoljno o njemu da bih ga kupila na licitaciji kad sam
vidjela o emu je rije. Kasnije sam jo poneto nauila.
- Mislite li da bi pobijedio moj porsche?
- Ovisi o tome koji porsche. Gospoice Verger, trebala bih
razgovarati s vaim bratom.
- Oistit e ga za otprilike pet minuta. Moemo krenuti onamo. -
Jahae hlae od gabardena utale su na krupnim bedrima Margot
Verger dok se penjala stubama. Njezina kosa slina kukuruznoj slami
toliko se prorijedila da se Clarice pitala ne uzima li steroide i mora li
pritiskom smanjivati svoj klitoris.
lanci, koja je vei dio djetinjstva provela u luteranskom sirotitu,
kua se inila poput muzeja, s golemim prostorijama i obojenim
gredama na stropu, te zidovima na kojima su visjeli portreti pokojnika
vana izgleda. Kineski emajlirani ukrasi stajali su na odmoritima, a
dugaki marokanski sagovi protezali su se hodnicima.
Na ulazu u novo krilo Vergerova zdanja pojavljuje se nagla
promjena stila. U modernu funkcionalnu strukturu stie se kroz
dvokrilna vrata s mutnim staklom koja su u neskladu s nadsvedenim
hodnikom.
Margot Verger zastane pred vratima. Pogleda Clarice svojim
sjajnim, nadraenim oima.
- Neki ljudi imaju problema prilikom razgovora s Masonom - ree.
- Ako vam smeta ih to ne moete podnijeti, mogu vam kasnije dati
odgovore na pitanja to ih zaboravite postaviti.
Postoji esta emocija koju svi poznajemo, ali joj jo nismo odredili
ime - radosno iekivanje mogunosti da osjeamo prezir. Clarice je to
prepoznala na licu Margot Verger. Stoga samo ree: - Hvala vam.
Na Claricino iznenaenje prva soba u krilu bila je velika i dobro
opremljena igraonica. Dvoje afroamerike djece igralo se meu
golemim plianim ivotinjama, jedno se vozilo na velikom kolu, a
drugo je guralo kamion po podu. Raznovrsni tricikli i kola bili su
parkirani u kutovima, a u sredini se nalazila konstrukcija za penjanje
ispod koje je pod bio prekriven mekanim strunjaama.
 U kutu igraonice sjedio je visok mukarac u odori bolniara i itao
Vogue. Nekoliko je videokamera bilo montirano na zidovima, neke
visoko gore, a druge u ravnini s oima. Jedna kamera visoko u kutu
slijedila je Clarice Starling i Margot Verger, a njezin se objektiv
rotiranjem izotravao.
Clarice vie nije pogaao pogled na smee dijete, ali bila je
naglaeno svjesna te djece. Bilo je ugodno gledati njihovo radosno
druenje s igrakama dok su ona i Margot Verger prolazile kroz
prostoriju.
- Mason voli promatrati djecu - ree Margot Verger. - Boje se kad
ga vide, svi osim najmanjih, pa to ini na ovaj nain. Kasnije jau na
ponijima. To su djeca iz vrtia socijalne skrbi u Baltimoru.
Do odaje Masona Vergera moe se doi samo kroz njegovu
kupaonicu, ureenu tako da bi se mogla nalaziti u najskupljim
toplicama, a koja se protee cijelom irinom krila. Izgledom podsjea
na neku instituciju, sva u eliku, kromu i industrijskim podnim
oblogama. Tuevi sa irokim vratima, kade od nehrajueg elika s
napravama za podizanje, namotane naranaste cijevi za polijevanje,
saune i prostrani stakleni ormarii s raznoraznim pomastima iz
Ljekarne Santa Maria Novella u Firenci. Zrak u kupaonici jo uvijek je
bio pun pare od nedavne uporabe, a osjeali su se mirisi balzama i
zimzelena.
Clarice je vidjela svjetlo ispod vrata sobe Masona Vergera. Ugasilo
se kad je njegova sestra dotaknula kvaku na vratima. Sjedei prostor u
kutu sobe Masona Vergera bio je jarko osvijetljen odozgo. Osrednji
otisak Drevnog dana Williama Blakea visio je iznad kaua - Bog
kako mjeri svojim estarom za upljine. Slika je bila obavijena crnom
trakom radi obiljeavanja nedavne smrti oca obitelji. Ostatak sobe bio
je u mraku.
Iz tmine je dopirao zvuk aparata koji ritmiki radi i uzdie
prilikom svakog udarca.
- Dobar dan, agentice Starling. - Rezonantni glas mehaniki
pojaan, ali bez glasa b u dobar.
- Dobar dan, gospodine Verger - Clarice ree u tminu, a na glavi je
osjeala vruinu lampe.
Poslijepodne je negdje drugdje. Poslijepodne ovamo ne zalazi.
- Izvolite sjesti.
 Morat u to obaviti. Sad je dobro. Sad je trenutak.
- Gospodine Verger, razgovor to emo ga obaviti ima snagu iskaza
pa u ga morati snimati. Slaete li se?
- Svakako. - Glas se uo izmeu uzdaha stroja, a u se izgubilo iz
rijei. - Margot, mislim da nas sada moe ostaviti same.
Ne pogledavi Clarice, Margot Verger izie utei jahaim
hlaama.
- Gospodine Verger, eljela bih privrstiti mikrofon na vau...
odjeu ili jastuk, ako nemate nita protiv, ili u pozvati bolniara da to
uini.
- Samo izvolite - ree, ali bez glasova v i m. Priekao je snagu iz
sljedeeg mehanikog udisaja. - Moete to sami uiniti, agentice
Starling. Ovdje sam.
Clarice nije vidjela prekidae za svjetlo. Pomislila je da e bolje
vidjeti ako se makne s jarke svjetlosti pa poe u tminu, ispruivi
jednu ruku preda se, prema mirisu zimzelena i balzama.
Bila je blie krevetu no to je oekivala kad je on upalio svjetlo.
Claricino se lice nije promijenilo. Ruka u kojoj je drala mikrofon
trgnula se unatrag, moda dva centimetra.
Njezina prva pomisao bila je odvojena od osjeaja u njezinim
prsima i elucu; opazila je da su njegove smetnje u govoru
uzrokovane time to uope nije imao usana. Druga pomisao bila je
spoznaja da nije slijep. Njegovo jedno plavo oko gledalo ju je kroz
neku vrstu monokla s privrenom cjevicom za vlaenje oka jer mu
je nedostajala vjea. to se tie ostatka, kirurzi su prije mnogo godina
uinili sve to su mogli s transplantacijama koe.
Mason Verger, bez nosa i bez usana, bez imalo mekanog tkiva na
licu, bio je sav od zuba, poput stvorenja iz oceanskih dubina. Budui
da smo navikli na maske, ok pri susretu s njim stie sa zakanjenjem.
Sok dolazi uz spoznaju da je pred vama ljudsko lice s umom. Uzburka
vam osjeaje svojim kretanjem, artikulacijom eljusti, okretanjem oka
kako bi vas vidio. Vidio vae normalno lice.
Mason Verger ima lijepu kosu, a neobino je da je u nju najtee
gledati. Crna, proarana sjedinama, spletena u pletenicu dovoljno
dugaku da dopre do poda ako se zabaci unatrag preko jastuka. Danas
je njegova kosa spletena u veliku spiralu na njegovim prsima, povrh
pokrova respiratora. Ljudska kosa oko unakaenog lica, a pramenovi
blistaju poput ribljih ljusaka.
Ispod plahte se odavno paralizirano tijelo Masona Vergera na
uzdignutom bolnikom krevetu suavalo prema niemu.
Pred njegovim licem bio je daljinski upravlja koji je podsjeao na
Panovu frulu ili usnu harmoniku u prozirnom plastinom omotau.
Jezikom je obuhvatio cijev i udahnuo sljedei pomak respiratora.
Njegov je krevet reagirao tihim zujanjem, neznatno ga okrenuo prema
Clarice i podigao mu glavu.
- Zahvaljujem Bogu za ono to se dogodilo - ree Verger. - To je
bilo moje spasenje. Jeste li prihvatili Isusa, gospoice Starling? Imate li
vjeru?
- Odgojena sam u izrazito religioznom okruenju, gospodine
Verger. Imam ono to vam takav odgoj moe pruiti - ree Clarice. -
Sada, ako nemate nita protiv, privrstit u ovo na jastunicu. Ovdje
vam nee smetati, zar ne? - Glas joj je zvuio previe ustro i
njegovateljski za njezin ukus.
Njezina ruka kraj njegove glave, pogled na dva tkiva jedno uz
drugo nije pomogao Clarice, kao ni pulsiranje u ilama provuenima
preko kostiju njegova lica kako bi ga hranile krvlju; njihovo ritmiko
irenje podsjealo je na crve koji gutaju.
Sa zahvalnou je razmotala kabel i vratila se do stola, svog
kasetofona i odvojenog mikrofona.
- Govori specijalna agentica Clarice M. Starling, FBI broj 5143690;
uzimam iskaz Masona R. Vergera, broj socijalnog osiguranja
475989823, u njegovom domu datuma navedenog na traci,
zaprisegnuta i ovjerena. Gospodin Verger razumije da mu je javni
tuitelj Okruja trideset est odobrio imunitet od podizanja optunice,
a isto vrijedi i za mjesne vlasti to stoji u zajednikoj priloenoj izjavi,
zaprisegnutoj i ovjerenoj.
- Dakle, gospodine Verger...
- elim vam priati o logorovanju - prekine je nakon sljedeeg
daha. - To je bilo prekrasno iskustvo iz djetinjstva kojemu sam se, u
biti, vratio.
- Moemo se vratiti na to, gospodine Verger, ali mislila sam da
emo...
- O, moemo sada prijei na to, gospoice Starling. Vidite, sve se
svodi na trpljenje. Tako sam upoznao Isusa, a nikad vam neu rei
nita vanije od toga. - Zastane kako bi aparat uzdahnuo. - Moj je otac
platio za kranski logor. Platio je za sve, za svih sto dvadeset petero
djece na logorovanju na jezeru Michigan. Neki od njih bili su
nesretnici koji bi sve uinili za okoladicu. Moda sam to iskoritavao,
moda sam bio grub prema njima ako nisu eljeli uzeti okoladu i
uiniti ono to sam ja htio; nita ne skrivam jer je sada sve u redu.
- Gospodine Verger, pogledajmo neki materijal s istim...
Nije ju sluao, ve je samo ekao da stroj udahne umjesto njega. -
Imam imunitet, gospoice Starling, i sad je sve u redu. Isus mi je
podijelio imunitet, ameriki javni tuitelj mi je dao imunitet, dobio
sam imunitet od javnog tuitelja iz Owings Milla, aleluja. Slobodan
sam, gospoice Starling, i sad je sve u redu. Sve sam sredio s Njim i sad
je sve u redu. On je uskrsli Isus, a u logoru smo ga zvali Riz. Nitko ne
moe pobijediti Riza. Uinili smo ga suvremenim, znate, Riza. Sluio
sam mu u Africi, aleluja, sluio sam mu u Chicagu, hvala Bogu, a sluim
mu i sada i On e me podii iz ovoga kreveta, unititi moje neprijatelje
i tjerati ih preda mnom, a ja u uti jadikovke njihovih ena, i sad je
sve u redu. - Zagrcnuo se slinom i uutio, a ile na prednjem dijelu
njegove glave bile su tamne i pulsirajue.
Clarice ustane kako bi pola po bolniara, ali ju je njegov glas
zaustavio prije nego je stigla do vrata.
- Dobro mi je, sad je sve u redu.
Moda e izravno pitanje biti bolje od pokuaja da ga vodi. -
Gospodine Verger, jeste li ikad vidjeli dr. Lectera prije nego je sud
odredio da idete k njemu na terapiju? Jeste li ga poznavali drutveno?
- Ne.
- Obojica ste bili u upravnom odboru baltimorske filharmonije.
- Ne, ja sam bio lan samo zato jer smo im davali doprinose. Slao
sam svog odvjetnika kad je trebalo glasati.
- Nikad niste dali izjavu tijekom suenja dr. Lecteru. - Uila je
vremenski rasporeivati svoja pitanja kako bi imao daha za odgovor.
- Rekli su da imaju dovoljno dokaza da ga osude est puta, devet
puta. A on je sve to pobijedio pozvavi se na ludilo.
- Sud ga je proglasio umobolnim. Dr. Lecter se ni na to nije
pozivao.
- Mislite li da je ta razlika vana? - upita Mason.
U tom je pitanju prvi put osjetila njegov um, zakuast i tajnovit,
drukiji od rjenika to ga je koristio s njom.
Velika se jegulja privikla na svjetlost pa se podigla s kamenja u
akvariju i krenula u neumorno kruenje, valovita traka smee boje s
prekrasnim uzorkom nepravilnih ukastobijelih toaka.
Clarice je stalno bila svjesna njezina tijela kako se mie u kutu
njezina vidokruga.
- To je Muraena Kidako - ree Mason. - Postoji jo jedna vea u
zarobljenitvu u Tokiju. Ova je druga po veliini. Zovu je Brutalna
Murina. elite li vidjeti zato?
- Ne - ree Clarice i okrene stranicu u svom notesu. - Dakle,
tijekom vae sudski odreene terapije, gospodine Verger, pozvali ste
dr. Lectera k sebi kui.
- Vie se ne stidim. Rei u vam gotovo sve. Sad je sve u redu.
Nisam sluio kaznu za one izmiljene sluajeve zlostavljanja, ve sam
morao odraditi petsto sati dobrovoljnog rada; radio sam u psetarnici i
odlazio na terapiju dr. Lecteru. Mislio sam da e doktor olabaviti moju
terapiju ako ga upletem u neto, pa nee dati opozvati moju uvjetnu
slobodu ako se svaki put ne pojavim ili ako na terapiji budem malo
drogiran.
- Tada ste imali kuu u Owing Millsu.
- Da. Ispriao sam dr. Lecteru sve o Africi, Idiju i ostalome, pa sam
rekao da u mu pokazati neke svoje stvari.
- Pokazat ete mu... ?
- Sitnice. Igrake. Ondje u kutu, ono je malena prijenosna giljotina
to sam je upotrijebio za Idi Amina. Moete je ubaciti u stranji dio
dipa, poi bilo kamo, do najudaljenijeg sela. Namjestite je za petnaest
minuta. Osuenima treba oko deset minuta da je vitlom napnu, malo
due ako je rije o eni ili djetetu. Ne stidim se niega od svega toga
jer sam proien.
- Dr. Lecter je doao u vau kuu.
- Da. Otvorio sam mu vrata odjeven u kou, znate. Traio sam
nekakvu reakciju, ali je nisam vidio. Mislio sam da e me se bojati, ali
inilo se da nije tako. Bojati me se, to je sada smijeno. Pozvao sam ga
na kat. Pokazao sam mu, uzeo sam neke pse iz psetarnice, dva psa
prijatelja, te sam ih drao zajedno u kavezu s obiljem svjee vode, ali
bez hrane. Zanimalo me to e se s vremenom dogoditi.
- Pokazao sam mu svoju omu, znate, autoerotska asfiksija, ovjek
se nekako objesi, ali ne za pravo; prua ugodan osjeaj dok... shvaate
me?
- Shvaam vas.
- Pa, inilo se da on ne shvaa. Pitao me je kako to radi, a ja sam
rekao da je on udan psihijatar ako to ne zna. On je rekao, nikad neu
zaboraviti njegov osmijeh, rekao je: Pokai mi. Pomislio sam: Sad te
imam!
- I pokazali ste mu.
- Ne stidim se toga. Uimo na vlastitim grekama. Ja sam proien.
- Molim vas, nastavite, gospodine Verger.
- I tako sam povukao omu dolje ispred velikog zrcala, navukao je
i drao u ruci mehanizam za otputanje, a drugom sam se rukom
zadovoljavao pazei na njegovu reakciju, ali nita nisam mogao
primijetiti. Obino mogu proitati ljude. Sjedio je na stolici u kutu
sobe. Prekriio je noge, a prste isprepleo preko koljena. Zatim je ustao
i posegnuo u dep sakoa, posve elegantno, poput Jamesa Masona koji
uzima svoj upalja, a tada je rekao: eli li ampulu amila? Pomislio
sam: Opa! Ako mi sad da jednu, morat e mi ih davati zauvijek ako eli
zadrati dozvolu za rad. Grad recepata. Pa, ako ste itali izvjetaj,
znate da je to bilo mnogo vie od amilnitrita.
- Aneoski prah, neki drugi metamfetamini i malo LSD-a - ree
Clarice.
- elim rei, jao! Priao je zrcalu u kojem sam se promatrao, razbio
ga nogom pri dnu i uzeo komad stakla. Letio sam. Pribliio mi se, dao
mi komad stakla, pogledao me u oi i predloio da bih time mogao
oguliti kou sa svog lica. Pustio je pse. Nahranio sam ih svojim licem.
Dugo je potrajalo dok nisam sve skinuo, tako kau. Ja se ne sjeam.
Dr. Lecter mi je omom slomio vrat. Uspjeli su vratiti moj nos kad su
psima ispumpali eluce, ali transplantacija nije uspjela.
Clarice je previe vremena izgubila za sreivanje papira na stolu.
- Gospodine Verger, vaa je obitelj ponudila nagradu nakon to je
dr. Lecter pobjegao iz zatvora u Memphisu.
- Da, milijun dolara. Jedan milijun. Oglaavali smo irom svijeta.
- Takoer ste ponudili nagradu za bilo kakve informacije, a ne
samo za uobiajeno uhienje i osudu. Te ste informacije trebali
podijeliti s nama. Jeste li to uvijek inili?
- Ne ba, ali nikad nisam dobio neto korisno.
 - Odakle to znate? Jeste li sami slijedili neke tragove?
- Tek toliko da bih znao kako su bezvrijedni. Zato ne bih, vi nam
nikad nita niste govorili. Dobili smo dojavu s Krete koja se pokazala
nitavnom i jednu iz Urugvaja koju nikad nismo uspjeli potvrditi.
elim da shvatite, ovo nije pitanje osvete, gospoice Starling. Oprostio
sam dr. Lecteru ba kao to je na Spasitelj oprostio rimskim
vojnicima.
- Gospodine Verger, stavili ste nam do znanja da biste sad mogli
neto imati.
- Pogledajte u ladicu stola uza zid.
Clarice izvadi bijele pamune rukavice iz torbice i navue ih. U
ladici se nalazila velika uta kuverta. Bila je kruta i teka. Izvue
rendgensku snimku i podigne je prema jarkom svjetlu na stropu.
Snimka je prikazivala lijevu aku, ini se, povrijeenu. Pobrojila je
prste. etiri plus palac.
- Pogledajte metakarpalne kosti, znate li o emu govorim?
- Znam.
- Pobrojite zglobove.
Pet zglobova. - Ako ubrojimo palac, ova je osoba imala est prstiju
na lijevoj ruci. Poput dr. Lectera.
- Poput dr. Lectera.
Kut u kojem je trebao pisati broj snimke i mjesto snimanja bio je
odrezan.
- Odakle je ovo stiglo, gospodine Verger?
- Iz Rio de Janeira. elim li saznati vie, moram platiti. Mnogo.
Moete li mi rei je li to aka dr. Lectera? Moram znati treba li platiti.
- Pokuat u, gospodine Verger. Dat emo sve od sebe. Imate li
paket u kojem je stigla rendgenska snimka?
- Margot ga ima u plastinoj vreici. Dat e vam ga. Ako nemate
nita protiv, gospoice Starling, prilino sam umoran i treba mi
pomo.
- Javit e vam se moja sluba, gospodine Verger.
Clarice je netom izila iz sobe kad je Mason Verger dao znak
svojom cijevi i rekao: - Cordell? - Bolniar iz igraonice uao je k njemu
i itao iz dosjea s natpisom ODJEL ZA DJEJU SOCIJALNU SKRB,
BALTIMORE.
- Franklin, je li? Poalji Franklina unutra - ree Mason i ugasi
svjetlo.

Maleni je djeak sam stajao ispod jarkog svjetla na stropu u kutu

za sjedenje i kiljio prema zamraenom dijelu sobe. Zauo se
rezonantni glas: - Jesi li ti Franklin?
- Franklin - ree djeai.
- Gdje stanuje, Frankline?
- S mamom i Shirley i Stringbeanom.
- Je li Stringbean stalno ondje?
- On je unutra i vani.
- Jesi li rekao Unutra i vani?
- Da.
- Mama nije tvoja prava mama, zar ne, Frankline?
- Ona moja pomajka.
- Ona nije prva pomajka koju si imao, je li?
- Nije.
- Svia li ti se u tvojoj kui, Frankline?
Razvedrio se. - Imamo macu. Mama pravi kolaie u penici.
- Koliko dugo ivi ondje, kod mame?
- Ne znam.
- Jesi li ondje slavio roendan?
- Jedan put jesam. Shirley napravila frape.
- Svia li ti se frape?
- Jagodu.
- Voli li mamu i Shirley?
- Volim, ovaj, i macu.
- eli li ondje ivjeti? Osjea li se sigurnim kad ide u krevet?
- Ovaj, hm. Spavam u sobi sa Shirley. Shirley, ona velika djevojica.
- Frankline, vie ne moe ivjeti ondje s mamom i Shirley i
macom. Mora otii.
- Tko kae?
- Vlada kae. Mama je ostala bez posla i vie ne moe biti pomajka.
Policija je u tvojoj kui nala cigaretu marihuane. Nakon 32e nee
vidjeti mamu. Nakon ovog tjedna vie nee vidjeti Shirley ni macu.
- Ne - ree Franklin.
- Ili te moda jednostavno vie ne ele, Frankline. Moda neto nije
u redu s tobom? Ima li nekakvu ranicu ili neku runu bolest? Misli li
da je tvoja koa previe tamna pa te zato ne vole?
Franklin podigne kouljicu i pogleda svoj smei trbui. Odmahne
glavom. Plakao je.
- Zna li to e se dogoditi s macom? Kako se zove maca?
- Zove se Maca, to je njezino ime.
- Zna li to e se dogoditi s Macom? Policajac e Macu odvesti
veterinaru, a on e joj dati injekciju. Jesi li kada dobio injekciju? Je li ti
medicinska sestra dala injekciju? Blistavom iglom? Dat e Maci
injekciju. Jako e se bojati kad bude vidjela iglu. Zabit e je u nju, a
Macu e boljeti pa e umrijeti.
Franklin uhvati rub svoje koulje i prinese ga licu. Stavi prst u usta,
a to nije uinio ve godinu dana jer ga je mama zamolila da to ne ini.
- Doi ovamo - ree glas iz mraka. - Doi ovamo pa u ti rei kako
e sprijeiti da Maca dobije injekciju. eli li da Maca dobije injekciju,
Frankline? Ne? Onda doi ovamo, Frankline.
Franklin je, siui palac i obliven suzama, polako poao u tminu.
Kad se krevetu pribliio na manje od dva metra, Mason puhne u svoju
usnu harmoniku i svjetla se upale.
Zahvaljujui uroenoj hrabrosti, ili elji da pomogne Maci, ili
alosnoj spoznaji da vie nema kamo pobjei, Franklin nije ustuknuo.
Nije pobjegao. Stajao je na mjestu i gledao Masonovo lice.
Masonovo bi se elo namrtilo, da ga je imao, na ovaj
razoaravajui rezultat.
- Moe spasiti Macu od injekcije ako joj sam da otrov za takore -
ree Mason. Iako se svi glasovi nisu jasno razabirali, Franklin ga je
razumio.
Franklin izvadi palac iz usta.
- Ti si zloesta stara kaka - ree Franklin. - I ruan si. - Okrene se i
izie iz sobe te se kroz hodnik pun namotanih gumenih cijevi vrati u
igraonicu.
Mason ga je promatrao na videu.
Bolniar je pogledao djeaka i pomno ga promatrao dok se
pretvarao da ita Vogue.
Franklina vie nisu zanimale igrake. Poao je do pliane irafe i
sjeo ispod nje, licem okrenut prema zidu. Morao se jako truditi da ne
sisa palac.
 Cordell ga je paljivo promatrao ekajui suze. Kad je vidio da
djeakova ramena podrhtavaju, priao mu je i sterilnim gazama
njeno obrisao njegove suze. Vlane je gaze stavio u Masonovu au
za martini to se hladila u hladnjaku igraonice kraj naranina soka i
coca-cole.
 10.
POGLAVLJE

Nije bilo lako pronai medicinske informacije o dr. Hannibalu

Lecteru. Kad se uzme u obzir njegov posvemanji prezir prema
zdravstvu i prema veini zdravstvenih djelatnika, nije udo da nikad
nije imao osobnog lijenika.
Baltimorska dravna bolnica za umobolne zloince, gdje su drali
dr. Lectera do katastrofalnog prebacivanja u Memphis, vie nije bila u
funkciji, zaputena zgrada koja eka ruenje.
Dravna policija Tennesseeja posljednja je imala dr. Lectera pod
paskom prije njegova bijega, ali oni su tvrdili da nikad nisu primili
njegovu medicinsku dokumentaciju. Policajci koji su ga doveli iz
Baltimora u Memphis, sada pokojni, potpisali su za zatvorenika, ali ne
za medicinsku dokumentaciju.
Clarice je provela cijeli dan na telefonu i za kompjutorom, a potom
je fiziki pretraila skladine prostorije dokaznog materijala u
Quanticu i zgradi J. Edgara Hoovera. Cijelo se jutro pentrala po
pranjavoj i smrdljivoj prostoriji za dokazni materijal u zgradi
baltimorske policije, a izluujue se poslijepodne bavila
nekatalogiziranom zbirkom materijala o Hannibalu Lecteru u
Memorijalnoj pravnoj knjinici Fitzhugh gdje vrijeme stoji dok
slubenici pokuavaju nai kljueve.
Na koncu je nala samo jedan list papira - povrni lijeniki
pregled dr. Lectera kad ga je prvi put uhitila marylandska dravna
policija. Nije bila priloena nikakva povijest bolesti.
Inelle Corey je preivjela gaenje Baltimorske dravne bolnice za
umobolne zloince i prela na bolje radno mjesto u Marylandski
dravni odbor za bolnice. Nije eljela da je Clarice ispita u uredu pa su
se nale u kafiu u prizemlju zgrade.
Clarice je uvijek ranije dolazila na sastanke i iz daljine promatrala
dogovoreno mjesto. Corey je bila tona u minutu. Imala je oko trideset
pet godina, gojazna i blijeda, bez minke ili nakita. Kosa joj je dopirala
gotovo do struka, kako ju je nosila u srednjoj koli, a na nogama je
imala bijele sandale.
Clarice je skupljala paketie eera sa stalka sa zainima i gledala
kako Corey zauzima mjesto za dogovorenim stolom.
ovjek moe imati pogrean dojam da svi protestanti slino
izgledaju. Nije tako. Ba kao to osoba s Kariba esto moe razlikovati
ljude s razliitih otoka, tako je i Clarice, koju su odgojili luterani,
pogledala enu i rekla sebi: Kristova crkva, moda nazarenka na prvi
pogled.
Clarice skine svoj nakit, obinu narukvicu i zlatnu naunicu u
zdravom uhu, te ih spremi u torbu. Imala je plastian sat, to je u redu.
Nije mogla mnogo uiniti za ostatak svog izgleda.
- Inelle Corey? Jeste li za kavu? - Clarice je nosila dvije alice.
- Izgovara se Eyenelle. Ne pijem kavu.
- Popit u obje; elite li neto drugo? Ja sam Clarice Starling.
- Ne elim nita. Hoete li mi pokazati iskaznicu s fotografijom?
- Svakako - ree Clarice. - Gospoice Corey... smijem li vas zvati
Inelle?
ena slegne ramenima.
- Inelle, treba mi pomo u vezi neega u to zapravo vi osobno
uope niste upleteni. Samo mi treba savjet kako da naem neke
dokumente Baltimorske dravne bolnice.
Inelle Corey govori s pretjeranom preciznou kako bi izrazila
pravednost ili gnjev.
- To smo ve proli s dravnim odborom u vrijeme zatvaranja,
gospoice...
- Starling.
- Gospoice Starling. Otkrit ete da niti jedan pacijent nije iziao iz
te bolnice bez fascikla. Otkrit ete da niti jedan fascikl nije iziao iz te
bolnice bez odobrenja nadzornika. to se tie preminulih,
Ministarstvu zdravstva nisu trebali njihovi dosjei, Ured za vitalnu
statistiku nije elio njihove dosjee, a koliko je meni poznato, mrtvi
fascikli, odnosno dosjei preminulih, ostali su u Baltimorskoj dravnoj
bolnici i nakon mog odlaska, a ja sam otila meu posljednjima.
Bjegunci su upueni gradskoj policiji i erifovom uredu.
- Bjegunci?
 - To je kad netko pobjegne. Katkad su se dogaale takve stvari.
- Ubraja li se i dr. Hannibal Lecter u tu kategoriju? Mislite li da su
njegov dosje moda poslali policiji?
- On nije bio bjegunac. Nikad ga nismo vodili kao naeg bjegunca.
Nije bio kod nas kad je pobjegao. Jednom sam sila u podzemlje i
pogledala dr. Lectera, pokazala sam ga sestri kad je s djeacima bila
ovdje. Osjeam se nekako opako i hladno kad o tome razmiljam.
Potaknuo je jednoga od ostalih da na nas baci... - spustila je glas - ...
malo one stvari. Znate li na to mislim?
- Mislim da znam - ree Clarice. - Je li to bio gospodin Miggs, kojim
sluajem? Dobro je gaao.
- Iskljuila sam to iz pamenja. Sjeam se vas. Doli ste u bolnicu i
razgovarali s Fredom, dr. Chiltonom, a zatim ste sili u podrum k
Lecteru, zar ne?
- Tako je.
Dr. Frederick Chilton bio je upravitelj Baltimorske dravne bolnice
za umobolne zloince koji je nestao dok je bio na odmoru, nakon
bijega dr. Lectera.
- Znate da je Fred nestao.
- Da, ula sam za to.
U oima gospoice Corey zablistaju suze. - On je bio moj zarunik -
ree. - Nestao je, a tada se bolnica zatvorila; bilo je kao da se krov
sruio na mene. Da nije bilo moje crkve, ne bih sve to izdrala.
- ao mi je - ree Clarice. - Sad imate dobar posao.
- Ali nemam Freda. Bio je jako dobar ovjek. Dijelili smo ljubav,
ljubav kakva se ne susree svakoga dana. Izabrali su ga za Momka
godine u Cantonu dok je pohaao srednju kolu.
- Dakle, tko bi rekao. Dopustite jedno pitanje, Inelle, je li
dokumente drao u svom uredu, ili su se nalazili u prijemnom uredu
gdje se nalazio va...
- Nalazili su se u zidnim ormarima u njegovom uredu, a tada su se
toliko namnoili da smo nabavili velike ormare za spise za prijemni
uroci. Uvijek su bili zakljuani, naravno. Kad smo se iselili,
privremeno je ondje radila metadonska klinika pa su mnoge stvari
selili naokolo.
- Jeste li ikad vidjeli i rukovali dosjeom dr. Lectera?
- Naravno.
 - Sjeate li se je li ondje bilo rendgenskih snimki? Jesu li se
rendgenske snimke pohranjivale zajedno s medicinskom
dokumentacijom ili odvojeno?
- Zajedno. Zajedno su se pohranjivale. Bile su vee od fascikala pa
je to bilo prilino nespretno. Imali smo rendgen, ali ondje nije radio
rendgenolog s punim radnim vremenom koji bi mogao imati zasebnu
kartoteku. Doista se ne sjeam je li u njegovom dosjeu bila
rendgenska snimka. Postojala je traka elektrokardiograma to ju je
Fred obiavao pokazivati ljudima. Dr. Lecter, iako ga ne elim zvati
doktorom, bio je spojen s elektrokardiografom kad je dohvatio sirotu
sestru. Vidite, to je bilo sablasno, njegov se puls uope nije ubrzao kad
ju je napao. Iailo mu se rame kad su se svi bolniari, znate, bacili na
njega i skinuli ga s nje. Zacijelo su to morali rendgenski snimiti. Dobio
bi mnogo vie od iaenog ramena da se mene pitalo.
- Ako vam neto padne na pamet, ako se sjetite gdje bi dosje
mogao biti, hoete li me nazvati?
- Napravit emo ono to zovemo globalnom potragom? - ree
gospoica Corey uivajui u izrazu. - Ali ne vjerujem da emo neto
nai. Mnoge su stvari jednostavno naputene, ne s nae strane, ve su
to uinili ljudi s metadonske klinike.
alice za kavu imale su debeli rub niz koji se cijedi tekuina.
Clarice je gledala za Inelle Corey koja se tekim koracima udaljavala, a
zatim je popila pola alice podloivi ubrus pod bradu.
Clarice se pomalo vraala u normalu. Znala je da joj neto smeta.
Moda je rije o otrcanosti, gore od toga, moda pomanjkanju stila.
Ravnodunost prema stvarima ugodnima oku. Moda udi za stilom.
ak je i stil kraljice njukala bolji od niega, to je ipak tvrdnja, bez
obzira elite li je uti ili ne.
Clarice je u sebi potraila snobizam i zakljuila da ba nema zbog
ega biti snob. Tada je, razmiljajui o stilu, pomislila na Eveldu
Drumgo, koja ga je imala u izobilju. Sjetivi se toga, Clarice je arko
eljela pobjei od svojih misli.
 11.
POGLAVLJE

I tako se Clarice vratila na mjesto gdje je za nju sve i poelo, u

Baltimorsku dravnu bolnicu za umobolne zloince, sada izvan
funkcije. Stara smea zgrada, kua bola, bila je zatvorena lancima i
zasunima, obiljeena grafitima i u iekivanju kugle za ruenje.
Godinama je propadala prije nestanka upravitelja, dr. Fredericka
Chiltona. Kasnija otkria o loem upravljanju i oronulosti same zgrade
uskoro su navela zakonodavno tijelo da smanji dodjelu sredstava.
Neki su pacijenti premjeteni u druge dravne ustanove, neki su umrli,
a nekoliko ih luta ulicama Baltimora poput torazinskih zombija u loe
zamiljenom ambulantnom programu lijeenja uslijed kojeg ih se
nekoliko smrznulo.
ekajui ispred stare zgrade, Clarice Starling je shvatila da je
najprije iscrpila ostale mogunosti jer nije eljela ponovno ulaziti u to
mjesto.
Domar je kasnio etrdeset pet minuta. Bio je zdepast stariji
mukarac s ortopedskom cipelom koja je lupkala i istonoeuropskom
frizurom koja je pokazivala da se moda ia kod kue. Hripao je dok
ju je vodio prema sporednim vratima, nekoliko koraka dolje od
plonika. Vandali su izbili bravu pa su vrata bila osigurana lancem s
dva lokota. Karike lanca ispunila je pauina. Trava koja je rasla u
pukotinama stuba kakljala je Claricine glenjeve dok je domar prtljao
s kljuevima. Kasno poslijepodne bilo je tmurno, a svjetlo mutno i bez
sjenki.
- Ne poznajem dobro ovu zgradu; samo provjeravam protupoarni
alarm - ree ovjek.
- Znate li jesu li ovdje pohranjeni neki papiri? Bilo kakvi ormari za
spise, dokumenti?
ovjek slegne ramenima. - Kad je bolnica zatvorena, ovdje je
nekoliko mjeseci bila metadonska klinika. Sve su stavili u podrum,
krevete, posteljinu, ne znam to sve. Ondje je loe za moju astmu,
plijesan, jako loa plijesan. Madraci na krevetima su pljesnivi, jako. Ne
mogu ondje disati. Stube su pakao za moje noge. Pokazao bih vam,
ali...?
Clarice bi rado imala drutvo, ak i njegovo, ali on bi je usporavao.
- Ne, samo poite. Gdje vam je ured?
- Dolje u bloku, ondje gdje su se ranije izdavale vozake dozvole.
- Ako se ne vratim za jedan sat...
Domar pogleda na sat. - Trebao bih zavriti za pola sata.
Doista prokleta teta. - Vi ete, gospodine, priekati svoje kljueve
u uredu. Ako se ne vratim za jedan sat, nazovite ovaj broj na kartici i
pokaite im kamo sam otila. Ne budete li ondje kad iziem, ako
zatvorite ured i poete kui, osobno u ujutro poi k vaem
nadzorniku i prijaviti vas. Povrh toga... povrh toga Porezna sluba e
pregledati vae raune i va e status istraiti Ured za imigraciju i...
naturalizaciju. Razumijete li? eljela bih odgovor, gospodine.
- ekao bih vas, naravno. Ne morate sve to govoriti.
- Mnogo vam hvala, gospodine - ree Clarice.
Domar se velikim rukama uhvati za ogradu kako bi se povukao do
razine plonika, a Clarice je ula kako se njegovi teki koraci gube niz
ulicu. Gurnula je vrata i ula na odmorite poarnih stuba. Visoki
prozori s reetkama proputali su sivu svjetlost. Razmiljala je hoe li
zakljuati vrata za sobom i zadovoljila se vezivanjem lanca u vor s
unutranje strane kako bi ih mogla otvoriti ako sluajno izgubi klju.
Prilikom Claricinih prijanjih posjeta ustanovi, kad je ispitivala dr.
Lectera, ulazila je na glavni ulaz pa joj je sada trebao trenutak da se
orijentira.
Popela se poarnim stubama do glavnoga kata. Mutna su stakla jo
vie smanjivala sve slabiju dnevnu svjetlost te je prostorija bila u
polumraku. Clarice je svojom jakom baterijskom svjetiljkom pronala
prekida i upalila stropno svjetlo, tri arulje koje su jo uvijek
funkcionirale u razbijenom lusteru. Ogoljeli krajevi telefonskih kabela
leali su na stolu u prijemnom uredu.
U zgradi su bili vandali sa sprejevima boje. Penis i testisi od dva i
pol metra ukraavali su zid prijemnog ureda, a ondje se nalazila i
poruka: FARON MAMA IZDRKAJ ME.
Vrata upraviteljeva ureda bila su otvorena. Clarice se zaustavila na
vratima. Ovamo je dola na svoj prvi zadatak u FBI-u, kad je jo uvijek
bila na obuci, jo uvijek u sve vjerovala, jo uvijek mislila da e te
prihvatiti ako moe obaviti posao, bez obzira na rasu, vjeru, boju,
podrijetlo i na to jesi li ili nisi dobar stan momak. Od svega toga ostalo
joj je samo jedno. Vjerovala je da moe obaviti posao.
Ovdje joj je upravitelj bolnice Chilton pruio svoju masnu ruku i
upucavao joj se. Ovdje je trgovao tajnama i prislukivao, a zatim je,
uvjeren da je pametan kao i Hannibal Lecter, donio odluke
zahvaljujui kojima je Lecter pobjegao uz onoliko krvoprolie.
Chiltonov je pisai stol ostao u uredu, ali nije bilo stolice jer je bila
dovoljno malena da se moe ukrasti. Ladice su bile prazne, uz
izuzetak zdrobljenog Alka-Seltzera. U uredu su ostala dva ormara za
spise. Imali su jednostavne brave pa ih je biva agentica tehniarka
Starling otvorila za manje od minute. Osueni sendvi u papirnatoj
vreici i neki obrasci iz metadonske klinike nalazili su se u najdonjoj
ladici, zajedno s osvjeivaem daha i tubom tonika za kosu, eljem i
nekoliko prezervativa.
Clarice pomisli na podrumsku razinu ustanove, slinu
srednjovjekovnim tamnicama, gdje je dr. Lecter ivio osam godina.
Nije eljela poi onamo. Mogla se posluiti mobitelom i zatraiti da
jedinica gradske policije poe s njom. Mogla bi baltimorski terenski
ured zamoliti da joj poalje jo jednog FBI-evog agenta. Bilo je kasno
sivo poslijepodne i vie nikako ne moe izbjei prometnu guvu u
Washingtonu. Bude li ekala, bit e jo gore.
Nagnula se na Chiltonov stol ne obazirui se na prainu i pokuala
donijeti odluku. Zar doista misli da bi se u podrumu mogli nalaziti
dokumenti, ili je privlai mjesto na kojem je prvi put vidjela Hannibala
Lectera?
Ako ju je rad u FBI-u bilo emu nauio, onda je to ovo: nije od onih
koji trae uzbuenja i bila bi sretna da vie nikad ne osjeti strah. No u
podrumu bi se mogli nalaziti dokumenti. To moe saznati za pet
minuta.
Sjeala se zveketa metalnih vrata to su se zatvarala za njom kad
je prije mnogo godina onamo silazila. Za sluaj da se i ovoga puta
neka od vratiju zalupe za njom, nazvala je terenski ured u Baltimoru,
rekla im gdje se nalazi i dogovorila se da e ih za sat vremena
ponovno nazvati kako bi im rekla da je izila.
 Svjetla su funkcionirala na unutranjem stubitu kuda ju je Chilton
vodio u podrum prije toliko godina. Tu joj je objasnio mjere sigurnosti
u radu s Hannibalom Lecterom, a ovdje se zaustavio, ispod tog svjetla,
da bi joj pokazao fotografiju medicinske sestre kojoj je dr. Lecter
pojeo jezik tijekom pokuaja lijenikog pregleda. Ako je rame dr.
Lectera iaeno dok su ga obuzdavali, zacijelo postoji rendgenska
snimka.
Na vratu je osjetila daak zraka, kao da je negdje otvoren prozor.
Na odmoritu je vidjela McDonaldovu kutiju za hamburger i
nekoliko razbacanih ubrusa. Prljava alica u kojoj je neko bio grah.
Kontejnerska hrana. Izmet i nekoliko ubrusa u kutu. Svjetlost je
zavravala na posljednjem odmoritu u podrumu, ispred velikih
elinih vrata kroz koja se ulazilo u odjel za nasilne zloince. Bila su
otvorena i zakaena uza zid. Claricina baterijska svjetiljka imala je pet
D-baterija i stvarala dobar irok snop svjetlosti.
Osvijetlila je dugaki hodnik biveg prostora s maksimalnim
osiguranjem. Na drugom se kraju nalazilo neto masivno. Bilo je
sablasno vidjeti otvorena vrata elija. Pod je bio prekriven poderanim
omotima i papirnatim alicama. Limenka soka, pocrnjela od koritenja
za crack, stajala je na stolu za kojim je nekad sjedio bolniar.
Clarice pritisne prekidae za svjetlo iza bolniarskog stola. Nita.
Izvadi svoj mobitel. Crveno je svjetlo djelovalo izrazito snano u tmini.
Telefon je u podzemlju bio beskoristan, ali je ona glasno govorila u
slualicu: - Barry, doi kamionom do sporednog ulaza. Donesi
reflektor. Trebat e ti pomo da se ove stvari odnesu uza stube... da,
doi dolje.
Potom Clarice vikne u mrak: - Panja ondje unutra! Ja sam savezna
policajka. Ukoliko ovdje ilegalno ivite, moete slobodno otii. Neu
vas uhititi. Vi me ne zanimate. Ako se vratite nakon to obavim svoj
zadatak, to me ne zanima. Sad moete izii. Pokuate li mi se
suprotstaviti, morat u vam nanijeti tjelesne ozljede. Hvala vam.
Njezin je glas odzvanjao hodnikom u kojem su mnogi svoje
glasove sveli na krijetanje i desnima grizli reetke kad vie nisu imali
zuba.
Clarice se sjetila umirujue nazonosti krupnoga bolniara,
Barneyja, kad je dolazila ispitivati dr. Lectera. Neobine pristojnosti s
kojom su se Barney i dr. Lecter odnosili jedan prema drugome. Sad
nema Barneyja. Palo joj je na pamet neto iz kole, a ona se, kao da je
to neka kazna, natjerala da se toga sjeti:

Koraci odjekuju u sjeanju

Hodnikom kojim nismo proli
Prema nikad otvorenim vratima
to vode u ruinjak.

Ruinjak, da ne bi. Vraki je sigurno da ovo nije ruinjak.

Clarice, koju su uvodnici u novinama u posljednje vrijeme uili da
mrzi svoj pitolj, kao i sebe, shvatila je da joj uope nije mrzak dodir
oruja kad se osjea nelagodno. Drala je .45 uz nogu i krenula
hodnikom za snopom svjetlosti. Bilo je teko istodobno paziti na obje
strane, a nikako nije smjela nekoga ostaviti iza sebe. Negdje je kapala
voda.
Rastavljeni okviri kreveta na hrpama u elijama. Madraci u
drugima. Nasred hodnika nalazila se lokva vode, a Clarice je, uvijek
pazei na cipele, koraknula s jedne strane uske mlake na drugu. Sjetila
se Barneyjeva savjeta od prije mnogo godina kad su jo sve elije bile
zauzete. Zadravajte se na sredini dok idete hodnikom.
Ormari za spise, u redu. Na sredim hodnika, sasvim u dnu, u snopu
svjetlosti pojavila se mutna maslinasta boja.
Tu je elija to ju je zauzimao Multiple Miggs, ona kraj koje je
najvie mrzila prolaziti. Miggs koji joj je aptao gadosti i bacao
tjelesne tekuine. Miggs kojeg je dr. Lecter ubio uputivi ga da proguta
vlastiti opaki jezik. Nakon Miggsove smrti u eliji je ivio Sammie.
Sammie iju je poeziju dr. Lecter ohrabrivao sa zapanjujuim uinkom
na pjesnika. ak je i sada mogla uti Sammieja kako urla svoje
stihove:

ELI POI ISUS

ELI POI S KRIST
MOE POI S ISUS
AKO BUDE IST

Jo uvijek negdje ima s mukom napisan tekst.

elija je sada puna madraca i posteljine vezane u plahtama.
I na koncu, elija dr. Lectera.
 vrsti stol za kojim je itao jo uvijek je bio zakovan na sredim
prostorije. Nestale su daske s polica na kojima je drao knjige, ah
nosai su jo uvijek virili iz zidova.
Clarice se trebala okrenuti prema ormarima, ali nije uspijevala
otrgnuti pogled s elije. Ovdje je imala najneobiniji susret u svom
ivotu. Ovdje je bila zapanjena, okirana, iznenaena.
Ovdje je ula stvari o sebi tako uasno istinite da je njezino srce
odjekivalo poput jakog dubokog zvona.
eljela je ui. eljela je ui, elei to kao to elimo skoiti s
balkona, kao to nas sjaj tranica privlai kad ujemo kako se
pribliava vlak.
Clarice prijee snopom svjetlosti naokolo, pogleda iza ormara za
spise, zamahne snopom kroz oblinje elije.
Radoznalost ju je ponijela preko praga. Stajala je usred elije u
kojoj je dr. Hannibal Lecter proveo osam godina. Zauzela je njegov
prostor, ondje gdje ga je vidjela stajati, i oekivala da e je proi
marci, ali nisu. Odloila je pitolj i baterijsku svjetiljku na njegov stol,
pazei da se svjetiljka ne otkotrlja, i poloila ake na stol, a pod
dlanovima je osjetila samo mrvice.
Sve u svemu, uinak )e bio razoaravajui. U eliji nije bilo
njezinog biveg stanovnika, ba kao to nema zmije u odbaenoj
kouljici. Clarice je tada pomislila da je neto poela shvaati: smrt i
opasnost ne moraju doi s pompom. Mogu doi u slatkom dahu
voljene osobe. Ili jednog sunanog poslijepodneva ispred ribarnice
dok se La Macarena uje iz razglasa.
Na posao. Bilo je oko dva i pol metra ormara za spise, ukupno
etiri ormaria do visine brade. Svaki je imao pet ladica osiguranih
samo jednom bravom kraj najgornje ladice. Nijedan nije bio
zakljuan. Svi su bili puni dosjea, od kojih su neki prilino debeli, a svi
u fasciklima. Stari kartonski fascikli koji su s vremenom omlohavili, i
noviji uti fascikli. Dosjei o zdravlju pokojnih ljudi, jo iz vremena
otvaranja bolnice 1932. godine. Bili su otprilike sloeni po abecedi, a
neto je materijala lealo iza fascikala u dugakim ladicama. Clarice ih
je brzo prolistavala, drei teku baterijsku svjetiljku na ramenu,
prelazei prstima slobodne ruke kroz dosjee, alei to nije ponijela
malenu svjetiljku to bi je mogla drati u zubima. im je shvatila kako
su otprilike sloeni dosjei, mogla je preskoiti cijele ladice, kroz /, tek
nekoliko K, pa na L, i evo ga: Lecter, Hannibal.
Clarice izvue dugaki uti fascikl, opipa ga ne bi li osjetila krutost
rendgenske snimke, poloi ga na ostale fascikle, otvori ga i otkrije da
se unutra nalazi povijest bolesti pokojnog I. J. Miggsa. Prokletstvo.
Miggs e je i iz groba progoniti. Odloi dosje na vrh ormaria i prijee
na slovo M. Miggsov uti fascikl nalazio se tono na svome mjestu,
abecednim redom. Bio je prazan. Greka? Je li netko sluajno stavio
Miggsove papire u kouljicu Hannibala Lectera? Prela je cijelo slovo
M traei dosje bez kouljice. Vratila se na J. Svjesna sve jae smetnje.
Sve joj je vie smetao zadah u tom podrumu. Domar je imao pravo,
ovdje se teko die. Bila je napola puta kroz slovo J kad je shvatila da
se smrad... naglo pojaava.
Tihi zvuk vode iza nje i ona se naglo okrene pripremivi baterijsku
svjetiljku za udarac, rukom hitro posegnuvi za drkom pitolja. Visok
mukarac u prljavim krpama stajao je u snopu svjetlosti, a jedna
njegova velika oteena noga bila je u mlaki vode. Jednu je ruku
ispruio u stranu. U drugoj je drao komad razbijenog tanjura. Jednu
nogu i oba stopala umotao je u trake napravljene od plahti.
- Zdravo - ree nerazgovjetno jer mu je jezik odebljao od afti.
Clarice je na udaljenosti od metra i pol mogla osjetiti zadah iz njegovih
usta. Njezina se ruka ispod jakne s pitolja premjesti na Mace.
- Zdravo - ree Clarice. - Hoete li, molim vas, stati onamo uz
reetke?
ovjek se ne makne. - Jesi ti Isus? - upita.
- Ne - ree Clarice. - Ja nisam Isus. - Glas. Clarice se sjeala glasa.
- Jesi ti Isus! - Lice mu se trzalo.
Taj glas. Hajde, misli. - Zdravo, Sammie - ree. - Kako si? Ba sam
mislila na tebe.
to je bilo sa Sammiejem? Informacije, kojih se na brzinu prisjetila,
nisu ba bile suvisle. Stavio je majinu glavu na pladanj za priloge dok
je kongregacija pjevala Daj Gospodinu najbolje to ima. Rekao je da
je to najljepe to ima. Baptistika crkva, negdje. Dr. Lecter je ljutito
rekao: Jer Isus toliko kasni.
- Jesi li Isus? - ree, ovoga puta plaljivim glasom. Posegne u dep i
izvadi opuak cigarete, dulji od pet centimetara. Stavi ga na komad
tanjura i ponudi joj ga.
- Sammie, ao mi je, nisam. Ja sam...
 Sammie odjednom pozeleni od bijesa jer ona nije Isus, a njegov
glas odjekne vlanim hodnikom:

ELI POI ISUS

ELI POI S KRIST!

Podigne komad tanjura, otra ruba poput motike, i korakne prema

Clarice. S obje noge u vodi i izobliena lica, slobodnom je rukom
grabio zrak izmeu njih.
Osjetila je kako leima pritie ormarie.
- MOE POI S ISUSOM... AKO BUDE DOISTA IST - izrecitira
Clarice, jasno i glasno kao da mu dovikuje iz daljine.
- Uh uh - mirno izusti Sammie i zaustavi se.
Clarice potrai u svojoj torbici i nae okoladicu. - Sammie, imam
Snickers. Voli li Snickers?
Sammie nita ne ree.
Clarice stavi okoladicu na uti fascikl i prui ga prema njemu kao
to je on njoj pruio komad tanjura s opukom.
Odgrizao je prvi zalogaj prije nego je maknuo omot, ispljunuo
papir i ponovno zagrizao.
- Sammie, je li jo netko bio ovdje dolje?
Ignorirao je njezino pitanje, ostatak okoladice stavio na tanjur i
nestao iza hrpe madraca u svojoj staroj eliji.
- Koji je ovo vrag? - enski glas. - Hvala ti, Sammie.
- Tko ste vi? - dovikne Clarice.
- Ne tie vas se.
- ivite li ovdje sa Sammiejem?
- Jasno da ne. Dola sam na spoj. Mislite li da nas moete ostaviti
na miru?
- Da. Odgovorite na moja pitanja. Koliko ste dugo ovdje?
- Dva tjedna.
- Je li jo netko bio ovdje?
- Neke skitnice koje je Sammie najurio.
- Sammie vas titi?
- Zafrkavajte se sa mnom pa ete vidjeti. Ja mogu dobro hodati.
Nabavljam hranu, a on ima sigurno mjesto gdje moemo jesti. Mnogi
ljudi imaju takve dogovore.
 - Je li netko u vas ukljuen u nekakav program? elite li biti? Mogu
vam u tome pomoi.
- On je sve to proao. ovjek poe u svijet i proe sva ta sranja, a
tada se vrati onome to mu je poznato. to traite? to elite?
- Neke dosjee.
- Ako nisu ovdje, netko ih je ukrao. Koliko pametan treba biti da bi
se to shvatilo?
- Sammie? - ree Clarice. - Sammie?
Sammie ne odgovori. - On spava - ree njegova prijateljica.
- Ako ovdje ostavim neto novca, hoete li kupiti hranu? - upita
Clarice.
- Ne, kupit u pie. Hrana se moe nai. Pie se ne moe nai.
Pazite da ne zapnete za kvaku kad budete izlazili.
- Stavit u novac na stol - ree Clarice. Poeljela je potrati, sjetila
se kako je otila od dr. Lectera, sjetila se kako se obujmila rukama
dok je hodala prema tada mirnom otoku Barneyjeva stola.
Na svjetlu stubita Clarice izvadi novanicu od dvadeset dolara iz
novanika. Stavi novac na Barneyjev oteeni, naputeni stol i pokrije
ga praznom bocom za vino. Razmota plastinu vreicu i unutra spremi
Lecterov fascikl s Miggsovim dokumentima i prazni Miggsov fascikl.
- Zbogom. Zbogom, Sammie - dovikne ovjeku koji je lutao
svijetom i vratio se u pakao koji poznaje. eljela mu je rei kako se
nada da e Isus uskoro doi, ali to joj se inilo budalastim.
Clarice se vrati na dnevnu svjetlost kako bi nastavila svoje lutanje
svijetom.
 12.
POGLAVLJE

Ako postoje autobusne postaje na putu do pakla, zacijelo slie

ulazu za kola hitne pomoi u Opoj bolnici Misericordia u Marylandu.
Povrh zvukova sirena ula su se zavijanja umiruih, zveket nosila i
kolica, pla i vriskovi. Stupovi pare iz ahti, obojeni u crveno zbog
velikog neonskog znaka HITNI TRAKT, uzdiu se poput Mojsijeva
vatrenog stupa u tmini i mijenjaju se u sivilo dana.
Barney se pojavio iz pare, navlaei jaknu na snana ramena, a
okruglu glavu kratko oiane kose sagnuo je prema naprijed dok je
dugim koracima grabio plonikom na istok, prema jutru.
S posla je otiao s dvadeset pet minuta zakanjenja; policija je
dovela drogiranog svodnika s ranom od metka koji se volio boriti sa
enama, pa ga je glavna sestra zamolila da ostane. Uvijek su od
Barneyja traili da ostane kad bi stigao neki nasilni pacijent.
Clarice Starling je virila prema Barneyju ispod kapuljae svoje
jakne i pustila ga da prijee pola bloka na drugoj strani ulice prije
nego je prebacila torbu preko ramena i pola za njim. Kad je proao
kraj parkiralita i autobusne postaje, laknulo joj je. Bit e joj lake
pjeice slijediti Barneyja. Nije bila sigurna gdje stanuje, a eljela je to
saznati prije nego je on opazi.
Podruje iza bolnice bilo je mirno, radniko i mijeano kad je rije
o rasama. Susjedstvo u kojem ovjek stavlja sigurnosnu bravu na
automobil, ali nou ne mora ponijeti akumulator u kuu, a djeca se
mogu igrati vani.
Nakon tri bloka Barney je priekao da neki kombi proe kroz
raskrije, a zatim je skrenuo prema sjeveru, u ulicu uskih kua od
kojih su neke imale mramorna stubita i lijepo ureene vrtove.
Nekoliko praznih izloga bilo je netaknuto i isto. Prodavaonice su se
poele otvarati i ljudi su ve poeli izlaziti. Kamioni parkirani preko
noi s obje strane ulice pola su minute blokirali Claricin vidik pa je
naletjela na Barneyja prije nego je shvatila da se zaustavio. Bila je
tono na suprotnoj strani ulice kad ga je ugledala. Moda je i on nju
vidio, nije bila sigurna.
Stajao je s rukama u depovima jakne, glave nagnute naprijed, a
ispod obrva je gledao neto to se micalo nasred ulice. Mrtva je
golubica leala na cesti, a jedno su joj krilo zgnjeili automobili u
prolazu. Golub je cijelo vrijeme hodao oko mrtve ptice, virkao na nju,
a malena mu se glava trzala pri svakom koraku ruiastih noica.
Okolo naokolo, tiho guui. Prolo je nekoliko automobila i jedan
kombi, a preivjela je ptica jedva izbjegla sudbinu svoje partnerice
diui se u zrak u posljednjem trenutku.
Moda je Barney pogledao prema njoj, Clarice nije mogla biti
sigurna. Mora nastaviti hodati ili e je opaziti. Kad je pogledala preko
ramena, Barney je uao nasred ceste i uzdignutom rukom zaustavio
vozila.
Skrenula je iza ugla, skinula jaknu s kapuljaom, iz velike torbe
izvadila maju, bejzbolsku kapu i sportsku torbu te se hitro
preodjenula, gurnuvi jaknu i veliku torbu u sportsku, a kosu je
zavukla pod kapu. Ubacila se meu nekoliko istaica koje su se
vraale kuama i ponovno se nala u Barneyjevoj ulici.
Na dlanovima je drao mrtvu golubicu. Golub je odletio do ica i
promatrao ga. Barney je mrtvu pticu poloio na oblinju tratinu i
zagladio joj perje. iroko je lice okrenuo prema golubu na ici i neto
rekao. Kad je nastavio put, preivjeli dio para spustio se na tlo i
nastavio kruiti oko tijela, hodajui kroz travu. Barney se nije
osvrnuo. Kad se popeo stubama do stambene zgrade stotinjak metara
dalje i posegnuo za kljuevima, Clarice je pretrala pola bloka kako bi
ga uhvatila prije nego otvori vrata.
- Barney. Zdravo.
Polako se okrenuo na stubama i pogledao dolje prema njoj. Clarice
je zaboravila da su Barneyjeve oi neprirodno razmaknute. Vidjela je
inteligenciju u njima i osjetila lagani elektroniki kljocaj povezanosti.
Skinula je kapu pa joj se kosa spustila na ramena. - Ja sam Clarice
Starling. Sjeate me se? Ja sam...
- Agentica - bezizraajno e Barney.
Clarice spoji dlanove i kimne. - Pa, da, jesam. Barney, moram
razgovarati s vama. Posve neslubeno, moram vas pitati neke stvari.
 Barney sie niza stube. Kad je stajao na ploniku ispred Clarice, i
dalje je morala podii glavu da bi ga gledala u lice. Njegovu veliinu
nije osjeala kao prijetnju, kako bi je doivljavao mukarac.
- Slaete li se, agentice Starling, da mi nisu proitana moja prava? -
Imao je visok i hrapav glas, poput Tarzana Johnnyja Weismullera.
- Svakako. Nisam vam proitala vaa prava. Priznajem.
- Kako bi bilo da to kaete u svoju torbu?
Clarice otvori torbu i pone glasno govoriti, kao da se unutra netko
skriva. - Nisam Barneyju proitala njegova prava.
- Nie u ulici moe se dobiti prilino dobra kava - ree Barney. -
Koliko kapa imate u toj torbi? - upita je putem.
- Tri - ree Clarice.
Kad je kraj njih proao kombi s ploicama za invalide, Clarice je
bila svjesna da je oni iz vozila promatraju, ali nesretnici su esto
uspaljeni, na to imaju potpuno pravo. Mladii u automobilu na
iduem raskriju takoer su je promatrali, ali nita nisu rekli jer je uz
nju bio Barney. Bilo to isprueno kroz prozore trenutno bi zaokupilo
Claricinu pozornost - bojala se osvete Cripsa - ali utljivo
odmjeravanje treba podnositi.
Kad su ona i Barney uli u bistro, kombi se okrenuo u jednoj uliici
i vratio se natrag putem kojim je doao.
Morali su ekati na mjesto u krcatom bistrou gdje su se mogla
dobiti jaja sa slaninom, a konobar je na hindu jeziku izvikivao
narudbe kuharu koji je, s izrazom krivnje na licu, velikim klijetima
okretao meso.
- Pojedimo neto - ree Clarice kad su se smjestili. - Ujak Sam
plaa. Kako ide, Barney?
- Posao je u redu.
- to radite?
- Bolniar.
- Mislila sam da ste dosad ve dobili zvanje vieg medicinskog
brata, ili moda zavrili medicinu.
Barney slegne ramenima i posegne za vrhnjem. Pogleda Clarice. -
Jesu li vas sredili zbog Evelde?
- To emo tek vidjeti. Jeste li je poznavali?
- Jednom sam je vidio, kad su doveli njezina mua, Dijona. Bio je
mrtav, iskrvario je prije nego su ga uope stavili u kola hitne pomoi.
Kad je stigao k nama, vie se nita nije moglo uiniti. Nije ga htjela
pustiti i pokuala se boriti sa sestrama. Morao sam... znate... Lijepa
ena, i snana. Nisu je doveli nakon...
- Ne, proglasili su je mrtvom na mjestu dogaaja.
- Tako sam i mislio.
- Barney, nakon to ste dr. Lectera predali ljudima iz Tennesseeja...
- Nisu bili pristojni prema njemu.
- Nakon to ste...
- I sad su svi mrtvi.
- Da. Njegovi su uvari uspjeli preivjeti tri dana. Vi ste ga uvali
osam godina.
- est godina; bio je ve ondje kad sam ja doao.
- Kako vam je to uspjelo, Barney? Ako smijem pitati, kako ste
uspjeli izdrati s njim? Nije rije samo o pristojnosti.
Barney se zagleda u svoj odraz na lici, najprije izvana, a potom
iznutra, i malo promisli. - Dr. Lecter se savreno pristojno ponaao, ne
ukoeno, ve leerno i otmjeno. Ukljuio sam se u neke dopisne
teajeve, a on je sa mnom dijelio svoje znanje. To nije znailo da me
ne bi ubio u sekundi ako bi mu se ukazala prilika; jedna osobina ne
iskljuuje druge osobine u ovjeku. Mogu postojati jedna uz drugu,
dobro i uasno. Sokrat je to mnogo bolje rekao. U uvjetima
maksimalne sigurnosti to nikad ne smijete zaboraviti, nikad. Ako to
imate na umu, bit e u redu. Dr. Lecter je moda poalio to me je
upoznao sa Sokratom. - Za Barneyja, kojemu nije smetalo formalno
kolovanje, Sokrat je bio svjee iskustvo pa je to doivljavao kao
susret.
- Sigurnost je bila odvojena od razgovora, posve druga stvar - ree.
- Sigurnost nikad nije bila osobna, ak ni kad sam mu morao
obustaviti potu ili ga vezati.
- Jeste li esto razgovarali s dr. Lecterom?
- Katkad bi proli mjeseci da nita ne bi rekao, a katkad bismo
razgovarali kasno u no kad bi vrisak zamro. Zapravo, upisao sam se
na dopisne teajeve, a nita nisam znao. On mi je pokazao obilje
zanimljivih stvari, Suetonius, Gibbon i slino. - Barney podigne alicu.
Imao je prugu naranastog Betadinea na svjeoj ogrebotini preko
nadlanice.
- Nakon to je pobjegao, jeste li ikad mislili da e vas progoniti?
 Barney odmahne svojom golemom glavom. - Jednom mi je rekao
da, kad god je to ostvarivo, radije jede nepristojne osobe. Obiavao
je govoriti o krajnje nepristojnima. - Barney se nasmije, to se
rijetko moglo vidjeti. Ima malene djeje zube, a njegovo smijanje
djeluje pomalo manijakalno, kao u djeteta koje pljucne djeju hranu u
lice antipatinog ujaka.
Clarice se pitala nije li predugo ostao u podrumu s luacima.
- to je s vama, jeste li vi ikad osjeali... jezu nakon sto je
pobjegao? Jeste li mislili da bi mogao poi za vama? - upita Barney.
- Ne.
- Zato?
- Rekao je da nee.
Taj se odgovor oboma inio neobino zadovoljavajui.
Stigla su jaja. Barney i Clarice su bili gladni pa su nekoliko minuta
u tiini jeli. Tada...
- Barney, kad su dr. Lectera prebacili u Memphis, zamolila sam vas
da mi donesete njegove crtee iz elije, a vi ste mi udovoljili. to se
dogodilo s ostalim stvarima, knjigama, papirima? Bolnica nema ak ni
njegov zdravstveni karton.
- Dolo je do velikih promjena. - Barney zastane i lupne soljenkom
o dlan. - Dolo je do velikih promjena, znate, u bolnici. Ostao sam bez
posla, mnogi su ostali bez posla, a stvari su se jednostavno razbacale
na sve strane. Ne moe se znati...
- Oprostite? - ree Clarice. - Od buke nisam ula to ste rekli. Sino
sam saznala da se dr. Lecterov, potpisan i primjedbama popraen,
primjerak knjige Kuharski rjenik Alexandra Dumasa prije dvije
godine pojavio na privatnoj aukciji u New Yorku. Kupio ga je privatni
kolekcionar za esnaest tisua dolara. Prodavaeva ovjerena izjava o
vlasnitvu bila je potpisana Cary Phlox. Poznajete li Caryja
Phloxa, Barney? Nadam se da poznajete jer se njegov rukopis nalazi
na molbi za zaposlenje u bolnici u kojoj radite, ali se potpisao kao
Barney. Napisao je i va povrat poreza. ao mi je to nisam ula ono
to ste maloas govorili. elite li poeti iznova? Koliko ste dobili za
knjigu, Barney?
- Oko deset - ree Barney gledajui je ravno u oi.
Clarice kimne. - Na priznanici pie deset i pol. Koliko ste dobili za
onaj intervju Tattleru nakon to je dr. Lecter pobjegao?
 - Petnaest tisua.
- Lijepo. Dobro za vas. Izmislili ste sve one gluposti to ste ih
napriali onim ljudima.
- Znao sam da se dr. Lecter nee ljutiti. Bio bi razoaran da ih
nisam malo vukao za nos.
- Napao je medicinsku sestru prije vaeg dolaska u Baltimore?
- Da.
- Rame mu je bilo iaeno.
- Tako sam uo.
- Jesu li napravili rendgensku snimku?
- Najvjerojatnije.
- elim rendgensku snimku.
- Hmmmm.
- Otkrila sam da se Lecterovi potpisi dijele u dvije grupe, one
napisane tintom, ili prije uhienja, i one napisane bojicom u
umobolnici. Potpisi bojicom vie vrijede, ali pretpostavljam da to
znate. Barney, mislim da imate sve te stvari i kanite ih tijekom godina
polako prodavati.
Barney bez rijei slegne ramenima.
- Mislim da ekate da on ponovno postane vrua tema. to elite,
Barney?
- elim prije smrti vidjeti sva djela Vermeera koja postoje na
svijetu.
- Treba li uope pitati tko vas je zagrijao za Vermeera?
- O mnogoemu smo razgovarali usred noi.
- Jeste li razgovarali o tome to bi elio raditi da je slobodan?
- Ne. Dr. Lectera uope ne zanimaju hipoteze. On ne vjeruje u
silogizme, ili sintezu, ili bilo kakvu savrenost.
- U to vjeruje?
- U kaos. ovjek ak ne mora vjerovati u to. Samo je po sebi oito.
Clarice je na trenutak eljela ugoditi Barneyju.
- Govorite kao da vjerujete u to - ree - ali va posao u
baltimorskoj bolnici bio je odravanje reda. Vi i ja stvaramo red. Dr.
Lecter nije pobjegao iz vaih ruku.
- To sam vam objasnio.
- Jer ste uvijek bili na oprezu. ak iako ste se na neki nain
pobratimili...
 - Nisam st pobratimio - ree Barney. - On nije niiji brat.
Razgovarali smo o stvarima od zajednikog interesa. Barem su za
mene to bile zanimljive stvari kad sam ih otkrio.
- Je li vas dr. Lecter ikad ismijavao kad neto niste znali?
- Ne. Je li vas ismijavao?
- Nije - ree kako bi potedjela Barneyjeve osjeaje jer je prvi put
shvatila kompliment to se nalazio u Lecterovom ismijavanju. - Mogao
mi se rugati da je to elio. Znate li gdje su te stvari, Barney?
- Postoji li neka nagrada za to?
Clarice presavije papirnati ubrus i stavi ga pod rub tanjura. -
Nagrada je to da vas neu optuiti za ometanje pravde. Progledala
sam vam kroz prste i ranije, kad ste stavili prislukiva na moj stol u
bolnici.
- Taj je prislukiva pripadao pokojnom dr. Chiltonu?
- Pokojnom? Odakle znate da je dr. Chilton pokojni?
- Pa, u svakom sluaju kasni sedam godina - ree Barney. - Ne
oekujem da e se uskoro pojaviti. Dopustite jedno pitanje, specijalna
agentice Starling, to bi vas zadovoljilo?
- elim vidjeti rendgensku snimku. elim je imati. Ako postoje
Lecterove knjige, elim ih vidjeti.
- Recimo da smo naili na te stvari, to bi se kasnije s njima
dogodilo?
- Pa, istina je da nisam sigurna. Javni tuitelj bi mogao sav
materijal zaplijeniti kao dokaze u istrazi o njegovu bijegu. Tada bi
skupljao prainu i pljesnivio u njegovoj velikoj prostoriji za dokazni
materijal. Ako ja pregledam stvari i u knjigama ne naem nita
korisno, a to i kaem, mogli biste tvrditi da vam ih je dr. Lecter dao.
Ve se sedam godina smatra nestalim pa biste mogli sudskim putem
zatraiti sve to. Koliko je poznato, on nema roaka. Ja bih preporuila
da se sav nekodljivi materijal preda vama. Morate znati da moja
preporuka ne znai mnogo. Vjerojatno nikad ne biste dobili natrag
rendgensku snimku ili zdravstveni karton budui da to nije pripadalo
njemu.
- A ako vam objasnim da nemam sve te stvari?
- Postat e izrazito teko prodati Lecterov materijal jer emo
raspisati tjeralicu i obavijestiti trite da emo sve zaplijeniti i podii
optunice za primanje i posjedovanje. Zatrait u nalog za pretres
vaeg obitavalita.
- Sad kad znate gdje se moje obitavalite nalazi.
- Mogu vam rei, ako predate materijal, neete odgovarati za
injenicu da ste ga uzeli, s obzirom na to to bi se s materijalom
dogodilo da ste ga ondje ostavili. to se tie obeanja da ete ga dobiti
natrag, to ne mogu sa sigurnou obeati. - Clarice neto potrai u
torbici kako bi naglasila svoje rijei. - Znate, Barney, imam osjeaj da
niste stekli medicinsku diplomu jer ne moete dobiti jamstvo. Moda
za sobom imate neki prijanji prekraj. Vidite? Sad pogledajte to,
nikad vas nisam provjeravala.
- Ne, samo ste prouili moj povrat poreza i molbu za posao. Dirnut
sam.
- Ako imate neki prijanji prekraj, moda bi javni tuitelj mogao
neto priapnuti, pobrinuti se da vam se to brie iz dosjea.
Barney komadiem prepeenca obrie tanjur. - Jeste li zavrili?
Proeimo malo.
- Vidjela sam Sammieja, sjeate se, on je uselio u Miggsovu eliju?
Jo uvijek ondje ivi - ree Clarice kad su izili.
- Mislio sam da je mjesto predvieno za ruenje.
- I jest.
- Je li Sammie ukljuen u neki program?
- Nije, jednostavno ivi ondje u mraku.
- Mislim da biste ga trebali prijaviti. On je dijabetiar, umrijet e.
Znate li zato je dr. Lecter natjerao Miggsa da proguta vlastiti jezik?
- Mislim da znam.
- Ubio ga je jer je uvrijedio vas. To je specifino za njega.
Nemojte se gristi zbog toga; moda bi to ionako uinio.
Proli su kraj Barneyjeve stambene zgrade do tratine gdje je golub
jo uvijek kruio oko mrtve golubice. Barney ga potjera maui
rukama. - Poi - ree ptici. - Dovoljno si je oplakivao. Hodat e ovuda
dok te maka ne pograbi. - Golub odleti. Nisu vidjeli kamo je sletio.
Barney podigne mrtvu pticu. Pernato je tijelo s lakoom kliznulo u
njegov dep.
- Znate, dr. Lecter je malo govorio o vama, jednom. Moda kad
smo posljednji put razgovarali, jedan od posljednjih razgovora. Ptica
me je podsjetila. elite li znati to je rekao?
- Svakako - ree Clarice. Osjetila je teinu doruka, ali je vrsto
odluila da nee ustuknuti.
- Razgovarali smo o naslijeenom, uroenom ponaanju. Koristio
je genetiku galebova kao primjer. Lete daleko gore i prevru se i
prevru unatrag padajui prema zemlji. Postoje dvije vrste takvih
galebova, plitki i duboki. Ne smiju se spariti dva duboka jer bi se
njihovi potomci prevrtali sve do tla, pali i uginuli. Rekao je: Policajka
Starling je duboki galeb, Barney. Nadat emo se da jedan od njezinih
roditelja to nije bio.
Clarice je to morala provakati. - to ete uiniti s pticom? - upita.
- Oerupati je i pojesti - ree Barney. - Doite u kuu pa u vam
dati rendgensku snimku i knjige.
Nosei dugaki paket natrag prema bolnici i svom automobilu,
Clarice je iz kronji jo jednom ula zov preivjeloga goluba.
 13.
POGLAVLJE

Zahvaljujui obziru jednog luaka i opsesiji drugoga, Clarice je

trenutno imala sve to je oduvijek eljela, ured u suterenskom
hodniku u Bihevioristikom odjelu. injenica da je na takav nain
dobila ured, ostavljala je gorak okus u ustima.
Clarice nikad nije oekivala da e poi ravno na Bihevioristiki
odjel kad diplomira na FBI-evoj akademiji, ali je vjerovala da moe
radom zasluiti mjesto u odjelu. Znala je da e najprije provesti
nekoliko godina u terenskim uredima.
Clarice je dobro obavljala svoj posao, ali politika joj nije ila tako
dobro, a trebalo joj je nekoliko godina da shvati kako nikad nee
dospjeti na Bihevioristiki odjel, usprkos eljama efa odjela, Jacka
Crawforda.
Glavni razlog tome bio joj je nevidljiv dok nije, poput astronoma
koji otkriva crnu rupu, pronala zamjenika glavnog inspektora Paula
Krendlera po utjecaju na tijela oko njega. Nikad joj nije oprostio to je
prije njega otkrila serijskog ubojicu Jamea Gumba, a nije mogao
podnijeti panju tiska koju si je time pribavila.
Jedne ju je kiovite zimske veeri Krendler nazvao kui. Javila se
na telefon u kunoj haljini i plianim papuama, kose umotane u
runik. Uvijek e se tono sjeati datuma jer je to bio prvi tjedan
Pustinjske oluje. Clarice je tada bila agentica tehniarka i upravo se
vratila iz New Yorka gdje je zamijenila radio u limuzini irake misije
pri Ujedinjenim narodima. Novi je radio bio posve jednak starome,
osim to je razgovore iz automobila prenosio do satelita Ministarstva
obrane. To je bio riskantan pothvat u jednoj privatnoj garai, a ona je
jo uvijek bila uznemirena.
U jednom je aavom trenutku pomislila da ju je Krendler nazvao
kako bi joj estitao na dobro obavljenom poslu.
Sjeala se udaranja kinih kapi po prozorima i Krendlerova glasa
na telefonu, pomalo nerazgovjetna govora, sa zvukovima bara u
pozadini.
Pozvao ju je da izie s njim. Rekao je da moe doi po nju za pola
sata. Bio je oenjen.
- Mislim da to nee ii, gospodine Krendler - rekla je i pritisnula
tipku za snimanje na automatskoj sekretarici, to je izazvalo poznati
zvuk, i veza se prekinula.
Sada, nakon mnogo godina u uredu to ga je eljela zasluiti,
Clarice je olovkom napisala svoje ime na komadi papira i zalijepila ga
na vrata. To nije bilo naroito smijeno pa ga je skinula i bacila u
smee.
U pladnju za potu nalazila se samo jedna poiljka. To je bio
upitnik Guinnessove knjige svjetskih rekorda koja se pripremala da je
navede kao enu policajca koja je u povijesti Sjedinjenih Drava ubila
najvie kriminalaca. Rije kriminalci upotrebljava se promiljeno,
objanjavao je izdava, jer su svi ubijeni vie puta osuivani zbog
krivinih djela, a za troje je raspisana tjeralica. Upitnik je zavrio u
smeu zajedno s njezinim imenom.
Ve je drugi sat radila za kompjutorom, otpuhujui pramenove
kose s lica, kad je Crawford pokucao na vrata i provirio unutra.
- Nazvao je Brian iz laboratorija, Clarice. Masonova rendgenska
snimka podudara se s onom to si je dobila od Barneyja. To je
Lecterova ruka. Digitalizirat e slike i usporediti ih, ali on kae da
nema nikakve sumnje. Sve emo poslati Lecterovu dosjeu u VICAP-u.
- to emo s Masonom Vergerom?
- Rei emo mu istinu - ree Crawford. - Oboje znamo da nee s
nama podijeliti informacije, Clarice, osim ako ne naie na neto na to
ne moe sam reagirati. No ako u ovom trenutku pokuamo preuzeti
njegov trag u Brazilu, nestat e.
- Rekli ste mi da to ostavim na miru, a ja sam vas posluala.
- Neto ste ovdje radili.
- Masonova rendgenska snimka stigla je DHL-om. DHL je uzeo
ifru poiljke i informacije na etiketi te odredio mjesto podizanja
paketa. To je hotel Ibarra u Riu. - Clarice podigne ruku kako bi
preduhitrila primjedbu. - Sve sam to saznala preko izvora u New
Yorku. Ni o emu se nisam raspitivala u Brazilu.
- Mason svoje telefonske poslove, veliki dio, obavlja preko
sportske kladionice u Las Vegasu. Moete zamisliti koliko poziva
primaju.
- elim li znati kako ste to otkrili?
- Strogo po zakonu - ree Clarice. - Pa, uglavnom po zakonu; nita
nisam ostavila u njegovoj kui. Nabavila sam ifre pomou kojih mogu
pogledati njegove telefonske raune, to je sve. Imaju ih svi agenti
tehniari. Recimo da opstruira pravdu. S obzirom na njegov utjecaj,
koliko bismo dugo morali ekati nalog za otkrivanje i praenje? to
bismo mu uope mogli uiniti ak i da ga osude? Ali koristi se
sportskom kladionicom.
- Shvaam - ree Crawford. - Masonu moete rei kako oekujemo
da emo pomoi preko Interpola i veleposlanstva. Recite mu da
onamo moramo poslati ljude i poeti s pripremama za izruenje.
Lecter je vjerojatno poinio zloine u Junoj Americi pa je bolje da
postignemo izruenje prije nego policija Ria pone pretraivati dosjee
pod oznakom Cannibalismo. Ako je on uope u Junoj Americi. Clarice,
je li vam muno razgovarati s Masonom?
- Moram se naviknuti. Vi ste mi pomogli kad smo radili na onoj
rtvi u Zapadnoj Virginiji. to to govorim, rtvi.
Ona je bila osoba po imenu Fredericka Bimmel, i da, muno mi je
od Masona. Mnoge su mi stvari mune u posljednje vrijeme, Jack.
Clarice iznenaeno zauti. Nikad se ranije nije imenom obratila
efu odjela Jacku Crawfordu, nikad ga nije kanila zvati Jack i to ju je
okiralo. Prouavala je njegovo lice, poznato po tome da ga je teko
odgonetnuti.
Crawford kimne uz iskrivljeni i alosni osmijeh. - I meni, Clarice.
elite li dvije od ovih Pepto-Bismol tableta za vakanje prije razgovora
s Masonom?
Mason Verger uope nije primio Claricin poziv. Sekretarica joj je
zahvalila na poruci i rekla da e je on kasnije nazvati. No nije joj se
osobno javio. Za Masona, koji je bio nekoliko mjesta iznad Clarice na
popisu osoba koje treba obavijestiti, podudaranje rendgenskih snimki
bila je stara vijest.
 14.
POGLAVLJE

Mason je znao da rendgenska snimka doista prikazuje ruku dr.

Lectera davno prije no to je to saznala Clarice jer su Masonovi izvori
u Ministarstvu pravosua mnogo bolji od njezinih.
Mason je to saznao iz e-mail poruke pod internetskim imenom
Token287. To je drugo internetsko ime pomonika amerikog
zastupnika u Sudskom povjerenstvu Kongresa Partona Vellmorea.
Vellmoreov ured dobio je e-mail poruku od Cassius199, to je drugo
internetsko ime Paula Krendlera iz Ministarstva pravosua.
Mason je bio uzbuen. Nije mislio da se dr. Lecter nalazi u Brazilu,
ali je rendgenska snimka dokazivala da doktor sad ima normalan broj
prstiju na lijevoj ruci. Ta se informacija slagala s novim tragom o
doktorovu boravitu, iz Europe. Mason je vjerovao da je dojava stigla
iz talijanske policije, a tako snaan nagovjetaj nije imao ve
godinama.
Masonu nije bilo ni nakraj pameti svoj trag dijeliti s FBI-em.
Zahvaljujui sedmogodinjim stalnim naporima, pristupu povjerljivim
saveznim dosjeima, neprestanom odailjanju letaka, nikakvim
meunarodnim restrikcijama i velikim koliinama novca, Mason je bio
uspjeniji od FBI-a u potrazi za Lecterom. S FBI-em je dijelio
informacije samo kad su mu trebali njihovi izvori.
Kako bi ih zavarao, uputio je svoju sekretaricu da ipak dodijava
agentici Starling i raspituje se o razvoju dogaaja. Masonov podsjetnik
poticao je sekretaricu da je naziva barem tri puta dnevno.
Mason je odmah poslao pet tisua dolara svom douniku u Brazil
kako bi istraio porijeklo rendgenske snimke. Rezervni fond za
nepredviene trokove to ga je telegrafski poslao u vicarsku bio je
mnogo vei, a bio je pripravan poslati jo vie kad u rukama bude
imao pouzdane informacije.
Vjerovao je da je njegov izvor u Europi pronaao dr. Lectera, ali
Masona su ve mnogo puta prevarili pa je nauio biti oprezan. Uskoro
e stii dokazi. Dok ne stignu, kako bi ublaio agoniju ekanja, Mason
se usredotoio na ono to e se dogoditi kad mu doktor padne u ake.
To se ve dugo vremena priprema jer Mason je dobro poznavao
patnju...
Boji naini izazivanja patnje nas ne zadovoljavaju, niti su nam
razumljivi, osim ako Ga nevinost ne vrijea. Oito Mu je potrebna
pomo u usmjeravanju slijepog bijesa kojim On iba zemlju.
Mason je spoznao svoju ulogu u svemu tome u dvanaestoj godini
svoje paraliziranosti, kad vie nije rastao pod plahtom i znao je da se
vie nikad nee uzdii. Njegove odaje u zdanju Muskrat farme bile su
dovrene i on je na raspolaganju imao sredstva, ali ne neograniena
sredstva jer je otac obitelji Verger, Molson, jo uvijek vladao.
Bio je Boi one godine kad je dr. Lecter pobjegao. Podloan
osjeajima koji obino prate Boi, Mason je gorko alio da nije sredio
umorstvo dr. Lectera u umobolnici; Mason je znao da se dr. Lecter
negdje kree svijetom, hoda gore-dolje, i vrlo je vjerojatno da se
dobro zabavlja.
S druge strane, Mason je leao ispod respiratora, pokriven laganim
pokrivaem, a kraj njega je stajala medicinska sestra prebacujui se s
noge na nogu, elei sjesti. Nekolicina siromane djece autobusom je
stigla na Muskrat farmu da bi pjevala boine pjesme. Uz lijenikovo
doputenje Masonovi su se prozori nakratko otvorili, a ispod njih su
djeca pjevala drei svijee u ruicama.
Svjetla su bila ugaena u Masonovoj sobi, a u tmini iznad farme
zvijezde su se inile vrlo bliskima.

O maleni gradiu Bethlehema, kako mirno poiva!

Kako mirno poiva.

Kako mirno poiva.

inilo mu se da mu se stihovi rugaju. Kako mirno poiva, Masone!

Vani su boine zvijezde nastavile svoju munu tiinu. Zvijezde mu
nita nisu govorile kad bi ih pogledao svojim moleivim okom, davao
im znakove prstima to ih je mogao pomaknuti. Masonu se inilo da
ne moe disati. Ako se gui u prostoru, mislio je, posljednje to e
vidjeti bit e prelijepe utljive svevremene zvijezde. Sad se gui,
pomislio je, njegov ga respirator ne moe pratiti, mora ekati dah, a
linije njegovih vitalnih znakova su boino zelene boje na ekranima i
nazubljene, tanke zelene crte u crnoj umi to ga okruuje. iljak
njegovih sranih otkucaja, sistolini iljak, dijastolini iljak.
Sestra se prestraila, spremna pritisnuti dugme alarma, spremna
posegnuti za adrenalinom.
Podrugljivost stihova, kako mirno poiva, Masone.
Bogojavljenje za Boi. Prije nego je sestra dospjela pozvoniti, ili
dohvatiti lijek, prve grube ideje o Masonovoj osveti uzdignule su
dlaice na njegovoj blijedoj, mravoj, raku slinoj aci, i poele ga
smirivati.
Na boinim okupljanjima diljem svijeta vjernici vjeruju da, kroz
udo pretvaranja kruha i vina u tijelo i krv Isusovu, doista jedu
Kristovo tijelo i krv. Mason je otpoeo s pripremama za jo
impresivniji obred pri kojem nee biti potrebno pretvaranje kruha i
vina u tijelo i krv Isusovu. Poeo je organizirati dogaaj u kojem e dr.
Hannibal Lecter biti iv pojeden.
 15.
POGLAVLJE

Masonovo je obrazovanje bilo neobino, ali savreno

odgovarajue za ivot to ga je njegov otac za njega zamislio i za
zadatak to ga je sada oekivao.
Kao dijete bio je u internatu, kojemu je njegov otac davao obilne
doprinose, gdje su se Masonovi esti izostanci uvijek ispriavali.
Tjednima zaredom stariji je Verger provodio pravo Masonovo
obrazovanje; vodio je djeaka sa sobom po oborima za stoku i
klaonicama na kojima se temeljilo njegovo bogatstvo.
Molson Verger bio je pionir u mnogim podrujima uzgoja stoke,
pogotovo u podruju ekonomije. Njegovi rani pokusi s jeftinim tovom
svrstavaju se uz bok Batterhamovima od prije pedeset godina. Hranu
za svinje Molson Verger je pomijeao s mljevenom svinjskom dlakom,
mljevenim kokojim perjem i gnojivom do mjere koja se u to vrijeme
smatrala vrlo smjelom. U etrdesetima su ga smatrali bezobzirnim
vizionarom kad je svinjama prvi put oduzeo svjeu vodu za pie i
natjerao ih da piju tekuinu napravljenu od fermentiranog
ivotinjskog izmeta, kako bi ubrzao dobivanje na teini. Ismijavanje je
prestalo kad su poeli stizati profiti, a konkurenti su pourili slijediti
njegov primjer.
Vodstvo Molsona Vergera u mesnoj industriji nije stalo na tome.
Hrabro se borio, i to vlastitim novanim sredstvima, protiv Zakona o
humanom klanju, strogo s ekonomskog stajalita, i uspio je u svojim
nastojanjima da igosanje lica ostane legalno, iako ga je to skupo
kotalo. S Masonom kraj sebe, nadzirao je velike eksperimente u
pitanjima pripreme za klanje, u kojima se odreivalo koliko dugo se
ivotinjama moe uskratiti hrana i voda prije klanja bez da znatnije
izgube na teini.
Genetika istraivanja to ih je Verger sponzorirao konano su
dala rjeenje za dvostruko jaanje miija belgijskih pasmina svinja
bez popratnoga gubitka masti koje je muilo Belgijance. Molson
Verger je diljem svijeta kupovao stoku za uzgoj i sponzorirao brojne
uzgojne programe u stranim zemljama.
No klaonice su u osnovi posao s ljudima, a nitko to nije shvaao
bolje od Molsona Vergera. Uspio je zastraiti vodstvo sindikata kad su
pokuali umanjiti njegov profit zahtjevima za veom plaom i
traenjem sigurnosti na radu. Na tom su mu podruju trideset godina
dobro sluile njegove vrste veze s organiziranim kriminalom.
Tada je Mason bio izrazito slian svom ocu; tamne blistave obrve
iznad blijedoplavih oiju i kosa to se sputala ukoso preko niska ela,
s desne na lijevu stranu. Molson Verger je volio esto uzimati
sinovljevu glavu u ruke i samo je osjeati, kao da pomou fizionomije
potvruje podrijetlo sina, ba kao to je mogao opipati njuku svinje i
po strukturi kostiju odrediti njezino genetsko podrijetlo.
Mason je bio dobar uenik te je, ak i nakon to su ga ozljede
prikovale za krevet, mogao donositi dobre poslovne odluke to su ih u
djelo provodili njegovi ljudi. Masonova je zamisao bila da amerika
vlada i Ujedinjene nacije zakolju sve svinje na Haitiju zbog opasnosti
od afrike svinjske gripe. Tada je vladi mogao prodati velike bijele
amerike svinje kojima e zamijeniti one to su ih poklali. Velike
glatke svinje brzo su uginule kad su se nale u haianskim uvjetima, a
to je znailo da ih je ponovno trebalo nadomjestiti, i ponovno iz
Masonovih zaliha; to se ponavljalo sve dok Haiani nisu sami
nadomjestili svoje svinje otpornom malenom pasminom iz
Dominikanske Republike.
Sada se Mason, nakon steenog znanja i iskustava, osjeao poput
Stradivariusa koji prilazi radnom stolu dok je izgraivao strojeve za
svoju osvetu.
Kakvo je obilje informacija i mogunosti Mason imao u svojoj
lubanji bez lica! Leei u krevetu, skladajui u svom umu poput gluhog
Beethovena, sjeao se kako je s ocem obilazio sajmove svinja,
odmjeravao konkurenciju, a Molsonov maleni srebrni no stalno je
bio pripravan kliznuti iz njegova kaputa i zabiti se u lea svinje kako
bi provjerio dubinu sala na leima. Potom bi se mirno udaljio od
bijesnog skvianja, previe dostojanstven da bi ga se netko usudio
optuiti, vrativi ruku u dep i palcem oznaivi mjesto na otrici.
Mason bi se bio nasmijeio, da je imao usne, sjetivi se kako je
njegov otac zabio no u 4-H svinju za natjecanje, koja je mislila da su
joj svi prijatelji, a dijete kojoj je pripadala se rasplakalo. Djetetov je
otac bijesno priao, a oevi razbijai su ga izvukli iz atora. O, bilo je
lijepih, smijenih trenutaka.
Na sajmovima svinja Mason je vidio egzotine ivotinje iz svih
dijelova svijeta. Radi svoje zamisli skupio je najbolje od svega to je
vidio.
Mason je poeo s programom uzgoja odmah nakon boinog
Bogojavljenja, a smjestio ga je na malenu svinjogojsku farmu to su je
Vergeri posjedovali na Sardiniji, ispred talijanske obale. Izabrao je to
mjesto radi izoliranosti i radi blizine Europe.
Mason je vjerovao - i bio je u pravu - da je Lecterovo prvo
odredite izvan Sjedinjenih Drava, nakon bijega, bilo u Junoj
Americi. No oduvijek je bio uvjeren da e Europa biti mjesto gdje e se
ovjek takvih ukusa nastaniti; svake je godine slao promatrae na
Glazbeni festival u Salzburgu i na druge kulturne dogaaje.
Evo to je Mason poslao uzgajivaima na Sardiniju kako bi se
pripremila arena u kojoj e dr. Lecter umrijeti:
Divovsku umsku svinju, Hylochoerus meinertzhageni, est sisa i
trideset osam kromosoma, domiljatu kad je rije o traenju hrane,
svejed ako joj se ukae prilika, poput ovjeka. Dva metra po duini u
gortakim obiteljima, teka otprilike dvjesto sedamdeset pet
kilograma. Divovska umska svinja je Masonov osnovni adut.
Klasini europski vepar, S. scrofa scrofa, trideset est kromosoma u
najiem obliku, bez bradavica na glavi, sva u ekinjama i s otrim
kljovama, velika, brza i estoka ivotinja koja svojim otrim papcima
moe ubiti zmiju, a potom je pojesti kao da je rije o Slimu Jimu. Kad
je uzbuena ili se tjera, ili titi svoju mladunad, napast e sve to
smatra prijetnjom. enke imaju dvanaest sisa i brine su majke. U
vepru je Mason naao svoju temu i izgled koji e dr. Lecteru pruiti
odgovarajuu, posljednju paklenu sliku prodranog sebe. (Vidi Harris
on the Pig, 1881.)
Kupio je svinju s otoka Ossabaw radi njezine agresivnosti, a Jiaxing
crnu svinju radi visoke razine estradiola.
Pogrijeio je kad je nabavio Babirusu, Babyrousa hahyrussa, iz
istone Indonezije, ivotinju poznatu kao jelen-svinju zbog pretjerane
veliine zuba slinih kljovama. Sporo se uzgajala jer je imala samo
dvije sise, a s obzirom na teinu od samo sto kilograma, previe ga je
kotala. No vrijeme nije izgubljeno jer su postojala druga, paralelna
legla u kojima nije bilo Babiruse.
U sustavu razmjetaja zuba Mason nije imao veliku mogunost
izbora. Gotovo svaka vrsta imala je zube koji su odgovarali namjeni,
tri para otrih sjekutia, jedan par produljenih onjaka, etiri para
pretkutnjaka i tri para kutnjaka za drobljenje, gornji i donji, to je
ukupno inilo etrdeset etiri zuba.
Svaka e svinja pojesti mrtvog ovjeka, ali da bi je se navelo da
pojede ivoga, potrebna je odreena obuka. Masonovi ljudi sa
Sardinije bili su dorasli zadatku.
Sada, nakon sedmogodinjih nastojanja i mnogih legla, rezultati su
bili... fantastini.
 16.
POGLAVLJE

Budui da su svi sudionici, osim dr. Lectera, bili na svome mjestu u

planinama Gennargentu na Sardiniji, Mason je svoju pozornost
usmjerio na snimanje doktorove smrti za vjenost i svoje vlastito
zadovoljstvo. Odavno je sve pripremljeno, ali sada sve treba dovesti u
stanje pripravnosti.
Taj je osjetljivi posao obavio telefonom preko svoje legitimne
centrale u sportskoj kladionici blizu Castawaysau Las Vegasu. Njegovi
su pozivi bili siune niti izgubljene u obilju akcije tijekom vikenda.
Masonov metalni glas, u kojem se odreena slova nisu ula,
putovao je iz Nacionalne ume blizu obale Chesapeakea do pustinje i
natrag preko Atlantika, najprije do Rima.
U stanu na estom katu zgrade u Ulici Archimede, iza hotela istog
imena, zazvonio je telefon, grubom dvostrukom zvonjavom telefona
to zvoni na talijanskom. U mraku, pospani glasovi.
- Cosaf Cosa c'e?
- Accendi la luce, idiota.
Pali se nona svjetiljka. U krevetu je troje ljudi. Mladi mukarac
najblii telefonu podigne slualicu i prui je krupnom starijem
mukarcu u sredini. S druge je strane plavokosa djevojka dvadesetih
godina. Podigne pospano lice prema svjetlu, a potom opet legne.
- Pronto, chi? Chiparla?
- Oreste, prijatelju. Mason je.
Krupni se ovjek pribere i mlaem mukarcu dade znak neka mu
donese au mineralne vode.
- Ah, Masone, prijatelju, oprosti mi, spavao sam. Koliko je ondje
sati?
- Posvuda je kasno, Oreste. Sjea li se to sam rekao da u uiniti
za tebe i to ti mora uiniti za mene?
- Pa, naravno.
 - Doao je taj trenutak, prijatelju. Zna to ja elim. elim snimanje
s dvije kamere, elim bolju kvalitetu zvuka od one u tvojim
pornografskim filmovima, i mora stvoriti vlastitu elektrinu struju pa
elim da generator bude daleko od mjesna snimanja. Takoer elim
snimljenog materijala lijepe prirode, radi montae, i ptijeg pjeva.
elim da sutra provjeri lokaciju i sve pripremi. Stvari moe ostaviti
ondje; ja u se pobrinuti za osiguranje; i vratiti se u Rim do snimanja.
Ali budi pripravan krenuti ako te upozorim dva sata unaprijed.
Razumije li sve to, Oreste? U Citibanku pri EUR-u eka te poiljka,
shvaa?
- Masone, u ovom trenutku snimam...
- eli li to uiniti, Oreste? Rekao si da ti je dosta snimanja
pornografskih i snuff filmova, kao i povijesnih sranja za RAI. eli li
doista to uiniti, Oreste?
- Da, Masone.
- Onda kreni danas. Gotovina je u Citibanku. elim da poe.
- Kamo, Masone?
- Na Sardiniju. Leti u Cagliari, a ondje e te netko doekati.
Sljedei je poziv upuen u Porto Torres na istonoj obali Sardinije.
Razgovor je kratko trajao. Nije se imalo mnogo za rei jer je ondje sve
odavno pripremljeno pa je djelotvorno poput Masonove prenosne
giljotine. Bilo je i sigurnije, ako se gleda ekoloki, ali ne tako brzo.
 II

FIRENCA
 17.
POGLAVLJE

No u srcu Firence; stari grad znalaki osvijetljen.

Palaa Vecchio uzdie se na tamnom trgu, osvijetljena
reflektorima, naglaeno srednjovjekovna sa svojim lukovima
nadsvedenima prozorima i grudobranima s krunitima poput zuba
izdubljene bundeve, a zvonik stri prema mranom nebu.
imii e do zore goniti komarce ispred svijetlee ure na tornju, a
tada se uzdiu lastavice u zrak to podrhtava od zvonjave.
Glavni istraitelj Rinaldo Pazzi iz Questure, u crnom kinom
ogrtau to se ocrtava uz mramorne kipove uhvaene u inima
silovanja i umorstva, izie iz sjenki Loggie i prijee trg, a njegovo sc
blijedo lice poput suncokreta okrene prema svjetlima palae. Stajao je
na mjestu na kojem su spalili reformatora Savanarolu i gledao prema
prozorima gdje je njegov vlastiti predak doekao svoju zlu kob.
Ondje, s onog visokog prozora, bacili su nagog Francesca de
Pazzija s omom oko vrata da bi umro koprcajui se i udarajui o
grubi zid. Nadbiskup koji je objeen kraj Pazzija u svojoj svetakoj
halji nije mu pruao duhovnu utjehu; iskolaenih oiju, podivljao dok
se guio, nadbiskup je zario zube u Pazzijevo tijelo.
Cijela je obitelj Pazzi pala na niske grane te nedjelje, 26. travnja
1478., zbog ubojstva Giuliana de Medicija i pokuaja ubojstva
Lorenza Velianstvenog u katedrali za vrijeme mise.
Sad je Rinaldo Pazzi iz obitelji Pazzi, mrzei vladu jednako kao i
njegov predak, osramoen i osiromaen, oekujui zvuk sjekire, doao
na to mjesto da bi odluio kako e najbolje iskoristiti jedinstveni djeli
sree:
Glavni je istraitelj Pazzi vjerovao da je pronaao Hannibala
Lectera kako ivi u Firenci. Prua mu se prilika da ponovno stekne
ugled i uivanje u astima svog zvanja ako uhvati zlotvora. Pazzi
takoer ima priliku prodati Hannibala Lectera Masonu Vergeru za
vie novca no to ga moe zamisliti - ako je osumnjieni doista Lecter.
Jasno, Pazzi bi tako prodao i svoju naetu ast.
Pazzi nije bez razloga ef odjela za istrage pri Questuri; nadaren je,
a svojevremeno ga je tjerala vuja glad za postizanjem uspjeha u
svojoj profesiji. Takoer je nosio oiljke ovjeka koji je, u urbi i
vrelini ambicije, svoju darovitost jednom uhvatio za otricu.
Izabrao je to mjesto za razmiljanje jer je ovdje jednom doivio
Bogojavljenje koje ga je proslavilo, a zatim unitilo.
Talijanski osjeaj za ironiju bio je snaan u Pazziju; kako je
prikladno to je do sudbonosnog otkria doao ba pod ovim
prozorom gdje bijesni duh njegova pretka moda jo uvijek udara o
zid. Na tom istom mjestu mogao bi zauvijek promijeniti sreu
Pazzijevih.
Potraga za jednim drugim serijskim ubojicom, kojeg su zvali Il
Mostro, proslavila je Pazzija, a zatim omoguila vranama da mu
kljucaju srce. To je iskustvo omoguilo novo otkrie. No zavretak
sluaja Il Mostro ostavio je gorak okus u Pazzijevim ustima i navelo ga
da razmilja o opasnoj igri izvan zakonskih okvira.
Il Mostro, udovite Firence, sedamnaest je godina, osamdesetih i
devedesetih, vrebao na ljubavne parove u Toskani. Il Mostro bi se
prikradao ljubavnim parovima dok bi se grlili i ljubili na mnogim
toskanskim stazama za zaljubljene. Obiavao je ljubavnike ubijati
malokalibarskim pitoljem, namjestiti ih u odreeni poloaj s cvijeem
i razotkriti eninu lijevu dojku. Prizori to ih je namjetao na neki su
udni nain bili poznati, ostavljali su dojam ve vienog.
Il Mostro je takoer izrezivao anatomske trofeje, osim u jednom
sluaju kad je ubio dugokosi njemaki par homoseksualaca, zacijelo
grekom.
Pritisak javnosti na Questuru da uhvati Il Mostra bio je izrazito
snaan i natjerao prethodnika Rinalda Pazzija da podnese ostavku.
Kad je Pazzi preuzeo posao glavnog istraitelja, osjeao se poput
ovjeka koji se bori protiv pela jer su predstavnici tiska ulazili u
njegov ured kad god im je to uspijevalo, a fotografi su vrebali u Ulici
ara iza upravne zgrade Questure kuda je morao proi.
Turisti koji su u to vrijeme posjetili Firencu sjeat e se plakata s
jednim budnim okom, zalijepljenih svuda naokolo kao upozorenje
parovima da se uvaju Il Mostra.
 Pazzi je radio poput opsjednutog ovjeka.
Obratio se FBI-evom Bihevioristikom odjelu za pomo u stvaranju
ubojiina profila i proitao je sve to je mogao nai o FBI-evim
metodama psiholokog profiliranja.
Koristio je mjere opreza: na nekim stazama za zaljubljene i
mjestima poznatim po tome da ih koriste ljubavnici, bilo je vie
policajaca nego zaljubljenih koji su u parovima sjedili u automobilima.
Nisu imali dovoljno ena policajaca za takve zadatke. Za topla
vremena muki su se parovi izmjenjivali u noenju perika i mnogi su
brkovi rtvovani. Pazzi je dao primjer obrijavi vlastite brkove.
Il Mostro je bio oprezan. Udarao je, ali potreba ga nije tjerala da to
esto ini.
Pazzi je uoio da je u proteklim godinama bilo dugakih razdoblja
kad Il Mostro uope nije napadao; jednom je to razdoblje trajalo osam
godina. Pazzi se uhvatio toga. Mukotrpno, marljivo iznuujui
kancelarijsku pomo iz svake agencije kojoj je mogao zaprijetiti,
konfiscirajui neakov kompjutor kako bi ga koristio zajedno s
jedinim raunalom Questure, Pazzi je napravio popis svih zloinaca u
sjevernoj Italiji ija su se razdoblja provedena u zatvoru podudarala s
pauzama u seriji umorstava. Doao je do broja devedeset sedam.
Pazzi je preuzeo brzi, udobni stari alfa-romeo GTV, koji je pripadao
uhienom pljakau banaka, mjeseno prelazio vie od pet tisua
kilometara i osobno ispitao devedeset etiri biva osuenika. Preostali
su bili invalidi ili mrtvi.
Na mjestima zloina nije bilo gotovo nikakvih dokaza koji bi mu
pomogli smanjiti popis. Nikakvih tjelesnih tekuina poinitelja,
nikakvih otisaka prstiju.
Samo je jedna ahura pronaena na mjestu zloina u Impruneti.
Radilo se o metku .22 Winchester-Westerna s utorima koji su
odgovarali poluautomatskom pitolju colt, moda Woodsmanu. Meci u
svim zloinima bili su kalibra .22 iz istog oruja. Na mecima nije bilo
znakova koji bi ukazivali na priguiva, ali nije ga se moglo iskljuiti.
Pazzi je bio Pazzi i povrh svega ambiciozan, a imao je mladu i
lijepu enu s uvijek otvorenim kljunom. Zbog tolikih napora izgubio je
pet kilograma i postao jo vitkiji. Mlai djelatnici Questure kriom su
ga usporeivali s kojotom iz crtanih filmova.
Kad su neki mlai mudrijai u kompjutor Questure ubacili
program koji je lica trojice tenora pretvarao u magarca, svinju i kozu,
Pazzi je nekoliko minuta zurio u ekran i osjetio kako se njegovo
vlastito lice mijenja u magaree.
Prozor laboratorija u Questuri okien je enjakom kako bi se
zlodusi zadrali vani. Nakon to je posjetio i posljednjeg osumnjienog
te ga bez rezultata podvrgnuo treem stupnju, Pazzi je stajao na tom
prozoru, gledao u pranjavo dvorite i oajavao.
Razmiljao je o svojoj mladoj eni, njezinim lijepim vrstim
glenjevima i siunim maljama u dnu lea. Sjetio se kako joj dojke
podrhtavaju kad pere zube i kako se smije kad opazi da je gleda.
Mislio je o stvarima koje bi joj elio dati. Zamiljao ju je kako otvara
poklone. Razmiljao je o svojoj eni vizualno; ona je mirisna i krasno
ju je dodirivati, ali uvijek bi mu se u mislima najprije pojavio njezin
lik.
Razmislio je o tome kako bi volio izgledati u njezinim oima.
Sigurno ne u sadanjoj ulozi otiraa za tisak; uprava Questure u
Firenci nalazi se u nekadanjoj umobolnici, a karikaturisti su tu
injenicu obilato iskoritavali.
Pazzi je vjerovao da je uspjeh rezultat inspiracije. Imao je izvrsno
vizualno sjeanje i, poput mnogih ljudi kojima je vid glavno osjetilo,
otkrivanje je zamiljao kao razvijanje filma, najprije mutno, a zatim
sve jasnije. Razmiljao je na nain na koji veina nas trai izgubljeni
predmet: u mislima se prisjetimo njegove slike i tu sliku usporedimo s
onim to vidimo, mnogo puta u minuti mentalno obnavljajui prizor i
okreui ga u prostoru.
Tada je pozornost javnosti zaokupila eksplozija bombe iza Galerije
Uffizi, a to je takoer na neko vrijeme odvuklo Pazzija od sluaja Il
Mostro.
ak i dok je radio na vanom sluaju bombe postavljene iza
muzeja, prizori to ih je stvorio Il Mostro nisu izlazili iz Pazzijeve
glave. Krajikom je oka vidio te prizore, kao to gledamo kraj nekog
predmeta da ga vidimo u mraku. Posebno je esto razmiljao o paru
koji su nali ubijen na krevetu kamioneta u Impruneti, tijela pomno
namjetenih, posutih i okruenih cvijeem, enine lijeve dojke
izloene pogledu.
Pazzi je jednog ranog poslijepodneva iziao iz Galerije Uffizi te je
prelazio preko oblinjeg Trga Signoria, kad mu je upala u oi slika s
kioska prodavaa razglednica.
Nije bio siguran odakle se slika pojavila pa je stao tono na mjestu
na kojem su spalili Savonarolu. Okrenuo se i pogledao oko sebe. Trg je
bio pun turista. Pazzi je osjetio marce po leima. Moda je sve to
samo umislio, prizor, privlaenje njegove pozornosti. Vratio se istim
putem natrag i ponovno krenuo.
Eno je: maleni, od muica zaprljani i od kie iskrivljeni poster
Botticellijeve slike Primavera. Originalna slika nalazila se iza njega
u muzeju Uffizi. Primavera. Vijencem okiena nimfa na desnoj
strani, pogledima izloene lijeve dojke, a cvjetovi izlaze iz njezinih
usta dok blijedi zefir posie za njom iz ume.
To je to. Prizor mrtvog para u krevetu kamioneta, okien cvijeem,
cvjetovi u djevojinim ustima. Slae se. Slae se.
Tu gdje se njegov predak vrtio i guei se udarao u zid sinula mu je
ideja, glavni prizor to ga je Pazzi traio, a taj je prizor prije petsto
godina stvorio Sandro Botticelli, isti umjetnik koji je za etrdeset
zlatnika na zidu zatvora Bargello naslikao objeenog Francesca de
Pazzija, zajedno s omom. Kako je Pazzi mogao odoljeti toj inspiraciji
koja je potekla iz takve zanimljivosti?
Morao je sjesti. Sve su klupe bile pune. Spao je na to da pokae
svoju policijsku znaku i silom uzme mjesto na klupi nekom starcu
ije take doista nije vidio sve dok se stari veteran nije podigao na
svojti jedinu nogu, a uz to je bio vrlo glasan i neugodan.
Pazzi je bio uzbuen iz dva razloga. Nai prizor to ga je koristio li
Mostro bio je velik uspjeh, ali daleko vanije, Pazzi je vidio kopiju
slike Primavera tijekom svog obilaenja osumnjienika.
Znao je da ne smije naprezati svoje pamenje; naslonio se, opustio
i prizvao ga. Vratio se u galeriju i stao pred originalno djelo
Primavera, ali nije se predugo zadravao. Zaputio se do trnice i
dotaknuo njuku bronanog vepra Il Porcellino, odvezao se do
Ippocampa i, nagnuvi se na toplu haubu svog pranjavog automobila,
s mirisom vrueg ulja u nosu, promatrao djecu kako igraju nogomet...
Najprije je u mislima vidio stubite i odmorite iznad stuba, a
gornji dio postera Primavera najprije se pojavio dok se penjao
stubama; mogao bi se vratiti i na trenutak vidjeti ulazna vrata, ali nita
od ulice, i nikakva lica.
Vjet u nainima ispitivanja, ispitivao je sebe obraajui se drugim
osjetilima:
Kad si vidio poster, to si uo?... Zveket posua u kuhinji u prizemlju.
Kad si stigao do odmorita i stao ispred postera, to si uo? Televizor.
Televizor u dnevnoj sobi. Roberta Stacka u ulozi Eliota Nessa u
Nedodirljivima. Jesi li osjetio miris kuhanja? Da, kuhanje. Jesi li osjetio
jo neki miris? Vidio sam poster - NE, ne to si vidio. Jesi li osjetio jo
neki miris? Jo uvijek sam osjeao miris alfe, vrue iznutra, jo uvijek u
mojem nosu, vrui miris ulja, vrueg od... Raccordo, brze vonje
autocestom Raccordo, kamo? San Casciano. uo sam i psei lave, u
San Cascianu, provalnik i silovatelj koji se zove Girolamo i jo nekako.
U tom trenutku kad se uspostavi veza, u tom sinaptinom gru
spajanja kad misao prodre kroz crveni osigura, nalazi se nae
najvee zadovoljstvo. Rinaldo Pazzi je doivio najljepi trenutak svog
ivota.
Pazzi je za sat i pol imao Girolama Toccu u pritvoru. Toccina je
ena bacala kamenje za malenim konvojem to je odvodio njezina
mua.
 18.
POGLAVLJE

Tocca je bio osumnjienik iz snova. Kao mladi je devet godina

proveo u zatvoru radi umorstva ovjeka kojeg je uhvatio kako ljubi
njegovu zarunicu na stazi zaljubljenih. Takoer je bio optuivan zbog
seksualnog zlostavljanja svojih keri i drugog obiteljskog nasilja, te je
odsluio zatvorsku kaznu za silovanje.
Questura je gotovo unitila Toccinu kuu pokuavajui nai
dokaze. Na koncu je sam Pazzi, pretraujui Toccino zemljite, naao
ahuru to je bio jedan od nekolicine fizikih dokaza koje je tuilac
imao.
Suenje je bilo prava senzacija. Odrano je u posebno osiguranoj
zgradi pod nazivom Bunker gdje se sedamdesetih godina sudilo
teroristima, nasuprot firentinskim uredima novina La Nazione.
Zaprisegnuti i protokolarno odjeveni porotnici, pet mukaraca i pet
ena, proglasili su Toccu krivim samo na temelju njegova karaktera,
bez gotovo ikakvih dokaza. U javnosti se uglavnom vjerovalo da je
Tocca neduan, ali mnogi su govorili da je gnjida i mjesto mu je u
zatvoru. U dobi od ezdeset pet godina dobio je zatvorsku kaznu od
etrdeset godina to ih je trebao odsluiti u Volterri.
Uslijedili su zlatni mjeseci. Jedan Pazzi nije toliko bio slavljen u
Firenci ve petsto godina, otkako se Pazzo de Pazzi vratio iz Prvog
kriarskog rata s kremenom iz Svetoga groba.
Rinaldo Pazzi i njegova lijepa ena stajali su kraj nadbiskupa u
Duomu kad je, prigodom tradicionalnog uskrnjeg obreda, tim istim
svetim kremenom zapaljen raketni fitilj modela golubice koja je
izletjela iz crkve po ici kako bi prasnula u vatrometu na zadovoljstvo
okupljene svjetine.
Novine su gutale svaku Pazzijevu rije dok je dijelio zasluge,
unutar razumnih granica, svojim podreenima za mukotrpan rad to
su ga obavili. Od gospoe Pazzi traili su savjete o modi, a doista je
krasno izgledala u odjei to su je modni kreatori za nju izraivali.
Monici su ih pozivali na otmjene ajanke u svoje domove, a jednom
su veerali s nekim grofom u njegovu dvorcu dok su oko njih stajali
stari oklopi.
Pazzijevo se ime spominjalo u politikom kontekstu, hvalili su ga
povrh ope buke u talijanskom parlamentu i dodijelili mu zadatak da
vodi talijansku suradnju s FBI-em u borbi protiv mafije.
To zaduenje i stipendija da ui i sudjeluje na seminarima
kriminologije na Sveuilitu Georgetowna, doveli su Pazzijeve u
Washington, D.C. Glavni je inspektor mnogo vremena proveo na
Bihevioristikom odjelu u Quanticu i sanjario o formiranju
bihevioristikog odjela u Rimu.
Tada je, nakon dvije godine, uslijedila katastrofa. U mirnijoj
atmosferi, prizivni je sud bez pritiska javnosti pristao na ponovno
razmatranje Toccine osude. Pazzi je pozvan kui kako bi se suoio s
istragom. Meu bivim kolegama koji su ostali u zapeku bilo je
mnogo noeva naotrenih za Pazzija.
Prizivni je sud odbacio Toccinu osudu i ukorio Pazzija rekavi
kako sud vjeruje da je Pazzi podmetnuo dokaze.
Oni na visokim poloajima, koji su ga ranije podravali, pobjegli su
od njega kao to bi bjeali od nekog smrada. Jo uvijek je imao vaan
poloaj u Questuri, ali je izgubio mo i svi su to znali. Talijanska je
vlada spora, ali e sjekira uskoro pasti.
 19.
POGLAVLJE

Tijekom tog munog razdoblja, dok je Pazzi ekao da se sjekira

spusti, prvi je put vidio ovjeka koji je meu poznavateljima klasika u
Firenci bio poznat kao dr. Fell.
Rinaldo Pazzi penjao se stubama u Palae Vecchio dok je obavljao
neki nevani zadatak, jedan od mnogih to su mu ih pronalazili bivi
potinjcni u Questuri dok su uivali u njegovom gubitku milosti. Pazzi
je vidio samo vrhove svojih cipela na kamenu, a ne uda umjetnosti
oko sebe dok se penjao uza zid prekriven freskama. Prije petsto
godina njegovog su pretka okrvavljenog vukli uz te stube.
Na odmoritu je uspravio ramena i prisilio se pogledati u oi
ljudima na freskama, od kojih su neki bili njegovi izravni preci. Ve je
mogao uti svau iz Salona ljiljana odozgo gdje su se direktori Galerije
Uffizi i Povjerenstva za Belle Arti sreli na zajednikom sastanku.
Tog je dana Pazzijev zadatak bio sljedei: nestao je dugogodinji
kustos Palae Capponi. Mnogi su vjerovali da je stari momak pobjegao
s nekom enom ili s neijim novcem, ili jedno i drugo. Ve se etiri
puta nije pojavio na mjesenim sastancima s upravnim tijelima u
Palai Vecchio.
Pazzija su poslali da nastavi istragu. Glavni inspektor Pazzi, koji je
strogo pouavao te iste direktore Uffizija i lanove Povjerenstva za
Belle Arti o sigurnosti nakon eksplozije bombe u muzeju, sad se pred
njima mora pojaviti u poniavajuim okolnostima i postavljati pitanja
o ljubavnom ivotu kustosa. Nije se tome radovao.
Dva su povjerenstva bila svadljiva i prgava skupina ljudi -
godinama se ak nisu uspijevali dogovoriti ni za mjesto sastanka jer se
nijedna strana nije htjela sastati u uredima druge. Umjesto toga
sastajali su se u velianstvenom Salonu ljiljana u Palai Vecchio, a
svaki je lan vjerovao da je prekrasna prostorija sasvim odgovarajua
za njegovu slavu i dostojanstvo. Kad su se jednom ondje uselili, vie se
nigdje nisu eljeli sastajati, iako se Palaa Vecchio po tko zna koji put
restaurira, a sve je puno skela, pokriveno platnima i strojevima.
Profesor Ricci, stari kolski kolega Rinalda Pazzija, nalazio se
ispred salona, a imao je napadaj kihanja to ga je izazvala praina
buke. Kad se dovoljno oporavio, zakolutao je suznim oima prema
Pazziju.
- La sohta arringa - ree Ricci - prepiru se kao i obino. Doao si
zbog nestalog kustosa Capponija? Upravo se svaaju oko njegova
posla. Sogliato eli da posao dobije njegov neak. Ostali su
impresionirani privremenim zamjenikom kojeg su postavili prije
nekoliko mjeseci, dr. Fellom. ele ga zadrati.
Pazzi ostavi prijatelja koji je po depovima traio papirnate
rupie i ude u povijesnu odaju sa stropom oslikanim zlatnim
ljiljanima. Velika platna to su visjela na dva zida malo su ublaavala
buku.
Nepotist Sogliato imao je rije, a zadravao ju je snagom glasa:
- Capponijeva korespondencija see unatrag do trinaestog stoljea.
Dr. Fell moda u svojoj ruci, ne-talijanskoj ruci, dri pisamce od samog
Dantea Alighierija. Hoe li ga prepoznati? Mislim da nee. Ispitali ste
kako mu ide srednjovjekovni talijanski, a ja neu tvrditi da njegovo
vladanje jezikom nije vrijedno divljenja. Za jednog stranca. No jesu li
mu poznate znamenite osobe predrenesansne Firence? Mislim da nisu.
to ako u Capponijevoj knjinici naie na pisamce, recimo Guida de'
Cavalcantija, naprimjer? Bi li ga prepoznao? Mislim da ne bi. elite li
neto rei o tome, dr. Fell?
Rinaldo Pazzi prijee pogledom po prostoriji, ali nije vidio nikoga
u kome bi prepoznao dr. Fella, iako je prije nepun sat vremena
prouio njegovu fotografiju. Nije vidio dr. Fella jer nije sjedio s
ostalima. Pazzi je najprije uo njegov glas, a tek tada ga je vidio.
Dr. Fell je posve nepomino stajao kraj velikog bronanog kipa
Judite i Ffoloferna, okrenuvi lea govorniku i ostalima. Progovorio je
ne okrenuvi se pa je bilo teko odrediti od koga dopire glas, od Judite
s vjeno uzdignutim maem kako bi udarila pijanoga kralja, ili od
Holoferna kojeg je zgrabila za kosu, ili od dr. Fella, vitkog i
nepominog kraj Donatellovih bronanih figura. Njegov je glas
presjekao buku poput lasera kroz dim, a brbljavi su mukarci utihnuli.
- Cavalcanti je javno odgovorio na Danteov prvi sonet u La Vita
Nuova u kojem Dante opisuje svoj neobini san o Beatrici Portinari -
ree dr. Fell. - Moda je Cavalcanti i privatno komentirao. Ako je pisao
nekom Capponiju, onda je to zacijelo bio Andrea koji je bio naitaniji
od svoje brae. - Dr. Fell se bez urbe okrenuo prema grupi, nakon
intervala neugodnog svima osim njemu. - Poznajete li Danteov prvi
sonet, profesore Sogliato? Znate li ga? Fascinirao je Cavalcantija i
vrijedi ga uti. Dijelom glasi:

Ve bje pri kraju sati trei dio

za kojih zvijezde sjaju svjetlom pravim,
kad mi se Amor iznenada javi,
a izgledom je za me straan bio.
Jer srce moje drae na dlanu
nasmijan udno, a usnulu enu
u naruaju, platem omotanu.
Zbudi je; ona plaha jesti stade
gorueg srca, a u istom trenu
ja vidjeh njega gdje se u pla dade.

- Posluajte na koji nain talijanski puki govor, ono to je nazivao

vulgan eloquentia naroda, pretvara u instrument:

Allegro mi sembrava Amor tenendo

Meo core in mano, e ne le braccia avea
Madonna involta in un drappo dormendo.
Poi la svegliava, e desto core ardendo
Lei paventosa umilmente pascea
Appreso gir lo ne vedea piangendo.

ak ni najsvadljiviji Firentinci nisu mogli odoljeti Danteovim

stihovima to su odzvanjali meu zidovima prekrivenim freskama,
izgovoreni jasnim toskanskim dr. Fella. Najprije pljeskom, a potom
aklamacijom i vlanih oiju, lanovi su potvrdili dr. Fella kao kustosa
Palae Capponi, a Sogliato je uzalud bjesnio. Ako je pobjeda
obradovala doktora, Pazzi to nije vidio jer je ovaj opet svima okrenuo
lea. Ali Sogliato jo nije bio sasvim poraen.
- Ako je takav strunjak za Dantea, neka odri predavanje o
Danteu, pred Studiolom. - Sogliato je siktavim glasom izgovorio ime,
kao da je rije o Inkviziciji. - Neka izide pred njih bez pripreme,
sljedei petak ako moe. - Studiolo je malena, estoka skupina
znanstvenika, dobili su ime po kienoj privatnoj radnoj sobi, koja je
unitila brojne akademske karijere, i esto se sastajala u Palai
Vecchio. Pripremanje za njih smatralo se tekim zadatkom, a
pojavljivanje pred njima velikom opasnou. Sogliatov je ujak
podrao prijedlog, a Sogliatov urjak je zatraio glasanje to je
njegova sestra zapisala u dnevni red. Prijedlog je prihvaen.
Imenovanje je ostalo na snazi, ali dr. Fell mora zadovoljiti Studiolo
ako ga eli zadrati.
Povjerenstva su imala novoga kustosa za Palau Capponi, nije im
nedostajao stari, a Pazzijevim pitanjima o nestalom ovjeku poklonili
su vrlo malo pozornosti. Pazzi se izvrsno drao.
Poput svakog dobrog istraitelja, prouio je okolnosti i traio
dobit. Tko bi mogao imati koristi od nestanka starog kustosa. Nestali
je kustos bio neenja, cijenjeni mirni znanstvenik koji je vodio uredan
ivot. Imao je neto uteevine, ne mnogo. Sve to je imao bio je
njegov posao, a uz to i privilegiju stanovanja na tavanu Palae
Capponi.
Ovdje je novoimenovani kustos kojeg je odbor potvrdio nakon
detaljnog ispitivanja njegovog poznavanja firentinske povijesti i
arhainog talijanskog. Pazzi je pregledao obrasce za posao dr. Fella i
njegove zdravstvene potvrde.
Pazzi mu je priao dok su se lanovi odbora spremali za odlazak
kui.
- Dr. Fell.
- Da, Commendatore?
Novi je kustos bio sitan i uglaen. Gornja polovica lea njegovih
naoala bila je obojena, a njegovo tamno odijelo izvrsno krojeno, ak i
za Italiju.
- Pitao sam se jeste li ikad upoznali svog prethodnika? - Antene
iskusnog policajca uvijek su spremne uhvatiti svaki signal straha.
Paljivo promatrajui dr. Fella, Pazzi je registrirao posvemanju
smirenost.
- Nikad ga nisam upoznao. Proitao sam nekoliko njegovih
monografija u asopisu Nuova Antologia. - Doktorov konverzacijski
toskanski bio je tean kao i dok je recitirao. Ako u njegovom govoru i
postoji bilo kakav naglasak, Pazzi ga nije opazio.
- Znam da su policajci koji su prvi istraivali nestanak pretraili
Palau Capponi i nisu nali nikakvu poruku, ni pozdravnu ni
oprotajnu. Ako naiete na neto meu papirima, bilo to osobno, ak
i ako se ini nevanim, hoete li me nazvati?
- Naravno, Commendatore Pazzi.
- Jesu li njegove osobne stvari jo uvijek u palai?
- Spakirane u dva kofera, uz priloeni popis.
- Poslat u... svratit u po to.
- Hoete li me najprije nazvati, Commendatore? Mogu iskljuiti
sigurnosni sustav prije vaeg dolaska i tako vam utedjeti na vremenu.
ovjek je previe miran. Zapravo bi me se trebao pomalo bojati. On
meni kae neka ga nazovem prije nego svratim.
Odbor je uzrujao Pazzija. Tu nita nije mogao uiniti. Sad ga je
naljutila drskost tog ovjeka. Odluio je i on njega uzrujati.
- Dr. Fell, smijem li vam postaviti osobno pitanje?
- Ako to vaa dunost zahtijeva, Commendatore.
- Imate relativno svje oiljak na nadlanici lijeve ruke.
- A vi imate novi vjenani prsten na vaoj, La Vita Nuova? - Dr. Fell
se nasmijei. Imao je sitne zube, izrazito bijele. Pazzi je bio zateen i
prije nego je odluio treba li se uvrijediti, dr. Fell podigne ruku s
oiljkom i nastavi: - Sindrom karpalnog tunela, Commendatore.
Povijest je opasna profesija.
- Zato niste upisali sindrom karpalnog tunela u zdravstvene
dokumente kad ste doli ovamo raditi?
- Stekao sam dojam, Commendatore, da su ozljede bitne samo ako
netko prima invalidninu, a ja je ne primam. Niti sam invalid.
- Dakle, operacija je napravljena u Brazilu, vaoj domovini.
- Nije napravljena u Italiji; nita nisam primio od talijanske drave
- ree dr. Fell, kao da vjeruje da je u potpunosti odgovorio.
Oni su posljednji izili iz prostorije za sastanke. Pazzi je stigao do
vrata kaci mu je dr. Fell doviknuo:
- Commendatore Pazzi?
Dr. Fell je bio crna prilika ispred visokih prozora. Iza njega se u
daljini uzdizao Duomo.
- Da?
- Mislim da ste vi Pazzi iz poznate obitelji Pazzi, imam li pravo?
 - Da. Odakle to znate? - Pazzi bi spominjanje nedavnih novinskih
lanaka smatrao krajnje nepristojnima.
- Sliite liku na slici Della Robbije u vaoj obiteljskoj kapeli u Santa
Croce.
- Ah, to jc Andrea de Pazzi prikazan kao Ivan Krstitelj - ree Pazzi
s laganim osjeajem zadovoljstva.
Kad je Rinaldo Pazzi ostavio vitku figuru u sobi za sastanke, dr.
Fell je na njega ostavio dojam nevjerojatne smirenosti.
Vrlo brzo e se taj dojam proiriti.
 20.
POGLAVLJE

Sad kad nas je neprestana izloenost uinila beutnima na

raskalaenost i na vulgarnosti, zanimljivo je vidjeti to nam se jo
uvijek ini pokvarenim. to jo uvijek moe dovoljno snano udariti
po naoj pokornoj svijesti i privui nau pozornost?
U Firenci je to bila izloba pod nazivom Surove naprave za
muenje, a ondje je Rinaldo Pazzi sljedei put sreo dr. Fell a.
Izloba na kojoj je izloeno vie od dvadeset klasinih muila, uz
obilje dokumentacije postavljena je u prijeteoj Tvravi belvedere,
utvrdi obitelji Medici iz esnaestog stoljea koja uva june gradske
zidine. Otvorenje izlobe doekalo je ogromno, neoekivano mnotvo;
u zraku se osjealo neopisivo uzbuenje.
Trebala je biti otvorena mjesec dana; Surove naprave za muenje
bile su izloene est mjeseci, a izloba je privukla jednak broj
posjetitelja kao i Galerija Uffizi i vie nego Muzej Palae Pitti.
Organizatori, dvojica propalih nadjevaa ivotinja koji su ranije
ivjeli tako to su jeli iznutrice trofeja koje su izlagali, postali su
milijuneri i sa svojom izlobom poli na trijumfalnu turneju Europom,
odjeveni u nove smokinge.
Posjetitelji su uglavnom dolazili u parovima, iz cijele Europe,
koristili vrijeme za kretanje izmeu strojeva patnje i pomno itanje
podataka o porijeklu i nainu koritenja naprava, to je bilo ispisano
na etiri jezika. Ilustracije Dtirera i drugih, zajedno s ondanjim
dnevnicima, upoznavalo je mnotvo s pitanjima kao to su potankosti
koritenja kotaa.
Na jednoj je ploici pisalo:

Talijanski su prinevi radije lomili svoje rtve na tlu uz uporabu

eljeznog kotaa kojim se udaralo i blokovima ispod udova, kako je
prikazano, dok je u sjevernim dijelovima Europe bilo popularno vezati
rtvu za kota, slomiti je eljeznom motkom, a zatim provui udove
kroz zavore oko ruba kotaa; prijelomi su osiguravali nunu
fleksibilnost; dok se u sredim nalazila jo uvijek buna glava i trup.
Posljednja je metoda pruala zanimljiviji prizor, ali se moglo dogoditi
da se zabava naglo prekine ako bi komad kosti probio srce.

Bilo je posve sigurno da e izloba Surove naprave za muenje

privui poznavatelja onog to je najgore u ovjeku. No bit najgorega,
istinska sr ljudskog duga, ne moe se nai u Iron Maidenu ili na
otrom rubu. Elementarnu runou nalazimo na licima mnotva.
U polumraku velike kamene prostorije, ispod osvijetljenih, viseih
kaveza osuenih, stajao je dr. Fell, poznavatelj izraza lica, drei
naoale u ruci s oiljkom, oslonivi ih na usne, ushiena izraza lica dok
je gledao kako ljudi prolaze.
Rinaldo Pazzi ga je ondje vidio.
Pazzi je bio na svom drugom nevanom zadatku toga dana.
Umjesto da veera sa svojom enom, gurao se kroz mnotvo kako bi
postavio nova upozorenja parovima o udovitu iz Firence, kojeg nije
uspio uhvatiti. Takav se poster upozorenja isticao nad njegovim
stolom, a onamo su ga postavili njegovi novi pretpostavljeni, zajedno s
ostalim potjernicama iz svih krajeva svijeta.
Nadjevai ivotinja, koji su zajedno pazili na blagajnu, rado su
dodali malo suvremenog horora svojoj izlobi, ali su Pazzija zamolili
neka sam postavi poster jer nijedan nije bio voljan ostaviti drugoga
samog s gotovinom. Nekoliko je lokalnih mjetana prepoznalo Pazzija
i podrugivalo mu se iz anonimnosti mnotva.
Pazzi je zabijao avlie kroz kutove plavog postera, s jednim
zureim okom, na oglasnu plou blizu izlaza gdje e privui najvie
pozornosti, a zatim je upalio maleno svjetlo iznad ploe. Dok je
promatrao parove kako izlaze, Pazzi je vidio da su mnogi spolno
uzbueni jer su se trljali jedno uz drugo u mnotvu to se kretalo
prema izlazu. Nije elio vidjeti jo jedan onakav prizor, vie nije elio
krvi i cvijea.
No Pazzi je elio razgovarati s dr. Fellom; odgovaralo bi mu da
pokupi stvari nestalog kustosa dok je tako blizu Palae Capponi. Ali
kad se Pazzi okrenuo od oglasne ploe, doktora vie nije bilo. Nije bio
u mnotvu to se kretalo k izlazu. Vidio je samo kameni zid kraj kojeg
je stajao ispod viseeg kaveza za izgladnjivanje s kosturom u fetalnom
poloaju kao da jo uvijek moli hranu.
Pazzi je bio razdraen. Progurao se kroz guvu i iziao, ali nije
naao doktora.
Straar na izlazu je prepoznao Pazzija pa nije nita rekao kad je
zakoraio preko konopca i siao sa staze u mrani prostor Tvrave
belvedere. Priao je ogradi i zagledao se preko rijeke Arno. Stara mu
je Firenca leala pod nogama, golema kupola Duoma, osvijetljeni
toranj Palae Vecchio.
Pazzi je bio vrlo stara dua koja se koprcala na otrici neobinih
okolnosti. Njegov mu se grad rugao.
Ameriki je FBI posljednji zavrnuo no u Pazzijevim leima
izjavivi za tisak da FBI-ev profil Il Mostra uope nije odgovarao
ovjeku kojeg je Pazzi uhitio. La Nazione je dodao da je Pazzi
zatvorio Toccu na temelju lane optube.
Posljednji put kad je Pazzi zalijepio plavi Il Mostro poster uinio je
to u Americi; to je bio trofej kojim se ponosio dok ga je stavljao na zid
Bihevioristikog odjela, a potpisao ga je na zahtjev amerikih agenata
FBI-a. Znali su sve o njemu, divili mu se, pozivali ga. On i njegova ena
bili su gosti na obali Marylanda.
Dok je stajao kraj mrane ograde i promatrao svoj drevni grad,
osjeao je miris slanog zraka to je dopirao s Chesapeakea i vidio
svoju enu u novim bijelim tenisicama na obali.
Na Bihevioristikom odjelu u Quanticu nalazila se slika Firence, a
pokazali su mu je kao zanimljivost. To je bio isti prizor to ga je sada
gledao, stara Firenca s Belvederea, najljepi vidik koji postoji. Ali ne u
boji. Ne, crte olovkom, osjenan ugljenom. Crte se nalazio na
fotografiji, u pozadini fotografije. Fotografija je prikazivala amerikog
serijskog ubojicu, dr. Hannibala Lectera. Hannibal Kanibal. Lecter je
nacrtao Firencu po sjeanju, a crte je visio u njegovoj eliji u zatvoru
za umobolne zloince.
Kad je Pazziju sinulo, kad je sazrela ideja? Dvije slike, prava
Firenca pred njim i crte kojeg se sjeao. Postavljanje postera za Il
Masira prije nekoliko minuta. Poster Hannibala Lectera, to ga je
poslao Mason Verger, na zidu u njegovom uredu s golemom nagradom
i uputama:
DR. LECTER E MORATI SKRIVATI SVOJU LIJEVU AKU I MODA
E JE POKUATI KIRURKIM ZAHVATOM PROMIJENITI JER JE
NJEGOVA VRSTA POLIDAKTILIJE, POJAVA SAVRENIH DODATNIH
PRSTIJU, VRLO RIJETKA I TRENUTNO PREPOZNATLJIVA.
Dr. Fell koji dri naoale rukom na kojoj je oiljak.
Detaljna skica ovog prizora na zidu elije Hannibala Lectera.
Je li Pazzi to shvatio dok je promatrao Firencu pod svojim nogama,
ili je ideja stigla iz mrklog mraka iznad svjetala? I zato je nagovjetaj
ideje bio miris slanog povjetarca s Chesapeakea?
Iako je to bilo neobino za ovjeka sklonog vizualnom, veza je
stigla sa zvukom, onakvim kakvog bi kapljica uinila kad bi pala u
bazen.

Hannibal Lecter je pobjegao u Firencu.

bu
Hannibal Lecter je dr. Fell.

Unutranji je glas Rinaldu Pazziju govorio da je moda poludio u

kavezu svojih muka; njegov mahniti um moda lomi zube na
reetkama poput kostura u kavezu za izgladnjivanje.
Uope se nije sjeao da je nekamo krenuo kad se naao pred
renesansnim vratima to su iz Belvederea vodila na strmu Costa di San
Giorgio, usku zavojitu ulicu to se naglo sputa do srca stare Firence
za manje od osamsto metara. inilo se da ga koraci mimo njegove
volje nose niza strmu kaldrmu, hodao je bre no to je elio, uvijek
ispred sebe traei ovjeka po imenu dr. Fell, jer to je bio put prema
njegovu domu. Napola puta do dolje Pazzi je skrenuo prema Obali
Scarpuccia, stalno se sputajui dok nije iziao u Ulicu de Bardi, blizu
rijeke. Blizu Palae Capponi, doma dr. Fella.

Pazzi je, zadihan od brzog hoda, naao mjesto zatieno od uline

lampe, veu stambene zgrade nasuprot palai. Ako netko naie, moe
se okrenuti i pretvarati da pritie zvonce.
Palaa je bila u mraku. Iznad glomaznih dvokrilnih vrata Pazzi je
razabrao crvenu lampicu kamere za nadzor. Nije mogao biti siguran
radi li cijelo vrijeme ili se ukljui samo kad netko pozvoni na vratima.
Nalazila se sasvim unutra, ispod natkrivenog ulaza. Pazzi je bio
siguran da ne snima du proelja zgrade.
ekao je pola sata i oslukivao vlastito disanje, ali doktor nije
doao. Moda je ve unutra, ali nije upalio svjetla.
Ulica je bila prazna. Pazzi ju je brzo preao i priljubio se uza zid.
Iznutra je dopirao jedva ujni zvuk. Pazzi je prislonio glavu uz
hladne reetke na prozoru da bi bolje uo. Glasovir, netko lijepo svira
Bachove Goldbergove varijacije.
Pazzi mora ekati, vrebati i misliti. Jo je previe rano da bi svoj
plijen istjerao iz jazbine. Mora odluiti to e uiniti. Nije elio
ponovno ispasti budala. Dok se unatrag vraao u sjenke na suprotnoj
strani ulice, posljednji je nestao njegov nos.
 21.
POGLAVLJE

Kranski muenik San Miniato podigao je svoju odsjeenu glavu s

pijeska rimskog amfiteatra u Firenci, stavio je pod ruku i odnio do
obronka planine na drugoj strani rijeke gdje lei u svojoj prekrasnoj
crkvi; tako kae legenda.
San Miniatovo je tijelo, uspravno ili ne, zasigurno prolo du
drevne ulice u kojoj se sada nalazimo, Ulice de Bardi. Veer se
zgusnula i ulica je opustjela, a obluci kaldrme blistaju na zimskoj
kiici, ne dovoljno hladnoj da suzbije miris maaka. Nalazimo se meu
palaama to su ih prije esto godina izgradili moni trgovci, oni koji
su postavljali kraljeve i kovali zavjere u renesansnoj Firenci. Na
drugoj obali rijeke Arno nalaze se okrutni iljci Signorie, gdje su
objesili i spalili Savonarolu, i ona sjajna graevina puna objeenih
Kristova, Galerija Uffizi.
Te obiteljske palae, stijenjene jedna uz drugu u drevnoj ulici,
zaleene u modernoj talijanskoj birokraciji, zatvorska su arhitektura s
vanjske strane, ali sadre velike i otmjene prostore, visoke tihe
hodnike koje nikad nitko ne vidi, sa zidnim draperijama od istrunule,
kiom isprane svile, gdje manje vrijedna djela velikih renesansnih
slikara godinama vise u tmini, a osvjetljavaju ih munje nakon to se
draperije raspadnu.
Ovdje kraj vas nalazi se palaa Capponijevih, obitelji koja je bila
cijenjena tisuu godina, koja je poderala ultimatum franscuskoga
kralja njemu pred nosom i koja je dala papu.
Prozori Palae Capponi sad su mrani iza eljeznih reetki. Drai
za baklje su prazni. Na ornamentima ukraenom prozorskom staklu
vidi se rupa od metka iz 1940. Priite blie. Prislonite glavu na hladno
eljezo i oslunite. Moete uti slabaan zvuk glasovira. Netko svira
Bachove Goldbergove varijacije, ne savreno, ali vrlo dobro, uz dirljivo
razumijevanje glazbe. Ne svira savreno, ali vrlo dobro; moda se
osjea lagana ukoenost lijeve ruke.
Ako vjerujete da vam nita ne moe nauditi, hoete li ui? Hoete li
ui u to mjesto tako poznato po krvi i slavi, slijediti svoje lice kroz
pauinom isprepletenu tminu, prema krasnim zvukovima glasovira?
Alarmi nas ne mogu vidjeti. Pokisli policajac koji vreba iz vee ne
moe nas vidjeti. Doite...
U predvorju vlada gotovo apsolutni mrak. Dugako kameno
stubite, hladnoa stubine ograde pod naim dlanom, koraci
izgubljeni u stotinama godina koraanja, neravnine pod naim
nogama dok se penjemo prema glazbi.
Visoka bi dvokrilna vrata glavnog salona zakripala i pobunila se
kad bismo ih morali otvoriti. Za vas, ona su otvorena. Glazba dopire iz
udaljenog, najudaljenijeg kutka, a odatle dopire i jedina svjetlost,
svjetlost mnogih svijea to se izlijeva crvenkastim sjajem kroz
malena vrata kapelice u koju se ulazi iz kuta prostorije.
Poimo prema glazbi. Neodreeno smo svjesni da prolazimo kraj
velikih komada prekrivenog namjetaja, nejasnih oblika ne posve
mirnih na svjetlosti svijea, poput usnulog stada. Nad nama visina
prostorije nestaje u tmini.
Svjetlost blista crvenkastim sjajem na ukraenom glasoviru i
ovjeku kojeg strunjaci za renesansu poznaju kao dr. Fella. Doktor je
otmjen i uspravan dok se predaje glazbi, a svjetlost se odraava s
njegove kose i stranjeg dijela proivenog svilenog kunog ogrtaa to
se sjaji poput koe.
Uzdignuti poklopac glasovira ukraen je kompliciranim prizorom
banketa, a siune figure kao da se kreu na svjetlosti svijea. Svira
sklopljenih oiju. Nisu mu potrebne note. Pred njim na drau za note
u obliku lire nalazi se primjerak amerikog tabloida National Tattler.
Sloen je tako da se vidi samo lice na naslovnici, lice Clarice Starling.
Na se glazbenik smijei, zavrava komad, jednom ponavlja
saraband radi vlastitog uitka, i dok posljednja ica vibrira do tiine u
golemoj prostoriji, on otvara oi, a svaka mu je zjenica pretvorena u
crvenu toku svjetla. Naginje glavu ustranu i promatra novine pred
sobom.
Tiho se die i nosi ameriki tabloid u siunu, kienu kapelicu,
izgraenu prije otkria Amerike. Dok ih die prema svjetlu svijea i
otvara, ini se da religiozne ikone iznad oltara itaju tabloid preko
njegova ramena, to bi se moglo dogoditi dok ljudi ekaju red u
prodavaonici. Naslov je otisnut krupnim kienim slovima: ANEO
SMRTI: CLARICE STARLING, FBTev STROJ ZA UBIJANJE.
Lica naslikana u agoniji i blaenstvu oko oltara nestaju dok on gasi
svijee. Ne treba mu svjetlo dok prolazi prostranim hodnikom. Daak
zraka dok dr. Hannibal Lecter prolazi kraj nas. Velika vrata kripe i
zatvaraju se uz udarac to ga moemo osjetiti u tlu. Tiina.
Koraci ulaze u drugu prostoriju. Zbog rezonancije u zgradi, zidovi
se ine bliima, strop jo uvijek visokim - odjek otrih zvukova odozgo
stie sa zakanjenjem - a nepomini zrak zadrava miris starih
rukopisa na pergamentu i ugaenih svijea.
Sutanje papira u mraku, kripa i povlaenje stolice. Dr. Lecter
sjedi u velikom naslonjau legendarne knjinice Capponijevih. U
njegovim se oima svjetlost odraava crvenkastim sjajem, ali mu oi
nisu crvene u mraku, na to su prisegli neki od njegovih uvara. Mrak
je potpun. On razmilja...
Tono je da je dr. Lecter stvorio prostor za zaposlenje u Palai
Capponi tako to je uklonio biveg kustosa - jednostavan postupak
koji je iziskivao nekoliko sekundi rada na starcu i skromno mjesto za
dvije vree cementa - ali kad je put postao slobodan, poteno je
zavrijedio taj poloaj pokazavi Povjerenstvu za Belle Arti izvrsnu
lingvistiku sposobnost, spontani prijevod srednjovjekovnog
talijanskog i latinskog iz rukopisa gusto pisanih gotikim pismom.
Ovdje je naao mir koji e uvati; gotovo nikoga nije ubio, osim
svog prethodnika, tijekom boravka u Firenci.
Imenovanje za prevoditelja i kustosa knjinice Capponijevih za
njega je velik uspjeh iz nekoliko razloga:
Prostori, visina soba u palai, vani su dr. Lecteru nakon godina
provedenih u skuenim elijama. Jo vanije, osjea sklad s palaom;
to je jedina privatna zgrada to ju je ikad vidio, a koja se po
dimenzijama i pojedinostima pribliava palai kakvu iz mladosti nosi
u sjeanju.
U knjinici, okruen jedinstvenom zbirkom rukopisa i
korespondencije s poetka trinaestog stoljea, moe zadovoljiti
odreenu znatielju o sebi.
Dr. Lccter je vjerovao, potaknut nepotpunim obiteljskim zapisima,
da vue podrijetlo od Giuliana Bevisanguea, zastraujueg lika iz
Toskane iz dvanaestog stoljea, te od Machiavellija, kao i od
Viscontija. Ovo je idealno mjesto za istraivanje. Iako je u njemu
postojala odreena apstraktna znatielja o tom pitanju, nije se radilo o
egomaniji. Dr. Lecteru nije potrebno konvencionalno ohrabrivanje.
Njegov ego, jednako kao ni njegov kvocijent inteligencije i stupanj
racionalnosti, ne moe se mjeriti konvencionalnim sredstvima.
Zapravo, u psihijatrijskoj zajednici ne mogu se sloiti da se dr.
Lectera moe nazvati ovjekom. Njegovi ga kolege u psihijatrijskoj
profesiji, od kojih se mnogi boje njegova jetkog pera u profesionalnim
asopisima, ve odavno smatraju neim Drugim. Uglavnom ga zovu
udovitem.
udovite, sjedi u mranoj knjinici, a njegov um slika bojama po
tmini dok mu glavom struji srednjovjekovni zrak. Razmilja o
policajcu.
kljocaj prekidaa i niska se svjetiljka upali.
Sad moemo vidjeti dr. Lectera kako sjedi za dugakim i uskim
stolom iz esnaestog stoljea u knjinici Capponi. Iza njega je zid
rukopisa razvrstanih po pregradama i velikih knjiga u platnenim
koricama od kojih su mnoge stare osamsto godina. Pred njim se nalazi
korespondencija s ministrom Mletake Republike, pritisnuta malenim
odljevom to ga je Michelangelo napravio kao studiju Mojsija, a ispred
tintarnice stoji laptop kompjutor koji ima mogunost online
istraivanja svih podataka dostupnih milanskom sveuilitu.
Jarkom crvenom i plavom bojom meu smeim i utim listovima
pergamenta istie se primjerak tabloida National Tattler. I kraj toga,
firentinsko izdanje novina La Nazione.
Dr. Lecter uzima talijanske novine i ita najnoviji napad na Rinalda
Pazzija, potaknut FBI-evim pobijanjem u sluaju Il Mostra. - Na profil
uope ne odgovara Tocci - rekao je FBI-ev glasnogovornik.
La Nazione je donio lanak o Pazzijevoj prolosti i obuci u Americi,
na slavnoj Quantico akademiji, a potom su zakljuili da je trebao biti
pametniji.
Sluaj Il Mostro uope nije zanimao dr. Lectera, ali Pazzijeva
prolost jest. Kako je alosna okolnost da je naletio na policajca
obuenog u Quanticu gdje je Flannibal Lecter bio sluaj iz prirunika.
(. Kad je dr. Lecter pogledao lice Rinalda Pazzija u Palai Vecchio, i
stajao dovoljno blizu da osjeti njegov miris, bio je siguran da Pazzi ni u
to ne sumnja, iako se raspitivao o oiljku na ruci dr. Lectera. Pazzija
on ak nije zanimao ni po pitanju kustosova nestanka.
Policajac ga je vidio na izlobi muila. Bilo bi bolje da ga jc sreo na
izlobi orhideja.
Dr. Lecter je bio sasvim svjestan da se svi elementi intuitivnog
otkria nalaze u policajevoj glavi te se nasumce sudaraju s milijun
drugih njemu poznatih stvari.
Treba li se Rinaldo Pazzi pridruiti pokojnom kustosu Palae
Vecchio dolje u bunaru? Moda bi sc Pazzijcvo tijelo trebalo otkriti
nakon oitog samoubojstva? Novine La Nazione bile bi zadovoljne da
ga uspiju natjerati u smrt.
Ne sada, zakljui udovite, i okrene se velikim smotuljcima
rukopisa na pergamentu.
Dr. Lecter se ne zabrinjava. Uiva u stilu pisanja Nerija Capponija,
bankara i poslanika u Veneciji u petnaestom stoljeu. ita njegova
pisma, katkad glasno, radi vlastitog zadovoljstva do duboko u no.
 22.
POGLAVLJE

Pazzi je prije zore u svojim rukama imao fotografije snimljene za

radnu dozvolu dr. Fella, privrene uz negative na njegovom
permesso di soggiorno u policijskim dosjeima. Pazzi je takoer imao
izvrsne zatvorske fotografije s postera Masona Vergera. Lica su bila
slinog oblika, ali ako je dr. Fell doista dr. Hannibal Lecter, napravio je
neke promjene na nosu i obrazima, moda injekcije kolagena.
Ui su izgledale obeavajue. Poput Alphonsea Bertillona prije
stotinu godina, Pazzi je povealom prouavao ui. inilo se da su
jednake.
Na zastarjelom kompjutoru Questure utipkao je svoju ifru za
pristup amerikom programu za spreavanje nasilnih zloina i otvorio
veliki Lecterov dosje. Proklinjao je svoj spori modem i pokuavao
itati nejasni tekst na ekranu dok mu se slova nisu poela stapati.
Poznavao je vei dio sluaja. Od dvije mu je stvari zastao dah. Jedne
stare i jedne nove. Najnoviji podatak govorio je o rendgenskoj snimci
koja je ukazivala na to da je dr. Lecter vjerojatno operirao lijevu aku.
Stara stvar, saetak rukom tiskanog policijskog izvjetaja iz
Tennesseeja, govorio je o tome da je Hannibal Lecter sluao kasetu
Goldbergovih varijacija dok je ubijao uvare u Memphisu.
Poster to ga je razaslala bogata amerika rtva, Mason Verger,
posluno je poticao dounike da nazovu navedeni FBI-ev broj. Ondje
se nalazilo i standardno upozorenje o tome da je dr. Lecter naoruan i
opasan. Naveden je i privatni telefonski broj, odmah ispod dijela o
golemoj nagradi.

Zrakoplovna karta od Firence do Pariza smijeno je skupa, a Pazzi

ju je morao platiti iz vlastita depa. Nije imao povjerenja u francusku
policiju da e mu dati telefonsku vezu bez prislukivanja, a nije znao
niti jedan drugi nain. Iz telefonske kabine American Expressa blizu
Opere nazvao je privatni broj s Masonova postera. Pretpostavio je da
e netko otkriti odakle je poziv stigao. Pazzi je dovoljno dobro
govorio engleski, ali je znao da e se po naglasku znati da je Talijan.
Javio mu se muki glas, vrlo miran.
- Hoete li rei zbog ega zovete, molim vas?
- Moda imam informacije o Hannibalu Lecteru.
- Da, pa, hvala to zovete. Znate li gdje je on sada?
- Mislim da znam. Nagrada se jo uvijek nudi?
- Da. Kakve vrste dokaze imate da je rije o njemu? Morate
shvatiti da primamo mnogo lanih poziva.
- Mogu vam rei da se podvrgnuo plastinoj operaciji lica, a
operirao je i lijevu aku. Jo uvijek moe svirati Goldbergove varijacije.
Ima brazilske dokumente.
Stanka. Tada: - Zato niste nazvali policiju? Od mene trae da vas
uputim na to.
- Je li nagrada osigurana u svim okolnostima?
- Nagrada je predviena za informacije koje bi dovele do uhienja i
osude.
- Bi li nagrada bila isplaena u... posebnim okolnostima?
- Mislite li kao ucjena na glavu dr. Lectera? Recimo, u sluaju da
netko nije u poloaju primiti nagradu?
- Da.
- Svi radimo prema istom cilju. Zato ostanite pri telefonu, molim
vas, kako bih vam neto predloio. Protivi se meunarodnim
konvencijama i zakonu SAD-a ponuditi nagradu za neiju smrt,
gospodine. Ostanite pri telefonu, molim vas. Ako smijem pitati, zovete
li iz Europe?
- Da, zovem, i to je sve to u vam rei.
- Dobro, posluajte me; predlaem vam da stupite u vezu s nekim
odvjetnikom i razgovarate o zakonitosti nagrada, te da ne poduzimate
nikakve protuzakonite akcije protiv dr. Lectera. Smijem li vam
preporuiti odvjetnika? Postoji jedan u Zenevi koji je izvrstan u tim
pitanjima. Mogu li vam dati besplatni telefonski broj? Svim vam srcem
preporuujem da ga nazovete i budete iskreni prema njemu.
Pazzi je kupio unaprijed plaenu telefonsku karticu i sljedei poziv
obavio iz govornice u robnoj kui Bon Marche. Razgovarao je s
osobom suhoga vicarskoga glasa. Potrajalo je manje od pet minuta.
 Mason bi za glavu i ruke dr. Hannibala Lectera platio milijun
amerikih dolara. Istu bi svotu platio za informacije koje bi dovele do
uhienja. U tajnosti bi platio tri milijuna dolara za ivoga doktora, bez
ikakvih pitanja, diskrecija zajamena. Uvjeti su ukljuivali isplatu od
sto tisua dolara unaprijed. Da bi se kvalificirao za predujam, Pazzi bi
morao pribaviti otisak prsta dr. Lectera, otisak in situ na nekom
predmetu. Ako to uini, ostatak gotovine moi e vidjeti na uvanju u
pretincu trezora u vicarskoj.
Prije nego je otiao iz Bon Marchea na aerodrom, Pazzi je za svoju
enu kupio penjoar od svilenog moarea boje breskve.
 23.
POGLAVLJE

Kako bi se ovjek trebao ponaati kad zna da su konvencionalne

poasti bezvrijedne? Kad uz Marcusa Aureliusa ponete vjerovati da
miljenje buduih generacija nee vrijediti nita vie od miljenja
sadanje? Je li tada mogue dobro se ponaati? Je li poeljno dobro se
ponaati?
Sad je Rinaldo Pazzi, Pazzi iz poznate obitelji Pazzi, glavni
inspektor firentinske Questure, morao odrediti cijenu svoje asti, ili
otkriti postoji li mudrost koja traje due od vanosti to je donose
poasti.
Vratio se iz Pariza do veere, a tada je malo odspavao. elio je
pitati svoju enu, ali nije mogao, iako je uivao u njoj. Kasnije je dugo
leao budan, nakon to se njezino disanje smirilo. Kasno nou odustao
je od spavanja i iziao kako bi etao i razmiljao.
Pohlepa nije rijetkost u Italiji, a Rinaldo Pazzi je mnogo toga upio
u svom prirodnom okruenju. No njegova uroena gramzivost i
ambicija jo je vie podjarena u Americi gdje se svaki upliv bre
osjea, ukljuujui Jehovinu smrt i nadarbinu u obliku mita.
Kad je Pazzi iziao iz sjenki Loggie i stao na mjestu gdje su spalili
Savonarolu na Trgu Signoria, kad je podigao pogled prema
reflektorima osvijetljenoj Palai Vecchio gdje je umro njegov predak,
vjerovao je da razmilja o odluci. Nije to inio. Ve je odluio.
Odreujemo trenutak odluke kako bismo pruili dostojanstvo
procesu kao pravovremenom rezultatu racionalnog i svjesnog
razmiljanja. Ali odluke se sastoje od oblikovanih osjeaja; ee su
dio nego cjelina.
Pazzi je odluio kad se ukrcao u zrakoplov za Pariz. Odluio je i
prije sat vremena, nakon to je njegova ena u novom penjoaru samo
obavljala svoju dunost prema njemu. I nekoliko minuta kasnije kad
je, leei u mraku, ispruio ruku prema njezinom obrazu kako bi je
njeno poljubio za laku no, i osjetio suzu pod svojim dlanom. Tada
mu je, nesvjesna toga, progutala srce.
Jo jednom poasti? Jo jedna prilika da se izdri nadbiskupov dah
dok se svetim kremenom potpaljuje raketa u zatku krpene golubice?
Jo pohvala od strane politiara ije je privatne ivote predobro
poznavao? Koliko vrijedi biti poznat kao policajac koji je uhvatio dr.
Hannibala Lectera? Za policajca, zasluge imaju kratak poluivot. Bolje
ga je PRODATI.
Misao je probadala i udarala Rinalda, uinila ga blijedim i
odlunim, a kad je vizualni Rinaldo izabrao, u njegovu su se umu
mijeala dva mirisa, onaj njegove ene i onaj s obale Chesapeakea.
PRODATI GA. PRODATI GA. PRODATI GA. PRODATI GA. PRODATI
GA. PRODATI GA.
Francesco de Pazzi nije udario jae godine 1478. kad je oborio
Giuliana na pod katedrale, kad je u svom mahnitanju sam sebe noem
udario u bedro.
 24.
POGLAVLJE

Kartica s otiscima prstiju dr. Hannibala Lectera je zanimljivost i

neto poput kultnog objekta. Original je uokviren na zidu FBI-evog
Odjela za identifikaciju. Prema FBI-evom obiaju da se uzimaju otisci
vie od pet prstiju, ima palac i etiri prsta na prednjem dijelu i esti
prst na poleini.
Kopije kartice s otiscima prstiju obile su svijet kad je doktor
pobjegao, a otisak njegova palca nalazi se uvean na potjernici
Masona Vergera. Oznaeno je dovoljno bitnih toaka da ga i slabije
uvjeban promatra moe uspjeno usporediti.
Jednostavno uzimanje otisaka ne iziskuje posebnu vjetinu pa je
Pazzi mogao obaviti struan zadatak uzimanja otisaka, a mogao je
izvriti i grubu usporedbu da bi sebe uvjerio. Ali Mason Verger je
zahtijevao svjei otisak, in situ i ne podignut s nekog predmeta, kako
bi ga njegovi strunjaci prouili; Masona su ranije ve prevarili sa
starim otiscima prstiju to su ih prije mnogo godina uzeli s mjesta
prvih Lecterovih zloina.
Ali kako se dokopati otisaka prstiju dr. Fella bez da ga se upozori
na opasnost? Najvanije od svega, ne smije doktora upozoriti na
opasnost. ovjek umije previe dobro nestati, a Pazziju ne bi nita
ostalo.
Doktor nije esto izlazio iz Palae Capponi, a jo je mjesec dana do
sljedeeg sastanka Povjerenstva za Belle Arti. Previe bi dugo trebalo
ekati priliku da se postavi aa na njegovo mjesto, na sva mjesta, jer
povjerenstvo nikad nije mislilo na takve pogodnosti.
Kad je jednom odluio Hannibala Lectera prodati Masonu Vergeru,
Pazzi je morao raditi sam. Nije smio pozornost Questure svratiti na dr.
Fella tako da zatrai sudski nalog za ulazak u palau, a zgrada je
previe dobro uvana alarmima da bi mogao provaliti i uzeti neki
predmet s otiscima prstiju.
 Kanta za smee dr. Fella bila je mnogo ia i novija od ostalih u
bloku. Pazzi je kupio novu kantu i u gluho doba noi zamijenio
poklopac na kanti za smee Palae Capponi. Galvanizirana povrina
nije bila idealna pa je, nakon cijele noi truda, Pazzi dobio
poentilistiku nonu moru otisaka to ih nikad ne bi uspio deifrirati.
Idueg se jutra crvenih oiju pojavio na Mostu Vecchiu. U
draguljarnici na starome mostu kupio je iroku, posve uglancanu
srebrnu narukvicu i barunom pokriveno postolje na kojem je bila
izloena. U obrtnikom sektoru juno od rijeke Arno, u uskim ulicama
nasuprot Palae Pitti, drugi mu je draguljar uklonio proizvoaevo
ime s narukvice. Draguljar je ponudio da e na srebro nanijeti
sredstvo protiv mrlja, ali je Pazzi to odbio.

Strani Sollicciano, firentinski zatvor na putu za Prato.

Na drugom katu enskog odjela Romula Cjesku se nagnula nad
duboki umivaonik i sapunala svoje grudi. Pomno se oprala i obrisala,
a potom je navukla istu, iroku pamunu koulju. Druga je Ciganka,
vraajui se iz sobe za posjetitelje, neto u prolazu rekla Romuli.
Siuna se bora pojavila izmeu Romulinih oiju. Njezino je lijepo lice
ostalo ozbiljno.
Smjela je izii u 8.30, kao i obino, ali kad je prila sobi za
posjetitelje, kljuar ju je presreo i poveo u manju sobu za ispitivanje u
prizemlju zatvora. Unutra je, umjesto medicinske sestre, Rinalo Pazzi
drao njezinog sinia.
- Zdravo, Romula - ree.
Pola je ravno prema visokom policajcu, a bilo je jasno da e joj on
smjesta predati dijete. Dojene je eljelo sisati te se odmah priljubilo
uz nju.
Pazzi je bradom pokazao prema paravanu u kutu sobe. - Iza onoga
je stolica. Moemo razgovarati dok ga doji.
- O emu emo razgovarati, Dottore? - Romulin talijanski mogao je
dobiti prolaznu ocjenu, kao i njezin francuski, engleski, panjolski i
romski. Govorila je bez afektiranja; njezina najbolja gluma nije uspjela
sprijeiti kaznu od tri mjeseca za deparenje.
Pola je iza paravana. U plastinoj vreici, skrivenoj u djetetovim
pelenama, bilo je etrdeset cigareta i ezdeset pet tisua lira, malo vie
od etrdeset jednog dolara, u rabljenim novanicama. Morala je
donijeti odluku. Ako je policajac pretraio dijete, mogao bi je zatei
dok vadi prokrijumarene stvari i ukinuti sve njezine privilegije.
Trenutak je razmiljala, zagledavi se u strop, dok je dijete sisalo.
Zato bi se time optereivao? Ionako je u prednosti. Izvadila je vreicu
i sakrila je u donje rublje. Njegov se glas zauo s druge strane
paravana.
- Ti si ovdje prava gnjavaa, Romula. Dojilje u zatvoru su gubitak
vremena. Ovdje ima doista bolesnih ljudi kojima treba njega
medicinskih sestara. Zar ti nije mrsko predati im svoje dijete kad
proe vrijeme posjeta?
to bi mogao eljeti? Znala je tko je on, svakako - neki ef, Pezzo
da novanta, gad kalibra .90.
Romula je za ivot zaraivala na ulici, a deparenje joj je bio
dopunski posao. Bila je iskusna tridesetpetogodinjakinja, a imala je
antene poput velikog kukca. Taj policajac -prouavala ga je preko
paravana - vidi malo kako je elegantan, vjenani prsten, sjajno
uglancane cipele, ivi sa enom, ali ima dobru slukinju - njegov
ovratnik stoji onako kako ga se namjesti glaanjem. Lisnica u depu
sakoa, kljuevi u prednjem desnom depu hlaa, novac u prednjem
lijevom depu, presavijen i vjerojatno s gumenom trakom. Njegov mali
izmeu. Vitak je i muevan, s malenom cvjetaom u uku i oiljkom od
udarca uz rub vlasita. Nee od nje traiti seks -ako je to elio, ne bi
donio dijete. Nije ba tako poeljan, ali ne izgleda kao da mora
zahtijevati seks od ena u zatvoru. Bolje je ne gledati u njegove
ogorene crne oi dok dijete sisa. Zato )e donio dijete? Jer eli da ona
vidi njegovu mo, pokazati da bi joj ga mogao oduzeti. to eli?
Informacije? Ispriat e mu sve to eli uti o petnaest Cigana koji
nikad nisu postojali. U redu, to mogu izvui iz ovoga? Vidjet emo.
Pokaimo mu malo smeega.
Promatrala je njegovo lice kad je izila iza paravana, a smea
aureola vidjela se kraj djetetova lica.
- Vrue je ovdje - ree. - Moete li otvoriti prozor?
- Mogao bih i vie od toga, Romula. Mogao bih otvoriti vrata, i ti to
zna.
Tiina u sobi. Izvana je dopirala buka Sollicciana poput stalne, tupe
glavobolje.
 - Recite mi to elite. Rado bih neto uinila, ali ne bilo to. - Njezin
joj je nagon govorio, ispravno, da e je potovati zbog te primjedbe.
- Rije je samo o onome to inae radi, la tua solita cosa - ree
Pazzi - ali elim da uprska stvar.
 25.
POGLAVLJE

Tijekom dana promatrali su proelje Palae Capponi iza aluzina

visokog prozora stana na suprotnoj strani ulice - Romula i starija
Ciganka, koja je pomagala oko djeteta i moda je bila Romulina
roakinja, i Pazzi koji je, to je mogao ee, izostajao s posla u uredu.
Drvena je ruka, to ju je Romula koristila u svom zanatu, ekala na
stolici u spavaoj sobi.
Pazzi je osigurao dnevnu uporabu stana koji je pripadao uitelju
oblinje kole Dantea Alighieria. Romula je inzistirala na tome da za
sebe i dijete dobije policu u malenom hladnjaku.
Nisu morali dugo ekati.
U 9.30 drugoga dana Romulina je pomonica siknula sa sjedala
kraj prozora. Na suprotnoj strani ulice pojavila se crna praznina kad
su se otvorila jedna od masivnih vrata palae.
Eno ga, mukarca u Firenci poznatog pod imenom dr. Fell,
malenog i vitkog u tamnoj odjei, uglaenog poput nerca dok je na
pragu provjeravao zrak i pogledao ulicom u oba smjera. Pritisnuo je
tipku daljinskog upravljaa kako bi ukljuio alarm i zatvorio vrata
povukavi glomaznu kvaku od kovanog eljeza, zahralu na mnogim
dijelovima tako da je nemogue uzeti otiske. Nosio je torbu za
kupovinu.
Ugledavi prvi put dr. Fella kroz pukotinu u kurama, starija je
Ciganka zgrabila Romulu za ruku kao da je eli zaustaviti, pogledala ju
je u oi i otro odmahnula glavom dok policajac nije gledao.
Pazzi je odmah znao kamo dr. Fell ide.
Pazzi je u smeu dr. Fella vidio papire za zamotavanje iz otmjene
prodavaonice hrane, Vera dal 1926, u Ulici San Jacopo blizu mosta
Santa Trinita. Doktor se zaputio u tom smjeru dok je Romula navlaila
svoj kostim, a Pazzi gledao kroz prozor.
- Dunque, ide po namirnice - ree Pazzi. Po peti je put ponovio
upute Romuli. - Slijedi ga, Romula. ekaj s ove strane Mosta Vecchio.
Uhvatit e ga na povratku, s punom torbom u ruci. Bit u pola bloka
ispred njega, najprije e mene vidjeti. Bit u u blizini. Ako iskrsne
neki problem, ako te uhite, ja u to srediti. Poe li nekamo drugamo,
vrati se u stan. Nazvat u te. Stavi ovu propusnicu na vjetrobran
taksija i doi k meni.
- Eminenza - ree Romula dodajui poasti u ironinom
talijanskom stilu - ako iskrsne neki problem i netko drugi mi
pomogne, nemojte ga ozlijediti, moj prijatelj nita nee uzeti, pustite
ga da pobjegne.
Pazzi nije ekao dizalo, ve se sjurio niza stube u prljavom
radnikom kombinezonu s kapom na glavi. U Firenci je teko nekoga
slijediti jer su plonici uski, a ivot je na ulici stalno ugroen. Pazzi je
uz plonik ostavio stari motorino na koji je privezao snop od dvanaest
metli. Motor je upalio u prvom pokuaju, a glavni je inspektor krenuo
kaldrmom u oblaiu plavoga dima, poskakujui preko oblutaka
poput malenog magarca.
Pazzi je polako vozio pa su mu nestrpljivi vozai neprestano
trubili; kupio je cigarete, ubijao vrijeme kako bi ostao otraga, dok nije
bio siguran kamo dr. Fell ide. Na kraju Ulice de Bardi, San Jacopo bila
je jednosmjerna ulica. Pazzi je ostavio motocikl na ploniku i nastavio
ga slijediti pjeice, okreui se postrance kako bi se provukao kroz
mnotvo turista na junom kraju Mosta Vecchio.
Firentinci kau da Vera dal 1926, sa svojim bogatim izborom
sirova i gljiva, mirie poput Bojih nogu.
Doktor se unutra nije nimalo urio. Birao je meu prvim gljivama
sezone. Pazzi mu je vidio lea kroz izloge, izmeu krasno sloenih
unki i nadjevene tjestenine.
Pazzi je poao iza ugla i vratio se, oprao je lice u fontani u kojoj je
tekla voda iz dlakavog lica nalik lavljem. - To bi morao obrijati kad bi
elio raditi za mene - ree fontani preko hladne kugle na kojoj je
stajala glava.
Doktor je iziao s nekoliko lakih paketa u torbi. Krenuo je natrag
niz San Jacopo prema svojoj kui. Pazzi je krenuo naprijed po drugoj
strani ulice. Mnotvo na uskom ploniku izguralo je Pazzija na kolnik,
a retrovizor policijskih patrolnih kola bolno ga je udario po runom
satu. - Stronzo! Analfabeta! - vikao je voza kroz prozor, a Pazzi se
zarekao da e mu se osvetiti. Kad je stigao do Mosta Vecchio, imao je
prednost od etrdesetak metara.
Romula je stajala u jednoj vei drei dijete u drvenoj ruci, a drugu
je ruku ispruila prema mnotvu. Slobodna joj je ruka spremno ekala
ispod iroke odjee kako bi ukrala jo jednu lisnicu i dodala je onima
to ih je u ivotu ve ukrala. Na skrivenoj je ruci imala iroku i
uglancanu srebrnu narukvicu.
Uskoro e rtva proi kroz guvu na kraju starog mosta. Ba kad
izie iz mnotva u Ulici de Bardi, Romula e ga doekati, obaviti svoje
i klisnuti u kolonu turista to prelazi most.
U mnotvu je Romula imala prijatelja na kojeg se mogla osloniti.
Nita nije znala o rtvi, a nije imala povjerenja u policajca. Giles
Prevert, u nekim policijskim dosjeima poznat kao Giles Dumain, ili
Roger LeDuc, ali lokalno poznat pod nadimkom Gnocco, ekao je u
mnotvu na junom kraju Mosta Vecchio da Romula obavi svoj
zadatak. Gnocco je bio izrazito mrav, a na licu mu se mogla nazrijeti
lubanja, ali je jo uvijek bio dovoljno ilav i snaan da pomogne
Romuli ako neto poe po zlu.
Odjeven poput prodavaa, mogao se stopiti s mnotvom, a
povremeno je izvirivao iznad glava gomile. Ako rtva krae uhvati
Romulu i zadri je, Gnocco bi se mogao spotaknuti, pasti na rtvu i
ispreplesti se s njome, a potom se beskrajno dugo ispriavati dok
Romula ne pobjegne. Ve je to inio.
Pazzi je proao kraj nje i zaustavio se u redu ljudi koji su ekali da
kupe sok, odakle je mogao sve vidjeti.
Romula je izila iz vee. Uvjebanim je okom procijenila guvu na
ploniku izmeu sebe i vitke figure koja joj se pribliavala. Znala se
vrlo vjeto kretati kroz guvu s djetetom ispred sebe, na lanoj ruci od
drva i platna. U redu. Kao i obino, poljubit e prste svoje vidljive ruke
i posegnuti prema njegovu licu kako bi ondje ostavila poljubac.
Slobodnom e rukom pipkati kraj njegovih rebara blizu lisnice dok je
ne uhvati za zglavak. Tada e se maknuti od njega.
Pazzi je obeao da je taj ovjek nee drati do dolaska policije, da
si to ne moe priutiti, pa e se eljeti to prije maknuti od nje. U svim
njezinim pokuajima deparenja, nikad nitko nije bio nasilan prema
eni koja dri dijete. rtva je esto mislila da netko drugi pipka po
njezinim depovima. Romula je i sama okrivila nekoliko nedunih
prolaznika kako bi izbjegla uhienje.
Romula se kretala plonikom u mnotvu, oslobodivi skrivenu
ruku, ali ju je zadrala ispod lane ruke u kojoj je nosila dijete. Kroz
polje glava to su poskakivale vidjela je cilj, deset metara udaljen,
kako se pribliava.
Madonna! Dr. Fell se okrenuo u najveoj guvi i, zajedno s
kolonom turista, krenuo preko Mosta Vecchio. Nije poao kui.
Pourila je kroz mnotvo, ali mu se nije mogla pribliiti. Gnoccovo
lice, jo uvijek ispred doktorova, upitno ju je pogledalo. Odmahnula je
glavom i Gnocco ga je pustio da proe. Niemu ne bi koristilo da mu
Gnocco ukrade lisnicu.
Pazzi je urlao kraj nje kao da je to njezina krivnja. - Poi u stan.
Nazvat u te. Ima propusnicu za taksi za stari grad? Kreni. Kreni!
Pazzi je uzeo svoj motocikl i gurao ga preko Mosta Vecchio, iznad
rijeke Arno, tamne poput nefrita. Mislio je da je izgubio doktora, ali
ugledao ga je na drugoj obali rijeke, ispod arkada kraj Lungarna, kako
na trenutak viri preko ramena ulinog crtaa, a zatim se brzim
laganim koracima udaljava. Pazzi je pretpostavio da dr. Fell ide u
crkvu Santa Croce pa ga je iz daljine slijedio kroz pakleni promet.
 26.
POGLAVLJE

U golemoj unutranjosti crkve Santa Croce, sjeditu franjevaca, sve

je odjekivalo od osam jezika dok su kroz nju prolazile horde turista,
slijedei kiobrane jarkih boja svojih vodia, traei u tmini kovanice
od dvjesto lira kako bi mogli platiti za svjetlo, za dragocjenu minutu u
njihovim ivotima, da bi vidjeli velianstvene freske u kapelicama.
Romula je ula, ali je nakon blistavog jutarnjeg svjetla morala
zastati kraj Michelangelove grobnice da joj se oi priviknu na tminu.
Kad je vidjela da stoji na grobu u podu, apnula je: - Mi displace! - i
brzo se maknula s ploe; za Romulu je mnotvo mrtvaca ispod poda
bilo jednako stvarno kao i ivi ljudi oko nje, a moda ak i utjecajnije.
Bila je ki i unuka proroica i itaa sudbine s dlanova pa je ljude
iznad i ispod poda doivljavala kao dvije skupine izmeu kojih se
nalazi nadgrobna ploa. Po njezinu su miljenju oni ispod imali
prednost budui da su stariji i mudriji.
Osvrnula se u potrazi za crkvenjakom, ovjekom koji gaji duboke
predrasude prema Ciganima, i sakrila se iza prvog stupa pod okrilje
Rossellinove slike Madonna del Latte, dok se dijete priljubilo uz
njezinu dojku. Ondje ju je naao Pazzi koji se motao blizu Galileova
groba.
Bradom je pokazao prema stranjem dijelu crkve gdje su, preko
poprene lae, reflektori i zabranjeni blicevi fotoaparata bljeskali
poput munja kroz goleme visine dok su aparati gutali kovanice od
dvjesto lira, a katkad i poneki strani novi.
Krist se uvijek iznova raao, doivljavao izdaju, pribijali su ga
avlima, dok su se velianstvene freske pojavljivale u jarkoj svjetlosti,
a potom opet tonule u mrak. Hodoasnici su drali knjiice vodie
koje nisu mogli vidjeti, a tjelesni mirisi i tamjan mijeali su se u vrelini
lampi.
U lijevoj poprenoj lai dr. Fell je radio u kapelici obitelji Capponi.
Slavna kapelica obitelji Capponi nalazi se u crkvi Santa Felicita. Ova,
obnovljena u devetnaestom stoljeu, zanimala je dr. Fella jer je kroz
restauraciju mogao zaviriti u prolost. Uzimao je ugljeni otisak natpisa
na kamenu, tako istroenog da ga ak ni osvjetljenje iz kosog kuta nije
moglo razotkriti.
Gledajui kroz svoj maleni dalekozor, Pazzi je shvatio zato je
doktor iziao iz kue samo s torbom za kupovinu - svoju je opremu za
rad drao iza oltara u kapelici. Pazzi je na trenutak pomislio da bi
Romuli mogao rei neka odustane od zadatka i pode kui. Moda bi
mogao uzeti otiske s Lecterova alata. Ne, doktor je nosio pamune
rukavice kako se ne bi zaprljao ugljenom.
U najboljem sluaju, bilo bi udno. Romulina tehnika osmiljena je
za otvorenu ulicu. No ona je prepoznatljiva, i jako daleko od onoga
ega bi se zloinac bojao. Ona je osoba od koje doktor najvjerojatnije
nee bjeati. Ne. Ako je doktor uhvati, predat e je crkvenjaku, a Pazzi
moe kasnije intervenirati.
ovjek je umobolan. to ako je ubije? to ako ubije dijete? Pazzi je
sam sebi postavio dva pitanja. Hoe li se boriti s doktorom ako
situacija bude izgledala opasna po ivot? Da. Je li spreman riskirati
manje ozljede Romule i djeteta da bi dobio ono to eli? Da.
Jednostavno e morati ekati da dr. Fell skine rukavice i poe na
ruak. Dok su hodali naprijed-natrag poprenom laom, Pazzi i
Romula imali su vremena aptati. Pazzi je opazio lice u mnotvu.
- Tko te slijedi, Romula? Bolje je da mi kae. Vidio sam njegovo
lice u zatvoru.
- Moj prijatelj, samo da bi zakrio put ako budem morala bjeati.
On nita ne zna. Nita. Tako je bolje za vas. Ne morate prljati ruke.
Kako bi im vrijeme bre prolo, molili su u nekoliko kapelica.
Romula je aptala na jeziku to ga Rinaldo nije razumio, a Pazzi je
imao obilan popis onoga za to se molio, posebno za kuu na obali
Chesapeakea i za jo neto o emu ne bi smio razmiljati u crkvi.
Njeni glasovi crkvenog zbora koji je vjebao dizali su se iznad
sveopeg amora.
Zvuk zvona, i dolo je vrijeme za podnevno zatvaranje. Pojavili su
se crkvenjaci zveckajui kljuevima, spremni isprazniti kutije s
noviima.
Dr. Fell je prekinuo svoj rad i pojavio se iza Andreottijeva djela
Pieta u kapelici, skinuo je rukavice i odjenuo jaknu. Velika grupa
Japanaca okupila se u prednjem dijelu svetita. Stajali su zbunjeno u
mraku, nakon to su potroili zalihe novia, i jo nisu shvatili da
moraju otii.
Pazzi je bez potrebe gurnuo Romulu. Znala je da je stigao pravi
trenutak. Poljubila je djetetovo elo dok je poivalo na njezinoj
drvenoj ruci.
Doktor se pribliavao. Guva e ga prisiliti da proe kraj nje, a ona
mu se u tri duga koraka pribliila, stala pred njega, podigla ruku kako
bi privukla njegov pogled, poljubila prste i pripremila se da stavi
poljubac na njegov obraz, a skrivena je ruka bila spremna za kradu.
Svjetla su se upalila kad je netko iz mnotva naao kovanicu od
dvjesto lira, a u trenutku kad je dotaknula dr. Fella, pogledala je
njegovo lice, osjetila da je usisavaju crvena sredita njegovih oiju,
osjetila golemi hladni vakuum kako joj vue srce prema rebrima, a
njezina se ruka naglo odmaknula od njegova lica i pokrila djetetovo
lice. ula je svoj glas kako govori: - Perdonami,perdonami, signore. -
Okrenula se i pobjegla, a doktor je jedan dugi trenutak gledao za
njom, dok se svjetlo nije ugasilo i on je ponovno postao silueta u
sjenkama svijea u kapelici, te je brzim, lakim koracima poao svojim
putem.
Pazzi je, blijed od bijesa, naao Romulu kako se nagnula nad
krstionicu i prala djetetovu glavu svetom vodom, prala mu oi za
sluaj da je pogledalo dr. Fella. Ogorene psovke zastale su mu u
ustima kad je ugledao njezino prestravljeno lice.
Oi su joj djelovale golemo u polumraku. - To je vrag - ree. -
Sotona, Jutarnji Sin, sad sam ga vidjela.
- Odvest u te natrag u zatvor - ree Pazzi.
Romula pogleda djetetovo lice i uzdahne, oajniki uzdah, tako
dubok i rezigniran da ga je bilo strano uti. Skine iroku srebrnu
narukvicu i opere je u svetoj vodi.
- Jo ne - ree.
 27.
POGLAVLJE

Da je Rinaldo Pazzi odluio izvriti svoju dunost policajca, mogao

je uhititi dr. Fella i vrlo brzo utvrditi je li taj ovjek doista Hannibal
Lecter. U roku od pola sata mogao je nabaviti nalog za uhienje dr.
Fella i svi alarmni sustavi u palai ne bi ga u tome sprijeili. Samo na
temelju vlastitih ovlasti mogao bi drati dr. Fella dovoljno dugo da
utvrdi njegov identitet.
Uzimanje otisaka prstiju u Questuri za deset bi minuta otkrilo je li
dr. Fell zapravo dr. Lecter. PFLP DNA testiranje potvrdilo bi
identifikaciju.
Pazzi sada sve to nije mogao uiniti. Kad je jednom odluio prodati
dr. Lectera, policajac je postao lovac na ucijenjene glave, izvan zakona
i sam. ak su mu i policijski dounici pod njegovim pritiskom zasad
beskorisni jer bi pourili odati samoga Pazzija.
Odugovlaenje je frustriralo Pazzija, ali bio je odluan. Morat e se
zadovoljiti tim prokletim Ciganima...
- Bi li Gnocco to obavio umjesto tebe, Romula? Moe li ga nai?
Nalazili su se u salonu posuenog stana u Ulici de Bardi, nasuprot
Palai Capponi, dvanaest sati nakon neuspjeha u Crkvi Santa Croce.
Niska stolna lampa osvjetljavala je prostoriju do visine struka. Iznad
svjetla Pazzijeve su crne oi blistale u polumraku.
- Uinit u to sama, ali ne s djetetom - ree Romula. - No morate mi
dati...
- Ne. Ne mogu dopustiti da te dvaput vidi. Hoe li Gnocco to uiniti
za tebe?
Romula je sjedila presavijena u struku, obavijena dugakom
haljinom jarkih boja, a pune su joj dojke dodirivale bedra dok joj se
glava sagnula gotovo do koljena. Drvena je ruka leala na stolici. U
kutu je sjedila starija ena, moda Romulina roakinja, i drala dijete.
Zavjese su bile navuene. Virei kroz malenu pukotinu, Pazzi je visoko
u Palai Capponi vidio slabano svjetlo.
- Mogu to uiniti, mogu promijeniti svoj izgled tako da me ne
prepozna. Mogu...
- Ne.
- Onda to moe Esmeralda uiniti.
- Ne. - Glas je dopirao iz kuta, a starija je ena prvi put progovorila.
- Brinut u se za tvoje dijete, Romula, dok ne umrem. Nikad neu
dotaknuti Sotonu. - Pazzi je jedva razumio njezin talijanski.
- Uspravi se, Romula - ree Pazzi. - Pogledaj me. Hoe li Gnocco to
uiniti umjesto tebe? Romula, veeras se vraa u Sollicciano. Mora
odsluiti tri mjeseca. Mogue je da e te uhvatiti kad idui put bude
vadila novac i cigarete iz djetetovih pelena... Mogao bih ti kaznu
produiti za jo est mjeseci za ono zadnji put. Lako bih se mogao
pobrinuti da te proglase neprikladnom majkom. Drava bi ti uzela
dijete. No ako ja dobijem otiske prstiju, tebe e pustiti na slobodu,
dobit e dva milijuna lira i tvoj e dosje nestati, a ja u ti pomoi s
australijskim vizama. Hoe li Gnocco to uiniti za tebe?
Nije odgovorila.
- Moe li nai Gnocca? - Pazzi otpuhne kroz nos. -Senti, pokupi
svoje stvari, a lanu ruku moe uzeti za tri mjeseca, ili negdje
sljedee godine. Dijete e morati u bolnicu za nahoad. Ona ga ena
moe ondje posjeivati.
- Dijete? Posjeivati dijete, Commendatore? On se zove... -
Odmahnula je glavom jer ipak nije eljela djetetovo ime izgovoriti
pred tim ovjekom. Romula je pokrila lice rukama, osjeajui kako joj
dva bila, onaj na licu i onaj na rukama, zajedno udaraju, a tada je
progovorila: - Mogu ga nai.
- Gdje?
- Trg Santo Spirito, blizu fontane. Ondje zapale vatru i netko e
donijeti vino.
- Poi u s tobom.
- Bolje ne - ree Romula. - Unitili biste svoj ugled. Ovdje e ostati
Esmeralda i dijete; znate da u se vratiti.

Trg Santo Spirito, zgodan prostor na lijevoj obali rijeke Arno koja
nou postaje neprivlana, odie zvukovima i toplim mirisima hrane iz
Casalinge, popularne gostionice, a crkva je mrana i zakljuana u to
kasno doba.
Blizu fontane, treperenje malene vatre i zvuk ciganske gitare koju
je netko svirao s vie entuzijazma nego darovitosti. Uvijek se nae
jedan dobar fado pjeva u mnotvu. Kad se otkrije pjevaa, gurne ga
se naprijed i ohrabri vinom iz nekoliko boca. Poinje pjesmom o
sudbini, ali ga prekidaju traei vedrije napjeve.
Roger LeDuc, takoer poznat kao Gnocco, sjedi na rubu fontane.
Neto je popuio. Oi su mu zamagljene, ali je odmah opazio Romulu u
stranjem dijelu mnotva, s druge strane vatre. Kupio je dvije narane
od ulinog prodavaa i poao za njom dalje od guve. Zaustavili su se
ispod uline lampe. Ondje je svjetlost hladnija od one to je daje vatra
i proarana sjenkama listova na javoru. Svjetlost djeluje zelenkasto na
Gnoccovu blijedu licu, a sjenke listova podsjeaju na pomine modrice
dok ga Romula promatra poloivi mu dlan na ruku.
Iz njegove ake pojavljuje se otrica noa poput blistavog malenog
jezika i on guli narane tako da kora visi u jednom dugakom
komadu. Daje joj prvu naranu, a ona mu stavlja kriku u usta dok on
guli drugu.
Kratko su razgovarali romskim jezikom. Jednom je slegnuo
ramenima. Dala mu je mobitel i pokazala tipke. Tada je Gnocco u
svom uhu uo Pazzijev glas. Trenutak kasnije Gnocco je sklopio
telefon i stavio ga u dep.
Romula je skinula neto s lania na vratu, poljubila malenu
amajliju i objesila je oko vrata sitnog, izboranog mukarca. Spustio je
pogled na svetu sliicu i poeo poskakivati, pretvarajui se da ga pee,
a Romula mu se osmjehnula. Skinula je iroku narukvicu i stavila je na
njegovu ruku. Posve mu je odgovarala. Gnoccova ruka nije bila deblja
od njezine.
- Moe li ostati sa mnom jedan sat? - upita je Gnocco.
- Da - ree Romula.
 28.
POGLAVLJE

Jo jedna no i dr. Fell u golemoj kamenoj prostoriji izlobe

Surovih naprava za muenje u Tvravi Belvedere. Doktor se leerno
oslanja na zid ispod viseih kaveza prokletih.
Registrira aspekte prokletstva prema pohlepnim licima voajera
dok se guraju oko instrumenata za muenje i stiu jedno uz drugo
kako bi se seksualno uzbuivali trljanjem, a dlake im se jee na
podlakticama i vrelina daha osjea se na vratu i obrazima.
Oni koji proganjaju doktora ekaju vani.
Sati prolaze. Dr. Fell, koji je samim izlocima poklonio tek usputnu
pozornost, kao da se ne moe dovoljno nagledati mnotva. Poneki iz
mnotva osjeti njegovu pozornost i postane mu nelagodno. ene iz
mnotva esto ga pogledavaju s posebnim zanimanjem prije nego ih
pomicanje reda prisili da krenu dalje. Sitnica to ju je platio dvojici
nadjevaa ivotinja, koji su postavili izlobu, omoguuje doktoru da
ondje nesmetano boravi, nedodirljiv iza konopaca, posve nepomian
uz kameni zid.
Ispred ulaza, ekajui kraj ograde na kiici, Rinaldo Pazzi bio je na
strai. Navikao je na ekanje.
Pazzi je znao da se doktor nee pjeice vratiti kui. Niz brdo iza
tvrave, na malenom trgu, dr. Fella je ekao njegov automobil. To je
bio crni jaguar saloon, elegantni trideset godina star Mark II to je
blistao pod kapljicama kie, najbolji od svih to ih je Pazzi dosad vidio,
a imao je vicarsku registraciju. Bilo je oito da dr. Fell ne mora raditi
za plau. Pazzi je zapisao registracijski broj, ali nije mogao riskirati i
provjeriti ga putem Interpola.
Gnocco je ekao na strmoj Ulici San Leonardo izmeu Tvrave
Belvedere i automobila. Slabo osvijetljena ulica bila je s obje strane
omeena visokim kamenim zidovima koji su titili vile iza njih. Gnocco
je naao mranu niu ispred zatvorenog prilaza gdje je mogao stajati
bez da se nae na putu mnotvu turista koji su dolazili iz tvrave.
Svakih deset minuta vibrirao je mobitel u njegovu depu na bedru pa
je morao potvrditi da se nalazi na poloaju.
Neki su turisti drali zemljovide i programe nad glavama kako bi
se zatitili od kie, a uski je plonik bio krcat pa su ljudi hodali i
kolnikom i tako usporavali onih nekoliko taksija to su se sputali od
tvrave.
U prostoriji s muilima dr. Fell se konano odmaknuo od zida na
koji se naslanjao, zakolutao oima prema kosturu u kavezu za
izgladnjivanje iznad sebe, kao da su dijelili neku tajnu, i probio se kroz
mnotvo prema izlazu.
Pazzi ga je ugledao na vratima, a zatim ponovno ispod reflektora
na tratini. Slijedio ga je iz daljine. Kad je bio siguran da je doktor
poao prema svom automobilu, otvorio je mobitel i upozorio Gnocca.
Ciganinova se glava podigla iz ovratnika poput kornjaine, upalih
oiju, s lubanjom to se nazirala ispod koe. Zavrnuo je rukav do iznad
lakta i pljucnuo na narukvicu, a potom je suhom krpom obrisao.
Nakon to je srebro uglancao slinom i svetom vodicom, stavio je ruku
iza sebe ispod jakne kako bi narukvica ostala suha. Virio je uzbrdo.
Pribliavao mu se niz glava. Gnocco se progurao kroz mnotvo do
kolnika gdje se mogao lake kretati i bolje vidjeti. Budui da nije imao
pomonika, morat e sam obaviti i sudar i deparenje - to nee biti
problem jer nije morao uspjeti u krai. Pribliavao mu se vitak
mukarac - blizu ruba plonika, hvala Bogu. Pazzi je bio trideset
metara iza doktora i sputao se strminom.
Gnocco se vjeto maknuo sa sredine kolnika. Iskoristio je taksi to
se pribliavao, poskoivi kao da se eli maknuti s puta vozilu,
osvrnuo se preko ramena kako bi opsovao vozau i sudario se s dr.
Fellom. Pipkao je prstima unutar doktorova sakoa i osjetio kako mu je
ruka uhvaena u strahovit stisak, osjetio je udarac i izmigoljio se, a dr.
Fell nije ak ni usporio ve je nestao u mnotvu turista. Gnocco je bio
slobodan.
Pazzi se gotovo trenutno naao uz njega u nii ispred eljeznih
vrata. Gnocco se naa presavio u struku, a potom se uspravio teko
diui.
- Uspio sam. vrsto me zgrabio. Cornuto me pokuao udariti u jaja,
ali je promaio - ree Gnocco.
 Pazzi se spustio na jedno koljeno i paljivo skidao narukvicu s
Gnoccove ruke, a Gnocco je osjetio neto vrelo i vlano na svojoj nozi.
Pomaknuo je tijelo, a vreli mlaz arterijske krvi iknuo je kroz rupu na
prednjem dijelu njegovih hlaa na Pazzijevo lice i ruke dok je
pokuavao skinuti narukvicu drei je samo za rubove. Krv je ikljala
na sve strane, ak i na Gnoccovo lice kad se sagnuo da bi se pogledao,
a tada su mu noge popustile. Sruio se uz vrata, jednom se rukom
grevito drao za njih, a drugom pritisnuo mjesto izmeu tijela i noge
u pokuaju zaustavljanja krvarenja iz bedrene arterije.
Pazzija je obuzeo ledeni osjeaj kakav je uvijek imao u akciji, te je
rukom obujmio Gnocca i okrenuo ga od mnotva tako da krv iklja
kroz reetke vrata, a potom ga je polako spustio na tlo.
Pazzi je iz depa izvadio mobitel i govorio kao da zove hitnu
pomo, ali zapravo nije ukljuio aparat. Raskopao je kaput i rairio
ga poput jastreba koji okruuje svoj plijen. Iza njega se kretalo
mnotvo nezainteresiranih ljudi. Pazzi je skinuo narukvicu s Gnoccove
ruke i spustio je u malenu kutiju to ju je imao uza se. Gnoccov je
mobitel prebacio u svoj dep.
Gnoccove sc usne pomaknu: - Madonna, chefreddo.
Pazzi je maknuo Gnoccovu slabanu ruku s rane, drei je kao da
ga smiruje, i pustio ga da iskrvari. Kad je bio siguran da je Gnocco
mrtav, Pazzi ga je ostavio da lei kraj vrata, a glava mu je poivala na
ruci kao da se odmara. Pazzi se tada umijeao u mnotvo.
Na trgu je Pazzi zurio u prazno parkirno mjesto gdje je kia tek
poela moiti oblutke, a na kojem je maloas stajao jaguar dr. Lectera.
Dr. Lecter - Pazzi vie uope nije o njemu mislio kao o dr. Fellu. On
je dr. Hannibal Lecter.
Moda se dovoljno dokaza o tome nalazi u depu Pazzijeva kinog
ogrtaa. Dovoljno dokaza za Pazzija kapalo je s kinog ogrtaa na
njegove cipele.
 29.
POGLAVLJE

Jutarnja zvijezda iznad Genove izgubila je svoj sjaj zbog svjetla to

se pojavljivalo na istoku kad je alfa Rinalda Pazzija tiho stigla do gata.
Hladan je vjetar namrekao more u luci. Netko je vario na teretnjaku
na sidritu jer su se naranaste iskre prosipale po crnoj vodi.
Romula je ostala u automobilu, zatiena od vjetra, s djetetom u
krilu. Esmeralda se stisnula na uskom stranjem sjedalu, a noge je
morala okrenuti postrance. Nije izustila ni rijei otkako je odbila
dotaknuti Sotonu.
Imale su gustu crnu kavu u papirnatim alicama i pasticcine.
Rinaldo Pazzi je uao u ured pomorske agencije. Kad je iziao,
sunce je ve bilo na nebu i ruiastim sjajem prekrilo hrom iarani
trup teretnog broda Astra Philogenes na koji je gotovo dovren utovar
tereta. Znakom je pozvao ene iz automobila.
Astra Philogenes, brod nosivosti dvadeset sedam tisua tona pod
grkom zastavom, mogao je po zakonu primiti dvanaest putnika, bez
brodskog lijenika, na svom putu za Rio. Pazzi je Romuli objasnio da
e se ondje prebaciti na brod za Sydney, Australija, a sve e
organizirati brodski ekonom Astre. Putovanje je bilo u potpunosti
plaeno. U Italiji se Australija smatra privlanom alternativom,
mjestom gdje se moe nai posao, a ima veliku cigansku populaciju.
Pazzi je Romuli obeao dva milijuna lira, oko tisuu dvjesto
pedeset dolara, i to joj je dao u debeloj kuverti.
Prtljaga dviju Ciganki bila je vrlo oskudna, maleni koveg i
Romulina drvena ruka u kutiji za rog.
Ciganke e biti na moru vei dio idueg mjeseca tako da se do njih
nee moi doprijeti.
Gnocco e doi, Pazzi je po deseti put govorio Romuli, ali danas
nije mogao doi. Gnocco e im ostaviti poruku na glavnoj poti u
Sydneyju. - Odrat u svoje obeanje njemu jednako kao i vama -
rekao im je dok su zajedno stajale u dnu mostia, a jutarnje je sunce
slalo njihove dugake sjene niz grubu povrinu gata.
U trenutku rastanka, kad su se Romula i dijete ve penjali
mostiem, starija je ena progovorila po drugi i posljednji put u
Pazzijevoj nazonosti.
Oima crnim poput kalamata maslina pogledala ga je u lice. - Dao
si Gnocca Sotoni - tiho ree. - Gnocco je mrtav. - Ukoeno se sagnuvi,
Esmeralda je paljivo pljunula na Pazzijevu sjenku i pourila
mostiem za Romulom i djetetom.
 30.
POGLAVLJE

Kutija DHL-ove ekspresne poiljke bila je dobro napravljena.

Strunjak za otiske prstiju, koji je sjedio za stolom pod jarkim
svjetlom u Masonovoj sobi, paljivo je vadio vijke pomou elektrinog
odvijaa.
iroka srebrna narukvica poivala je na barunastom
draguljarskom postolju u kutiji, uvrena tako da nita nije
dodirivala.
- Donesi to ovamo - ree Mason.
Uzimanje otisaka prstiju s narukvice bilo bi daleko lake obaviti na
Odjelu za identifikaciju baltimorske policije, gdje je tehniar radio
tijekom dana, ali Mason je plaao vrlo visoku cijenu tc je inzistirao da
se posao obavi pred njegovim oima. Ili pred njegovim okom, kiselo je
mislio tehniar dok je stavljao narukvicu, zajedno s postoljem, na
porculanski tanjur to ga je drao bolniar.
Bolniar je drao tanjur ispred Masonova oka. Nije ga mogao
spustiti na smotanu pletenicu iznad Masonova srca jer je respirator
stalno pomicao njegova prsa gore-dolje.
Teka je narukvica bila zaprljana zgruanom krvlju, a djelii
osuene krvi pali su na porculanski tanjur. Mason ju je promatrao
svojim jedinim okom. Budui da nije imao mesa na licu, nije se vidio
nikakav izraz, ali mu je oko blistalo.
- Naprai je - ree.
Tehniar je imao kopiju otisaka s prednje strane Lecterove FBI-
eve kartice s otiscima prstiju. esti otisak sa stranje strane i
identifikaciju nije kopirao.
Posuo je praak izmeu ugruaka krvi. Praak za otiske prstiju
Zmajeva krv, koji je najradije koristio, bio je po boji previe slian
osuenoj krvi, pa je uzeo crni praak i paljivo ga nasuo.
- Imamo otiske - ree i zastane kako bi obrisao glavu jer se znojio
pod vruim svjetlima. Svjetlost je odgovarala za fotografiranje pa je
snimio otiske in situ prije nego ih je uzeo radi mikroskopske
usporedbe. - Srednji prst i palac lijeve ruke, slau se u esnaest toaka,
to bi bilo dovoljno za sud - na koncu ree. - Nema sumnje, to je isti
momak.
Masona nije zanimao sud. Njegova je blijeda aka ve gmizala
preko pokrivaa prema telefonu.
 31.
POGLAVLJE

Sunano jutro na planinskom panjaku duboko u planinama

Gennargentu u sredinjoj Sardiniji.
est mukaraca, etiri sa Sardinije i dva iz Rima, rade u
prozranom taglju napravljenom od debala posjeenih u okolnoj
umi. Zvukovi to ih stvaraju ine se izrazito jakima u velianstvenoj
tiini planina.
S greda u taglju, na kojima se jo uvijek guli kora, visi golemo
zrcalo u pozlaenom rokoko okviru. Zrcalo visi iznad vrstog obora za
stoku dvoja vrata od kojih se jedna otvaraju prema panjaku. Druga
su vrata napravljena tako da se gornja i donja polovica mogu zasebno
otvarati. Prostor ispod tih vrata je betoniran, ali ostatak obora posut
je istom slamom, slino kao oko giljotine.
Zrcalo u okviru ukraenom kerubinima moe se nagnuti tako da
prua pogled odozgo, kao to zrcalo u koli za kuhare uenicima
prua pogled odozgo na tednjak.
Reiser filmova, Oreste Pini, i Masonov sardinijski predradnik,
profesionalni otmiar po imenu Carlo, na prvi su pogled bili
antipatini jedan drugome.
Carlo Deogracias bio je zdepast, rumen mukarac s alpskim
eirom ukraenim veprovim ekinjama. Imao je naviku vakati
hrskavice s para jelenjih zuba to ih je drao u depu prsluka.
Carlo je bio vodei praktiar drevne sardinijske profesije otmiara,
a uz to i profesionalni osvetnik.
Ako vas netko kani oteti radi otkupnine, imuni e vam Talijani
rei da je bolje pasti u ake ljudi sa Sardinije. Oni su barem
profesionalci i nee vas ubiti sluajno ili u panici. Ukoliko vai roaci
plate otkupninu, moda e vas vratiti neozlijeene, bez silovanja ili
neosakaene. Ako ne plate, vai roaci mogu vas oekivati komad po
komad u potanskim poiljkama.
 Carlo nije bio zadovoljan Masonovim pomno razraenim
pripremama. Imao je iskustva na tom polju i doista je prije dvadeset
godina u Toskani svinje nahranio ovjekom - umirovljenim nacistom i
lanim grofom koji je toskansku seosku djecu prisiljavao na seksualne
odnose, djevojice i djeake podjednako. Carlo je angairan za taj
posao, pokupio je ovjeka iz njegova vlastita vrta ni pet kilometara
dalje od Samostana di Passignano i njime nahranio pet velikih
domaih svinja na larmi ispod Poggio alle Corti. Tri je dana morao
svinjama uskraivati hranu, a nacist se koprcao, preklinjao i znojio se,
vezan tako da su mu stopala bila u oboru, ali svinje jo uvijek nisu
htjele navaliti na njegove migoljave none prste sve dok Carlo, uz
osjeaj krivnje jer se nije pridravao dogovora, nije nacista nahranio
ukusnom salatom od povra to su ga svinje rado jele i zatim mu
prerezao grkljan kako bi im olakao.
Carlo je po prirodi bio vedar i energian, ali ga je nazonost
reisera razdraivala - Carlo je zrcalo uzeo iz bordela to ga je
posjedovao u Cagliariju, prema zapovjedima Masona Vergera, samo
da bi udovoljio ovom pornografskom reiseru, Orestu Piniju.
Zrcalo je bilo pogodnost za Oresta koji je zrcala koristio kao
omiljeno pomagalo u svojim pornografskim filmovima i u jednom
jedinom snuff filmu to ga je snimio u Mauritaniji. Nadahnut
upozorenjem tiskanim na retrovizoru automobila, bio je prvi koji je
koristio izobliene odraze da bi neke predmete uinio veima no to
zapravo jesu.
Oreste mora koristiti dvije kamere s dobrim ozvuenjem, kako je
diktirao Mason, i mora uspjeti pri prvom pokuaju. Mason je elio
stalni, neprekidani prvi plan lica, povrh svega ostaloga.
Carlu se inilo da neprestano zanovijeta.
- Moe ondje stajati i blebetati poput ene, ili moe gledati to se
zbiva i pitati me ono to ti nije jasno - rekao mu je Carlo.
- elim snimiti ono to se zbiva.
- Va bene. Namjesti svoju opremu i ponimo.
Dok je Oreste namjetao kamere, Carlo i njegova tri utljiva
pomonika pripremili su ostalo.
Oreste, koji je oboavao novac, uvijek se iznova udio to se sve
novcem moe kupiti.
Na dugakom stolu od dasaka u jednom dijelu taglja Carlov je
brat, Matteo, raspakirao zaveljaj rabljene odjee. Iz hrpe je izabrao
koulju i hlae dok su druga dvojica, braa Piero i Tommaso Falcione,
u tagalj dovukli kolica hitne pomoi polako ih gurajui preko trave.
Kolica su bila prljava i oteena.
Matteo je ve pripremio nekoliko kablia mljevenog mesa, par
mrtvih pilia s kojih nije oupao perje i malo pokvarenog voa, koje je
ve privlailo muhe, te kabli goveih tripica i iznutrica.
Matteo je na kolica poloio iznoene kaki hlae i poeo ih puniti
piliima, mesom i voem. Zatim je uzeo par pamunih rukavica i
napunio ih mljevenim mesom i irovima, paljivo punei svaki prst, i
namjestio ih na krajevima nogavica. Izabrao je koulju i rairio je na
kolicima, napunio je tripicama i iznutricama, dodao kruha, te
zakopao koulju i zavukao donji dio u pojas hlaa. Par punjenih
rukavica namjestio je na krajeve rukava. Dinju to ju je upotrijebio za
glavu pokrio je mreicom za kosu i napunio mljevenim mesom ondje
gdje bi trebalo biti lice, a dodao je i dva tvrdo kuhana jaja umjesto
oiju. Kad je zavrio, dobio je kvrgavu lutku, a izgledala je bolje od
nekih skakaa koje inae voze na takvim kolicima. Na koncu je Matteo
prednju stranu dinje i rukavice poprskao vrlo skupom kolonjskom
vodom za poslije brijanja.
Carlo je bradom pokazao Orestova vitkog pomonika koji se
naginjao preko ograde i pruao tap s mikrofonom iznad obora,
mjerei njegov doseg.
- Reci svome momku da ja neu poi za njim ako padne unutra.
Napokon je sve bilo spremno. Piero i Tommaso su spustili kolica
na najnii poloaj, tako da su se nogari savili, i gurnuli ih prema
vratima obora.
Carlo je iz kue donio kasetofon i odvojeno pojaalo. Imao je
mnogo vrpci, a neke je sam snimio dok je rezao ui rtvama otmice
kako bi ih poslao roacima. Carlo je uvijek ivotinjama putao vrpce
dok jedu. Vrpce mu nee biti potrebne kad bude imao stvarnu rtvu
koja e vritati.
Dva stara razglasa bila su avlima privrena za stupove u taglju.
Sunce je obasjavalo lijepu livadu to se blago sputala prema umi.
vrsta ograda oko livade nastavljala se u umu. U podnevnoj tiini
Oreste je uo zujanje pele ispod krova.
- Jeste li spremni? - upita Carlo.
 Oreste je sam ukljuio fiksnu kameru. - Giriamo -dovikne svom
snimatelju.
- Fronti! - zauje se odgovor.
- Motore! - Kamere su poele snimati.
- Partito! - Usput se snimao i zvuk.
-Azione! - Oreste gurne Carla.
Carlo je pritisnuo tipku na svom kasetofonu pa je poela paklena
vriska, jecanje, preklinjanje. Snimatelj se trgnuo na te zvukove, a
zatim se umirio. Bilo je strano sluati vrisak, ali odgovarajua
uvertira za njuke koje su se pojavile iz ume, privuene vriskovima
to su najavljivali veeru.
 32.
POGLAVLJE

Jednodnevno putovanje u enevu, kako bi vidio novac.

Lokalni avion za Milano, Aerospatiale s turbo motorima, uzletio je
iz Firence rano ujutro i letio iznad vinograda sa iroko postavljenim
redovima vinove loze. Neto nije bilo u redu s bojama krajolika - novi
bazeni za plivanje kraj vila bogatih stranaca imali su pogrenu plavu
boju. Pazzi je gledao kroz prozor aviona te mu se inilo da su bazeni
mlijenoplave boje starog engleskog oka, plavetnilo koje se ne uklapa
meu tamne emprese i srebrne masline.
Raspoloenje Rinalda Pazzija penjalo se zajedno s avionom jer je
sad u srcu znao da ovdje nee ostarjeti, ovisan o hirovima nadreenih
u policiji, pokuavajui da izdri do mirovine.
Uasno se bojao da e dr. Lector nestati nakon to je ubio Gnocca.
Kad je Pazzi ponovno vidio Lecterovu radnu lampu u Crkvi Santa
Croce, osjetio je golemo olakanje; doktor je vjerovao da je siguran.
Smrt Ciganina nije izazvala nikakvu uzbunu u mirnom okruenju
Questure. Vjerovalo se da je povezana s drogom - sreom, oko njega
su na tlu nali odbaene price, uobiajeni prizor u Firenci gdje su se
price mogle besplatno nabaviti.
Ide vidjeti novac. Pazzi je inzistirao na tome.
Vizualni Rinaldo Pazzi prizore je pamtio u potpunosti: prvi put kad
jc vidio svoj penis u erekciji, prvi put kad je vidio vlastitu krv, prva
ena koju je vidio nagu, mrlja prve ake koja leti prema njegovu licu.
Sjeao se kako je leerno uao u pobonu kapelicu crkve u Sieni i
kako je neoekivano ugledao lice sv. Katarine iz Siene, a njezina
mumificirana glava ispod besprijekorne bijele koprene poivala je u
relikvijaru oblikovanom poput crkve.
Pogled na tri milijuna amerikih dolara imao je isti uinak na
njega.
Tristo svenjeva rabljenih novanica od po sto dolara.
 U oskudno namjetenoj malenoj sobi, poput kapelice, u banci
Credit Suisse u Zenevi, odvjetnik Masona Vergera pokazao je Rinaldu
Pazziju novac. Dovezli su ga iz trezora na kolicima u etiri zakljuane
kutije s mjedenim ploicama na kojima su pisali brojevi. Banka Credit
Suisse takoer je osigurala aparat za brojanje, vagu i slubenika koji
je time radio. Pazzi je slubenika otposlan iz sobe. Jednom je poloio
ake na novac.
Rinaldo Pazzi bio je vrlo sposoban istraitelj. Ve dvadeset godina
otkriva i uhiuje prevarante. Dok je stajao kraj tog novca i sluao o
predvienom postupku, nije opazio nikakvu lanu notu; ako im preda
Hannibala Lectera, Mason e mu dati novac.
Pazzi je u slatkom naletu ushienja shvatio da se ti ljudi ne igraju -
Mason Verger e mu doista platiti. Nije imao nikakve iluzije kad je
rije o Lecterovoj sudbini. Prodat e ovjeka i prepustiti ga mukama i
smrti. Pazziju treba priznati da nije zatvarao oi pred onim to ini.
Naa sloboda vrijedi vie od ivota tog udovita. Naa je srea
vanija od njegovih patnji, razmiljao je s hladnim egoizmom
prokletih. Je li ono naa bilo nepristrano ili se odnosilo na Rinalda i
njegovu enu, teko je rei, a moda ne postoji samo jedan odgovor.
U toj prostoriji, istoj i vicarskoj, izrazito urednoj, Pazzi je donio
konanu odluku. Okrenuo se od novca i kimnuo odvjetniku,
gospodinu Konieu. Odvjetnik je iz prve kutije izbrojio sto tisua dolara
i pruio ih Pazziju.
Gospodin Konie kratko je govorio u telefonsku slualicu, a potom
ju je pruio Pazziju. - Ovo je sigurna linija, kodirana - ree.
Ameriki glas to ga je Pazzi uo imao je neobian ritam, rijei su
dolazile u jednom dahu uz stanke izmeu njih, a neki se glasovi nisu
uli. Od tog je zvuka Pazzi dobio laganu vrtoglavicu, kao da se bori za
dah zajedno sa sugovornikom.
Bez uvoda, pitanje: - Gdje je dr. Lecter?
Pazzi, s novcem u jednoj ruci i slualicom u drugoj, nije oklijevao. -
On je ovjek koji prouava Palau Capponi u Firenci. On je... kustos.
- Hoete li, molim vas, pokazati gospodinu Konieu svoju osobnu
iskaznicu i dati mu telefon. Nee izgovoriti vae ime preko telefona.
Gospodin Konie prouio je neki popis iz svoga depa i izgovorio
Masonu nekoliko prethodno dogovorenih ifriranih rijei, a potom je
Pazziju vratio slualicu.
 - Ostatak novca dobit ete kad on bude iv u naim rukama - ree
Mason. - Ne morate sami uhvatiti doktora, ali morate ga identificirati i
dovesti ga u nae ruke. Takoer elim vau dokumentaciju, sve to
imate o njemu. Veeras ete se vratiti u Firencu? Tada ete dobiti
upute za sastanak blizu Firence. Sastanak e se odrati najkasnije
sutra naveer. Ondje ete dobiti upute od ovjeka koji e uhvatiti dr.
Lectera. Pitat e vas poznajete li cvjeara. Recite mu da su svi cvjeari
lopovi. Razumijete li me? elim da s njim suraujete.
- Ne elim dr. Lectera na mojem... Ne elim da bude blizu Firence
kad...
- Shvaam vau zabrinutost. Ne brinite, nee biti.
Veza se prekinula.
Za nekoliko minuta papirologije, dva milijuna dolara prebaena su
na uvanje do ispunjenja uvjeta. Mason Verger ih nije mogao uzeti
natrag, ali ih je mogao prebaciti Pazziju. Slubenik banke Credit
Suisse, kojeg su pozvali na sastanak, obavijestio je Pazzija da e mu
banka zaraunati negativne kamate, da bi se olakalo uvanje
depozita, ukoliko sve promijeni u vicarske franke, a platit e tri posto
kamata na kamate samo za prvih sto tisua franaka. Slubenik je
Pazziju dao kopiju lana 47 iz Bundesgesetz ber Bnken und
Sparkassen koji govori o tajnosti banke i sloio se da e odmah nakon
oslobaanja sredstava prebaciti novac u Royal Banku Nove Scotie ili
na Kajmanske otoke, ako Pazzi tako eli.
U nazonosti javnog biljenika, Pazzi je napravio punomo za
svoju enu da moe koristiti sredstva s rauna u sluaju njegove smrti.
Po zavretku posla, samo je slubenik vicarske banke pruio
ostalima ruku. Pazzi i gospodin Konie nisu se uope izravno pogledali,
iako je gospodin Konie pozdravio s vrata.
Posljednji dio puta do kue, lokalni avion iz Milana probijao se
kroz oluju, a propeler s Pazzijeve strane letjelice djelovao je poput
crnoga kruga na tamnosivom nebu. Munje i gromovi dok su letjeli nad
starim gradom, zvonik i kupola pod njima, svjetla to se pale u rani
sumrak, bljesak i prasak poput onih to ih je Pazzi pamtio iz
djetinjstva kad su Nijemci dizali u zrak mostove preko rijeke Arno,
potedjevi jedino Most Vecchio. I na trenutak, kratak poput munje,
sjetio se da je kao maleni djeak vidio uhvaenog snajperista lancima
vezanog za Madonnu kako bi se pomolio prije nego ga strijeljaju.
 Sputajui se kroz ozonski miris munje, osjeajui udare groma u
podrhtavanju aviona, Pazzi iz drevne obitelji Pazzi, vratio se u svoj
drevni grad s ciljevima starima poput vremena.
 33.
POGLAVLJE

Rinaldo Pazzi volio bi da je svoj plijen u Palai Capponi mogao

imati pod stalnom paskom, ali to nije bilo izvedivo.
Umjesto toga je Pazzi, jo uvijek ushien od pogleda na novac,
morao odjenuti sveano odijelo i nai se sa enom na davno
oekivanom koncertu firentinskog komornog orkestra.
Kazalite Piccolomini, kopija velianstvenog Kazalita La Fenice u
Veneciji iz devetnaestog stoljea, barokna je kutija za nakit, puna
pozlaenih i plianih dijelova, s kerubinima koji prkose zakonima
aerodinamike na velianstvenom stropu.
Doista je dobro to je kazalite prelijepo jer izvoaima esto
treba sva pomo koju mogu dobiti.
Nepoteno je, ali neizbjeno, da se glazba u Firenci procjenjuje
prema beznadno visokim standardima umjetnosti u tom gradu.
Firentinci su velika skupina poznavatelja i ljubitelja glazbe, tipina za
Italiju, ali katkad ude za glazbenim umjetnicima.
Pazzi je kliznuo na sjedalo kraj svoje ene tijekom pljeska nakon
uvertire.
Pruila mu je svoj namirisani obraz. Osjetio je kako mu se srce
nadimlje dok ju je gledao u veernjoj haljini, dovoljno dekoltiranoj da
bi se izmeu njezinih grudi irio topli miris. Program je drala u
elegantnim Gucci koricama to joj ih je Pazzi darovao.
- Zvue sto posto bolje s novim sviraem viole - dahne u Pazzijevo
uho. Izvrsnog viola dagamba sviraa doveli su kao zamjenu za krajnje
loeg sviraa, Sogliatova roaka, koji je na neobian nain nestao prije
nekoliko tjedana.
Dr. Hannibal Lecter pogledao je dolje iz loe u kojoj je sjedio sam,
u besprijekornom sveanom odijelu, a njegovo lice i prsa koulje kao
da su lebdjeli u mranoj loi uokvirenoj pozlaenim baroknim
ukrasima.
 Pazzi ga je opazio kad su se svjetla naas upalila nakon prvog
stavka, a trenutak prije nego je Pazzi uspio pogledati na drugu stranu,
doktorova se glava okrenula poput sovine i njihovi su se pogledi sreli.
Pazzi je nesvjesno stisnuo ruku svoje ene tako jako da se okrenula i
pogledala ga. Nakon toga je Pazzi prikovao pogled za pozornicu, a
njegova je nadlanica osjeala toplinu enina bedra dok ga je drala za
ruku.
Za vrijeme pauze, kad se Pazzi okrenuo od anka kako bi eni
pruio pie, kraj nje je stajao dr. Lecter.
- Dobra veer, dr. Fell - ree Pazzi.
- Dobra veer, Comrnendatore - ree doktor. ekao je neznatno
nagnuvi glavu dok ih Pazzi nije morao upoznati.
- Laura, dopusti da ti predstavim dr. Fella. Doktore, ovo je signora
Pazzi, moja ena.
Signora Pazzi, navikla na komplimente svojoj ljepoti, doivjela je
ono to je uslijedilo kao neobino armantno, iako je njezin mu imao
drukije miljenje.
- Zahvaljujem na ovoj privilegiji, Comrnendatore - ree doktor.
Njegov se crveni, iljasti jezik pojavio na trenutak prije nego se
sagnuo nad ruku signore Pazzi i svoje usne pribliio koi, moda malo
vie no to je obiaj u Firenci, svakako dovoljno blizu da bi ona
osjetila njegov dah na svojoj koi.
Njegov se pogled podigao prema njoj prije nego je uspravio svoju
uglaenu glavu.
- Mislim da posebno uivate u Scarlattiju, signora Pazzi.
- Da, doista.
- Bilo je ugodno gledati kako pratite note. To danas rijetko tko ini.
Nadao sam se da bi vas ovo moglo zanimati.
- Ispod ruke je izvukao elegantnu konu torbu. Unutra je imao
antikne note na pergamentu, rukom pisane. - Ovo je iz Kazalita
Capranica u Rimu, iz 1688., godine kad je komad napisan.
- Meraviglioso! Pogledaj ovo, Rinaldo!
- Oznaio sam neke razlike u odnosu na modernu verziju dok je
trajao prvi stavak - ree dr. Lecter. - Moglo bi vas zabavljati praenje
glazbe u drugom stavku. Molim vas, uzmite ih. Signor Pazzi e mi ih
lako vratiti; je li tako u redu, Commendatore?
Doktor mu se zagledao duboko u oi dok je Pazzi odgovarao.
 - Ako eli, Laura - ree Pazzi. Neto mu je palo na pamet. - Hoete
li govoriti pred Studiolom, doktore?
- Da, zapravo u petak uveer. Soglioto jedva eka da me vidi
osramoenog.
- Moram doi u stari grad - ree Pazzi. - Tada u vam vratiti note.
Laura, dr. Fell se mora dokazati pred zmajevima Studiola.
- Sigurna sam da ete u tome uspjeti, doktore - ree Laura i
pogleda ga svojim prelijepim tamnim oima, u granicama pristojnosti,
ali jedva.
Dr. Lecter se nasmijei pokazujui svoje sitne bijele zube.
- Gospodo, da sam izradio Fleur du Cici, ponudio bih vam da nosite
Cape Diamond. Do petka uveer, Commendatore.
Pazzi je provjerio je li se doktor vratio u svoju lou i vie ga nije
pogledao sve dok na stubitu kazalita nisu domahnuli za laku no.
- Dao sam ti za roendan taj Fleur de Ciel - ree Pazzi.
- Da, i oboavam ga, Rinaldo - ree signora Pazzi. - Ima izvrstan
ukus.
 34.
POGLAVLJE

Impruneta je drevni toskanski gradi u kojem su izraeni crijepovi

za Duomo. Groblje gradia vidi se nou iz vila na breuljcima
kilometrima udaljenima jer ondje stalno gore lampe na grobovima.
Svjetlost je niska, ali dovoljna da posjetitelji mogu prolaziti meu
mrtvima, iako je potrebna baterijska svjetiljka za itanje natpisa na
nadgrobnim spomenicima.
Rinalo Pazzi stigao je u pet minuta do devet, a nosio je maleni
buket cvijea to ga je kanio poloiti na neki od grobova. Polako je
hodao du poljunane staze izmeu grobnica.
Osjetio je Carlovu nazonost iako ga nije vidio.
Carlo je progovorio s druge strane prilino visokog mauzoleja. -
Poznajete li nekog dobrog cvjeara u gradiu?
ovjek zvui kao da je sa Sardinije. Dobro, moda zna to ini.
- Svi su cvjeari lopovi - odgovori Pazzi.
Carlo je ustrim koracima zaobiao mramornu strukturu, bez
virkanja.
Pazziju je izgledao divlje, nizak, okrugao i snaan, okretan u
ekstremitetima. Imao je konati prsluk i veprove ekinje na eiru.
Pazzi je procijenio da je desetak centimetara vii od Carla. Imaju
otprilike istu teinu, pretpostavio je. Carlo nije imao jedan palac. Pazzi
je zakljuio da bi ga za pet minuta pronaao u dosjeima Questure. Oba
su mukarca odozdo osvjetljavale lampe s grobova.
- Njegova kua ima dobar alarmni sustav - ree Pazzi.
- Vidio sam je. Mora mi ga pokazati.
- Sutra naveer mora govoriti na jednom sastanku, petak naveer.
Moete li to tako brzo obaviti?
- Dobro je. - Carlo je elio malo muiti policajca, uspostaviti svoju
kontrolu. - Hoe li hodati uz njega, ili ga se boji? Uinit e ono za to
si plaen. Pokazat e mi ga.
 - Pazi to govori. Uinit u ono za to sam plaen, kao i ti. Ili
moe svoju mirovinu provesti kao jebena budala u Volterri, kako
eli.
Carlo je na poslu bio imun na uvrede kao i na krikove bola. Vidio je
da je pogreno procijenio policajca. Rairio je ruke. - Reci mi to
moram znati. - Carlo se pomaknuo i stao kraj Pazzija, kao da zajedno
odaju poast pred malenim mauzolejem. Stazom je proao jedan par
drei se za ruke. Carlo je skinuo eir pa su dva mukarca stajala
sagnutih glava. Pazzi je stavio cvijee pred vrata grobnice. Od Carlova
topla eira irio se miris, odvratni miris, kao u sluaju nepravilno
kastrirane ivotinje.
Pazzi podigne glavu kako bi izbjegao zadah. - Brz je s noem.
Napada nisko.
- Ima li pitolj?
- Ne znam. Nikad ga nije upotrijebio, koliko ja znam.
- Ne bih elio da ga moram izvlaiti iz automobila. elim ga na
otvorenom prostoru s malo ljudi u blizini.
- Kako e ga svladati?
- To je moja stvar. - Carlo stavi jelenji zub u usta i pone vakati
hrskavicu, a zub mu je s vremena na vrijeme izvirivao izmeu usana.
- To je i moja stvar - ree Pazzi. - Kako e to napraviti?
- Omamiti ga udarcem teke vreice i omotati mreom, a tada mu
mogu dati injekciju. Moram mu brzo provjeriti zube za sluaj da ima
otrova ispod navlake.
- Mora odrati predavanje na jednom sastanku. Poinje u sedam
naveer u Palai Vecchio. Ako u petak bude radio u Kapelici Capponi i
Crkvi Santa Croce, pjeait e odande do Palae Vecchio. Poznaje li
Firencu?
- Dobro je poznajem. Moe li mi nabaviti propusnicu za vozilo za
stari grad?
- Mogu.
- Neu ga izvlaiti iz crkve - ree Carlo.
Pazzi kimne. - Bolje da se pojavi na sastanku, a tada dva tjedna
vjerojatno nitko nee opaziti da je nestao. Imam razlog poi s njim u
Palau Capponi nakon sastanka...
- Ne elim ga napasti u njegovoj kui. To je njegovo podruje. On
ga poznaje, a ja ne. Bit e na oprezu, osvrnut e se oko sebe na
vratima. elim ga na otvorenom.
- Onda me posluaj; izii emo kroz glavni ulaz Palae Vecchio, jer
e onaj u Ulici dei Leoni biti zatvoren. Poi emo Ulicom Neri i prijei
rijeku na Mostu alle Grazie. Ispred Muzeja Bardini ima stabala koja
blokiraju ulinu rasvjetu. Tiho je u to doba kad nema nastave.
- Onda emo se dogovoriti za Muzej Bardini, ali moda to uinim
ranije ako mi se ukae prilika, blie palai, ili ranije tijekom dana
ukoliko se prestrai i pokua pobjei. Moda emo biti u vozilu hitne
pomoi. Budi uz njega dok ga ne pogodimo vreicom, a zatim se brzo
makni od njega.
- elim da ga odvedete iz Toskane prije nego mu se togod dogodi.
- Vjeruj mi, nestat e s lica zemlje, 5 nogama naprijed - ree Carlo i
nasmijei se svojoj ali, a jelenji zubi provirili su izmeu njegovih.
 35.
POGLAVLJE

Petak ujutro. Malena soba na tavanu Palae Capponi. Tri obijeljena

zida su prazna. Na etvrtom zidu visi velika slika Madonne iz
Cimabuove kole iz trinaestog stoljea, golema u malenoj sobi,
sagnute glave poput radoznale ptiice, a njezine bademaste oi
promatraju sitnu figuru usnulu ispod slike.
Dr. Hannibal Lecter, veteran leajeva u zatvoru i umobolnici,
nepomino lei na uskom krevetu, s rukama na prsima.
Oi mu se otvore i on je odjednom posve budan. San o njegovoj
sestri Mischi, odavno pokojnoj i probavljenoj, kako bez ogranienja
tri u njegovo buenje: opasnost tada, opasnost sada.
Spoznaja da je u opasnosti nije omela njegov san, ba kao ni
ubijanje depara.
Odjeven za dan, vitak i savreno dotjeran u tamnom svilenom
odijelu, iskljuuje senzore pokreta na vrhu stubita za poslugu i silazi
u goleme prostore palae.
Sad je slobodan kretati se kroz velianstvenu tiinu mnogih
prostorija palae, to je za njega uvijek bila vrtoglava sloboda nakon
toliko godina ogranienja u podrumskoj eliji.
Ba kao to su freskama pokriveni zidovi u Crkvi Santa Croce ili
Palai Vecchio proeti umovima, tako i zrak u knjinici obitelji
Capponi odie nazonou za dr. Lectera dok radi pred velikim zidom
prepunim starih rukopisa. Bira smotane pergamente, otpuhuje
prainu, a estice praine roje se u zraci suneve svjetlosti kao da
pokojnici, koji su sada prah, ude da mu povjere svoju i njegovu
sudbinu. Radi uinkovito, ali bez nepotrebne urbe; stavlja nekoliko
stvari u vlastitu konu torbu, skuplja knjige i ilustracije za svoje
veeranje predavanje pred Studiolom. Ima toliko stvari koje bi rado
proitao.
Dr. Lecter otvara svoj laptop kompjutor i, prolistavajui podatke
odjela za kriminologiju na milanskom sveuilitu, provjerava FBI-evu
stranicu na Svjetskoj mrei pod www.fbi.gov, to moe uiniti svako
fiziko lice. Saznao je da sasluanje Sudbenog povjerenstva o raciji
Clarice Starling jo nije zakazano. Nema pristupnu ifru koja mu je
potrebna da pogleda vlastiti dosje u FBI-u. Na stranici najtraenijih
osoba gleda u vlastito bive lice, a uz njega su jedan bomba i jedan
piroman.
I)r. Lecter uzima areni tabloid s hrpe pergamenata i promatra
sliku Clarice Starling na naslovnici, prstom dodiruje njezino lice.
Blistava otrica pojavljuje se u njegovoj aci, kao da ju je onamo stavio
da mu zamijeni esti prst. No se zove Harpy, a ima nazupanu otricu
u obliku pande. Jednako lako sijee National Tattler kao to je s
lakoom probila Ciganinovu bedrenu arteriju - otrica je ula i izila
tako brzo da je dr. Lecter nije ak morao niti obrisati.
Dr. Lecter izrezuje sliku lica Clarice Starling i lijepi je na komad
praznog pergamenta.
Uzima nalivpero i vjeto na pergamentu crta tijelo krilate lavice,
mitoloko bie s Claricinim licem. Ispod toga svojim posebnim
rukopisom pie: Jesi li se ikad zapitala, Clarice, zato te Filistejci ne
razumiju? Jer ti si odgovor na Samsonovu zagonetku: Ti si med u lavu.

Petnaest kilometara dalje, parkiran iza visokog zida u Impruneti,

Carlo Deogracias je pregledavao svoju opremu dok je njegov brat
Matteo s drugom dvojicom, Pierom i Tommasom Falcione, uvjebavao
niz dudo zahvata na mekanoj travi. Oba Falcionea bili su brzi i vrlo
snani - Piero je kratko vrijeme igrao za profesionalni nogometni klub
iz Cagliarija. Tommaso je neko uio za sveenika i prilino je dobro
govorio engleski. Katkad je molio s njihovim rtvama.
Carlov bijeli fiat kombi s rimskom registracijom bio je legalno
unajmljen. Spremni za privrivanje na bokove vozila bili su natpisi
OSPEDALE DELLA MISERICORDIA. Stijenke i pod prekrili su
slojevima pjenaste gume za sluaj da se rtva pokua opirati u
kombiju.
Carlo je ovaj projekt kanio izvriti tono onako kako je Mason
elio, ali ako neto poe po zlu pa bude morao ubiti dr. Lectera u
Italiji i otkazati snimanje na Sardiniji, ipak nee sve biti izgubljeno.
Carlo je znao da moe iskasapiti dr. Lectera i skinuti mu glavu i ake
za manje od minute.
Ako ne bude imao toliko vremena, mogao bi odsjei penis i prst, a
to e uz DNA testiranje biti dovoljan dokaz. Zapeaeni u plastici i
zatieni ledom, bili bi u Masonovim rukama za manje od dvadeset
etiri sata, to bi Carlu osiguralo nagradu povrh plae.
Uredno sloeni iza sjedala bili su malena motorna pila, dugake
kare za metal, kirurka pila, otri noevi, plastine vreice s
patentnim zatvaraem, Black & Decker Work Buddy da bi doktorove
ruke drao nepominima, i DHL sanduk za ekspresne zrane poiljke s
unaprijed plaenom potarinom, procjenjujui teinu Lecterove glave
na est kilograma, a svaku aku na jedan kilogram.
Ako Carlo bude imao priliku snimiti hitno klanje na videovrpcu,
bio je siguran da e Mason dodatno platiti da bi vidio kako dr. Lectera
ivoga kasape, ak i nakon to ispljune milijun dolara za doktorovu
glavu i ake. U tu svrhu Carlo je osigurao dobru videokameru, izvor
svjetla i tronoac, a Mattea je nauio osnove upravljanja time.
Njegova oprema za hvatanje dobila je jednaku pozornost.
Piero i Tommaso bili su strunjaci s mreom, sada paljivo
smotanom, kao da je padobran. Carlo je imao potkonu injekciju i
puku za strelice napunjenu s dovoljno sredstva za uspavljivanje da
obori ivotinju Lecterove veliine za nekoliko sekundi. Carlo je
Rinaldu Pazziju rekao da e poeti s pukom za izbacivanje teke
vreice, koja je bila napunjena i spremna, no ako mu se prui prilika
zabiti iglu bilo kamo u stranjicu ili noge dr. Lectera, to mu nee
trebati.
Otmiari e sa svojim plijenom na talijanskom kopnu morati ostati
samo etrdesetak minuta, koliko je potrebno za vonju do uzletita u
Pii gdje e ih ekati zrakoplov hitne pomoi. Firentinski je aerodrom
blie, ali je ondje slabiji zrani promet pa bi privatni avion bio
zamjetljiviji.
Za manje od sat i pol bit e na Sardiniji gdje doktorov odbor za
doek ve umire od gladi.
Carlo je sve to razradio u svojoj inteligentnoj, smrdljivoj glavi.
Mason nije budala. Isplate su uvjetovane time da se nita loe ne smije
dogoditi Rinaldu Pazziju - Carlo bi mnogo izgubio kad bi ubio Pazzija i
pokuao za sebe zahtijevati cijelu nagradu. Mason nije elio probleme
to bi ih izazvala smrt policajca. Bolje je postupiti na Masonov nain.
No Carla je sve zasvrbjelo pri pomisli to je mogao postii s nekoliko
zamaha pilom da je sam naao dr. Lectera.
Iskuao je svoju motornu pilu. Upalila je pri prvom pokuaju.
Carlo se kratko dogovorio s ostalima, a zatim na malenom
motorinu otiao u grad, naoruan samo noem, pitoljem i potkonom
injekcijom.

Dr. Hannibal Lecter je rano stigao smrdljivom ulicom do Ljekarne

Santa Maria Novella, jednog od najmiriljivijih mjesta na svijetu.
Nekoliko je minuta stajao zabaene glave i sklopljenih oiju, upijajui
arome izvrsnih sapuna, losiona i krema, te sastojaka u laboratorijima.
Vratar je navikao na njega, a prodavai, obino skloni odreenoj
aroganciji, visoko su ga cijenili. Ono to je otmjeni dr. Fell tijekom
mjeseci to ih je proveo u Firenci ovdje kupio ukupno ne bi iznosilo
vie od sto tisua lira, ali mirisi i esencije birao je i kombinirao sa
senzibilnou koja je zadivila i izazvala potovanje trgovaca mirisima
koji ive od nosa.
Kako bi ouvao to zadovoljstvo dr. Lecter nije mijenjao svoj nos
rinoplastikom, ve ga je promijenio samo pomou nekoliko vanjskih
injekcija kolagena. Za njega je zrak obojen mirisima izrazitima i
ivima poput boja, a on ih je mogao raslojavati i proeljavati u
beskraj. Ovdje nema niega iz zatvora. Ovdje je zrak glazba. Ovdje su
blijede suze tamjana koje ekaju na ekstrakciju, uta bergamija,
sandalovina, cimet i mimoza u suglasju, povrh temeljnih nota prave
ambre, te ekstrakata cibeta, dabrovine i jelena moutnjaka.
Dr. Lecter se katkad zabavljao iluzijom da moe njuiti akama,
rukama i obrazima, da ga mirisi proimaju. Da moe njuiti licem i
srcem.
Iz opravdanih anatomskih razloga, miris doziva sjeanja spremnije
od bilo kojeg drugog osjetila.
Ovdje su se dr. Lecteru pojavili djelii i bljeskovi sjeanja dok je
stajao ispod blagog svjetla velikih Art Deco lampi, udiui, udiui.
Ovdje nema niega iz zatvora. Osim - to je to bilo? Clarice Starling,
zato? To nije lAir du Temps to ga je osjetio kad je otvorila torbicu
blizu reetki njegovoga kaveza u zatvoru za umobolne. To nije to.
Takvi se parfemi ne prodaju ovdje u ljekarni. Niti je rije o njezinom
losionu za kou. Ah. Sapone di mandorle. Slavni sapun od badema.
Gdje je osjetio taj miris? U Memphisu kad je stajala ispred njegove
elije, kad je naas dotaknuo njezin prst malo prije svoga bijega.
Clarice Starling, dakle. Cisto i bogatog sastava. Pamuk osuen na
suncu i izglaan. Clarice Starling, dakle. Ljubazna i privlana. Zamorna
u svojoj revnosti i apsurdna u svojim principima. Brza u svojoj
uroenoj dosjetljivosti. Mmmmm.
S druge strane, rune uspomene su za dr. Lectera bile povezane s
neugodnim mirisima, a ovdje u ljekarni zacijelo je bio najudaljeniji od
smrada crnih podzemnih tamnica ispod njegove palae sjeanja.
Suprotno svom uobiajenom ponaanju, dr. Lecter je tog sivog
petka kupio obilje sapuna, losiona i ulja za kupku. Neto je ponio sa
sobom, a ostalo e ljekarna dostaviti na odreenu adresu; sam je
svojim izraajnim rukopisom napisao adresu.
- eli li Dottore priloiti pisamce? - upita prodava.
- Zato ne? - odgovori dr. Lecter i ubaci u kutiju presavijeni crte
mitolokog bia.

Ljekarna Santa Maria Novella spojena je sa samostanom u Ulici

Scala, a Carlo je, uvijek poboan, skinuo eir s glave dok je blizu
ulaza vrebao ispod kipa Bogorodice. Opazio je da se uslijed zranog
pritiska unutranjih vrata predvorja tek malo otvaraju i vanjska vrata,
nekoliko sekundi prije nego netko izide. To mu je davalo vremena da
se sakrije i izviruje iz skrovita kad god neka muterija izlazi.
Kad je dr. Lecter iziao sa svojom elegantnom konatom torbom,
Carlo je bio dobro skriven iza tanda prodavaa razglednica i estitki.
Doktor je krenuo svojim putem. Dok je prolazio kraj kipa Bogorodice,
glava mu se podigla i nosnice se rairile kad je pogledao u kip i
onjuio zrak.
Carlo je mislio da je to znak potovanja. Pitao se je li dr. Lecter
religiozan, to luaci esto jesu. Moda bi na kraju mogao natjerati
doktora da proklinje Boga - to bi moglo radovati Masona. Najprije bi
pobonog Tommasa morao udaljiti, naravno.

Rinaldo Pazzi je kasno poslije podne napisao svojoj eni pismo,

ukljuujui i pokuaj soneta to ga je sastavio kad joj je tek poeo
udvarati, ali je bio previe srameljiv da bi joj ga tada dao. Zapisao je
ifre potrebne za dobivanje novca na uvanju u vicarskoj, a priloio
je i pismo koje bi trebala poslati Masonu ako pokua prekriti
nagodbu. Pismo je stavio na mjesto gdje e ga nai samo ako bude
sreivala njegove stvari.
U est sati poao je svojim malenim motorinom do Muzeja Bardini i
lancima ga privezao za eljeznu ogradu gdje su posljednji studenti
toga dana uzimali svoje bicikle. Vidio je bijeli kombi s oznakama hitne
pomoi parkiran u blizini muzeja i pretpostavio da je Carlov. Dva su
mukarca sjedila u kombiju. Kad im je Pazzi okrenuo lea, osjeao je
kako ga prate pogledima.
Imao je dovoljno vremena. Uline su svjetiljke ve bile upaljene, a
on se polako zaputio prema rijeci kroz tamne korisne sjenke ispod
stabala. Dok je prelazio preko Mosta alle Grazie, neko je vrijeme zurio
dolje u sporu rijeku Arno i posljednji se put predao dugim mislima.
No e biti mrana. Dobro. Niski su oblaci jurili prema istoku iznad
Firence, tek okrznuvi okrutni iljak Palae Vecchio, a sve jai vjetar
kovitlao je pijesak i osueni golublji izmet na trgu ispred Crkve Santa
Croce. Onamo je sada poao Pazzi, a depovi su mu oteali od berette
.380 i noa koji e zabiti u dr. Lectera ako ga bude morao odmah ubiti.
Crkva Santa Croce zatvara se u est poslije podne, ali je crkvenjak
pustio Pazzija unutra kroz malena vrata blizu glavnog ulaza u crkvu.
Nije elio ovjeka pitati radi li dr. Fell, pa je oprezno poao sam
vidjeti. Svijee to su gorjele na oltarima du zidova pruale su mu
dovoljno svjetla. Proao je cijelom duinom crkve dok nije mogao
vidjeti niz desni krak crkve u obliku kria. Kraj zavjetnih svijea bilo
je teko vidjeti nalazi li se dr. Fell u kapelici obitelji Capponi. Tiho se
zaputio desnom pobonom laom. Gledao je. Golema sjena pojavila se
na zidu kapelice, a Pazzi je na trenutak prestao disati. To je bio dr.
Lecter sagnut nad svojom lampom dok je radio na starim natpisima.
Doktor se uspravio, virnuo u tminu poput sove, okrenuvi glavu,
nepomina tijela, osvijetljen odozdo radnom svjetiljkom, a sjena iza
njega bila je ogromna. Zatim se sjena na zidu kapelice ponovno
smanjila kad se sagnuo k svom radu.
Pazzi je osjetio kako mu se znoj cijedi niz lea ispod koulje, ali
mu je lice ostalo hladno.
 Preostao je jo jedan sat do sastanka u Palai Vecchio, a Pazzi je
elio na predavanje stii kasnije.
Kapelica to ju je Brunelleschi izgradio za obitelj Pazzi u Crkvi
Santa Croce u svojoj je strogoj ljepoti jedan od primjera velianstvene
renesansne arhitekture. Tu su krug i kvadrat dovedeni u sklad.
Zapravo je rije o zasebnoj graevini izvan svetita Santa Croce, a do
nje se moe doi samo kroz nadsvedeni prolaz.
Pazzi se molio u kapelici obitelji Pazzi, kleei na kamenu, a
visoko nad njim s Della Robbije promatrali su ga njemu slini likovi.
Osjeao je da su njegove molitve ograniene krugom apostola na
stropu i pomislio da su moda pobjcgle niz mrani prolaz iza njega i
odatle odletjele prema otvorenom nebu i Bogu.
Uloivi napor, zamislio je neke lijepe stvari koje e moi uiniti s
novcem to ga dobije u zamjenu za dr. Lectera. Vidio je sebe i svoju
enu kako pruaju novie sirotanima, a zatim nekakav medicinski
aparat to e ga darovati bolnici. Vidio je valove Galilee koji su ga
uvelike podsjeali na Chesapeake. Vidio je lijepo oblikovanu, ruiastu
aku svoje ene kako se stee oko njegova penisa da bi mu glavica jo
vie nabrekla.
Osvrnuo se oko sebe, nikoga nije vidio, i glasno rekao Bogu: -
Hvala ti, Oe, to si mi dopustio da s tvoje Zemlje uklonim to
udovite, udovite nad udovitima. Hvala ti u ime dua koje emo
spasiti patnje. - Nije jasno je li time mislio na partnerstvo izmeu sebe
i Boga, a moda jednostavno objanjenje niti ne postoji.
Onaj njegov dio koji mu nije bio prijatelj, rekao je Pazziju da su on
i dr. Lecter zajedno ubijali, da je Gnocco njihova rtva, budui da Pazzi
nije nita uinio kako bi ga spasio, a osjetio je olakanje kad mu je
smrt zatvorila usta.
Molitva prua barem malo utjehe, mislio je Pazzi odlazei iz
kapelice; dok je hodao mranim prolazom, obuzeo ga je neodreeni
osjeaj da nije sam.

Carlo je ekao ispod ispupenja Palae Piccolomini pa je uhvatio

korak s Pazzijem. Govorili su jako malo.
Zaobili su Palau Vecchio i provjerili jesu li stranja vrata za Ulicu
dei Leone zakljuana, a prozori zatvoreni kurama.
 Jedina otvorena vrata bila su na glavnom ulazu u palau.
- Ovdje emo izii, spustiti se stubama i poi iza ugla do Ulice Neri -
ree Pazzi.
- Moj brat i ja bit emo na trgu gdje se nalazi Loggia. Slijedit emo
vas iz daljine. Ostali su pred Muzejom Bardini.
- Vidio sam ih.
- I oni su tebe vidjeli - ree Carlo.
- Stvara li puka za izbacivanje vreice veliku buku?
- Ne ba, ne kao prava puka, ali ut e je, a on e se zaas sruiti.
- Carlo mu nije rekao da e Piero opaliti i izbaciti vreicu iz sjenki
ispred muzeja dok Pazzi i dr. Lecter budu jo uvijek na svjetlu. Carlo
nije elio da se Pazzi odmakne od doktora i upozori ga prije
ispaljivanja.
- Mora Masonu potvrditi da ga ima. To mora veeras uiniti -
ree Pazzi.
- Ne brini. Ova e gnjida veeras prcklinjati Masona preko telefona
- ree Carlo pogledavi ga ispod oka, nadajui se da e vidjeti kako je
Pazziju neugodno. - Najprije e moliti Masona da ga potedi, a kasnije
e moliti da smrt to prije doe.
 36.
POGLAVLJE

Spustila se no i posljednji su turisti izlazili iz Palae Vecchio. Dok

su se razilazili trgom, osjeajui sjenke srednjovjekovnog dvorca na
svojim leima, mnogi su se morali okrenuti i posljednji put, visoko
iznad sebe, pogledati nazubljene ograde na njezinim kulama.
Upalili su se reflektori, obasjali grube kamene blokove, izotrili
sjenke ispod grudobrana s krunitima. Lastavice su poletjele prema
svojim gnijezdima, pojavili su se prvi imii, a u lovu ih je vie
uznemiravao visoko frekventni zvuk restauratorskog alata negoli
svjetlost.
U palai e beskonani rad na ouvanju i odravanju potrajati jo
sat vremena, osim u Salonu ljiljana gdje je dr. Lecter razgovarao s
predradnikom ekipe za odravanje.
Predradnik se navikao na krtost i otre zahtjeve Povjerenstva
Belle Arti pa mu se doktor inio ljubaznim i izrazito velikodunim.
Njegovi su radnici ve za nekoliko minuta spremali svoju opremu,
micali s puta velike aparate za latenje podova i kompresore, slagali ih
uza zid, te namatali svoje konopce i elektrine kabele. Hitro su
namjestili sklopive stolice za sastanak Studiola - trebalo je samo
dvanaest stolica - i otvorili prozore kako bi uklonili miris boje, latila i
materijala za pozlaivanje.
Doktor je inzistirao na pravoj govornici pa su jednu, veliku poput
propovjedaonice, nali u nekadanjem uredu Niccole Machiavellija,
koji se nalazio tik do salona, i dovukli je na kolicima zajedno s
projektorom iz palae.
Maleni ekran to je dolazio uz projektor nije odgovarao dr.
Lecteru pa im je rekao neka ga odnesu. Umjesto toga je pokuao
projicirati slike na jedno od velikih viseih platna koje je titilo
obnovljeni zid. Nakon to ga je bolje privrstio i zagladio nabore,
zakljuio je da e mu platno sasvim dobro posluiti.
 Obiljeio je mjesta u nekoliko tekih tomova sloenih na govornici,
a zatim je stao kraj prozora, leima okrenut prostoriji, dok su lanovi
Studiola u pranjavim tamnim odijelima ulazili i zauzimali svoja
mjesta. Jasno se osjeao utljivi skepticizam povjesniara dok su
stolice iz polukruga premjetali u konfiguraciju sliniju razmjetaju
porote.
Gledajui kroz prozor, dr. Lecter je mogao vidjeti Duomo i Giottov
zvonik to se crnio prema zapadu, ali ne i omiljenu Danteovu
krstionicu ispod njih. Prema gore okrenuti reflektori nisu mu
doputali da vidi mrani trg gdje su ga ekale ubojice.
Dok su najugledniji svjetski poznavatelji srednjeg vijeka i
renesanse zauzimali svoja mjesta, dr. Lecter je u mislima slagao
predavanje to e im ga odrati. Za organizatore predavanja trebalo
mu je tek neto vie od tri minute. Tema je bila Danteov Pakao i Juda
Iskariot.

Upravo u skladu sa Studiolovom naklonou za predrenesansno

doba, dr. Lecter je zapoeo sa sluajem Piera della Vigne sa Sicilije
kojemu je njegova pohlepa osigurala mjesto u Danteovu Paklu. Prvih
pola sata doktor je fascinirao sluatelje srednjovjekovnim intrigama iz
stvarnog ivota koje su dovele do pada della Vigne.
- Della Vigna je bio osramoen i oslijepljen zbog svoje izdaje
vladareva povjerenja, a sve radi pohlepe - ree dr. Lecter
pribliavajui se glavnoj temi. - Danteov ga je hodoasnik naao u
sedmom krugu Pakla, rezerviranom za samoubojice. Jednako kao i
Juda Iskariot, umro je objesivi se.
- Juda, Pier della Vigna i Ahitofel, ambiciozni Absalomov savjetnik,
u Dantea su povezani krtou to ju je vidio u njima i time to su svi
umrli objesivi se.
- Pohlepa i vjeanje povezani su u drevnom i srednjovjekovnom
umu: sv. Jerome pie da Judino prezime, Iskariot, znai novac ili
cijena, dok otac Origen kae da Iskariot potjee od hebrejskog od
guenja, te da njegovo ime znai Juda Ugueni.
Dr. Lecter podigne pogled s govornice i preko naoala pogleda
prema vratima.
- Ah, Commendatore Pazzi, dobro doli. Budui da ste najblii
vratima, hoete li biti ljubazni i priguiti svjetla? Ovo c vas zanimati,
Commendatore, jer su dva Pazzija ve u Danteovu Pakla... - Profesori
Studiola suho su se smijuckali. - Ondje je Camicion de Pazzi, koji je
muki ubio roaka, a on oekuje dolazak drugog Pazzija - ali to niste
vi - to je Carlino koji e biti smjeten jo dublje u Paklu zbog izdaje i
varanja Bijelih Guelfa, stranke kojoj je i sam Dante pripadao.
Maleni je imi uletio kroz jedan od otvorenih prozora i kruio
prostorijom nad glavama profesora, est dogaaj u Toskani pa su ga
svi ignorirali.
Dr. Lecter nastavi svojim glasom predavaa. - Pohlepa i vjeanje,
dakle, povezani su od antikih vremena, a prizor se uvijek iznova
pojavljuje u umjetnosti. - Dr. Lecter pritisne prekida na svom dlanu i
projektor oivi bacajui sliku na veliko platno to je pokrivalo zid.
Dok je govorio, slike su brzo slijedile jedna za drugom.
- Ovdje je prvi poznati prikaz raspea, izrezbaren na kutiji od
bjelokosti u Galiji oko etiristote godine. Ukljuuje Judinu smrt
vjeanjem, lica okrenuta prema grani s koje visi. I ovdje je na kutijici
relikvijara iz Milana, etvrto stoljee, te na diptihu od bjelokosti iz
devetog stoljea, objeeni Juda .Jo uvijek gleda prema gore.
Maleni je imi, lovei kukce, leprao ispred platna.
- Na ovoj ploi s vratiju Katedrale Benevento vidimo Judu kako
visi, a utroba mu ispada iz tijela, kako ga je sv. Luka, lijenik, opisao u
Djelima Apostola. Ovdje visi okruen harpijama, a iznad njega na nebu
se nalazi Kainovo lice; a ovdje je prikazan na djelu vaega Giotta,
ponovno s utrobom koja visi.
- I konano, ovdje, u izdanju Pakla iz petnaestog stoljea, vidimo
tijelo Piera della Vigne kako visi sa stabla koje krvari. Neu
objanjavati oitu paralelu s Judom Iskariotom.
- No Danteu nisu trebale nacrtane ilustracije; genijalnost Dantea
Alighierija uinila je da Pier della Vigna, sada u Paklu, govori
napregnutim psikanjem i piskavim suglasnicima kao da jo uvijek visi.
Posluajte ga dok govori o povlaenju njegova vlastita mrtva tijela,
zajedno s drugim osuenicima, da bi ga objesili na bodljikavo stablo:

Surge in vermena e in pianta silvestra:

l'Arpie, pascendo poi de le sue foglie,
Fanno dolore, e al dolor fenestra.
 Inae blijedo lice dr. Lectera zarumeni se dok za Studiolo izvodi
grgljave, piskutave rijei Piera della Vigne u agoniji, a dok pritie
sklopku daljinskog upravljaa, slike della Vigne i Jude s viseom
utrobom izmjenjuju se na velikoj povrini objeenog platna.

Come laltre verrem per nostre spoglie,

ma non pero cbalcuna sen rivesta,
che non egiusto aver cio chom si toglie.

Qui le strascineremo, e per la mesta

selva saranno i nostri corpi appesi,
ciascuno al prun de lombra sua molesta.

- Tako se Dante zvukovima prisjea smrti Judine u smrti Piera

della Vigne za iste zloine pohlepe i izdaje.
- Ahitolel, Juda, va vlastiti Pier della Vigna. Pohlepa, vjeanjc,
samounitenje, a pohlepa se smatra samounitenjem jednako kao i
vjeanje. A to kae anonimni firentinski samoubojica u svojim
mukama na kraju pjevanja?

Io fei gibetto a me dele mie case.

- Gradei svoju kuu sagradio sam sebi vjeala.

- Moda biste u sljedeoj prilici eljeli raspravljati o Danteovu sinu
Pietru. Nevjerojatno, ah on je bio jedini meu onima koji su tada pisali
o trinaestom pjevanju, a koji povezuje Piera della Vignu i Judu.
Takoer mislim da bi bilo zanimljivo raspraviti o pitanju vakanja u
Danteovu djelu. Grof Ugolino koji vae stranji dio nadbiskupove
glave, Sotona sa svoja tri lica vae Judu, Bruta i Kasija, sve izdajice
poput Piera della Vigne.
- Zahvaljujem na vaoj ljubaznoj pozornosti.
Znanstvenici su mu oduevljeno zapljeskali na svoj mekani i
pranjavi nain, a dr. Lecter nije pojaao svjetla dok se s njima
pozdravljao, sa svakim ponaosob, drei knjige u rukama tako da se
ne mora rukovati. Dok su izlazili iz blago osvijetljenog Salona ljiljana,
inilo se da sa sobom odnose aroliju predavanja.
Dr. Lecter i Rinaldo Pazzi, sada sami u velianstvenoj odaji, mogli
su uti kako se znanstvenici, silazei stubitem meusobno prepiru o
pojedinim dijelovima predavanja.
- Biste li rekli da sam spasio svoje radno mjesto, Commendatore?
- Ja nisam znanstvenik, dr. Fell, ali svatko moe vidjeti da ste ih
impresionirali. Doktore, ako vam to odgovara, poao bih s vama kui i
uzeo stvari vaeg prethodnika.
- Rtj e je o dva puna kovega, Commendatore, a vi ve imate svoju
aktovku. Zar ih elite nositi?
- Pozvat u patrolna kola da dou po mene u Palau Capponi. -
Pazzi e inzistirati ako bude potrebno.
- Dobro - ree dr. Lecter. - Malo u se zadrati dok ovdje ne
pospremim.
Pazzi kimne i poe do prozora sa svojim mobitelom, ne skidajui
pogled s Lectera.
Pazzi je vidio da je doktor savreno miran. S katova ispod njih
dopirali su zvukovi elektrinih aparata.
Pazzi je utipkao broj, a kad se Carlo Deogracias javio, Pazzi ree: -
Laura, amore, uskoro se vraam kui.
Dr. Lecter uzme svoje knjige s govornice i spremi ih u torbu.
Okrene se prema projektoru iji je ventilator jo uvijek zujio, a
praina se kovitlala u snopu svjetlosti.
- Trebao sam im pokazati ovu sliku; ne znam kako mi je
promaknula. - Dr. Lecter projicirao je jo jedan crte, nagog mukarca
koji visi ispod grudobrana palae. - Ova e vas zanimati,
Commendatore Pazzi. Pogledat u mogu li je izotriti.
Dr. Lecter je prtljao oko aparata, a zatim je priao slici na zidu.
Crni obrisi njegova tijela na platnu bili su iste veliine kao i objeeni
mukarac.
- Moete li to razabrati? Ne mogu je vie uveati. Ovdje ga je
nadbiskup ugrizao. A ispod je napisano njegovo ime.
Pazzi se nije pribliio dr. Lecteru, ali kad je priao zidu, osjetio je
miris kemikalije i na trenutak pomislio da je rije o neemu to koriste
restauratori.
- Moete li razabrati slova? Pie Pazzi, a tu je i nepristojna
pjesmica. To je va predak, Francesco, dok visi niz Palau Vecchio,
ispod ovih prozora - ree dr. Lecter. Gledao je Pazzija u oi iznad
snopa svjetlosti izmeu njih.
- S tim u vezi, signore Pazzi, moram vam priznati: ozbiljno sam
razmiljao o tome hou li pojesti vau enu.
Dr. Lecter strgne veliko platno i njime pokrije Pazzija. Pazzi je
mlatarao po platnu pokuavajui otkriti glavu dok mu je srce tuklo u
prsima, a dr. Lecter se hitro naao iza njega, strahovitom ga je snagom
stegnuo oko vrata i pritisnuo eterom natopljenu spuvu preko platna
kojim je bilo pokriveno Pazzijevo lice.
Rinaldo Pazzi snano se otimao, nogu i ruku zapletenih u platno,
no ipak je uspio staviti aku na pitolj dok su zajedno padali na pod.
Pokuao je berettom naciljati iza sebe ispod platna to ga je guilo,
povukao je okida i pogodio sebe u bedro dok je padao u vrtoglavo
crnilo...
Pucanj iz malenog pitolja .380 ispod platna nije bio mnogo buniji
od lupanja i struganja na donjim katovima. Nitko se nije popeo
stubitem. Dr. Lecter zatvori golema vrata Salona ljiljana i zakrauna
ih...

Osjeaj munine i poriv na povraanje dok je Pazzi dolazio k

svijesti, okus etera u njegovu grlu i teina u prsima.
Otkrio je da se jo uvijek nalazi u Salonu ljiljana i shvatio da se ne
moe micati. Rinaldo Pazzi bio je velikim platnom i konopcem vezan u
uspravnom poloaju, ukoen poput starinske stojee ure, privren
za kolica na kojima su radnici dovezli govornicu. Na ustima je imao
ljepljivu traku. Zavoj je zaustavio krvarenje iz rane na njegovu bedru.
Dr. Lecter se naslonio na govornicu i promatrao ga. Prizor ga je
podsjetio na njega samoga, slino vezanoga kad bi ga premjetali u
zatvoru za umobolne zloince.
- Moete li me uti, signore Pazzi? Nekoliko puta duboko udahnite,
dok jo moete, i razbistrite glavu.
Dok je govorio, dr. Lecter je neto radio. Dovukao je u sobu veliki
stroj za latenje podova, a sad je radio s njegovim debelim
naranastim kabelom; vezivao je omu za vjeanje. Gumom pokriveni
kabel je kripao dok je namjetao tradicionalnih trinaest navoja.
Snanim je potezom dovrio omu za vjeanje i odloio je na
govornicu. Utinica je virila iz namotaja na kraju ome.
Pazzijev pitolj, plastine lisiine, sadraj njegovih depova i
aktovka nalazili su se na govornici.
 Dr. Lecter je prelistavao papire. Uzeo je policijski dosje u kojem se
nalazila njegova radna dozvola, permesso di soggiorno, fotografije i
negativi njegovog novog lica.
Tu su bile i note to ih je dr. Lecter posudio gospoi Pazzi. Podigao
je note i njima kuckao po zubima. Nosnice su mu se irile i duboko je
disao, primaknuvi svoje lice Pazzijevom. - Laura, ako je smijem tako
zvati, zacijelo uveer koristi izvrsnu kremu za ruke, signore. Hranjivu.
Najprije hladnu, a potom toplu - ree. - Miris naranina cvijeta. Laura,
lorange. Mmmmm. Nita nisam pojeo cijeli dan. Zapravo, jetra i
bubrezi bili bi dobri za veeru odmah sada - veeras - ali ostatak mesa
trebao bi visjeti tjedan dana u prozranim i svjeim uvjetima. Nisam
gledao prognozu vremena, a vi? Pretpostavljam da to znai ne.
- Ako mi kaete ono to elim znati, Commendatore, mogao bih
otii bez veere; signora Pazzi e ostati neozlijeena. Postavit u vam
pitanja pa emo vidjeti. Moete mi vjerovati, znate, iako
pretpostavljam da vam je teko u nekoga imati povjerenja,
poznavajui sebe.
- U kazalitu sam vidio da ste me prepoznali, Commendatore. Jeste
li se pomokrili od straha kad sam se sagnuo nad gospoinu ruku?
Budui da policija nije dola, postalo mi je jasno da ste me prodali.
Jeste li me prodali Masonu Vergeru? Dvaput trepnite za da.
- Hvala vam, tako sam i mislio. Jednom sam nazvao broj s njegova
svugdje prisutnoga postera, daleko odavde, zabave radi. ekaju li vani
njegovi ljudi? Hmm hmm. A jedan od njih zaudara poput pokvarene
kobasice od vepra? Shvaam. Jeste li nekome u Questuri rekli za
mene? Jeste li to samo jednom trepnuli? Tako sam i mislio. Sada, elim
da malo razmislite i kaete mi svoju pristupnu ifru za VICAP-ov
kompjutor u Quanticu.
Dr. Lecter otvori svoj noi. - Skinut u vam traku s usta pa mi
moete rei. - Dr. Lecter podigne no. - Ne pokuavajte vriskati.
Mislite li da se moete suzdrati od vriskanja?
Pazzi je promukao od etera. - Prisiem pred Bogom da ne znam
ifru. Ne mogu se svega sjetiti. Moemo poi do mog automobila,
imam papire...
Dr. Lector okrene Pazzija prema ekranu i pone izmjenjivati slike
objeenog Piera della Vigne i Jude kojemu je visjela utroba iz tijela.
- to mislite, Commendatore? Utroba unutra ili vani?
 - Silra je u mojoj biljenici.
Dr. Lecter je drao biljenicu pred Pazzijevim licem dok nije naao
biljeku, zapisanu meu telefonskim brojevima.
- Moete se ukljuiti iz daljine, kao gost?
- Da - zakrijeti Pazzi.
- Hvala vam, Commendatore. - Dr. Lecter nagne kolica i gurne
Pazzija prema velikim prozorima.
- Sluajte me! Imam novca, ovjee! Trebat e vam novac da biste
pobjegli. Mason Verger nikad nee odustati. Nikad nee odustati. Ne
moete poi kui po novac, motre na vau kuu.
Dr. Lecter je namjestio dvije daske iz skele kao rampu preko
niskog prozorskog okvira i odgurao Pazzija na balkon.
Povjetarac se kladio na vlanu Pazzijevu licu. Sad je brzo govorio:
- Nikad neete ivi otii iz ove zgrade. Ja imam novca. Imam sto
ezdeset milijuna lira u gotovini, sto tisua amerikih dolara! Pustite
me da telefoniram svojoj eni. Rei u joj da uzme novac i stavi ga u
moj automobil, a automobil neka ostavi tono ispred palae.
Dr. Lecter je uzeo omu s govornice i donio je van, a za sobom je
vukao naranasti kabel. Drugi je kraj vrsto vezao oko tekog stroja
za latenje podova.
Pazzi je jo uvijek govorio. - Nazvat e me na mobitel kad bude
vani, a zatim e vama ostaviti automobil. Imam policijsku propusnicu
pa moe doi preko trga tono do ulaza. Uinit e kako joj kaem.
Automobil se dimi, ovjee, moete pogledati dolje i vidjeti da je
upaljen, s kljuevima unutra.
Dr. Lecter je nagnuo Pazzija prema naprijed preko ograde
balkona. Ograda mu je dopirala do bedara.
Pazzi je mogao gledati dolje na trg i kroz svjetlost reflektora
razabrati mjesto na kojem su spalili Savonarolu, gdje se zarekao da e
dr. Lectera prodati Masonu Vergeru. Podigao je pogled prema niskim
oblacima, obojenima svjetlou reflektora, i svim se srcem nadao da
Bog moe vidjeti.
Dolje je uasan pravac, a on nije mogao prestati zuriti onamo,
prema smrti, nadajui se, protivno razumu, da snopovi svjetlosti daju
zraku nekakvu gustou, da e ga nekako zaustaviti, da bi mogao
poivati na svjetlosnim snopovima.
Naranasti gumeni omota iane ome hladan oko njegova vrata.
Dr. Lecter vrlo blizu njega.
- Arrivederci, Commendatore.
Bljesak noa du prednjeg dijela Pazzijeva tijela, jo jedan zamah
presjekao je njegove spone s kolicima i on se naginjao, prevrnuo se
preko ograde i povukao za sobom naranasti kabel. Zemlja mu se
naglo pribliavala, usta su se otvorila za vrisak, a u salonu je stroj za
latenje jurnuo preko sobe i tresnuo zaustavivi se uz ogradu. Pazzi se
trgnuo podignute glave, vrat mu se slomio, a utroba ispala iz tijela.
Pazzi i njegova utroba ljuljaju se i vrte ispred grubog zida
reflektorima osvijetljene palae, trzaju se u posthumnim grevima, ali
se ne gui, mrtav je, njegova sjena, golema na osvijetljenom zidu, ljulja
se, a njegova se utroba njie ispod njega u kraem, brem luku,
njegova mukost stri iz hlaa u samrtnoj erckciji.
Carlo izjuri iz vee, Matteo uz njega, preko trga prema ulazu u
palau, gurajui ustranu turiste od kojih su dvojica uperila
videokamere prema palai.
- To je trik - ree netko na engleskom dok su onuda trali.
- Matteo, pokrivaj stranja vrata. Ako izie, jednostavno ga ubij i
sasijeci - ree Carlo u trku izvlaei svoj mobitel. U palau, stubama na
prvi kat, a zatim na drugi.
Velika vrata salona bila su odkrinuta. Unutra je Carlo uperio cijev
pitolja prema projiciranom liku na zidu, zatim je potrao na balkon, a
tada u nekoliko sekunda pretraio Machiavellijev ured.
Preko mobitela je uspostavio vezu s Pierom i Tommasom koji su
ekali u kombiju ispred muzeja. - Poite do njegove kue, pokrivajte
je s prednje i stranje strane. Samo ga ubijte i odreite dogovorene
dijelove.
Carlo je ponovno utipkao broj. - Matteo?
Matteov se telefon oglasio u depu na njegovim prsima dok je
stajao, teko diui, ispred zakljuanih stranjih vrata palae.
Pogledom je pretraio krov i mrane prozore, provjerio vrata, a cijelo
je vrijeme ruku drao ispod jakne, na pitolju za pojasom.
Otvorio je telefon. - Prontol
- to vidi?
- Vrata su zakljuana.
- Krov?
Matteo ponovno pogleda gore, ali ne na vrijeme da bi vidio kako
se iznad njega otvaraju kure.
Carlo je iz slualice zauo utanje i krik. Smjesta je potrao niza
stube, pao na odmoritu, podigao se i nastavio trati, projurivi kraj
uvara na ulazu u palau, koji je sada stajao vani, kraj kipova s obje
strane ulaza, oko ugla i prema stranjoj strani palae, usput
prestraivi nekoliko parova. Mrano je ovdje otraga dok mahnito
tri, a mobitel u njegovoj ruci skii poput malenog stvorenja. Neka je
figura pretrala ulicu ispred njega, pokrivena bijelim, slijepo je
istrala na put motorinu i motocikl ju je oborio, ponovno se digla i
tresnula u izlog prodavaonice na drugoj strani uske ulice ispred
palae, okrenula se i naslijepo potrala, prikaza u bijelom, vritei. -
Carlo! Carlo! - Velike mrlje irile su se na poderanom platnu to ga je
pokrivalo, i Carlo je uhvatio brata u naruje, presjekao plastinu traku
lisiina kojima je platno bilo privreno oko njegove glave, platnenu
krvavu masku. Razotkrio je Mattea i vidio da je sav isjeen, po licu,
preko trbuha, tako duboko preko prsa da je rana usisavala zrak. Carlo
ga je ostavio tek toliko da otri do ugla i pogleda na obje strane, a
zatim se vratio k bratu.
Sirene su se pribliavale, bljeskava svjetla ispunjavala su Trg
Signoria, a dr. Hannibal Lecter se dugim koracima zaputio prema
gelateriji na oblinjem Trgu de Giudici. Motori i motorini bili su
naslagani uz rub plonika.
Priao je mladiu u konatoj odjei koji je palio motor velikog
ducatija.
- Mladi ovjee, oajan sam - ree uz skrueni smijeak. - Ako ne
stignem do Trga Bellosguardo za deset minuta, ena e me ubiti - ree
i mladiu pokae novanicu od pedeset tisua lira. - Ovoliko mi vrijedi
ivot.
- Samo to elite? Vonju? - upita mladi.
Dr. Lecter mu pokae otvorene dlanove - Vonju.
Brzi je motor vijugao kroz promet na Lungarnu, a dr. Lecter se
zgrbio iza mladog vozaa. Na glavi je imao rezervnu kacigu koja je
mirisala po laku za kosu i parfemu. Voza je znao kamo ide jer je
Ulicom de' Serragli jurio prema Trgu Tasso, a zatim Ulicom Villani do
uskog prolaza kraj Crkve San Francesco di Paola to vodi do zavojite
ceste za Bellosguardo, otmjene stambene etvrti na breuljku s
pogledom na Firencu s june strane. Zvuk velikogducatijeva motora
odjekivao je izmeu zidova uz cestu poput platna to se para, a to se
svialo dr. Lecteru dok se naginjao u zavojima i nastojao izdrati miris
laka za kosu i jeftinog parfema u kacigi. Mladi ga je iskrcao blizu
ulaza na Trg Bellosguardo, nedaleko kue gro I a Montauta u kojoj je
neko ivio Nathaniel Hawthorne. Voza je tutnuo zaradu u dep na
prsima konate jakne, a stranje svjetlo motora brzo je nestalo niz
zavojitu cestu.
Ushien vonjom, dr. Lecter je preao jo etrdesetak metara do
crnog jaguara, uzeo kljueve ispod branika i upalio motor. Na dlanu
lijeve ruke imao je laganu oderotinu jer mu se rukavica pomaknula
kad je bacao platno na Mattea i skoio na njega s prvoga kata palae.
Stavio je na ranu malo talijanske antibakterijske masti Cicatrine i
odmah je osjetio olakanje.
Dr. Lecter je pregledao svoje kasete dok se motor zagrijavao.
Odluio se za Scarlattija.
 37.
POGLAVLJE

Turbo zrakoplov hitne pomoi uzdigao se nad crvene krovove i

okrenuo na jugozapad prema Sardiniji, a Kosi toranj u Pii provirio je
iznad krila u strmom okretu kakav pilot ne bi napravio da je nosio
ivog pacijenta.
Na nosilima namijenjenima dr. Hannibalu Lecteru sad je lealo
hladno tijelo Mattea Deograciasa. Stariji brat Carlo sjedio je kraj tijela,
a odjea mu je postala kruta od osuene krvi.
Carlo Deogracias natjerao je bolniara da stavi slualice na ui i
pojaa zvuk glazbe dok je on mobitelom razgovarao s Las Vegasom,
odakle je njegov ifrirani poziv prebaen na obalu Marylanda...

Za Masona Vergera no i dan su uglavnom jednaki. U tom je

trenutku sluajno spavao. ak su i svjetla u akvariju bila ugaena.
Masonova je glava bda okrenuta na jastuku, a njegovo jedino oko
uvijek otvoreno, poput oiju velike jegulje koja je takoer spavala.
Jedini zvukovi bili su ritmiko siktanje i uzdasi respiratora te tiho
uborenje aparata za zrak u akvariju.
Povrh tih stalnih zvukova zauo se jo jedan, tih i uporan. Zvuk
Masonova najprivatnijeg telefona. Njegova je blijeda aka na prstima
krenula prema telefonu, poput raka. Razglas mu se nalazio ispod
jastuka, a mikrofon blizu njegova unitena lica.
Mason je najprije uo zrakoplov u pozadini, a tada sentimentalni
napjev Gli Innamorati.
- Ovdje sam. Reci mi.
- To je prokleti casino - ree Carlo.
- Priaj.
- Moj brat Matteo je mrtav. Sada drim ruku na njemu. Pazzi je
takoer mrtav. Dr. Fell ih je ubio i pobjegao.
Mason nije odmah odgovorio.
 - Dugujete dvjesto tisua dolara za Mattea - ree Carlo. - Za
njegovu obitelj. - Ugovori s ljudima sa Sardinije uvijek su zahtijevah
naknadu u sluaju smrti.
- To mi je jasno.
- Bit e sranja radi Pazzija.
- Bolje je razglasiti da je Pazzi bio prljav - ree Mason. - Bolje e to
prihvatiti ako je prljav. Je li bio prljav?
- Osim u ovom sluaju, ne znam. to ako preko Pazzija stignu do
vas?
- To ja mogu srediti.
- Moram se pobrinuti za sebe - ree Carlo. - Ovo je previe. Glavni
inspektor Questure je mrtav; iz toga se ne mogu izvui mitom.
- Ti nisi nita uinio, zar ne?
- Nita nismo uinili, ali ako Questura povee moje ime s time,
Madonna! Motrit e na mene sve dok ne umrem. Nitko nee raditi za
mene, neu moi obavljati ni najjednostavnije zadatke na ulici. to je s
Orestom? Zna li on koga je trebao snimati?
- Mislim da nije.
- Questura e do sutra ili prekosutra identificirati dr. Fella. Oreste
e shvatiti o kome je rije kad vidi vijesti, samo po vremenskom
podudaranju.
- Oreste je dobro plaen. On je za nas bezopasan.
- Moda za vas, ali Oresta idueg mjeseca u Rimu oekuje suenje
za sluaj pornografije. Sad ima ime trgovati. Ako to ve ne znate,
trebali biste nekoga pozvati na odgovornost. Morate li angairati
Oresta?
- Razgovarat u s njim - oprezno e Mason, a bogati tonovi radio
najavljivaa dopirali su s njegova iskasapljena lica. - Carlo, jesi li jo
uvijek u igri? Sada eli nai dr. Fella, zar ne? Mora ga nai radi
Mattea.
- Da, ali na va troak.
- Onda neka farma bude u pripravnosti. Nabavi potvrde o
cijepljenju svinja protiv svinjske gripe i kolere. Nabavi sanduke za
transport. Ima li dobru putovnicu?
- Da.
- Mislim doista dobru, Carlo, a ne neko krivotvoreno sranje.
- Imam dobru putovnicu.
 - Javit u ti se.
Po zavretku razgovora, Carlo je nehotice pritisnuo tipku za
automatsko biranje broja na svome mobitelu. Matteu je telefon glasno
zazvonio u njegovoj mrtvoj aci, jo uvijek vrsto stegnut u samrtnom
gru. Carlo je na trenutak pomislio da e njegov brat prinijeti slualicu
uhu. Shvativi da se Matteo ne moe javiti, Carlo je pritisnuo tipku za
prekid veze. Lice mu se zgrilo od bola, a bolniar ga nije mogao
gledati.
 38.
POGLAVLJE

avolji oklop s kacigom koja ima rogove prekrasan je talijanski

oklop iz petnaestog stoljea koji od 1501. godine visi visoko na zidu
seoske crkve u Santa Reparati, juno od Firence. Osim skladnih
rogova, oblikovanih po uzoru na divokozu, iljaste manete rukavica
nalaze se ondje gdje bi trebale biti cipele, na krajevima titnika za
potkoljenice, te predstavljaju Sotonine papke.
Prema lokalnoj legendi, mladi koji je nosio oklop uzalud je
spomenuo ime Djevice Marije dok je prolazio kraj crkve, a kasnije je
shvatio da ne moe skinuti oklop sve dok nije Djevicu molio za
oprotenje. Oklop je darovao crkvi kao znak zahvalnosti. Oklop
djeluje impresivno, a nosi znakove od rapnela kad je 1942. u crkvi
eksplodirala granata.
Gornji dijelovi oklopa pokriveni su tankim slojem praine dok
promatra maleno svetite u kojem upravo zavrava misa. Tamjan se
die i prolazi kroz prazan vizir.
Samo je troje ljudi na misi, dvije starije ene, obje odjevene u crno,
i dr. Hannibal Lecter. Svi troje se prieuju, iako dr. Lecter nekako
nevoljko primie usne kaleu.
Sveenik ih blagoslivlja i povlai se. ene odlaze. Dr. Lecter
nastavlja molitvu sve dok ne ostane sam u svetitu.
S galerije gdje se nalaze orgulje, dr. Lecter moe posegnuti preko
ograde i, naginjui se izmeu rogova, podie pranjavi vizir na kacigi
avoljeg oklopa. Unutra se nalazi udica zakaena za ogrlicu, a na njoj
visi konopac i paket na mjestu gtlje bi trebalo biti srce. Dr. Lecter
oprezno izvlai paket.
U paketu: putovnice najbolje brazilske izrade, osobne iskaznice,
gotovina, bankovne knjiice, kljuevi. Sve to stavlja pod ruku ispod
kaputa.
 Dr. Lecter se rijetko kada preputa aljenju, ali bilo mu je ao to
odlazi iz Italije. U Palai Capponi ima stvari koje bi rado pronaao i
proitao. Volio bi svirati glasovir i moda skladati; moda bi kuhao za
udovicu Pazzi, nakon to je mine alost i bol.
 39.
POGLAVLJE

Dok je krv jo uvijek kapala iz objeenog tijela Rinalda Pazzija da

bi se prila i dimila na vrelim reflektorima ispod Palae Vecchio,
policija je pozvala vatrogasce da ga skinu.
Pompieri su upotrijebili produetak svoga kamiona s ljestvama.
Uvijek praktini, i sigurni da je objeeni ovjek mrtav, nisu urili pri
skidanju Pazzija. To je bio delikatan proces u kojem su morali vratiti
viseu utrobu u tijelo i cijelu masu omotati mreom, a tek su tada
mogli privrstiti konopac i spustiti ga na zemlju.
Kad je tijelo stiglo do ispruenih ruku onih na zemlji, La Nazione je
snimio izvrsnu fotografiju koja je mnoge itatelje podsjeala na slike
to su prikazivale skidanje s kria.
Policija je ostavila omu na mjestu dok se s nje ne uzmu otisci
prstiju, a potom su presjekli vrsti elektrini kabel u sredini ome
kako bi se sauvao vor.
Mnogi su Firentinci vrsto vjerovali da je smrt spektakularno
samoubojstvo, zakljuivi da je Rinaldo Pazzi vezao vlastite ruke na
nain zatvorskog samoubojstva, ignorirajui injenicu da su mu i noge
bile vezane. Tijekom prvog sata lokalni je radio izvijestio o tome da je
Pazzi noem poinio harakiri, a potom se jo i objesio.
Policija je odmah znala da nije tako - prerezani konopci na
balkonu i kolicima, nestanak Pazzijeva pitolja, oevici koji su priali
o Carlu kako tri u palau i o okrvavljenoj pokrivenoj osobi koja je
naslijepo trala iza Palae Vecchio - sve im je to govorilo da je Pazzi
umoren.
Tada je talijanska javnost zakljuila da je Il Mostro ubio Pazzija.
Qucstura je poela sa Girolamom Toccom, ve jednom osuenim
pod optubom da je on Il Mostro. Uhitili su ga kod kue i odvezli, a
njegova je ena na cesti jo jednom urlala za njima. Njegov je alibi bio
vrst. U to vrijeme pio je Ramazzotti u kafiu, pred oima jednog
sveenika. Toccu su pustdi u Firenci pa se u San Casciano morao
vratiti autobusom, sam plativi putnu kartu.
Osoblje u Palai Vecchio ispitano je tijekom prvih sati, a ispitivanje
se proirilo na sve lanove Studiola.
Policija nije mogla pronai dr. Fella. U subotu do podneva sve se
vie pozornosti usmjerilo na njega. U Questuri su se sjetili da je Pazzi
dobio zadatak istraiti nestanak prethodnika dr. Fella.
Policijski je slubenik rekao da je Pazzi u posljednje vrijeme
pregledao jedanpermesso di soggiorno. Fellov dosje, ukljuujui
njegove fotografije, priloene negative i otiske prstiju, izdan je pod
lanim imenom, a inilo se da je potpisano Pazzijevim rukopisom.
Italija jo nije kompjutorizirala dokumente na dravnoj razini pa su se
radne dozvole jo uvijek drale na lokalnoj razini.
Dokumenti o imigraciji otkrili su Fellov broj putovnice, a to je
ukazalo na Brazil.
Meutim, policija jo uvijek nije otkrila pravi identitet dr. Fella.
Uzeli su otiske prstiju s namotaja ome za vjeanje, s govornice, s
kolica i iz kuhinje Palae Capponi. Imali su na raspolaganju mnogo
umjetnika pa je za nekoliko minuta napravljen crte dr. Fella.
Do nedjelje ujutro, po talijanskom vremenu, strunjak za otiske
prstiju iz Firence, toku po toku, utvrdio je da se isti otisci prstiju
nalaze na govornici, omi i na stvarima u dr. Fellovoj kuhinji u Palai
Capponi.
Nisu ih usporedili s otiskom palca Hannibala Lectera kojeg su imali
na posteru u upravnoj zgradi Questure.
Otiske prstiju s mjesta zloina poslali su u nedjelju uveer u
Interpol, a redovitim su putem stigli u FBI u Washingtonu, D.C.,
zajedno sa sedam tisua drugih kompleta otisaka s mjesta zloina
diljem svijeta. Podvrgnuti automatiziranom sustavu klasifikacije
otisaka prstiju, otisci iz Firence tako su snano odjeknuli da se zvuni
alarm oglasio u uredu pomonika direktora Odjela za identifikaciju.
Policajac koji je deurao te noi gledao je kako se iz printera
pojavljuje lice i prsti Plannibala Lectera, a tada je kui nazvao
pomonika direktora, a on je najprije nazvao direktora i potom
Krendlera u Pravosuu.
Masonov je telefon zazvonio u 1.30 ujutro. Glumio je iznenaenje i
zainteresiranost.
 Telefon Jacka Crawforda zazvonio je u 1.35. Nekoliko je puta
zagunao i okrenuo se prema praznoj, opsjednutoj strani svoga
branoga kreveta gdje je neko leala njegova pokojna ena Bella.
Ondje je bilo hladnije pa mu se inilo da bolje razmilja.
Clarice Starling posljednja je saznala da je dr. Lecter ponovno
ubio. Nakon to je spustila slualicu, neko je vrijeme nepomino leala
u mraku, a oi su je pekle iz nekog njoj nerazumljivog razloga, ali nije
plakala. Gledajui s jastuka prema stropu, vidjela je njegovo lice kako
leluja u tmini. To je, naravno, bilo staro lice clr. Lectera.
 40.
POGLAVLJE

Pilot zrakoplova hitne pomoi nije htio po mraku sletjeti na

kratku, nekontroliranu pistu u Arbataxu. Sletjeli su u Cagliariju, uzeli
gorivo i ekali zoru, a tada su uzletjeli u spektakularno svanue koje
je Matteovu mrtvu licu davalo laan ruiast sjaj.
Kamion s lijesom ekao je na pisti Arbataxa. Pilot se prepirao oko
novca, a Tommaso se umijeao prije nego ga je Carlo udario.
Tri sata u planinama i stigli su kui.
Carlo je sam poao do grubog taglja od balvana to ga je izgradio
s Matteom. Ondje je sve bilo spremno, kamere na svojim mjestima za
snimanje Lecterove smrti. Carlo je stajao ispod djela Matteovih ruku i
promatrao se u velikom rokoko zrcalu iznad obora za ivotinje.
Osvrnuo se po balvanima to su ih zajedno ispilili, pomislio na
Matteove velike, etvrtaste ake na pili, i tada je kriknuo, krik srca
ispunjenog bolom dovoljno glasan da odjekne meu stablima. Njuke
s kljovama pojavile su se iz grmlja planinskog panjaka.
Piero i Tommaso, i sami braa, ostavili su ga na miru.
Ptice su pjevale na planinskom panjaku.
Oreste Pini iziao je iz kue jednom rukom zakopavajui lic na
hlaama, a drugom maui mobitelom. - Dakle, Lecter vam je umakao.
teta.
inilo se da ga Carlo ne uje.
- Sluaj, nije sve izgubljeno. Ovo jo uvijek moe uspjeti - ree
Oreste Pini. - Mason je na telefonu. Zadovoljit e se simuladom. Neim
to moe pokazati Lecteru kad ga uhvati. Budui da je sve spremno, a
imamo tijelo. Mason kae da je to samo neki nitkov kojeg si unajmio.
Mason kae da bismo samo mogli, ovaj, trzati tijelom naokolo ispod
ograde kada dou svinje i pustiti snimljene zvukove. Evo, razgovaraj s
Masonom.
Carlo se okrenuo i pogledao Oresta kao da je stigao s mjeseca. Na
koncu je uzeo telefon. Dok je razgovarao s Masonom, lice mu se
razvedrilo te se inilo da ga je preplavila odreena smirenost.
Carlo je zatvorio mobitel. - Spremi se - ree.
Carlo je razgovarao s Pierom i Tommasom, pa su uz snimateljevu
pomo donijeli lijes do taglja.
- Ne elimo da to bude blizu jer e upasti u kadar - ree Oreste. -
Snimit emo ivotinje kako se motaju naokolo i krenuti odatle.
Opazivi aktivnost u taglju, prve su svinje izile iz skrovita.
- Ginamo! - vikne Oreste.
Stigle su u trku, divlje svinje, smee i srebrne, visoke do visine
ovjekovih bokova, dubokih prsiju, dugakih ekinja, kreui se
brzinom vuka na svojim malenim papcima, inteligentnih siunih oiju
na svojim paklenim licima, masivnih vratnih miia ispod izboenih
ekinja na leima, sposobne podii ovjeka svojim velikim kljovama.
- Pronti! - vikne snimatelj.
ivotinje nisu jele tri elana, a sad su poele stizati i ostale, jedna za
drugom, ne obraajui pozornost na ljude kraj ograde.
- Motore! - vikne Oreste.
- Partito! - dovikne snimatelj.
Svinje su se zaustavile desetak metara ispred taglja i eprkale po
tlu, mnotvo papaka i kljova, skotna krmaa u sredini. Kretale su se
naprijed i natrag, poput vojnika u prvim borbenim redovima, a Oreste
ih je akama uokvirio.
- Azione! - vikne ljudima sa Sardinije, a Carlo mu je priao s leda,
posjekao ga noem od stranjice prema gore. Oreste je vrisnuo, Carlo
ga je zgrabio oko bokova i bacio ga naglavce u obor, a svinje su
krenule u napad. Oreste je pokuao ustati i uspio se podii na jedno
koljeno, a krmaa ga je tresnula u rebra pa se opruio po tlu. I bacile
su se na njega, reei i cvilei, a dva su vepra zagrizla njegovo lice,
strgnula mu eljust i raskolila je. Oreste je ipak gotovo uspio stati na
noge, a tada se ponovno naao na leima, izloena i otvorena trbuha,
dok su mu ruke i noge mlatarale oko snanih ivotinjskih lea. Vritao
je iako vie nije imao eljusti, ali vie nije mogao oblikovati rijei.
Carlo je uo pucanj i okrenuo se. Snimatelj je ostavio svoju
ukljuenu kameru i pokuao pobjei, ali nije bio dovoljno brz da
pobjegne Pierovoj samarici.
Svinje su se donekle umirile odvlaei stvari svaka na svoju stranu.
- Azione, moja guzica - ree Carlo i pljune na tlo.
 III

U NOVI SVIJET
 41.
POGLAVLJE

Oprezna tiina okruivala je Masona Vergera. Osoblje se prema

njemu odnosilo kao da je izgubio dijete. Kad su ga pitali kako se
osjea, rekao je: - Osjeam se kao da sam upravo platio mnogo novca
za mrtvoga digia.
Nakon to je nekoliko sati spavao, Mason je elio da se djeca
dovedu u igraonicu ispred njegove odaje, a zatim da porazgovara s
jednim ili dvoje koji imaju najvie problema, ali nisu mu mogli odmah
nai djecu s problemima, a nije bilo ni vremena da njegov opskrbljiva
u baltimorskim sirotinjskim etvrtima izmui neko dijete.
Budui da to nije uspjelo, traio je da njegov bolniar sakati
ukrasne arane i baca ih jegulji sve dok jegulja vie nije mogla jesti pa
se povukla u svoj kamen, a voda se zamaglila ruiasto i sivo i ispunila
bljetavim zlaanim ostacima.
Pokuao je maltretirati svoju sestru Margot, ali se ona povukla u
teretanu i satima je ignorirala njegove pozive preko pagera. Ona je
bila jedina osoba na Muskrat farmi koja se usudila ignorirati Masona.
Kratka, preureena snimka turistove videovrpce na kojoj se
vidjela smrt Rinalda Pazzija bila je na televizijskim vijestima u subotu
uveer, prije nego su dr. Lectera identificirali kao njegovog ubojicu.
Mutni dijelovi slike potedjeli su gledatelje anatomskih detalja.
Masonova je tajnica odmah putem telefona zatraila
nepromijenjenu snimku. Stigla je etiri sata kasnije helikopterom.
Vitleovrpca je sadravala jednu neobinost.
Dva su turista videokamerom snimala Palau Vecchio u trenutku
smrti Rinalda Pazzija, a jedan se prestraio pa se kamera okrenula u
trenutku pada. Drugi je turist bio vicarac pa je tijekom cijele epizode
ostao miran, ak je kamerom slijedio konopac prema balkonu.
Snimatelj amater, slubenik po imenu Viggert, bojao se da e mu
policija zaplijeniti videovrpcu pa e je talijanska televizija RAI dobiti
besplatno. Odmah je nazvao svog odvjetnika u Lausanni, pobrinuo se
za autorska prava na snimku i nakon licitacije prodao ih vijestima ABC
televizije. Prva sjevernoamerika prava za objavljivanje dobio je New
York Post, a poslije njih National Tattler.
Snimka je trenutno zauzela mjesto meu klasinim spektaklima
uasa - Zapruder, ubojstvo Lee Harveyja Oswalda i samoubojstvo
Edgara Bolgera - no Viggert e gorko zaaliti da je tako brzo prodao,
prije no to su dr. Lectera optuili za zloin.
Ova kopija Viggertove videovrpce bila je potpuna. Vidimo
vicarsku obitelj Viggert kako posluno obilazi kip Davida u
Accademiji nekoliko sati prije dogaaja u Palai Vecchio.
Mason je svojim jedinim okom gledao videosnimku, ali ga skupi
komad mesa to se trza na kraju elektrinoga kabela nije naroito
zanimao. Malena lekcija iz povijesti to su je La Nazione i Corriere
della Sera objavili o dvojici Pazzija objeenih s istog prozora u
vremenskom razmaku od petsto godina, takoer ga nije zanimala.
Ono to ga je zanimalo, ono to je stalno iznova ponavljao, bila je
snimka balkona na kojem je stajala vitka figura maglovitih obrisa na
priguenoj svjetlosti iznutra, i mahala. Mahala je Masonu. Dr. Lecter je
mahao Masonu onako kako bismo mahali nekom djetetu.
- Pa-pa - odgovori Mason iz tmine. - Pa-pa - duboki glas tresao se
od srdbe.
 42.
POGLAVLJE

Identificiranje dr. Hannibala Lectera kao ubojice Rinalda Pazzija

osiguralo je Clarice Starling ozbiljan posao, hvala Bogu. Ona je postala
veza na niskoj razini izmeu FBI-a i talijanske policije. Godilo joj je
uloiti napor u jedan zadatak.
Claricin se svijet promijenio nakon pucnjave prilikom racije. Ona i
drugi preivjeli u sukobu ispred ribarnice Feliciana nalazili su se u
nekakvom administrativnom istilitu dok se ekalo da Ministarstvo
pravosua preda izvjetaj Sudbenom povjerenstvu.
Nakon pronalaska Lecterove rendgenske snimke, Clarice je
vrijeme provodila kao visokokvalificirana zamjena, na Nacionalnoj
policijskoj akademiji Quantico, zmajenjujui predavae koji su bili na
bolovanju ili na odmoru.
Tijekom jeseni i zime Washington je bio opsjednut skandalom u
Bijeloj kui. Zapjenjeni su reformatori upotrijebili vise sline od
alosnog malenog grijeha, a predsjednik Sjedinjenih Drava javno je
progutao obilje gadosti u pokuajima da izbjegne impeachment.
U tom je cirkusu maleni problem masakra ispred ribarnice
Feliciana gurnut ustranu.
Svakim je danom u Claricinoj dui sve vie bujala tjeskobna
spoznaja: savezna sluba za nju vie nikad nee biti ista. Obiljeena je.
Njezini su kolege na licima imali oprezan izraz kad bi s njom imali
posla, kao da boluje od zarazne bolesti. Clarice je bila dovoljno mlada
da je takvo ponaanje iznenadi i razoara.
Dobro je imati posla - Talijani su neprestano traili informacije o
Hannibalu Lecteru, a zahtjevi su se slijevali u Bihevioristiki odjel,
obino u duplikatima - jednu je kopiju slalo Ministarstvo vanjskih
poslova. Clarice je rado odgovarala, punei faks-linije i e-mailom
aljui Lecterove dosjee. Iznenadila se u kojoj se mjeri ratrkao
periferni materijal tijekom sedam godina od doktorova bijega.
 Njezin maleni ured u podrumu Bihevioristikog odjela bio je
pretrpan papirima, faksovima iz Italije, kopijama talijanskih novina.
to bi mogla poslati Talijanima da im pomogne? Najvie ih je
zanimao jedini kompjutorski upit iz Questure u vezi VICAP-ovog
dosjea o Lecteru u Quanticu, nekoliko dana prije Pazzijeve smrti.
Talijanski je tisak time obnovio Pazzijev ugled, tvrdei da je potajice
radio na tome da uhiti dr. Lectera i vrati izgubljenu ast.
S druge strane, Clarice se pitala koji bi joj podaci o zloinu nad
Pazzijem ovdje mogli pomoi, u sluaju da se doktor vrati u Sjedinjene
Drave?
Jack Crawford nije esto boravio u uredu da bi je mogao
savjetovati. Uglavnom je bio na sudu, a budui da se pribliavala
njegova mirovina, esto su ga pozivali radi otvorenih sluajeva. Sve je
ee uzimao bolovanje, a kad je bio u uredu, djelovao je sve odsutniji
duhom.
Pomisao da nee moi dobiti njegov savjet, izazivala je u Clarici
nalete panike.
Tijekom godina provedenih u FBI-u Clarice, je mnogo toga vidjela.
Znala je da e u Kongresu doi do velike guve ako dr. Lecter ponovno
ubije u Sjedinjenim Dravama, nastat e nadmudrivanje u Pravosuu,
a lov na ovjeka ponovno e se zahuktati. Carina i pogranina policija
prve e stradati jer su ga pustile da ue u zemlju.
Lokalne vlasti u podruju zloina zahtijevat e sve u vezi Lectera, a
napori FBI-a usredotoit e se na odreeni terenski ured. Zatim, kad
to doktor ponovno uini negdje drugdje, sve e se preseliti.
Ako ga uhvate, organi vlasti e se poput vukova boriti za zasluge.
Claricin je zadatak bio pripremiti se za mogunost njegova
dolaska, bez obzira hoe li ili nee doi, i zaboraviti na sve mune
spoznaje o tome to e se dogoditi s istragom.
Postavila je sebi jednostavno pitanje koje bi neobino zvuilo
karijeristima unutar slube: Kako bi mogla uiniti tono ono na to je
prisegnula? Kako bi mogla zatititi graane i uhvatiti ga ako doe?
Dr. Lecter oito ima dobre dokumente i novac. Izvrstan je u
skrivanju. Uzmimo elegantnu jednostavnost njegova prvog skrovita
nakon bijega iz Memphisa - uzeo je sobu u hotelu s etiri zvjezdice u
susjedstvu izvrsne klinike za plastinu kirurgiju u St. Louisu. Polovica
je gostiju imala zavoje na licima. Stavio je zavoje na vlastito lice i ivio
na visokoj nozi s novcem jednog pokojnika.
Medu stotinama papiria imala je i njegove raune iz St, Louisa.
Astronomske. Boca Batard-Montracheta sto dvadeset pet dolara.
Kako mu je morala prijati nakon svih tih godina zatvorske brane.
Zatraila je kopije svega iz Firence i Talijani su joj udovoljili. Po
kvaliteti otisaka, zakljuila je da kopiraju s nekom vrstom ae.
Nigdje nije bilo nikakvog reda. Tu su bili osobni papiri dr. Lectera
iz Palae Capponi. Nekoliko biljeaka o Danteu napisanih njegovim
poznatim rukopisom, pisamce istaici, raun otmjenog firentinskog
duana Vera dal 1926 za dvije boce Batard-Montracheta i za tartufi
hianehi. Ponovno isto vino, i to je bilo ono drugo?
Claricin Bantam New College Italian & English Dictionary rekao joj
je da je rije o bijelim gljivama, tartufima. Nazvala je efa kuhinje u
dobrom talijanskom restoranu i pitala ga o njima. Pet minuta kasnije
jedva je prekinula razgovor jer ovjek nikako nije prestajao s
hvaljenjem njihova okusa.
Ukus. Vino, tartufi. Ukus na svim poljima bila je konstanta izmeu
dr. Lecterova ivota u Americi i Europi, izmeu njegova ivota
uspjenog lijenika i udovita u bijegu. Njegovo se lice moda
promijenilo, ali njegovi ukusi nisu, a on nije ovjek koji e sebi bilo to
uskraivati.
Ukus je bio osjetljivo podruje za Clarice Starling jer ju je dr.
Lecter prvi put dirnuo u icu ba na podruju ukusa, estitajui joj na
aktovci i ismijavajui njezine jeftine cipele. Kako ju je ono nazvao?
Oribanom energinom seljanicom s malo ukusa.
Upravo ju je ukus inio nezadovoljnom u svakodnevici
institucionalnog ivota s isto funkcionalnom opremom u
militaristikom okruenju.
Istodobno je njezina vjera u tehniku umirala i preputala mjesto
neem drugom.
Clarice je bila umorna od tehnike. Povjerenje u tehniku je religija
opasnih zanimanja. Da biste se u vatrenom okraju suprotstavili
naoruanom zloincu ili da biste se s njim borili u blatu, morate
vjerovati da e vam savrena tehnika i naporna obuka jamiti
nepobjedivost. To nije tono, pogotovo u vatrenim okrajima. Mnogo
vam toga ide u prilog, ali ako sudjelujete u dovoljno vatrenih okraja,
u jednom ete poginuti.
 Clarice je to uvidjela.
Doavi do toga da sumnja u religiju tehnike, kamo se Clarice
Starling moe okrenuti?
U svojoj nevolji, u munoj jednolikosti svojih dana, poela je
promatrati oblik stvari. Poela je cijeniti vlastitu unutranju reakciju
na dogaaje, bez procjenjivanja ili ograniavanja na rijei. Otprilike u
to vrijeme opazila je promjenu u svojim italakim navikama. Ranije
bi proitala potpis pod slikom prije nego bi pogledala sliku. Sada ne.
Katkad uope nije itala potpise pod slikama.
Godinama je kriom itala asopise visoke mode, osjeajui se
krivom kao da je rije o pornografiji. Sad je poela priznavati sebi da
na tim slikama postoji neto to je ini gladnom. Ograniena svojim
odgojem, pod utjecajem luteranskih prodika protiv korupcije, osjeala
se kao da se predaje slasnoj perverziji.
S vremenom bi ionako stigla do svoje taktike, ali pomogla joj je
plima to ju je obuzimala: ponijela ju je prema ideji da bi dr. Lecterov
ukus za rijetke stvari, stvari kojih na tritu ima malo, mogao biti
lena peraja udovita koje sijee povrinu i ini ga vidljivim.
Koristei i usporeujui kompjutorizirane popise muterija,
Clarice bi moda mogla otkriti jedan od njegovih alternativnih
identiteta. Da bi to uinila, mora doznati to on najvie voli. Mora ga
poznavati bolje od ikoga na svijetu.
Koje su to stvari za koje znam da mu se sviaju? Voli glazbu, vino,
knjige, hranu. I ja mu se sviam.
Prvi korak u razvoju ukusa jest spremnost na potivanje vlastitog
miljenja. U podrujima hrane, vina i glazbe, Clarice e morati slijediti
doktorove primjere, razmotriti ono to je koristio u prolosti, ali u
jednom je podruju u najmanju ruku ravna njemu. Automobili. Clarice
je izvrstan poznavatelj i ljubitelj automobila, a to zna svatko tko je
vidio njezin automobil.
Dr. Lecier je prije svoga pada bio vlasnik preureenog hentleyja.
Preureenog, ali ne turbo. Preureen po narudbi s punjaem
pozitivnog smjera vrtnje, pa nije bilo turbo zastoja. Brzo je shvatila da
je trite za bentleyje po narudbi tako maleno, da bi uvelike riskirao
ako bi se tome vratio.
to e sada kupiti? Razumjela je osjeaj koji mu se sviao. V-motor
s osam cilindara i s direktnim ubrizgavanjem, snaan i tih, bez trzaja.
to bi ona kupila na sadanjem tritu?
Nema sumnje, XJR jaguar preureeni sedan. Poslala je faksove
trgovcima na istoku i zapadu te zatraila tjedne izvjetaje o prodaji.
to se jo dr. Lecteru svialo, a o emu je Clarice mnogo znala?
ja mu se sviam, pomislila je.
Kako je brzo reagirao kad se nala u nevolji. ak i ako se uzme u
obzir zakanjenje zbog koritenja zaobilazne potanske usluge kako
bi joj pisao. teta to ih trag potanske poiljke nikamo nije odveo -
sluba za dostavu nalazila se na tako javnome mjestu da ju je svaki
lopov mogao koristiti.
Kako je brzo National Tattler stizao u Italiju? Iz tih je novina
saznao za Claricine nevolje; primjerak je pronaen u Palai Capponi.
Imaju li skandali stranicu na Internetu? Isto tako, ako je u Italiji imao
kompjutor, moda je proitao saetak vatrenog okraja na FBI-evoj
stranici Interneta. to bi se moglo saznati iz kompjutora dr. Lectera?
Na popisu osobnih stvari naenih u Palai Capponi nije bilo
kompjutora.
Ipak, neto je vidjela. Izvadila je fotografije knjinice u Palai
Capponi. Tu je snimka prekrasnog stola za kojim joj je pisao. Ovdje na
stolu je kompjutor. Phillips laptop. Na sljedeim ga fotografijama nije
bilo.
Uz pomo rjenika Clarice je mukotrpno sastavila faks za Questuru
u Firenci:
Fra le cose personali del dottor Lecter ce un computer portatile?
I tako je, malenim koracima, Clarice Starling poela goniti dr.
Lectera hodnicima njegova ukusa, s vie samopouzdanja no to bi to
bilo opravdano.
 43.
POGLAVLJE

Cordell, pomonik Masona Vergera, prema primjeru to je bio

uokviren na njegovu stolu, odmah je prepoznao izraajni rukopis.
Papir je bio iz hotela Excelsior u Firenci, Italija.
Poput sve veeg broja imunih ljudi u doba pisama-bombi, Mason
je imao vlastiti fluoroskop za pregledavanje potanskih poiljki, slian
onome kakve su imali u amerikim potama.
Cordell je navukao rukavice i pregledao pismo. Fluoroskop nije
pokazao nikakve ice ni baterije. U skladu s Masonovim strogim
uputama, kopirao je pismo i kuvertu na fotokopirnom aparatu, drei
ih pincetom, a potom je promijenio rukavice i odnio pismo Masonu.
Poznatim krasopisom dr. Lectora:

Dragi Masone,
Hvala ti to si za mene ponudio onako golemu nagradu. Volio bih da
je jo povea. Kao rani sustav upozoravanja, nagrada je bolja od
radara. Potie organe vlasti u svim krajevima svijeta da zaborave na
svoju dunost i potajice jure za mnom, s rezultatima to ih vidi.
Zapravo, piem kako bih ti osvjeio pamenje po pitanju tvoga
biveg nosa. U svojem nadahnutom intervjuu neki dan u Ladies Home
Journalu tvrdi da si svojim nosom, zajedno s ostatkom lica, nahranio
pse, Skippyja i pota, koji su mahali repovima kraj tvojih nogu. Nije
tako; sam si to pojeo, za osvjeen je. Prema hrskavom zvuku dok si
vakao, rekao hih da je po sastavu bilo slino pileem vratu - Ima okus
piletine!, tada si komentirao. Mene je to podsjetilo na zvuk u bistrou
kad neki Francuz navali na salatu.
Ne sjea se toga, Masone?
Kad ve govorimo o piletini, tijekom terapije si mi rekao da si, dok si
zavodio sirotu djecu u svom ljetnom kampu, otkrio da okolada iritira
tvoju mokranu cijev. Ni toga se ne sjea, zar ne?
 Ne misli li kako je sasvim mogue da si mi ispriao mnogo toga
ega se sada ne sjea?
Postoji neizbjena paralela izmeu tebe i Jezebel, Masone. Marljivi
prouavatelj B iblije poput tebe, sjetit e se da su psi pojeli Jezebelino
lice, zajedno sa svim ostalim, nakon to su je eunusi bacili kroz prozor.
Tvoji su me ljudi moda mogli ubiti na ulici. Ali ti me eli ivoga,
zar ne? Prema mirisu tvojih ljudi, jasno mi je kako si me kamo
zabavljati. Masone, Masone. Budui da me tako jako eli vidjeti,
dopusti nekoliko rijei utjehe, a zna da ja nikad ne laem.
Prije nego umre, vidjet e moje lice.
Iskreno tvoj,
Hannibal Lecter, MD

P. S. Meutim, zabrinjava me mogunost da nee toliko dugo

ivjeti, Masone. Mora izbjegavati nove vrste upale plua. Vrlo si
podloan tome onako ispruen (a takav e i ostati). Preporuio bih ti
da se odmah cijepi, i odmah uzmi imunizaciju protiv hepatitisa A i B.
Ne bih te elio prerano izgubiti.

inilo se da je Mason ostao bez daha kad je dovrio itanje pisma.

ekao je, ekao, zatim je neto rekao Cordellu, ali ga Cordell nije
mogao uti.
Cordell se nagnuo blie i za nagradu bio zasut kapljicama sline kad
je Mason ponovno progovorio:
- Nazovi mi Paula Krendlera. I nazovi uzgajivaa svinja.
 44.
POGLAVLJE

Isti helikopter koji je Masonu Vergeru svakodnevno dovozio

strane novine, na Muskrat farmu dovezao je i zamjenika glavnog
inspektora, Paula Krendlera.
Masonova zlokobna nazonost i njegova tamna soba s piskutavim i
uzdiuim aparatima, te vjeno pokretna jegulja, izazvale bi dovoljno
nelagode u Krendlera, ali je osim toga morao nekoliko puta odgledati
videosnimku Pazzijeve smrti.
Sedam je puta Krendler gledao kako obitelj Viggert krui oko
Davida, vidio je kako Pazzi pada s balkona, a utroba mu ispada iz
tijela. Krendler je sedmi put ve oekivao da e Davidu takoer ispasti
utroba.
Konano su se upalila jarka stropna svjetla u dijelu za sjedenje
Masonove sobe, vrela na Krendlerovu tjemenu i blistajui na njegovu
vlasitu kroz prorijeenu kratko oianu kosu.
Vergeri su posjedovali neusporedivo razumijevanje za pohlepu, pa
je Mason poeo s onim to Krendler eli za sebe. Mason je govorio iz
tmine, a reenice mu je odmjeravao respirator.
- Ne moram uti... cijeli va plan... koliko e novaca trebati?
Krendler je elio nasamo razgovarati s Masonom, ali nisu bili sami
u sobi. Osoba irokih ramena, strahovito miiava, ocrtavala se u tmini
na svjetlosti akvarija. Pomisao da e ih uti tjelohranitelj izazivala je
nervozu u Krendlera.
- Radije bih da samo nas dvojica razgovaramo; moete li ga
zamoliti da ode?
- To je moja sestra, Margot - ree Mason. - Ona moe ostati.
Margot izie na svjetlo, a njezine su biciklistike hlae utale.
- O, ispriavam se - ree Krendler i napola ustane sa stolice.
- Zdravo - ree Margot, ali umjesto da prihvati Krendlerovu
ispruenu ruku, uzme dva oraha iz zdjele na stolu, stisne ih u aci tako
da su glasno krenuli i vrati se u tminu ispred akvarija gdje ih je valjda
pojela. Krendler je uo kako kora pada na pod.
- U redu, da ujemo - ree Mason.
- Da bih zbacio Lowensteina u dvadeset sedmom okrugu, najmanje
deset milijuna dolara. - Krendler prekrii noge i zagleda se nekamo u
mrak. Nije znao moe li ga Mason vidjeti. - Toliko mi treba samo za
medije. Ali jamim da je ranjiv. Na takvom sam poloaju da to znam.
- Koja je njegova mana?
~ Recimo samo da je njegovo ponaanje...
- Pa, je li rije o novcu ili poudi?
Krendleru je bilo neugodno pred Margot, ali to ini se Masonu nije
smetalo. - Oenjen je i ima dugotrajnu vezu sa sutkinjom dravnog
prizivnog suda. Sutkinja je presudila u korist nekih od njegovih
suradnika. Presude su vjerojatno sluajnost, ali bit e dovoljno da ga
televizija osudi.
- Rije je o eni? - upita Margot.
Krendler kimne. Nije bio siguran da ga Mason moe vidjeti, pa
doda: - Da. ena.
- teta - ree Mason. - Bilo bi bolje da je peder, zar ne, Margot?
Ipak, ne moete osobno eprkati po tim govnima, Krendler. To ne
moe potei od vas.
- Napravili smo plan koji glasaima nudi...
- Nc moete osobno eprkati po govnima - ponovno e Mason.
- Samo u se pobrinuti da Pravosudno povjerenstvo za reviziju
sazna kamo treba gledati. Kaete li da biste mi mogli pomoi?
- Mogu vam pomoi s pola od toga.
- Pet?
- Nemojmo jednostavno omalovaavati to pet. Kaimo to s
potovanjem to ga zasluuje, pet milijuna dolara. Svevinji me je
obdario tim novcem. A njime u provoditi Njegovu volju; dobit ete ga
jedino ako Hannibal Lecter dospije u moje ake. - Mason je udahnuo
nekoliko puta. - Ako se to dogodi, bit ete gospodin kongresmen
Krendler u dvadeset sedmom okrugu, slobodan i ist, a ja u od vas
jedino traiti da se protivite Zakonu o humanom klanju. Ako FBI
uhvati Leetera, ako ga negdje zgrabi policija i on se izvue sa
smrtonosnom injekcijom, drago mi je to smo se poznavali.
- Nita nc mogu uiniti ako ga se doepaju lokalne vlasti. Ili ako se
Crawlordovim ljudima osmjehne srea pa ga uhvate; to ne mogu
kontrolirati.
- U koliko drava, u kojima postoji smrtna kazna, mogu suditi dr.
Lecteru? - upita Margot. Glas joj je bio hrapav, ali dubok poput
Masonova, zahvaljujui hormonima to ih je uzimala.
- Tri drave, viestruko umorstvo prvog stupnja u svakoj.
- Ako ga uhite, elim da mu sude na dravnoj razini - ree Mason. -
Nikakva otmica, nikakvo krenje ljudskih prava, nita meudravno.
elim da dobije doivotnu kaznu, elim ga u dravnom zatvoru, a ne u
saveznoj instituciji s maksimalnim osiguranjem.
- Moram li pitati zato?
- Samo ako elite da vam to kaem. Nema veze sa Zakonom o
humanom klanju - ree Mason i zacereka se. Govor ga je iscrpio.
Kretnjom pozove Margot.
Donijela je podmeta za papir na svjetlo i poela itati svoje
zabiljeke. - elimo sve to dobijete i to prije nego Bihevioristiki odjel
vidi materijal, elimo njihove izvjetaje im ih napiu i elimo
pristupne ifre za VICAP i Dravni centar za informacije o zloinima.
- Morat ete koristiti javni telefon svaki put kad uete u VICAP -
ree Krendler jo uvijek govorei u mrak kao da ena uope nije
ondje. - Kako to moete uiniti?
- Ja to mogu uiniti - ree Margot.
- Ona to moe uiniti - apne Mason iz mraka. - Pie programe za
tjelovjebu za naprave u teretanama. To je njezin maleni posao kako
ne bi morala ivjeti od Brata.
- FBI ima zatvoreni sustav, a dio toga je kodiran. Morat ete se
ukljuiti s lokacije gosta tono kako vam kaem i materijal snimiti na
laptop programiran u Ministarstvu pravosua - ree Krendler. - U tom
sluaju, ako vam VICAP pokua ui u trag, jednostavno e se vratiti do
Pravosua. Kupite brzi laptop s brzim modemom, za gotovinu, i
nemojte slati nikakve punomoi. Takoer nabavite zip drive. Nemojte
se time ukljuivati u Internet. Trebat e mi preko noi i elim da mi ga
vratite kad zavrite. Javit u se. U redu, to je sve. - Krendler ustane i
pokupi svoje papire.
- To nije ba sve, gospodine Krendler... - ree Mason. - Lecter ne
mora izii iz skrovita. Ima dovoljno novca da se zauvijek skriva.
- Odakle ima toliko novca? - upita Margot.
 - Imao je nekoliko vrlo bogatih starih pacijenata dok se bavio
psihijatrijom - ree Krendler. - Naveo ih je da mu prepiu mnogo
novca i dionica, a to je dobro sakrio. Porezna sluba nita nije uspjela
otkriti. Ekshumirali su tijela nekolicine njegovih dobroinitelja da bi
vidjeli je li ih ubio, ali nita nisu nali. Testovi na toksine bili su
negativni.
- Dakle, nee ga uhvatiti u pljaki, ima gotovinu - ree Mason. -
Moramo ga izmamiti iz sklonita. Pokuat emo neto smisliti.
- Znat e odakle je stigao napad u Firenci - ree Krendler.
- Jasno da hoe.
- Znai da e htjeti vas.
- Ne znam - ree Mason. - Sviam mu se ovakav kakav jesam.
Razmiljajte, Krendler. - Mason pone pjevuiti.
Zamjenik glavnog inspektora Krendler uo je samo pjevuenje dok
je izlazio iz prostorije. Mason je esto pjevuio dok je planirao: Ima
vrhunski mamac, Krendler, ali o tome emo razgovarati nakon to
otvori inkriminirajui bankovni raun - kad bude pripadao meni.
 45.
POGLAVLJE

U Masonovoj sobi ostaje samo obitelj, brat i sestra.

Blago svjetlo i tiha glazba. Sjevernoafrika glazba, vrsta lutnje i
bubnjevi. Margot sjedi na kauu, sputene glave, laktovima oslonjena
na koljena. Mogla je biti baca kladiva koji se odmara, ili diza utega
nakon vjebanja u teretani. Die malo bre od Masonova respiratora.
Pjesma zavrava i ona ustaje, prilazi njegovu krevetu. Jegulja virne
iz rupe umjetne stijene da bi vidjela hoe li je njezino valovito srebrno
nebo veeras opet zasuti zlatnim ribicama. Margotin hrapavi glas
najblaim tonom: - Jesi li budan?
Mason jc u trenutku bio budan iza svog uvijek otvorenog oka. - Je
li vrijeme za razgovor - udisanje - o onome to Margot eli? Sjedni
ovamo, u krilo Djeda Mraza.
- Ti zna to ja elim.
- Reci mi.
- Judy i ja elimo imati dijete. elimo imati Vergerovo dijete, nae
vlastito.
- Zato ne kupi kinesko dijete? Jeftiniji su od prasia.
- To je pozitivna stvar. Moda emo i to uiniti.
- to kae tatina oporuka... Nasljedniku, ako se u Cellmark
laboratoriju, ili u nekoj drugoj ustanovi iste kvalitete, pomou DNA
testiranja potvrdi da je rije o mojem izravnom potomku, pripada sva
moja imovina nakon smrti mog voljenog sina, Masona. Voljeni sin,
Mason, to sam ja. Ako ne budem imao izravnog nasljednika, svu moju
imovinu dobit e Junjaka baptistika konvencija uz posebne
klauzule to se odnose na Sveuilite Baylor u Wacu, Texas. Doista si
razbjesnila tatu s tim svojim zanimanjem za isti spol, Margot.
- Moda to nee vjerovati, Masone, ali nije rije o novcu; pa,
moda jest u nekoj mjeri; ali zar ne eli nasljednika? To bi bio i tvoj
nasljednik, Masone.
 - Zato ne nae nekog zgodnog momka i pusti ga da malo zaroni,
Margot? Nije da ne zna kako se to radi.
Marokanska glazba ponovno jaa, a opsesivno ponavljanje lutnje u
njezinu uhu djeluje poput gnjeva.
- Udesila sam se, Masone. Jajnici su mi se skvrili nakon svega
onoga to sam uzimala. I elim da Judy bude dio toga. Ona eli biti
bioloka majka. Masone, rekao si ako ti pomognem... obeao si mi
spermu.
Masonovi se paukoliki prsti pomaknu. - Samo izvoli. Akt) je jo
uvijek imam.
- Masone, svi su izgledi da jo uvijek ima spermu sposobnu za
ivot. Moemo srediti da je bezbolno uzmemo...
- Uzeti moju spermu sposobnu za ivot? Zvui kao da si s nekim
razgovarala o tome.
- Samo s klinikom za oploivanje, to je povjerljivo. - Margotino se
lice smeka, ak i na hladnoj svjetlosti akvarija. - Mogle bismo biti
doista dobre djetetu, Masone. Pohaale smo teajeve za roditelje, a
Judy potjee iz velike, tolerantne obitelji. Postoji i grupa za podrku za
ene roditelje.
- Mogla si me navesti da svrim kad smo bili djeca, Margot.
Izbacivao sam poput granate. I to prilino brzo.
- Povrijedio si me kad sam bila malena, Masone. Povrijedio si me i
iaio mi lakat kad si me natjerao da radim ono drugo... jo uvijek
mogu podii samo etrdeset kilograma lijevom rukom.
- Pa, nisi htjela uzeti okoladu. Rekao sam da emo
t
I
razgovarati o tome, sestrice, kad ovaj posao bude zavren.
- Mogli bismo te sada samo testirati - ree Margot. - Lijenik moe
uzeti bezbolni uzorak...
- Kakav bezbolni, ionako ondje dolje nita ne mogu osjetiti. Mogla
bi ga sisati dok ti lice ne poplavi, ali ne bi bilo kao prvi put. Ta ve sam
natjerao ljude da to ine i nita se nije dogodilo.
- Lijenik moe bezbolno uzeti uzorak, samo da bi vidio ima li
pokretljive spermije. Judy ve uzima Clomid. Pratimo njezin ciklus;
treba mnogo toga obaviti.
- Sve ovo vrijeme nisam imao zadovoljstvo upoznati Judy. Cordell
kae da ima krive noge. Koliko dugo ste vas dvije par, Margot?
- Pet godina.
- Zato je onda ne dovede? Mogli bismo... neto smisliti, da tako
kaem.
Sjevernoafriki bubnjevi zavravaju posljednjim praskom i u
Margotinim uima ostavljaju tiinu ispunjenu zvonjavom.
- Zato sam ne obavi svoj maleni prodor u Ministarstvo
pravosua? - ree Margot primaknuvi se njegovom uhu. - Zato ne
pokua ui u telefonsku govornicu sa svojim jebenim luptopom?
Zato ne ispljune jo novca da bi uli val 10 ovjeka koji je od tvog lica
napravio hranu za pse? Rekao si tla e mi pomoi, Masone.
- Hou. Samo moram razmisliti o pravom trenutku.
Margot zgnjei dva oraha u aci i pusti da kora padne na
Masonovu plahtu. - Nemoj previe dugo razmiljati, Smiley. - Njezine
su biciklistike hlae utale kao da se stvara para dok je izlazila iz
prostorije.
 46.
POGLAVLJE

Ardelia Mapp je kuhala ako je za to bila raspoloena, a kad je to

inila, rezultati su bili izvrsni. Podrijetlo je vukla s Jamajke, a u tom je
trenutku pripremala piletinu s paprikom iz koje je vadila sjemenke
paljivo je drei za peteljku. Nije eljela skuplje plaati ve narezano
pile pa je Clarice zaposlila sa sjekiricom za meso i daskom za rezanje.
- Ako komade ostavi cijele, Clarice, nee upiti zaine onako kako
bi ih upili da su narezani - objasnila je, ne prvi put. - Evo - ree, uzme
sjekiricu i takvom silinom rasjee lea da su joj se djelii kosti
zalijepili za pregau. - Tako. Zato baca taj vrat? Vrati to ovamo.
Minutu kasnije: - Danas sam bila na poti. Poslala sam mami cipele
- ree Ardelia.
- I ja sam bila na poti. Mogla sam ti ih ja uzeti.
- Jesi li togod ula na poti?
- Nisam.
Ardelia kimne, ne udei se. - Pria se da ti provjeravaju potu.
- Tko?
- Povjerljivi naputak potanskog inspektora. To nisi znala, zar ne?
- Ne.
- Dakle, otkrij to na neki drugi nain, moramo zatititi moga
prijatelja u poti.
I
- Dobro. - Clarice na trenutak odloi sjekiricu za meso. - Isuse,
Ardelia.
Clarice je stajala na alteru u poti i kupovala marke, ali nita nije
opazila na zatvorenim licima marljivih potanskih slubenika,
uglavnom Afroamerikanaca, od kojih je nekolicinu poznavala. Oito
joj je netko elio pomoi, ali mnogo je toga bilo na kocki, mogunost
krivine odgovornosti i mirovina. Oito je netko vie vjerovao Ardeliji
nego Clarici. Zajedno s tjeskobom, Clarice je osjetila djeli radosti jer
joj je afroamerika zajednica uinila uslugu. Moda su time izraavali
preutno prihvaanje samoobrane u sukobu u kojem je poginula
Evelda Drumgo.
- Sad uzmi onaj zeleni luk i zgnjei ga drkom noa pa ga ubaci
ovamo. Zgnjei i ono zeleno - ree Ardelia.
Kad je zavrila s pripremama, Clarice je oprala ruke, pola u
savreni red Ardelijine dnevne sobe i sjela. Ardelia je uskoro dola za
njom, briui ruke krpom za sue.
- Kakva je ovo paklena vrsta sranja? - ree Ardelia.
Obino su svim srcem psovale prije razgovora o neemu doista
gadnom, neto kao zvidukanje po mraku.
- Neka sam prokleta ako znam - ree Clarice. - Tko je kukm sin
koji gleda moju potu, u tome je stvar.
Ured potanskog inspektora je najvie to moji ljudi mogu znati.
- Nije rije o pucnjavi, nije u pitanju Evelda - ree Clarice. - Ako
pregledavaju moju potu, zasigurno je rije o dr. Lecteru.
- Predala si im svaku prokletu stvar koju ti je ikad poslao. Sredi to
s Crawfordom.
- Ima pravo. Ako me provjerava FBI-ev UPO, mislim da to mogu
saznati. Ako je rije o UPO-u Pravosua, ne znam.
Ministarstvo pravosua i FBI imaju zasebne Urede za
profesionalnu odgovornost, koji teoretski surauju, ali katkad dolaze
u sukob. Takvi se sukobi unutar slube smatraju natjecanjem u
pianju, a agenti uhvaeni u sredini katkad se utope. Povrh toga,
glavni inspektor Pravosua, politiki imenovan, moe se u bilo kojem
trenutku umijeati i preuzeti osjetljiv sluaj.
- Ako znaju neto o tome to sprema Hannibal Lecter, ako misle da
je blizu, moraju te s tim upoznati kako bi se zatitila. Clarice, osjea li
katkad... da je negdje u tvojoj blizini?
Clarice odmahne glavom. - Ne zabrinjavam se previe zbog njega.
Ne na taj nain. Cesto se dogaalo da dugo vremena uope ne
pomislim na to. Zna onaj olovni osjeaj, onaj teki sivi osjeaj kad od
neega strepi? Nikad nemam takav osjeaj. Jednostavno mislim da
bih znala kad bih bila u opasnosti.
- to bi uinila, Clarice? to bi uinila kad bi ga ugledala pred
sobom? Iznenada? Jesi li razmislila o tome? Bi li se bacila na njega?
- im bih uspjela zgrabiti pitolj, bacila bih mu se na dupe.
 Arclia se nasmije. - 1 to tada?
Claricin osmijeh nestane. - To bi ovisilo o njemu.
- Bi li mogla pucati u njega?
- Kako bih ouvala vlastitu iznutricu, zafrkava me? Moj Boe,
nadam se da se to nikad nee dogoditi, Ardelia. Bila bih sretna da
ponovno dospije u zatvor bez da bilo tko strada, ukljuujui i njega.
Meutim, rei u ti, katkad mislim da bih eljela poi po njega ako ga
ikad stjeraju u kut.
- Nemoj to ni govoriti.
- Sa mnom bi imao vie izgleda da e iv izii. Ne bih ga ubila zato
jer ga se bojim. On nije vukodlak. Sve bi ovisilo o njemu.
- Boji li ga se? Bilo bi bolje da ga se dovoljno boji.
Zna li to je zastraujue, Ardelia? Zastraujue je kad ti netko
kae istinu. Voljela bih ga vidjeti kako izbjegava smrtnu kaznu. Ako
mu to poe za rukom pa ga smjeste u neku ustanovu, postoji dovoljno
akademskog zanimanja za njega da njegovo lijeenje bude prilino
dobro. I nee imati problema s cimerima. Da je u zatvoru, zahvalila
bih mu na pismu. Ne moe se ubiti ovjeka koji je dovoljno lud da
kae istinu.
- Postoji razlog za to to netko pregledava tvoju potu. Imaju
sudski nalog koji je negdje pod kljuem. Jo ne motre na nas; opazile
bismo to - ree Ardelia. - Nisam sigurna da oni kujini sinovi znaju da
dolazi, ali ti to nisu rekli. uvaj se sutra.
- Gospodin Crawford bi nam rekao. Ne mogu mnogo toga uiniti
protiv dr. Lectera ukoliko ne surauju s gospodinom Crawfordom.
- Jack Crawford je prolost, Clarice. Tu ima slijepu toku. to ako
spremaju neto protiv tebe? Jer nema dlake na jeziku, jer nisi
dopustila Krendleru da ti se uvue u hlae? to ako netko eli srediti
tebe? Hej, sad ozbiljno mislim da moram zatititi svoj izvor.
- Moemo li neto uiniti za tvog prijatelja iz pote? Treba li togod
uiniti?
- to misli, tko dolazi na veeru?
- Dakle, Ardelia!... ekaj malo, mislila sam da ja dolazim na veeru.
- Moe malo ponijeti sa sobom kui.
- Ba ti hvala.
- Nema na emu, djevojko. Zadovoljstvo je moje, zapravo.
 47.
POGLAVLJE

Kad je Clarice bila dijete, preselila se iz daare to je stenjala na

vjetru u vrstu kuu od crvene cigle u kojoj se nalazilo Luteransko
sirotite.
Najtromja obiteljska nastamba iz njezina djetinjstva imala je toplu
kuhinju u kojoj je mogla podijeliti naranu sa svojim ocem. Ah smrt
zna gdje su malene kue, gdje ive ljudi koji za malo novca obavljaju
opasne poslove. Njezin se otac udaljio od te kue u svom starom
kamionetu i poao u nonu patrolu koja ga je ubila.
Clarice je iz kue staratelja odjahala na konju predvienom za
klanje dok su ubijali jaganjce, a svojevrsno utoite nala je u
Luteranskom sirotitu. Otad se osjeala sigurnom u institucionalnim
graevinama, velikim i vrstim. Kod luterana moda nije bilo dovoljno
topline i naranaa, a Isusa je bilo u izobilju, no pravila su bila pravila
pa je sve bilo u redu ako si ih razumio.
Sve dok izazov bude bezlino natjecateljsko testiranje, ili
obavljanje zadatka na ulici, znala je da svoje mjesto moe uiniti
sigurnim. Ali Clarice nije imala dara za institucionalnu politiku.
Sada, dok je izlazila iz svog starog mustanga na poetku dana,
visoko proelje Quantica vie nije podsjealo na utoite. Kroz lelujavi
zrak iznad parkiralita ak su i ulazi djelovali iskrivljeno.
eljela je vidjeti Jacka Crawforda, ali nije imala vremena. Snimanje
u Hogans Alleyju poet e im se sunce podigne na nebu.
Istraga o masakru ispred ribarnice Feliciana iziskuje snimanje
ponovljenog dogaaja na streljani u Hogans Alleyju u Quanticu, a
svaki pucanj, svaku putanju zrna treba objasniti.
Clarice je morala odglumiti svoj dio. Kamuflani kombi to su ga
koristili bio je originalan, s tragovima sukoba, neolien, s najnovijim
rupama od metaka. Stalno su iznova iskakali iz kombija, stalno je
agent koji je glumio Johna Brighama padao na lice, a onaj koji je
glumio Burkea trzao se na tlu. Postupak pri kojem su koristili bune
slijepe metke posve ju je iscrpio.
Zavrili su sredinom poslijepodneva.
Clarice je spremila svoju SWAT opremu i pronala Jacka
Crawforda u njegovom uredu.
Ponovno mu se obraala s gospodine Crawford, a on je djelovao
vrlo neodreeno i daleko od svih.
- elite li Alka-Seltzer, Clarice? - rekao je kad ju je ugledao na
vratima svog ureda. Crawford je tijekom dana uzimao brojne ljekovite
preparate. Takoer je uzimao preparate od ginkga, sabala i
pljuskavice, te djeji aspirin. Uzimao ih je odreenim redom s dlana,
zabacujui glavu kao da pije estoko pie.
Tijekom posljednjih tjedana poeo je stavljati sako na vjealicu u
uredu i oblaiti maju to ju je za njega isplela njegova pokojna ena
Bella. Sad je izgledao mnogo starije od bilo kojeg sjeanja to ga je
Clarice imala na svog oca.
- Gospodine Crawford, netko otvara moju potu. Nisu ba vjeti u
tome. ini se da ljepilo uklanjaju parom iz ajnika.
- Vaa se pota nadzire otkako vam je Lecter pisao.
- Samo su pakete stavljali pod fluoroskop. To je bilo u redu, ali
svoju osobnu potu mogu i sama itati. Nitko mi nita nije rekao.
- To ne ini na UPO.
- To ne im ni erifov zamjenik, gospodine Crawford, ve netko
dovoljno moan da dobije zapeaeni sudski nalog prioritetne
vanosti.
- Ali izgleda kao da amateri otvaraju pisma? - Clarice je utjela pa
je dodao: - Bolje je ako to tako opazite, je li, Clarice?
- Da, gospodine.
Crawford skupi usne i kimne. - Raspitat u se. - Sloio je svoje
boice tableta u gornju ladicu pisaeg stola. - Razgovarat u s Carlom
Schirmerom u Pravosuu pa emo to srediti.
Schirmer vie nije imao nikakvu mo. Prialo se da krajem godine
ide u mirovinu; svi Crawfordovi suradnici idu u mirovinu.
- Hvala vam, gospodine.
- Ima li nekoga na vaim predavanjima tko obeava? Treba li ured
za zapoljavanje s nekim razgovarati?
- Za forenziare, ne znam jo; srameljivi su sa mnom kad je rije o
seksualnim zloinima. Ima ih nekoliko koji prilino dobro gaaju.
- Takvih imamo sasvim dovoljno. - Hitro ju je pogledao. - Nisam
mislio na vas.

Na kraju dana u kojem se stalno ponavljala njegova smrt, Clarice je

pola na grob Johna Brighama na groblju Arlington.
Clarice je poloila ruku na nadgrobni kamen, jo uvijek hrapav od
dlijeta. Odjednom je na usnama osjetila dodir njegove koe kad ga je
poljubila u elo, hladno poput mramora i hrapavo od baruta, kad je
posljednji put prila lijesu i stavila mu u aku, ispod bijele rukavice,
svoje posljednje odlikovanje za pobjednika u natjecanju u gaanju
bojnim pitoljem.
Sad je lie padalo u Arlingtonu i pokrivalo mnotvo grobova.
Clarice je drala ruku na nadgrobnom kamenu Johna Brighama,
gledajui preko niza grobova, i pitala se koliko je njemu slinih ljudi
rtvovano zbog gluposti, sebinosti i sklapanja nagodbi meu
umornim starim ljudima.
Bez obzira vjerujete li u Boga ili ne, ako ste ratnik, Arlington je
sveto mjesto, a tragedija nije u umiranju, ve u besmislenom
rtvovanju.
Osjeala je povezanost s Brighamom koja nije bila nita manje jaka
zato to nikad nisu bili ljubavnici. Dok je kleala na jednom koljenu
kraj njegova groba, sjeala se: njeno ju je neto pitao i ona je rekla
ne, a tada ju je pitao mogu li biti prijatelji, to je i mislio, i ona je rekla
da, a tako je i mislila.
Kleei u Arlingtonu, pomislila je na daleki oev grob. Nije ga
posjetila otkako je diplomirala kao najbolja na svojoj godini i pola na
groblje kako bi mu to rekla. Pitala se je li vrijeme za povratak.
Zalazak sunca kroz crne grane Arlingtona bio je naranast poput
narane to ju je dijelila sa svojim ocem; zadrhtala je zauvi udaljeni
zvuk roga, a nadgrobni je kamen bio hladan pod njezinom akom.
 48.
POGLAVLJE

Moemo ga vidjeti u pari vlastitoga daha - u vedroj noi nad

Newfoundlandom blistava toka svjetlosti visi u Orionu, a zatim
polako prolazi preko nas, Boeing 747 bori se s vjetrom koji pue
brzinom od sto ezdeset kilometara na sat prema zapadu.
U stranjem dijelu zrakoplova, gdje se obino nalaze oni koji idu
na grupna putovanja, smjetena je skupina od pedeset dva lana Bajke
Staroga svijeta, turneje po jedanaest zemalja u razdoblju od
sedamnaest dana. Vraaju se u Detroit i Windsor, Kanada. Prostor za
ramena irok je pedeset centimetara. Prostor za bokove izmeu
naslona za ruke takoer je irok pedeset centimetara. To je pet
centimetara vie prostora od onoga to su ga imali robovi kad su ih
dovozili iz Afrike.
Putnicima daju ledeno hladne sendvie sa skliskim mesom i
preraenim jelima od sira, a udiu vjetrove i dah drugih u ekonomino
proiavanom zraku, to je varijacija principa napajanja stoke koji su
pedesetih godina uveli trgovci stokom i svinjama.
Dr. Hannibal Lecter sjedi u sredini srednjeg reda, a s obje njegove
strane su djeca, dok je na kraju reda ena s malenim djetetom u krilu.
Nakon toliko godina u elijama i ogranienim prostorima, dr. Lecteru
se ne svia biti ovako stijenjen. Kompjutorska igrica u krilu
malenoga djeaka kraj njega bez prestanka zuji.
Poput mnogih drugih smjetenih na najjeftinijim sjedalima, dr.
Lecter nosi jarko uti bed na kojem je lice smileyja i velikim crvenim
slovima pie CAN-AM TOURS, te je jednako kao i turisti odjeven u
jeftinu sportsku trenirku. Njegova trenirka nosi znakove hokejake
ekipe Toronto Maple Leafs. Ispod odjee oko tijela je privrstio
prilino veliku koliinu gotovine.
Dr. Lecter je na turneji bio tri dana, nakon to je svoje mjesto
kupio od parikog meetara koji je zbog bolesti morao u posljednjem
trenutku otkazati putovanje. Mukarac koji je trebao biti na tom
sjedalu, vratio se kui u Kanadu u sanduku nakon to mu je srce
otkazalo dok se penjao na kupolu Sv. Petra.
Kad stigne u Detroit, dr. Lecter se mora suoiti s kontrolom
putovnica i carinom. Moe biti siguran da su djelatnici na poslovima
osiguranja i imigracije u svim zranim lukama zapadnog svijeta
upozoreni na mogunost njegova dolaska. Ako njegova slika nije
zalijepljena na zidu ondje gdje se kontroliraju putovnice, onda eka
ispod dugmeta za uzbunu kraj svakog kompjutora carine i ureda za
imigraciju.
U svemu tome, misli da bi mogao imati malo sree. Slike to ih
koriste organi vlasti moda prikazuju njegovo staro lice. Lana
putovnica to ju je upotrijebio za ulazak u Italiju nema odgovarajueg
dosjea koji bi im pruio sadanju slinost; u Italiji je Rinaldo Pazzi
pokuao pojednostavniti vlastiti ivot i zadovoljiti Masona Vergera
tako to je uzeo dosje iz talijanske policije, ukljuujui fotografiju i
negativ upotrijebljen za permesso di soggiomo i radnu dozvolu dr.
Fella. Dr. Lecter ih je naao u Pazzijevoj torbi i unitio ih.
Osim ako Pazzi nije kriom fotografirao dr. Fella, dobri su
izgledi da na svijetu ne postoje snimke njegovog novog lica. Nije ba
toliko razliito od njegovog starog lica - malo kolagena dodanog oko
nosa i na obrazima, promijenjena kosa, naoale - ali je dovoljno
drukije ako ga nitko pozornije ne zagleda. Za oiljak na nadlanici
naao je prikladno kozmetiko sredstvo.
Oekuje da e Sluba za imigraciju u Zranoj luci Detroit
Metropolitan pristigle podijeliti u dva reda, putovnice Sjedinjenih
Drava i ostale. Izabrao je pogranini grad kako bi red ostalih bio
pun. Ovaj je zrakoplov pretrpan Kanaanima. Dr. Lecter misli da moe
proi zajedno sa stadom, samo ako ga stado prihvati. Obiao je neka
povijesna mjesta i galerije s tim turistima, letio je u smrdljivom avionu
zajedno s njima, ali postoje granice: ne moe s njima jesti ove splaine.
Umorni i bolnih nogu, izmueni svojom odjeom i svojim
suputnicima, turisti kopaju po veeri te iz sendvia vade salatu,
pocrnjelu od hladnoe.
Dr. Lecter ne eli privui pozornost na sebe pa eka dok drugi
putnici eprkaju po alosnom obroku, eka dok ne odu u kupaonicu i
dok veina ne usne. Daleko naprijed prikazuje se dosadni film. Jo
uvijek eka strpljenjem udava. Kraj njega je usnuo maleni djeak nad
svojom kompjutorskom igricom. Du cijelog irokog zrakoplova gase
se svjetla za itanje.
Tada i tek tada, kriom se osvrnuvi naokolo, dr. Lecter vadi ispod
sjedala vlastiti obrok u otmjenoj utoj kutiji sa smeim ukrasima,
kupljen kod Fauchona, parikog dobavljaa hrane. Kutija je vezana
dvjema svilenim vrpcama odgovarajuih boja. Dr. Lecter se opskrbio
predivno aromatinom pate de foie gras s gljivama i anatolijskim
smokvama iz ijih se peteljki jo uvijek cijedio sok. Ima pola boce St.
Estephea koji voli. Svilena se vrpca odvezuje uz tihi um.
Dr. Lecter upravo kani uivati u smokvi, prinosi je usnama,
nosnice mu se ire, razmilja hoe li je pojesti cijelu jednim
velianstvenim zalogajem ili samo pola, a tada se oglasi kompjutorska
igra kraj njega. Ponovno se oglasi. Ne okreui glavu, doktor dlanom
obavije smokvu i spusti pogled na dijete kraj sebe. Iz otvorene se
kutije diu mirisi gljiva, foie gras i konjaka.
Maleni djeak njui zrak. Njegove uske oi, sjajne poput oiju
glodavca, skrenu u stranu prema veeri dr. Lectera. Govori prodornim
glasom svadljivoga brata.
- Hej, gospodine. Hej, gospodine. - Ne kani prestati.
- to je?
-Je li to jedno od onih posebnih jela?
- Nije.
- to onda imate tamo unutra? - Dijete okrene lice moleiva izraza
prema dr. Lecteru. - Da mi griz?
- Rado bih ti dao - odgovori dr. Lecter opazivi da je ispod
djetetove glave vrat irok poput svinjskog bubrenjaka - ali ne bi ti se
svidjelo. To je jetra.
- Kobasica od jetre! Divno! Mama se nee ljutiti, maaamaaa! -
Neobino dijete koje voli jetru i stalno cvili ili vie.
ena s djetetom u krilu na kraju reda naglo se probudi. Putnici u
redu ispred njih, sa sjedalima sputenima tako da dr. Lecter osjea
miris njihove kose, gledaju natrag kroz razmak izmeu sjedala. - Mi
ovdje pokuavamo spavati.
- Maaamaaa, smijem li uzeti malo njegovog sendvia? Probudilo se
dijete u majinu krilu i poelo plakati. Majka uroni prst u stranji dio
djetetevih pelena, nita ne nae i stavi bebi dudu u usta.
 - to mu to pokuavate dati, gospodine?
- To je jetra, gospoo - dr. Lecter ree to je tie mogao.
- Nisam mu dao...
- Kobasica od jetre, ono to najvie volim, rekao je da mogu malo
dobiti... - Djeak rastegne zadnju rije u prodorni cvile.
- Gospodine, ako neto dajete mojem djetetu, mogu li ja to vidjeti?
Pojavila se stjuardesa, s tragovima drijemea na licu, i stala kraj
enina sjedala dok je dijete urlalo. - Je li ovdje sve u redu? Mogu li vam
neto donijeti? Ugrijati boicu?
ena izvadi pokrivenu boicu i prui je stjuardesi. Upali svjetlo za
itanje i potrai dudu za boicu. Dr. Lecteru ree:
- Hoete li mi to dodati? Ako neto nudite mojem djetetu, elim
vidjeti to je to. Bez uvrede, ali ima osjetljiv eludac.
Redovito ostavljamo svoju malenu djecu u vrtiu meu
neznancima. Istodobno, zbog osjeaja krivnje pokazujemo paranoju
prema strancima i stvaramo strah u djeci. U takvim vremenima pravo
udovite to mora gledati, ak i udovite koje je tako ravnoduno
prema djeci kao dr. Lecter.
Pruio je svoju Fauchon kutiju majci.
- Hej, ovo izgleda fino - ree i zabije unutra svoj prst od pelena.
- Gospoo, moete to zadrati.
- Ne elim alkohol - ree i osvrne se naokolo oekujui smijeh. -
Nisam znala da smijete ponijeti vlastiti. Je li to viski? Zar se to smije piti
u avionu? Mislim da u zadrati ovu vrpcu ako je vi ne elite.
- Gospodine, u zrakoplovu ne smijete Otvoriti ovo alkoholno pie -
ree stjuardesa. - Ja u vam ga priuvati pa ga moete uzeti prilikom
iskrcavanja.
- Naravno. Mnogo vam hvala - ree dr. Lecter.
Dr. Lecter se mogao izdii nad svoju okolinu. Mogao je postii da
sve nestane. Zvukovi kompjutorske igrice, hrkanje i isputanje
vjetrova; to nije nita u usporedbi s paklenim krikovima to ih je
upoznao u zatvorima za umobolne osobe. Sjedalo nije bilo skuenije
od stolice na kakvu su ga vezivali. Kao to je inio mnogo puta u eliji,
dr. Lecter nasloni glavu, zatvori oi i povue se u tiinu svoje palae
sjeanja, mjesto koje je veim dijelom prelijepo.
U tim kratkim trenucima metalni cilindar koji buno leti na istok i
bori se s vjetrom sadri palau od tisuu prostorija.
 Kao to smo jednom posjetili dr. Lectera u Palai Cappom, poi
emo s njim u palau njegova uma...
Predvorje je normanska kapelica u Palermu, stroga i prekrasna i
svevremena, sa samo jednim podsjetnikom na smrtnost u obliku
lubanje uklesane u pod. Osim ako mu se jako ne uri poi po neku
informaciju u palau, dr. Lecter esto zastaje ovdje, to ini i sada, da
bi se divio kapelici. Iza nje, daleka i sloena, svijetla i mrana, nalazi
se golema struktura to ju je izgradio dr. Lecter.
Palaa sjeanja je mnemotehniki sustav dobro poznat drevnim
uenjacima, a tu se ouvalo mnogo informacija tijekom srednjeg
vijeka kad su vandali palili knjige. Poput uenjaka prije njega, dr.
Lecter je ondje pohranio golemu koliinu podataka povezanih s
predmetima u njegovih tisuu prostorija, ali za razliku od starih
uenjaka, dr. Lecter ima jo jednu svrhu palae; katkad ondje ivi.
Proveo je godine meu probranim zbirkama dok je njegovo tijelo
lealo vezano u umobolnici, a krikovi su potresali eline reetke kao
da je rije o paklenoj harfi.
Palaa Hannibala Lectera je golema, ak i prema
srednjovjekovnim standardima. Prebaena u opipljivi svijet, mogla bi
se po veliini i sloenosti usporediti s Palaom Topkapi u Istanbulu.
Sustiemo ga dok hitre papue njegova uma prelaze iz predvorja u
Veliku dvoranu godinjih doba. Palaa je izgraena u skladu s
pravilima to ih je otkrio Simonid s Keosa i razradio Ciceron etiristo
godina kasnije; prostrana je, visokih stropova, namjetena ivopisnim,
zapanjujuim, katkad okantnim i apsurdnim, ali esto prelijepim
predmetima i ukrasima. Izloci su dobro razmjeteni i osvijetljeni, kao
u izvrsnom muzeju. Ali zidovi nisu neutralnih boja kao u muzejima.
Poput Giotta, dr. Lecter je na zidovima svoga uma napravio freske.
Odluio je uzeti kunu adresu Clarice Starling dok je u palai, ali za
to ima vremena, te se zaustavlja u dnu velianstvenog stubita gdje se
nalaze bronani antiki heroji. Velianstveni bronani ratnici to ih je
izradio Fidija, a izvueni su s morskoga dna u nae vrijeme, sredinji
su dio freskama okruenog prostora koji bi nam mogao razotkriti sva
djela Homera i Sofokla.
Dr. Lecter je bronana lica mogao navesti da progovore
starogrkim jezikom ako je to elio, ali danas ih samo eli promatrati.
Tisuu prostorija, kilometri hodnika, stotine injenica povezanih
sa svakim predmetom u svakoj prostoriji, ugodan odmor koji oekuje
dr. Lectera kad god se onamo poeli povui.
No ovo dijelimo s doktorom: u skrovitim komorama naih srca i
mozgova eka opasnost. Nisu sve odaje lijepe, svijetle i prostrane.
Postoje rupe u podu uma, poput onih u podovima srednjovjekovnih
tamnica - smrdljive oubliettes, koje su dobile ima po zaboravljanju,
elije u obliku boce od vrstoga kamena s vratacima na stropu.
Odande nita ne dolazi tiho da bi nas opustilo. Drhtaj, neka izdaja
naih zatitnih mehanizama, i iskre sjeanja raspiruju pogubne
plinove - godinama dobro uvane stvari slobodno lete, spremne
eksplodirati i natjerati nas na opasno ponaanje...
Sa strahopotovanjem ga slijedimo dok se brzim dugakim
koracima kree hodnikom to ga je sam stvorio, ispunjen mirisom
gardenija, a velianstvene nas skulpture i sjaj slika okruuju sa svih
strana.
Put ga vodi nadesno kraj Plinijeve biste i uza stube do Dvorane
adresa, prostorije ispunjene uredno sloenim kipovima i slikama,
iroko razmaknutima i dobro osvijetljenima, kako Ciceron
preporuuje.
Ah... U treoj nii od vrata s desne strane dominira slika na kojoj
sv. Franjo nonim leptirom hrani vorka. Na podu ispred slike je ovaj
mozaik u stvarnoj veliini:
Povorka na groblju Arlington koju vodi Isus, trideset tri, vozei
model-T ford kamionet iz 27., a J. Edgar Hoover stoji u stranjem
dijelu kamioneta, odjeven u baletnu suknjicu, i mae nevidljivoj
gomili. Iza njega marira Clarice Starling i nosi spremnu puku .308
Enfield.
ini se da je dr. Lecter zadovoljan to vidi Clarice. Davno je
nabavio njezinu kunu adresu od Udruenja studenata Sveuilita
Virginija. uva adresu u tom mozaiku, a sada, radi vlastitog
zadovoljstva, poziva brojeve i ime ulice u kojoj Clarice Starling ivi:
3327 Tindal
Arlington, VA 22308
Dr. Lecter se neprirodnom brzinom moe kretati golemim
dvoranama svoje palae sjeanja. Zahvaljujui svojim refleksima i
snazi, sposobnosti opaanja i brzini uma, dr. Lecter je dobro naoruan
protiv fizikog svijeta. Ali postoje mjesta u njemu na koja ne moe ii
bez opasnosti, gdje Ciceronovi zakoni logike, ureenog prostora i
svjetlosti ne vrijede...
Odluio je posjetiti svoju zbirku drevnih tkanja. Radi pisma to ga
pie Masonu Vergeru, eli prouiti Ovidov tekst na temu mirisnih ulja
za lice koji se nalazi meu tkanjima.
Nastavlja put glatko tkanim dugakim sagom prema dvorani
tkalakih stanova i tekstila.

U svijetu zrakoplova 747 glava dr. Lectera naslonjena je na

sjedalu, a oi su mu sklopljene. Glava mu se blago ljulja dok avion
poskakuje uslijed turbulencije.
Na kraju reda dijete je dokrajilo boicu, ali jo ne spava. Lice mu
se zarumeni. Majka osjea kako se maleno tijelo napinje ispod
pokrivaa, a potom se oputa. Jasno je to se dogodilo. Ne mora
uvlaiti prst u pelenu. U redu ispred njih netko kae: - Isuuuse.
Ustajalom zadahu u zrakoplovu pridruio se jo jedan neugodan
miris. Maleni djeak na sjedalu kraj dr. Lectera, naviknut na ono to se
dogodilo, nastavlja jesti obrok iz Fauchona.
Ispod palae sjeanja, vrataca se naglo podiu, oubliettes ire svoj
odvratni smrad...

Nekoliko je ivotinja uspjelo preivjeti artiljerijsku i puanu vatru

u bitki u kojoj su poginuli roditelji Hannibala Lectera i tijekom koje je
unitena velika uma na njihovom imanju.
Mijeana skupina dezertera koja se uselila u udaljenu lovaku
kolibu jela je ono to je mogla nai. Jednom su nali jadnu malenu srnu,
mravu, sa strelicom u tijelu, koja se uspjela zavui pod snijeg i
preivjeti. Poveli su je natrag u logor kako je ne bi morali nositi.
Hannibal Lecter, estogodinjak, promatrao je kroz pukotinu na
zidu staje dok su je vukli unutra, a njezina se glava trzala i pokuavala
oteti konopcu to su joj ga zavezali oko vrata. Nisu eljeli pucati pa su
je uspjeli oboriti na tlo i sjekirom zasjei njezin vrat, psujui jedan
drugome na nekoliko jezika jer se nitko nije sjetio donijeti zdjelu za krv.
Na krljavoj srni nje bilo mnogo mesa pa su za dva dana, moda tri,
dezerteri u svojim dugakim kaputima, smrdljiva i vlana daha, doli
kroz snijeg iz lovake kolibe da bi otkljuali vrata staje i ponovno
izabrali meu djecom sklupanom u slami. Nijedno se dijete nije
smrznulo, pa su uzeli ivo.
Opipali su bedro, nadlakticu i prsa Hannibala Lectera, a potom su
umjesto njega izabrali njegovu sestru, Mischu, i odveli je. Da se igra,
rekli su. Nikad se nije vratio nitko koga su odveli radi igre.
Hannibal je tako vrsto drao Mischu, drao ju je ilavim stiskom,
dok dezerteri nisu tresnuli tekim vratima, omamivi ga i slomivi mu
nadlaktinu kost.
Odveli su je kroza snijeg, jo uvijek okrvavljen od srne.
Svim se srcem molio da ponovno vidi Mischu; molitva je ispunila
njegov estogodinji um, ali nije utiala zvuk sjekire. Njegova molitva da
je ponovno vidi nije ostala posve neusliena - vidio je nekoliko Mischinih
mlijenih zuba u smrdljivoj zahodskoj jami to su je dezerteri koristili,
izmeu kolibe u kojoj su spavali i staje u kojoj su drali zarobljenu
djecu kojom su se hranili godine 1944. nakon to je pao Istoni front.
Nakon tog djelominog odgovora na njegovu molitvu, Hannibal
Lecter vie nije bio optereen razmiljanjima o boanstvima, osim da bi
priznao kako su njegova skromna djela blijedjela u usporedbi s djelima
Boga, kojemu nema ravna u ironiji, a u raskalaenoj je zlobi
nenadmaiv.

U nemirnom zrakoplovu dr. Lecter, ija glava lagano poskakuje po

naslonu za glavu, visi izmeu posljednjeg pogleda na Mischu koja
hoda po krvavom snijegu i zvuka sjekire. Ostao je ondje i to ne moe
podnijeti. U svijetu zrakoplova s njegova znojna lica zauje se kratki
vrisak, tanak i visok, prodoran.
Putnici ispred njega se okreu, neki se bude. Nekolicina u redu
ispred njega se ljuti. - Mali, Isuse Kriste, to ti je? Moj Boe!
Dr. Lecter otvori oi i gleda ravno naprijed. Na sebi osjea aku. To
je djeakova aka.
- Runo ste sanjali, je li? - Dijete nije prestraeno, niti mari za
pritube iz prednjih redova.
- Da.
- I ja mnogo puta runo sanjam. Ne rugam vam se.
Dr. Lecter nekoliko puta duboko udahne, glave naslonjene na
sjedalo. Tada mu se vratio spokoj, kao da se smirenost spustila s ruba
njegova vlasita i pokrila mu lice. Sagnuo je glavu k djetetu i
povjerljivim tonom rekao: - Ima pravo da ne jede ove splaine, zna.
Nikad to nemoj jesti.
Zrakoplovne tvrtke vie ne osiguravaju pribor za pisanje. Dr.
Lecter, savreno vladajui sobom, izvadi hotelski papir iz depa na
prsima i pone pisati pismo Clarici Starling. Najprije je skicirao
njezino lice. Skica je sada na uvanju na Sveuilitu Chicago i dostupna
znanstvenicima. Na njoj Clarice izgleda poput djeteta, a njezina je
kosa, poput Mischine, suzama slijepljena za obraze...

Vidimo zrakoplov kroz paru vlastitoga daha, blistava toka

svjetlosti na vedrom nonom nebu. Vidimo ga kako prelazi preko
Polarne zvijezde, daleko iza toke s koje nema povratka, a sad se
sputa u velikom luku prema sutranjici u Novom svijetu.
 49.
POGLAVLJE

Hrpe papira, dosjea i disketa u malenu Claricinu uredu dostigle su

kritinu masu. Njezin zahtjev za vie prostora ostao je bez odgovora.
Dosta. Lakomislenou prokletih zauzela je prostranu sobu u
podrumu Quantica. Soba je trebala postati tamnom komorom
Bihevioristikog odjela im Kongres odobri neto novca. Nije imala
prozora, ali je zato bilo mnogo polica, a umjesto vrata postavili su
dvostruke zatitne zastore za tamnu komoru.
Neki anonimni susjed isprintao je natpis HANNIBALOVA KUA i
zakaio ga na zastor. Bojei se da ne izgubi prostoriju, Clarice je
maknula natpis.
Gotovo je odmah nala obilje korisnog osobnog materijala na
Fakultetu Columbia u knjinici kriminalistikog pravosua gdje su
imali Sobu Hannibala Lectera. Fakultet je imao originalne dokumente
iz njegove medicinske i psihijatrijske prakse, te prijepise sa suenja, i
civilnih postupaka protiv njega. Kad je prvi put posjetila knjinicu,
Clarice je etrdeset pet minuta ekala dok su knjiniari bezuspjeno
tragali za kljuevima Lecterove sobe. Drugi je put nala ravnodunog
apsolventa na dunosti i nekatalogizirani materijal.
Claricino se strpljenje nije poboljavalo u njezinu etvrtom
desetljeu ivota. Uz podrku efa Odjela Jacka Crawforda ishodila je
u uredu javnog tuitelja sudski nalog za preseljenje cijele fakultetske
zbirke u njezinu podrumsku prostoriju u Quanticu. Savezni su erifi to
obavili prevozei stvari samo jednim kombijem.
Sudski je nalog stvorio valove, a toga se i bojala. S vremenom su
valovi doveli Krendlera...
Pri kraju dva dugaka tjedna Clarice je vei dio knjinikog
materijala organizirala u svom improviziranom Lecter centru. Kasno u
petak poslije podne oprala je lice i ruke od praine i blata, smanjila
svjetla i sjela na pod u kutu promatrajui metre i metre polica s
knjigama i papirima. Mogue je da je na trenutak zadrijemala...
Probudio ju je neki miris te je postala svjesna da nije sama. To je
bio miris paste za cipele.
Prostorija je bila u polumraku, a zamjenik glavnog inspektora Paul
Krendler polako se kretao du polica zavirujui u knjige i slike. Nije se
potrudio kucati - na zastorima se nije imalo gdje pokucati, a Krendler
ionako nije bio sklon kucanju, pogotovo u podreenim agencijama.
Ovdje, u podrumu Quantica, definitivno je posjetio nie slojeve.
Jedan zid prostorije bio je u potpunosti posveen dr. Lecteru u
Italiji, uz veliku fotografiju Rinalda Pazzija kako rasporene utrobe visi
s prozora Palae Vecchio. Suprotni se zid bavio zloinima u
Sjedinjenim Dravama, a na njemu je dominirala fotografija lovca
kojeg je dr. Lecter prije mnogo godina ubio. Tijelo je visjelo na dasci s
kukama, a imalo je sve rane srednjovjekovnih ilustracija ranjenog
ovjeka. Na policama su se nalazili mnogi dosjei sluajeva zajedno s
civilnim tubama to su ih protiv dr. Lectera podigle obitelji rtava.
Osobne knjige to ih je dr. Lecter koristio dok se bavio medicinom
bile su ovdje posloene jednako kao nekad u njegovoj psihijatrijskoj
ordinaciji. Clarice ih je sloila tako to je povealom prouavala
policijske fotografije ureda.
Vei dio svjetla u sobi dopirao je kroz rendgensku snimku
doktorove glave i vrata koja se nalazila na osvijetljenoj kutiji na zidu.
Druga je svjetlost dopirala s kompjutora na stolu u kutu. Na ekranu je
tema bila Opasna stvorenja. Kompjutor je s vremena na vrijeme
zastenjao.
Na hrpi uz kompjutor bili su rezultati Claricina skupljanja.
Mukotrpno prikupljeni komadii papira, priznanice, rauni koji su
otkrivali kako je dr. Lecter ivio u Italiji, te u Americi prije nego su ga
zatvorili u umobolnicu. To je bio improvizirani katalog njegovih
ukusa.
Posluivi se ravnim skenerom umjesto stola, Clarice je postavila
pribor za jelo za samo jednu osobu od stvari to su preivjele u
njegovu domu u Baltimoru - porculan, srebro, kristal, blistavo bijelo
stolno rublje, svijenjak - malo vie od pola kvadratnog metra
otmjenosti kao suprotnost grotesknim stvarima objeenima na zidu.
Krendler je podigao valiku au za vino i kucnuo je noktom.
Krendler nikad nije osjetio dodir zloinca, nikad se ni s jednim nije
borio na tlu, te je dr. Lectera doivljavao kao neku vrstu medijskog
straila i kao priliku. Mogao je zamisliti vlastitu fotografiju povezanu
sa slinom izlobom u FBI-evom muzeju nakon Lecterove smrti.
Mogao je shvatiti golemu vrijednost toga za kampanju. Krendler je
primaknuo nos rendgenskoj snimci profila doktorove velike lubanje, a
kad mu se Clarice obratila, tako se trgnuo da je rendgensku snimku
zamastio svojim nosom.
- Mogu li vam pomoi, gospodine Krendler?
- Zato sjedite ondje u mraku?
- Razmiljam, gospodine Krendler.
- Ljudi na Brdu ele znati to poduzimamo glede Lectera.
- Evo to poduzimamo.
- Upoznaj me s time, Starlingice. Obavijesti me o svemu.
- Zar ne biste radije da gospodin Crawford...
- Gdje je Crawford?
- Gospodin Crawford je na sudu.
- Mislim da se gubi, osjeate li i vi tako?
- Ne, gospodine, ne osjeam.
- to radite ovdje? Primili smo albu s fakulteta kad ste pokupili
sve te stvari iz njihove knjinice. To se moglo izvesti uz vie
diplomacije.
- Prikupili smo sve to moemo nai o dr. Lecteru i smjestili
ovamo, predmete i dokumente. Njegovo je oruje u spremitu
vatrenog oruja i alata, ali ovdje imamo kopije. Imamo sve to je
ostalo od njegovih osobnih dokumenata.
- U emu je stvar? Lovite li gnjidu ili piete knjigu? - Krendler
zastane kako bi ovu zgodnu rimu pohranio u svoje verbalno
spremite. - Da me, recimo, istaknuti republikanac iz Pravosudne
nadzorne slube pita to vi, specijalna agentice Starling, radite kako
biste uhvatili Hannibala Lectera, to bih mu mogao rei?
Clarice upali sva svjetla. Vidjela je da Krendler jo uvijek kupuje
skupa odijela, ali tedi novac na kouljama i kravatama. Zglobovi
dlakavih zglavaka virili su mu iz maneta.
Clarice se na trenutak zagleda kroza zid, dalje od zida, van prema
vjenosti, i pribere se. Natjerala se da Krendlera promatra kao razred
policijske akademije.
- Znamo da dr. Lecter ima jako dobre osobne dokumente - pone. -
Zasigurno ima najmanje jo jedan vrsti identitet, a moda i vie.
Oprezan je u tom pogledu. Nee poiniti glupu greku.
- Prijeite na stvar.
- On je ovjek izrazito profinjenih ukusa, katkad egzotinih ukusa,
u hrani, vinu, glazbi. Ako doe ovamo, eljet e te stvari. Morat e ih
nabaviti. Nee sebi nita uskraivati.
- Gospodin Crawford i ja prouili smo raune i papire preostale od
Lecterova ivota u Baltimoru prije njegova prvog uhienja, te raune
to ih je talijanska policija uspjela pronai, tube zajmodavaca nakon
njegova uhienja. Napravili smo popis nekih stvari koje mu se sviaju.
Ovdje moete vidjeti: u mjesecu kad je dr. Lecter lanovima
Baltimorske filharmonije posluio guterau flautista Benjamina
Raspaila, kupio je dva sanduka vina Chateau Petrus hordeaux za tri
tisue esto dolara po sanduku. Kupio je pet sanduka Batard-
Montracheta za tisuu sto dolara po sanduku, te raznovrsna manje
vrijedna vina.
- Isto je vino naruio u sobu hotela St. Louis nakon to je pobjegao,
a naruio ga je i u duanu Vera dal 1926 u Firenci. To je vino prilina
rijetkost. Provjeravamo prodaju sanduka kod uvoznika i trgovaca.
- U Iron Gateu u New Yorku naruio jt foie gras prve klase za
dvjesto dolara po kilogramu, a preko Grand Central Oyster Bara
nabavio je zelene ostrige iz Girondea. Obrok za filharmoniju poeo je
tim ostrigama, zatim guteraa, erbet, a tada, moete proitati u
asopisu Town & Country to su jeli - Clarice i brzo glasno proita -
izvrsni tamni i blistavi ragu, iji sastojsci nikad nisu utvreni, te riu s
okusom afrana. Okus je bio mrano uzbudljiv uz sjajne duboke tonove
kakve moe pruiti samo velika i paljiva priprema. Nikad nijedna
rtva nije identificirana u tom raguu. Bla, bla, pie dalje; ovdje opisuje
stolno rublje i pribor do najsitnijih pojedinosti. Provjeravamo
kupovine na kreditne kartice kod dobavljaa porculana i kristala.
Krendler otpuhne kroz nos.
- Vidite, ovdje je civilna tuba, jo uvijek duguje za Steuben
svijenjak, a Autokua Galeazzo iz Baltimora tuila ga je i traila
natrag svoj bentley. Pratimo prodaju bentleyja, novih i polovnih. Nema
ih ba tako mnogo. Kao i prodaju preureenih jaguara. Faksirali smo
upite dobavljaima divljai i raspitivali se o kupovinama veprovine, a
tjedan dana prije dopreme jarebica iz kotske razaslat emo obavijest.
- Pritisnula je tipku i pogledala neki popis, a tada se odmaknula od
kompjutora kad je previe blizu iza sebe osjetila Krendlerov dah.
- Zatraila sam sredstva za kupovanje suradnje nekih od najboljih
nabavljaa ulaznica za kulturne priredbe u New Yorku i San
Franciscu; nastupa nekoliko orkestara i gudakih kvarteta koji mu se
posebno sviaju, obino uzima esti ili sedmi red i uvijek sjedi kraj
prolaza. Razaslala sam fotografije to ih imamo u Lincolnov centar i u
Kennedyjev centar, te u veinu koncertnih dvorana. Moda biste nam
u tome mogli pomoi s budetom Pravosua, gospodine Krendler. - On
nije odgovorio, a ona je nastavila. - Provjeravamo nove pretplatnike
na neke asopise iz kulture na koje je u prolosti bio pretplaen,
antropologija, lingvistika, Physical Review, matematika, glazba.
- Unajmljuje li S i M kurve, takve stvari? Muke prostitutke?
Clarice je osjeala kako Krendler uiva u tom pitanju. - Ne, koliko
mi znamo, gospodine Krendler. Prije mnogo godina viali su ga na
koncertima u Baltimoru s nekoliko privlanih ena, od kojih su neke
bile istaknute linosti u baltimorskom dobrotvornom radu i tome
slino. Zabiljeili smo datume njihovih roendana radi kupovine
darova. Koliko mi znamo, niti jednoj od njih nikad nije naudio, i niti
jedna nikad nije pristala govoriti o njemu. Nita ne znamo o njegovim
seksualnim sklonostima.
- Uvijek sam mislio da je homoseksualac.
- Zato tako mislite, gospodine Krendler?
- Sve umjetnike gluposti. Komorna glazba i hrana za ajanke. Ne
mislim nita osobno, ako vam se takvi ljudi sviaju, ili ako imate takve
prijatelje. Glavna stvar, ono to vam elim naglasiti, Starlingice: ovdje
elim vidjeti suradnju. Nema nikakvih malenih uprava. elim biti
obavijeten o svakom podatku, elim svaku vremensku karticu, elim
znati za svaki trag. Razumijete h me, Starlingice?
- Da, gospodine.
Na vratima se okrene i ree: - Bit e bolje da razumijete. Moda
vam je ovo prilika da popravite svoju situaciju. Vaoj takozvanoj
karijeri potrebna je sva pomo to je moe dobiti.
Budua tamna komora ve je bila opremljena ventilatorima.
Gledajui ga u lice, Clarice ih ukljui kako bi se rijeila mirisa njegove
kolonjske vode i paste za cipele. Krendler izie kroz zastore bez
pozdrava.
 Zrak je podrhtavao ispred Clarice poput treperenja na streljani.
U hodniku je Krendler iza sebe uo Claricin glas.
- Isplatit u vas do izlaza, gospodine Krendler.
Krendlera je ekao automobil i voza. Jo uvijek je bio na razini
izvrnog prijevoza te se zadovoljio limuzinom mercury grand marquis.
Prije nego je stigao do automobila, vani na istom zraku, Clarice
ree: - Stanite, gospodine Krendler.
Krendler se upitno okrene prema njoj. Moda ovdje ima neega.
Ljutita predaja? Njegova se antena podigla.
- Nalazimo se vani - ree Clarice. - Uokolo nema prislunih ureaja,
osim ako vi niste ozvueni. - Osjetila je poriv kojem nije mogla
odoljeti. Dok je radila s pranjavim knjigama, imala je na sebi iroku
koulju iznad tijesne majice.
Ne bi to smjela raditi. Jebi ga.
Povukla je krajeve koulje i rairila ih. - Vidite, ja nemam
mikrofona. - Nije imala ni grudnjak. - Ovo je moda jedini put da emo
razgovarati u etiri oka, a ja vas elim neto pitati. Ve se godinama
bavim ovim poslom, a vi ste mi zabili no u leda kad god ste mogli. U
emu je va problem, gospodine Krendler?
- Slobodno moete doi razgovarati o tome... nai u vremena za
vas ako elite...
- Sada razgovaramo o tome.
- Zakljuite sami, Starlingice.
- Je li razlog taj to se nisam htjela s vama sastajati? Kad sam vam
rekla da se vratite kui svojoj eni?
Ponovno ju je pogledao. Doista nije imala mikrofon.
- Nemojte si laskati, Starlingice... ovaj je grad krcat naivnih seoskih
fifica.
Sjeo je kraj vozaa i lupnuo po kontrolnoj ploi. Veliki se
automobil udaljio. Usne su mu se pomaknule bez glasa izgovarajui
ono to je zapravo elio izgovoriti: - Naivnih piki poput tebe. -
Krendler je vjerovao da ga u budunosti oekuje mnogo politikih
govora pa je elio izotriti svoj verbalni karate i okretnost u govoru.
 50.
POGLAVLJE

- Moglo bi upaliti, kaem vam - Krendler ree prema soptavoj

tmini u kojoj je leao Mason. - Prije deset godina to se nije moglo
uiniti, ali ona moe u tom usranom kompjutoru bez problema seliti i
usporeivati popise kupaca. - Mekoljio se na kauu ispod jarkog
svjetla.
Krendler je vidio obrise Margotina tijela ispred akvarija. Ve se
navikao vulgarno se izraavati pred njom, i prilino je uivao u tome.
Mogao bi se okladiti da bi Margot eljela imati penis. Poelio je pred
njom izgovoriti kurac, pa je smislio nain: - Rije je o tome kako je sve
to rasporedila i razradila sve to se Lecteru svia. Vjerojatno bi vam
mogla rei na koju mu stranu stoji kurac.
- Kad smo ve kod toga, Margot, dovedi dr. Doemlinga - ree
Mason.
Dr. Doemling je ekao u igraonici meu plianim ivotinjama.
Mason ga je vidio na videu kako prouava monje velike irafe, slino
onome kako su Viggerti obilazili Davida. Na ekranu je izgledao mnogo
manji od igraaka, kao da se stisnuo kako bi se lake uvukao u neko
djetinjstvo koje nije njegovo.
Pod svjetlima Masonova prostora za sjedenje psiholog je bio suha
osoba, izrazito ist, ali kao da se ljutio, suhe prorijeene kose i s
kljuem Phi Beta Kappa na lancu za sat. Sjeo je za stol nasuprot
Krendleru, a inilo se da mu je prostorija poznata.
Na jabuci u zdjeli s voem, orasima i ljenjacima bila je rupica od
crva. Dr. Doemling je okrenuo jabuku na drugu stranu. Iza naoala
njegove su oi slijedile Margot s izrazom uenja, na granici s
glupou, dok je uzimala jo jedan par oraha i vratila se na svoje
mjesto kraj akvarija.
- Dr. Doemling je ef odjela za psihologiju na Sveuilitu Baylor. On
ima Vergerovu stolicu - Mason ree Krendleru. - Pitao sam ga kakva bi
veza mogla postojati izmeu dr. Lectera i FBI-eve agentice Clarice
Starling. Doktore...
Doemling se okrene prema naprijed na stolici, kao da se nalazi u
prostoru za svjedoke na sudu, i okrene glavu prema Masonu kao to bi
se okrenuo prema poroti. Krendler je u njemu vidio uvjebano
dranje, oprezno ponaanje strunog svjedoka plaenog dvije tisue
dolara na dan.
- Gospodin Verger oito zna koje su moje kvalifikacije; elite li ih vi
uti? - upita Doemling.
- Ne - ree Krendler.
- Prouio sam biljeke agentice Starling o njezinim razgovorima s
Hannibalom Lecterom, njegova pisma upuena njoj, te materijal to
ste mi ga pribavili o njihovim prolostima - pone Doemling.
Krendler se na to trgne, a Mason ree: - Dr. Doemling je potpisao
ugovor o povjerljivosti.
- Cordell e projicirati dijaslike kad budete eljeli, doktore - ree
Margot.
- Najprije malo prolosti. - Doemling pogleda svoje biljeke. -
Znamo da je Hannibal Lecter roen u Litvi. Otac mu je bio grof, naslov
potjee iz desetog stoljea, a majka roena Talijanka visokog
podrijetla, Visconti. Tijekom njemakog povlaenja iz Rusije neke su
nacistike oklopne jedinice granatirale njihovo imanje blizu Vilniusa i
ubile oba roditelja te vei dio sluinadi. Djeca su nakon toga nestala.
Bilo ih je dvoje, Hannibal i njegova sestra. Ne znamo to se dogodilo sa
sestrom. Stvar je u tome, Lecter je bio siroe, kao i Clarice Starling.
- to sam ja rekao vama - nestrpljivo e Mason.
- Ali to ste iz toga zakljuili? - upita dr. Doemling. - Ne govorim o
nekoj vrsti suosjeanja izmeu dvoje siroadi, gospodine Verger.
Ovdje nije rije o suosjeanju. Suosjeanje s ovim nema nikakve veze.
A milosre je ostalo okrvavljeno u praini. Posluajte me. Zajedniko
iskustvo siroadi dr. Lecteru jednostavno prua veu sposobnost
razumijevanja te ene, a na koncu i kontroliranja. Ovdje je rije o
kontroli.
- Starlingica je djetinjstvo provela po ustanovama, a po onome to
ste mi ispriali, ona nema nikakvu osobnu vezu s nekim mukarcem.
ivi s bivom suuenicom, mladom Afroamerikankom.
- To je vrlo vjerojatno seksualna stvar - ree Krendler.
 Psihijatar ga nije ak ni pogledao; Krendler je bio automatski
odbijen. - Nikad se ne moe sa sigurnou rei zato netko ivi s
nekim.
- To je jedna od skrivenih stvari, kako kae Biblija - ree Mason.
- Starlingica izgleda prilino ukusno, ako ovjek voli cjelovito zrno
- doda Margot.
- Mislim da je privuen Lecter, a ne ona - ree Krendler. - Vidjeli
ste je, prilino je hladna.
- Je li hladna, gospodine Krendler? - inilo se da se Margot
zabavlja.
- Misli li ti da je nastrana, Margot? - upita Mason.
- Odakle bih ja to znala, dovraga? Bez obzira to je, to dri za sebe;
takav sam dojam ja stekla. Mislim da je vrsta, i imala je sluben izraz
lica, ali ne bih rekla da je hladna. Nismo mnogo razgovarale, ali to je
moje miljenje. To je bilo prije nego si me trebao da ti pomognem,
Masone, poslao si me van, sjea se? Neu rei da je hladna. Djevojka
koja izgleda poput Starlingice mora na licu imati izraz koji odbija jer
joj se stalno nabacuju nekakvi kreteni.
Ovdje je Krendler osjetio da ga Margot malo predugo promatra,
iako je vidio samo njezine obrise.
Kako su neobini glasovi u toj prostoriji. Krendlerov oprezan
birokratski, Doemlingov pedantan spikerski, Masonovi duboki i
rezonantni tonovi u kojima manjkaju mnogi glasovi, te Margot,
hrapava i duboka glasa, grubih izraza kao iz konjunice. Ispod svega
toga, zadahtali stroj koji Masonu pomae disati.
- Imam neke ideje o njezinu privatnom ivotu, s obzirom na
njezinu oitu opsjednutost ocem - nastavi Doemling. - Uskoro u doi
na to. Dakle, imamo tri dokumenta dr. Lectera u vezi Clarice Starling.
Dva pisma i crte. Crte prikazuje uru raspea to ju je dizajnirao dok
je bio u umobolnici. - Dr. Doemling pogleda ekran. - Dijasliku, molim
vas.
Negdje izvan prostorije Cordell je na uzdignuti monitor stavio
izuzetni crte. Original je bio ugljen na mesarskom papiru. Masonova
je kopija napravljena na fotokopirnom aparatu za nacrte pa su crte
bile plave boje modrica.
- Pokuao je to patentirati - ree dr. Doemling. - Kao to vidite,
ovdje je Krist raspet na uri, a njegove se ruke okreu kako bi
pokazivale vrijeme, ba kao to je to sluaj na Mickey Mouse
satovima. Zanimljivo je zato to lice, glava koja se naginje naprijed,
prikazuje Clarice Starling. Nacrtao je to u vrijeme njihovih razgovora.
Ovdje je enina fotografija, vidite. Cordell, je li? Cordell, dajte nam
fotografiju, molim.
Nije bilo nikakve sumnje, Isus je imao glavu Clarice Starling.
- Druga je anomalija u tome to je lik avlima pribijen na kri kroz
zapea, a ne kroz dlanove.
- To je u redu - ree Mason. - Mora ih se zabiti kroz zapea i
upotrijebiti velike drvene brtve, jer e se inae olabaviti i poeti
micati. Idi Amin i ja to smo otkrili na tei nain kad smo sve to
ponovili za Uskrs u Ugandi. Na je Spasitelj doista bio zabijen avlima
kroz zapea. Sve su slike koje prikazuju raspee pogreno
napravljene. Dolo je do pogreke u prijevodu Biblije s hebrejskog na
latinski.
- Hvala - ree dr. Doemling bez iskrenosti u glasu. - Raspee jasno
prikazuje uniteni objekt tovanja. Vidite da ruka koja predstavlja
minutnu kazaljku stoji na est i srameljivo pokriva stidno podruje.
Druga je ruka na devet, ili malo dalje. Devet jasno ukazuje na
tradicionalni sat kad je Isus raspet.
- A kad spojite est i devet, dobit ete ezdeset devet, to je
popularno u snoaju - Margot se nije mogla suzdrati od primjedbe.
Kao odgovor na Doemlingov otri pogled, zdrobila je orahe i kore su
pale na pod.
- Sad uzmimo Lecterova pisma Clarici Starling. Cordell, moete li ih
staviti. - Dr. Doemling izvadi laserski pokaziva iz depa. - Moete
vidjeti da rukopis, zapravo krasopis pisan nalivperom tupa vrha, po
svojoj pravilnosti podsjea na strojopis. Takvu vrstu rukopisa moete
nai u srednjovjekovnim papinskim bulama. Vrlo je lijep, ali sablasno
pravilan. Tu nema nieg spontanog. On planira. Prvo je pismo napisao
uskoro nakon bijega tijekom kojeg je ubio pet ljudi. Proitajmo ga:

Dakle, Clarice, jesu li jaganjci utihnuli?

Duguje mi jednu informaciju, zna, i elio bih je dobiti.
Oglas u nacionalnom izdanju Timesa ili u International Herald-
Tribuneu prvoga bilo kojeg mjeseca bit e u redu. Bolje da ga stavi i u
China Mail.
 Neu biti iznenaen ako je odgovor da i ne. Jaganjci e zasad
utihnuti. Ali, Clarice, ti sudi sebi sa svim milosrem podzemnih
tamnica; morat e je uvijek iznova zasluivati, blagoslovljenu tiinu.
Jer tebe tjeraju loe okolnosti, a to nikad nee zavriti, nikad.
Ne namjeravam te posjetiti, Clarice, jer je svijet zanimljiviji kad si ti
tu. Svakako bi mi trebala vratiti istom ljubaznou...

Dr. Doemling gurne naoale prema korijenu nosa i proisti grlo. -

Ovo je klasian primjer onoga to sam u svojim objavljenim djelima
nazvao avunkulizmom; u profesionalnoj literaturi ve se uvelike
govori o Doemlingovom avunkulizmu. Mogue je da e ga ukljuiti u
sljedee izdanje Prirunika za dijagnostiku i statistiku. Za laike bi se
pojam mogao definirati kao in zauzimanja stava mudrog i brinog
pokrovitelja radi ostvarivanja osobnog cilja.
- Prema biljekama zakljuujem da se pitanje o vritanju jaganjaca
odnosi na iskustvo Clarice Starling iz djetinjstva, klanje jaganjaca na
ranu u Montani, domu njezinih staratelja - dr. Doemling nastavi
svojim suhim glasom.
- Razmjenjivala je informacije s Lecterom - ree Krendler. - On je
znao neto o serijskom ubojici Buffalu Billu.
- Drugo pismo, sedam godina kasnije, na prvi je pogled pismo
suosjeanja i podrke - ree Doemling. - Izaziva je spominjanjem
njezinih roditelja, koje ona oito tuje. Njezinog oca zove mrtvim
nonim uvarom, a majku sobaricom. I tada im pridaje krasne
vrline za koje ona vjeruje da su ih posjedovali, a potom navodi te
vrline kao razloge za njezine neuspjehe u karijeri. Tu je rije o
ulagivanju, tu je rije o kontroli.
- Mislim da ta ena Starling moda ima trajnu vezu sa svojim ocem,
imago, koja joj onemoguuje lako uputanje u seksualne veze i moe
je uiniti sklonom dr. Lecteru u nekoj vrsti prijenosa, to bi on u svojoj
perverziji odmah iskoristio. U drugom je pismu ponovno potie na
uspostavljanje veze preko osobnog oglasa, a daje joj i ifrirano ime.
Isuse Kriste, ovjek nikad nee stati! Nemir i dosada bili su prava
muka za Masona jer se nije mogao vrpoljiti. - Tako je, lijepo, dobro,
doktore - prekine ga Mason. - Margot, otvori malo prozor. Imam novi
izvor za Lectera, dr. Doemling. Nekoga tko poznaje i Starlingicu i
Lectera, i vidio ih je zajedno, a vie je od ikoga bio u Lecterovoj blizini.
elim da razgovarate s njim.
Krendler se skutrio na kauu, a crijeva su mu proradila kad je
shvatio kamo ovo vodi.
 51.
POGLAVLJE

Mason je neto rekao u svoj interkom, a u prostoriju je uao visok

mukarac. Bio je miiav poput Margot i odjeven u bijelo.
- Ovo je Barney - ree Mason. - Upravljao je odjelom za nasilnike u
Baltimorskoj dravnoj bolnici za umobolne zloince tijekom est
godina dok je ondje bio Lecter. Sada radi za mene.
Barney je radije stajao kraj akvarija s Margot, ali ga je dr.
Doemling elio na svjetlu. Sjeo je kraj Krendlera.
- Barney, je li? Dakle, Barney, koja je vaa profesionalna obuka?
- Imam diplomu VMS.
- Vi ste via medicinska sestra? Lijepo. Je li to sve?
- Imam diplomu humanistikih znanosti s Dopisnog fakulteta
Sjedinjenih Drava - bezizraajno e Barney. - I certifikat Cumminsove
kole za mrtvozornike. Ja sam kvalificirani tehniar. To sam radio
nou tijekom kolovanja.
- kolovanje na vioj medicinskoj koli platili ste radom tahniara
u mrtvanici?
- Da. Micao sam tijela s mjesta zloina i asistirao kod obdukcija.
- Prije toga.
- Marinci.
- Shvaam. Dok ste radili u dravnoj bolnici, vidjeli ste Clarice
Starling i Hannibala Lectera zajedno, elim rei, vidjeli ste ih kako
razgovaraju?
- Meni se inilo da oni...
- Ponimo s onim sto ste tono vidjeli, a ne s onim to ste mislili da
ste vidjeli, moe?
Mason ga prekine. - Dovoljno je pametan da kae svoje miljenje.
Barney, poznajete Clarice Starling.
- Da.
- Hannibala Lectera poznavali ste est godina.
 - Da.
- to je bilo meu njima?
Krendler u poetku nije dobro razumio Barneyjev prodorni,
hrapavi glas, ali je ba Krendler postavio relevantno pitanje. - Je li se
Lecter drukije ponaao tijekom razgovora s agenticom Starling,
Barney?
- Da. Uglavnom nije uope reagirao na posjetitelje - ree Barney. -
Katkad bi otvorio oi tek toliko da uvrijedi nekog akademika koji mu
je pokuavao eprkati po mozgu. Jednog je profesora rasplakao. Bio je
grub s agenticom Starling, ali joj je odgovarao vie nego drugima.
Zainteresirao se za nju. Zaintrigirala ga je.
- Kako?
Barney slegne ramenima. - Vrlo je rijetko vidio neku enu. Ona
doista dobro izgleda...
- Ne treba mi tvoje miljenje o tome - ree Krendler. - Zar je to sve
to zna?
Barney mu ne odgovori. Gledao je Krendlera kao da su lijeva i
desna polutka Krendlerova mozga dva meusobno zalijepljena psa.
Margot zdrobi jo jedan orah.
- Nastavi, Barney - ree Mason.
- Bili su iskreni jedno prema drugome. On tako osvaja. Imate
osjeaj da se ne bi udostojio lagati.
- Ne bi se to lagati? - upita Krendler.
- Udostojio - ponovi Barney.
- U-D-O-S-T-O-J-I-O - oglasi se Margot Verger iz tmine. - Spustiti se
na tu razinu. Ili se poniziti, gospodine Krendler.
Barney nastavi. - Dr. Lecter joj je rekao nekoliko neugodnih stvari
o njoj, a zatim nekoliko ugodnih. Mogla se suoiti s loim stvarima, a
zatim vie uivati u dobrima, svjesna da to nisu gluposti. On ju je
smatrao armantnom i zabavnom.
- Vi moete procijeniti to je Hannibalu Lecteru zabavno? - ree
dr. Doemling. - Recite mi, kako to inite, bolniaru Barney?
- Sluajui ga kako se smije, dr. Dumling.7 Tome su nas uili na
vioj medicinskoj koli, predavanje pod nazivom Iscjeljivanje i vedar
pogled na svijet.
Ili je Margot otpuhnula kroz nos, ili je zvuk dopro iz akvarija.
- Smiri se, Barney. Ispriaj nam ostatak - ree Mason.
 - Da, gospodine. Dr. Lecter i ja katkad bismo razgovarali kasno
nou, kad bi se sve oko nas dovoljno smirilo. Razgovarali smo o
teajevima to sam ih pohaao i o drugim stvarima. On...
- Jeste li, kojim sluajem, upisali nekakav dopisni teaj iz
psihologije? - morao je rei dr. Doemling.
- Ne, gospodine, psihologiju ne smatram znanou. Kao ni dr.
Lecter. - Barney je brzo nastavio, prije nego je respirator Masonu
dopustio da ga ukori. - Mogu samo ponoviti ono to mi je on rekao;
mogao je vidjeti to ona postaje, bila je oaravajua onako kako je
oaravajue neko mladune, malena ivotinja koja e odrasti i postati
poput jedne od velikih maki. Onakva s kakvom se kasnije ne moete
igrati. Posjedovala je usrdnost kao u mladuneta, rekao je. Imala je
sve oruje, minijaturno i u razvoju, a dotad je znala samo kako se
hrvati s drugom mladunadi. To ga je zabavljalo.
- Nain na koji je sve poelo meu njima moe vam neto rei. U
poetku je bio uljudan, ali ju je uglavnom otpravio; a tada, dok je
odlazila, jedan joj je zatvorenik bacio spermu u lice. To je uzrujalo dr.
Lectera, posramilo ga. To je jedini put da sam ga vidio uzrujanoga.
Ona je to takoer vidjela i pokuala iskoristiti. Mislim da se divio
njezinoj smjelosti.
- Kako se ponaao prema drugom zatvoreniku, onome koji je bacio
spermu? Jesu li imali bilo kakvu vezu?
- Ne ba - ree Barney. - Dr. Lecter ga je te noi jednostavno ubio.
- Bili su u odvojenim elijama? - upita Doemling. - Kako je to
uinio?
- Tri elije dalje i na suprotnim stranama hodnika - ree Barney. -
Dr. Lecter je usred noi kratko razgovarao s njim, a tada mu je rekao
neka proguta svoj jezik.
- Dakle, Clarice Starling i Hannibal Lecter su se... sprijateljili? - ree
Mason.
- U okviru neke vrste formalnog ponaanja - ree Barney.
- Razmjenjivali su informacije. Dr. Lecter joj je pomogao otkriti
serijskog ubojicu kojeg je lovila, a ona je to platila osobnim
informacijama. Dr. Lecter mi je rekao kako misli da Starlingica moda
ima previe smjelosti za vlastito dobro, prekomjernu revnost rekao
je. Mislio je da bi mogla raditi preblizu rubu ako smatra da to iziskuje
njezin zadatak. I jednom je rekao da je prokleta ukusom. Ne znam
to to znai.
- Dr. Doemling, eli li je jebati, ili ubiti, ili pojesti, ili to? - upita
Mason iscrpivi mogunosti to ih je on vidio.
- Vjerojatno sve troje - ree dr. Doemling. - Ne bih elio predviati
redoslijed kojim eli sve to uiniti. Evo to vam mogu rei. Bez obzira
kako tabloidi, i tabloidni mentaliteti, to moda ele uiniti
romantinim i pokuati ih pretvoriti u Ljepoticu i zvijer, njegov je cilj
njezina degradacija, njezina patnja i njezina smrt. Dvaput je reagirao:
kad joj je kanjenik bacio spermu u lice i kad su je ocrnili u novinama
nakon to je poubijala one ljude. On dolazi pod krinkom mentora, ali
ga zapravo uzbuuje patnja. Kad bude napisana biografija Hannibala
Lectera, a bit e, ovo e biti zabiljeeno kao sluaj Doemlingova
avunkulizma. Da bi ga privukla, mora patiti.
Izmeu Barneyjevih se oiju pojavila duboka bora. - Smijem li
ovdje neto dodati, gospodine Verger, budui da ste me pitali? - Nije
ekao doputenje. - U umobolnici je dr. Lecter reagirao kad je ostala
pribrana, stajala je ondje i brisala spermu s lica, i obavljala svoj
zadatak. U pismima je zove ratnikom, te naglaava da je spasila ono
dijete tijekom okraja. Divi se i potuje njezinu hrabrost i disciplinu.
Sam kae da je ne kani potraiti. Jedno to ne ini je laganje.
- Tono je ono tabloidno razmiljanje o kojem sam govorio - ree
Doemling. - Hannibal Lecter nema emocija kao to su divljenje ili
potivanje. On ne osjea toplinu ili ljubav. To je romantina iluzija, a
pokazuje opasnosti manjkavog obrazovanja.
- Dr. Doemling, vi me se ne sjeate, zar ne? - ree Barney.
- Upravljao sam odjelom kad ste vi pokuali razgovarati s dr.
Lecterom; mnogi su pokuali, ali vi ste bili onaj koji je otiao plaui,
koliko se sjeam. Tada je napisao kritiku na vau knjigu u asopisu
American Journal of Psychiatry. Ne bih vam mogao zamjeriti ako vas je
kritika rasplakala.
- Sad je dosta, Barney - ree Mason. - Pobrini se za moj ruak.
- Napola obrazovana samouka osoba, nema niega goreg - rekao je
Doemling kad je Barney iziao iz prostorije.
- Niste mi rekli da ste intervjuirali Lectera, doktore - ree Mason.
- Tada je bio katatonian, nita se nije moglo dobiti.
- I to vas je natjeralo u pla?
- To nije istina.
 - I odbacujete ono to Barney govori.
- On je zavaran kao i djevojka.
- Zacijelo se Barney i sam zagrijao za Starlingicu - ree Krendler.
Margot se nasmije sebi u bradu, ali dovoljno glasno da je Krendler
moe uti.
- elite li da Clarice Starling postane privlana dr.
Lecteru, neka je vidi kako pati - ree Doemling. - Neka patnja koju
vidi ukazuje na patnju to bi je mogao izazvati. Ako je vidi ranjenu na
bilo koji simbolini nain, to e ga uzbuditi kao da je gleda kako se
samozadovoljava. Kad lisica uje zeji krik, ona dotri, ali ne da bi
pomogla.
 52.
POGLAVLJE

- Ne mogu vam izruiti Clarice Starling - Krencller ree nakon to

je Doemling otiao. - Mogu vam rei gdje je i to radi, ali ne mogu
kontrolirati FBI-eve zadatke. Ako je FBI poalje van kao mamac,
dobro e je uvati, vjerujte mi.
Krendler uperi prst prema Masonovoj tmini kako bi naglasio svoje
rijei. - Ne moete se ubaciti u tu akciju. Ne biste uspjeli probiti tu
zatitu i doepati se Lectera. Ljudi u zasjedi zaas bi opazili vae ljude.
Drugo, FBI se nee u to uputati, osim ako joj se ponovno ne javi i ako
ne budu imali dokaza da je u blizini; pisao joj je i ranije, ali nikad nije
doao blizu. Trebalo bi najmanje dvanaest ljudi za zasjedu, a to je
skupo. Bilo bi bolje da je niste maknuli s vrue stolice nakon pucnjave.
Bilo bi guve kad biste sad promijenili svoj stav i pokuali je ponovno
zbog toga baciti u nemilost.
- Trebalo bi, bilo bi, moglo bi - ree Mason, prilino se uspjeno
snalazei s b, kad se sve uzme u obzir. - Margot, pogledaj milanske
novine, Corriere della Sera, od subote, dan nakon to je Pazzi ubijen,
potrai prvi oglas. Proitaj nam ga.
Margot podigne gusto tiskani tekst prema svjetlu. - Na engleskom
je, upueno A. A. Aaronu. Kae: Predaj se najbliim organima reda i
zakona, neprijatelji su blizu. Hannah. Tko je Hannah?
- To je ime kobile koju je Starlingica imala kao dijete - ree Mason.
- To je upozorenje Lecteru od Starlingice. U pismu joj je rekao kako da
stupi s njim u vezu.
Krendler skoi na noge. - Prokletstvo. Nije mogla znati za Firencu.
Ako zna za to, onda zasigurno zna da sam vam sve pokazivao.
Mason uzdahne i zapita se je li Krendler dovoljno pametan da bi
bio koristan politiar. - Ona nita nije znala. Ja sam dao oglas, u La
Nazione i Corriere della Sera i International Herald-Tribune, kako bi
ga objavili dan nakon to krenemo na Lectera. Tako bi, u sluaju naeg
neuspjeha, mislio da mu je Starlingica pokuala pomoi. Jo uvijek
bismo imali vezu s njim preko nje.
- Nitko to nije uoio.
- Ne. Osim Hannibala Lectera, moda. Mogao bi joj zahvaliti na
tome; pismom, osobno, tko zna? Sad me posluajte: jo uvijek otvarate
njezinu potu?
Krendler kim ne. - Svakako. Ako joj bilo to poalje, vi ete to
vidjeti prije nego ona.
- Paljivo me posluajte, Krendler. S obzirom na to kako je ovaj
oglas naruen i plaen, Clarice Starling nikad ne moe dokazati da ga
ona nije dala, a to je prekraj. To je korak preko crte. Moete je
slomiti pomou toga, Krendler. Znate kako FBI ne vodi rauna o
onima koji vie nisu u njihovim redovima. ovjek moe biti hrana za
pse. Vie ak nee moi dobiti dozvolu za noenje oruja. Nitko nee
paziti na nju, osim mene. A Lecter e znati da je sama. Najprije emo
pokuati neke druge stvari. - Mason zastane kako bi disao, a tada
nastavi: - Ako to ne upali, uinit emo ono to kae Doemling i
pomou ovog oglasa uiniti da pati. Da pati, vraga, s ovim je
moemo posve slomiti. Sauvajte donji dio, to je moj savjet. Gornji je
dio prokleto gorljiv. Jao, nisam elio huliti.
 53.
POGLAVLJE

Clarice Starling trala je kroz uto lie u dravnom parku

Virginije, sat vremena udaljenom od njezine kue. Qmiljeno mjesto, ni
traga nekoj drugoj osobi u parku tog jesenjeg radnog dana, jako
potrebnog slobodnog dana. Trala je poznatom stazom kroz
poumljene breuljke kraj rijeke Shenandoah. Jutarnje je sunce na
vrhovima breuljaka ugrijalo zrak, a u udubinama je zrak bio svje;
katkad je istodobno na licu osjeala toplinu, a na nogama hladnou.
Ovih dana tlo nije bilo sasvim mirno ispod Clarice dok je hodala;
inilo joj se stabilnijim dok tri.
Clarice je trala kroz vedri dan, jarki i treperavi bljeskovi svjetlosti
kroz lie, staza proarana, a na drugim mjestima isprugana sjenama
stabala na niskom jutarnjem suncu. Ispred nje pretrale su dvije srne i
srnda, preskoivi stazu jednim skokom, a njihovi uzdignuti bijeli
repii blistali su u polumraku duboke ume dok su se trkom
udaljavali. Clarice je obradovao taj prizor, pa je i sama lagano
poskoila.
Nepomian poput lika na srednjovjekovnoj tapiseriji, Hannibal
Lecter je sjedio usred otpalog lia na obronku breuljka iznad rijeke.
Mogao je vidjeti sto pedeset metara trkae staze, a dalekozor je
zatitio od bljeska kartonskim zaslonom domae izrade. Najprije je
vidio kako kraj njega srne skau i jure uzbrdo, a tada je, prvi put
nakon sedam godina, ugledao Clarice Starling.
Iza dalekozora njegovo lice nije promijenilo izraz, ali su mu se
nosnice rairile kad je duboko udahnuo zrak, kao da bi mogao na
takvoj udaljenosti uhvatiti njezin miris.
Osjetio je miris suhog lia uz daak cimeta, trulog lia ispod
gornjeg sloja, laganog truljenja bukvica, nagovjetaj zejih ostataka
nekoliko metara dalje, duboki divlji mous odbaene vjeverije koe
ispod lia, ali ne i Claricin miris, koji bi mogao bilo gdje prepoznati.
Vidio je kako srne jure ispred nje, vidio ih je kako tre dugo nakon to
su nestale iz njezina vidokruga.
Mogao ju je promatrati manje od minute kako s lakoom tri, ne
bori se s tlom. Minijaturna naprtnjaa visoko na njezinim leima, i u
njoj boca vode. Osvijetljena straga, a jutarnje svjetlo zamagljuje
njezine obrise kao da joj je koa posuta peludom. Pratei je, dr.
Lecterov dalekozor naiao je na odbljesak sunca s vode ispod nje, pa
je nekoliko minuta vidio samo mrlje. Nestala je kad je staza skrenula
nizbrdo, a posljednje to je vidio bio je stranji dio njezine glave, dok
je konjski rep poskakivao poput bijelog repia srne.
Dr. Lecter je ostao nepomian, nije ju m pokuao slijediti. U glavi je
imao jasnu sliku njezina tranja. Trat e u njegovom umu koliko god
to on bude elio. Doista ju je vidio prvi put nakon sedam godina, ne
raunajui fotografije u tabloidima, ne raunajui letimine poglede iz
daljine na glavu u automobilu. Ispruio se na liu stavivi ruke pod
glavu i gledao kako tanka kronja javora podrhtava iznad njega na
nebu, tako tamnom nebu da je bilo gotovo purpurno. Purpurno,
purpurno, divlji mukat to ga je ubrao dok se penjao ovamo bio je
purpurne boje, ve se pomalo smeurao, te je pojeo nekoliko bobica, a
ostale je zgnjeio na dlanu i polizao sok onako kako bi dijete polizalo
rairenu aku. Purpurno, purpurno.
Purpurni patlidan u vrtu.
Tijekom dana nije bilo tople vode u lovakoj kolibi, pa je Mischina
dadilja nosila natuenu bakrenu kadu u kuhinjski vrt kako bi sunce
ugrijalo vodu za kupku dvogodinjeg djeteta.
Mischa je sjedila u blistavoj kadi usred povra na toplom suncu, a
bijeli leptiri letjeli su oko nje. Voda je bila duboka tek toliko da joj
pokrije bucmaste noice, ali njezin ozbiljni brat Hannibal i veliki pas
dobili su strogo nareenje da je uvaju dok je sestra otila unutra po
veliki runik.
Hannibal Lecter je za neke sluge bio zastraujue dijete,
zastraujue napet, neprirodno pametan, ali nije plaio staru dadilju,
koja je znala svoj posao, i nije plaio Mischu, koja bi mu svoje djeje
ake poloila na obraze i smijala mu se u lice. Mischa je ispruila ruke
kraj njega prema patlidanu u koji je voljela zuriti na suncu. Njezine
oi nisu bile kestenjaste kao u njezina brata, ve plave, a dok je zurila u
patlidan, inilo se da njezine oi uvlae u sebe njegovu boju, da postaju
tamnije od toga. Hannibal Lecter je znao da je boja njezina strast.
Nakon to su je odnijeli natrag unutra, a pomona kuharica je
gunajui dola i ispraznila kadu u vrt, Hannibal je kleknuo kraj niza
patlidana, a mjehurii pjene od kupanja blistali su odraavajui
purpurno i zeleno dok se nisu rasprsnuli na tlu. Izvadio je svoj depni
noi i odsjekao jedan patlidan i obrisao ga rupiem. Povre je bilo
toplo od sunca, toplo poput ivotinje, dok ga je nosio u Mischinu sobu i
stavio ga tako da ga ona moe vidjeti. Mischa je voljela
tamnopurpurno, voljela je boju patlidana, sve dok je ivjela.
Hannibal Lecter je zatvorio oi da bi ponovno vidio kako srne
skau ispred Clarice, da bi je vidio kako tri stazom, uokvirena zlatom
sunca iza nje, ali ugledao je pogrenu srnu, malenu srnu sa strelicom u
tijelu koja se otimala konopcu to su joj ga vezali oko vrata dok su je
vodili do sjekire, malenu srnu koju su pojeli prije nego su pojeli
Mischu, i vie nije mogao ostati miran pa je ustao, aka i usta
umrljanih purpurnim mukatom, usta okrenutih nadolje kao na grkoj
maski. Pogledao je za Clarice Starling niza stazu. Duboko je udahnuo
kroz nos i upio svjei miris ume. Zurio je prema mjestu na kojem je
Clarice nestala. Njezina se staza inila svjetlijom od okolne ume, kao
da je za sobom ostavila vedrije mjesto.
Hitro sc popeo do vrha breuljka i krenuo nizbrdo s druge strane,
prema parkiralitu oblinjeg logorita gdje je ostavio svoj kamionet.
elio je otii iz parka prije nego se Clarice vrati do svog automobila
parkiranog tri kilometra dalje na glavnom parkiralitu blizu
renderske postaje, sada zatvorene.
Proi e najmanje petnaest minuta prije nego uspije dotrati
natrag do automobila.
Dr. Lecter se zaustavi kraj mustanga i ostavi motor upaljen. Imao
je nekoliko puta priliku pregledati njezin automobil na parkiralitu
trgovine ivenim namirnicama blizu njezine kue. Godinja ulaznica
za dravni park, zalijepljena na staklu Claricina starog mustanga,
upozorila je Hannibala Lectera na to mjesto, te je odmah kupio
zemljovide parka i polako ga istraio.
Automobil je bio zakljuan, sputen nad svojim irokim kotaima
kao da spava. Njezin ga je automobil zabavljao. Bio je istodobno
hirovit i strahovito uinkovit. Na kromiranoj kvaki na vratima nije
osjetio nikakav miris, ak ni kad se sagnuo sasvim blizu. Rasklopio je
svoj elini alat za provaljivanje u automobile i uvukao ga kroz prozor
iznad brave. Alarm? Da? Ne? Klik. Ne.
Dr. Lecter je uao u automobil, u zrak koji je intenzivno bio Clarice
Starling. Volan je bio debeo i pokriven koom. Na sredini volana bila
je rije MOMO. Pogledao je rije nakrivivi glavu poput papige, a
njegove su usne oblikovale rijei MO-MO. Nagnuo se na sjedalu,
zatvorenih oiju, diui, uzdignutih obrva, kao da slua koncert.
Tada se je, kao da ima vlastiti mozak, pojavio iljasti ruiasti vrh
njegova jezika, poput malene zmije koja je nala put s njegova lica. Ne
mijenjajui izraz lica, kao da nije svjestan svojih pokreta, nagnuo se
naprijed, po mirisu naao koom presvueni volan, i obujmio ga
svijenim jezikom, pronaavi uleknua od prstiju s donje strane
volana. Ustima je kuao uglancano mjesto na volanu gdje se odmara
njezin dlan. Potom se opet nagnuo na naslon sjedala, vrativi jezik na
mjesto, a njegova su se zatvorena usta micala kao da uiva u okusu
vina. Duboko je udahnuo i zadrao dah dok je izlazio i zakljuavao
mustang Clarice Starling. Nije ispustio zrak, drao ju je u ustima i
pluima sve dok njegov stari kamionet nije iziao iz parka.
 54.
POGLAVLJE

Aksiom biheviorizma glasi da su vampiri teritorijalni, a kanibali se

kreu diljem Zemlje.
Nomadski ivot nije posebno privlaio dr. Lectera. Uspjeno je
izbjegavao policiju uvelike zahvaljujui kvaliteti svojih dugotrajnih
lanih identiteta i brizi to ju je ulagao u odravanje istih, te obilju
novca to mu je stajao na raspolaganju. Nasumino i esto seljenje nije
s tim imalo nikakve veze.
Uz dva davno uspostavljena alternativna identiteta, oba s izvrsnim
izvorima sredstava, plus trei za vozila, nije imao nikakvih problema
pri osnivanju svoga udobnoga gnijezda u Sjedinjenim Dravama, i to
samo tjedan dana nakon to je onamo stigao.
Izabrao je Maryland, otprilike sat vremena vonje na jug od
Muskrat farme Masona Vergera, te prilino blizu glazbenim i
kazalinim dogaanjima u Washingtonu i New Yorku.
Nita u vidljivim postupcima dr. Lectera nije privlailo pozornost,
a bilo koji od njegovih glavnih identiteta imao je dobre izglede
preivjeti standardnu provjeru. Nakon to je posjetio jedan od svojih
pretinaca u banci u Miamiju, od njemakog je lobista na godinu dana
unajmio ugodnu, izoliranu kuu na obali Chesapeakea.
Zahvaljujui telefonskim pozivima koji su putovali preko dva
telefona u jeftinom stanu u Philadelphiji mogao se informirati o svemu
a da nije morao naputati udobnost svog novog doma.
Uvijek je plaao gotovinom pa je brzo nabavio izvrsne ulaznice za
simfonijske koncerte, balete i opere koje su ga zanimale.
Njegov je novi dom imao jo jednu poeljnu pogodnost, a to je bila
dvostruka garaa s radionicom i kvalitetnim vratima. Ondje je dr.
Lecter parkirao svoja dva vozila, est godina star Chevrolet kamionet s
ojaanim stranjim dijelom gdje je privrstio kripac, to ga je kupio
od vodoinstalatera i soboslikara, te preureeni jaguar koji je uzeo na
leasing preko kompanije u Delawareu. Njegov je kamionet iz dana u
dan drukije izgledao. Oprema to ju je mogao staviti otraga ili na
pojaanje ukljuivala je soboslikarske ljestve, cijevi, PVC, kotao za
rotilj i plinski spremnik.
Nakon to se pobrinuo za sve kod kue, poastio se tjednom
sluanja glazbe i obilaska muzeja u New Yorku, a kataloge
najzanimljivijih umjetnikih izlobi poslao je svom roaku, velikom
slikaru Balthusu, u Francusku.
Kod Sothebyja u New Yorku kupio je dva izvrsna glazbena
instrumenta, oba rijetke pojave na tritu. Prvi je bio flamansko
embalo s kraja osamnaestog stoljea, gotovo identino
Smithsonianovu Dulkinu iz 1745., s notama kojima se sluio Bach -
glazbalo je bilo odgovarajui sljedbenik gravicembala to ga je imao u
Firenci. Drugo to je kupio bio je rani elektroniki instrument,
theremin, koji je tridesetih godina izradio profesor Theremin osobno.
Theremin je odavno fascinirao dr. Lectera. Napravio je jedan jo kao
dijete. Svira se kretnjama praznih ruku u elektronikom polju.
Kretnjama se stvara zvuk.
Sad se posve organizirao pa se moe zabavljati...

Dr. Lecter se odvezao kui do svojeg ugodnog utoita na

marylandskoj obali nakon jutra provedenog u umi. Prizor u kojem
Clarice Starling tri kroz otpalo lie na umskoj stazi naao je svoje
mjesto u palai sjeanja njegova uma. To je za njega izvor
zadovoljstva do kojeg moe doprijeti za manje od sekunde kad krene
iz predvorja. Vidi kako Clarice tri i, takva je kvaliteta njegove
vizualne memorije, moe potraiti nove pojedinosti u prizoru, moe
uti velike, zdrave srne kako u skokovima jure kraj njega uz obronak,
vidjeti odebljanja na njihovim zglobovima, mrlju od trave na trbuhu
najblie ivotinje. Pohranio je to sjeanje u sunanu prostoriju palae,
to je mogue dalje od malene ranjene srne...
Opet je kod kue, opet je kod kue; garana se vrata uz tiho
zujanje sputaju iza njegova kamioneta.
Kad su se vrata u podne iznova podigla, iziao je crni jaguar i u
njemu doktor odjeven za grad.
Dr. Lecter je jako voliko kupovati. Odvezao se ravno do
Hammachera Schlemmera, nabavljaa finih kunih i sportskih
potreptina te pribora za kuhanje, i ondje uope nije urio. Jo uvijek
u svom umskom raspoloenju, izvadio je metar lz'depa i provjerio
dimenzije triju velikih koara za piknik, sve od lakiranog pletera s
naivenim konatim rukama i vrstim mjedenim pojaanjima. Na
koncu se odluio za koaru srednje veliine, jer je u nju trebalo staviti
pribor i jelo za samo jednu osobu.
Koara od pletera sadravala je termos-bocu, ae, vrsti porculan
i pribor za jelo od nehrajueg elika. Koara se mogla kupiti samo
zajedno s priborom. Morali ste ih kupiti.
Potom je svratio u Tiffany i Christofle, a tamo je teke tanjure za
piknik uspio zamijeniti francuskim porculanom s jednim od chasse
uzoraka lia i ptica. U Christofleu je nabavio srebrni pribor za jelo iz
devetnaestog stoljea kakav je najvie volio, a znak proizvoaa bio je
utisnut u udubini lice i pariki znak s donje strane drka. Vilice su bile
duboko zavijene i zupci iroko razmaknuti, a noevi su imali ugodnu
teinu na kraju dlana. Komadi su leali u ruci poput dobrog pitolja za
dvoboj. Kad je stigao do kristala, doktor se lomio izmeu veliina aa
za aperitiv, te je izabrao ballon za konjak, ali kad je rije o aama za
vino, nema dvojbe. Doktor je izabrao Riedel, koje je kupio u dvije
veliine s dovoljno mjesta za nos unutar ruba.
U Christofleu je takoer naao malene stolnjake od bijelog lanenog
platna, te prelijepe ubruse od damasta sa siunom damakom ruom,
poput kapi krvi, izvezenom u kutu. Dr. Lecter je kupio est ubrusa
tako da uvijek bude dobro opremljen, uzimajui u obzir vrijeme
potrebno za pranje.
Kupio je dva dobra plinska kuhala, 35,000 BTU, onakva kakve u
restoranima koriste za kuhanje kraj stola, te prekrasnu bakrenu tavu i
bakreni fait-tout za pripremu umaka, oboje napravljeno za
Dehillerina u Parizu, te dvije metlice za snijeg. Nije uspio nai
kuhinjske noeve od karbona i elika, koji su mu se mnogo vie sviali
nego oni od nehrajueg elika, niti je mogao nai neke od noeva za
posebne namjene to ih je silom prilika morao ostaviti u Italiji.
Njegovo posljednje odredite bila je kompanija za opskrbu
medicinskim potreptinama nedaleko Ope bolnice Mercy, gdje je vrlo
povoljno nabavio gotovo posve novu Stryker pilu za obdukcije;
uredno ju je spremio na dno koare za piknik gdje je ranije stajala
termos-boca. Pila je jo uvijek bila pod garancijom, a uz nju su ili i
skalpeli raznih namjena te oni za lubanju, kao i klju za lubanju, a to je
gotovo upotpunilo njegovu batterie de cmsine.
Francuska vrata dr. Lectera otvorena su svjeem veernjem zraku.
Zaljev lei taman i srebrnkast na mjeseini i pominim sjenkama
oblaka. Natoio si je au vina u novi kristal i stavio je na stalak za
svijeu kraj embala. Aroma vina mijea se sa slanim mirisom mora, a
dr. Lecter moe u tome Uivati bez da pomakne ruke s klavijature.
U ivotu je bio vlasnik klavikorda, virginala i drugih starih
instrumenata s klavijaturama. Vie voli,zvuk i osjeaj to ga prua
embalo; budui da nije mogue kontrolirati jainu zvuka takvih ica,
glazba dolazi poput doivljaja, iznenadnog i cjelovitog.
Dr. Lecter promatra instrument, otvara i stie ake. Prilazi novom
embalu onako kako bi mogao prii privlanoj neznanki uz
zanimljivu, vedru primjedbu - svira komad to ga je napisao Henry
VIII., Green Grows the Holly.
Ohrabren, okree se Mozartovoj Sonati u B-molu. On i embalo
nisu jo intimni, ali njegove reakcije na njegove prste kau mu da e se
uskoro nai. Povjetarac jaa i svijee trepere, ali oi dr. Lectera ne
vide svjetlo, lice mu je uzdignuto i on svira. Mjehurii lete s Mischinih
zvjezdolikih ruica dok mae na povjetarcu iznad kade i, dok kree na
trei stavak, lagano letei kroz umu, Clarice Starling tri, tri, lie
uti pod njezinim nogama, um vjetra visoko u poutjelim kronjama,
srne skau ispred nje, srnda i dvije enke, preskaui stazu kao to
srce preskae. Tlo je odjednom hladnije i mukarci u dronjcima vuku
malenu srnu iz ume, u njezinu tijelu strelica, srnica se otimlje
konopcu vezanom oko njezina vrata, mukarci je vuku ranjenu da je
ne bi morali nositi do sjekire, a glazba naglo prestaje iznad
okrvavljenog snijega, dr. Lecter stee rubove stolice. Duboko die,
duboko, stavlja ruke na klavijaturu, silom izmamljuje frazu, potom
dvije koje razbijaju tiinu.
ujemo prodorni i sve jai vrisak koji prestaje naglo kao i glazba.
Dugo vremena sjedi glave sagnute nad klavijaturom. Tiho ustaje i
izlazi iz prostorije. Nije mogue odrediti gdje se nalazi u mranoj kui.
Vjetar s Chesapeakea dobiva na snazi, vitla plamenovima svijea dok
se ne ugase, zavija kroz ice embala u tmini - sada sluajni ton, sada
prodorni vrisak iz davne prolosti.
 55.
POGLAVLJE

Srednjoatlantska regionalna izloba vatrenog oruja i noeva u

Memorijalnoj ratnoj dvorani. Metri i metri stolova, obilje vatrenog
oruja, uglavnom pitolja i samarica. Crvene zrake laserskih ciljnika
trepere na stropu.
Malo istinskih ljubitelja prirode dolazi na izlobe oruja radi
ukusa. Pitolji i puke sada su crni, a izlobe oruja su tmurne,
bezbojne, bez radosti kao i nutrina veine onih koji na njih dolaze.
Pogledajte tu gomilu: navorani, zirkavi, gnjevni, zatvoreni, doista
hladna srca. Oni su glavna opasnost koja prijeti pravu obinoga
graanina da bude vlasnikom vatrenog oruja.
Najvie im se svia napadako oruje namijenjeno masovnoj
proizvodnji, uglavnom izraeno tako da glupim i neuvjebanim
trupama prua veliku vatrenu mo.
Meu velikim trbusima od piva, oputenim i blijedim licima
korisnika oruja koji rijetko izlaze iz kua, kretao se dr. Hannibal
Lecter, otmjeno vitak. Vatreno ga oruje nije zanimalo. Poao je ravno
do izlobenog prostora najistaknutijeg trgovca noevima.
Trgovac se zove Buck, a teak je sto etrdeset pet kilograma. Buck
ima mnogo maeva iz mate, te kopije srednjovjekovnih i barbarskih
stvari, ali takoer ima najbolje prave noeve i kratke toljage, a dr.
Lecter brzo je opazio veinu izloaka na popisu, stvari to ih je morao
ostaviti u Italiji.
- Mogu li vam pomoi? - Buck ima prijateljske obraze i prijateljska
usta, ali opake oi.
- Da. Uzet u taj Harpy, molim vas, i ravni, nazupani Spyderco s
otricom od deset centimetara, te onaj no za guljenje koe otraga.
Buck je prikupio zatraene stvari.
- elim dobru pilu za divlja. Ne tu, onu dobru. Dajte mi da opipam
onaj ravni konati drak, onaj crni... - Dr. Lecter je odvagnuo oprugu
drka. - Uzet u ga.
- Jo neto?
- Da. elio bih jedan Spyderco Civilian, ne vidim ga.
- Nema ih mnogo koji znaju za to. Nikad nemam vie od jednog.
- Meni je potreban samo jedan.
- Cijena mu je inae dvjesto dvadeset dolara; mogao bih vam ga
dati za sto devedeset s kutijom.
- U redu. Imate li kuhinjskih noeva od karbona i elika?
Buck odmahne golemom glavom. - Morat ete potraiti stare na
sajmitu. Ondje i ja nabavljam svoje. Na takvome moete napraviti
otricu dnom tave.
- Napravite paket, a ja u se za nekoliko minuta vratiti po to.
Bucku nisu esto govorili da napravi paket, pa je to inio
uzdignutih obrva.
Tipino, ova izloba oruja uope nije bila izloba, ve sajam. Bilo
je nekoliko stolova pranjavih suvenira iz Drugog svjetskog rata koji
su ve poeli djelovati prastaro. Mogli ste kupiti puke M-1, plinske
maske sa staklom, porcije za jelo. Bilo je i uobiajenih tandova s
nacistikim suvenirima. Mogli ste kupiti pravi spremnik za plin ciklon
B, ako vam se to svia.
Nije bilo gotovo niega iz korejskog ili vijetnamskog rata i uope
niega iz Pustinjske oluje.
Mnogi su kupci nosili maskirnu odjeu, kao da su se tek nakratko
vratili s bojita kako bi posjetili izlobu oruja, a maskirna odjea
mogla se i kupiti, ukljuujui kompletnu opremu za potpuno
kamufliranje snajperista ili lovca s lukom i strijelom - posebni dio
izlobe bio je posveen opremi za streliarstvo.
Dr. Lecter je pregledavao maskirno odijelo kad je postao svjestan
dviju odora kraj sebe. Podigao je streliarsku rukavicu. Okrenuvi se
kako bi oznaku proizvoaa primaknuo svjetlu, vidio je da su to dva
policajca iz Odjela za lov i ribolov u Virginiji, a taj je odjel imao tand
na izlobi.
- Donnie Barber - ree stariji od dvojice i pokae bradom. - Ako ga
ikad dobije na sud, obavijesti me. Volio bih tog kujinog sina zauvijek
maknuti iz ume. - Promatrali su mukarca tridesetih godina na
drugom kraju streliarske izlobe. Bio je okrenut prema njima, a
gledao je video. Donnie Barber je nosio maskirnu odjeu, a bluzu je
rukavima vezao oko struka. Imao je na sebi majicu bez rukava kaki
boje, kako bi pokazao svoje tetovae, i naopako okrenutu bejzbolsku
kapu.
Dr. Lecter se polako udaljio od dvojice policajaca, a usput je
razgledavao razliite izloke. Zastao je kraj izloenih laserskih ciljnika
za pitolje, jedan niz stolova dalje, i kroz reetku s objeenim
futrolama doktor je promatrao video koji je zaokupio pozornost
Donnieja Barbera.
Videosnimka je prikazivala lov lukom i strijelom na srndaa.
Oito je netko snimao srndaa koji se kretao kroz umu kraj
ograde dok je lovac napinjao luk. Lovac je imao mikrofon. Disanje mu
se ubrzalo. apnuo je u mikrofon: - Ne moe biti bolje od ovoga.
Srnda se zgrbio kad ga je pogodila strelica, dvaput je udario u
ogradu, a zatim je preskoio icu i pokuao pobjei.
Donnie Barber se trgnuo i zagunao kad je strelica pogodila cilj.
Sad je videolovac poeo derati kou srndau. Poeo je na mjestu
koje je nazvao ANN-us.
Donnie Barber je zaustavio video i vratio ga na pogodak strelicom,
a to je inio nekoliko puta sve dok mu se vlasnik tanda nije obratio.
- Jebi se, klipane - ree Donnie Barber. - Nita ne bih kupio od tebe.
Na iduem je tandu kupio nekoliko utih strijela sa irokim
glavama na ijim su se vrhovima nalazila unakrsna otra perca. Ondje
je bila kutija za nagradno izvlaenje, a Donnie Barber je uz kupljenu
robu primio i kupon za igru. Nagrada je bila dvodnevna dozvola za lov
na srne.
Donnie Barber je ispunio kupon i ubacio ga u kutiju. Zadrao je
trgovevu kemijsku i sa svojim dugakim paketom nestao u mnotvu
mladih ljudi u maskirnoj odjei.

Kao to oi abe opaaju pokret, tako trgoveve oi opaaju svaki

zastoj u mnotvu koje prolazi. ovjek koji je sada stajao pred njim bio
je posve nepomian.
- Je h to va najbolji samostrel? - dr. Lecter upita trgovca.
- Nije. - ovjek izvadi kutiju ispod tezge. - Ovaj je najbolji. Vie mi
se svia zavijeni dio nego spoj ako ga treba napinjati. Ima vitlo koje
moete ukljuiti na elektrinu builicu ili moete raditi runo. Znate
da samostrel ne smijete koristiti za divlja u Virginiji ako niste invalid?
- ree ovjek.
- Moj je brat izgubio jednu ruku, a drugom silno eli neto ubiti -
ree dr. Lecter.
- O, shvaam.
Doktor je za pet minuta kupio izvrstan samostrel i dva tuceta
kratkih, tekih strelica to se koriste sa samostrelom.
- Napravite paket - ree dr. Lecter.
- Ispunite ovaj kupon pa ete moda osvojiti lov na divlja. Dva
dana bez plaanja - ree trgovac.
Dr. Lecter je ispunio kupon i ubacio ga u kutiju.
im se trgovac posvetio drugoj muteriji, dr. Lecter se ponovno
okrenuo prema njemu.
- Kako sam zaboravljiv! - ree. - Nisam zapisao broj telefona na
kupon. Smijem li?
- Svakako, izvolite.
Dr. Lecter je skinuo poklopac s kutije i izvadio dva kupona na
vrhu. Dopunio je lane podatke na svom kuponu i dugim se pogledom
zagledao u drugi kupon. Jednom je trepnuo, poput kljoaja
fotoaparata.
 56.
POGLAVLJE

Teretana na Muskrat farmi suvremeno je opremljena kompletnim

Nautilus ciklusom naprava, utezima, opremom za aerobiku, a sve crno
i kromirano, te malenitn barom sa sokovima.
Barney je gotovo zavrio s tjelovjebom, hladio se na biciklu, kad
je shvatio da nije sam u prostoriji. Margot Verger je u kutu skidala
trenirku. Imala je na sebi elastine kratke hlae i kratku majicu povrh
sportskog grudnjaka, a sad je dodala pojas za dizanje utega. Barney je
uo kako utezi zveckaju u kutu. uo je njezino disanje dok se
zagrijavala.
Barney je okretao pedale bez otpora i runikom brisao glavu kad
mu je prila.
Pogledala je njegove ruke, a zatim svoje. Bile su otprilike jednake.
- Koju teinu moe dignuti s klupe? - upita.
- Ne znam.
- Mislim da zna, sigurno.
- Moda tristo osamdeset pet, tako neto.
- Tristo osamdeset pet? Ne bih rekla, veliki mome. Ne vjerujem da
moe tristo osamdeset pet.
- Moda imate pravo.
- Imam sto dolara koji kau da ne moe dignuti tristo osamdeset
pet.
- Protiv?
- Protiv sto dolara, koga vraga si mislio? Ja u ti pomoi vratiti
ipku na mjesto.
Barney je pogleda i namrti svoje iroko elo. - U redu.
Namjestili su ploe. Margot je pobrojila one to ih je Barney stavio
na svom kraju, kao da bi je mogao prevariti. Odgovorio je pomno
prebrojivi one na Margotinu kraju.
Ispruio se na klupi, a Margot je stajala nad njim. Spoj njezinih
bedara i trbuha bio je izboen poput baroknog okvira, a masivni torzo
kao da dosee do stropa.
Barney se namjestio, osjeajui klupu na leima. Margotine noge
mirisale su na hladno ulje za masau. Na ipku je lagano poloila ake,
noktiju obojenih koraljnim lakom, lijepo oblikovane ake da bi bile
tako snane.
- Spreman?
- Da. - Gurnuo je ipku s utezima gore prema njezinu licu.
Barneyju to nije bio veliki problem. Stavio je ipku na mjesto bez
Margotine pomoi. Izvadila je novac iz svoje sportske torbe.
- Hvala - ree Barney.
- Ja mogu napraviti vie unjeva od tebe - samo je rekla.
- Znam.
- Kako zna ?
- Ja mogu piati stojeki.
Njezin se masivni vrat zacrvenio. - Mogu i ja.
- Za sto dolara? - ree Barney.
- Napravi mi frape - ree Margot.
Na pultu bara nalazila se zdjela voa i oraha. Dok je Barney
miksao voe, Margot je uzela dva oraha i zdrobila ih u aci.
- Moete li zdrobiti samo jedan orah, ako ga nemate ime stisnuti?
- upita Barney. Razbio je dva jaja na rubu miksera i ubacio ih unutra.
- Moe li ti? - ree Margot i prui mu orah.
Orah je leao na Barneyjevu otvorenu dlanu. - Ne znam. - Raistio
je prostor ispred sebe na pultu, a jedna se narana otkotrljala i pala na
pod kraj Margot. - Uh, oprostite - ree Barney.
Podigla ju je s poda i vratila u zdjelu.
Barneyjeva se velika aka stisnula. Margotin pogled preao je s
njegove ake na njegovo lice, a zatim naprijed-natrag dok su mu na
vratu iskoili miii od napora i lice se zarumenjelo. Poeo se tresti, iz
njegove se ake zauo zvuk krckanja, Margotino se lice snudilo,
pomaknuo je drhtavu aku iznad miksera, a krckanje je postalo
glasnije. U mikser su upali utanjak i bjelanjak. Barney je ukljuio
aparat i polizao vrhove prstiju. Margot se nasmijala iako to nije kanila.
Barney je natoio frape u ae. S druge strane prostorije izgledali
su poput hrvaa ili dizaa utega iz dvije kategorije.
- Osjeate da morate initi sve to mukarci ine? - upita Barney.
 - Ne neke od gluposti.
- elite li pokuati s mukim prijateljstvom?
Margotin osmijeh nestane. - Nemoj meni prireivati mukarake
ale, Barney.
On odmahne masivnom glavom. - Iskuajte me - ree.
 57.
POGLAVLJE

U Hannibalovoj je kui zbirka rasla dok je dan za danom Clarice

Starling napredovala hodnicima dr. Lecterova ukusa.
Rachel DuBerry je bila neto starija od dr. Lectera kad je bila
aktivna pokroviteljica Baltimorskog simfonijskog orkestra i bila je
vrlo lijepa, to je Clarice mogla vidjeti na fotografijama u asopisu
Vogue iz tog vremena. To je bilo prije dva bogata mua. Sad je
gospoa Franza Rosencranza iz obitelji Rosencranz koja se bavi
tekstilom. Njezina ju je tajnica pozvala na telefon.
- Sada samo aljem novac za orkestar, draga. Previe smo esto
odsutni da bih bila aktivno upletena - rekla je Clarici gospoa
Rosencranz roena DuBerry. - Ako je rije o nekakvom porezu, mogu
vam dati broj naih knjigovoa.
- Gospoo Rosencranz, kad ste bili aktivni u odborima
Filharmonije i kole Westover poznavali ste dr. Flannibala Lectera.
Dugotrajna tiina.
- Gospoo Rosencranz?
- Mislim da bih trebala uzeti va broj i nazvati vas preko FBI-eve
centrale.
- Svakako.
Kad je razgovor nastavljen:
- Da, prije mnogo godina poznavala sam Hannibala Lectera, a
predstavnici tiska su se zbog toga otad utaborili na mojem pragu. Bio
je izuzetno armantan mukarac, apsolutno jedinstven. Nekako je
inio da se djevojka osjea sreditem svijeta, ako me razumijete.
Trebale su mi godine da povjerujem u njegovu drugu stranu.
- Je li vam ikad davao nekakve darove, gospoo Rosencranz?
- Obino sam za roendan dobivala njegovu estitku, ak i nakon
to su ga zatvorili. Katkad bi mi poslao dar, prije nego su ga osudili. On
poklanja prekrasne darove.
 - Dr. Lecter je priredio slavnu roendansku veeru za vas. A
godita vina bila su povezana s vaim datumom roenja.
- Da - ree. - Suzy ju je nazvala najupeatljivijom zabavom nakon
Capoteova Crnog i bijelog bala.
- Gospoo Rosencranz, ako vam se sluajno javi, hoete li nazvati
FBI-ev broj to u vam ga dati, molim vas? Jo bih vas neto pitala ako
smijem, imate li neke posebne godinjice s dr. Lecterom? I gospodo
Rosencranz, moram vas pitati koji je va datum roenja.
Izrazita hladnoa s druge strane. - Rekla bih da vam je taj podatak
lako dostupan.
- Da, gospoo, ali ima nekih nesuglasja meu datumima u vaem
socijalnom osiguranju, rodnom listu i na vaoj vozakoj dozvoli.
Zapravo, niti jedan datum nije isti. Ispriavam se, ali prikupljamo
podatke o kupovini skupih stvari na roendane dr. Lecterovih
poznanika.
- Poznanika. Sad sam poznanica, kako uasan pojam. - Gospoa
Rosencranz se tiho nasmije. Pripadala je generaciji koktela i cigareta
pa je imala dubok glas. - Agentice Starling, koliko je vama godina?
- Trideset dvije, gospoo Rosencranz. Navrit u trideset tri dva
dana prije Boia.
- Samo u rei, i mislim iskreno, kako se nadam da ete imati
nekoliko poznanika u vaem ivotu. Doista pomau da vam ljepe
proe vrijeme.
- Da, gospoo, a va datum roenja?
Gospoa Rosencranz je napokon dala tonu informaciju, a opisala
ju je kao datum to ga poznaje dr. Lecter.
- Smijem li pitati, gospoo, mogu razumjeti promjenu godine, ali
zato mjeseca i dana?
- eljela sam biti Djevica, bolje se slae s gospodinom
Rosencranzom, a tada smo izlazili.
Ljudi koje je dr. Lecter upoznao dok je ivio u kavezu promatrali
su ga malo drukije.
Clarice Starling spasila je kerku senatorice Ruth Martin,
Catherine, iz paklenog podruma serijskog ubojice Jamea Gumba, a da
senatorica Martin nije izgubila na sljedeim izborima, mogla bi za
Clarice uiniti mnogo dobra. Toplo je razgovarala s Clarice preko
telefona, ispriala joj poneto o Catherine, i eljela uti o njoj.
 - Nikad od mene nita niste traili, Clarice. Ako ikad poelite
posao...
- Hvala vam, gospoo Martin.
- to se tie onog prokletog Lectera, ne, bila bih zasigurno
obavijestila FBI da mi se javio, a va u broj staviti ovdje kraj telefona.
Charlsie zna kako treba rukovati potom. Ne vjerujem da u bilo to
uti o njemu. Posljednje to mi je ta gnjida rekla u Memphisu bilo je:
Oboavam va kostim. Uinio je neto najokrutnije to sam u ivotu
doivjela, znate li to je to bilo?
- Znam da vas je izazivao.
- Kad je Catherine bila oteta, kad smo bili oajni i on je rekao da
ima informacije o Jameu Gumbu, a ja sam ga preklinjala, pitao me je,
pogledao me je u lice onim svojim zmijskim oima i pitao me jesam li
dojila Catherine. elio je znati jesam li je dojila. Rekla sam mu da
jesam. I tada je rekao: edan posao, zar ne? Jednostavno sam se
svega ponovno sjetila, kako sam je drala kao bebu, ednu, ekajui
da se najede, i to me je pogodilo kao nita na ovom svijetu, a on jt
jednostavno usisao moju bol.
- Kakav je bio, gospoo Martin?
- Kakav... oprostite?
- Kakav ste kostim imali na sebi, onaj koji se sviao dr. Lecteru.
- ekajte da se sjetim; mornarsko plavi Givenchy, vrlo stroga kroja
- ree senatorica Martin, malo pogoena Claricinim prioritetima. - Kad
ga vratite u zatvor, doite me posjetiti, Clarice, pa emo zajedno
jahati.
- Hvala, senatorice, zapamtit u.

Telefonski razgovori, po jedan o svakoj strani dr. Lectera; jedan je

pokazivao njegov arm, a drugi njegove bodlje. Clarice je zapisala:
Godite vina povezano s roendanima, to je ve bilo pokriveno
njezinim malenim programom. Zapisala je u podsjetnik da mora
dodati Givenchy na svoj popis skupe robe. Neto je kasnije zapisala
dojenje, bez odreenog razloga, a nije imala vremena o tome
razmiljati jer je zazvonio njezin crveni telefon.
- Je li to Bihevioristiki odjel? Pokuavam doprijeti do Jacka
Crawforda; ovdje erif Dumas iz Okruga Clarendon, Virginia.
 - erife, ja sam pomonica Jacka Crawforda. On je danas na sudu.
Ja vam mogu pomoi. Ja sam specijalna agentica Starling.
- Morao bih razgovarati s Jackom Crawfordom. Imamo tipa u
mrtvanici koji je izrezan kao u mesnici, jesam li dobio pravi odjel?
- Da, gospodine, ovo je mes... da, gospodine, svakako ste dobili
pravi odjel. Ako mi kaete tono gdje se nalazite, ja u odmah krenuti,
a gospodina Crawforda u obavijestiti im zavri sa svjedoenjem.
Claricin mustang uz takvu je kripu izjurio iz Quantica da se
marinac na strai namrtio i priprijetio joj prstom, a jedva je
suspregnuo smijeak.
 58.
POGLAVLJE

Mrtvanica Okruga Clarendon u sjevernoj Virginiji povezana je s

okrunom bolnicom kratkim hodnikom koji na stropu ima ventilator,
a na svakom kraju iroka dvokrilna vrata kako bi mrtvi imali olakan
pristup. Serifov je zamjenik stajao ispred tih vrata i prijeio ulaz
petorici izvjestitelja i snimatelju koji su se tiskali oko njega.
Iza izvjestitelja Clarice se podigla na prste i visoko uzdigla svoj
bed. Kad ga je zamjenik opazio i kimnuo, poela se gurati naprijed.
Blicevi su bljeskali i reflektor je zasjao iza nje.
Tiina u dvorani za obdukcije, samo zveckanje instrumenata
odloenih u metalnu pliticu.
Okruna mrtvanica ima etiri stola za obdukciju od nehrajueg
elika, svaki sa svojim vagama i umivaonikom. Dva su stola bila
pokrivena, a plahte su, zbog ostataka koje su prekrivale, podsjeale na
ator. Rutinska bolnika obdukcija bila je u tijeku za stolom najbliem
prozoru. Patolog i njegova pomonica radili su neto delikatno pa nisu
podigli glave kad je Clarice ula.
Prodorni zvuk elektrine pile ispunio je prostoriju i uskoro je
patolog oprezno stavio na stranu gornji dio lubanje, a potom je
akama podigao mozak koji je stavio na vagu. apnuo je teinu u
mikrofon to ga je nosio, pregledao organ u zdjelici vage i gurkao ga
prstom u rukavici. Kad je opazio Clarice preko ramena svoje
pomonice, ubacio je mozak u otvorenu prsnu upljinu tijela, ubacio
gumene rukavice u kantu, poput djeaka koji elastinim gumicama
neto gada, i zaobiao stol prema njoj.
Dok se s njim rukovala, Clarice je obuzeo nekako gmizav osjeaj.
- Clarice Starling, specijalna agentica FBI-a.
- Ja sam dr. Hollingsworth, medicinski istraitelj, bolniki patolog,
glavni kuhar i pera boca. - Hollingsworth ima svijetloplave oi,
blistave poput dobro oljutenog jajeta. Obratio se svojoj pomonici ne
skidajui pogleda s Clarice. - Marlene, pozovi erifa iz intenzivne njege
kardiologije i razotkrij te ostatke, molim te.
Prema Claricinu iskustvu medicinski su istraitelji obino
inteligentni, ali esto budalasti i neoprezni u neslubenom razgovoru,
i voljeli su se praviti vani. Hollingsworth je slijedio Claricin pogled. -
Pitate se to je s mozgom?
Clarice kinine i rairi ruke.
- Mi ovdje nismo nemarni, specijalna agentice Starling. To je
usluga to je inim pogrebniku, ako ne stavim mozak natrag u lubanju.
U ovom e sluaju imati otvoren lijes i dugotrajno bdijenje, a ne moe
se sprijeiti da modano tkivo ne iscuri na jastuk, stoga lubanju neim
napunimo i zatvorimo je. Stavim kvaicu na lubanju iza oba uha tako
da ne klizi. Obitelj dobiva natrag cijelo tijelo, svi su zadovoljni.
- Razumijem.
- Recite mi razumijete li ono - ree. Iza Clarice je pomonica dr.
Hollingswortha uklonila plahte sa stolova za obdukciju.
Clarice se okrenula i sve vidjela u jednom prizoru to e ga
zapamtiti do kraja ivota. Jedan kraj drugoga na stolovima od
nehrajueg elika leali su srnda i mukarac. Iz srndaa je strila
uta strelica. Strelica i rogovi ivotinje oblikovali su plahtu poput
atora.
Mukarac je imao krau, deblju utu strelicu kroz glavu, poprijeko
iznad vrhova uiju. Jo uvijek je na sebi imao jedan odjevni predmet,
naopako okrenutu bejzbolsku kapu privrenu strelicom.
Gledajui ga, Clarice je naglo obuzeo apsurdni smijeh, ali ga je tako
brzo potisnula da je mogao zvuiti poput uzvika uasa. Slian poloaj
dvaju tijela, na bokovima umjesto u anatomskom poloaju, otkrivao je
da su gotovo identino razrezana, uredno i ekonomino uklonjeni
bubrenjaci zajedno s malenim komadima to se nalaze ispod
kraljenice.
Srndaevo krzno na nehrajuem eliku. Njegova glava podignuta
na rogovima na metalnoj kutiji uzglavlja, okrenuta i s bijelim okom
kao da je pokuao gledati unatrag prema strelici koja ga je ubila -
stvorenje je, leei na boku u vlastitom odrazu na tome mjestu
opsesivne urednosti, djelovalo divlje, udaljenije od ovjeka nego se to
ini u umama.
Mukareve su oi bile otvorene, a malo je krvi izilo iz suznih
kanalia poput suza.
- Neobino ih je vidjeti zajedno - ree dr. Hollingsworth. - Srca su
im bila tono iste teine. Pogledao je Clarice i vidio da je u redu. -
Jedna je razlika na mukarcu; vidite ovdje gdje su kratka rebra
odvojena od kraljenice i plua izvuena otraga. Gotovo izgledaju kao
krila, zar ne?
- Krvavi orao - promrmlja Clarice nakon trenutka razmiljanja.
- Nikad to ranije nisam vidio.
- Ni ja - ree Clarice.
- Postoji ime za to? Kako ste rekli?
- Krvavi orao. Pojam postoji u literaturi u Quanticu. To je obiaj
rtvovanja u srednjovjekovnoj Skandinaviji. Presjei kratka rebra i
otraga izvui plua, a potom ih tako izravnati da se dobiju krila.
Postojao je neoviking koji je to tridesetih godina inio u Minnesoti.
- Vi vidite mnogo toga, ne mislim ba ovo, ali ovakvih stvari.
- Katkad, da.
- To je malo izvan mojeg podruja rada. Mi dobivamo uglavnom
obina umorstva; ljude ubijene vatrenim orujem i noem, ali elite li
znati to ja mislim?
- Vrlo rado bih ula vae miljenje, doktore.
- Mislim da je ovjek, na njegovoj osobnoj iskaznici pie Donnie
Barber, juer ilegalno ubio srndaa, dan prije poetka sezone; znam
da je tada uginuo. Ta se strelica slae s ostatkom njegove streliarske
opreme. Na brzinu ju je kasapio. Nisam obavio analizu krvi na
njegovim rukama, ali to je srndaeva krv. Kanio je uzeti samo ono to
lovci zovu stranjim rezom, te je poeo trapavo sjei; to je ovaj kratki
krivudavi rez ovdje. Tada je doivio veliko iznenaenje, u vidu strelice
kroz glavu. Ista boja, ali razliita vrsta strelice. Nema ureza na
stranjem dijelu. Prepoznajete li je?
- Izgleda poput strelice za samostrel - ree Clarice.
- Druga je osoba, moda ona sa samostrelom, dovrila rezanje
srndaa, obavivi mnogo bolji posao, a potom je, Boe moj, sredio i
mukarca. Pogledajte kako je ovdje precizno savijena koa, kako su
odluni rezovi. Nita nije uniteno ili baeno. Michael DeBakey to ne
bi mogao bolje uiniti. Nema nikakvih znakova seksualnog
zlostavljanja. Jednostavno su iskasapljeni kao meso.
Clarice je prinijela aku usnama. Patolog je na trenutak pomislio
da ljubi amajliju.
- Dr. Hollingsworth, jesu li jetre nestale?
Proao je trenutak prije nego je odgovorio, a virio je u nju iznad
naoala. - Srndaeva jetra nedostaje. Jetra gospodina Barbera oito
nije odgovarala standardima. Dijelom je izrezana i pregledana, postoji
rez tono du vene vratarnice. Jetra mu je cirozna i bezbojna. Ostala je
u tijelu; elite li vidjeti?
- Ne, hvala. to je s timusom?
- Guterae, da, nedostaju u oba sluaja. Agentice Starling, nitko
jo nije izgovorio ime, zar ne?
- Ne - ree Clarice. - Jo nije.
Zaulo se usisavanje zraka i na vratima se pojavio mrav mukarac
u sportskoj jakni od tvida i hlaama kaki boje.
- erife, kako je Carleton? - ree Hollingsworth. - Agentice Starling,
ovo je erif Dumas. erifov je brat na intenzivnoj njezi kardiologije.
- Dobro se dri. Kau da je stabilan, ouvan, to god da im to
znai - ree erif. Dovikne prema vratima: - Doi ovamo, Wilburne.
erif se rukovao s Clarice i upoznao je s drugim ovjekom. - Ovo je
Wilburn Moody, lovouvar.
- erife. Ako elite biti blizu brata, moemo poi onamo - ree
Clarice.
erif Dumas odmahne glavom. - Nee me pustiti k njemu jo sat i
pol. Bez uvrede, gospoice, ali ja sam pozvao Jacka Crawforda. Hoe li
on doi?
- Zapeo je na sudu; svjedoio je kad je stigao va poziv. Oekujem
da e nam se uskoro javiti. Doista smo vam zahvalni to ste nas tako
brzo pozvali.
- Stari je Crawford drao predavanja kad sam prije mnogo godina
bio na Policijskoj akademiji u Quanticu. Nevjerojatan momak. Ako vas
je on poslao, zasigurno znate to radite; hoemo li nastaviti?
- Molim vas, erife.
erif izvadi biljenicu iz depa jakne. - ovjek sa strelicom u glavi
je Donnie Leo Barber, bijelac, trideset dvije godine, stanuje u prikolici
u Trails End Parku u Cameronu. Koliko ja mogu vidjeti, nije zaposlen.
Prije etiri godine je neasno otputen iz ratnog zrakoplovstva. Ima
iskaznicu Saveznog zrakoplovnog udruenja. Nekad je bio mehaniar
za avione. Platio je globu jer je unutar gradskih granica pucao iz
vatrenog oruja, kao i kaznu za neovlateno ulaenje u lovno podruje
tijekom prologodinje sezone lova. Priznao je krivnju za krivolov u
Okrugu Summit; kad je to bilo, Wilburne?
- Prije dvije sezone, tek to je dobio natrag svoju dozvolu. Poznat
je u naem odjelu. Ne trudi se slijediti ono u to puca. Ako ne padne,
on jednostavno eka drugu rtvu... jednom...
- Reci nam to si danas naao, Wilburne.
- Pa, kretao sam se okrunom cestom etrdeset sedam, oko
kilometar i pol zapadno od mosta, jutros oko sedam, kad me je stari
Peckman zaustavio. Teko je disao i drao se za prsa. Mogao je samo
otvarati i zatvarati usta i pokazivati prema umi. Uao sam moda,
ovaj, ne vie od sto pedeset metara u gustu umu, a ondje je bio taj
Barber naslonjen na stablo sa strelicom u glavi i onaj srnda sa
strelicom u tijelu. Bili su ukoeni, najmanje od juer.
- Juer rano ujutro, rekao bih, s obzirom na hladnou - ree dr.
Hollingsworth.
- Dakle, sezona je tek jutros otvorena - ree lovouvar. - Taj je
Donnie Barber uza se imao ljestve za penjanje na stablo, ali ih jo nije
postavio. ini se da je juer poao onamo kako bi se pripremio za
danas, ili je elio u krivolov. Ne znam zato bi inae uzimao luk sa
sobom, ako je samo kanio zauzeti poloaj. Naiao je taj lijepi srnda, i
on si jednostavno nije mogao pomoi. esto sam vidio da to ljudi rade.
Takvo je ponaanje postalo esto kao i veprovi tragovi. A tada je
naiao onaj drugi dok je rezao srndaa. Nita nisam mogao otkriti iz
tragova jer je poeo pljusak i sve izbrisao...
- Zato smo snimili nekoliko fotografija i odnijeli tijela - ree erif
Dumas. - Stari Peckman je vlasnik ume. Taj je Donnie uza se imao
dvodnevnu dozvolu za lov, od danas, s Peckmanovim potpisom.
Peckman je uvijek jednom godinje davao u zakup lovite, a to je
reklamirao i iznajmljivao kod nekih meetara. Donnie je takoer u
depu imao pismo u kojem je pisalo estitamo, dobili ste dozvolu za
lov na divlja. Papiri su mokri, gospoice Starling. Nemam nita protiv
naih momaka, ali pitam se ne biste li otiske prstiju trebali uzeti u
vaem laboratoriju. Sa strelica takoer, sve je bilo mokro kad smo
onamo stigli. Nastojali smo ih ne dirati.
- elite li strelice ponijeti sa sobom, agentice Starling? Kako biste
eljeli da ih izvadim? - upita dr. Hollingsworth.
 - Ako biste ih pridrali retraktorima i ispilili na dva dijela tik uz
kou na stranjoj strani te ostatak gurnuli, ja u ih privrstiti na svoju
dasku - ree Clarice i otvori aktovku.
- Mislim da nije bilo tunjave, no elite li materijal ispod njegovih
noktiju?
- Radije bih ih odrezala i napravila DNA. Ne treba odrediti kojem
prstu pripadaju, ali odvojite ih po akama, ako moete, doktore.
- Moete li napraviti PCR-STR?
- Mogu u glavnom laboratoriju. Imat emo neto za vas, erife, za
tri do etiri dana.
- Moete li analizirati srndaevu krv? - upita lovouvar Moody.
- Ne, samo moemo odrediti da je rije o ivotinjskoj krvi - ree
Clarice.
- to bi bilo da jednostavno naete srnetinu u neijem hladnjaku -
ree lovouvar Moody. - eljeli biste znati pripada li tom srndau, zar
ne? Katkad bismo mi morali biti u stanju razlikovati ivotinju od
ivotinje po krvi kako bismo uspjeli dokazati krivolov. Svaka pojedina
srna je drukija. To ne biste rekli, zar ne? Krv moramo slati u
Portland, Oregon, u oregonsku slubu za divlja i ribu, oni vam to
mogu rei ako imate vremena dovoljno ekati. Odgovorit e vam:
Ovo je Srnda br. jedan ili samo Srnda A, uz dugaki broj sluaja
jer, kako znate, srnda nema imena. Koliko mi znamo.
Clarici se svialo Moodyjevo staro, od vremena istroeno lice. -
Ovoga emo zvati John Doe, gospodine Moody. Dobro je znati za
Oregon; moda emo morati suraivati s njima, hvala vam - rekla je i
smijeila mu se dok nije porumenio i poeo prtljati s kapom.
Kad je sagnula glavu kako bi neto potraila u torbi, dr.
Hollingsworth ju je promatrao iz istog zadovoljstva to mu ga je
pruao taj prizor. Njezino se lice na trenutak razvedrilo dok je
razgovarala sa starim Moodyjem. Made na njezinu licu uvelike je
podsjeao na zrnca baruta. Poelio ju je pitati, ali se predomislio.
- Kamo ste stavili papire, ne u plastiku? - pitala je erifa.
- U smee papirnate vreice. Papirnata vreica nikad niemu nije
nakodila. - erif rukom protrlja zatiljak i pogleda Clarice. - Znate
zato sam nazvao va odjel, zato sam ovamo pozvao Jacka
Crawforda. Drago mi je da ste vi doli, sad kad sam se sjetio tko ste.
Nitko izvan ove prostorije nije izgovorio rije kanibal jer bi
predstavnici tiska pregazili umu im bi to uli. Znaju samo da bi
mogla biti rije o nesrei u lovu. uli su da je moda neko tijelo
unakaeno. Ne znaju da je Donnie Barber razrezan kao u mesnici.
Nema ba tako mnogo kanibala, agentice Starling.
- Ne, erife. Ne ba tako mnogo.
- To je jako uredno obavio.
- Da, gospodine, jest.
- Moda razmiljam o njemu jer se tako esto spominje u
novinama; ini li vam se da bi ovo moglo biti djelo Hannibala Lectera?
Clarice je gledala kako se kosac skriva u odvodnu cijev praznog
stola za obdukcije. - esta rtva dr. Lectera bio je lovac lukom i
strijelom - ree Clarice.
- Je li ga pojeo?
- Njega nije. Ostavio ga je da visi s klina na zidu sa svakojakim
ranama po tijelu. Ostavio ga je poput srednjovjekovne ilustracije pod
nazivom ovjek Rana. Zanimaju ga srednjovjekovne stvari.
Patolog je pokazao plua rairena preko lea Donnieja Barbera. -
Rekli ste da je ovo stari ritual.
- Mislim da jest - ree Clarice. - Ne znam je li to uinio dr. Lecter.
Ako jest, sakaenje nije feti, on to ne mora raditi.
- Onda o emu je rije?
- To je njegov hir - ree Clarice, promatrajui ih da bi vidjela je li
izazvala njihovo negodovanje pomno izabranom rijeju. - To je njegov
hir, i zbog toga je proli put uhvaen.
 59.
POGLAVLJE

DNA laboratorij je bio nov, mirisao je po novome, a osoblje je bilo

mlae od Clarice. To je neto na to e se morati naviknuti, pomislila
je - vrlo brzo e biti godinu dana starija.
Mlada ena, na ijoj je iskaznici s imenom pisalo A. BENNING,
potpisala je za dvije strelice to ih je Clarice donijela.
A. Benning je imala loe iskustvo s preuzimanjem dokaznog
materijala, sudei prema njezinom oitom olakanju kad je vidjela
kako su dvije strelice paljivo privrene na Claricinu plou s
dokazima.
- Ne elite znati to katkad vidim kad otvaram ovakve stvari - ree
A. Benning. - Morate shvatiti da vam nita ne mogu rei, recimo za pet
minuta...
- Ne - ree Clarice. - Nema podataka o RFLP-u8 dr. Lectera,
pobjegao je prilino davno, a stvari su zagaene jer je njima rukovalo
stotinjak ljudi.
- Laboratorijsko je vrijeme previe dragocjeno da bi se analizirao
svaki uzorak, recimo etrnaest dlaka iz motelske sobe. Ako mi
donesete...
- Posluajte me - ree Clarice - a tada vi recite svoje.
Zatraila sam od Questure u Italiji da mi poalju etkicu za zube za
koju misle da je pripadala dr. Lecteru. S nje moete skinuti neto
epitelnih stanica obraza. Tada napravite RFLP i analizu ponavljanja
kratkih parova. Ova je strelica za samostrel bila na kii, pa sumnjam
da ete tu mnogo dobiti, ali pogledajte ovo...
- Oprostite, nisam ni mislila da ete razumjeti...
Clarice istisne osmijeh. - Ne zabrinjavajte se, A. Benning, lijepo
emo se slagati. Vidite, obje su strelice ute. Ova za samostrel je uta
jer ju je netko rukom obojio; nije to loe napravio, ali se ipak vide
tragovi. Pogledajte ovo, to bi moglo biti ovo ispod boje?
 - Moda dlaka s kista?
- Moda. Ali pogledajte kako je zavijena prema jednoj strani i na
kraju ima maleno zadebljanje. to ako je rije o trepavici?
- Ako ima folikul...
- Tako je.
- Gledajte, mogu napraviti PCR-STR, tri boje odjednom, u istom
nizu u gelu i tako dobiti tri DNA podruja. Za sud bi trebalo trinaest
podruja, ali za dva dana e se s prilinom sigurnou znati je li to bio
on.
- A. Benning, znala sam da mi moete pomoi.
- Vi ste Starling. Hou rei, specijalna agentica Starling. Nisam
eljela biti neugodna; vidim obilje doista loe ouvanog dokaznog
materijala to ga alje policija; to nema nikakve veze s vama.
- Znam.
- Mislila sam da ste stariji. Sve cure, ene znaju za vas, mislim svi
znaju, ali vi ste nekako - A. Benning pogleda na drugu stranu - nekako
posebni u naim oima. - A. Benning podigne svoj maleni bucmasti
palac. - Sretno s onim drugim. Ako vam ne smeta to vam to kaem.
 60.
POGLAVLJE

Glavni sluga Masona Vergera, Cordell, bio je krupan ovjek

naglaenih crta lica koji bi moda bio privlaan da mu je lice ivahnije.
Imao je trideset sedam godina i vie nikad nee moi raditi u
zdravstvu u vicarskoj, ili se ondje zaposliti na radnome mjestu gdje bi
imao kontakt s djecom.
Mason mu je davao veliku plau da bi upravljao njegovim krilom, a
bio je odgovoran za njegovu njegu i hranjenje. Otkrio je da je Cordell
posve pouzdan i sposoban za sve. Cordell je na videosnimkama bio
svjedokom okrutnosti dok je Mason razgovarao s malenom djecom
koja bi svakog drugog dovela do bijesa ili suza.
Danas je Cordell bio pomalo zabrinut zbog jedine stvari koja je
njemu sveta, novca.
Pokucao je na svoj uobiajeni nain i uao u Masonovu sobu. Bila
je posve mrana, uz izuzetak akvarija. Jegulja je znala da je doao pa
se s nadom pojavila iz svoje rupe.
- Gospodine Verger?
Trenutak dok se Mason nije probudio.
- Moram vam neto spomenuti. Ovoga tjedna moram dodatno
platiti istoj osobi u Baltimoru o kojoj smo ranije govorili. Nije rije ni o
kakvoj hitnoi, ali bilo bi mudro. Onaj mali crnac, Franklin, pojeo je
otrov za takore i poetkom je tjedna bio u kritinom stanju. Svojoj
starateljici je rekao da ste mu vi predloili neka otruje svoju maku
kako je policija ne bi muila. I tako je maku dao susjedu, a otrov za
takore je pojeo sam.
- To je apsurdno - ree Mason. - Ja s tim nisam imao nikakve veze.
- Naravno da je apsurdno, gospodine Verger.
- Tko se ali, ena od koje dobiva djecu?
- Njoj treba odmah platiti.
- Cordell, nisi dirao malenu gnjidu? Nisu nita nali u njemu u
bolnici, je li? Saznat u to, zna.
- Ne, gospodine. U vaoj kui? Nikad, kunem se. Znate da nisam
budala. Volim svoj posao.
- Gdje je Franklin?
- U Bolnici Misericordia u Marylandu. Kad izie, poi e u sirotite.
Znate da je ena s kojom je ivio izgubila pravo da bude starateljica
jer je puila marihuanu. Ona se ali na vas. Moda emo se morati
pobrinuti za nju.
- Crna narkomanka, ne bi trebao biti neki problem.
- Ne poznaje nikoga kome bi se obratila s time. Mislim da s njom
treba oprezno postupati. U rukavicama. Socijalna radnica eli da uuti.
- Razmislit u o tome. Slobodno plati socijalnoj radnici.
- Tisuu dolara?
- Samo se pobrini da shvati kako je to sve to e dobiti.

Leei na Masonovu kauu u mraku, ukoenih obraza od osuenih

suza, Margot Verger sluala je kako Cordell i Mason razgovaraju.
Pokuavala je urazumiti Masona kad je on zaspao. Mason je oito
mislio da je otila. Otvorila je usta kako bi tiho disala, nastojei
uskladiti udisaje sa zvukom respiratora. Snop sive svjetlosti u sobi kad
je Cordell otiao. Margot je leala na kauu. ekala je gotovo dvadeset
minuta, dok se pumpa nije smirila u ritmu Masonova sna, a tada je
izila iz sobe. Jegulja ju je vidjela kako izlazi, ali Mason nije.
 61.
POGLAVLJE

Margot Verger i Barney su katkad zajedno provodili vrijeme. Nisu

mnogo razgovarali, ali su gledali ragbi u sobi za rekreaciju, i The
Simpsons, katkad i koncerte na obrazovnom programu, a zajedno su
pratili seriju Ja, Klaudije. Kad je Barney zbog smjene propustio neku
epizodu, naruili su videosnimke.
Margot se sviao Barney, sviao joj se nain na koji je bila jedan
od momaka u njegovu drutvu. Od svih koje je poznavala on je jedini
bio tako cool. Barney je bio vrlo pametan, a u njemu je bilo neeg to
je stvaralo dojam kao da je s drugog svijeta. To joj se takoer svialo.
Margot je imala dobro obrazovanje iz humanistikih znanosti, kao
i kompjutorsku obuku. Samouki Barney imao je stavove koji su
varirali od djetinjastih do otroumnih. Ona mu je mogla pruiti
kontekst. Margotino obrazovanje bilo je iroko i otvoreno polje
definirano razumom. No polje je poivalo na vrhu njezina mentaliteta
kao to je svijet za davne uenjake poivao na kornjai.
Margot Verger je Barneyja natjerala da plati za svoju alu o tome
da mora unuti dok mokri. Vjerovala je da su njezine noge snanije
od njegovih, a vrijeme je pokazalo da je u pravu. Glumei da ima
tekoa s donjim utezima, namamila ga je u okladu o dizanju utega
nogama i dobila natrag svojih sto dolara. Povrh toga, koristei se
prednou manje tjelesne teine, pobijedila ga je u sklekovima s
jednom rukom, ali se kladila samo na desnu ruku jer joj je lijeva bila
slabija uslijed ozljede iz djetinjstva to ju je zadobila u tunjavi s
Masonom.
Katkad su uveer, nakon to bi Barney zavrio svoju smjenu s
Masonom, zajedno vjebali i pomagali jedno drugome na klupi za
dizanje utega. Ozbiljno su se posveivali tjelovjebi, te se uglavnom
ulo samo njihovo disanje. Katkad bi samo jedno drugome zaeljeli
laku no kad bi ona spakirala svoju sportsku torbu i nestala prema
obiteljskom dijelu kue, zabranjenom za osoblje.
Te je veeri stigla u crnu i kromiranu teretanu direktno iz
Masonove sobe, sa suzama u oima.
- Hej, hej - ree Barney. - Je li vam dobro?
- Samo obiteljska sranja, to da ti kaem? Dobro sam - ree
Margot.
Radila je kao opsjednuta, previe utega, previe ponavljanja.
Jednom joj je Barney priao, uzeo joj buicu s prekom i
odmahnuo glavom. - Rastrgnut ete neto - ree.
Jo uvijek je vozila bicikl kad je on prestao s vjebom i stao pod
tu, putajui da vrua voda spere s njega dugi dan. To je bio
zajedniki tu s etiri mlaznice odozgo i jo nekoliko mlaznica u visini
struka i bedara. Barney je volio otvarati dvije mlaznice i usmjeriti ih
iskosa na svoje veliko tijelo.
Uskoro je Barney bio obavijen gustom maglom koja je iskljuivala
sve osim udaranja vode po njegovoj glavi. Barney je volio razmiljati
pod tuem: oblaci pare. Oblaci. Aristofan. Dr. Lecter objanjava kako
se guter pomokrio na Sokrata. Palo mu je na pamet da bi ga, prije no
to mu je dr. Lecter nemilosrdno utuvio u glavu svoju logiku, netko
poput Doemlinga mogao omalovaavati i vrijeati.
Kad je uo otvaranje jo jednog tua, nije na to obratio pozornost,
ve se nastavio prati. Drugo je osoblje koristilo teretanu, ali uglavnom
rano ujutro i kasno poslije podne. Muka pravila ponaanja nalau da
se ne obraa pozornost na druge osobe u zajednikom tuu, ali se
Barney pitao o kome je rije. Nadao se da nije Cordell, od kojeg mu se
koa jeila. Ovako kasno uveer rijetko je tko koristio tueve. Tko je
to, dovraga? Barney se okrenuo i pustio da ga voda udara po zatiljku.
Oblaci pare, djelii osobe kraj njega pojavljuju se izmeu oblaia
poput djelia freske na oteenom zidu. Ovdje masivno rame, ondje
noga. Lijepo oblikovana aka trlja miiavi vrat i rame, koraljni nokti;
to je Margotina ruka. Ono su nalakirani noni prsti. To je Margotina
noga.
Barney zabaci glavu pod pulsirajui mlaz iz tua i duboko udahne.
Kraj njega se tijelo okretalo, a ruke su marljivo trljale. Sad pere kosu.
Ono je Margotin ravni trbuh, njezine malene dojke na prsnim
miiima, bradavice uzdignute prema mlazu vode, ono su Margotine
prepone, izboene na spoju tijela i bedra, a ono je zacijelo Margotina
stidnica, uokvirena plavim podianim dlaicama.
Barney je udahnuo to je dublje mogao i zadrao dah... osjetio je
kako se kod njega pojavljuje problem. Blistala je poput konja,
nabijena do krajnjih granica nakon naporne tjelovjebe. Kako je
Barneyjevo zanimanje postajalo sve vidljivije, okrenuo joj je lea.
Moda bi je jednostavno mogao ignorirati dok ne ode.
Voda se kraj njega zatvorila. No zauo se njezin glas. - Hej, Barney,
kakva je situacija s Patriotima?
- Kod... kod mojeg momka, moe se dobiti Miami i pet i pol. -
Pogledao je preko ramena.
Brisala se tik izvan domaaja Barneyjeva mlaza vode. Kosa joj se
priljubila uz glavu. Lice joj je sada djelovalo svjee, a suze su nestale.
Margot je imala izvrsnu kou.
- Dakle, hoe li se kladiti? - ree Margot. - Kladionica u Judynu
uredu ima...
Barney nije mogao sluati ostatak. Margotine dlaice, blistave od
kapljica, uokvirivale su ruiasto. Barneyju je lice gorjelo i imao je
snanu erekciju. Bio je zbunjen i uznemiren. Preplavio ga je ledeni
osjeaj. Nikad ga nisu privlaili mukarci: Ali Margot, uza sve svoje
miie, oito nije bila mukarac, a njemu se sviala.
Kakvo je ovo sranje, doi se tuirati zajedno s njim?
Zatvorio je vodu i okrenuo se prema njoj. Bez razmiljanja poloio
je svoju veliku aku na njezin obraz. - Za Boga miloga, Margot - ree, a
u grlu osjeti stezanje.
Spustila je pogled na njega. - Prokletstvo, Barney. Nemoj...
Barney je ispruio vrat i nagnuo se naprijed, pokuavajui je
njeno poljubiti bilo gdje na licu bez da je dotakne svojim spolovilom,
ali ju je ipak dotaknuo. Ona se povukla, spustila pogled na proarano
spolovilo to se prualo izmeu njega i njezina ravna trbuha i snano
ga podlakticom tresnula po irokim prsima. Izgubio je ravnoteu i
naao se na podu.
- Jebeni gade - sikne Margot - mogla sam znati. Pederu! Uzmi tu
stvar i zabij je u...
Barney se podigne s poda i izie iz kupaonice, navlaei odjeu na
mokro tijelo, te bez rijei ode iz teretane.
 Barneyjeva se soba nalazila u zgradi odvojenoj od kue, bivoj
konjunici pokrivenoj crijepom od kriljevca koja je sada pretvorena
u garae sa stanovima u zabatima. Kasno nou sjedio je za svojim
laptopom i radio neto za dopisni teaj na Internetu. Osjetio je kako
pod podrhtava dok se netko krupan penje stubama.
Lagano kucanje na vratima. Kad ih je otvorio, ondje je stajala
Margot, odjevena u debelu maju i s kapom na glavi.
- Smijem li ui na minutu?
Barney se na nekoliko sekunda zagledao u svoja stopala, a tada se
maknuo od vrata.
- Barney. Hej, ao mi je za ono tamo unutra - ree Margot. -
Nekako me uhvatila panika. elim rei, zajebala sam stvar, a tada sam
se uspaniila. Svialo mi se dok smo bili prijatelji.
- I meni.
- Mislila sam da bismo mogli kao, zna, biti pravi pajdai.
- Margot, ma daj. Rekao sam da emo biti prijatelji, ali ja nisam
prokleti eunuh. Dola si sa mnom pod jebeni tu. Meni si dobro
izgledala, tu nita ne mogu uiniti. Doe sa mnom pod tu, a ja vidim
dvije stvari koje mi se doista sviaju.
- Mene i spolovilo - ree Margot.
Iznenadili su se zajednikom smijehu.
Prila mu je i pograbila ga u zagrljaj koji bi mogao ozlijediti
slabijeg ovjeka. - Sluaj, da je trebao biti momak, to bi morao biti ti.
Ali to nije za mene. Doista nije. Ni sada, ni bilo kada.
Barney kimne. - Znam to. Samo je ono bilo jae od mene.
Minutu su stajali zagrljeni i bez rijei.
- eli li da pokuamo biti prijatelji? - upita Margot.
On je trenutak razmislio o tome. - Da. Ali mora mi malo pomoi.
Evo dogovora: svim u se silama truditi zaboraviti ono to sam vidio
pod tuem, a ti mi to vie nee pokazivati. I nemoj mi pokazivati ni
sise, kad smo ve kod toga. Vrijedi?
- Ja mogu biti dobra prijateljica, Barney. Doi sutra u nau kuu.
Judy kuha, ja kuham.
- Da, ali moda ne kuha nimalo bolje od mene.
- Iskuaj me - ree Margot.

 62.
POGLAVLJE

Dr. Lecter podigne bocu Chateau Petrusa prema svjetlu. Dan ranije
ju je postavio u uspravni poloaj za sluaj da moda ima taloga.
Pogledao je na sat i zakljuio da je vrijeme za otvaranje boce vina.
To je dr. Lecter smatrao ozbiljnom opasnou, rizikom u kakav se
nije volio uputati. Nije elio biti nagao. elio je uivati u boji vina u
kristalnoj stolnoj boci. to ako, nakon to prerano izvue ep, utvrdi
da nema svetog daha koji bi se moglo izgubiti tijekom pretakanja?
Svjetlost je otkrila malo taloga.
Skinuo je ep oprezno kao da bui lubanju, i stavio vino u svoj
aparat za toenje, kojim se upravljalo ruicom i vijkom tako da se
boca naginjala polako i precizno. Neka slani zrak uini svoje pa e
tada odluiti.
Zapalio je vatru od komada drvenog ugljena i pripremio si pie,
Lillet i kriku narane s ledom, dok je razmiljao o fonduu na kojem je
danima radio. Dr. Lecter je slijedio nadahnuto vodstvo Aiexandrea
Dumasa kad je rije o pripremanju juhe. Samo prije tri dana, po
povratku iz ume u kojoj je bila otvorena sezona lova na srne, u lonac
za juhu dodao je debelu vranu koja se tovila borovicama. Malena crna
pera plivala su po mirnim vodama zaljeva. Vea je pera zadrao kako
bi napravio trzalicu za embalo.
Sad je dr. Lecter zgnjeio borovice i poeo mijeati ljutiku u
bakrenoj tavi. Urednim kirurkim vorom vezao je komadi
pamunoga konca oko svjeeg svenja zainskog bilja i preko toga
ulijevao juhu.
Bubrenjak to ga je dr. Lecter uzeo iz keramikog lonca bio je
taman od mariniranja, i cijedio se. Osuio ga je, presavinuo iljasti kraj
i vezao ga kako bi meso cijelom svojom duinom imalo isti promjer.
Uskoro je vatra bila ba kako treba, s jedne strane vrlo vrua, a na
jednome mjestu udubina u ugljenu. Bubrenjak je cvrio na eljezu i
plavkasti se dim vrtloio preko vrta, naoko se kreui u ritmu glazbe
to je dopirala iz Lecterovih zvunika. Svirala je dirljiva kompozicija
Henryja VIII. True Love Reigned.

Kasno nou dr. Lecter, s tragovima crvenog vina Chateau Petrus na

usnama, svira Bacha, a na svijenjaku stoji malena kristalna aa
Chateau dYquema boje meda. U njegovim mislima Clarice tri kroz
lie. Srne poskoe ispred nje i projure uz padinu kraj dr. Lectera koji
jo uvijek sjedi na breuljku. Tri, tri, a on je na Drugoj varijaciji
Goldhergovih varijacija, svjetlost svijea poigrava se na njegovim
akama - pogrean ton, bljesak okrvavljenog snijega i prljavih zuba,
ovoga puta tek bljesak koji nestaje uz isti zvuk, odluni udar, strelica
samostrela zabija se kroz lubanju - i opet smo u ugodnoj umi, lijepa
glazba i Clarice, obrisi njezina tijela u peludnoj svjetlosti nestaju s
vidika, konjski rep poskakuje poput srndaeva repica, on bez greke i
upadica odsvira stavak do kraja, a slatka tiina to slijedi bogata je
kao Chateau dYquem.
Dr. Lecter je podigao au prema svijei. Svijea je treperila iza nje
kao to sunce treperi na vodi, a samo vino imalo je boju zimskog
sunca na koi Clarice Starling. Uskoro e biti njezin roendan,
razmiljao je doktor. Pitao se postoji li negdje boca vina Chateau
dYquem iz njezine godine roenja. Moda bi trebalo nabaviti dar za
Clarice Starling koja e za tri tjedna doivjeti Kristove godine.
 63.
POGLAVLJE

U trenutku kad je dr. Lecter podigao vino prema svijei, A.

Benning, koja se due zadrala u DNA laboratoriju, podigla je svoj
najnoviji nalaz prema svjetlu i zagledala se u linije elektroforeze s
crvenim, plavim i utim tokicama. Uzorak se sastojao od epitelnih
stanica s etkice za zube to su je talijanskim diplomatskim kanalima
donijeli iz Palae Cappom.
- Hmmmmm hmm hmm hmm - promrmlja i okrene Claricin broj u
Quanticu.
Javio se Eric Pickford.
- Zdravo, mogu li razgovarati s Clarice Starling, molim vas?
- Otila je za danas, a ja sam deuran, kako vam mogu pomoi?
- Imate li broj na koji je mogu nazvati?
- Ona je na drugom telefonu. to imate?
- Molim vas, recite joj da je zvala Benning iz DNA laboratorija.
Molim vas, recite joj da se etkica za zube i trepavica sa strelice slau.
Rije je o dr. Lecteru. I zamolite je da me nazove.
- Dajte mi svoj broj. Svakako, odmah u joj rei. Hvala. Clarice nije
bila na drugom telefonu. Pickford je nazvao Paula Krendlera kui.
Kad Clarice nije nazvala A. Benning u laboratorij, tehniarka je bila
pomalo razoarana. A. Benning je uloila mnogo slobodnog vremena.
Otila je kui mnogo prije nego je Pickford nazvao Clarice kod kue.
Mason je znao sat vremena prije Clarice.
Kratko je razgovarao s Paulom Krendlerom, ne urei se, ekajui
na dah. Njegov je um bio vrlo bistar.
- Vrijeme je da izvuemo Starlingicu, prije nego je odlue ponuditi
kao mamac. Petak je, imate cijeli vikend. Pokrenite stvari, Krendleru.
Skrenite im pozornost na oglas i izvucite je odande, vrijeme je da ode.
I Krendleru?
- Volio bih da samo moemo...
 - Jednostavno to napravite, a kad budete dobili sljedeu
razglednicu s Kajmanskih otoka, ispod marke e pisati posve novi
broj.
- U redu, ja u... - pone Krendler i zauje znak slobodne linije.

Kratki je razgovor neobino umorio Masona.

Prije nego je utonuo u isprekidani san, pozvao je Cordelia i rekao
mu: - Poalji po svinje.
 64.
POGLAVLJE

Fiziki je tee pokrenuti poludivlju svinju nego oteti ovjeka.

Svinje je tee drati nego ljude, a velike su jae od ovjeka i ne moe
ih se zastraiti pitoljem. Treba misliti na kljove ako ovjek eli
zadrati neozlijeeni trbuh i noge.
Svinje s kljovama nagonski napadaju trbuh kad se bore s
uspravnim vrstama, s ljudima i medvjedima. Obino ne napadaju
koljena, ali mogu brzo nauiti takvo ponaanje.
elite li ivotinju odrati na ivotu, ne smijete je omamiti
elektrinim okom jer su svinje sklone fatalnoj sranoj fibrilaciji.
Carlo Deogracias, gospodar svinja, imao je strpljenje krokodila.
Eksperimentirao je sa sedativima, a upotrebljavao je isti promazin
koji je kanio upotrijebiti i za dr. Lectera. Sad je tono znao koliko je
potrebno za smirivanje divlje svinje od sto kilograma, kao i u kojim
razmacima mora davati odreenu dozu da bi svinja bila mirna
etrnaest sati bez ikakvih trajnih posljedica.
Budui da je Vergerova tvrtka bila veliki uvoznik i izvoznik
ivotinja, te cijenjeni partner Ministarstva poljoprivrede u pokusnim
programima uzgoja, Masonovim je svinjama bilo olakano putovanje.
Obrazac veterinarske slube 17-129 faksiran je Inspekcijskoj slubi za
ivotinje i biljke u Riverdaleu, Maryland, to je bilo obvezno, zajedno s
veterinarskim izjavama sa Sardinije i 39.50 dolara pristojbe za
smrznuto sjeme to ga je Carlo elio donijeti.
Dozvole za svinje i sjeme stigle su faksom, zajedno s doputenjem
da se preskoi uobiajena karantena za svinje u Key Westu i potvrdom
da e ih u Meunarodnoj zranoj luci Baltimore-Washington doekati
inspektor koji e pregledati ivotinje.
Carlo i njegovi pomonici, braa Piero i Tommaso Falcione,
napravili su sanduke. To su bili izvrsni sanduci s kliznim vratacima na
obje strane, unutra s pijeskom na podu i zatitom na stijenkama. U
posljednjem su se trenutku sjetili tla u sanduk spreme i zrcalo iz
bordela. Neto u vezi rokoko okvira oko odraza svinja na
fotografijama oduevljavalo je Masona. Carlo je oprezno drogirao
esnaest svinja - pet nerasta i jedanaest krmaa, jedna skotna, a
nijedna se nije tjerala. Kad su bile bez svijesti, pomno ih je pregledao.
Prstima je isprobao njihove otre zube i vrhove velikih kljova. Drao
je njihove odvratne njuke, gledao u siune staklene oi i oslukivao
kako bi bio siguran da su im dini putovi isti, a potom je sputao
njihove malene glenjeve. Tada ih je na platnu odvukao u sanduke i
zatvorio vrataca.
Kamioni su se stenjui sputah iz planina Gennargentu u Cagliari.
Na aerodromu je ekao mlanjak za prijevoz tereta, a njime su
upravljali strunjaci za prijevoz trkaih konja. Taj je zrakoplov obino
prevozio amerike konje na utrke u Dubaiju i natrag. Sad je prevozio
samo jednoga konja kojeg je pokupio u Rimu. Konj se nikako nije
mogao smiriti nakon to je osjetio miris divljih svinja, cvilio je i ritao
se u svojoj malenoj pregradi sve dok ga posada nije morala iskrcati i
ostaviti, to je Masona kasnije skupo kotalo jer je morao poslati
konja vlasniku i platiti odtetu kako bi izbjegao sudsku parnicu.
Carlo i njegovi pomonici putovali su sa svinjama u prostoru za
teret pod pritiskom. Svakih pola sata Carlo je obilazio svaku svinjd
posebno, stavljao ruku na njezin bok i provjeravao kako joj kuca srce.
ak i ako su zdrave i gladne, ne moe se oekivati da e esnaest
svinja tijekom jednog hranjenja pojesti cijelog dr. Lectera. Trebalo im
je cijeli dan da pojedu redatelja.
Mason je prvi dan elio gledati kako jedu noge dr. Lectera. Preko
noi e Lectera odravati na ivotu pomou slane otopine, infuzijom,
pa e tako doekati sljedei obrok.
Mason je obeao Carlu da e u tom razdoblju imati sat vremena
nasamo s njim.
Tijekom drugog obroka svinje mogu pojesti meso s trbuha i lice u
roku od jednog sata, jer e se prva smjena najveih ivotinja i skotne
enke dotad najesti, a doi e drugi val. No dotad e zabava ionako
zavriti.
 65.
POGLAVLJE

Barney nikad ranije nije bio n staji. Uao je kroz sporedna vrata
ispod redova uzdignutih sjedala to su s tri strane okruivala stari
ring. Prazan i tih, uz izuzetak mrmljanja golubova na zabatnim
gredama, ring je ipak odisao ugoajem iekivanja. Iza uzdignua
protezala se otvorena staja. Velika dvokrilna vrata otvarala su se
prema konjunici i prostoriji s opremom.
Barney je uo glasove i doviknuo: - Zdravo.
- U prostoriji s opremom, Barney, ui. - Margotin duboki glas.
Prostorija za opremu djelovala je vedro, a svuda naokolo visjela je
orma i elegantni oblici sedla. Miris koe. Topla sunana svjetlost to je
prodirala kroz pranjave prozore tik ispod strehe pojaavala je miris
koe i sijena. Otvoreno potkrovlje du jedne strane vodilo je prema
sjeniku.
Margot je vjeala na zid eagije i uzde. Kosa joj je bila svjetlija od
sijena, a oi izrazito plave.
- Zdravo - Barney ree s vrata. inilo mu se da je prostorija pomalo
nalik pozornici, namjetena za djecu koja dolaze u obilaske. Visinom i
nagibom svjetlosti s visokih prozora podsjeala je na crkvu.
- Zdravo, Barney. Budi tu pa emo jesti za dvadesetak minuta.
Iz potkrovlja se zauje glas Judy Ingram: - Barneeeeey.
Dobro jutro. ekaj dok vidi to imamo za ruak! Margot, eli li da
pokuamo jesti vani?
Margot i Judy imale su obiaj svake subote timariti aroliku zbirku
debelih shetlandskih ponija koje su drali da djeca mogu jahati. Uvijek
su donosile jelo za piknik.
- Pokuajmo s june strane staje - ree Margot.
inilo se da su svi malo previe veseli. Osoba Barneyjeva bolnikog
iskustva zna da prekomjerna veselost nije naroito korisna za onoga
tko se tako ponaa.
 U prostoriji za opremu dominirala je konjska lubanja, postavljena
na zidu malo iznad visine glave, s uzdama i naonjacima, obavijena
trkaim bojama obitelji Verger.
- To je Fleet Shadow, pobijedio je u Lodgepole Stakesu 1952.
Jedini pobjednik kojeg je otac imao - ree Margot. - Bio je previe krt
da bi ga dao preparirati. - Pogleda lubanju. - Jako je slian Masonu, zar
ne?
U kutu se nalazila otvorena pe i mijeh. Margot je ondje zapalila
malenu vatru kako bi se malo ugnjali. Na vatri je bio lonac neega to
je mirisalo na juhu.
Na radnoj se klupi nalazio sav alat za potkivanje konja. Podigla je
eki kratka drka i teke glave. Onako snanih ruku i prsa Margot je i
sama mogla biti potkiva konja ili kova s posebno izboenim prsnim
miiima.
- Hoe li mi dobaciti deke? - dovikne Judy odozgo.
Margot podigne sveanj tek opranih pokrivaa za sedla i jednim ga
zamahom snane ruke u luku baci prema potkrovlju.
- U redu, sad u ovdje poistiti i izvaditi stvari iz dipa. Jest emo za
petnaest minuta, dobro? - ree Judy silazei ljes tvarna.
Barney je na sebi osjeao Margotin pogled pa nije provjeravao
kakva je Judyna pozadina. Bilo je nekoliko bala sijena na kojima su se
nalazili pokrivai za konje, presavijeni tako da ine sjedala. Margot i
Barney su sjeli.
- Nisi vidio ponije. Odveli su ih u konjunicu u Lester - ree Margot.
- Jutros sam uo kamione. Kako to?
- Masonove stvari. - Malo tiine. Uvijek su se ugodno osjeali u
tiini, ali ne ovoga puta. - Dakle, Barney. Doe do toke kad se vie ne
moe govoriti, osim ako ne kani neto uiniti. Jesmo li mi dotle stigli?
- Poput ljubavne veze ili tako neto - ree Barney. Nesretna je
analogija ostala visjeti u zraku.
- Ljubavne veze - izusti Margot. - Imam za tebe neto mnogo bolje
od toga. Zna o emu govorimo.
- Uglavnom - ree Barney.
- No ako odlui da ne eli nita uiniti, a kasnije se to ipak
dogodi, shvaa li da me time nikad ne bi mogao ucjenjivati? - Udarala
je po dlanu potkivakim ekiem, moda nesvjesno, i promatrala ga
svojim plavim mesarskim oima.
 Barney je svojevremeno vidio mnoge izraze lica, a ostao je na
ivotu zahvaljujui uspjenom itanju tih izraza. Vidio je da govori
istinu.
- Znam to.
- Isto je ako mi neto uinimo. Bit u izrazito velikoduna jednom, i
samo jednom. Ali to bi bilo dovoljno. eli li znati koliko?
- Margot, nita se nee dogoditi dok sam ja deuran. Ne dok
uzimam njegov novac da bih se brinuo o njemu.
- Zato, Barney?
Sjedei na bali sijena, on slegne svojim krupnim ramenima. - Posao
je posao.
- To naziva poslom? Ovo je posao - ree Margot. - Pet milijuna
dolara, Barney. Istih pet to bi ih Krendler trebao dobiti za izdaju FBI-
a, ako eli znati.
- Razgovaramo o dobivanju dovoljno sperme od Masona da bi Judy
zatrudnjela.
- Razgovaramo o jo neemu. Zna da bi te sredio, Barney, ako
uzme njegovo sjeme i ostavi ga na ivotu. Ne bi mogao dovoljno
daleko pobjei. Poao bi jebenim svinjama.
- to bih ja trebao uiniti?
- to je, Barney, Semper Fi, kako pie na tvojoj ruci?
- Kad sam uzeo njegov novac, rekao sam da u skrbiti o njemu.
Dok radim za njega, neu mu ni na koji nain nauditi.
- Ne mora... mu nita uiniti, osim medicinskog dijela, nakon
njegove smrti. Ja ga ne mogu ondje dotaknuti. Ne jo jednom. Moda
e mi morati pomoi s Cordellom.
- Ako ubije Masona, dobit e samo jedan mlaz - ree Barney.
- Dobijemo pet kubnih centimetara, ak i niskog broja spermija,
stavimo sredstvo za produljivanje, pa moemo pet puta pokuati
oplodnju, mogli bismo to uiniti in vitro; Judyna je obitelj doista
plodna.
- Jesi li razmiljala o kupovanju Cordelia?
- Ne. On se nikad ne bi drao dogovora. Njegova je rije obino
sranje. Prije ili kasnije poeo bi me ucjenjivati. Morao bi nestati.
- Mnogo si razmiljala o tome.
- Da. Barney, ti mora kontrolirati prostor za bolniare. Monitori
imaju rezervne snimke, snima se svaka sekunda. Postoji televizija
uivo, ali nema videotrake koja se vrti. Mi... ja u staviti aku unutar
respiratora i imobilizirati njegova prsa. Monitor pokazuje da
respirator i dalje radi. Do trenutka kad se bude vidjela promjena u
otkucajima njegova srca i krvnog tlaka, ti e uletjeti i vidjeti da je on
bez svijesti; moe ga pokuavati oivljavati koliko god hoe. Jedino
je vano da mene nee opaziti. Ja u samo pritiskati njegova prsa dok
ne umre. Radio si na dovoljno obdukcija, Barney. to trae kad
sumnjaju na guenje?
- Krvarenje ispod kapaka.
- Mason nema kapaka.
Mnogo je itala o tome, a bila je navikla kupovati sve, i svakoga.
Barney ju je pogledao u oi, ali je krajikom fiksirao eki dok joj
je odgovarao: - Ne, Margot.
- Da sam ti dopustila da me pojebe, bi li to uinio?
- Ne.
- Da sam ja pojebala tebe, bi li to uinio?
- Ne.
- Kad ne bi ovdje radio, kad ne bi imao medicinske odgovornosti
prema njemu, bi li to uinio?
- Vjerojatno ne bih.
- Je li rije o etici ili kukaviluku?
- Ne znam.
- Otkrijmo. Otputen si, Barney.
Kimnuo je glavom, ne posebno iznenaen.
- I, Barney? - Stavila je prst na usne. - S. Daje mi rije? Moram li
rei da bih te mogla ubiti? Ne moram to rei, zar ne?
- Ne mora se zabrinjavati - ree Barney. - Ja se moram
zabrinjavati. Ne znam kako Mason puta ljude od sebe. Moda
jednostavno nestanu.
- Ni ti se ne mora zabrinjavati; rei u Masonu da si imao
hepatitis. Ne zna mnogo o njegovom poslu, osim da pokuava pomoi
snagama zakona, a on zna da imamo neto o tebi od ranije; pustit e
te.
Barney se pitao tko se dr. Lecteru inio zanimljivijim na terapiji,
Mason Verger ili njegova sestra.
 66.
POGLAVLJE

Bila je no kad se dugaki srebrni kamion zaustavio ispred staje na

Muskrat farmi. Kasnili su i svi su bili nervozni.
U poetku je sve ilo dobro u Meunarodnoj zranoj luci
Baltimore-Washington, a inspektor Ministarstva poljoprivrede je
odobrio poiljku od esnaest svinja. Inspektor je bio strunjak za
svinje, ali nikad nije vidio takvu zbirku.
Tada je Carlo Deogracias pogledao u unutranjost kamiona. To je
bio kamion za prijevoz stoke, a tako je i zaudarao, s tragovima mnogih
bivih putnika. Carlo nije dopustio da se njegove svinje iskrcaju.
Zrakoplov je ekao dok ljutiti voza, Carlo i Piero Falcione nisu
pronali drugi kamion za prijevoz stoke, pogodniji za ukrcavanje
sanduka, a potom su nali i stroj za ienje na paru te parom oistili
prostor za teret.
Kad su stigli do glavnog ulaza na Muskrat farmu, iskrsnuo je jo
jedan problem. Straar je provjerio tonau kamiona i nije ih pustio
unutra, a kao razlog je naveo ogranienje optereenja ornamentalnog
mosta. Uputio ih je na sporednu cestu kroz dravnu umu. Grane
stabala gulile su po visokom kamionu dok se polako vukao du zadnja
tri kilometra.
Carlu se svidjela velika ista staja na Muskrat farmi. Sviao mu se
maleni viljukar koji je lagano prenosio sanduke u pregrade za ponije.
Kad je voza kamiona donio elektrini tap za stoku i ponudio da
e bocnuti jednu svinju kako bi vidjeli koliko je duboko drogirana,
Carlo mu je zgrabio napravu iz ruke i tako ga prestraio da se ovjek
bojao zatraiti natrag tap.
Carlo je odluio da e ostaviti velike svinje u polumraku dok se
posve ne oporave od sedativa, i nee ih pustiti iz sanduka sve dok ne
budu budno stajale na vlastitim nogama. Bojao se da bi one koje se
prve probude mogle zagristi neku koja jo uvijek spava pod utjecajem
droge. Privlaila ih je svaka na tlu ispruena figura.
Piero i Tommaso morali su biti dvostruko oprezni nakon to je
krdo pojelo redatelja Oresta, a kasnije i njegovog pomonika.
Mukarci nisu smjeli biti u oboru ili na panjaku sa svinjama. Svinje
nisu prijetile, nisu kesile zube kako to ine divlje svinje, ve su ih
jednostavno promatrale uasno usmjerene samo na jedno i polako se
primicale dok ne dou dovoljno blizu za napad.
Carlo je takoer na umu imao samo jedno i nije se odmarao sve
dok, s baterijskom svjetiljkom u ruci, nije obiao cijelu ogradu to je
okruivala Masonov poumljeni panjak koji je graniio s velikom
dravnom umom.
Carlo je depnim noiem kopao tlo i istraivao to se nalazi ispod
kronji. Naao je ir. Kad su stigli u sumrak, uo je ojke pa je pomislio
da e vjerojatno biti ira. I doista, u ograenom je prostoru bilo
hrastova, ah ne previe. Nije elio da svinje nau obrok na tlu, to bi
lako uinile u velikoj umi.
Mason je preko otvorenog kraja staje dao izgraditi vrstu ogradu s
vratima koja su se sputala, istima onakvima kakva Carlo ima na
Sardiniji.
Iza sigurnosti tih vrata Carlo ih je mogao hraniti bacajui preko
ograde meu ivotinje odjevne predmete napunjene uginulim
piliima, janjeim noicama i povrem.
Nisu bile pitome, ali nisu se bojale ljudi ili buke. ak ni Carlo nije
mogao ui u obor s njima. Svinja nije poput drugih ivotinja. Svinje
posjeduju iskru inteligencije i strahovitu praktinost. Zapravo uope
nisu bile neprijateljski raspoloene. Samo su voljele jesti ljude. Kretale
su se s lakoom poput Miura bika i mogle su razderati tijelo kao pas
ovar, a njihovo kretanje oko uvara imalo je prijetee svojstvo
predumiljaja. Piero je zamalo stradao kad je iz obora uzimao koulju
to su je kanili ponovno upotrijebiti za hranjenje.
Nikad ranije nije bilo takvih svinja, veih od europskog vepra i
jednako divljih. Carlo je osjeao da ih je on stvorio. Znao je da e ono
to e uiniti, zlo koje e unititi, biti dovoljna plaa za njegov trud.
Do ponoi u staji su svi spavali: Carlo, Piero i Tommaso spavali su
bez snova u potkrovlju, svinje su hrkale u svojim kavezima gdje su
njihove malene noge poinjale kaskati u snovima, a jedna ili dvije su
se mekoljile na istom platnu. Lubanja trkaega konja Fleet Shadow,
slabano osvijetljena vatrom iz potkivake pei, pazila je na sve njih.
 67.
POGLAVLJE

Napad na agenticu FBI-a Masonovnn lanim dokazima bio je veliki

skok za Krendlera. Ostavio ga je pomalo bez daha. Kad bi ga dravna
tuiteljica u tome uhvatila, zgnjeila bi ga poput ohara.
Osim to se upustio u osobni rizik, unitavanje Clarice Starling kod
Krendlera nije imalo istu teinu kao da je rije o unitenju mukarca.
Mukarac mora izdravati obitelj - Krendler je izdravao vlastitu
obitelj, bez obzira na to koliko su pohlepni i nezahvalni.
I Clarice Starling svakako mora otii. Ako je ostavi na miru, slijedit
e konie pomnim, sitniavim vjetinama kuanice i tako nai
Hannibala Lectera. Ukoliko se to dogodi, Mason Verger nita nee dati
Krendleru.
to je prije lii pogodnosti i izvora koje joj prua sluba i izbaci na
ulicu kao mamac, to bolje.
Krendler je i ranije unitavao karijere, tijekom svog uzdizanja do
moi, najprije kao dravni tuitelj aktivan u politici, a kasnije u
Pravosuu. Iz iskustva je znao da je unitavanje enine karijere lake
nego ako je rije o mukarcu. Ako neka ena doe na poloaj na
kakvom ene ne bi trebale biti, najuinkovitiji nain je rei da je do
toga dola na leima.
Bilo bi nemogue takvu optubu prilijepiti Clarici Starling, mislio je
Krendler. Zapravo nije se mogao sjetiti nikoga kome bi vie trebao
grubi seks da bi napredovao u poslu. Katkad je razmiljao o tom inu
dok je kopao nos.
Krcndler ne bi mogao objasniti svoje neprijateljstvo spram Clarice
Starling. Bilo je instinktivno i pripadalo je mjestu u njemu na koje nije
mogao poi. Mjestu s pokrivaima za sjedala i kupolastim svjetlom,
kvakama i rukama na prozorima, i s djevojkom izgledom slinoj
Starlingici, ali bez njezina uma, djevojinim gaicama oko glenja, a
ona ga pita koji mu je vrag, te zato nije doao i to uinio, je li on neka
vrsta pedera ? neka vrsta pedera? neka vrsta pedera?
Kad ovjek ne bi znao kakva je kuja Starlingica, razmiljao je
Krendler, njezin rad je daleko bolji od onoga to daje naslutiti njezino
napredovanje u karijeri - to je morao priznati. Dobila je
zadovoljavajue malo nagrada; dodajui poneku kap otrova u njezin
dosje tijekom godina, Krendler je mogao utjecati na FBI-evo
povjerenstvo za napredovanje u karijeri toliko da je uspijevao
blokirati nekoliko vanih zadataka to ih je trebala dobiti, a njezino
nezavisno dranje i otar jezik uvelike su mu pomogli u nastojanjima.
Mason nije elio ekati rezultate istrage o sukobu ispred ribarnice
Feliciana. Osim toga, nitko nije mogao jamiti da e Starlingica ostati
okaljana nakon sasluanja. Smrt Evelde Drumgo i ostalih oito je bila
posljedica neuspjelog osiguranja. Bilo je udo da je Starlingica uspjela
spasiti ono maleno kopile. Jo jedno koje e drava morati hraniti.
Skidanje kraste s tog runog dogaaja bilo bi lako, ali to bi bio
neprikladan nain za uklanjanje Starlingice.
Masonov je nain bolji. Bit e bri i ona e otii. Trenutak je bio
povoljan.
Jedan washingtonski aksiom, dokazan vie puta nego Pitagorin
pouak, kae da e, ako ima kisika, jedno glasno isputanje vjetrova s
oitim krivcem pokriti mnogo manjih isputanja u istoj prostoriji, pod
uvjetom da su gotovo simultani.
Dakle, proces oko impeachmenta dovoljno je zaokupljao
pozornost Ministarstva pravosua da on moe srediti Starlingicu.
Mason je elio vijesti u tisku koje e dr. Lecter vidjeti. No Krendler
mora postii da objavljivanje u tisku djeluje kao nesretan sluaj.
Sreom, pribliavala se prilika koja e mu dobro posluiti: roendan
FBI-a.
Krendler je njegovao poslunu savjest koja mu je sluila za
opravdavanje samoga sebe.
To ga je sada tjeilo: ako Starlingica ostane bez posla, u najgorem
e sluaju neka prokleta jazbina lezbaa, u kojoj ona stanuje, ostati
bez velike satelitske antene. U najgorem sluaju otvara prostor da se
top izvan kontrole otkotrlja ustranu i vie ni za koga ne bude prijetnja.
Top izvan kontrole baen ustranu prestao bi ljuljati amac,
mislio je, zadovoljan i smiren, kao da dvije mornarike metafore ine
logiku jednakost. injenica da amac koji se ljulja mie top uope mu
nije smetala.
Krendler je ivio u svijetu fantazija onoliko koliko mu je to
doputala njegova mata. Sad je, radi vlastitog zadovoljstva, zamislio
Clarice kao staricu kojoj su se grudi objesile, vitke su noge poplavjele i
kvrgave od vena, a ona se s mukom penje i silazi stubama nosei
prljavo rublje, okree lice od mrlja na plahtama, radei za stan i hranu
u pansionu u vlasnitvu dviju prokletih starih dlakavih lezbaa.
Zamiljao je to e joj sljedee rei, nakon velikog uspjeha s
naivnim seoskim fificama.
Naoruan zapaanjima dr. Doemlinga, elio je stajati kraj nje
nakon to joj oduzmu oruje i rei bez micanja usana: -Prestara si da
bi se jo uvijek jebala sa svojim taticom, ak i za bijelo junjako smee.
- Ponovio je reenicu u mislima i zakljuio da bi je trebao zapisati u
svoju teku.
Krendler je imao orue i vrijeme i otrov potreban za unitavanje
Claricine karijere, a kad je to pokrenuo, uvelike su mu pomogle
sluajnosti i talijanska pota.
 68.
POGLAVLJE

Groblje Battle Creek kraj Hubbarda, Texas, maleni je oiljak na

pokrivau lavlje boje to ga u prosincu ima sredinji dio Texasa. Ondje
sada zavija vjetar, i ondje e uvijek zavijati. Ne moete doekati da
prestane.
Novi dio groblja ima nisko obiljeene granice pa je lako kositi
travu. Danas nad grobom djevojice kojoj bi bio roendan poskakuje
srebrni balon u obliku srca. U starijim dijelovima groblja uvijek kose
travu na stazama, a kosilicu zavlae izmeu nadgrobnih spomenika
onoliko esto koliko mogu. U tlu su pomijeani komadii vrpci i
stabljike osuenog cvijea. U stranjem dijelu groblja nalazi se hrpa
komposta kamo se baca uvelo cvijee. Izmeu balona u obliku srca i
hrpe komposta stoji rovokopa, jedan je mladi crnac za komandama,
a drugi je na tlu i akom zatiuje ibicu od vjetra kako bi pripalio
cigaretu...
- Gospodine Closter, elio sam da budete ovdje dok to radimo kako
biste vidjeli s ime se suoavamo. Siguran sam da ete voljene osobe
uvjeriti da ne gledaju - govorio je gospodin Greenlea, direktor
Pogrebnog zavoda Hubbard. - Taj lijes; jo vam jednom elim estitati
na ukusu; taj e lijes biti ponosno izloen, a to je sasvim dovoljno.
Rado u vam dati profesionalni popust na njega. Moj vlastiti otac, koji
je ve dugo mrtav, poiva ba u jednom takvom.
Kimnuo je ovjeku za komandama rovokopaa i stroj zagrabi u
korovom prekriven, zaputeni grob.
- Jeste li sigurni za nadgrobni kamen, gospodine Closter?
- Da - ree dr. Lecter. - Djeca su dala napraviti jedan zajedniki
nadgrobni kamen za majku i oca.
Stajali su bez rijei, vjetar je vijorio nogavicama njihovih hlaa,
dok rovokopa nije stao kad je iskopao malo vie od pola metra.
- Bolje da sada nastavimo lopatama - ree gospodin Greenlea. Dva
su radnika skoila u jamu i laganim, uvjebanim pokretima poela
uklanjati zemlju.
- Oprezno - ree gospodin Greenlea. - To ba nije bio naroito
kvalitetan lijes. Nita slino onome to e sada dobiti.
Jeftin lijes doista se uruio na pokojnika. Greenlea je rekao
kopaima neka oiste blato oko lijesa i ispod jo uvijek cijele kutije
provuku platno. Podigli su lijes u tom platnenom povoju i prebacili ga
u stranji dio kamiona.
Na velikom stolu u Pogrebnom zavodu Hubbard maknuli su
dijelove raspadnutog pokrova i razotkrili veliki kostur.
Dr. Lecter ga je na brzinu pregledao. Metak je probio kratko rebro
iznad jetre, a visoko na lijevom dijelu ela vidio se prelom i rupa od
metka. Lubanja, obrasla mahovinom, zaepljena i samo dijelom
vidljiva, imala je visoke jagodine kosti kakve je ve vidio.
- U zemlji ne ostaje mnogo - ree gospodin Greenlea.
Truli ostaci hlaa i krpe kaubojske koulje pokrivali su kosti.
Dugmad na koulji upala je kroz rebra. Kaubojski eir od dabrovine s
naborom poivao mu je na prsima. Na obodu se vidio rez, a na
gornjem dijelu rupa.
- Jeste li poznavali pokojnika? - upita dr. Lecter.
- Kupili smo ovu mrtvanicu i preuzeli groblje kao dodatak naoj
grupi tek 1989. - ree gospodin Greenlea. - Ja sada ivim ovdae tvrtke
je u St. Louisu. elite li pokuati sauvati odjeu? Ili bih vam mogao
dati odijelo, ali ne vjerujem...
- Ne - ree dr. Lecter. - Oistite kosti; nikakve odjee osim eira,
kope i izama; malene kosti aka i stopala stavite u vreice i umotajte
ih u va najbolji svileni plat zajedno s lubanjom i dugakim kostima.
Ne morate ih sloiti, ve ih samo sve spremite. Hoe li zadravanje
nadgrobnoga kamena biti dovoljna nadoknada za zatvaranje groba?
- Da, samo ako biste ovdje potpisali, a ja u vam dati kopije ostalog
materijala - ree gospodin Greenlea, vrlo zadovoljan prodajom
kvalitetnog lijesa. Veina direktora pogrebnih zavoda poslala bi kosti
u kartonskoj kutiji, a obitelji prodala vlastiti lijes.
Dr. Lecterovi papiri za iskop bili su savreno u skladu s teksakim
pravilom o zdravlju i sigurnosti, See. 711.004, to je on znao jer ih je
sam napravio nakon to je iz pravnike knjinice Teksake udruge
okruga povadio potrebne obrasce.
 Dva su radnika, zahvalna zbog stranje strane Lecterova
unajmljenog kamiona koja se automatski mogla spustiti, otkotrljala
lijes na mjesto i privrstila ga kraj jedine druge stvari u kamionu,
prenosnog ormara od kartona.
- To je tako dobra ideja, nositi vlastiti ormar. Tako se vaa sveana
odjea ne guva u kovegu, zar ne? - primijeti gospodin Greenlea.
U Dallasu je doktor iz ormara izvadio kutiju za violu i u nju stavio
svileni sveanj kostiju. eir je savreno pristajao u donji dio, a
lubanja u eir.
Lijes je gurnuo iz kamiona na Groblju Fish Trap, a kamion je vratio
na Aerodromu Dallas-Fort Worth gdje je ekirao kutiju za violu ravno
do Philadelphije.
 IV.

ZNAAJNE PRIGODE
NA KALENDARU
STRAVE
 69.
POGLAVLJE

U ponedjeljak je Clarice Starling morala provjeriti egzotine

kupovine obavljene tijekom vikenda, a problemi u njezinu sustavu
iziskivali su pomo kompjutorskog tehniara iz Odravanje. ak i uz
strogo probrane popise dva ili tri posebno cijenjena vina kod pet
vinara, smanjivanje na dva izvora amerike foie gras i pet
specijaliziranih trgovina namirnicama, broj kupovina bio je
nevjerojatan. Pozive pojedinanih prodavaonica alkoholnih pia, koji
su stizali na telefonski broj naveden na okrunici, trebalo je unositi
runo.
Na temelju identificiranja dr. Lectera u umorstvu lovca na srne u
Virgimji, Clarice je reducirala popis na kupovine na istonoj obali, uz
izuzetak za Sonoma foie gras. Fauchon iz Pariza odbio je suraivati.
Clarice nita nije razumjela od onoga to su joj preko telefona rekli iz
prodavaonice Vera dal 1926 u Firenci, pa je poslala faks u Questuru i
zamolila pomo za sluaj da dr. Lecter narui tartufe.
Na kraju radnog dana u ponedjeljak, 17. prosinca, Clarice je imala
dvanaest mogunosti to ih je trebala istraiti. To su bile kombinacije
kupovina na kreditne kartice. Jedan je ovjek kupio sanduk Petrusa i
preureeni jaguar, oboje na istu karticu American Expressa.
Drugi je naruio sanduk Batard-Montracheta i sanduk zelenih
ostriga Gironde.
Clarice je o svakoj mogunosti izvijestila lokalni ured kako bi to
ispitali.
Clarice i Eric Pickford radili su u suprotnim smjenama, ali je stalno
netko bio u uredu tijekom radnog vremena trgovina na malo.
To je bio Pickfordov etvrti dan na poslu, a dio radnog vremena
proveo je programirajui svoj telefon s automatskim biranjem. Nije
oznaio brojeve.
Kad je iziao po kavu, Clarice je pritisnula prvu tipku na njegovom
telefonu. Javio se osobno Paul Krendler.
Prekinula je vezu i sjedila u tiini. Bilo je vrijeme da ode kui.
Polako se vrtei na stolici, promatrala je sve predmete u Hannibalovoj
kui. Rendgenske snimke, knjige, stol postavljen za jednu osobu. Tada
se progurala izmeu zavjesa.
Crawfordov je ured bio otvoren i prazan. Demper to mu ga je
isplela pokojna ena visio je na vjealici u kutu. Clarice je ispruila
ruku prema demperu, ali ga nije dotaknula, a potom je prebacila
kaput preko ramena i zaputila se prema svom automobilu.
Vie nikad nee vidjeti Quantico.
 70.
POGLAVLJE

Uveer 17. prosinca oglasilo se zvono na vratima stana Clarice

Starling. Vidjela je automobil saveznog erifa iza mustanga na svom
kolnom prilazu.
erif je bio Bobby koji ju je vozio kui nakon pucnjave kraj
Feliciane.
- Zdravo, Clarice.
- Zdravo, Bobby. Ui.
- Volio bih, ali ti najprije moram rei. Ovdje imam poziv koji ti
moram slubeno uruiti.
- Pa, dovraga. Urui mi ga u kui gdje je toplo - ree Clarice
osjeajui obamrlost u trbuhu.
Poziv, na ijem se zaglavlju nalazilo ime glavnog inspektora
Ministarstva pravosua, zahtijevao je da se pojavi na sasluanju
idueg jutra, 18. prosinca, u devet sati u zgradi J. Edgara Hoovera.
- eli li da te sutra odvezem onamo? - upita erif.
Clarice odmahne glavom. - Hvala, Bobby, uzet u svoj automobil.
Jesi li za kavu?
- Ne, hvala. ao mi je, Clarice. - erif je oito elio otii. Uslijedila je
nelagodna tiina. - Uho ti dobro izgleda - na koncu e on.
Mahnula mu je dok je odlazio s kolnog prilaza.
Pismo ju je jednostavno pozivalo onamo. Nije naveden razlog.
Ardelia Mapp, veteran FBI-evih unutranjih ratova i trn u oku
mree dobrih-starih-momaka, odmah je skuhala najjai ljekoviti aj
svoje bake, poznat po tome da popravlja raspoloenje. Clarice je
uvijek strepila od tog aja, ali nikako ga nije mogla izbjei.
Ardelia je prstom kuckala po pismu. - Glavni inspektor ti nita ne
mora rei - ree izmeu dva gutljaja. - Ako na Ured za profesionalnu
odgovornost ima nekakvu optubu, ili UPO Ministarstva pravosua
ima neto protiv tebe, morali bi ti to rei, morali bi ti uruiti papire.
Morali bi ti dati prokleti 645 ili 644 s tono navedenim optubama, a
ako bi se radilo o kriminalu, imala bi odvjetnika, potpuno oitovanje,
sve to dobivaju zloinci, tono?
- Vraki tono.
- Pa, ovako si unaprijed nasamarena. Glavni inspektor je politika,
on moe preuzeti bilo koji sluaj.
- Preuzeo je ovaj.
- S Krendlerom koji mu pue u guzicu. Bez obzira o emu je rije,
ukoliko se odlui pozvati na jednaka prava za sve, ja imam sve
potrebne brojeve. Sad me posluaj, Clarice, mora im rei kako eli
da se razgovor snima. Glavni inspektor ne upotrebljava potpisane
iskaze. Lonnie Gains je upao u guvu zbog toga. Oni biljee ono to
govori, a katkad se to mijenja nakon to neto kae. Nikad ne vidi
prijepis.
Kad je Clarice nazvala Jacka Crawforda, zvuio je kao da je spavao.
- Ne znam o emu je rije, Clarice - ree. - Raspitat u se. No jedno
znam, sutra u biti ondje.
 71.
POGLAVLJE

Jutro je i kavez od armiranog betona, Hooverova zgrada, poiva

pod mlijenim oblacima.
U ovom razdoblju automobila bombi glavni ulaz i dvorite su
najee zatvoreni, a zgrada je okruena starim FBI-evim vozilima kao
improviziranim barikadama.
Policija D.C.-a provodi besmislenu politiku i dan za danom pie
kazne za pogreno parkiranje za neke od tih automobila, a hrpa
papira raste ispod brisaa dok je vjetar ne otrgne i odnese ulicom.
Beskunik koji se grijao nad reetkom u ploniku doviknuo je
Clarici i podigao ruku dok je prolazila. Jedna mu je strana lica bila
naranasta od Betadina s hitnog trakta. Ispruio je plastinu alicu,
oteenu po rubovima. Clarice je u torbici potraila dolar, dala mu
dva, nagnuvi se prema toplom ustajalom zraku i pari.
- Budi blagoslovljena - ree ovjek.
- To mi je potrebno - ree Clarice. - Svaka sitnica pomae.
Clarice je kupila veliku kavu u Au Bon Pain u Desetoj ulici kraj
Hooverove zgrade, to je uinila bezbroj puta tijekom godina. eljela
je kavu nakon isprekidanog sna, ali nije eljela da tijekom sasluanja
osjeti potrebu za mokrenjem. Odluila je popiti samo pola.
Kroz prozor je opazila Crawforda i sustigla ga na ploniku. - elite
li da podijelimo ovu kavu, gospodine Crawford? Dat e mi jo jednu
alicu.
- Je li bez kofeina?
- Nije.
- Onda bolje ne, iskoit u iz koe. - Djelovao je iznureno i staro.
Bistra je kapljica visjela s vrha njegova nosa. Maknuli su se s puta
ljudima koji su hitali prema sporednom ulazu u upravnu zgradu FBI-a.
- Ne znam kakav je ovo sastanak, Clarice. Nije pozvan nitko drugi
od onih koji su sudjelovali u pucnjavi kraj Feliciane, koliko znam. Bit
u s tobom. - Clarice mu je pruila papirnati rupi pa su se ukljuili u
kolonu ljudi kojima e uskoro poeti dnevna smjena.
Clarici se inilo da inovniko osoblje izgleda neobino nakieno.
- Devedeseti roendan FBI-a. Danas Bush dolazi odrati govor -
podsjeti je Crawford.
etiri kamiona satelitske televizije nalazila su se u sporednoj ulici.
Snimateljska ekipa WFUL-TV-a na ploniku je snimala mladog
ovjeka vrlo kratke, uredno podiane kose koji je govorio u mikrofon
to ga je drao u ruci. Asistent producenta, koji je stajao na krovu
kombija, u mnotvu je opazio Clarice i Crawforda.
- To je ona, to je ona u mornarsko plavom kinom ogrtau -
dovikne kolegama na ploniku.
- Kreemo - ree Oiani. - Snimamo.
Ekipa je uspjela razmaknuti mnotvo kako bi kameru uperila u
Claricino lice.
- Specijalna agentice Starling, moete li komentirati istragu o
masakru ispred ribarnice Feliciana? Je li izvjetaj podnesen? Jeste li vi
optueni za ubijanje pet... - Crawford je skinuo svoj eir i,
pretvarajui se da titi oi od svjetla, uspio na trenutak blokirati
objektiv kamere. Samo su sigurnosna vrata uspjela zaustaviti
televizijsku ekipu.
Gadovi su upozoreni.
Kad su uli u zgradu, zastali su u hodniku. Kiica je Clarice i
Crawforda prekrila siunim kapljicama. Crawford je bez vode popio
jednu od svojih tableta.
- Clarice, mislim da su izabrali dananji dan jer vlada velika guva
oko impeachmenta i godinjice. Bez obzira to ele uiniti, to moe
proi prilino nezamijeeno.
- Zato je onda netko upozorio tisak?
- Jer na ovom sasluanju ne puu svi u isti rog. Ima deset minuta,
eli li napudrati nos?
 72.
POGLAVLJE

Clarice je rijetko kad bila na estom katu Hooverove zgrade, na

kojem su bili smjeteni efovi. Ona i ostali iz njezine klase okupili su se
ondje prije sedam godina da bi vidjeli kako direktor estita Ardeliji
Mapp kao najboljem studentu, i jednom ju je pozvao pomonik
direktora da bi ondje primila odlije pobjednika u natjecanju bojnim
pitoljem.
Sag u uredu pomonika direktora Noonana bio je izrazito dubok i
mekan. U klupskom ugoaju konih naslonjaa u njegovoj sobi za
sastanke jasno se osjeao miris cigareta. Pitala se jesu li bacili opuke
i prozraili prostoriju prije njezina dolaska.
Tri su mukarca ustala kad su ona i Crawford uli, a jedan nije.
Ustali su Claricin bivi ef, Clint Pearsall iz washingtonskog terenskog
ureda Buzzards Point; pomonik direktora FBI-a, Noonan; te visoki
crvenokos mukarac u odijelu od sirove svile. Ostao je sjediti Paul
Krendler iz Ureda glavnog inspektora. Krendler je prema njoj okrenuo
glavu na dugakom vratu, kao da njezin poloaj odreuje prema
mirisu. Kad se okrenuo prema njoj, mogla je istodobno vidjeti oba
njegova uha. Bilo je neobino to je u kutu prostorije stajao savezni
erif kojeg nije poznavala.
Osoblje FBI-a i Pravosua obino su uvijek uredno odjeveni, ali ovi
su se ljudi uredili za nastup na televiziji. Clarice je shvatila da e
zasigurno sudjelovati u proslavi s bivim predsjednikom Bushom
kasnije istoga dana. Inae bi je pozvali u Ministarstvo pravosua, a ne
u Hooverovu zgradu.
Krendler se namrtio kad je uz Clarice ugladao Jacka Crawforda.
- Gospodine Crawford, ne vjerujem da je tijekom ovog postupka
potrebna vaa nazonost.
- Ja sam neposredni ef specijalne agentice Starling. Moje je mjesto
ovdje.
 - Mislim da nije - ree Krendler. Okrene se Noonanu. - Clint
Pearsall je njezin pretpostavljeni, a ona je samo privremeno
dodijeljena Crawfordu. Mislim da bi agenticu Starling trebalo ispitati
nasamo - ree. - Budemo li trebali dodatne informacije, moemo
zamoliti efa odsjeka Crawforda da bude u blizini gdje ga moemo
nai.
Noonan kimne. - Svakako bi nam dobro dolo tvoje miljenje, Jack,
nakon to ujemo neovisno svjedoenje specijalne agentice Starling.
Jack, elim da ostane u blizini. Ako eli poi do itaonice u knjinici,
smjesti se udobno, a ja u te pozvati.
Crawford ustane. - Direktore Noonan, smijem li rei...
- Smijete otii, to smijete uiniti - ree Krendler.
Noonan takoer ustane. - Stanite malo, ovo je moj sastanak,
gospodine Krendler, dok ga ne prepustim vama. Jack, ti i ja se dugo
poznajemo. Gospodin iz Pravosua je tek nedavno imenovan na
dunost da bi to razumio. Imat e priliku rei svoje. Sad nas ostavi i
dopusti Starlingici da sama govori - ree Nooonan. Nagne se prema
Krendleru i neto mu apne u uho od ega mu je lice pocrvenjelo.
Crawford pogleda Clarice. Mogao se samo uzrujavati.
- Hvala vam to ste doli, gospodine - ree Clarice.
erif je Crawfordu otvorio vrata.
Zauvi kako su vrata kljocnula iza nje, Clarice se uspravila i sama
suoila s mukarcima.
Odatle je postupak napredovao brzinom amputacije iz
osamnaestog stoljea.
Noonan je bio najvia FBI-eva vlast u prostoriji, ali ga je glavni
inspektor mogao nadjaati, a inspektor je oito poslao Krendlera kao
svog opunomoenika.
Noonan je uzeo dosje ispred sebe. - Hoete li se predstaviti, molim
vas, radi zapisnika?
- Specijalna agentica Clarice Starling. Postoji li zapisnik, direktore
Noonan? Bilo bi mi drago da postoji.
Kad on nije odgovorio, ona ree: - Imate li neto protiv da snimam
cijeli postupak? - Izvadila je iz torbice vrsti maleni Nagra kasetofon.
Javio se Krendler. - Inae bi se ovakav preliminarni sastanak
odrao u uredu glavnog inspektora u Pravosuu. inimo to ovdje jer
tako svima odgovara s obzirom na dananju proslavu, ali vrijede
pravila glavnog inspektora. Nema snimanja.
- Recite joj za to je optuena, gospodine Krendler - ree Nooonan.
- Agentice Starling, optueni ste za nezakonito otkrivanje
osjetljivog materijala zloincu u bijegu - ree Krendler pomno
kontrolirajui izraz lica. - Tonije, optueni ste za davanje oglasa u
dvije talijanske novine kojima upozoravate bjegunca Hannibala
Lectera da mu prijeti opasnost od uhienja.
erif je Clarici donio zamrljanu stranicu novina La Nazione.
Okrenula ju je prema prozoru kako bi proitala zaokrueni dio:
A. A. Aaron - Predaj se najbliim organima reda i zakona,
neprijatelji su blizu. Hannah.
- Kako odgovarate na to?
- Ja to nisam uinila. Nikad ranije nisam ovo vidjela.
- Kako objanjavate injenicu da se u oglasu koristi kodirano ime
Hannah poznato jedino dr. Hannibalu Lecteru i FBI-u? Kodirano ime
kojim vam je Lecter predloio da se posluite?
- Ne znam. Tko je ovo naao?
- Dokumentacijska sluba u Langleyju sluajno je to opazila dok je
prevodila ono to je u novinama La Nazione pisalo o Lecteru.
- Ako je kodirano ime tajna unutar FBI-a, kako ga je
dokumentacijska sluba prepoznala u novinama? CIA upravlja
dokumentacijskom slubom. Pitajmo ih tko im je skrenuo pozornost
na Hannah.
- Siguran sam da je prevoditelju poznat dosje sluaja.
- Tako poznat? Sumnjam. Pitajmo ga tko mu je predloio neka pazi
na to. Kako sam ja mogla znati da je dr. Lecter bio u Firenci?
- Vi ste nali kompjutorski upit Qucsturc u Firenci upuen
Lecterovu VICAP dosjeu - ree Krendlcr. - Upit je stigao nekoliko dana
prije umorstva Pazzija. Ne znamo kad ste ga otkrili. Zato bi se inae
Questura iz Firence raspitivala o Lecteru?
- Kakav bih razlog ja mogla imati da ga upozorim? Direktore
Noonan, zato je ovo stvar za glavnog inspektora? Spremna sam u
svakom trenutku na ispitivanje deteki torom lai. Dovucite ga ovamo.
- Talijani su dali diplomatski protest zbog pokuaja upozoravanja
poznatog zloinca u njihovoj zemlji - ree Noonan. Pokae na
crvenokosog mukarca kraj sebe. - Ovo je gospodin Montenegro iz
talijanskog veleposlanstva.
 - Dobro jutro, gospodine. A kako su za to saznali Talijani? - ree
Clarice. - Ne iz Langleyja.
- Diplomacija vraa loptu na nae igralite - ree Krendler prije
nego je Montenegro uspio otvoriti usta. - elimo da se ovo raisti na
zadovoljstvo talijanskih vlasti, te na moje i zadovoljstvo glavnog
inspektora, i elimo da to bude smjesta. Za svih je bolje ako zajedno
pogledamo injenice. to je to s vama i dr. Lecterom, gospoice
Starling?
- Nekoliko sam puta ispitala dr. Lectera po nalogu efa odsjeka
Crawforda. Nakon dr. Lecterova bijega primila sam od njega dva
pisma u razdoblju od sedam godina. Vi imate oba - ree Clarice.
- Zapravo, imamo neto vie - ree Krendler. - Ovo smo dobili
juer. to ste jo mogli primiti, mi ne znamo. - Posegnuo je iza sebe i
izvukao kartonsku kutiju, s mnogo potanskih igova i oteenu.
Krendler se pretvarao da uiva u mirisima to su dopirali iz kutije.
Prstom je pokazao adresu, ali se nije potrudio pokazati Clarici. -
Adresirano je na va dom u Arlingtonu, specijalna agentice Starling.
Gospodine Montenegro, hoete li nam rei to se nalazi unutra?
Talijanski je diplomat prekopavao po umotanim predmetima, a
dugmad na njegovim manetama je blistala.
- Da, to su losioni, sapone di mandorle, poznati sapun od badema iz
Ljekarne Santa Maria Novella u Firenci i nekoliko parfema. Onakve
stvari kakve ljudi poklanjaju kad su zaljubljeni.
- Sve je ovo pregledano radi toksina i iritanata, zar ne, Clinte? -
Noonan upita Claricina biveg pretpostavljenog.
Pearsall je djelovao posramljeno. - Da - ree. - S tim je sve u redu.
- Dar ljubavi - Krendler ree s odreenom dozom zadovoljstva. -
Sad imamo ljubavnu poruku. - Razmotao je list pergamenta iz kutije i
podigao ga otkrivajui fotografiju Claricina lica iz tabloida s krilatim
tijelom lavice. Okrenuo je list kako bi proitao dr. Lecterov krasopis:
Jesi li se ikad zapitala, Clarice, zato te Filistejci ne razumiju? Jer ti si
odgovor na Samsonovu zagonetku: Ti si med u lavici.
- Il miele dentro la leonessa, to je lijepo - ree Montenegro
zapamtivi te rijei kako bi ih eventualno kasnije i sam upotrijebio.
- To je to? - ree Krendler.
Talijan samo odmahne rukom na pitanje shvativi da Krendler
nikad ne bi mogao uti glazbu u dr. Lecterovoj metafori, niti osjetiti
opipljive evokacije negdje drugdje.
- Glavni inspektor eli nastaviti odatle, radi meunarodnih
posljedica - ree Krendler. - Kojim emo putem poi,
administrativnom ili kriminalistikom optunicom, ovisi o tome to
emo otkriti dananjim ispitivanjem. Ako bude kriminalistika,
specijalna agentice Starling, sve emo predati Odsjeku javnog
integriteta Ministarstva pravosua, a oni e poi na sud. Bit ete
obavijeteni na vrijeme da se moete pripremiti. Direktore Noonan...
Noonan duboko udahne i zamahne sjekirom. - Clarice Starling, bit
ete suspendirani dok se ne presudi u ovom sluaju. Predat ete
oruje i FBI-evu iskaznicu. Vie nemate odobren pristup niemu osim
onome to je dostupno javnosti. Ispratit e vas iz zgrade. Molim vas,
predajte oruje i iskaznicu specijalnom agentu Pearsallu. Izvolite.
Hodajui prema stolu, Clarice je na trenutak vidjela mukarce kao
mete na natjecanju u gaanju. Mogla bi svu etvoricu ubiti prije nego
bilo koji od njih uspije izvui oruje. Trenutak je proao. Izvadila je
svoj .45, netremice promatrala Krendlera dok je okvir za municiju
sputala u aku i stavila ga na stol, te dok je vadila metak iz komore.
Krendler ga je uhvatio u zraku i stisnuo tako da su mu zglobovi na
prstima pobijelili.
Zatim je predala bed i iskaznicu.
- Imate rezervno oruje? - ree Krendler. - I samaricu?
- Starling? - upitno e Noonan.
- Zakljuano u mom automobilu.
- Druga taktika oprema?
- Kacigu i neprobojni prsluk.
- erife, uzet ete to kad otpratite gospoicu Starling do njezinog
vozila - ree Krendler. - Imate li kodirani mobitel?
- Da.
Krendler uzdigne obrve prema Noonanu.
- Predajte ga - ree Noonan.
- elim neto rei, mislim da imam pravo na to.
Noonan pogleda na sat. - Izvolite.
- Ovo je namjetaljka. Mislim da Mason Verger pokuava sam
uhvatiti dr. Lectera u svrhu osobne osvete. Mislim da mu je za dlaku
umaknuo u Firenci. Vjerujem da je gospodin Krendler u dogovoru s
Vergerom i eli da FBI-eva nastojanja rade u korist Vergera. Mislim da
Paul Krendler iz Ministarstva pravosua zarauje na tome i mislim da
je spreman mene unititi kako bi u tome uspio. Gospodin Krendler se
ranije prema meni ponaao vrlo neprikladno, a sada djeluje iz zlobe i
radi osobne financijske koristi. Ovog me je tjedna nazvao naivnom
seoskom fificom. Izazivam gospodina Krendlera pred ovim tijelom
da se podvrgne detektoru lai zajedno sa mnom po ovim pitanjima.
Stojim vam na raspolaganju. Moemo to sada obaviti.
- Specijalna agentice Starling, dobro je da danas ovdje niste
zaprisegnuti... - pone Krendler.
- Zaprisegnite me. Vi takoer prisegnite.
- Uvjeravam vas, ako ne bude dokaza, imate pravo sve dobiti
natrag bez predrasuda - Krendler ree svojim najprijaznijim glasom. -
U meuvremenu ete primati plau i imati pravo na osiguranje i
medicinske usluge. Suspenzija nije sama po sebi kazna, agentice
Starling, iskoristite to za sebe - ree Krendler preavi na povjerljiv
ton. - Zapravo, ako elite ovaj odmor iskoristiti za uklanjanje tog blata
s vaeg obraza, siguran sam da medicinski...
- To nije blato - prekine ga Clarice. - To je barut. Nije ni udo da ga
niste prepoznali.
erif je ekao, ispruivi ruku prema njoj.
- ao mi je, Starlingice - ree Clint Pearsall s rukama punim njezine
opreme.
Pogledala ga je, a zatim je okrenula glavu. Paul Krendler polako
krene prema njoj dok su ostali ekali da diplomat, Montenegro, prvi
izie iz prostorije. Krendler pone neto govoriti kroza zube, ono to
je pripremio: - Starlingice, previe si stara da bi jo uvijek...
- Oprostite. - To je bio Montenegro. Visoki se diplomat okrenuo od
vrata i priao joj.
- Oprostite - ponovno e Montenegro gledajui u Krendlerovo lice
dok se ovaj mje udaljio, iskrivljena lica.
- ao mi je da vam se ovo dogodilo - ree. - Nadam se da ste
neduni. Obeavam da u izvriti pritisak na Questuru u Firenci da
otkriju kako je inserzione, oglas, plaen u novinama La Nazione. Ako
se sjetite neega u... u mojoj domeni u Italiji to bi trebalo istraiti,
molim vas recite mi, a ja u na tome inzistirati. - Montenegro joj je
pruio posjetnicu, malenu, ukoenu i kvrgavu od graviranja, a inilo
se da nije primijetio Krendlerovu ispruenu ruku dok je izlazio iz
prostorije.

Izvjestitelje su pustili kroz glavni ulaz radi predstojee ceremonije,

a oni su se okupili u dvoritu. inilo se da nekolicina zna koga treba
ekati.
- Morate li me drati za lakat? - Clarice upita erifa.
- Ne, gospodo, ne moram - ree i prokri joj put kroz mikrofone i
izvikivana pitanja.
inilo se da Oiani ovoga puta zna o emu je rije. Pitanja to ih je
on izvikivao bila su: - Je li istina da ste suspendirani sa sluaja
Hannibal Lecter? Oekujete li da e se protiv vas podii
kriminalistike optunice? to kaete na talijanske optube?
Clarice je u garai predala svoj neprobojni prsluk, kacigu,
samaricu i rezervni revolver. erif je ekao dok je praznila maleno
oruje i brisala ga masnom krpom.
- Vidio sam vas kako pucate u Quanticu, agentice Starling - ree. -
Ja sam stigao do etvrtfinala u kategoriji erifa. Obrisat u va .45 prije
nego ga predamo.
- Hvala vam, erife.
Nije odmah otiao kad je ona sjela u automobil. Rekao je neto, a
ona je spustila staklo na prozoru pa je ponovio.
- Mrsko mi je ovo to vam se dogodilo.
- Hvala vam, gospodine. Zahvalna sam vam na tim rijeima.
Automobil tiska ekao je pred izlazom iz garae. Clarice je brzo
vozila kako bi mu pobjegla pa je tri bloka dalje od Hooverove zgrade
zaradila kaznu za prebrzu vonju. Fotografi su snimali dok je
prometni policajac pisao.
Pomonik direktora Noonan sjedio je za svojim stolom nakon to
je sastanak zavren i trljao pruge to su ih naoale ostavile na njegovu
nosu.
Rjeavanje Starlingice nije ga previe muilo - vjerovao je da ene
posjeduju emocionalni element koji se esto nije uklapao u rad FBI-a.
Ali boljelo ga je gledati Jacka Crawforda onako poraenoga. Jack je
uvelike bio jedan od momaka. Moda Jack ima slijepu toku za
Starlingicu, ali to se dogaa - Jackova je ena umrla i sve to. Noonan je
jednom imao tjedan dana u kojem nije mogao otrgnuti pogleda s
privlane daktilografkinje pa se morao rijeiti te ene prije nego
izazove nevolje.
Noonan je stavio naoale i dizalom siao do knjinice. Naao je
Jacka Crawforda u itaonici, na stolici, glave naslonjene na zid.
Noonan je pomislio da spava. Crawfordovo je lice posivjelo i znojio se.
Otvorio je oi i dahnuo.
- Jack? - Noonan ga je potapao po ramenu, a potom dotaknuo
njegovo vlano i ljepljivo lice. Noonanov je glas tada odjeknuo u
knjinici. - Hej, knjiniarko, pozovite hitnu pomo!
Crawforda su odnijeli u FBI-evu ambulantu, a potom na odjel
intenzivne njege kardiologije u Bolnici Jefferson Memorial.
 73.
POGLAVLJE

Krendler nije mogao poeljeti bolje izvjetaje u medijima.

Devedeseti roendan FBI-a bio je kombiniran s obilaskom novog
centra za krizne situacije organiziranim za novinare. Televizijske kue
potpuno su iskoristile taj neuobiajeni pristup zgradi J. Edgara
Hoovera, a C-SPAN je u cijelosti prenosio primjedbe biveg
predsjednika Busha, zajedno s direktorovima, u izravnom prijenosu.
CNN je davao izvatke iz govora, a mree su pokrivale za veernje
vijesti. Kad su dostojanstvenici silazili s povienog podija, Krendler je
imao svoj trenutak. Oiani je stajao kraj pozornice i postavio pitanje:
- Gospodine Krendler, je li tono da je specijalna agentica Clarice
Starling suspendirana u istrazi o Hannibalu Lecteru?
- Mislim da bi bilo preuranjeno, i nepoteno prema agentici, da u
ovom trenutku to komentiram. Samo u rei da ured glavnog
inspektora prouava sluaj Lecter. Nisu podignute nikakve optunice.
CNN je takoer neto uhvatio. - Gospodine Krendler, talijanski
novinski izvori kau da je dr. Lecter moda primio poruku od nekoga
iz vladinih slubi kojom ga se upozorava neka pobjegne. Je li to
osnova za suspendiranje specijalne agentice Starling? Je li zato
upleten ured glavnog inspektora, a ne unutranji Ured za
profesionalnu odgovornost?
- Ne mogu komentirati strane novinske izvjetaje, Jeffe.
Mogu rei da ured glavnog inspektora istrauje navode koji zasad
nisu dokazani. Imamo jednaku odgovornost prema naim vlastitim
ljudima kao i prema prijateljima iz prekomorskih zemalja - ree
Krendler upirui prstom u zrak poput Kennedyja. - Sluaj Hannibala
Lectera je u dobrim rukama, ne samo rukama Paula Krendlera, ve
strunjaka svih profila iz FBI-a i Ministarstva pravosua. U tijeku je
projekt koji emo moi otkriti kada donese rezultate.
 Njemaki lobist, vlasnik kue to ju je unajmio dr. Lecter, stavio je
u sobu golemi Grundig televizor, a pokuao ga je uklopiti u dekor
stavivi malenu bronanu skulpturu Lede i labuda na ultramoderni
ormari.
Dr. Lecter je gledao film pod nazivom Kratka povijest vremena, o
velikom astrofiziaru Stephenu Hawkingu i njegovu djelu. Ve ga je
mnogo puta gledao. Ovo je bio njegov najomiljeniji dio, kad alica za
aj pada sa stola i razbija se na podu.
Hawking, iskrivljen u invalidskim kolicima, govori svojim
kompjutoriziranim glasom:
Odakle potjee razlika izmeu prolosti i budunosti? Zakoni
znanosti ne razlikuju prolost i budunost. Ipak, u obinom ivotu
postoji velika razlika izmeu prolosti i budunosti.
Moda ete vidjeti kako alica aja pada sa stola i razbija se na
komadie na podu. Ali nikad neete vidjeti kako se alica ponovno
sastavlja i skae natrag na stol.
Film, prikazan unatrag, pokazuje kako se djelii alice spajaju i
vraaju na stol. Hawking nastavlja:
Jaanje nepravilnosti ili entropija ono je to ini razliku izmeu
prolosti i budunosti, dajui pravac vremenu.
Dr. Lecter se posebno divio Hawkingovu radu i pomno ga pratio u
matematikim asopisima. Znao je da je Hawking neko vjerovao
kako e se svemir prestati iriti i ponovno skupiti, a entropija bi se
mogla okrenuti u suprotnom pravcu. Kasnije je Hawking rekao da je
pogrijeio.
Lecter je prilino dobro vladao viom matematikom, ali Stephen
Hawking je na posve drugoj razini od svih nas ostalih. Lecter je
godinama razmiljao o tom problemu i svim je srcem elio da je
Hawking prvi put imao pravo, da e se zaustaviti irenje svemira, da
e se entropija promijeniti, da e Mischa, koju su pojeli, ponovno biti
cijela.
Vrijeme. Dr. Lecter je zaustavio videotraku i okrenuo na vijesti.
Televizijske i novinske vijesti o FBI-u svakodnevno se mogu vidjeti
na FBI-evoj stranici Interneta namijenjenoj javnosti. Dr. Lecter je
svakoga dana posjeivao tu stranicu kako bi bio siguran da se meu
Deset najtraenijih jo uvijek nalazi njegova stara fotografija. Stoga je
na vrijeme saznao za FBI-ev roendan. Sjedio je u velikom naslonjau
u kratkom kunom ogrtau i sa svilenim alom oko vrata i gledao
kako Krendler lae. Promatrao je Krendlera s napola zatvorenim
oima, a au konjaka drao je blizu nosa i lagano vrtio njezin sadraj.
Nije vidio to blijedo lice otkako je Krendler prije sedam godina stajao
ispred njegovog kaveza u Memphisu, malo prije no to je pobjegao.
U lokalnim vijestima iz Washingtona vidio je kako Clarice dobiva
prometnu kaznu, a izvjestitelji guraju mikrofone kroz prozor njezina
mustanga. Sad su ve u televizijskim vijestima opisivali Clarice kao
optuenu da je povrijedila sigurnost SAD-a u Lecterovu sluaju.
Dr. Lecterove smee oi irom su se otvorile kad ju je ugledao, a u
dubinama njegovih zjenica frcale su iskrice oko slike njezina lica.
Dugo nakon to je nestala s ekrana zadrao je u svojim mislima
savrenu sliku njezina lica, i stopio je s drugom slikom, Mischinom,
stapao ih je sve dok, iz crvene plazmine sri njihove fuzije, iskre nisu
poletjele prema gore, nosei njihovu jedinstvenu sliku na istok, u
nono nebo da se vrti sa zvijezdama nad morem.
Sada, ako se svemir stisne, ako se vrijeme vrati unatrag i alice za
aj se iznova spoje, na svijetu bi moglo postojati mjesto za Mischu.
Najvrednije mjesto koje je dr. Lecter poznavao: Claricino mjesto.
Mischa moe zauzeti Claricino mjesto na svijetu. Ako doe do toga,
ako se to vrijeme ponovno vrati, Claricina smrt ostavila bi mjesto za
Mischu, blistavo i isto poput bakrene kade u vrtu.
 74.
POGLAVLJE

Dr. Lecter je svoj kamionet parkirao blok dalje od Bolnice

Maryland-Misericordia i obrisao novie prije nego ih je ubacio u
parkirni sat. Imao je na sebi vatirani kombinezon kakav radnici nose
da bi se zatitili od hladnoe i kapu koja e ga tititi od kamera
osiguranja. Uao je na glavni ulaz.
Prolo je vie od petnaest godina otkako je dr. Lecter zadnji put
bio u Bolnici Maryland-Misericordia, ali inilo se da se nije mnogo
toga promijenilo u rasporedu prostorija. Nita mu nije znaio pogled
na to mjesto gdje se poeo baviti medicinom. Osigurani prostori na
katu podvrgnuti su kozmetikom preureenju, ali trebali bi biti
gotovo jednaki kao i dok je on ondje radio, sudei prema nacrtima u
katastarskom uredu.
Propusnica za posjetitelje to ju je dobio na prijemnom pultu
pomogla mu je da stigne do odjela za pacijente. Hodao je hodnikom i
itao imena pacijenata i lijenika na vratima soba. To je bio odjel za
poslijeoperativnu rekonvalescenciju kamo su pacijenti dolazili nakon
boravka na odjelu intenzivne njege poslije operacije srca ili mozga.
Gledajui kako dr. Lecter napreduje hodnikom, moda biste
pomislili da vrlo sporo ita jer su mu se usne bezglasno micale, a
katkad bi se poeao po glavi poput nekog neotesanca. Potom je
zauzeo mjesto u ekaonici odakle je mogao vidjeti hodnik. ekao je
sat i pol meu starim enama koje su prepriavale obiteljske
tragedije, i izdrao The Price is Right na televiziji. Konano je ugledao
ono to je ekao, kirurga jo uvijek odjevenog u zelenu kirurku
odjeu koji je sam obilazio pacijente. To e biti... kirurg je ulazio u
sobu pacijenta... dr. Silvermana. Dr. Lecter je ustao i poeao se. Uzeo
je raskupusane novine sa stolia i iziao iz ekaonice. Druga soba u
kojoj je dr. Silverman imao pacijenta nalazila se dvoja vrata dalje. Dr.
Lecter je klisnuo unutra. Soba je bila u polumraku, a pacijent je, glave
i jednog dijela lica u zavojima, spavao. Na ekranu je svijetlea crta
ravnomjerno poskakivala.
Dr. Lecter je hitro skinuo kombinezon i ostao u zelenoj kirurkoj
odjei. Navukao je zatitu za cipele, kapu, masku i rukavice. Iz depa
je izvadio bijelu vreu za smee i razmotao je.
Dr. Silverman je uao govorei preko ramena nekome u hodniku.
Zar medicinska sestra ulazi s njim? Ne.
Dr. Lecter podigne koaru za smee i pone istresati sadraj u
svoju vreu, leima okrenut prema vratima.
- Oprostite, doktore, maknut u vam se s puta - ree dr. Lecter.
- U redu je - ree dr. Silverman i uzme temperaturnu listu s
podnoja kreveta. - Obavite ono to morate.
- Hvala vam - ree dr. Lecter i zamahne konatom vreicom prema
kirurgovu zatiljku, zapravo samo trzaj zapeem, a zatim ga je uhvatio
oko prsa dok je padao. Uvijek je iznenaujue promatrati dr. Lectera
kako podie tijelo; bez obzira na njegovu veliinu, snaan je poput
mrava. Dr. Lecter je odnio dr. Silvermana u pacijentovu kupaonicu i
spustio mu hlae. Namjestio ga je na zahod.
Kirurg je ondje sjedio glave sputene nad koljena. Dr. Lecter ga je
podigao tek toliko da mu pogleda zjenice i uzme identifikacijsku
ploicu zakaenu na prsima kirurke bluze.
Zamijenio je doktorovu ploicu svojom propusnicom za
posjetitelje, okrenuvi je naopako. Kirurgov je stetoskop stavio oko
svog vrata, a doktorove kirurke naoale na vrh ela. Konata je
vreica nestala u njegovom rukavu.
Sad je bio spreman prodrijeti u srce Bolnice Maryland-
Misericordia.
Bolnica se pridrava strogih saveznih smjernica kad je rije o
rukovanju narkoticima. Na odjelima za pacijente ormarii s lijekovima
nalaze se u prostorijama za medicinske sestre i zakljuani su.
Potrebna su dva kljua, jedan ima deurna sestra, a drugi njezina
pomonica. Precizno se vodi dnevnik uporabe.
U operacijskim dvoranama, najbolje uvanim podrujem bolnice, u
svaku se prostoriju donose lijekovi za sljedeu operaciju nekoliko
minuta prije dolaska pacijenta. Lijekovi potrebni anesteziologu
stavljaju se blizu operacijskog stola u ormari koji se sastoji od
hladnjaka i dijela na sobnoj temperaturi.
 Zalihe lijekova dre se u zasebnoj kirurkoj apoteci blizu
prostorije za pranje. Ondje ima mnogo preparata koji se ne mogu nai
u glavnoj apoteci u prizemlju, jakih sedativa i egzotinih sedativa-
hipnotika koji omoguuju operacije na otvorenom srcu i operacije
mozga tako da je pacijent svjestan i moe suraivati.
Tijekom radnog dana u apoteci se uvijek netko nalazi, a ormarii
nisu zakljuani dok je ljekarnik u prostoriji. Ako doe do hitnoe
tijekom operacije srca, nema vremena za traenje kljueva. Dr. Lecter
je, s maskom na licu, uao kroz pomina vrata u operacijski dio.
U pokuaju stvaranja vedrijeg ugoaja, podruje operacijskih
dvorana obojeno je kombinacijom nekoliko jarkih boja koje iritiraju
ak i one na samrti. Nekoliko se lijenika ispred dr. Lectera potpisalo
za stolom i krenulo prema sobi za pranje. Dr. Lecter je podigao
podmeta s papirom i preao nalivperom, ali nita nije potpisao.
Izvjeeni raspored najavljivao je uklanjanje modanog tumora u
dvorani B, a operacija je trebala poeti za dvadeset minuta, prva toga
dana. U prostoriji za pranje skinuo je rukavice i stavio ih u dep,
pomno oprao ruke do laktova, osuio ih, napudrao i ponovno navukao
rukavice. Potom je iziao u hodnik. Apoteka bi trebala biti iza
sljedeih vrata s desne strane. Ne. Vrata obojena u boju marelice s
natpisom GENERATORI, a zatim dvokrilna vrata dvorane B. Jedna je
medicinska sestra zastala kraj njega.
- Dobro jutro, doktore.
Dr. Lecter se nakalje iza maske i promrmlja dobro jutro. Okrene
se natrag prema prostoriji za pranje i proguna neto u smislu da se
mora vratiti po ono to je zaboravio. Medicinska je sestra trenutak
gledala za njim, a potom je nastavila hodati prema operacijskoj
dvorani. Dr. Lecter skine rukavice i baci ih u koaru za smee. Nitko
nije obraao pozornost na njega. Uzeo je drugi par. Tijelom se nalazio
u prostoriji za pranje, ali je zapravo jurio predvorjem svoje palae
sjeanja, kraj Plinijeve biste i stubitem do dvorane arhitekture. U
dobro osvijetljenom podruju, u kojem je dominirao Christopher
Wrenov model sv. Pavla, na stolu za crtanje ekali su ga nacrti bolnice.
Nacrti operacijskih dvorana Bolnice Maryland-Misericordia od crte do
crte iz baltimorskog katastarskog ureda. On je ovdje. Apoteka je tamo.
Ne. Crtei su pogreni. Zasigurno su promijenili planove nakon to su
nacrti predani. Generatori su prikazani na drugoj strani istog prostora
u koji se ulazi iz hodnika za dvoranu A. Moda su natpisi zamijenjeni.
Morali su biti. Ne moe si priutiti da virka naokolo.
Dr. Lecter izie iz prostorije za pranje i poe hodnikom prema
dvorani A. Vrata s lijeve strane. Na njima natpis MRI. Nastavi hodati.
Sljedea su vrata apoteke. Podijelili su prostor na planu za snimanje
magnetskom rezonancijom i odvojeno podruje za lijekove.
Teka vrata apoteke bila su otvorena, poduprta klinom za dranje
vrata. Dr. Lecter hitro ue unutra i za sobom zatvori vrata.
Bucmasti ljekarnik je uao spremajui neto na nisku policu.
- Mogu li vam pomoi, doktore?
- Da, molim vas.
Mladi se ovjek poeo uspravljati, ali nije uspio. Udarac vreicom i
ljekarnik se skljokao na pod.
Dr. Lecter podigne kraj kirurke bluze i zadjene ga iza vrtlarske
pregae to ju je nosio ispod.
Gore-dolje po policama, brzo, itajui natpise munjevitom
brzinom; Ambien, amobarbital, Amytal, kloralbidrat, Dalmane,
flurazepam, Halcion; i spremajui na desetke fijala u depove. Zatim je
otvorio hladnjak, itao i spremao; midazolam, Noctec, skopolamin,
Pentothal, quazepam, solzidem. Dr. Lecter se za manje od etrdeset
sekundi vratio u hodnik i za sobom zatvorio vrata apoteke.
Ponovno je proao kroz prostoriju za pranje i pogledao u zrcalu da
vidi ima li vidljivih izboina. Ne urei, natrag kroz pomina vrata, s
namjerno naopako okrenutom identifikacijskom ploicom, maskom
na licu i naoalama na oima, s uzdignutim povealima, puls
sedamdeset dva, razmjenjujui promrmljane pozdrave s drugim
lijenicima. Dolje dizalom, dolje i dolje, maska jo uvijek na licu,
gledajui tTnptraturnu listu to ju je nasumce pokupio.
Posjetitelji koji su ulazili moda su smatrali udnim to kirurku
masku dri na licu dok silazi stubama ispred bolnice, van dohvata
kamera. Oni na ulici moda su se pitali zato bi lijenik vozio takav
otrcani stari kamionet.
Gore u apoteci jedan je anesteziolog nestrpljivo kucao na vrata, a
potom je naao onesvijetenog ljekarnika. Prolo je jo petnaest
minuta prije nego su otkrili da nedostaju neki lijekovi.
Kad se dr. Silverman osvijestio, otkrio je da je sputenih hlaa na
podu kraj zahoda. Nije se sjeao da je uao u sobu i nije imao pojma
gdje se nalazi. Pomislio je da ima neki cerebralni problem, moda
laki oblik kapi izazvan naprezanjem prilikom obavljanja nude. Jako
se bojao pomaknuti iz straha da se ne pomakne krvni ugruak. Puzao
je po podu dok nije uspio ruku staviti u hodnik. Pregled je otkrio
lagani potres mozga.
Dr. Lecter se jo dvaput zaustavio prije povratka kui. Stao je pred
potom u predgrau Baitimora i podigao paket to ga je preko
Interneta naruio od kompanije za opskrbu pogrebnim
potreptinama. To je bio smoking s kouljom i kravatom, a sve
rasjeeno na stranjoj strani.
Sad mu je jo trebalo samo vino, neto doista istinski sveano. Za
to je morao poi u Annapolis. Bilo bi lijepo za tu vonju imati jaguar.
 75.
POGLAVLJE

Krendler je bio odjeven za tranje po hladnom vremenu pa je

morao otkopati patentni zatvara kako se ne bi previe ugrijao kad
ga je Eric Pickford nazvao kui u Georgetown.
- Eric, poi u kantinu i nazovi me iz javne govornice.
- Oprostite, gospodine Krendler?
- Samo napravi kako sam ti rekao.
Krendler je skinuo traku s glave i rukavice te ih stavio na glasovir
u dnevnom boravku. Jednim je prstom odsvirao temu iz Dragneta dok
je ekao na razgovor. - Starlingica je bila tehniarka, Eric. Ne znamo
kako je mogla srediti telefone. Pazit emo na sigurnost dravnih
poslova.
- Da, gospodine.
- Starlingica me je nazvala, gospodine Krendler. eljela je svoju
biljku i druge stvari, onu glupavu pticu koja pije iz ae kad se vrijeme
mijenja. Ali rekla mi je neto to je upalilo. Rekla je da provjerim
posljednju znamenku na potanskim brojevima sumnjivih
pretplatnika na asopise ukoliko je razlika tri ili manje. Rekla je da bi
dr. Lecter mogao koristiti nekoliko pota koje su blizu jedna drugoj.
- I?
- Tako sam neto otkrio. Journal of Neurophysiology ide na jedan
potanski broj, a Physica Scripta i ICARUS idu na drugi. Udaljeni su
oko petnaest kilometara. Pretplate su na razliita imena, plaene
potanskim nalozima.
- to je ICARUS?
- To je meunarodni asopis o studijama solarnih sustava. Bio je
pretplatnik prije dvadeset godina. Pote su u Baltimoru. asopise
dostavljaju oko desetoga u mjesecu. Dobio sam jo neto, prije jedne
minute, prodaja boce Chateau, kako ono, Yuckum?
- Da, izgovara se kao EEE-Kim. to je s time?
 - Skupa vinoteka u Annapolisu. Ubacio sam kupovinu u kompjutor
i poklopila se s popisom posebnih datuma to ju je napravila
Starlingica. Program je izbacio godinu roenja Starlingice. To je
godina proizvodnje vina, njezina godina roenja. Kupac je za to platio
tristo dvadeset pet dolara u gotovini i...
- To je bilo prije ili nakon tvog razgovora sa Starlingicom?
- Odmah nakon, prije minute...
- Dakle, ona ne zna za to.
- Ne. Trebao bih nazvati...
- eli li rei da te je trgovac nazvao zbog kupovine jedne boce?
- Da, gospodine. Ovdje ima zabiljeke, samo tri takve boce postoje
na istonoj obali. Upozorila je sva tri trgovca. ovjek se tome mora
diviti.
- Tko je to kupio, kako je izgledao?
- Bijeli mukarac, srednje visine, s bradom. Bio je sav umotan.
- Ima li vinoteka kameru?
- Da, gospodine, to je prvo to sam pitao. Rekao sam da emo
nekoga poslati po traku. Jo to nisam uinio. Prodava u vinoteci nije
proitao okrunicu, ali je ispriao vlasniku jer je to bila vrlo neobina
kupovina. Vlasnik je istrao na vrijeme da vidi kako se muterija, misli
da je to bila muterija, udaljava u starom kamionetu. Sivom sa
kripcem u stranjem dijelu. Ako je rije o Lecteru, mislite li da e to
pokuati dostaviti Starlingici? Morali bismo je upozoriti.
- Ne - ree Krendler. - Nemoj joj rei.
- Mogu li to staviti na VICAP-ovu oglasnu plou i u Lecterov dosje?
- Ne - ree Krendler hitro razmiljajui. - Jesi li dobio odgovor iz
Questure, o Lecterovu kompjutoru?
- Ne, gospodine.
- Onda ne moemo poslati u VICAP dok ne budemo sigurni da to
Lecter ne ita. Moda ima Pazzijevu pristupnu ifru. Ili bi Starlingica to
mogla itati i upozoravati ga na neki nain kao to je uinila u Firenci.
- O, tako je, shvaam. Terenski ured iz Annapohsa moe uzeti
traku.
- Prepusti sve meni.
Pickford mu je izdiktirao adresu vinoteke.
- I dalje prati pretplate - uputi ga Krendler. - Crawfordu moe rei
o pretplatama kad se vrati na posao. On e organizirati nadzor nad
potama iza desetog.
Krendler je nazvao Masonov broj i poao trati iz svoje kue u
Georgetownu prema Rock Creek Parku.
U sve guem sumraku vidjele su se samo bijela traka za kosu Nike,
bijele Nike tenisice i bijela traka to se pruala po boku njegove Nike
trenirke, kao da meu markicama uope nema ovjeka.
To je bilo ustrih pola sata tranja. uo je lupanje helikopterskih
lopatica ba kad je ugledao mjesto za sputanje blizu zoolokog vrta.
Uspio se sagnuti ispod lopatica propelera i stii do ulaza bez promjene
koraka. Uzlijetanje helikoptera ga je ushiivalo; grad, osvijetljeni
spomenici padaju sve dublje dok ga letjelica nosi prema visinama to
ih zasluuje, u Annapolis po traku, a potom do Masona.
 76.
POGLAVLJE

- Hoe li izotriti tu jebenu stvar, Cordell? - U Masonovom

dubokom radijskom glasu, nastalom bez pomoi usana, jebenu je
vie zvuilo kao jelenu.
Krendler je stajao kraj Masona u mranom dijelu prostorije odakle
se bolje vidio uzdignuti monitor. U vruini Masonove sobe spustio je
do pojasa gornji dio trenirke i vezao rukave oko struka, razotkrivi
svoju Princeton majicu. Njegova traka za kosu i tenisice sjale su na
svjetlosti akvarija.
Po Margotinu miljenju Krendler je imao ramena pileta. Jedva su
se pozdravili kad je stigao.
Nije bilo oznake vremena na snimci iz vinoteke, a pred Boi se
mnogo radilo. Cordell je ubrzavao traku od muterije do muterije
tijekom mnogih kupovina. Mason je ubijao vrijeme ponaajui se
neugodno.
- to si rekao kad si uao u vinoteku odjeven u trenirku i pokazao
im znaku, Krendleru? Rekao si da si lan olimpijske momadi? -
Mason je govorio s mnogo manje potovanja otkako je Krendler
poeo uzimati ekove.
Krendlera se nije moglo uvrijediti kad su u pitanju bili njegovi
interesi. - Rekao sam da radim kao tajni agent. Kako sada pokrivate
Starlingicu?
- Margot, reci mu. - inilo se da je Mason svoj dah elio tedjeti za
uvrede.
- Doveli smo dvanaest ljudi iz naeg osiguranja u Chicagu. Oni su u
Washingtonu. Tri ekipe, a po jedan njihov lan zamjenik je erifa u
dravi Illinois. Ako ih policija uhvati kako hvataju dr. Lectera, rei e
da su ga prepoznali te je to graansko uhienje i sline gluposti. Ekipa
koja ga uhvati, predat e ga Carlu. Vratit e se u Chicago i to je sve to
oni znaju.
 Traka se vrtjela.
- ekaj malo... Cordell, vrati je natrag za trideset sekundi - ree
Mason. - Pogledajte ovo.
Kamera vinoteke pokrivala je prostor od ulaznih vrata do
blagajne.
Na bezglasnoj snimci vidcotrake pojavio se mukarac s kapom,
jaknom kakvu nose drvosjee i rukavicama. Imao je velike zaliske i
nosio je naoale za sunce. Okrenuo je lea kameri i paljivo zatvorio
vrata za sobom.
Potrajalo je trenutak dok je kupac prodavau objasnio to eli, a
potom je slijedio ovjeka izvan vidokruga, do polica s vinima.
Prole su tri minute. Konano su se ponovno vratili u podruje to
ga je kamera pokrivala. Prodava je obrisao prainu s boce i stavio joj
zatitni omota prije nego ju je spremio u vreicu. Kupac je skinuo
samo desnu rukavicu i platio gotovinom. Prodavaeva su se usta
micala dok je zahvaljivao leima ovjeka koji je odlazio.
Stanka od nekoliko sekunda, a tada je prodava neto doviknuo
nekome izvan vidokruga kamere. Krupan se mukarac pojavio u
kadru i pourio van.
- To je vlasnik, ovjek koji je vidio kamionet - ree Krendler.
- Cordell, moe li skinuti snimku s trake i poveati kupevu glavu?
- Potrajat e malo, gospodine Verger. Bit e mutno.
- Uini to.
- Nije skinuo lijevu rukavicu - ree Mason. - Moda su me zajebali
onom rendgenskom snimkom to sam je kupio.
- Pazzi je rekao da je dao srediti ruku, zar ne? Skinuli su mu
dodatni prst - ree Krendler.
- Pazzi mu je moda zavukao prst u guzicu, ne znam kome
vjerovati. Vidjela si ga, Margot, to misli? Je li to bio Lecter?
- Prolo je osamnaest godina - ree Margot. - Imala sam s njim
samo tri tretmana, a on je uvijek samo ustajao iza svog stola kad bih
ula, nije ga zaobiao. Bio je doista miran. Vie od svega sjeam se
njegova glasa.
Cordellov glas preko interkoma. - Gospodine Verger, Carlo je
ovdje.
Carlo je zaudarao po svinjama i ostalome. Uao je u prostoriju
drei eir na prsima, a Krendler je ispuhnuo kroz nos zbog
odvratnog smrada veprovine. U znak potovanja, otmiar sa Sardinije
jelenji je zub to ga je vakao uvukao sasvim u usta.
- Carlo, pogledaj ovo. Cordell, premotaj snimku i pusti je od
trenutka njegova ulaska kroz vrata.
- To je taj stronzo, kujin sin - Carlo e prije nego je ovjek na
ekranu napravio etiri koraka. - Brada je nova, ali to je nain na koji
se kree.
- Vidio si njegove ake u Firenci, Carlo.
- Si.
- Pet ili est prstiju na lijevoj?
- ... Pet.
- Oklijevao si.
- Samo da bih se sjetio kako se na engleskom kae cinque. Pet
prstiju, siguran sam.
Mason razdvoji svoje izloene zube u neto nalik osmijehu. -
Sjajno. Nosi rukavicu pokuavajui zadrati est prstiju u svom opisu -
ree.
Moda je Carlov miris uao u akvarij kroz pumpu za zrak. Jegulja
je izila pogledati i ostala je vani, okreui se, okreui u beskonanoj
osmici, pokazujui zube dok je disala.
- Carlo, mislim da bismo ovo uskoro mogli zavriti - ree Mason. -
Ti, Piero i Tommaso moja ste prva ekipa. Imam povjerenja u vas, iako
vas je u Firenci sredio. elim da Clarice Starling drite pod nadzorom
dan prije njezina roendana, na sam roendan i dan kasnije. Netko e
vas zamijeniti dok ona spava u svojoj kui. Dat u vam vozaa i kombi.
- Padrone - ree Carlo.
- Da.
- elim nekoliko trenutaka nasamo s dottoreom, radi moga brata,
Mattea. Rekli ste da u to dobiti. - Carlo se prekriio dok je spominjao
pokojnikovo ime.
- Posve razumijem tvoje osjeaje, Carlo. Ima moje najdublje
suosjeanje. Carlo, elim da dr. Lectera pojedu u dva obroka. elim da
mu svinje prve veeri vau stopala, a on e ih gledati kroz reetke.
elim da za to bude u dobroj formi. Dovedi ga k meni u dobroj formi.
Nikakvi udarci po glavi, nikakve slomljene kosti, nikakvo oteenje
vida. Tada moe preko noi ekati bez stopala, a svinje e ga iduega
dana dokrajiti. Ja u malo razgovarati s njim, a tada u ga na sat
vremena prepustiti tebi, prije posljednjeg obroka. Zamolit u te da mu
ostavi jedno oko i da bude pri svijesti kako bi vidio to ga oekuje.
elim da vidi njihove njuke kad navale na njegovo lice. Ako ti,
recimo, odlui odrezati njegovu mukost, to posve preputam tebi, ali
hou da se Cordell pobrine za krvarenje. elim film.
- to ako sasvim iskrvari kaci ga prvi put ponudimo svinjama?
- Nee. Niti e umrijeti tijekom noi. ekat e nakon to mu svinje
pojedu stopala. Cordell e se za to pobrinuti i nadomjestiti njegove
tjelesne tekuine. Pretpostavljam da e cijelu no dobivati infuziju, ili
dvije.
- Ili etiri infuzije ako bude potrebno - javi se Cordellov glas preko
razglasa. - Mogu mu povezati noge.
- Moe pljunuti i pomokriti se u njegovu infuziju na kraju, prije
nego ga odvezu u obor - Mason ree Carlu svojim najsuutnijim
glasom. - Ili moe svriti u to, ako eli.
Carlovo se lice razvedrilo pri toj pomisli, a tada se sjetio miiave
signorine i kriom je pogledao osjeajui krivnju. -Grazie mille,
Padrone. Moete li doi i gledati ga kako umire?
- Ne znam, Carlo. Smeta mi praina u staji. Moda u gledati na
videu. Moe li k meni dqvesti jednu svinju? elim je dotaknuti.
- U ovu sobu, Padrone?
- Ne, mogu me nakratko dovesti dolje.
- Morao bih jednu uspavati, Padrone - sumnjiavo e Carlo.
- Neka to bude jedna od krmaa. Dovedi je na tratinu ispred dizala.
Moe viljukarom prijei preko trave.
- Namjeravate li to izvesti jednim kombijem, ili kombijem i
automobilom koji e se zabiti u njega? - upita Krendler.
- Carlo?
- Kombi je dovoljan. Neka jedan zamjenik erifa vozi.
- Imam neto drugo za vas - ree Krendler. - Moemo li dobiti malo
svjetla?
Margot pojaa svjetlo, a Krendler stavi svoju naprtnjau na stol
kraj zdjele s voem. Navue pamune rukavice i izvadi neto to je
podsjealo na maleni monitor s antenom i konzolom za postavljanje,
zajedno s vanjskim hard driveom i baterijom koja se moe puniti.
- Teko je pokrivati Starlingicu jer ivi u slijepoj ulici gdje nema
mjesta za zadravanje. Ali mora izlaziti; Starlingica je luda za
tjelovjebom - ree Krendler. - Morala se upisati u privatnu teretanu
budui da vie ne moe koristiti FBI-eve pogodnosti. Uhvatili smo je
parkiranu ispred teretane u etvrtak i stavili joj signalnu napravu
ispod automobila. Baterija se puni dok motor radi pa nee otkriti
napravu zbog troenja akumulatora. Pokriva ovih pet susjednih
drava. Tko e raditi s ovime?
- Cordell, doi ovamo - ree Mason.
Cordell i Margot su kleknuli kraj Krendlera, a Carlo je stajao nad
njima drei eir tono u visini njihovih nosnica.
- Gledajte ovamo. - Krendler ukljui monitor. - To je poput
automobilskog navigacijskog sustava samo to pokazuje gdje se nalazi
njezin automobil. - Na ekranu se pojavio pregled gradskog dijela
Washingtona. - Pribliite ovamo, pomiete podruje sa strelicama,
shvaate? U redu, ne pokazuje nikakav pomak. Signal iz Starlingiine
naprave upalit e ovu lampicu i ut ete zvuk upozorenja. Tada
moete na ekranu pronai izvor i pribliiti mu se. Zvuk se ubrzava kad
se pribliavate. Ovdje je njezino susjedstvo u mjerilu plana grada. Ne
dobivate signal od njezina automobila jer smo izvan dometa. Bilo gdje
u gradskom dijelu Washingtona ili Arlingtona, dobivali biste ga. Imao
sam ga u helikopteru dok sam dolazio ovamo. Ovdje je pretvara za
AC utinicu u kombiju. Jo neto. Morate mi jamiti da ova stvar nikad
nee dospjeti u pogrene ruke. Mogao bih stradati zbog ovoga jer se
jo ne prodaje u pijunskim duanima. Ili e se vratiti u moje ruke ili
e zavriti na dnu Potomaca. U redu?
- Razumije li, Margot? - ree Mason. - Ti, Cordell? Neka Mogli vozi
i uputite ga u ono to mora znati.
 V.

POLA
KILOGRAMA
MESA
 77.
POGLAVLJE

Ljepota je pneumatske puke u tome to se iz nje moe pucati iz

unutranjosti kombija a da svi u blizini ne oglue - ne mora se cijev
stavljati kroz prozor gdje je svi mogu vidjeti.
Staklo sa zrcalom izvana otvorit e se nekoliko centimetara i
maleni e potkoni projektil poletjeti nosei obilje acepromazinea u
miinu masu lea ili stranjice dr. Lectera.
ut e se samo prigueni prasak, kao da puca zelena grana, bez
pucnja ili balistikog odjeka subsoninog projektila koji bi privukao
pozornost.
Onako kako su uvjebali, kad se dr. Lecter pone ruiti, Piero i
Tommaso, odjeveni u bijelo, pomoi e mu do kombija uvjeravajui
moebitne promatrae da ga voze u bolnicu. Tommaso je bolje
govorio engleski, jer ga je uio na seminaru, ali h u rijei hospital mu
je zadavalo mnogo muke.
Mason je mudro postupao kad je Talijanima davao datume za
hvatanje dr. Lectera. Unato njihovu neuspjehu u Firenci, oni su bili
daleko najbolji kad je rije o fizikom hvatanju ovjeka i
najvjerojatnije e ga uspjeti uhvatiti ivoga.
Mason je dopustio noenje samo jo jednoga komada vatrenog
oruja, uz puku za omamljivanje, a imat e ga voza, zamjenik erifa
Johnny Mogli iz Ulinoisa, odavno na platnom popisu obitelji Verger.
Mogli je odrastao u kui u kojoj se govorilo talijanski. Bio je osoba
koja se slagala sa svime to je njegova rtva govorila prije nego bi je
ubio.
Carlo i braa Piero i Tommaso imali su mreu, napravu za
udaranje, Mace i obilje sredstava za vezanje i ograniavanje pokreta.
Bit e dovoljno.
Nali su se na poloaju im je svanulo, pet blokova dalje od
Claricine kue u Arlingtonu, parkirani na mjestu za invalide u
trgovakoj ulici.
Kombi je bio obiljeen nalijepljenim natpisima, MEDICINSKI
PRIJEVOZ STARIJIH OSOBA. S retrovizora je visjela invalidska kartica,
a na odbojniku su se nalazila lana invalidska tablica. U pretincu za
rukavice bio je raun servisne radionice za nedavno mijenjanje
odbojnika - mogli bi tvrditi da je dolo do zbrke u garai i zavlaiti
neko vrijeme ako bude problema s registracijom. Identifikacijski broj
vozila i prometna dozvola bili su pravi. Kao i novanice od sto dolara
presavijene unutra, radi mita.
Monitor, privren na plou s instrumentima, napajao se iz
utinice za upalja i blistao prikazujui dio plana grada u kojem je
ivjela Clarice. Isti satelit za odreivanje poloaja koji je pokazivao
poloaj kombija takoer je pokazivao Claricino vozilo, sjajnu toku
ispred njezine kue.
U devet ujutro Carlo je dopustio Pieru da neto pojede. U deset i
trideset mogao je jesti Tommaso. Nije elio da obojica istodobno budu
siti, ukoliko se ukae potreba za dugotrajnim tranjem.
Poslijepodnevni obroci su takoer bili poremeeni. Tommaso je
sredinom poslijepodneva prekopavao po hladnjaku u potrazi za
sendviem kad su zauli zvuk.
Carlova smrdljiva glava naglo se okrenula prema monitoru.
- Ona kree - ree Mogli. Upalio je motor kombija.
Tommaso je vratio poklopac na hladnjak.
- Kreemo. Kreemo... Ona ide Tindalom prema glavnoj cesti. -
Mogli se ukljuio u promet. Smio je zaostati tri bloka tako da ga
Clarice nikako nije mogla opaziti.
Niti je Mogli vidio stari sivi kamionet to se ukljuio u promet
jedan blok zgrada iza Clarice, s ijeg je kraja visjelo boino drvce.

Vonja mustanga bila je jedno od malobrojnih zadovoljstava na

koja je Clarice mogla raunati. Snanim automobilom, bez ABS-a i
kontrole trenja, nije bilo lako upravljati po skliskim ulicama tijekom
veeg dijela zime. Kad su ceste iste, ugodno je malo forsirati V8 u
drugoj brzini i sluati kako motor radi.
Ardelia Mapp, strunjak za kupone, poslala je Clarice s debelim
snopom kupona za popuste zakaenih za popis potrebnih namirnica.
Ona i Clarice napravit e but, peenje i dva sloenca. Ostali e donijeti
puricu.
Sveana veera na njezin roendan bilo je posljednje to je Clarice
eljela. Morala je pristati na to jer su joj Ardelia i iznenaujui broj
agentica, od kojih je neke tek ovla poznavala i nisu joj se naroito
sviale, odluile pruiti podrku u njezinoj nevolji.
Razmiljala je o Jacku Crawfordu. Nije ga mogla posjetiti na odjelu
intenzivne njege, niti ga je mogla nazvati. Ostavljala mu je karte sa
smijenim slikama i najbezazlenijim porukama to ih je mogla smisliti.
Clarice je nastojala ublaiti svoju nevolju poigravajui se
mustangom, mijenjajui brzine, koristei kompresiju motora za
usporavanje prilikom skretanja na parkiralite supermarketa
Safeway, dodirujui konice samo da bi svjetlom upozorila vozae iza
sebe.
Morala je napraviti etiri kruga po parkiralitu prije nego je nala
mjesto, prazno jer su ga blokirala kolica za kupovinu. Izila je i
maknula kolica. Dok je parkirala, neki drugi kupac uzeo je kolica.
Nala je druga kolica blizu vrata i gurnula ih prema ulazu.
Mogli je na ekranu monitora vidio kako je skrenula i zaustavila se,
a u daljini se s njegove desne strane pojavio veliki Safeway.
- Ide u prodavaonicu. - Skrenuo je na parkiralite. Potrajalo je
nekoliko trenutaka dok nije opazio njezin automobil. Vidio je mladu
enu kako gura kolica prema ulazu.
Carlo je pogledao kroz dalekozor. - To je Starlingica. Ista je kao na
fotografijama. - Pruio je dalekozor Pieru.
- elio bih je fotografirati - ree Piero. - Imam ovdje aparat.
S druge strane trake u kojoj je ona parkirala bilo je parkirno
mjesto za invalide. Mogli je skrenuo onamo, pred nosom velikog
lincolna s invalidskim tablicama. Voza je ljutito trubio.
Sad su kroz stranji prozor kombija promatrali Claricin automobil.
Moda zato to je navikao promatrati amerike automobile, Mogli
je prvi opazio stari kamionet parkiran na udaljenome mjestu uz rub
parkiralita. Vidio je samo sivi stranji dio kamioneta.
Pokazao je kamionet Carlu. - Ima li kripac na stranjem dijelu? Je
li tako rekao ovjek iz vinoteke? Pogledaj kroz dalekozor; nita ne
vidim zbog onog jebenog stabla. Carlo, ce una morsa sul camione?
- Si. Da, ondje je, kripac. Unutra nema nikoga.
 - Hoemo li je pokrivati u prodavaonici? - Tommaso je rijetko
postavljao pitanja.
- Ne, ako kani neto uiniti, bit e to ovdje - ree Carlo.

Prvi su bili mlijeni proizvodi. Clarice je prouila kupone i izabrala

sir za sloenac te nekoliko zamrznutih peciva.
Dovraga i pripremanje svjeeg peciva za tu gomilu. Stigla je do
tezge za meso kad je shvatila da je zaboravila maslac. Ostavila je
kolica i pola po njega.
Kad se vratila do tezge za meso, njezinih kolica vie nije bilo.
Netko je izvadio ono malo njezinih stvari i stavio ih na oblinju policu.
Zadrao je kupone i popis.
- Prokletstvo - izusti Clarice dovoljno glasno da je uju okolni
kupci. Osvrnula se oko sebe. Nitko na vidiku nije imao debeli sveanj
kupona. Nekoliko je puta duboko udahnula. Mogla bi se motati oko
blagajni i pokuati prepoznati svoj popis, ako jo uvijek bude
privren za kupone. Neka ide k vragu, nekoliko dolara. Nee
dopustiti da joj to uniti dan.
Kraj blagajni nije bilo slobodnih kolica. Clarice je izila iz
prodavaonice kako bi ih potraila na parkiralitu.

- Ecco! - Carlo ga je ugledao kako se svojim hitrim, laganim

korakom pribliava izmeu vozila. Dr. Hannibal Lecter u svom
ogrtau od devine dlake i eiru nosio je dar drei se posve
bezbrino. - Madonna! Ide prema automobilu. - Tada je u Carlu
ponovno zavladao duh lovca i on je poeo kontrolirati disanje,
pripremajui se za gaanje. Izmeu njegovih usana nakratko se
pojavio jelenji zub to ga je vakao.
Stranji prozor kombija nije se mogao otvoriti.
- Metti in moto! Vrati se unatrag tako da mu se okrene bokom -
ree Carlo.
Dr. Lecter se zaustavio kraj suvozaeve strane mustanga, a zatim
se predomislio i preao na vozaevu stranu, moda namjeravajui
onjuiti volan.
Osvrnuo se oko sebe i iz rukava izvukao ipku za provaljivanje u
automobil.
 Kombi mu je sada bio okrenut bokom. Carlo je pripremio puku.
Pritisnuo je elektropokreta stakla. Nita se nije dogodilo.
Carlov glas bio je neprirodno miran u akciji. - Mogli, il finestrino!
Zacijelo je rije o djejoj sigurnosnoj bravi; Mogli je potraio
dugme.
Dr. Lecter je uvukao ipku kroz pukotinu kraj prozora i otkljuao
vrata Claricina automobila. Poeo je ulaziti.
Carlo je tiho opsovao, malo gurnuo vrata u stranu i podigao puku.
Piero mu se maknuo s puta, a kombi se lagano zanjihao kad je puka
opalila.
Strelica je bljesnula na suncu i uz tihi se zvuk zabila kroz Lecterov
utirkani ovratnik u njegov vrat. Droga je brzo djelovala, velika doza
na kritinome mjestu. Pokuao se uspraviti, ali su mu koljena
popustila. Paket mu je ispao iz ruku i otkotrljao se ispod automobila.
Uspio je iz depa izvaditi no i otvoriti ga dok je padao izmeu vrata i
automobila, a sredstvo za umirenje pretvaralo je njegove udove u
vodu. - Mischa - izustio je dok mu se gubio vid.
Piero i Tommaso bacili su se na njega poput tigrova, priklijetivi
ga izmeu automobila dok nisu bili sigurni da se ne moe opirati.
Dok je gurala svoja druga kolica za kupovinu preko parkiralita,
Clarice je ula tihi prasak zrane puke i odmah ga prepoznala -
refleksno se sagnula dok su ljudi oko nje hodali naokolo, nesvjesni
bilo kakvih problema. Bilo je teko odrediti odakle je zvuk dopro.
Pogledala je prema svom automobilu, vidjela kako neije noge nestaju
u kombiju i pomislila da je rije o pljaki.
Udarila je rukom po boku gdje vie nije bilo pitolja i poela trati
izmeu automobila prema kombiju.
Lincoln s postarijim vozaem je ponovno bio tu i trubio kako bi se
parkirao na mjesto za invalide to ga je kombi blokirao, zagluujui
Claricine povike.
- ekajte! Stanite! FBI! Stanite ili u pucati! - Moda e uspjeti
vidjeti tablice.
Piero ju je vidio kako dolazi i, brzo djelujui, Lecterovim noem
prerezao cijev ventila na Claricinoj prednjoj gumi s vozaeve strane, a
zatim je uskoio u kombi. Kombi je poskoio preko uzdignua izmeu
parkirnih traka i jurnuo prema izlazu. Vidjela je tablice. Prstom je
zapisala broj u sloju praine na haubi nekog automobila.
 Clarice je izvadila kljueve. Dok je ulazila u automobil ula je
siktanje zraka to je izlazio iz cijevi ventila. Vidjela je krov kombija
koji se pribliavao izlazu.
Pokucala je na prozor lincolna iji je voza sada njoj trubio. -
Imate li mobitel? FBI, molim vas, imate li mobitel?
- Hajde, Noel - rekla je ena u automobilu gurkajui i tipajui
vozaevu nogu. - To su samo nevolje, nekakav trik. Nemoj se uplitati. -
Lincoln se udaljio.
Clarice je potrala prema javnoj govornici i nazvala 911.
Zamjenik erifa Mogli petnaest je blokova vozio krajnjom
doputenom brzinom.
Carlo je izvukao strelicu iz Lccterova vrata i osjetio olakanje kad
iz rupe nije iknula krv. Ispod koe imao je hematom veliine
kovanice od etvrt dolara. Velika miina masa trebala je
rasprostraniti lijek. Kujin sin bi mogao umrijeti prije nego ga se
doepaju svinje.
U kombiju se nije razgovaralo; ulo se samo teko disanje
mukaraca i kranje policijskog radija ispod ploe s instrumentima.
Na podu kombija leao je dr. Lecter u svom otmjenom ogrtau, eir
mu je pao s glave, jedna mrlja jarkocrvene krvi vidjela se na
ovratniku, elegantan poput fazana u mesarskom izlogu.
Mogli je skrenuo u parkirnu garau i vozio do tree razine gdje je
zastao tek toliko da skine natpise sa strane kombija i promijeni
registracijske tablice.
Nije se morao truditi. Nasmijao se sebi u bradu kad je policijski
radio primio poruku. Telefonistica slube 911 oito je pogreno
shvatila Starlingiin opis sivoga kombija ili minibusa i dala obavijest
o potrazi za autobusom Greyhound. Mora se rei da je sluba 911
tono prenijela sve brojeve lanih tablica, osim jednog.
- Ba kao u Illinoisu - proguna Mogli.
- Vidio sam no, bojao sam se da e se ubiti kako bi izbjegao ono
to ga eka - Carlo je rekao Pieru i Tommasu. - Poalit e to si nije
prerezao grlo.
Kad je Clarice pregledala ostale gume, ugledala je paket na zemlji
ispod svog automobila.
Tristo dolara vrijedna boca vina Chateau dYquem i poruka
napisana poznatim rukopisom: Sretan roendan, Clarice.
Tek je tada shvatila to je vidjela.
 78.
POGLAVLJE

Clarice je napamet znala brojeve koji su joj trebali. Voziti se deset

blokova kui do vlastitog telefona? Ne, natrag do javne govornice,
uzeti ljepljivu slualicu mladoj eni, ispriati se, ubaciti novie; ena
je pozvala uvara iz prodavaonice.
Clarice je nazvala reaktivnu jedinicu washingtonskog terenskog
ureda, Buzzards Point.
U jedinici u kojoj je tako dugo radila znali su sve o njoj, te su je
prebacili u ured Clinta Pearsalla. Clarice je istodobno traila jo
novia i raspravljala s uvarom iz prodavaonice koji je uporno
zahtijevao da mu pokae iskaznicu.
Konano se s druge strane zauo poznati Pearsallov glas.
- Gospodine Pearsall, vidjela sam tri ovjeka, moda etiri, kako
otimaju Hannibala Lectera na parkiralitu prodavaonice Safeway,
prije otprilike pet minuta. Probuili su mi gumu, nisam ih mogla goniti.
- Je li to ono s autobusom, policijska obavijest?
- Ne znam nita o autobusu. Ovo je bio sivi kombi s invalidskim
tablicama. - Clarice mu je dala broj.
- Kako znate da je rije o Lecteru?
- On... mi je ostavio dar; bio je ispod mog automobila.
- Shvaam... - Pearsall zastane, a Clarice se ubaci u tiinu.
- Gospodine Pearsall, znate da iza toga stoji Mason Verger. Mora
biti. Nitko drugi to ne bi uinio. On je sadist, muit e dr. Lectera do
smrti i eljet e to gledati. Moramo izdati potjernicu za svim
Vergerovim vozilima i pobrinuti se da javni tuitelj u Baltimoru dobije
nalog za pretres njegova imanja.
- Clarice... Isuse, Clarice. Gledaj, pitat u te samo jednom. Jesi li
sigurna da si dobro vidjela? Razmisli trenutak. Razmisli o svim dobrim
stvarima to si ih ovdje napravila. Razmisli o onome za to si
prisegnula. Odavde nema povratka. to si vidjela?
 to bih trebala rei - nisam histerina? To je prvo to histerine
osobe kau. U trenu je vidjela kako se Pearsallovo povjerenje u nju
uruilo, i od kakvog je jeftinog materijala njegovo povjerenje satkano.
- Vidjela sam trojicu mukaraca, moda etvoricu, kako otimaju
ovjeka na parkiralitu Safewaya. Na mjestu dogaaja nala sam dar
dr. Hannibala Lectera, bocu vina Chateau dYquem iz godine mog
roenja, i poruku napisanu njegovim rukopisom. Opisala sam vozilo.
Prijavljujem to vama, Clintu Pcarsallu, terenski ured u Buzzards
Pointu.
- Postupit u kao da je rije o otmici, Clarice.
- Dolazim onamo. Mogli biste me uiniti zamjenikom i poslati s
reaktivnom jedinicom.
- Nemoj dolaziti, ne smijem te pustiti unutra.
teta to Clarice nije otila prije dolaska arlingtonske policije na
parkiralite. Potrajalo je petnaest minuta dok se nije ispravila
obavijest o vozilu. Gojazna policajka u tekim konatim cipelama
uzela je Claricinu izjavu. enin notes i radio, mace, pitolj i lisiine
strili su na sve strane oko njezine velike stranjice, a jaknu je jedva
zakopala. Policajka nije mogla odluiti hoe li za Claricino radno
mjesto zapisati FBI ili e staviti nezaposlena. Kad ju je Clarice
naljutila predviajui njezina pitanja, policajka je usporila. Kad je
Clarice ukazala na tragove blata i zimskih guma na mjestu gdje je
kombi poskoio preko uzdignua, nitko nije imao fotoaparat.
Pokazala je policajcima kako e upotrijebiti njezin.
Dok je ponavljala odgovore, Clarice je sebi u mislima neprestano
spoitavala: Trebala sam poi za njima, trebala sam poi za njima.
Trebala sam izbaciti onog starca iz lincolna i poi za njima.
 79.
POGLAVLJE

Krendler je uhvatio prvi povik o otmici. Nazvao je svoje izvore, a

potom je dobio Masona na sigurni telefon.
- Starlingica je vidjela otmicu, na to nismo raunali. Stvara guvu u
washingtonskom terenskom uredu. Preporuuje nalog za pretres
vaeg imanja.
- Krendler... - Mason je ekao dah, ili je moda bio iznerviran,
Krendler nije bio siguran. - Ve sam se alio lokalnim vlastima, erifu i
uredu javnog tuitelja, da me Starlingica maltretira, naziva kasno nou
i nesuvislo prijeti.
- Je li to inila?
- Jasno da nije, ali to ne moe dokazati, a tako mutimo vodu. Dakle,
ja mogu sprijeiti dobivanje naloga u ovom okrugu i u ovoj dravi. No
elim da ti nazove javnog tuitelja i podsjeti ga da me ta histerina
kuja progoni. Lokalne ljude mogu sam srediti, vjeruj mi.
 80.
POGLAVLJE

Konano se rijeivi policije, Clarice je promijenila gumu i odvezla

se kui do vlastitog telefona i kompjutora. Uvelike joj je nedostajao
FBI-ev mobitel, ali ga jo nije zamijenila novim.
Na telefonskoj sekretarici ekala ju je Ardelijina poruka: - Clarice,
zaini peenje i stavi ga da se polako pee. Jo nemoj ubaciti povre.
Sjeti se to se zadnji put dogodilo. Bit u na prokletom sasluanju o
izuzeu do pet.
Clarice je ukljuila svoj laptop i pokuala otvoriti VICAP-ov dosje o
Lecteru, ali nije dobila pristup ni VICAP-u niti cijeloj FBI-evoj
kompjutorskoj mrei. Nije imala ak ni onoliko pristupa kao neki
seoski pozornik u Americi.
Zazvonio je telefon.
Zvao je Clint Pearsall. - Clarice, jesi li maltretirala Masona Vergera
preko telefona?
- Nikad, kunem se.
- On tvrdi da jesi. Pozvao je erifa da obie njegovo imanje,
zapravo je to izriito zahtijevao, a oni su upravo na putu onamo.
Dakle, nema naloga, niti e ga biti. Nismo nali niti jednog drugog
svjedoka otmice. Samo tebe.
- Ondje je bio bijeli lincoln sa starim branim parom. Gospodine
Pearsall, kako bi bilo da provjerite kupovine na kreditne kartice u
Safewayu, obavljene malo prije toga dogaaja. Te prodaje imaju
podatak o vremenu.
- Doi emo na to, ali...
- ... e potrajati - dovri Clarice.
- Clarice?
- Da, gospodine?
- Meu nama, obavjetavat u te o onome to se dogaa. Ali ti se
nemoj uplitati. Nisi agentica dok si suspendirana i ne bi trebala
dobivati informacije. Izvan svega si.
- Da, gospodine, znam.

U to ovjek gleda dok donosi odluku? Naa kultura nije misaona,

mi ne upiremo pogled u planine. U veini sluajeva odluujemo o
kritinim stvarima dok zurimo u linoleum na podu hodnika neke
ustanove, ili uurbano apemo u nekoj ekaonici dok na televiziji
brbljaju besmislice.
Clarice je, traei neto, bilo to, prola kroz kuhinju u mir i red
Ardelijina dijela stana. Pogledala je fotografiju Ardelijine malene otre
bake, one koja je kuhala ajeve. Pogledala je policu osiguranja bake
Mapp, uokvirenu na zidu. Ardelijina strana izgledala je kao da Ardelia
ondje ivi.
Clarice se vratila u svoj dio stana. Izgledalo je kao da ondje nitko
ne ivi. to je ona uokvirila? Svoju diplomu s FBI-eve akademije.
Nijedna fotografija njezinih roditelja nije preivjela. Ve je jako dugo
bez njih te ih ima samo u mislima. Katkad bi u okusu doruka ili
mirisu, djeliu razgovora, nekom domaem izrazu, osjetila njihove
ruke na sebi; najvie ih je osjeala u svom doivljavanju dobrog i
loeg.
Tko je ona, dovraga? Tko ju je ikad priznao?
Ti si borac, Clarice. Moe biti onoliko snana koliko eli.
Clarice je mogla razumjeti da Mason eli ubiti Hannibala Lectera.
Da je to sam uinio ili nekoga unajmio da to uini, mogla bi to
podnijeti; Mason ima razloga za to.
Ali nije mogla podnijeti pomisao da e dr. Lectera muiti do smrti;
strepila je od toga kao i od klanja jaganjaca i konja prije tako mnogo
godina.
Ti si borac, Clarice.
Gotovo jednako runa kao i sam in bila je injenica da e Mason
to uiniti uz preutni pristanak ljudi koji su prisegnuli da e potivati
zakon. Tako je to u svijetu.
Nakon te pomisli donijela je jednostavnu odluku:
Svijet nee biti takav nadohvat moje ruke.
Krenula je prema svom ormaru, popela se na stolicu i visoko
ispruila ruku.
 Skinula je kutiju koju joj je jesenas poslao odvjetnik Johna
Brighama. inilo joj se da je otad prola cijela vjenost.

Ima mnogo tradicije i znakovitosti u ostavljanju osobnog oruja

preivjelom ratnom drugu. Ima veze s nastavljanjem vrijednosti
nakon individualne smrtnosti.
Ljudi koji ive u vremenima to su ih za njih drugi uinili sigurnima
moda e to teko razumjeti.
Kutija u kojoj je stiglo Brighamovo oruje bila je sama po sebi dar.
Zacijelo ju je kupio na Istoku kad je bio marinac. Kutija od mahagonija
s poklopcem ukraenim intarzijama od sedefa. Jasno se vidjelo da je
oruje pripadalo Brighamu, esto upotrebljavano, dobro odravano i
besprijekorno isto. Pitolj M1911AJ Colt .45 i skraena verzija Safari
pitolja .45 to se nosio skriven, te bode s jednom nazubljenom
otricom. Clarice je imala vlastite futrole. Stari FBI-ev bed Johna
Brighama bio je privren na plaketi od mahagonija. Njegov DEA
bed nalazio se u kutiji.
Clarice je skinula FBI-ev bed s plakete i stavila ga u dep. Colt .45
spremila je u futrolu iza kuka, pokrivenu jaknom.
Kratki .45 zavrio je na jednom glenju, a no na drugom, s
unutarnje strane njezinih izama. Izvadila je svoju diplomu iz okvira i
presavila je kako bi je spremila u dep. U mraku bi netko mogao
zabunom pomisliti da je rije o nalogu. Dok je guvala debeli papir,
znala je da nije posve prisebna, a to joj je bilo drago.
Jo tri minute na laptopu. Sa stranice plana grada isprintala je
zemljovid Muskrat farme i okolne dravne ume u velikom mjerilu. Na
trenutak se zagledala u Masonovo mesarsko carstvo i prstom prela
du granica njegova imanja.
Mustangove ispune cijevi poravnale su uvelu travu kad je jurnula
sa svog kolnog prilaza i pola posjetiti Masona Vergera.
 81.
POGLAVLJE

Tiina iznad Muskrat farme poput mira starog Sabata. Mason je

uzbuen, neizmjerno ponosan to mu je ovo uspjelo. U sebi je svoje
postignue usporeivao s otkriem kemijskog elementa radija.
Mason se od svih kolskih udbenika najbolje sjeao ilustrirane
knjige kemije i fizike; to je bila jedina knjiga dovoljno velika da je iza
nje mogao masturbirati na satu. Cesto je gledao sliku gospoe Curie
dok je to inio, pa je i sada razmiljao o njoj i o tonama uranova
smolinca to ga je kuhala da bi dobila radij. Njezina su nastojanja
uvelike podsjeala na njegova, mislio je.
Mason je zamiljao dr. Lectera, rezultat svih svojih potraga i
trokova, kako blista u mraku poput epruvete u laboratoriju gospoe
Curie. Zamiljao je kako svinje koje e ga pojesti kasnije odlaze
spavati u umu, a njihovi trbusi sjaje poput arulja.
Bio je petak uveer, gotovo se spustio mrak. Ekipe za odravanje
su otile. Nitko od radnika nije vidio kako dolazi kombi jer nije stigao
na glavni ulaz, ve umskom cestom kroz dravnu umu koja je
Masonu sluila kao cesta za dostavu. Senf i njegova ekipa obavili su
povrnu pretragu i odavno su se udaljili kad je kombi stigao pred
staju. Sad je na glavnom ulazu postavljena straa, a na Muskrat farmi
ostala je samo ekipa ljudi u koju je Mason imao povjerenja.
Cordell je bio na svome mjestu u igraonici; njegova nona zamjena
stii e u pono. Margot i zamjenik Mogli, jo uvijek nosei bed kojim
je zavaravao erifa, bili su s Masonom, a ekipa profesionalnih
otmiara imala je posla u staji.
Do kraja nedjelje sve e biti gotovo, a dokazi e biti spaljeni ili e
se probavljati u utrobi esnaest svinja. Mason je pomislio da bi jegulji
mogao ponuditi neku delikatesu s dr. Lectera, moda njegov nos. Tada
bi Mason u godinama to dolaze mogao promatrati opaku traku u
njezinom vjenom kruenju i znati da znak beskonanosti to ga ini
predstavlja Lectera koji je mrtav zauvijek, mrtav zauvijek.
Istodobno, Mason je znao da je opasno dobiti tono ono to eli.
to e raditi nakon to ubije dr. Lectera? Mogao bi unititi nekoliko
starateljskih domova i muiti poneko dijete. Mogao bi piti martini
zainjen suzama. Ali gdje e nai uzbudljivu zabavu?
Kakva bi budala bio kad bi ove fantastine trenutke unitio
strahom za budunost. ekao je siuni mlaz za svoje oko, ekao da se
njegova lea razbistri, a tada je puhnuo u cijev. Kad god poeli moe
ukljuiti monitor i vidjeti svoj ulov...
 82.
POGLAVLJE

Miris vatre u spremitu Masonove staje, te mirisi ivotinja i ljudi.

Svjetlost vatre na dugakoj lubanji trkaeg konja Fleet Shadow koji
sve to promatra.
Uareni ugljen u potkivakoj pei plamsa i postaje svjetliji uz
siktanje mijeha dok Carlo zagrijava eljeznu ipku, ve jarkocrvenu.
Dr. Hannibal Lecter visi na zidu ispod konjske lubanje poput
stranog kipa na oltaru. Ruke su mu ispruene na obje strane ravno od
ramena, dobro uvrene konopcima za vagir, debeli hrastov kri za
uvrivanje kolica za ponija. Vigar se prua preko doktorovih lea
poput jarma za volove, a privren je za zid karikama to ih je Carlo
sam napravio. Noge mu ne dopiru do poda. Konopcima su omotane
preko hlaa kao peenke spremne za penicu, s mnogim razmaknutim
navojima, a svaki je posebno vezan u vor. Nema nikakvog lanca ili
lisiina - nita metalno to bi moglo ozlijediti zube svinjama i
obeshrabriti ih.
Kad je eljezo u pei pobijelilo, Carlo ga je klijetima stavio na
nakovanj i zamahnuo maljem pretvarajui sjajnu traku u kariku.
Crvene iskre lete u polumraku, odbijaju se od njegovih prsa, odbijaju
se od objeene figure dr. Hannibala Lectera.
Masonova televizijska kamera, neobina usred drevnog orua, viri
u dr. Lectera s metalnog tronoca. Na radnoj se klupi nalazi monitor,
sada ugaen.
Carlo ponovno zagrijava kariku i uri van kako bi je privrstio na
viljukar dok je jo sjajna i podatna. Njegov malj odzvanja u golemoj
visini staje, udarac i njegova jeka, TRAS-tras, TRAS-tras.
Kranje radija iz potkrovlja gdje je Piero pronaao prijenos
nogometne utakmice. Njegov Cagliari tim igra protiv omrznutog
Juventusa u Rimu.
Tommaso sjedi u naslonjau od trske, a puka za omamljivanje
naslonjena je na zid kraj njega. Pogled njegovih tamnih sveenikih
oiju ne silazi s Lecterova lica.
Tommaso opaa promjenu u nepominosti vezanoga ovjeka. To
je suptilna promjena, od nesvjesti do neprirodne samokontrole,
moda tek promjena u zvuku njegova disanja.
Tommaso ustaje iz naslonjaa i dovikuje u staju.
- Si sta svegliando.
Carlo se vraa u spremite, a jelenji zub proviruje iz njegovih usta.
Nosi par nogavica hlaa napunjenih voem, povrem i piletinom. Trlja
nogavice o dr. Lecterovo tijelo i ispod njegovih ruku.
Oprezno drei ruku dalje od Lecterova lica, hvata ga za kosu i
podie mu glavu.
- Buona sera, Dottore.
Kranje iz zvunika na televizijskom monitoru. Monitor postaje
svjetliji i pojavljuje se Masonovo lice...
- Upali svjetlo iznad kamere - ree Mason. - Dobra veer, dr.
Lecter.
Doktor je prvi put otvorio oi.
Carlu se uinilo da iskrice lete iza sotoninih oiju, ali moda je to
bio samo odraz vatre. Prekriio se kako bi se spasio od Zlog oka.
- Masone - doktor ree prema kameri. Iza Masona, Lecter je vidio
Margotinu siluetu, crnu nasuprot akvariju. - Dobra veer, Margot - sad
je govorio pristojnim tonom. - Drago mi je da te ponovno vidim. -
Sudei po jasnoi njegova govorenja, dr. Lecter je moda ve dugo
budan.
- Dr. Lecter - zauje se Margotin promukli glas.
Tommaso je naao reflektor iznad kamere i ukljuio ga.
Jaka ih je svjetlost na trenutak sve zaslijepila.
Mason svojim dubokim radijskim glasom: - Doktore, za otprilike
dvadeset minuta dat emo svinjama njihov prvi obrok, a to e biti
tvoja stopala. Nakon toga imat emo malenu pidama party, ti i ja.
Tada ve moe nositi kratke hlae. Cordell e te dugo odravati na
ivotu...
Mason je jo neto govorio, a Margot se nagnula naprijed kako bi
vidjela prizor u staji.
Dr. Lecter je pogledao u monitor kako bi bio siguran da ga Margot
gleda. Potom je apnuo Carlu, a njegov metalni glas djelovao je
urgentno u otimarevu uhu.:
- Tvoj brat, Matteo, sad ve zacijelo zaudara gore od tebe. U srao se
kad sam ga posjekao.
Carlo posegne u svoj stranji dep i izvadi elektrini tap za stoku.
Na jarkoj svjetlosti televizijske kamere zamahnuo je njime preko
Lecterove glave. Jednom je rukom drao doktorovu kosu, a drugom je
pritisnuo dugme na drku. Sasvim je primaknuo tap Lecterovu licu
dok je struja napravila iskrivljen luk izmeu elektroda na krajevima.
- Jebem ti mater - ree i gurne tap prema dr. Lecterovu oku.
Dr. Lecter nije ispustio ni glasa - zvuk se zauo iz zvunika. Mason
je urlao koliko mu je dah doputao, a Tommaso se svim silama trudio
maknuti Carla. Piero je siao iz potkrovlja da mu pomogne. Posjeli su
Carla u naslonja od trske. I ondje ga drali.
- Oslijepi ga i nema novca! - istodobno su vikali u oba njegova uha.
Dr. Lecter je namjestio sjenke u svojoj palai sjeanja kako bi
ublaio strani bljesak. Ahhhhh. Naslonio je glavu na hladni mramor
Venerina boka.
Dr. Lecter okrene lice ravno prema kameri i razgovjetno tee: -
Neu uzeti okoladu, Masone.
- Kuj in sin je lud. Pa, znali smo da je lud - ree zamjenik erifa
Mogli. - Ali i Carlo je lud.
- Poi dolje i stani izmeu njih - ree Mason.
- Sigurni ste da nemaju oruja? - upita Mogli.
- Unajmili smo te jer si vrst, zar ne? Ne. Samo puku za
omamljivanje.
- Ja u poi - ree Margot. - Sprijeit u neke macho gluposti meu
njima. Talijani potuju svoje mame. I Carlo zna da ja rukujem novcem.
- Odnesi kameru van i pokai mi svinje - ree Mason. - Veera je u
osam!
- Ja ne moram ostati na tome - ree Margot.
- O, da, mora - ree Mason.
 83.
POGLAVLJE

Margot je duboko udahnula ispred staje. Ako je spremna ubiti ga,

trebala bi biti spremna pogledati ga. Mogla je nanjuiti Carla prije
nego je otvorila vrata spremita. Piero i Tommaso stajali su svaki s
jedne strane dr. Lectera. Bili su okrenuti prema Carlu koji je sjedio u
naslonjau.
- Buona sera, signori - ree Margot. - Tvoji su prijatelji u pravu,
Carlo. Uniti li ga sada, nema novca. A stigli ste tako daleko i radili
tako dobro.
Carlo nije skidao pogleda s Lecterova lica.
Margot je iz depa izvadila mobitel. Utipkala je brojeve i pruila ga
Carlu. - Uzmi ga. - Stavila mu ga je pred oi. - Proitaj.
Na automatskom je birau pisalo BANCO STEUBEN.
- To je tvoja banka u Cagliariju, signore Deogracias. Sutra ujutro,
kad ovo bude gotovo, kad ti plati smrt tvog hrabrog brata, tada u
nazvati ovaj broj, rei tvome bankaru svoju ifru i dodati: Dajte
gospodinu Deograciasu ostatak novca to ga uvate za njega. Tvoj e
ti bankar to potvrditi preko telefona. Sutra uveer bit e u zraku, na
putu kui, kao bogata. Matteova e obitelj takoer biti bogata. Moe
im odnijeti neki dio doktorova tijela da bi ih utjeio. Ali ako dr. Lecter
ne moe vidjeti vlastitu smrt, ako ne moe vidjeti kako mu svinje
dolaze pojesti lice, nita nee dobiti. Budi mukarac, Carlo. Poi po
svoje svinje. Ja u sjediti s kukinim sinom. Za pola sata ut e ga
kako vriti dok mu svinje jedu stopala.
Carlo zabaci glavu i duboko udahne. - Piero, andiamo! Tu,
Tommaso, rimani.
Tommaso je zauzeo svoje mjesto u naslonjau od trske kraj vrata.
- Sve je pod kontrolom, Masone - Margot ree u kameru.
- Hou da se njegov nos donese k meni u kuu. Reci Carlu - ree
Mason. Ekran je potamnio. Premjetanje iz njegove sobe iziskivalo je
znatan napor od Masona i ljudi oko njega jer je cijevi trebalo
prespojiti na spremnike na kolicima, a respirator prebaciti na
akumulator.
Margot se zagleda u Lecterovo lice.
Ozlijeeno oko bilo mu je oteeno i zatvoreno izmeu crnih
tragova od opeklina to su ih elektrode ostavile na oba kraja obrve.
Dr. Lecter otvori zdravo oko. Uspio je zadrati hladan osjeaj
Venerina mramornoga boka na licu.
- Svia mi se miris te pomasti, svje i daje po limunu - ree dr.
Lecter. - Hvala to si dola, Margot.
- Tono to isto rekli ste mi kad me je ravnateljica prvoga dana
dovela u va ured. Kad su prvi put provodili istragu o Masonu.
- Zar sam to rekao? - Budui da se upravo vratio iz palae sjeanja
gdje je proitao biljeke sa svojih razgovora s Margot, znao je da je
tako.
- Da. Plakala sam i bojala se ispriati vam o Masonu i sebi. Takoer
sam se bojala sjesti. Ali vi mi uope niste rekli da sjednem; znali ste da
imam punte, zar ne? etali smo vrtom. Sjeate li se to ste mi rekli?
- Uope nisi kriva za ono to ti se dogodilo...
- ... kao to ne bih bila kriva ni da me je bijesni pas ugrizao za
stranjicu, to ste rekli. Tada ste mi olakali, kao i tijekom drugih
razgovora, a ja sam vam neko vrijeme bila zahvalna na tome.
- to sam ti jo rekao?
- Rekli ste da ste vi mnogo udniji nego to u ja ikad biti - ree
Margot. - Rekli ste da je u redu biti udan.
- Ako pokua, moe se sjetiti svega to smo ikad rekli. Sjeti se...
- Molim vas, nemojte me sada moliti. - To joj je izletjelo jer nije
namjeravala tako rei.
Dr. Lecter se neznatno pomakne, a konopci zakripe.
Tommaso je ustao i poao provjeriti kako je vezan. -Attenzione
alia bocca, Signorina. uvajte se usta.
Nije znala misli li Tommao na dr. Lecterova usta ili na njegove
rijei.
- Margot, prolo je mnogo vremena otkako sam te lijeio, ali elim
s tobom razgovarati o tvojoj povijesti bolesti, samo na trenutak, u
etiri oka. - Zdravim je okom pogledao prema Tommasu.
Margot je asak razmislila. - Tommaso, moe li nas ostaviti same
na trenutak?
- Ne, ao mi je, signorina, ali stajat u vani, a vrata e biti otvorena.
- Tommaso je s pukom iziao u staju i iz daljine promatrao dr.
Lectera.
- Nikad te ne bih dovodio u neugodnu situaciju preklinjanjem,
Margot. elio bih znati zato ovo ini. Hoe li mi to rei? Jesi li
poela uzimati okoladu, kako Mason voli govoriti, nakon to si mu se
tako dugo opirala? Ne moramo se pretvarati da se osveuje za
Masonovo lice.
Rekla mu je. O Judy, o tome da ele dijete. Trebalo joj je manje od
tri minute; i sama se udila kako je lako saela svoje nevolje.
Buka iz daljine, kripa i pola vriska. Vani u staji, uz ogradu to ju je
podigao preko otvorenog dijela, Carlo je prkao oko kasetofona,
pripremao se bolnim krikovima davno pokojnih rtava, ili onih za
koje je plaena otkupnina, pozvati svinje sa umskog panjaka.
Ako je dr. Lecter uo, to niim nije pokazao. - Margot, zar misli da
e ti Mason jednostavno dati ono to ti je obeao? Ti preklinje
Masona. Je li ti preklinjanje pomoglo kad te je rasparao? To je isto kao
uzeti njegovu okoladu i pustiti mu da radi to hoe. Ali natjerat e
Judy da puzi. A ona nije na to navikla.
Nije odgovorila, ali je vrsto stisnula usta.
- Zna li to bi se dogodilo kad bi, umjesto ulagivanja Masonu,
jednostavno stimulirala njegovu prostatu Carlovim tapom za stoku?
Vidi je ondje kraj radne klupe?
Margot pone ustajati.
- Posluaj me - sikne doktor. - Mason e ti to uskratiti. Zna da e
ga morati ubiti, toga si svjesna ve dvadeset godina. Zna to otkako ti
je rekao da zagrize jastuk i ne stvara toliko buke.
- Kaete li da biste to vi uinili za mene? Nikad vam ne bih mogla
vjerovati.
- Ne, jasno da ne. Ali mogla bi vjerovati da nikad neu nijekati da
sam to uinio. Zapravo bi bilo zdravije za tebe da ga sama ubije. Sjetit
e se da sam ti to preporuio kad si bila dijete.
- ekaj dok to ne bude mogla nekanjeno izvesti, rekli ste. To me je
donekle utjeilo.
- Profesionalno, takvu sam vrstu katarze morao preporuiti. Sad si
dovoljno stara. A to bi za mene znailo jo jedno umorstvo? Zna da
e ga morati ubiti. A kada to uini, zakon e slijediti novac... ravno
do tebe i nove bebe. Margot, ja sam jedini drugi sumnjivac kojeg ima.
Ako umrem prije Masona, tko e biti osumnjien Moe to uiniti kad
god ti odgovara, a ja u ti napisati pismo u kojem u se hvalisati kako
sam uivao ubijajui ga.
- Ne, dr. Lecter, ao mi je. Prekasno je. Ve sam sve sredila. -
Zagledala mu se u lice svojim svijetloplavim oima. - Mogu to uiniti i
kasnije mirno spavati, znate da mogu.
- Da, znam da moe. To mi se uvijek svialo kod tebe. Mnogo si
zanimljivija, mnogo... sposobnija od svoga brata.
Ustala je da poe. - ao mi je, dr. Lecter, ako vam to neto znai.
Prije nego je stigla do vrata, on ree: - Margot, kad e Judy
ponovno ovulirati?
- to? Za dva dana, mislim.
- Ima li sve ostalo to ti je potrebno? Sredstva za poveanje
obujma, opremu za brzo zamrzavanje?
- Imam sve pogodnosti klinike za oplodnju.
- Uini samo neto za mene.
- Da?
- Vii na mene i iupaj mi malo kose, sa stranje strane, ako
nema nita protiv. Uzmi djeli koe. Dri to u aci dok se vraa u
kuu. Razmisli kako bi bilo da to stavi u Masonovu aku. Nakon to
umre.
- Kad se vrati u kuu, zatrai od Masona ono to eli. Vidjet e
to on kae. Predala si mu mene, tvoj dio pogodbe je ispunjen. Dri
kosu u aci i zatrai ono to eli. Vidi to e ti rei. Kad ti se bude
nasmijao u lice, vrati se ovamo. Mora samo uzeti puku za
omamljivanje i pucati u onoga iza sebe. Ili ga udariti maljem. On ima
depni no. Samo prerei konopce na jednoj ruci i daj mi no. Tada
otii. Ja mogu uiniti ostalo.
- Ne.
- Margot?
Poloila je ruku na vrata i pripremila se odbiti molbu.
- Moe li jo uvijek razbiti orah?
Posegnula je u dep i izvadila dva oraha. Miii njezine podlaktice
su se izboili, a orasi su krenuli.
Doktor se tiho nasmije. - Izvrsno. Uza svu tu snagu, orasi. Moe
Judy ponuditi orahe da bi zaboravila na Masonov okus.
Margot se vratila do njega, odluna izraza lica. Pljunula mu je u
lice i iupala mu pramen kose s tjemena. Bilo je teko znati to je
time mislila.
ula ga je kako pjevui dok je izlazila.
Dok je Margot hodala prema osvijetljenoj kui, maleni uperak
kose s koom zalijepio joj se za dlan, pa nije ak morala ni stegnuti
prste oko njega.
Cordell je proao kraj nje vozei kolica za golf natrpana
medicinskom opremom za pripremu pacijenta.
 84.
POGLAVLJE

S nadvonjaka autoceste prema sjeveru na Izlazu 30, Clarice je

gotovo kilometar dalje mogla vidjeti osvijetljenu vratarsku kuicu,
ulaz na imanje Muskrat farme. Clarice je donijela odluku tijekom
vonje do Marylanda: ui e na stranji ulaz. Poe li na glavni ulaz bez
slubene iskaznice i sudskog naloga, erif e je ispratiti iz okruga, ili u
okruni zatvor. Dok bi ona ponovno bila slobodna, sve bi ve zavrilo.
Doputenje nije vano. Vozila je do Izlaza 29, daleko iza Muskrat
farme, i vratila se cestom za dostavu. Crna povrina ceste djelovala je
vrlo mrano nakon rasvjete na autocesti. S njezine desne strane
pruala se autocesta, a s lijeve jarak i visoka ograda od iane mree
to ju je dijelila od dravne ume. Claricin je zemljovid pokazivao
bijelu umsku cestu to je presijecala ovu cestu oko kilometar i pol
dalje, izvan vidokruga vratarske kuice. Ondje se grekom zaustavila
za svoga prvoga posjeta. Sudei prema zemljovidu, umska je cesta
vodila kroz dravnu umu do Muskrat farme. Udaljenost je mjerila
kilometar-satom. inilo joj se da je mustang glasniji nego inae, a zvuk
se odbijao od stabala.
Tada je u svjetlosti farova ugledala teka vrata napravljena od
metalnih cijevi, s bodljikavom icom na vrhu. Natpisa ULAZ ZA
DOSTAVU, to ga je vidjela tijekom prvog posjeta, vie nije bilo. Korov
je izrastao ispred ulaza i na mostiu preko jarka i kanala za podzemne
kabele.
U svjetlosti farova vidjela je da je korov nedavno ulegnut. Ondje
gdje je fini ljunak i pijesak napravio maleno uzdignue, vidjela je
tragove zimskih guma.
Jesu li iste kao i tragovi guma kombija to ih je vidjela na
parkiralitu Safewaya? Nije znals jesu li posve iste, ali mogle su biti.
Vrata su bila uvrena lancem i lokotom od kroma. Nema
problema. Clarice je pogledala du ceste. Nitko nije dolazio. Malo
ilegalnog ulaska. Osjeala se poput zloinke. Provjerila je da nema ica
senzora. Nita. Radei alatom za obijanje i drei malenu baterijsku
svjetiljku u zubima, trebalo joj je manje od petnaest sekundi da otvori
lokot. Odvezla se unutra i stala izmeu stabala prije nego se vratila da
bi zatvorila vrata. Vratila je lanac na mjesto tako da je lokot ostao s
vanjske strane. Iz malene udaljenosti izgledao je normalno. Slobodne
je krajeve ostavila s unutranje strane da se lake mogla probiti
automobilom ako bude potrebno.
Palcem je na zemljovidu izmjerila da ima oko tri kilometra kroz
umu do farme. Vozila je mranim tunelom umske ceste, a nono se
nebo samo katkad vidjelo izmeu kroanja jer su se grane spajale nad
njom. Vozila je u drugoj brzini s upaljenim samo pozicijskim svjetlima,
nastojei da mustang bude to je mogue tii, a uveli korov grebao je
donji dio automobila. Kad je kilometar-sat pokazao da je prela dva
kilometra i sedamsto metara, zaustavila je automobil. Ugasivi motor,
mogla je uti graktanje vrane u mraku. Vrana je zbog neega ljutita.
Svim se srcem nadala da je rije o vrani.
 85.
POGLAVLJE

Cordell je u spremite uao ustro poput krvnika, a ispod ruku je

imao boce za infuziju iz kojih su visjele cjevice. - Dr. Hannibal Lecter!
- ree. - Tako sam elio tu vau masku za na klub u Baltimoru. Moja
djevojka i ja prakticiramo neke mrane stvari, neto s drogom i
koom.
Odloio je stvari na nakovanj i stavio ara u vatru da se ugrije.
- Dobre vijesti i loe vijesti - ree Cordell svojim vedrim
bolniarskim glasom s jedva zamjetnim vicarskim naglaskom. - Je li ti
Mason rekao kako e tei stvari? Ovako, uskoro u ovamo dovesti
Masona, a svinje e pojesti tvoja stopala. Zatim e ekati preko noi,
a sutra e te Carlo i braa gurnuti unutra naglavce, tako da ti svinje
najprije pojedu lice, ba kao to su psi pojeli Masonovo. Ja u te do
posljednjeg trenutka odravati na ivotu uz pomo infuzije i podveza.
Doista si gotov, zna. To su loe vijesti.
Cordell pogleda televizijsku kameru kako bi bio siguran da je
iskljuena. - Dobre su vijesti da to ne mora biti mnogo gore od odlaska
zubaru. Pogledaj ovo, doktore. - Cordell prinese pricu s dugakom
iglom Lecterovu licu. - Razgovarajmo kao dva medicinara. Mogao bih
stati iza tebe i dati ti injekciju u kraljenicu koja e sprijeiti da ondje
dolje bilo to osjea. Mogao bi jednostavno zatvoriti i oi i nastojati
ne sluati. Osjetio bi samo trzanje i potezanje. A kad se Mason jednom
nauiva i vrati u kuu, mogao bih ti dati neto to bi ti jednostavno
zaustavilo rad srca. eli li to vidjeti? Cordell je na dlan stavio fijalu
Pavulona i primaknuo je dr. Lecterovu otvorenom oku, ali ne tako
blizu da bi ga uspio ugristi.
Svjetlost vatre poigravala je na Cordellovu licu, a oi su mu
djelovale vrue i zadovoljno. - Ima mnogo novca, dr. Lecter. Svi to
kau./ znam kako to ide; i ja imam novca na mnogim mjestima.
Podigne ga, seli ga, muka njime. Mogu telefonom premjestiti svoj
novac, a kladim se da moe i ti.
Cordell izvadi mobitel iz depa. - Nazvat emo tvoga bankara, ti
e mu rei ifru, on e mi potvrditi, a ja u se pobrinuti za tebe. -
Podigne injekciju u zrak. - Spric, pric. Razgovaraj sa mnom.
Dr. Lecter neto promrmlja, sputene glave. Koveg i ormari
bilo je jedino to je Cordell uo.
- Hajde, doktore, a tada moe jednostavno usnuti. Hajde.
- Neobiljeene stotice - ree dr. Lecter i njegov glas zamre.
Cordell se nagnuo blie, a dr. Lecter je ispruio vrat, malenim
otrim zubima zahvatio Cordellovu obrvu i odgrizao dobar komad.
Cordell je skoio unatrag. Dr. Lecter je ispljunuo obrvu u Cordellovo
lice.
Cordell je obrisao ranu i stavio flaster zbog kojega je imao upitni
izraz lica.
Spremio je pricu. - Sve to olakavanje, odbaeno - ree. - Prije
zore e na to drukije gledati. Zna da imam sredstva za stimuliranje
kojima te mogu odvesti u posve suprotnom smjeru. I natjerat u te da
eka.
- Sad u ti ovo privrstiti - ree Cordell. - Kad god mi se pokua
oduprijeti, opei u te. Ovako to izgleda.
Uarenim je krajem araa dotaknuo Lecterova prsa i kroz koulju
mu spalio bradavicu. Morao je ugasiti krug vatre to se irio na
doktorovoj koulji.
Dr. Lecter nije ispustio ni glasa.
Carlo je na viljukaru uao u spremite. Piero i Carlo su zajedno
podigli dr. Lectera, a Tommaso je stajao u pripravnosti s pukom za
omamljivanje, prebacili ga na viljukar i lancima privrstili njegov
vagir za prednji dio stroja. Sjedio je na krakovima viljukara, ruku
vezanih za vagir, ispruenih nogu, a svaka mu je noga bila privrena
za jedan krak.
Cordell mu je na obje nadlanice stavio iglu za infuziju. Morao se
popeti na balu sijena da bi objesio boice plazme na stroj s obje
njegove strane. Cordell se maknuo unatrag i divio svom djelu. Bilo je
neobino vidjeti tako razapetog doktora s iglama za infuziju u
rukama, poput parodije neega ega se Cordell nije mogao sasvim
sjetiti. Cordell je namjestio podveze tik iznad oba koljena, a vrpce su
se mogle povui iza ograde kako doktor ne bi sasvim iskrvario. Sad ih
se nije smjelo uvrstiti. Mason bi pobjesnio kad bi Lecterova stopala
obamrla.
Vrijeme je da se Masona dovede dolje i stavi u kombi. Vozilo je bilo
parkirano iza staje. Ljudi sa Sardinije ostavili su unutra svoj ruak.
Cordell je opsovao i bacio njihovu torbu-hladnjak na zemlju. Morat e
tu jebenu stvar usisati kad doe do kue. Morat e i prozraiti kombi.
Jebeni klipani su ovdje puili, nakon to im je to zabranio. Maknuli su
upalja za cigarete i ostavili kabel monitora za praenje da visi s
kontrolne ploe.
 86.
POGLAVLJE

Clarice je ugasila unutranje svjetlo mustanga i povukla ruicu za

otvaranje prtljanika prije no to je otvorila vrata.
Ako je dr. Lecter ovdje, ako ga uspije izvui, moda bi mu mogla
lisiinama sputati ruke i noge, staviti ga u prtljanik i dospjeti do
okrunog zatvora. Imala je etiri para lisiina i dovoljno konopca da
ga vee i onemogui mu ritanje. Bolje je ne misliti na to koliko je
snaan.
Kad je koraknula iz automobila, vidjela je da na tlu ima neto
mraza. Stari je automobil zastenjao kad se oslobodio njezine teine.
- Mora se aliti, je li, ti stari kujin sine - ispod glasa ree
automobilu. Odjednom se sjetila kako je govorila kobili Hannah, onoj
na kojoj je ocljahala u no kako bi pobjegla od klanja jagnjadi. Nije
posve zatvorila vrata automobila. Kljueve je spremila u tijesni dep
hlaa, da ne bi zveckali.
No je bila vedra, obasjana mladim mjesecom, pa je mogla hodati
bez baterijske svjetiljke ako je nad njom bilo malo otvorenog neba.
Pokuala je rubom ceste, ali je ondje ljunak bio mekan i neravan.
Tie je hodati utabanim dijelom bijele ceste, gledajui naprijed kako bi
procijenila poloaj ceste, glave neznatno nagnute ustranu. Bilo je
poput gacanja u mekanoj tmini, ula je kako njezina stopala kripe po
ljunku, ali nije mogla vidjeti tlo.
Teak je trenutak nastupio kad vie nije mogla vidjeti mustang, ali
ga je jo uvijek osjeala iza sebe. Nije ga eljela ostaviti.
Odjednom je postala tridesettrogodinja ena, sama, unitene
karijere u dravnoj slubi i bez puke, sama nou u umi. Jasno je
vidjela sebe, vidjela je bore godina kako se poinju pojavljivati u
kutovima njezinih oiju. Oajniki se eljela vratiti do svog
automobila. Njezin je sljedei korak bio sporiji, stala je i ula vlastito
disanje.
 Vrana je graktala, povjetarac je njihao gole grane iznad nje, a tada
je vrisak razbio no. Vrisak tako uasan i beznadan, stigao je do
vrhunca, padao, zavrio molbom za smru glasom tako izmijenjenim
da je mogao pripadati bilo kome. - Uccidimi! - I ponovno vrisak.
Prvi je ukoio Clarice, drugi ju je natjerao u trk. Gazila je brzo kroz
mrak, Colt .45 jo uvijek se nalazio u futroli, jednom je rukom drala
ugaenu baterijsku svjetiljku, drugu je ispruila preda se u no. Ne,
nee, Masone. Ne, nee. Pouri. Pouri. Otkrila je da moe ostati na
utabanoj stazi sluajui korake i osjeajui mekani ljunak s obje svoje
strane. Cesta je skretala i protezala se du ograde. vrsta ograda, od
cijevi, visoka dva metra.
Zauli su se jecaji strepnje i molbe, vrisak je jaao, a ispred Clarice,
iza ograde, ula je kretanje u grmlju, kretanje se pretvorilo u trk,
laganiji od topota konja, breg ritma. ula je ivotinjske zvukove koje
je prepoznala.
Pribliila se krikovima agonije, oito ljudskima, ali iskrivljenima,
uz jedno jedino cviljenje, a Clarice je znala da uje snimku ili glas
pojaan mikrofonom. Svjetlost izmeu stabala i veliki obrisi staje.
Clarice je pritisnula lice na hladno eljezo i pogledala kroz ogradu.
Tamne pojave u trku, dugake i visoke do bokova. Na drugoj strani
etrdesetak metara iskrenog prostora, otvoreni kraj staje s velikim,
irom otvorenim vratima, prepreka na kraju staje s vratacima to se
mogu podignuti, i kieno zrcalo to visi iznad vrata, a iz zrcala odraz
svjetlosti iz staje stvara jarko osvijetljeno mjesto na tlu. Izvan staje na
panjaku je stajao zdepast mukarac sa eirom na glavi i velikim
kasetofonom u ruci. Jednom je rukom pokrio uho dok se iz aparata
uo niz urlika i jecaja.
Tada su se iz grmlja pojavile divlje svinje okrutnih njuki, brzinom
sline vukovima, dugakih nogu i dubokih prsiju, upave, s otrim
sivim dlakama.
Carlo je jurnuo natrag u staju i spustio vrataca dok su jo bile
tridesetak metara udaljene dalje od njega. Zaustavile su se u
polukrugu, ekajui, a njihove velike izvijene kljove drale su im
njuke stalno iscerene. Poput linijskih igraa koji oekuju loptu,
jurnule su naprijed, stale, gurale se, roktale, kljocale zubima.
Clarice je vidjela mnogo stoke za svog ivota, ali nita slino
ovome. U njima je bilo uasne ljepote, gracioznosti i brzine.
Promatrale su vrata, gurale se i zalijetale naprijed, zatim se vraale
unatrag, uvijek okrenute prema prepreki na otvorenom kraju staje.
Carlo je rekao neto preko ramena i nestao u staji.
Kombi se pojavio na vidiku u unutranjosti staje. Clarice je odmah
prepoznala sivo vozilo. Zaustavilo se pod kutom blizu pregrade.
Cordell je iziao i otvorio klizna bona vrata. Prije nego je ugasio
svjetlo, Clarice je unutra vidjela Masona pod respiratorom, poduprtog
jastucima, kose spletene na prsima. Mjesto kraj ringa. Upalili su se
reflektori iznad ulaza.
Carlo je s poda podigao neki predmet to ga Clarice nije u poetku
prepoznala. Izgledao je poput neijih nogu, ili donje polovice tijela.
Ako je to bila polovica tijela, Carlo je vrlo jak. Clarice se na trenutak
pobojala da su to ostaci dr. Lectera, ali noge su se svijale pod
pogrenim kutem, onako kako zglobovi ne bi dopustili.
To bi mogle biti Lecterove noge jedino ako su mu polomili sve
kosti, pomislila je u loem trenutku. Carlo je neto doviknuo u staju iza
sebe. Clarice je ula paljenje motora.
Viljukar se pojavio u Claricinu vidokrugu. Piero je vozio, a dr.
Lecter je bio visoko uzdignut, ruku rairenih na vagiru, a boice za
infuziju njihale su se iznad njegovih aka dok se vozilo kretalo. Podigli
su ga visoko da bi mogao vidjeti gladne svinje, da bi vidio to ga
oekuje.
Viljukar se sporo pribliavao, a uz vozilo su hodali Carlo, s jedne
strane, i naoruani Johnny Mogli, s druge.
Clarice se na trenutak zagledala u Moglijevu znaku. Zvijezda, a ne
bed kao u lokalnih erifa. Bijela kosa, bijela koulja, ba kao u vozaa
otmiarskoga kombija.
Iz kombija se zauo duboki Masonov glas. Pjevuio je Pomp and
Circumstance i smijuljio se.
Svinje, uzbuene od buke, nisu se bojale stroja, inilo se da mu se
raduju.
Viljukar se zaustavio kraj pregrade. Mason je neto rekao dr.
Lecteru to Clarice nije ula. Dr. Lecter nije pomaknuo glavu niti je
bilo kakvim znakom pokazao da je uo. Bio je vii ak i od Piera za
upravljaem. Je li pogledao prema Clarici? Nije znala jer se brzo
kretala du ograde, du staje, i pronala dvokrilna vrata kroz koja je
uao kombi.
 Carlo je napunjene hlae bacio u obor. Svinje su kao jedna skoile
naprijed. Na svakoj je nogavici bilo mjesta za dvije, a ostale su
izgurane ustranu. Kidajui, reei, poteui i trgajui, uginuli pilii u
nogavicama rastrgani na komade, svinje tresu glavama s jedne na
drugu stranu, a pilea utroba leti naokolo. Polje uzburkanih
ekinjavih lea.
Carlo im je dao samo lagano predjelo, samo tri pileta i malo salate.
Za nekoliko su se trenutaka nogavice pretvorile u dronjke, a slinave
svinje okrenule su svoje siune pohlepne oi natrag prema pregradi.
Piero je spustio krakove viljukara malo iznad razine tla. Gornji
dio vrataaca zasad e drati svinje podalje od vitalnih organa dr.
Lectera. Carlo je skinuo doktorove cipele i arape.
- Ovaj mali gican radio je EEE EEE EEE cijelim putem do kue -
dovikne Mason iz kombija.
Clarice im se pribliavala iza lea. Svi su bili okrenuti na drugu
stranu, prema svinjama. Prola je kraj vrata spremita i stigla do
sredine staje.
- Pazite, nemojte dopustiti da iskrvari - ree Cordell iz kombija. -
Budite spremni stegnuti podveze kad vam kaem. - Krpom je istio
Masonovu leu.
- Imate li togod rei, dr. Lecter? - zauje se Masonov duboki glas.
Colt .45 prasne u zatvorenom prostoru staje, a tada odjekne
Claricin glas: - Ruke gore i ne miite se. Ugasite motor.
inilo se da Piero ne razumije
- Fermate il motore - pomogne dr. Lecter.
Sad se ulo samo nestrpljivo skvianje svinja.
Vidjela je samo jedan pitolj, na boku ovjeka bijele kose koji je
nosio zvijezdu. Futrola s kopom za palac. Najprije treba njega oboriti.
Cordell brzo klizne iza volana, kombi krene, a Mason je vikao na
njega. Clarice se okrene za kombijem i krajikom oka uhvati pokret
ovjeka bijele kose; naglo se okrene natrag prema njemu dok je
izvlaio pitolj da bi je ubio. Viknuo je - Policija! - a ona mu je dvaput
pucala u prsa, brzo.
Njegov je .357 opalio prema tlu, a on se za pola koraka pomaknuo
unatrag i pao na koljena, spustio pogled na prsa gdje mu je metak
probio znaku i postrance uao u srce.
Mogli je pao na lea i vie se nije micao.
 Tommaso je u spremitu uo pucnjeve. Pograbio je zranu puku i
popeo se na sjenik, spustio na koljena u mekanom sijenu i puzao
prema rubu sjenika odakle se vidjela staja.
- Sljedei - ree Clarice glasom koji nije poznavala. Treba to uiniti
brzo dok su jo uvijek u oku zbog Moglijeve smrti. - Na zemlju, ti se
okreni prema zidu. Ti na zemlju, okreni se ovamo. Ovamo.
- Girati dali altra parte - dr. Lecter objasni s viljukara.
Carlo je pogledao Clarice, vidio da bi ga ubila i legao ne miui se.
Brzo im je jednom rukom stavila lisiine tako da su im glave bile
okrenute u suprotnom smjeru, Carlovo zapee vezano za Pierov
gleanj i Pierov gleanj za Carlovo zapee. Cijelo je vrijeme iza
jednog njihovog uha drala napeti pitolj.
Izvukla je no iz izme i pola oko viljukara do dr. Lectera.
- Dobra veer, Clarice - rekao je kad ju je mogao vidjeti.
- Moete li hodati, dre li vas noge?
- Da.
- Moete li dobro vidjeti?
- Da.
- Sad u vas odvezati. Uza sve duno potovanje, doktore, budete li
se zajebavali sa mnom, ubit u vas, ovdje i sada. Razumijete li?
- Savreno.
- Ponaajte se kako treba i preivjet ete ovo.
- Govorei kao protestant.
Cijelo je vrijeme radila. No je bio otar. Otkrila je da nazubljena
otrica najbre sijee novi konopac.
Oslobodila mu je desnu ruku.
- Mogu sam napraviti ostalo ako mi da no.
Oklijevala je. Udaljila se na duinu ruke i pruila mu kratki bode. -
Moj se automobil nalazi otprilike dvjesto metara dalje niz umsku
cestu. - Morala je motriti njega i mukarce na tlu.
Oslobodio je jednu nogu. Radio je na drugoj, a morao je svaki
navoj posebno rasjei. Dr. Lecter nije mogao vidjeti iza sebe gdje su
Carlo i Piero leali licem prema tlu.
- Kad se oslobodite, ne pokuavajte pobjei. Nikad neete stii do
vrata. Dat u vam dva para lisiina - ree Clarice. - Iza vas na zemlji su
dva ovjeka vezana lisiinama. Natjerajte ih da puze do viljukara i
lisiinama ih veite za stroj da ne bi mogli stii do telefona. Zatim ete
sebi staviti lisiine.
- Dva? - ree. - Pazi, trebala bi biti trojica.
Dok je govorio, poletjela je strelica iz Tommasove puke, srebrna
traka pod reflektorima, i zadrhtala usred Claricinih lea. Zavrtjela se,
odmah osjetivi vrtoglavicu, gubei vid, nastojei odrediti cilj,
ugledala je bavu na rubu potkrovlja i pucala, pucala, pucala, pucala.
Tommaso se otkotrljao s ruba, iverje se zabijalo u njega, plavi dim
vrtloio se na svjetlosti. Jo je jednom pucala kad vie nita nije
vidjela, i posegnula za magazinom na boku iako su joj koljena
popustila.
inilo se da je buka jo vie uzbudila svinje pa su skviale i roktale,
gurajui se prema pregradi kad su vidjele na tlu ljude u onako
primamljivom poloaju.
Clarice je pala na lice, a prazan joj je pitolj ispao iz ruke i
odskoio dalje. Carlo i Piero su podigli glave i poeli se koprcati,
nespretno puzati vezani zajedno, prema Moglijevu tijelu, njegovu
pitolju i kljuu za lisiine. Zvukovi Tommasa koji je u potkrovlju
pumpao puku za omamljivanje. Ostala mu je jo jedna strelica. Ustao
je i primaknuo se rubu, podigao puku i traio dr. Lectera s druge
strane viljukara.
Tommaso je hodao po rubu potkrovlja; nee se imati kamo sakriti.
Dr. Lecter podigne Clarice u naruje i brzo poe natrake prema
vratacima u pregradi, nastojei da viljukar stalno bude izmeu njega
i Tommasa koji je oprezno napredovao, pazei kamo staje na rubu
sjenika. Tommaso je pucao, a strelica je, namijenjena Lecterovim
prsima, pogodila kost u Claricinoj potkoljenici. Dr. Lecter je izvukao
klin s vrataaca.
Piero je pograbio Moglijeve kljueve, mahnito, Carlo se nastojao
domoi pitolja, a svinje su naletjele na obrok koji se s mukom
pokuavao uspraviti. Carlo je uspio jednom opaliti iz pitolja i jedna se
svinja sruila, ali su se druge popele preko uginule ivotinje te na
Carla i Piera, i na Moglijevo tijelo. Druge su jurnule kroz staju i u no.
Dr. Lecter se nalazio iza ograde, drei Clarice, kad su svinje
onuda projurile.
Tommaso je s potkrovlja mogao vidjeti bratovo lice u blatu, a tada
se pretvorilo u krvavu masu. Bacio je puku u sijeno. Dr. Lecter,
uspravan poput plesaa i nosei Clarice u naruju, pojavio se iza
ograde, bos iziao iz staje, izmeu svinja. Dr. Lecter je proao kroz
more uskomeanih lea i krvi u staji. Dvije velike svinje, jedna od njih
skotna krmaa, ukopale su se pred njim i spustile glave spremne za
napad.
Kad se zagledao u njih, a one nisu nanjuile strah, vratile su se
lake dostupnom jelu na tlu.
Dr. Lecter nije vidio nikakvo pojaanje iz kue. Kad je stigao do
stabala uz umsku cestu, stao je kako bi iz Claricina tijela izvukao
strelice i isisao rane. Igla u potkoljenici savila se kad je stigla do kosti.
Svinje su jurile kroz oblinje grmlje.
Skinuo je Claricine izme i navukao ih na vlastite bose noge. Bile
su mu malo tijesne. Ostavio je pitolj na njezinom glenju da bi ga
mogao dosegnuti dok je nosi.
Deset minuta kasnije, straar u vratarskoj kuici podigao je pogled
s novina prema udaljenom, prodornom zvuku, poput lovca koji se
obruava. To je bio mustang koji je pri 5800 okretaja u minuti skretao
na nadvonjak.
 87.
POGLAVLJE

Mason je cvilio i plakao da ga vrate u njegovu sobu, plakao kao

kad bi se neki od manjih djeaka i djevojica u kampu tuklo s njim i
uspio mu zadati nekoliko udaraca prije nego bi ih zdrobio pod svojom
teinom.
Margot i Cordell odveli su ga dizalom u njegovo krilo kue i
smjestili u krevet, te ga privrstili na trajne izvore moi.
Margot nikad nije vidjela Masona tako bijesnog, a krvne su mu ile
pulsirale iznad vidljivih kostiju lica.
- Bit e bolje da mu dam neto - rekao je Cordell kad su se nali u
igraonici.
- Jo ne. Mora neko vrijeme razmiljati. Daj mi kljueve tvoje
honde.
- Zato?
- Netko mora poi dolje i vidjeti je li netko iv. eli li ti poi?
- Ne, ali...
- Tvojim se automobilom mogu odvesti ravno u spremite; kombi
ne moe proi kroz vrata; sad mi daj te jebene kljueve.
Sila je dolje i izila na kolni prilaz. Tommaso je dolazio iz ume,
trao je i osvrtao se preko ramena. Misli, Margot. Pogledala je na sat. 8
i 20. U pono e stii Cordellova zamjena. Ima dovoljno vremena da
helikopterom dou ljudi iz Washingtona i poiste. Vozila je preko trave
prema Tommasu.
- Pokuao ih uhvatim, svinja me sruiti. On... - Tommaso pokae
kako je dr. Lecter nosio Clarice - ... enu. Oni otii u glasni automobil.
Ona imati due... - podigne dva prsta - ... freccette. - Pokae na svoja
lea i nogu. - Freccette. Dardi. Due freccette. - Pantomimom je doarao
pucanje.
- Strelice - ree Margot.
- Strelice, moda previe narcotico. Moda mrtva.
 - Ulazi - ree Margot. - Moramo poi vidjeti.

Margot je ula kroz dvokrilna vrata, istim putem kojim je Clarice

ula u staju. Skvianje i roktanje i valovi ekinjavih lea. Margot je
trubila i vozila naprijed te je uspjela rastjerati svinje toliko da vidi
ostatke tri ljudska bia, sada neprepoznatljiva.
Odvezli su se u spremite i zatvorili vrata za sobom.
Margot je pomislila da je Tommaso jedini ostao na ivotu od onih
koji su je vidjeli u staji, ne raunajui Cordelia.
To je moda i Tommasu palo na pamet. Stajao je na opreznoj
udaljenosti od nje i promatrao je svojim tamnim, inteligentnim oima.
Na obrazima su mu se vidjele suze.
Razmisli, Margot. Ne eli nikakva sranja od ljudi sa Sardinije. Oni
znaju da ti upravlja novcem. Zaas e te iscijediti.
Tommasov pogled slijedio je njezinu ruku dok ju je zavlaila u
dep.
Mobitel. Utipkala je broj na Sardiniji, u dva i pol ujutro zvala je
bankara Steubena. Kratko je s njim razgovarala i pruila slualicu
Tommasu. Kimnuo je, odgovorio, ponovno kimnuo i vratio joj telefon.
Novac je njegov. Popeo se u potkrovlje i uzeo svoju torbu, zajedno s
kaputom i eirom dr. Lectera. Dok je on skupljao svoje stvari, Margot
je uzela elektrini tap za stoku, isprobala ga i gurnula u rukav. Uzela
je i potkivaki eki.
 88.
POGLAVLJE

Tommaso je vozio Cordellov automobil i iskrcao Margot ispred

kue. Ostavit e hondu na parkiralitu Meunarodne zrane luke
Dulles. Margot mu je obeala da e najbolje to moe pokopati ostatke
Piera i Carla.
Osjeao je da bi joj neto morao rei, pa se pribrao i nastojao
sloiti suvisle reenice na engleskom. - Signorina, svinje, morate znati,
svinje pomoi doktoru. Maknuti se od njega, okruiti ga. Ubiti moga
brata, ubiti Carla, ali se maknuti od dr. Lectera. Mislim da ga
oboavati. - Tommaso se prekrii. - Vie ga ne treba loviti.
Za cijelog svog ivota na Sardiniji, Tommaso je to tako priao. Kad
mu je bio ezdesetak godina, priao je da je dr. Lecter, nosei enu,
otiao iz staje noen na leima svinja.
Nakon to se automobil udaljio umskom cestom, Margot je
nekoliko minuta stajala i promatrala Masonove osvijetljene prozore.
Vidjela je Cordellovu sjenku dok se bavio Masonom i ponovno
namjetao monitore za praenje disanja i pulsa njezina brata.
Drak potkivakog ekia zavukla je za pojas hlaa na leima i
pokrila ga jaknom.
Cordell je izlazio iz Masonove sobe nosei nekoliko jastuka kad je
Margot izila iz dizala.
- Cordell, napravi mu martini.
- Ne znam...
- Ja znam. Napravi mu martini.
Cordell spusti jastuke na kau i klekne ispred malenog hladnjaka.
- Ima li unutra kakvog soka? - upita Margot i posve mu se priblii.
Svom snagom zamahne ekiem po njegovu zatiljku i zauje zvuk
pucanja. Njegova glava tresne o hladnjak i odbije se, a on padne
nauznak i otvorenim se oima zagleda u strop; jedna mu se zjenica
rairila, a druga nije. Okrenula mu je glavu postrance na podu i
ponovno zamahnula ekiem. Udubila mu je sljepoonicu za dva i pol
centimetra, a gusta mu je krv potekla iz uiju.
Nita nije osjeala.
Mason je uo kako se otvaraju vrata njegove sobe pa je okrenuo
svoje jedino oko. Nekoliko je trenutaka spavao u polumraku. Jegulja
je takoer spavala ispod svoga kamena.
Margotino krupno tijelo ispunilo je vrata. Zatvorila ih je za sobom.
- Zdravo, Masone.
- to se dolje dogodilo? Zato si se tako jebeno dugo zadrala?
- Dolje su svi mrtvi, Masone. - Margot je prila krevetu, izvukla
utinicu iz Masonova telefona i spustila je na pod.
- Piero i Carlo i Johnny Mogli, svi su mrtvi. Dr. Lecter je pobjegao i
odnio Starlingicu sa sobom.
Pjena se pojavila izmeu Masonovih zuba dok je psovao.
- Tommasa sam poslala kui s njegovim novcem.
- Ti si to??? Jebena idiotska kujo, sluaj me, poistit emo sve to i
poeti iznova. Imamo vikend. Ne moramo se zabrinjavati zbog onoga
to je Starlingica vidjela. Ako ju je Lecter uzeo, to je isto kao da je
mrtva.
Margot slegne ramenima. - Mene uope nije vidjela.
- Nazovi Washington i neka etiri ona gada dou ovamo. Poalji
helikopter. Pokai im rovokopa, pokai im... Cordell! Dolazi ovamo. -
Mason puhne u svoje cjevice. Margot gurne cjevice ustranu i nagne
se nad njega tako da mu moe vidjeti lice.
- Cordell nee doi, Masone. Cordell je mrtav.
- to?
- Ja sam ga ubila u igraonici. Dakle. Masone, dat e mi ono to mi
duguje. - Podigla je ograde sa strane kreveta, maknula dugaku
pletenicu kose i povukla pokriva s njegova tijela. Njegove noge nisu
bile deblje od trake tijesta za kolaie. Njegova aka, jedini
ekstremitet koji je mogao micati, zadrhtala je kraj telefona. Njegov je
respirator radio neprekinutim ritmom.
Margot je iz depa izvadila kondom bez spermicida i podigla ga
kako bi ga mogao vidjeti. Iz rukava je izvukla tap za stoku.
- Sjea li se, Masone, kako si obiavao pljunuti na svoj penis radi
podmazivanja? Misli li da bi mogao proizvesti malo sline? Ne? Moda
ja mogu.
 Mason je zaurlao kad mu je dah to dopustio, niz krikova slinih
magareem njakanju, ali bilo je gotovo za pola minute, i to vrlo
uspjeno.
- Mrtva si, Margot. - Vie je zvuilo kao Nargot.
- O, Masone, svi smo. Zar to nisi znao? Ali ovo nije - ree i toplu
epruvetu spremi u njedra. - Migolje se. Pokazat u ti kako. Pokazat u
ti kako se migolje.
Margot uzme grube rukavice za rukovanje ribom to su se nalazile
kraj akvarija.
- Mogao bih posvojiti Judy - ree Mason. - Mogla bi biti moja
nasljednica i mogli bismo osnovati fond.
- Svakako da bismo mogli - ree Margot i podigne arana iz
spremnika. Donijela je stolicu, popela se na nju i skinula poklopac s
velikog akvarija. - Ali neemo.
Sagnula se nad akvarijem i svoje krupne ruke uronila u vodu.
Drala je arana za rep sasvim uz dno kamena, a kad je jegulja izvirila,
zgrabila ju je iza glave i podigla je iz vode, iznad svoje glave. Golema
se jegulja trzala, dugaka kao Margot i debela, a njezina se koa
ljeskala. Uhvatila je jegulju i drugom rukom, a kad se riba napela,
jedva ju je uspjela zadrati uz pomo bodlji na rukavicama.
Oprezno je sila sa stolice i prila Masonu nosei napetu jegulju,
glave u obliku rezaa eljeznih klinova i sa zubima koji su kljocali
poput telegrafskih tipki, unatrag izvijeni zubi kojima nijedna riba
nikad nije pobjegla. Spustila je jegulju na njegova prsa, na respirator, i
drala je jednom rukom, a drugom je omatala njegovu pletenicu oko
nje.
- Migolji, migolji, Masone - ree.
Drala je jegulju jednom rukom iza glave, a drugom je otvorila
Masonovu eljust, silom ju je gurnula prema dolje, oslonivi se svom
snagom na njegovu bradu, i usta su mu se otvorila uz kripave,
krckave zvukove.
- Trebao si uzeti okoladu - ree Margot i gurne jeguljinu glavu u
Masonova usta, a ona je poput britve otrim zubima zgrabila njegov
jezik, kao to bi uinila s ribom, i nije ga putala, ni na trenutak ga nije
putala, dok se njezino tijelo koprcalo zapleteno u Masonovoj kosi.
Krv je ikljala kroz Masonovu rupu za nos i on se guio.
Margot ih je ostavila tako, Masona i jegulju, a aran je sam kruio
po akvariju. Stajala je kraj Cordellova stola i gledala monitore dok sve
linije nisu postale ravne.
Jegulja se jo uvijek micala kad se vratila u Masonovu sobu.
Respirator se dizao i sputao, napuhujui jeguljin zrani mjehur dok je
pumpao krvavu pjenu iz Masonovih plua. Margot je u akvariju isprala
tap za stoku i stavila ga u dep.
Iz vreice u depu izvadila je komadi Lecterova vlasita i pramen
kose. Masonovim je noktima ostrugala krv s vlasita, to nije bilo lako
dok se jegulja jo uvijek micala, i obuhvatila kosu njegovim prstima.
Na koncu je jednu vlas stavila na jednu rukavicu za rukovanje ribama.
Margot je izila ne pogledavi mrtvoga Cordelia i vratila se kui k
Judy sa svojom toplom nagradom, spremljenom ondje gdje e ostati
topla.
 VI.

DUGAKA
LICA
 89.
POGLAVLJE

Clarice Starling lei bez svijesti u velikom krevetu ispod lanene

plahte i popluna. Njezine su ruke, iznad pokrivaa pokrivene
rukavima svilene pidame, a vezane su svilenim alovima, tek toliko
da ne bi mogla dirati lice i da se zatiti igla za infuziju na njezinoj
nadlanici.
U prostoriji su tri izvora svjetlosti, niska zasjenjena lampa i crvene
tokice u sreditima zjenica dr. Lectera dok je promatra.
Sjedi u naslonjau, a spojene prste dri pod bradom. Neto kasnije
ustaje i mjeri joj krvni tlak. Malenom baterijskom svjetiljkom
pregledava joj oi. Stavlja ruku ispod pokrivaa i pronalazi njezino
stopalo, izvlai ga ispod pokrivaa i, paljivo je promatrajui, vrhom
kljua stimulira taban. Trenutak zastane, oito izgubljen u mislima,
njeno drei njezino stopalo kao da je rije o malenoj ivotinjici.
Od proizvoaa strelice za omamljivanje saznao je njezin sadraj.
Budui da je druga strelica pogodila Claricinu kost, on vjeruje da nije
dobila cijelu dvostruku dozu. Pomno je njegujui daje joj stimulativne
protumjere.
Izmeu trenutaka posveenih Claricinoj njezi, sjedi u naslonjau s
velikim blokom papira i neto rauna. Stranice su ispunjene
simbolima astrofizike i fizike estica. Nekoliko se puta ponavljaju
pokuaji sa simbolima teorije nizova. Onih nekoliko matematiara koji
bi ga mogli slijediti moglo bi rei da njegove jednadbe poinju
briljantno, a potom padaju, osuene pustim eljama; dr. Lecter eli da
se vrijeme vrati unatrag - jaanje entropije vie ne bi smjelo
obiljeavati smjer vremena. eli da jaanje reda odreuje smjer. eli
da se Mischini mlijeni zubi vrate iz zahodske jame. Iza njegovih
mahnitih prorauna stoji oajnika elja da na svijetu stvori mjesto za
Mischu, moda ono mjesto to ga sada zauzima Clarice Starling.
 90.
POGLAVLJE

Jutro i uta suneva svjetlost u igraonici Muskrat farme. Goleme

pliane ivotinje svojim oima od dugmadi promatraju Cordellovo
tijelo, sada pokriveno.
Cak i usred zime jedna je muha zujara nala tijelo pa sada hoda po
plahti, ondje gdje je krv promoila tkaninu.
Da je Margot Verger znala kakvu e napetost u medijima izazvati
umorstva, moda nikad ne bi gurnula jegulju u bratovo grlo.
Njezina odluka da ne pokuava poistiti sve ono na Muskrat farmi i
da se jednostavno makne s puta dok oluja ne proe bila je vrlo mudra.
Nitko iv nije ju vidio na Muskrat farmi kad su Mason i ostali ubijeni.
Njezina je pria glasila da ju je prvi mahniti poziv nonog
bolniara probudio u njezinoj kui to ju je dijelila s Judy. Pola je na
mjesto dogaaja i stigla ubrzo nakon prvih erifovih ljudi.
Glavni istraitelj erifova odsjeka, detektiv Clarence Franks, bio je
mlaahan ovjek s previe blizu postavljenim oima, ali nije bio glup
kako se Margot nadala da e biti.
- Ne moe bilo tko doi ovamo gore tim dizalom, potreban je klju,
zar ne? - pitao ju je Franks. Detektiv i Margot nelagodno su sjedili
jedno do drugoga na dvosjedu.
- Pretpostavljam da treba, ako su tim putem doli.
- Oni, gospoice Verger? Mislite li da nije rije o samo jednoj
osobi?
- Nemam pojma, gospodine Franks.
Vidjela je bratovo tijelo, jo uvijek spojeno s jeguljom i pokriveno
plahtom. Netko je iskljuio respirator. Forenziari su uzimali uzorke
vode iz akvarija i krvi s poda. U Masonovoj je ruci vidjela komadi
Lecterova vlasita. Jo ga nisu otkrili. Forenziari su Margot podsjeali
na likove iz crtanog filma.
Detektiv Franks je marljivo zapisivao u svoju biljenicu.
 - Zna li se tko su oni drugi siroti ljudi? - upita Margot. - Jesu li imali
obitelji?
- Radimo na tome - ree Franks. - Nali smo tri oruja kojima
moemo ui u trag.
Zapravo erifov odsjek nije sa sigurnou znao koliko je osoba
umrlo u staji jer su svinje nestale u dubokoj umi i sa sobom odvukle
ostatke za kasnije.
- Tijekom istrage moda emo vas i vau... vau dugogodinju
partnericu morati zamoliti da se podvrgnete. ispitivanju na poligrafu,
to je detektor lai. Biste li na to pristali, gospoice Verger?
- Gospodine Franks, uinit u sve to je potrebno da se uhvate ti
ljudi. Tonije, pozovite Judy i mene kad vam budemo potrebne.
Trebam li razgovarati s obiteljskim odvjetnikom?
- Ne ako nemate to skrivati, gospoice Verger.
- Skrivati? - Margot je uspjela istisnuti suze.
- Molim vas, moram obavljati svoj posao, gospoice Verger. -
Franks je podigao ruku s namjerom da je poloi na njezino rame, ali
se predomislio.
 91.
POGLAVLJE

Clarice se probudila u polumraku svjeeg mirisa, a na neki je

iskonski nain znala da je blizu mora. Lagano se promekoljila na
krevetu. Po cijelom je tijelu osjetila bolove, a tada je ponovno izgubila
svijest. Kad se idui put probudila, neki joj je glas tiho govorio i nudio
joj toplu alicu. Popila je iz alice, a okus je bio slian biljnom aju to
ga je slala Ardelijina baka.
Dan i ponovno veer, miris svjeeg cvijea u kui, a jednom lagani
ubod igle. Poput potmule buke i praskanja udaljenog vatrometa,
ostaci straha pucketali su na obzoru, ali ne blizu, nikad blizu. Nalazila
se u vrtu orkanova oka.
- Buenje. Buenje, mir. Buenje u ugodnoj sobi - ree neiji glas.
ula je udaljenu komornu glazbu.
Osjeala se vrlo istom, a njezina je koa mirisala na metvicu, neku
ljekovitu mast koja je pruala osjeaj duboke, ugodne topline.
Clarice je irom otvorila oi.
Dr. Lecter je stajao malo dalje, posve nepomian, kao to je stajao
u eliji kad ga je prvi put vidjela. Mi smo sad ve navikli vidjeti ga
slobodna. Nismo okirani ako ga vidimo u otvorenom prostoru s
nekim drugim smrtnim stvorenjem.
- Dobra veer, Clarice.
- Dobra veer, dr. Lecter - ree Clarice, odgovarajui na pozdrav
iako zapravo nije znala koje je doba dana.
- Ako te neto boli, to su samo modrice to si ih zadobila kad si
pala. Bit e ti dobro. Meutim, samo bih u neto elio biti siguran;
moe li, molim te, pogledati u ovo svjetlo? - Priao joj je drei
malenu baterijsku svjetiljku. Dr. Lecter je mirisao na fino sukno.
Prisilila se da oi dri otvorene dok joj je pregledavao zjenice, a
zatim se ponovno odmaknuo.
- Hvala ti. Tu je vrlo udobna kupaonica, odmah ovdje unutra. eli
li iskuati noge? Papue su ti kraj kreveta; bojim se da sam morao
posuditi tvoje izme.
Bila je budna i nije bila budna. Kupaonica je doista bila udobna i
opremljena svim pogodnostima. Sljedeih je dana ondje uivala u
dugim kupkama, ali se nije optereivala svojim odrazom u zrcalu,
toliko je bila daleko od sebe.
 92.
POGLAVLJE

Dani razgovora; katkad je ula sebe i pitala se tko je taj koji govori
i tako intimno poznaje njezine misli. Dani sna, krepkih juha i omleta.
I jednoga dana dr. Lecter ree: - Clarice, zacijelo su ti dojadile
kune haljine i pidame. U ormarima ima nekih stvari koje bi ti se
mogle svidjeti, samo ako ih eli nositi. - Nastavio je istim tonom: -
Tvoje osobne stvari, torbicu, pitolj i novanik, stavio sam u gornju
ladicu komode, ako eli neto od toga.
- Hvala vam, dr. Lecter.
U ormaru se nalazila raznovrsna odjea, haljine, odijela, dugaka
veernja haljina ukraena biserjem. Bilo je hlaa i pulovera od
kamira koji su joj se sviali. Izabrala je kamir utosmee boje i
mokasine.
U ladici je nala svoj pojas i futrolu izgubljenog colta .45, ali se kraj
njezine torbice nalazila futrola za gleanj i u njoj skraeni automatski
pitolj. Magazin je bio pun debelih naboja, ali u komori nije bilo
niega, onako kako je pitolj nosila na nozi. I njezin je no bio ondje, u
svojim koricama. Kljuevi njezina automobila nalazili su se u torbici.
Clarice je bila pri sebi i nije bila pri sebi. Kad je razmiljala o
dogaajima, bilo je kao da ih promatra sa strane, kao da sebe vidi iz
daljine.
Obradovala se kad je u garai vidjela svoj automobil kad ju je dr.
Lecter poveo onamo. Pogledala je brisae i odluila ih zamijeniti.
- Clarice, to misli kako su nas Masonovi ljudi slijedili do
prodavaonice?
Na trenutak se zagledala u strop garae, razmiljajui.
Trebalo joj je manje od dvije minute da nae antenu to se pruala
izmeu stranjeg sjedala i police za stvari, a pomou ice antene dola
je do skrivene signalne stanice.
Iskljuila ju je i odnijela u kuu drei je za antenu, kao to bi
nosila takora drei ga za rep.
- Vrlo zgodno - rekla je. - Vrlo novo. Dobra instalacija, takoer.
Sigurna sam da na sebi ima otiske gospodina Krendlera. Mogu li dobiti
plastinu vreicu?
- Mogu li je traiti iz zraka?
- Sad je iskljuena. Ne bi je mogli traiti iz zraka, osim ako
Krendler ne prizna da ju je upotrijebio. Znate da to nije uinio. Mason
bi mogao pokuati svojim helikopterom.
- Mason je mrtav.
- Hmmmm - ree Clarice. - Hoete li mi svirati?
 93.
POGLAVLJE

Paul Krendler lebdio je izmeu zamora i rastueg straha u prvim

danima nakon umorstava. Sredio je da dobiva izravne izvjetaje iz
FBI-eva lokalnog terenskog ureda u Marylandu.
Osjeao se prilino sigurnim kad je rije o bilo kakvom pregledu
Masonovih poslovnih knjiga jer je prijenos novca s Masonova na
njegov vlastiti ifrirani raun izvren preko sigurnog privremenog
rauna na Kajmanskim otocima. No bez Masona ostali su mu veliki
planovi, ali nije imao sponzora. Margot Verger je znala za njegov
novac, i znala je da je ugrozio sigurnost FBI-evih dosjea o Lecteru.
Margot mora utjeti.
Zabrinjavao ga je monitor za automobilsku signalnu stanicu. Uzeo
ju je iz Tehnikog odjela u Quanticu bez da je za to potpisao, ali je bio
na popisu posjetitelja Tehnikog ureda za taj dan.
Dr. Doemling i veliki bolniar, Barney, vidjeli su ga na Muskrat
farmi, ali samo u legitimnoj ulozi, dok je s Masonom Vergerom
razgovarao o tome kako uhvatiti Plannibala Lectera.
Svi su osjetili ope olakanje etvrto poslijepodne nakon
umorstava kad je Margot Verger erifovim istraiteljima pustila
novosnimljenu poruku sa svoje telefonske sekretarice.
Policajci su napregnuto stajali u spavaoj sobi, zurei u krevet to
ga je dijelila s Judy, i sluali glas udovita. Dr. Lecter uivao je
govorei o Masonovoj smrti, te je uvjeravao Margot da je bila izrazito
bolna i dugotrajna. Jecala je pokrivi usta rukom, a Judy ju je zagrlila.
Konano ju je Franks odveo iz sobe, govorei: - Nema potrebe da to
ponovno sluate.
Na Krendlerov nagovor, vrpca iz telefonske sekretarice
dopremljena je u Washington, a analizom glasa potvreno je da je to
doista zvao dr. Lecter.
No najvee olakanje za Krendlera stiglo je telefonskim pozivom
uveer etvrtoga dana.
Zvao ga je nitko drugi do zastupnik u Kongresu SAD-a, Parton
Vellmore iz Illinoisa.
Krendler je s kongresmenom razgovarao samo nekoliko puta, ali
mu je njegov glas bio poznat s televizije. Sama injenica da ga je
nazvao donijela je smirenje; Vellmore je bio lan Sudbenog
povjerenstva i poznat po okretanju kako vjetar pue; u trenutku bi
odskoio od Krendlera kad bi ovaj bio na crnoj listi.
- Gospodine Krendlera, znam da ste dobro poznavali Masona
Vergera.
- Da, gospodine.
- Pa, to je jednostavno prokleta sramota. Taj je sadistiki kujin sin
unitio Masonov ivot, osakatio ga, a zatim se vratio i ubio ga. Ne
znam jeste li toga svjesni, ali jedan od mojih ljudi takoer je poginuo u
toj tragediji. Johnny Mogli, godinama je sluio narodu Illinoisa kao
zamjenik erifa.
- Ne, gospodine, nisam to znao. ao mi je.
- Rije je o tome, Krendler, da moramo poi dalje. Tradicija
filantropije obitelji Verger i njihovo iskreno zanimanje za javnu
politiku nastavit e se. To je vee od smrti jednog ovjeka. Razgovarao
sam s nekoliko ljudi u dvadeset sedmom okrugu i s obitelji Verger.
Margot Verger ukazala mi je na vau elju da sluite javnosti. Izuzetna
ena. Doista ima praktinu stranu. Uskoro emo se sastati, sve
neslubeno i tiho, i popriati o tome to bismo mogli uiniti sljedeeg
studenog. elimo vas u naoj ekipi. Mislite li da biste mogli doi na
sastanak?
- Da, kongresmene. Svakako.
- Margot e vas nazvati i obavijestiti o pojedinostima; to e biti u
iduih nekoliko dana.
Osjetivi kako ga preplavljuje olakanje, Krendler je spustio
slualicu.

Kad je u staji pronaen colt .45 registriran na pokojnog Johna

Brighama, sada u vlasnitvu Clarice Starling, FBI se naao u prilino
neugodnoj situaciji.
Clarice se vodila kao nestala, ali sluaj se nije smatrao otmicom jer
nitko iv nije vidio da je oteta. Nije ak bila ni agentica nestala na
dunosti. Clarice je bila suspendirana agentica za koju se nije znalo
gdje se nalazi. Izdana je okrunica s podacima o njezinom vozilu i
registracijskim brojem, ali bez posebnog naglaska na identitet
vlasnika.
Otmica iziskuje mnogo vie truda sa strane organa zakona i reda
nego sluaj nestale osobe. Klasifikacija je toliko naljutila Ardeliju
Mapp da je napisala ostavku na svoje radno mjesto u FBI-u, a tada je
zakljuila kako je bolje ekati i raditi iznutra. Ardelia je uvijek iznova
odlazila u Claricin dio stana, kao da je ondje trai.
Ardeliji su se Lecterov VICAP dosje i dosje Dravnog
informativnog centra za zloine inili izluujue statini, uz samo
trivijalne dopune: talijanska je policija konano uspjela pronai dr.
Lecterov kompjutor - carabinieri igraju Super Mario na njemu u svojoj
prostoriji za rekreaciju. Stroj se oistio im su istraitelji pritisnuli
prvu tipku.
Ardelia je proganjala svaku utjecajnu osobu do koje je mogla
doprijeti u FBI-u otkako je Clarice nestala.
Njezini uporni pozivi kui Jacka Crawforda ostali su bez odgovora.
Nazvala je Bihevioristiki odjel i saznala da je Crawford zadran u
bolnici Jefferson Memorial radi bolova u prsima.
Onamo ga nije zvala. U FBI-u, on je bio Claricin posljednji aneo
uvar.
 94.
POGLAVLJE

Clarice nije imala osjeaja za vrijeme. Tijekom dana i noi bilo je

razgovora. ula je sebe kako minutama bez prestanka govori, a potom
je sluala.
Katkad se smijala samoj sebi, sluajui bezazlena otkria od kojih
bi se inae posramila. Stvari to ih je ispriala dr. Lecteru esto su je
iznenadile, katkad bi bde neukusne za normalni senzibilitet, ali ono
to je govorila uvijek je bilo istinito. Dr. Lector je takoer govorio.
Tihim, ravnomjernim glasom. Izraavao je zanimanje i ohrabrivao je,
ali nikad nije pokazao uenje ili kritiku.
Priao joj je o svom djetinjstvu, o Mischi.
Katkad bi zajedno promatrali jedan jarko osvijetljeni predmet
prije poetka razgovora, a gotovo uvijek je u sobi bio samo jedan
izvor svjetlosti. Taj se jarko osvijetljeni predmet iz dana u dan
mijenjao.
Danas su poeli s blistavo osvijetljenom stijenkom ajnika, ali kako
je njihov razgovor napredovao, inilo se da je dr. Lecter naslutio
njihovo primicanje neistraenoj galeriji u njezinom umu. Moda je uo
kako se zlobni patuljci tuku s druge strane zida. ajnik je zamijenio
srebrnom kopom za pojas.
- To je pripadalo mojem tati - ree Clarice. Pljesnula je rukama
poput djeteta.
- Da - ree dr. Lecter. - Clarice, eli li razgovarati sa svojim ocem?
Tvoj je otac ovdje. eli li razgovarati s njim?
- Moj tata je ovdje! Hej! Dobro!
Dr. Lecter je poloio ake na Clariceinu glavu, iznad njezinih
temporalnih renjeva, to e joj osigurati oca koliko god joj treba.
Zagledao joj se duboko, duboko u oi.
- Znam da ete htjeti razgovarati nasamo. Ja u sad otii. Moe
promatrati kopu i za nekoliko e minuta uti kako kuca. U redu?
 - Da! Super!
- Dobro. Samo e morati priekati nekoliko minuta.
Lagani ubod najtanje igle - Clarice nije ak ni spustila pogled - i dr.
Lecter izie iz sobe.
Promatrala je kopu dok se nije zaulo kucanje, dva odluna
udarca, i njezin je otac uao onakav kakvoga se sjeala, visok na
vratima, sa eirom u ruci, kose zalizane vodom kako je obiavao
dolaziti na veeru.
- Hej, duo! Kad se ovdje jede?
Nije ju zagrlio ve dvadeset pet godina, otkako je umro, ali kad ju
je uzeo u naruje, zapadnjake kope na njegovoj koulji bile su iste,
mirisao je na jak sapun i duhan, a uza se je osjetila njegovo veliko
srce.
- Hej, duo. Hej, duo. Jesi li pala? - Bilo je isto kao kad ju je
podigao u dvoritu nakon to ju je netko izazvao da pokua jahati
veliku kozu. - Prilino ti je dobro ilo dok se nije onako naglo
okrenula. Idemo u kuhinju pogledati to moemo nai.
Dvije stvari na stolu u siromanoj kuhinji njezina djetinjstva,
celofanski omot SNO BALLSA i vreica naranaa.
Claricin je otac otvorio svoj noi slomljena vrha i ogulio dvije
narane, a kora se svijala na plastinom stolnjaku. Sjedili su na
kuhinjskim stolicama, a on je odvojio krike te je jednu davao Clarici i
jednu bi pojeo on, naizmjence. Ispljunula je kotice u aku i drala ih u
krilu. Bio je visok na stolici, poput Johna Brighama.
Njezin je otac vie vakao na jednoj nego na drugoj strani, a jedan
od njegovih sjekutia imao je navlaku od bijelog metala, to je bio
obiaj u vojnih zubara etrdesetih godina. Blistala je kad se smijao.
Pojeli su dvije narane i svaki po jednu SNO BALL, a usput su ispriali
nekoliko ala. Clarice je ve zaboravila onaj izvrsni okus ljepljive
kreme ispod kokosa. Kuhinja je nestala, a oni su razgovarali kao
odrasli ljudi.
- Kako ti ide, duo? - To je bilo ozbiljno pitanje.
- Prilino su se okomili na mene na poslu.
- Znam o tome. To ti je ona gomila iz sudnice, eeru. Jadnija hrpa
nikad, nikad nije postojala. Nikad nisi pucala u nekoga bez da si bila
prisiljena na to.
- Vjerujem da je tako. Ima i drugih stvari.
 - Nikad nisi o tome lagala.
- Ne, gospodine.
- Spasila si ono maleno dijete.
- S njim je sve u redu.
- Bio sam doista ponosan na to.
- Hvala, gospodine.
- eeru, moram poi. Razgovarat emo.
- Ne moe ostati.
Poloio joj je ruku na glavu. - Nikad ne moemo ostati, duo. Nitko
ne moe ostati onoliko koliko eli.
Poljubio ju je u elo i iziao iz prostorije. Vidjela je rupu od metka
na njegovom eiru kad joj je onako visok mahnuo na vratima.
 95.
POGLAVLJE

Clarice je oito svim srcem voljela svog oca, i u trenutku bi se

upustila u borbu ako bi netko ukaljao uspomenu na njega. Ipak, u
razgovoru s dr. Lecterom, pod utjecajem jakog hipnotikog sredstva i
u dubokoj hipnozi, evo to je rekla:
- Zapravo sam jako ljuta na njega. Hou rei, ma hajde, kako to da
je usred noi morao biti iza nekog prokletog drugstora i suprotstaviti
se onoj dvojici nitkova koji su ga ubili. Zabrljao je s onom starom
samaricom i oni su ga sredili. Bili su nitko i nita, a sredili su ga. Nije
znao to radi. Nikad nita nije nauio.
Pljusnula bi svakog drugog tko bi se usudio to rei.
udovite se neznatno opustilo u svom naslonjau. Ahh, konano
smo stigli do toga. Ona sjeanja kolarke postala su zamorna.
Clarice je pokuala zaljuljati noge ispod stolice kao dijete, ali su
bile predugake. - Vidite, imao je taj posao, odlazio je i radio ono to
su mu rekli, obilazio je naokolo s onim prokletim uvarovim satom, a
zatim je bio mrtav. A mama je prala krv s njegova eira da bi ga s
njim pokopala. Tko je doao kui k nama? Nitko. Vraki malo SNO
BALLSA nakon toga, kaem vam. Mama i ja istile smo motelske sobe.
Ljudi su ostavljali mokre kondome na nonim ormariima. Dao se
ubiti i ostavio nas je same jer je bio prokleto glup. Trebao je onim
gradskim guzicama rei neka se nose s takvim poslom.
Stvari to ih nikad ne bi rekla, stvari kojima je zabranjen ulaz u
njezin um.
Od poetka njihova poznanstva Dr. Lecter ju je bockao u vezi
njezina oca, nazivao ga je nonim uvarem. Sad je postao Lecter
zatitnik uspomene na njezina oca.
- Clarice, on je uvijek elio samo tvoju sreu i dobrobit.
- Zelje stavljaj u jednu aku, a sranja u drugu, pa gledaj koja e se
prva napuniti - ree Clarice. Ta izreka iz sirotita trebala je zvuiti
posebno neukusno kad ju je izreklo tako privlano lice, ali dr. Lecter
je djelovao zadovoljno, ak ohrabreno.
- Clarice, zamolit u te da poe sa mnom u drugu prostoriju - ree
dr. Lecter. - Tvoj te je otac posjetio. Vidjela si da je, unato tvojoj
snanoj elji da ga zadri uza se, morao otii. Posjetio te je. Sad je
vrijeme da ti posjeti njega.
Hodnikom do gostinjske spavae sobe. Vrata su bila zatvorena.
- Priekaj trenutak, Clarice. - Uao je.
Ona je stajala u hodniku drei ruku na kvaki, a tada je ula kako
se pali ibica.
Dr. Lecter je otvorio vrata.
- Clarice, ti zna da je tvoj otac mrtav. To zna bolje od ikoga.
- Da.
- Doi ga pogledati.
Kosti njezinog oca bile su sloene na branom krevetu, a udovi i
rebra bili su pokriveni plahtom. Ostaci su podsjeali na niski reljef
ispod bijelog pokrivaa, poput djejeg snjenog anela.
Lubanja njezina oca, koju su oistili morski strvinari s dr.
Lecterove plae, osuena i izbijeljena, poivala je na jastuku.
- Gdje mu je bila zvijezda, Clarice?
- Selo ju je uzelo natrag. Rekli su da je kotala sedam dolara.
- Ovo je sada on, to je sve to je ostalo od njega. Na ovo ga je svelo
vrijeme.
Clarice je pogledala kosti. Okrenula se i brzo izila iz sobe. To nije
bio bijeg i Lecter nije poao za njom. ekao je u polumraku. Nije se
bojao, ali uo ju je kako se vraa jer je napregnuo sluh poput
opkoljene ivotinje. Neto sjajno i metalno u njezinoj ruci. Bed,
znaka Johna Brighama. Stavila ju je na plahtu.
- to bi bed mogao tebi znaiti, Clarice? Jedan si u staji probuila
metkom.
- Njemu je znaio sve. Toliko je on znaooo. - Zadnja se rije
otegnula, a njezina su se usta iskrivila prema dolje. Podigla je oevu
lubanju i sjela na drugi krevet, a vrele suze pojavile su se u njezinim
oima i poele slijevati niz obraze.
Poput djeteta je uhvatila rub pulovera, prinijela ga obrazu i jecala,
a gorke suze padale su na oevu lubanju, s blistavom navlakom na
zubu, to je poivala u njezinu krilu. - Volim tatu, bio je dobar prema
meni, to je bolje znao. To je bilo najljepe vrijeme u mom ivotu. - I to
je bila istina, nimalo umanjena izbacivanjem gnjeva iz nje.
Kad joj je dr. Lecter pruio papirnati rupi, ona ga je jednostavno
stisnula u aci, pa joj je on obrisao lice.
- Clarice, ostavit u te ovdje s ovim ostacima. Ostacima, Clarice.
Vriti svoje tenje u njegove one duplje, ali nee biti odgovora. -
Obujmio joj je glavu akama. - Ono to ti je potrebno od tvog oca
nalazi se ovdje, u tvojoj glavi, i podlono je tvojoj prosudbi, a ne
njegovoj. Sad u te ostaviti. eli li svijee?
- Da, molim.
- Kad izie, ponesi samo ono to ti je potrebno.
ekao je u dnevnoj sobi, ispred vatre. Provodio je vrijeme svirajui
na svom thereminu, miui prazne ruke u elektronskom polju da bi
stvarao glazbu, miui ruke koje je ranije poloio na glavu Clarice
Starling kao da sada dirigira orkestrom. Bio je svjestan da Clarice
neko vrijeme stoji iza njega prije nego je zavrio komad.
Kad se okrenuo prema njoj, njezin je smijeak bio blag i tuan, a
ruke prazne.
Dr. Lecter je uvijek traio obrazac.
Znao je da se Clarice, poput svakog osjeajnog bia, formira prema
ranim iskustvenim matricama, okvirima u kojima se kasnije
percepcije shvaaju.
Dok je s njom razgovarao kroz zatvorske reetke prije toliko
godina, naao je vanu matricu za Clarice, klanje jaganjaca i konja na
rancu gdje je ivjela kod skrbnika. Njihova je patnja na nju ostavila
trajan utisak.
Njezina opsesivna i uspjena potraga za Jameom Gumbom bila je
tjerana patnjom njegove rtve.
Spasila ga je od muenja iz istog razloga.
Dobro. Obrazac ponaanja.
Neprestano traei situacijske obrasce, dr. Lecter je vjerovao da je
Clarice u Johnu Brighamu vidjela dobre osobine svog oca - a zajedno s
oevim vrlinama nesretnom je Brighamu takoer prikrpljen
incestualni tabu. Brigham, i vjerojatno Crawford, imali su dobre
osobine njezina oca. Gdje su bile loe?
Dr. Lecter je tragao za ostatkom te podvojene matrice. Koristei se
hipnotikim lijekovima i tehnikama, uvelike promijenjenima u odnosu
na one koritene u terapijama, otkrivao je u osobnosti Clarice Starling
vrste i tvrdoglave vorie, poput kvrga na drvu, te stare mrnje jo
uvijek zapaljive poput smole.
Nailazio je na sjeanja nesmiljene jasnoe, godinama skrivena, ali
dobro ouvana i detaljna, od kojih su u Claricinu mozgu bljeskale
munje bijesa.
Veina je imala veze s Paulom Krendlerom. Njezin gnjev zbog
doista stvarnih nepravdi to ih je doivjela u Krendlerovim rukama
bio je pojaan bijesom prema ocu to ga nikad, nikad ne bi mogla
priznati. Nije mogla oprostiti ocu to je umro. Napustio je obitelj,
prestao je guliti narane u kuhinji. Osudio je njezinu majku na etku
za ienje i kabao. Prestao je drati Clarice u zagrljaju dok mu je srce
snano lupalo, poput Hannahina dok je jahala u no.
Krendler je bio ikona neuspjeha i frustracije. Njega se moglo
okrivljavati. No moe li ga se poraziti? Ili je Krendler, i svaki drugi
autoritet i tabu, imao mo stjerati Clarice u ono to je, po dr.
Lecterovu miljenju, bio ivot u skuenom prostoru?
Vidio je jedan znak koji je budio nadu: iako je bila obiljeena
bedom, ipak ga je mogla probuiti metkom i ubiti onoga koji ga je
nosio. Zato? Jer se predala djelovanju, identificirala je nositelja kao
kriminalca i donijela prosudbu unaprijed, zanemarivi usaenu ikonu
zvijezde. Potencijalna fleksibilnost. Pravila kore velikog mozga. Je li to
znailo mjesto za Mischu unutar Clarice? Ili je to jednostavno jo
jedna dobra osobina mjesta to ga Clarice mora isprazniti?
 96.
POGLAVLJE

Barney se vratio u svoj stan u Baltimoru, natrag na posao u

Misericordiju, u smjenu od tri do jedanaest uveer. Na putu kui
svratio je u bistro pojesti zdjelu juhe, pa je ve bila gotovo pono kad
je uao u svoj stan i upalio svjetlo.
Ardelia Mapp sjedila je za njegovim kuhinjskim stolom. Uperila je
crni poluautomatski pitolj posred njegova lica. Prema veliini rupe
na cijevi, Barney je procijenio da je rije o kalibru .45.
- Sjedni, bolniaru - ree Ardelia. Govorila je promuklim glasom, a
oko tamnih zjenica oi su joj bile naranaste. - Povuci stolicu onamo i
nagni je na zid.
Vie od pitolja u njezinoj ruci uplaio ga je drugi pitolj na
podmetau pred njom. Colt Woodsman .22 s plastinom bocom
privrenom umjesto priguivaa.
Stolica je zakripala pod Barneyjevom teinom. - Ako se polome
noge na stolici, nemoj pucati; za to nisam kriv - ree.
- Zna li neto o Clarice Starling?
- Ne.
Ardelia podigne malokalibarski pitolj. - Ne zajebavam se s tobom,
Barney. Cim pomislim da lae, zatamnit u tvoju stolicu, vjeruje li
mi?
- Da. - Barney je znao da govori istinu.
- Ponovno u te pitati. Zna li neto to bi mi pomoglo da naem
Clarice Starling? U poti kau da su ti poiljke mjesec dana slali na
imanje Masona Vergera. Koji je to vrag, Barney?
- Radio sam ondje. Njegovao sam Masona Vergera, a on me je pitao
sve o Lecteru. Ondje mi se nije svialo pa sam dao otkaz. Mason je bio
prilian gad.
- Clarice je otila.
- Znam.
 - Moda ju je Lecter uzeo, moda su je sredile svinje. Ako ju je on
uzeo, to bi uinio s njom?
- Iskreno govorim, ne znam. Pomogao bih Starlmgici kad bih
mogao. Zato ne bih? Nekako mi se sviala, a ona mi je obrisala dosje.
Potraite u njezinim izvjetajima ili biljekama ili...
- Ve jesam. elim da neto shvati, Barney. Ovo ti nudim samo
jednom. Ako zna neto, bolje je da mi sada kae. Ako ikad saznam,
nije vano nakon koliko vremena, da si zadrao za sebe neto to bi
moglo pomoi, vratit u se ovamo, a ovaj je pitolj posljednje to e
vidjeti. Ubit u tvoju veliku runu guzicu. Vjeruje li mi?
- Da.
- Zna li neto?
- Ne. - Najdua tiina to ju je ikad doivio.
- Samo sjedi mirno dok ne odem.

Barneyju je trebalo sat i pol da usne. Leao je u krevetu i gledao u

strop, a njegovo iroko elo bilo je as znojno, as suho. Barney je
razmiljao o posjetiteljima koji e doi. Trenutak prije no to je ugasio
svjetlo, poao je u kupaonicu i uzeo zrcalo za brijanje od nehrajueg
elika, to ga je dobio kad je bio marinac.
Bos je otiao u kuhinju, otvorio kutiju s elektrinim osiguraima u
zidu i zalijepio zrcalo s unutranje strane vrataaca.
To je bilo sve to je mogao uiniti. Trzao se u snu poput psa.
Nakon sljedee smjene donio je iz bolnice opremu za pregled
rtava silovanja.
 97.
POGLAVLJE

Dr. Lecter je uinio sve sto je mogao s Nijemevom kuom budui

da je morao zadrati namjetaj. Dobro su doli zasloni i cvijee. Bilo je
zanimljivo vidjeti boju uz masivni namjetaj i visoku tminu; to je bio
drevni, iznueni kontrast, poput leptira to je sletio na elinu aku.
Njegov odsutni stanodavac oito je bio opsjednut Ledom i
labudom. Parenje izmeu vrsta prikazano je u ak etiri bronana
kipa razliite kvalitete, a najbolja je bila Donatellova reprodukcija, i
na osam slika. Jedna je slika oduevljavala dr. Lectera, djelo Anne
Shingleton s genijalnom anatomskom artikulacijom i pravom strau u
spolnom inu. Ostale je prekrio. Stanodaveva odvratna zbirka
lovakih bronanih kipova takoer je bila prekrivena.
Rano ujutro doktor je paljivo postavio stol za troje, prouavao ga
iz razliitih kutova drei vrh prsta kraj nosa, dvaput je mijenjao
svijenjake, a podmetae od damasta zamijenio je stolnjakom kako bi
ovalni stol smanjio na pristupaniju veliinu.
Tamni i hladni ormar za stolno sue manje je podsjeao na nosa
aviona kad je na njega stavio posue za serviranje i blistave bakrene
posude za podgrijavanje. Zapravo, dr. Lecter je izvukao nekoliko
ladica i u njih stavio cvijee, neto poput viseih vrtova.
Vidio je da u prostoriji ima previe cvijea pa ga mora dodati jo
da bi uspostavio ravnoteu. Previe je previe, ali doista previe je ba
kako treba. Zadovoljio se dvama cvjetnim aranmanima na stolu: niski
buket boura u srebrnoj zdjeli, bijelih poput SNO BALLSA, te veliki,
visoki aranman zvonia, irisa, orhideja i tulipana koji je skrivao vei
dio stola i stvarao intimniji prostor.
Obilje kristala stajalo je ispred posua za serviranje, ali je
srebrnina bila u grijau kako bi se postavila u posljednjem trenutku.
Prvo e jelo biti pripremljeno za stolom, te je u skladu s tim
organizirao svoje alkoholne plamenike, bakreni fait-tout, tave za
prenje i za umak, zaine i pilu za obdukcije.
Moe donijeti jo cvijea kad izie. Clarice Starling se nije
uznemirila kad joj je rekao da ide. Predloio joj je da bi mogla malo
odspavati.
 98.
POGLAVLJE

Poslije podne petoga dana nakon umorstava, Barney je zavrio s

brijanjem i upravo je stavljao alkohol na svoje obraze kad je zauo
korake na stubitu. Bilo je gotovo vrijeme da poe na posao.
Odluno kucanje. Margot Verger stajala je pred njegovim vratima.
Nosila je veliku ensku torbicu i malenu naprtnjau.
- Zdravo, Barney. - Djelovala je umorno.
- Zdravo, Margot. Ui.
Ponudio joj je stolicu za kuhinjskim stolom. - eli li coca-colu? -
Tada se sjetio da je Cordellova glava bila zabijena u hladnjak, pa je
poalio to je to rekao.
- Ne, hvala - ree Margot.
Sjeo je za stol nasuprot njoj. Odmjerila je njegove ruke, poput
rivala u bodybuildingu, a zatim je vratila pogled na njegovo lice.
- Jesi li dobro, Margot?
- Mislim da jesam - ree.
- Cim se da nema razloga za brigu, mislim prema onome to sam
itao.
- Katkad razmiljam o naim razgovorima, Barney. Nekako sam
mislila da bi mi se katkad mogao javiti.
Pitao se ima li eki u torbici ili u naprtnjai.
- Jedino to bi mogla uti od mene, moda bi me katkad zanimalo
kako si, ako ti ne smeta. Nikad nita ne bih traio. Margot, mene se ne
mora bojati.
- Rije je samo o tome, zna, ovjek brine o nerijeenim stvarima.
Iako nemam to skrivati.
Tada je znao da je uzela spermu. Tek kad bi se saznalo za
trudnou, ako im to uspije, zabrinula bi se zbog Barneyja.
- elim rei, to je bilo kao od Boga poslano, njegova smrt, neu
lagati o tome.
 Brzina njezina govorenja rekla je Barneyju da hvata zamah.
- Moda bih ipak eljela coca-colu - ree Margot.
- Prije nego je donesem, dopusti da ti pokaem neto to imam za
tebe. Vjeruj mi, mogu te umiriti, a to te nita nee stajati. Samo
sekundu. Priekaj.
Uzeo je odvija iz kutije s alatom na pultu. Uinio je to okrenut
bokom prema Margot.
U kuhinjskom zidu bila su naizgled dva ormaria s elektrinim
osiguraima. Zapravo je jedan ormari zamijenjen drugim kad je
zgrada obnovljena, te se koristio samo onaj desni.
Kraj zidnih ormaria Barney je morao okrenuti lea Margot. Brzo
je otvorio lijevi ormari. Sad ju je mogao promatrati u zrcalu
zalijepljenom s unutranje strane vrataaca. Zavukla je ruku u veliku
torbicu. Stavila ju je unutra, ali ju nije izvukla.
Uklonivi etiri vijka, mogao je iz ormaria izvui plou s
osiguraima koja vie nije bila u uoptrebi. Iza ploe nalazio se prazan
prostor unutar upljeg zida.
Paljivo posegnuvi unutra, Barney je izvadio plastinu vreicu.
uo je prekid u Margotinu disanju kad je izvadio predmet to se
nalazio u vreici. To je bila slavna zloguka obrazina - maska to ju je
dr. Lecter morao nositi u baltimorskoj dravnoj bolnici za umobolne
zloince kako ne bi mogao gristi. To je bio posljednji i najvredniji
primjerak iz Barneyjeve zbirke uspomena.
- Opa! - ree Margot.
Barney je stavio masku na stol, licem okrenutu prema dolje, na
komad uljnog papira ispod jarkog kuhinjskog svjetla. Znao je da dr.
Lecteru nikad nisu dopustili da oisti masku. Osuena slina zgruala se
s unutranje strane otvora za usta. Ondje gdje su se vezivale trake, bile
su tri vlasi, uhvaene u kopama i izvuene s korijenom.
Pogled prema Margot uvjerio ga je da je zasad u redu.
Barney je iz kuhinjskog ormaria izvadio opremu za pregled
rtava silovanja. Malena plastina kutija sadravala je tapie s vatom
na krajevima, sterilnu vodu, uzorke i iste boice za pilule.
Vrlo je paljivo navlaenim tapiem uzeo bris sline s maske.
tapi je stavio u boicu. Vlasi jc skinuo s maske i stavio ih u drugu
boicu.
Palcem je dodirnuo dva ljepljiva kraja flastera, svaki put ostavivi
jasan otisak prsta, a potom je zalijepio poklopce boica. Dvije je
boice u plastinoj vreici dao Margot.
- Recimo da sam se uvalio u nevolje, izgubio zdrav razum i
pokuao se okomiti na tebe; recimo da sam policiji pokuao ispriati
neto o tebi kako bih pobio neke optube protiv sebe. Ondje ima
dokaze da sam barem bio suuesnik u ubojstvu Masona Vergera, a
moda i da sam osobno sve uinio. U najmanju ruku, opskrbio sam te s
DNA.
- Dobio bi imunitet prije nego bi cinkao.
- Moda za planiranje, ali ne fiziko sudjelovanje u tako
razvikanom umorstvu. Obeali bi mi imunitet za zavjeru, a zatim bi me
sjebali kad bi otkrili da sam pomagao. Zauvijek bi me sredili. Sve je u
tvojim rukama.
Barney nije bio siguran u ono to radi, ali mu se inilo da prilino
dobro zvui.
Takoer bi mogla podmetnuti Lecterovu DNA na Barneyjevo tijelo
kad god se za to ukae potreba, i oboje su to znali.
Promatrala ga je, inilo mu se vrlo dugo, svojim svijetlo-plavim
oima.
Stavila je naprtnjau na stol. - Ovdje ima mnogo novca - ree. -
Dovoljno da pogleda svakog Vermeera na svijetu. Jednom. - Djelovala
je pomalo oamueno, i neobino zadovoljno. - Imam Franklinovu
maku u automobilu, moram poi. Franklin, njegova maeha, njegova
sestra Shirley, neki tip po imenu Stringbean i Bog zna tko jo dolaze
na Muskrat farmu kad Franklin izie iz bolnice. Stajalo me je pedeset
dolara da dobijem jebenu maku. ivjela je u susjedstvu Franklinove
stare kue pod lanim imenom.
Plastinu vreicu nije stavila u torbicu. Nosila ju je u slobodnoj
ruci. Barney je pretpostavio kako nije eljela da on vidi njezinu drugu
opciju u torbici.
Kad su stigli do vrata, on ree: - Misli li da bih mogao dobiti
poljubac?
Podigla se na prste i hitro mu poljubila usne.
- Time e se morati zadovoljiti - ukoeno e ona. Stube su kripale
pod njezinom teinom dok je silazila.
Barney je zakljuao vrata i nekoliko minuta stajao oslonivi elo
na hladnjak.
 99.
POGLAVLJE

Clarice se probudila uz udaljene zvukove komorne glazbe i

primamljive mirise kuhanja. Osjeala se divno osvjeenom i jako
gladnom. Kucanje na njezinim vratima i uao je dr. Lecter odjeven u
tamne hlae, bijelu koulju i iroku kravatu. Nosio je dugaku torbu za
odijelo i vrui cappuccino za nju.
- Jesi li dobro spavala?
- Sjajno, hvala.
- Kuhar mi kae da emo veerati za sat i pol. Kokteli za jedan sat,
je li to u redu? Mislio sam da bi ti se ovo moglo svidjeti; pogledaj
odgovara li ti. - Objesio je torbu u ormar i bez rijei otiao.
Nije pogledala u ormar sve dok nije zavrila s dugotrajnom
kupkom, a kad je konano pogledala, bila je zadovoljna. Nala je
dugaku veernju haljinu od ukastobijele svile, s uskim ali dubokim
dekolteom ispod prekrasne, biserjem ukraene jakne.
Na toaletnom stoliu bile su naunice s viseim smaragdima
ovalnog oblika. Dragulji su imali obilje vatre s obzirom na to da nisu
brueni.
S kosom nikad nije imala problema. Fiziki se vrlo ugodno osjeala
u toj odjei. Iako nije bila navikla na takvo odijevanje, nije se dugo
prouavala u zrcalu, tek je pogledala je li sve na svome mjestu.
Njemaki, je stanodavac napravio prevelike kamine. U dnevnoj je
sobi Clarice nala rasplamsalu vatru golemih cjepanica. Prila je
toplom ognjitu obavijena tihim utanjem svile.
Glazba embala iz kuta. Za glazbalom je sjedio dr. Lecter u
sveanom odijelu.
Podigao je glavu i ugledao je, a u grlu mu je zastao dah. Njegove su
ruke takoer zastale, jo uvijek rairene nad klavijaturom. Tonovi
embala ne odzvanjaju, pa su u iznenadnoj tiini oboje uli kako
ponovno udie.
 Dva su pia ekala kraj vatre. Poao je onamo. Koktel s krikom
narane. Dr. Lecter je pruio au Clarice Starling.
- Kad bih te viao svakoga dana, zauvijek, uvijek bih se sjeao
ovoga trenutka. - Njegove tamne oi cijelu su je obuhvatile.
- Koliko puta ste me vidjeli? A da ja to nisam znala?
- Samo tri puta.
- Ali ovdje...
- Ovo je izvan vremena, a ono to vidim dok te njegujem ne
ugroava tvoju privatnost. To se nalazi na odreenome mjestu
zajedno s tvojim zdravstvenim podacima. Moram priznati da jest
ugodno gledati te dok spava. Doista si lijepa, Clarice.
- Izgled je sluajnost, dr. Lecter.
- Kad bi se privlanost zasluivala, ti bi ipak bila lijepa.
- Hvala.
- Nemoj govoriti hvala. - Neznatni okret glavom bio je dovoljan za
rasprivanje njegove razdraenosti, kao kad se aa baci u kamin.
- Kaem ono to mislim - ree Clarice. - Biste li vie voljeli da sam
rekla drago mi je to tako mislite? To bi bilo malo otmjenije, ali
jednako tono.
Podigla je au do svojih oiju kojima ga je netremice promatrala,
nita ne povlaei.
Dr. Lecteru u tom je trenutku sinulo da je, uza sve svoje znanje i
prouavanje njezine psihe, nikad nee moi u potpunosti predvidjeti
ili je posjedovati. Mogao je hraniti gusjenicu, aptati kroz ahuru; ono
to se iz toga izlegne slijedit e svoju prirodu i na to nee moi
utjecati. Pitao se ima li pitolj na nozi ispod haljine.
Clarice Starling mu se tada nasmijeila, smaragdi su uhvatili odsjaj
vatre, a udovite se izgubilo u samoestitanju na izvrsnom ukusu i
lukavosti.
- Clarice, veera godi okusu i mirisu, najstarijim osjetilima i
najbliima sreditu uma. Okus i miris smjeteni su u dijelovima uma
ispred saaljenja, a saaljenju nema mjesta za mojim stolom.
Istodobno u kupoli modane kore poigravaju obredi i prizori i rijei
izmijenjene tijekom veere, poput udesa prikazanih na stropu crkve.
To moe biti daleko zanimljivije od kazalita. - Primaknuo je lice
njezinom i zagledao joj se duboko u oi. - elim da shvati kakvom
obilju ti pridonosi, Clarice, i na to ima pravo. Clarice, jesi li se u
posljednje vrijeme prouavala u zrcalu? Mislim da nisi. Sumnjam da to
ikad ini. Doi u hodnik, stani ispred velikog zrcala.
Dr. Lecter uzme svijenjak s police iznad kamina.
Visoko zrcalo bilo je jedan od vrijednih antikviteta iz osamnaestog
stoljea, ali pomalo zamagljeno i sa sitnim pukotinama. Neko se
nalazilo u dvorcu Vaux-le-Vicomte i Bog zna to je sve vidjelo.
- Gledaj, Clarice. Ova prekrasna vizija, to si ti. Veeras e se neko
vrijeme vidjeti iz daljine. Vidjet e to je pravedno, rei e to je
istinito. Nikad ti nije manjkalo hrabrosti da kae ono to misli, ali si
bila osujeivana ogranienjima. Ponovno u ti rei, saaljenju nema
mjesta za ovim stolom.
- Bude li primjedbi koje su u danom trenutku neugodne, vidjet e
da e ih kontekst pretvoriti u neto izmeu bezazlene ale i urnebesno
smijenoga. Ako se kae neto to je bolno tono, to je samo prolazna
istina koja e se promijeniti. - Otpio je gutljaj pia. - Ako osjeti kako u
tebi raste bol, uskoro e prerasti u olakanje. Razumije li me?
- Ne, dr. Lecter, ali sjeam se to ste rekli. Ba me briga za
samopoboljanje. elim ugodnu veeru.
- To ti obeavam. - Nasmijeio se; prizor koji neke plai.
Nijedno vie nije gledalo njezin odraz u zamagljenom zrcalu;
promatrali su jedno drugo kroz plamike svijenjaka, a zrcalo je
promatralo njih.
- Gledaj, Clarice.
Promatrala je crvene iskrice kako se vrte duboko u njegovim
oima i osjeala uzbuenje djeteta koje se pribliava udaljenom
sajmitu.
Dr. Lecter je iz depa sakoa izvadio pricu s vrlo tankom iglom i,
ne gledajui ve samo opipavajui, uvukao je iglu u njezinu ruku. Kad
ju je izvukao, siuna rana nije ak ni krvarila.
- to ste svirali kad sam ula? - upita Clarice.
- Kad bi ljubav sada vladala.
- To je jako staro?
- Henry VIII. skladao je to oko 1510.
- Hoete li svirati za mene? - ree Clarice. - Hoete li to sada
zavriti?
 100.
POGLAVLJE

Lahor izazvan njihovim ulaskom u blagovaonicu uznemirio je

plamen svijea i grijaa. Clarice je blagovaonicu vidjela samo u
prolazu, a bilo je krasno vidjeti tako preobraenu prostoriju. Blistavu,
primamljivu. Kristal u kojem su se ponavljali plamenovi svijea iznad
bijelog stolnog rublja, a prostor smanjen na intimnu veliinu uz pomo
cvjetne pregrade to je odvajala ostatak stola.
- Dr. Lecter je u posljednjem trenutku donio srebrninu iz grijaa, a
kad je Clarice prouavala svoj pribor za jelo, u drku noa osjetila je
gotovo grozniavu vrelinu.
Dr. Lecter je natoio vino i dao joj samo siuni amuse-guele za
poetak, jednu jedinu ostrigu i komadi kobasice; on je morao sjediti
uz au vina i diviti joj se u okruenju to ga je pripremio.
Visina svijenjaka bila je ba kako treba. Plamen je osvjetljavao
dubinu njezina dekoltea, a nije morao budno paziti na njezine rukave.
- to emo jesti?
Stavio je prst na usne. - To se nikad ne pita, kvari iznenaenje.
Razgovarali su o ureivanju vraninih pera i njihovom uinku na
zvuk embala, a ona se na trenutak prisjetila kako je vrana neto
ukrala s majinih kolica na motelskom balkonu prije mnogo godina. Iz
daljine je procijenila da je sjeanje nevano u ovim ugodnim
trenucima i svjesno ga ostavila po strani.
- Gladna?
- Da!
- Onda emo pojesti prvo jelo.
Dr. Lecter je pladanj s ormara premjestio kraj sebe na stol i
dovukao kolica za posluivanje do stola. Tu su se nalazile njegove
tave, plamenici i zaini u malenim kristalnim zdjelicama.
Zapalio je plamenike i poeo s poveim grumenom Charante
maslaca u bakrenoj fait-tout tavi, okreui rastopljeni maslac do
smee boje kako bi napravio beurre-noisette. Kad je dobio smeu boju
ljenjaka, odloio je maslac na tronoac.
Nasmijeio se Claricei, a zubi su mu bili izrazito bijeli.
- Clarice, sjea li se to smo govorili o ugodnim i neugodnim
primjedbama, te o tome da su stvari u kontekstu vrlo smijene?
- Taj maslac krasno mirie. Da, sjeam se.
- I sjea li se koga si vidjela u zrcalu, kako je bila prelijepa?
- Dr. Lecter, nemojte mi zamjeriti da to kaem, ali ovo pomalo
postaje poput Dicka i Jane. Savreno se dobro sjeam.
- Dobro. Gospodin Krendler e nam se pridruiti za prvo jelo.
Dr. Lecter je veliki cvjetni aranman premjestio sa stola na ormar.
Zamjenik glavnog inspektora, Paul Krendler osobno, sjedio je za
stolom u vrstom naslonjau od hrastovine. Krendler je irom otvorio
oi i osvrnuo se oko sebe. Nosio je traku za glavu i vrlo lijep pogrebni
smoking, te koulju i kravatu privrene zajedno. Budui da je odjea
bila rasporena sa stranje strane, dr. Lecter ju je mogao na neki nain
omotati oko njega i tako pokriti metre ljepljive trake to ga je drala u
naslonjau.
Claricini kapci su se moda neznatno spustili, a usne lagano
napuile kao katkad na streljani.
Sad je dr. Lecter uzeo srebrna klijeta s ormaria i skinuo traku to
je pokrivala Krendlerova usta.
- Dobra veer jo jednom, gospodine Krendler.
- Dobra veer. - inilo se da Krendler nije posve priseban. Pred
njim se nalazila malena zdjela.
- elite li pozdraviti gospoicu Starling?
- Zdravo, Starlingice. - inilo se da se razvedrio. - Uvijek sam te
elio promatrati kako jede.
Clarice ga je promotrila iz daljine, kao da je mudro staro zrcalo
koje gleda. - Zdravo, gospodine Krendler. - Podigla je lice prema
Lecteru koji se bavio svojim tavama. - Kako li ste ga uspjeli uhvatiti?
- Gospodin Krendler je na putu na vaan sastanak u vezi njegove
budunosti u politici - ree dr. Lecter. - Margot Verger ga je pozvala
kao uslugu meni. Neto kao quid pro quo. Gospodin Krendler je trao
do prostora za slijetanje u Rock Creek parku kako bi se ukrcao u
Vergerov helikopter. No umjesto toga, dobio je vonju sa mnom. elite
li se pomoliti prije jela, gospodine Krendler? Gospodine Krendler?
 - Pomoliti se? Da. - Krendler sklopi oi. - Oe, zahvaljujemo Ti za
blagoslove to emo ih upravo primiti i posveujemo ih Tvojoj slubi.
Clarice je velika djevojka da bi se jebala sa svojim ocem, ak i ako jest
junjakinja. Molim Te, oprosti joj za to i dovedi je k meni u slubu. U
ime Isusa, amen.
Clarice je opazila da je dr. Lecter za cijelo vrijeme molitve drao
oi pobono sklopljene.
Osjeala se ivahno i smireno. - Paule, moram vam rei, ni apostol
Paul to ne bi mogao bolje uiniti. On je takoer mrzio ene. Trebao se
zvati Appall.
- Ovog si puta doista uprskala, Starlingice. Nikad te nee vratiti na
posao.
- Je h to bila ponuda za posao to ste je ubacili u blagoslov? Nikad
nisam vidjela takvu taktinost.
- Idem u Kongres. - Krendler se neugodno osmjehne. - Svrati u
stoer kampanje, moda naem togod za tebe. Mogla bi biti nekakva
tajnica. Zna li tipkati?
- Svakako.
- Moe li pisati po diktatu?
- Upotrebljavam program za prepoznavanje glasa - ree Clarice.
Nastavila je prijekornim tonom. - Ako ete mi oprostiti to za stolom
govorim o poslu, niste dovoljno brzi da bi krali u Kongresu. Ne moe
se drugorazredna inteligencija nadoknaditi samo prljavom igrom.
Due biste izdrali kao potrkalo velikog gangstera.
- Ne ekajte na nas, gospodine Krendler - poticao ga je dr. Lecter. -
Pojedite malo juhe dok je topla. - Podigao je poklopac sa zdjele i
prinio slamku Krendlerovim usnama.
Krendler je iskrivio lice. - Ta juha nije naroito ukusna.
- Zapravo, to je vie ekstrakt dobiven namakanjem perina i
majine duice - ree doktor - i vie radi nas nego radi vas. Uzmite jo
malo i pustite da cirkulira.
Clarice je oito odmjeravala neko pitanje, a dlanove je koristila
kao vagu pravde. - Znate, gospodine Krendler, kad god ste se okomili
na mene, imala sam muan osjeaj da sam to neim zasluila. -
Procjenjujui je pomicala dlanove gore-dolje. - Nisam to zasluila. Kad
god biste u moj osobni dosje upisali neto negativno, mrzila sam to, ali
sam ipak preispitivala sebe. Na trenutak sam sumnjala u sebe i
pokuavala se rijeiti one usaene misli da tata zna najbolje.
- Vi ne znate to je najbolje, gospodine Krendler. Zapravo, vi uope
nita ne znate. - Clarice je otpila gutljaj izvrsnog bijelog vina i rekla dr.
Lecteru: - Oboavam ovo. Ali mislim da bismo ga trebali maknuti s
leda. - Ponovno se okrenula prema gostu, poput ljubazne domaice. -
Vi ete zauvijek ostati... klipan, i niste vrijedni spomena - rekla je
prijaznim tonom. - A sad je dosta razgovora o vama za ovim ljupkim
stolom. Budui da ste gost dr. Lectera, nadam se da ete uivati u
veeri.
- Tko si ti zapravo? - ree Krendler. - Ti nisi Starlingica. Ima znak
na svom licu, ali nisi Starlingica.
Dr. Lecter je ubacio ljutiku u vrui smei maslac, a im se osjetio
njezin miris, dodao je zgnjeeni kapar. Maknuo je s vatre tavu i stavio
drugu da se grije. S ormaria je uzeo veliku kristalnu zdjelu ledeno
hladne vode i srebrni pladanj te ih je stavio kraj Paula Krendlera.
- Imao sam neke planove za tu tvoju jeziinu - ree Lecter - ali sad
te nikad ne bih zaposlio. Tko ti je uope zakazao sastanak?
- Ne oekujem da ete posve promijeniti svoj stav, gospodine
Krendler, kao to je uinio drugi Paul - ree dr. Lecter. - Niste na putu
za Damask, niti ak na putu za Vergerov helikopter.
Dr. Lecter je skinuo Krendlcrovu traku za glavu, kao to bi netko
maknuo gumicu s limenke kavijara.
- Samo traimo da budete otvoreni. - Oprezno, koristei se objema
rukama, dr. Lecter je podigao Krendlerovo tjeme, stavio ga na pladanj
i maknuo na ormari. Jedva da je kap krvi pala s istog reza, jer su
velike krvne ile bile podvezane, a druge uredno zatvorene, sve pod
djelovanjem lokalnog anestetika. Lubanju mu je otpilio u kuhinji, pola
sata prije obroka.
Dr. Lecterova metoda skidanja vrha Krendlerove lubanje bila je
stara kao i egipatska medicina, osim to je on imao prednost pile za
obdukcije s lubanjskom otricom, klijeta za lubanju i bolje anestetike.
Mozak sam po sebi ne osjea bolove.
Ruiasto-siva kupola Krendlerova mozga vidjela se iznad
odrezane lubanje.
Stojei nad Krendlerom s instrumentom slinim licom za pregled
krajnika, dr. Lecter je uzeo kriku Krendlerova eonog renja, a zatim
jo jednu, sve dok nije imao etiri. Krendlerove su se oi podigle
prema gore kao da prati ono to se dogaa. Dr. Lecter je krike stavio
u zdjelu ledene vode, zakiseljene limunovim sokom, kako bi ovrsnuli.
- eli li se ljuljati na zvijezdi - naglo zapjeva Krendler. - Ponijeti
mjeseeve zrake u mjedi.
U klasinoj kuhinji, mozak se namae, a zatim pritie i hladi preko
noi da bi ovrsnuo. Ako se radi s posve svjeim dijelom, pravi je
izazov sprijeiti da se materijal jednostavno raspadne u aku kvrgave
elatine.
Izvanrednom spretnou, doktor je ovrsnule krike prenio na
tanjur, lagano ih panirao u zainjenom branu, a potom u svjeim
mrvicama brioa.
U umak je naribao svjei tartuf i dovrio ga limunovim sokom.
Hitro je poprio krike do svijetlosmee boje s obje strane.
- Sjajno mirie! - ree Krendler.
Dr. Lecter je krike prenog mozga poloio na iroke krike
prepeenca na toplim tanjurima, te ih prelio umakom i krikama
tartufa. Ukras od perina i cijelih bobica kapra sa stabljikama, te jedan
cvijet potoarke radi dojma, upotpunio je njegovu izvedbu.
- Kakvo je? - upita Krendler, ponovno skriven cvijeem, govorei
neobino glasno, emu su sklone osobe na kojima je izvrena
lobotomija.
- Doista izvrsno - ree Clarice. - Nikad ranije nisam jela bobice
kapra.
Dr. Lecteru se sjaj umaka od maslaca na njezinoj usni inio krajnje
dirljivim.
Krendler je pjevao iza cvijea, uglavnom pjesmice iz vrtia, a htio
je da mu kau koju e pjesmicu pjevati.
Ignorirajui ga, dr. Lecter i Clarice razgovarali su o Mischi. Clarice
je znala za sudbinu doktorove sestre iz njihovih razgovora o gubicima,
ali sad je doktor s nadom govorio o mogunosti njezina povratka.
Clarici se te veeri nije inilo nemoguim da bi se Mischa mogla vratiti.
Izrazila je nadu da e upoznati Mischu.
- Nikad se ne bi mogla javljati na telefon u mojem uredu. Zvui
poput naivne seljake pike - vikao je Krendler kroz cvijee.
- Vidjet ete zvuim li poput Olivera TVista kad zatraim JOS -
odgovorila je Clarice, a to je u dr. Lectera izazvalo oduevljenje to ga
je s mukom obuzdavao.
 Druga porcija dokrajila je vei dio eonog renja, gotovo do
premotornog podruja. Krendler je sveden na nesuvisle primjedbe o
stvarima u neposrednoj blizini i monotono recitiranje dugake
prostake pjesme pod nazivom Sjaj.
Zaokupljeni svojim razgovorom, Clarice i Lecter na to nisu
obraali pozornost nita vie nego da se radilo o nekome tko pjeva
Sretan roendan za nekim drugim stolom u restoranu, ali kad je
Krendler postao previe glasan, dr. Lecter je iz kuta uzeo samostrel.
- elim da slua zvuk ovog ianog instrumenta, Clarice.
Priekao je trenutak tiine i odaslao strelicu preko stola kroz
cvijee.
- Ta odreena frekvencija ice samostrela, ako je ikad ponovno
uje u bilo kakvom kontekstu, znai samo tvoju potpunu slobodu,
spokoj i samodovoljnost - ree dr. Lecter.
Perje i stranji dio strelice ostali su s vidljive strane cvjetnog
aranmana i pomicali se vie-manje u ritmu dirigentskog tapia koji
dirigira srcem. Krendlerov je glas naglo zamro, a nekoliko sekundi
kasnije zaustavio se i dirigentski tapi.
- To je otprilike D ispod srednjeg C? - ree Clarice.
- Tono.
Trenutak kasnije zauo se grgljavi zvuk iza cvijea. To je bio samo
gr Krendlerovih glasnica izazvan sve jaim aciditetom njegove krvi,
budui da je tek umro.
- Prijeimo na sljedee jelo - ree doktor - malo sorbeta za
osvjeenje nepca prije prepelice. Ne, ne, nemoj ustajati. Gospodin
Krendler e mi pomoi poistiti, ako e ga ispriati.
Sve je bilo brzo gotovo. Iza cvjetne pregrade dr. Lecter je
jednostavno ispraznio ostatke s tanjura u Krendlerovu lubanju, a
tanjure je stavio u njegovo krilo. Vratio je vrh Krendlerove glave na
mjesto, uhvatio konopac privren za transportna kolica ispod
naslonjaa i odvukao ga u kuhinju.
Ondje je dr. Lecter ponovno namotao samostrel. Bilo je vrlo
prikladno to je mogao koristiti istu bateriju kao i za obdukcijsku pilu.
Koa prepelica bila je hrskava, a unutra je stavio foie gras. Dr.
Lecter je priao o Hernyju VIII. kao o skladatelju, a Clarice je njemu
priala o kompjutorskom dizajniranju zvukova motora, repliciranju
ugodnih frekvencija.
Desert e biti posluen u dnevnoj sobi, najavio je dr. Lecter.
 101.
POGLAVLJE

Souffle i ae vina Chateau dYquem ispred kamina u dnevnoj sobi,

a kava spremna na pomonom stoliu kraj Claricina lakta.
Poigravanje plamena u zlaanom vinu, a njegov miris povrh
dubokih tonova rasplamsanih cjepanica.
Razgovarali su o alicama za aj i vremenu, te o pravilima nereda.
- I tako sam poeo vjerovati - govorio je dr. Lecter - da na svijetu
mora postojati mjesto za Mischu, povlateno mjesto ispranjeno za
nju, i doao sam do zakljuka, Clarice, da je najbolje mjesto na svijetu
ono tvoje.
Svjetlost vatre nije onako lijepo isticala dubinu njezina dekoltea
kao ranije svjetlost svijea, ali je krasno poigravala po kostima njezina
lica.
Trenutak je razmislila. - Dopustite jedno pitanje, dr. Lecter. Ako je
najbolje mjesto na svijetu rezervirano za Mischu, a ja ne kaem da
nije, to nedostaje vaemu mjestu? Dobro je ouvano, a znam da joj to
nikad ne biste uskratili. Ona i ja mogle bismo biti kao sestre. I ako, kao
to kaete, u meni ima mjesta za mog oca, zato u vama nema mjesta
za Mischu?
inilo se da je dr. Lecter zadovoljan, da li idejom ili Claricinom
dovitljivou, nemogue je rei. Moda je osjetio neodreenu bojazan
da je gradio bolje no to je znao.
Kad jc vratila au na stoli kraj sebe, gurnula je alicu za kavu te
se razbila u ognjitu. Nije pogledala dolje.
Dr. Lecter je promatrao krhotine, a one su ostale nepomine.
- Mislim da ne morate bas odmah odluiti - ree Clarice. Njezine
oi i smaragdi blistali su u svjetlosti vatre. Uzdah vatre, toplina kroz
njezinu veernju haljinu, i Clarice se prisjetila prolazne uspomene - dr.
Lecter, tako davno, pita senatoricu Martin je li dojila svoju ker.
Dragocjeni pokret u Claricinoj neprirodnoj smirenosti; na trenutak su
se mnogi prozori u njezinu umu poravnali i ona je vidjela mnogo dalje
od vlastita iskustva. Tada ree: - Hannibale Lecteru, je li vas vaa
majka dojila?
- Da.
- Jeste li ikad osjetili da dojku morate prepustiti Mischi? Jeste li
ikad osjeali kako se od vas oekuje da odustanete u njezinu korist?
Trenutak. - Ne sjeam se toga, Clarice. Ako sam joj prepustio,
uinio sam to rado.
Clarice Starling zavue ruku u duboki izrez svoje veernje haljine i
oslobodi dojku, a bradavica se brzo ukrutila na zraku. - Ovu ne morate
nikome prepustiti - ree. Neprestano gledajui u njegove oi, prstom
je uzela toplo vino Chateau d'Yquem iz usta, a debela je slatka kap
visjela s njezine bradavice poput zlatnog dragulja i podrhtavala uslijed
njezina disanja.
Hitro je ustao i priao joj, spustio se na koljeno kraj njezina
naslonjaa te svoju tamnu glavu sagnuo prema koraljnoj i bijeloj dojci
u svjetlosti vatre iz kamina.
 102.
POGLAVLJE

Buenos Aires, Argentina, tri godine kasnije:

Barney i Lillian Hersch rano uveer etali su blizu Obeliska u
Avenidi 9 de Julio. Gospoica Hersch je profesorica na Londonskom
sveuilitu, a sad ima studijsku godinu. Ona i Barney upoznali su se u
antropolokom muzeju u Mexico Cityju. Svidjeli su se jedno drugome
pa su ve dva tjedna putovali zajedno, iskuavajui dan po dan, a
njihovo druenje postaje sve zabavnije i zabavnije. Nisu se umorili
jedno od drugoga.
U Buenos Aires stigli su prekasno toga poslijepodneva da bi stigli u
Museo Nacional gdje se nalazilo jedno Vermeerovo djelo na posudbi.
Barneyjeva misija da vidi sva Vermeerova djela na svijetu zabavljala je
Lillian Hersch i nije ometala ugodne zajednike trenutke. Ve je vidio
etvrtinu Vermeerovih djela te mu ih je jo mnogo preostalo.
Traili su ugodnu kavanu gdje bi mogli jesti na otvorenom.
Limuzine su bile poslagane ispred Teatra Colon, spektakularne
opere Buenos Airesa. Zaustavili su se i gledali kako ulaze ljubitelji
opere.
Prikazivao se Tamerlane s izvrsnom postavom, a vrijedi vidjeti i
premijernu publiku Buenos Airesa.
- Barney, jesi li raspoloen za operu? Mislim da e ti se svidjeti. Ja
astim.
Zabavljalo ga je kad je tako govorila. - Ako e mi pomoi da
shvatim sadraj, ja u astiti - ree Barney. - Misli li da e nas pustiti
unutra?
U tom se trenutku mercedes Maybach, tamnoplavi i srebrni,
beumno zaustavio uz plonik. Vratar je pourio otvoriti vrata
automobila.
Iziao je mukarac, vitak i elegantan u sveanom odijelu, a zatim je
pomogao eni. Njezin je izgled izazvao udivljeni amor u mnotvu oko
ulaza. Njezina je kosa bila lijepo oblikovana platinasta kaciga, a nosila
je usku ravnu haljinu koraljne boje i odozgo sloj tila. Smaragdi su
blistali na njezinu vratu. Barney ju je samo nakratko vidio kroz
mnotvo, a tada su ona i njezin pratitelj nestali u unutranjosti.
Barney je bolje vidio mukarca. Glava mu je bila glatka poput
vidre, a nos bahato izvijen, poput Peronova. Zbog dranja tijela
djelovao je vii.
- Barney? o, Barney - govorila je Lillian - kad se pribere, ako ti to
ikad uspije, reci mi eli li poi u operu. Ako nas puste unutra in mufti.
Eto, rekla sam, iako to nije ba sasvim prikladno; oduvijek sam eljela
rei da sam in mufti.
Kad je Barney nije pitao to znai in mufti, postrance ga je
pogledala. Uvijek je o svemu zapitkivao.
- Da - odsutnim e glasom Barney. - Ja u astiti. - Barney je imao
mnogo novca. Oprezno je postupao s njim, ali nije bio krt. Ipak,
jedine raspoloive karte bile su na galeriji, meu studentima.
Predviajui visinu njihovih sjedala, u predvorju je unajmio
dalekozor.
Golemo je kazalite mjeavina talijanske renesanse, te grkog i
francuskog stila, raskono opremljeno mjedi, pozlatom i crvenim
barunom. Dragulji su bljeskali u mnotvu kao blicevi na utakmici.
Lillian mu je objasnila zaplet prije poetka uvertire, tiho govorei
u njegovo uho.
Trenutak prije gaenja svjetala, promatrajui kroz dalekozor,
Barney ih je naao, platinastu plavuu i njezinog pratitelja. Upravo su
proli kroz zlatne zavjese u svoju otmjenu lou kraj pozornice.
Smaragdi su na njezinu vratu blistali dok je zauzimala svoje mjesto.
Barney je samo ovla vidio njezin desni profil dok je ulazila u
operu. Sad je mogao vidjeti i lijevi.
Studenti oko njih, veterani sjedala na velikoj visini, donijeli su
svakojaka pomagala za promatranje. Jedan je student imao snani
dalekozor, tako dugaak da je dopirao do kose osobe ispred njega.
Barney se na trenutak zamijenio s njim kako bi pogledao udaljenu
lou. Bilo je teko ponovno nai lou u ogranienom vidnom polju
dugake cijevi, ali kad ju je naao, par mu se zapanjujue pribliio.
Na eninu se obrazu nalazio made, na mjestu to ga Francuzi
nazivaju Ffrabrost. Njezin je pogled preletio kazalitem, preletio
preko Barneyjeva mjesta i nastavio dalje. Djelovala je ivahno i u
savrenoj kontroli svojih koraljnih usana. Nagnula se prema svom
pratitelju i neto rekla, pa su se zajedno nasmijali. Poloila je svoju
aku na njegovu i drala ga za palac.
- Starlingica - ispod glasa izusti Barney.
- to? - apne Lillian.
Barney je s mukom pratio prvi in opere. im su se svjetla upalila
za prvu stanku, ponovno je kroz dalekozor pogledao lou. Mukarac
je s konobarova pladnja uzeo au ampanjca i pruio je dami, a zatim
je i za sebe uzeo au. Barney je promatrao njegov profil, oblik
njegovih uiju.
Slijedio je duinu eninih ruku. Bile su gole i bez ikakvih znakova,
a svojim je iskusnim okom procijenio da su miiave.
Dok je Barney promatrao, mukareva se glava okrenula kao da
oslukuje neki daleki zvuk, okrenula se u Barneyjevu smjeru.
Mukarac je podigao maleni dalekozor do svojih oiju. Barney se
mogao zakleti da je dalekozor bio uperen u njega. Drao je program
ispred lica i spustio se na sjedalu kako bi postigao dojam prosjene
visine.
- Lillian - ree. - elio bih da mi uini veliku uslugu.
- Hm - ree Lillian. - Ako je nalik nekima od ranije, bolje da
najprije ujem o emu je rije.
- Odlazimo kad se ugase svjetla. Poi veeras sa mnom u Rio. Bez
ikakvih pitanja.
Vermeer u Buenos Airesu jedini je koji Barney nikad nije vidio.
 103.
POGLAVLJE

Slijedit emo taj lijepi par iz opere? U redu, ali vrlo oprezno...
U zlatno doba Buenos Aires je opsjednut tangom, a no ima puls.
Mercedes, sputenih prozora kako bi ulazila glazba iz plesnih klubova,
tiho klizi kroz okrug Recoleta do Avenide Alvear i nestaje u dvoritu
prelijepe Beaux Arts graevine u blizini francuskog veleposlanstva.
Zrak je ugodan, a kasna je veera postavljena na terasi
najgornjega kata, ali posluge nema.
Posluga u toj kui izrazito je poletna, ali meu njima vlada eljezna
disciplina. Zabranjeno im je prije podneva dolaziti na najvii kat
zdanja. Ili nakon posluivanja prvog jela za veeru.
Dr. Lecter i Clarice Starling tijekom veere esto razgovaraju na
drugim jezicima, osim na engleskom. Uila je francuski i panjolski na
fakultetu, pa je na tome mogla graditi, a otkrila je da ima sluha za
jezike. Tijekom obroka esto govore talijanski; ona u vizualnim
nijansama jezika nalazi neobinu slobodu.
Na par katkad plee u vrijeme veere. Katkad ne zavrava s
jelom.
Njihov odnos ima mnogo veze s prodiranjem u psihu Clarice
Starling, to ona zduno pozdravlja i potie. Ima mnogo veze s
oklopom Hannibala Lectera, daleko vie od granica njegovih
iskustava. Mogue je da bi ga Clarice Starling mogla uplaiti. Seks je
fantastina struktura koju svakodnevno nadograuju.
Palaa sjeanja Clarice Starling takoer se nadograuje. Dijeli
neke prostorije s palaom sjeanja dr. Lectera - ondje ju je nekoliko
puta naao - ali njezina vlastita palaa sama od sebe raste. Puna je
novih stvari. Ondje moe posjetiti svog oca. Ondje je Hannah na pai.
Jack Crawford je ondje, kad ga odlui posjetiti sagnutog nad pisaim
stolom - nakon to je Crawford nakon bolnice bio mjesec dana kod
kue, nou su se ponovno pojavili bolovi u prsima. Umjesto da pozove
hitnu pomo i sve ono iznova proivljava, jednostavno je odluio da e
utjehu potraiti na strani kreveta svoje pokojne ene.
Clarice je za Crawfordovu smrt saznala tijekom jednog od
redovitih Lecterovih posjeta FBI-evoj javnoj stranici Interneta to je
otvarao kako bi se mogao diviti svojoj slici meu deset najtraenijib.
Fotografija dr. Lectera to je FBI koristi ostaje umirujuih dva koraka
otraga.
Nakon to je Clarice proitala nekrolog za Jacka Crawforda, vei
dio dana etala je sama, a uveer je bila sretna kad se vratila kui.
Prije godinu dana dala je jedan svoj smaragd ugraditi u prsten. S
unutranje je strane ugravirano AM-CS. Ardelia Mapp ga je primila u
paketu kojem se nije moglo ui u trag, zajedno s pisamcem. Draga
Ardelia, dobro mi je i bolje nego dobro. Nemoj me traiti. Volim te. ao
mi je to sam te uplaila. Spali ovo. Clarice.
Ardelia je ponijela prsten do rijeke Shenandoah gdje je Clarice
obiavala trati. Dugo je hodala steui prsten u ruci, bijesna, vrelih
oiju, spremna baciti prsten u rijeku, zamiljajui kako e bljesnuti u
zraku i pljusnuti u vodu. Na korrcu ga je stavila na prst i zabila aku u
dep. Ardelia mnogo ne plae. Dugo je hodala dok se nije smirila. Bilo
je mrano kad se vratila do automobila.
Teko je znati ega se Clarice sjea od starog ivota, to je odluila
zadrati. Lijekovi to su je drali u prvim danima ve dugo nisu dio
njihova ivota. Niti dugaki razgovori s jednim izvorom svjetlosti u
sobi.
Povremeno dr. Lecter namjerno puta da se alica za aj razbije na
podu. Zadovoljan je kad vidi da se ne skuplja natrag. Ve mnogo
mjeseci nije vidio Mischu u svojim snovima.
Jednog e se dana alica moda ponovno sastaviti. Ili e Clarice
moda negdje zauti icu samostrela i probuditi se protiv vlastite
volje, ako uope spava.
V,d emo se povui, dok oni pleu na terasi; mudri je Barney ve
otiao iz grada, a mi moramo slijediti njegov primjer, je-, bilo bi
fatalno da nas netko od njih dvoje otkrije.
Moemo saznati samo toliko i preivjeti.
 ZAHVALE
U pokuaju shvaanja strukture palae sjeanja dr. Lectera
pomogla mi je izvrsna knjiga Umjetnost sjeanja Frances A. Yates, kao
i Palaa sjeanja Mattea Riccija Jonathana D. Spencea.
Prijevod Danteova pakla Roberta Pinskyja bio je blagodat i uitak
za koritenje, kao i tumaenja Nicole Pinsky.
U vrtu orkanova oka izraz je Johna Ciardija i naslov jedne od
njegovih pjesama.
Prvi stihovi poezije to ih se Clarice Starling prisjea u umobolnici
iz T. S. Elliotova su djela Burnt Norton, etiri kvarteta.
Zahvaljujem Pace Barnes za njezino ohrabrivanje, podrku i
mudre savjete.
Carole Baron, moj izdava, urednica i prijateljica, pridonijela je da
ova knjiga bude bolja.
Atheni Varounis i Billu Tribleu u Sjedinjenim Dravama te Ruggeru
Peruginiju u Italiji koji su mi pokazali ono to je najbolje i najsjajnije u
organima zakona i reda. Nitko od njih nije lik u ovoj knjizi, kao ni bilo
koja druga iva osoba. Zlou sam potraio u vlastitim zalihama.
Niccolu Capponiju koji je sa mnom podijelio svoje bogato znanje o
Firenci i njezinoj umjetnosti te dopustio da dr. Lecter koristi njegovu
obiteljsku palau. Takoer zahvaljujem Robertu Heldu za njegovu
stipendiju, te Caroline Michahelles za mnoge spoznaje o Firenci.
Osoblju Javne knjinice Carnegie u okrugu Coahoma, Mississippi,
koje je godinama trailo podatke. Hvala vam.
Mnogo dugujem Margueriti Schmitt; s jednim tartufom te
arolijom u srcu i rukama, upoznala nas je s udima Firence. Prekasno
je zahvaljivati Margueriti; u ovom zavrnom trenutku elim izrei
njezino ime.
1 BATF - Bureau of Alcohol, Tobacco and Firearms (Ured za alkohol,
duhan i vatreno oruje)

2 SWAT - specijalna jedinica snaga zakona i reda uvjebana i

opremljena za rjeavanje posebno opasnih situacija

3 Sluba za borbu protiv droge - DEA (Drug Enforcement Agency)

4 RICO - Zakon o organizacijama za iznuivanje i korupciju - usvojen

1970. godine u SAD-u, a rtvama organiziranog kriminala omoguuje
podizanje tube protiv osoba odgovornih za pretrpljenu tetu

5 Mace - kemijski sprej koji izaziva teku iritaciju oiju i koe

6 VICAP - Program za spreavanje nasilnih zloina (pri FBI-u)

7 Igra rijei: dumb - glup, tup

8 RFLP - djeli DNA, odsjeen restriktivnim enzimom, koji je drukije

duine za svaku genetski srodnu grupu, te se koristi za otkrivanje
obiteljskih veza