PROSTORNA POKRETLJIVOST STANOV.

: MIGRACIJA I CIRKULACIJA

OSNOVNI POJMOVI PROSTORNE POKRETLJIVOSTI

PREMA SUVREMENIM GLEDITIMA PROSTORNA POKRETLJIVOST
DIJELI SE NA DVIJE IRE KATEGORIJE:

A) MIGRACIJU ILI SELJENJE

B) CIRKULACIJU ILI KRUNO KRETANJE

POD PROSTORNOM POKRETLJIVOU, RAZUMIJEVAJU SE SVE VRSTE

TERITORIJALNE MOBILNOSTI STANOVNITVA U ODREENOM
VREMENU I PROSTORU

POD MIGRACIJOM ILI SELJENJEM, RAZUMIJEVAJU SE SVE PROMJENE

MJESTA STALNOG BORAVKA BILO DA JE RIJE O:

a) PRESELJENJU TRAJNE NARAVI

b) PRESELJENJU PRIVREMENE NARAVI
c) NA MANJU ILI VEU UDALJENOST:
(UNUTAR ILI PREKO DRAVNIH ILI ADMINISTRATIVNIH GRANICA)

E.S. LEE - DEFINIRA MIGRACIJU KAO TRAJNU ILI POLUTRAJNU PROMJENU

BORAVITA BEZ OGRANIENJA U POGLEDU UDALJENOSTI

POD POJMOM BORAVITA RAZUMIJEVA SE NAJMANJE SELJENJE U

DRUGO NASELJE KAO ADMINISTRATIVNO- STATISTIKU JEDINICU
(SAMOSTALNO NASELJE)

PROMJENU STANOVANJA UNUTAR JEDNOG NASELJA NE SMATRA

MIGRACIJOM (TO JE UNUTARGRADSKA POKRETLJIVOST)

CIRKULACIJA: RAZUMIJEVA RAZLIITE OBLIKE POKRETLJIVOSTI,

UGLAVNOM KRATKOTRAJNE, UESTALE ILI CIKLINE, KOJIMA JE
ZAJEDNIKO OBILJEJE IZOSTANAK BILO KAKVE NAMJERE ZA
STALNOM ILI DUGOTRAJNOM PROMJENOM BORAVITA (ZELINSKY)

ODSUTNOST IZ MJESTA STANOVANJA MOE TRAJATI NEKOLIKO SATI

I DANA DO NEKOLIKO MJESECI

POJMOVNO POSTOJE TEKOE U DEFINICIJI UESNIKA MIGRACIJE I

CIRKULACIJE
 DEFINICIJA POJMOVA

MIGRACIJA KONANA - JE PRESELJENJE U DRUGO MJESTO SA

NAMJEROM KONANOG OSTANKA, TRAJNOG I DOIVOTNOG
 MIGRACIJA PRIVREMENA - PROMJENA MJESTA STALNOG BORAVKA
S NAMJEROM MIGRANTA SA ODREENIM VREMENOM ZADRAVANJA
U MJESTU DOSELJENJA, A MOE BITI:

A) KRATKOTRAJNA - NEKOLIKO MJESECI ILI GODINA

B) DUGOTRAJNA - NPR. CIJELI RADNI VIJEK

SVAKA KATEGORIJA OVIH PRIVREMENIH MIGR. POD ''A'' I ''B'' MOE

BITI:

A) PONOVNA - MIGRANT SE NAKON NEKOG VREMENA SELI U DRUGO

MJESTO

B) POVRATNA - MIGRANT SE NAKON NEKOG VREMENA VRAA U

MJESTO PRETHODNOG STANOVANJA ILI ROENJA
CIRKULACIJA MOE BITI:

REDOVITO KRETANJE IZMEU MJESTA STALNOG STANOVANJA I

DRUGOG MJESTA (RADI POSLA, KOLOVANJA)

UESTALOST VRAANJA U MJESTO STALNOG BORAVKA MOE BITI:

DNEVNA
TJEDNA ILI RIJEE TJ. POVREMENA (MJESENA, TROMJESENA)

SLUAJNA - UKLJUUJE SVAKI NEREDOVIT ODLAZAK IZ MJESTA

STALNOG STANOVANJA U NEKO DRUGO MJESTO (LIJEENJE,
KUPOVINA, ZABAVA) I POVRATAK NAKON IZVRENE RADNJE.
ODSUTNOST MOE BITI JEDNOKRATNA I VIEKRATNA

SEZONSKA - TIJEKOM ODREENIH GODINJIH DOBA, U VEZI POSLA,

TURIZAM, POLJOPRIVREDA, UGOSTITELJSTVO. MOE BITI
JEDNOKRATNA I VIEKRATNA (OVISI O UDALJENOSTI I PROMETU)

PREMA KRITERIJU UDALJENOSTI (TERITORIJALNI DOMETI), POSTOJE

DVIJE OSNOVNE PODKATEGORIJE:

UNUTARNJA
VANJSKA MIGRACIJA, CIRKULACIJA

UNUTARNJA MOE BITI :

PODRUNA (LOKALNA- IZ JEDNOG U DRUGO MJESTO ISTE OPINE)
UNUTARREGIONALNA (IZ JEDNE U DRUGU OPINU ISTE REGIJE ILI
UPANIJE)
MEUREGIONALNA (IZ JEDNE REGIJE U DRUGU REGIJU, UPANIJU)
 VANJSKE MIGRACIJE, CIRKULACIJA- MEUNARODNE, PREKO
DRAVNIH GRANICA

PREMA MJERILU UDALJENOSTI SVAKI TIP POKRETLJIVOSTI IMA 2

OBLIKA:

KRAA UDALJENOST- ZBIVANJA IZMEU SUSJEDNIH JEDINICA I

DRAVA

VEA UDALJENOST- KADA PROSTORNE JEDINICE NE GRANIE

POSTOJE JO NEKI KRITERIJI ZA PROSTORNU POKRETLJIVOST:

PREMA MOTIVIMA (UZROCIMA) MOGU BITI:

- EKONOMSKE
- NEEKONOMSKE

PREMA KRITERIJU IZBORA

- DRAGOVOLJNE
- PRISILNE

PREMA KRITERIJU ORGANIZIRANOSTI

ORGANIZIRANE
NEORGANIZIRANE

BIJEG ILI EGZODUS- NAGLI ODLAZAK VELIKOG BROJA LJUDI IZ

KRAJA, UVJETOVANO RAZLIITIM NEDAAMA

TRANZICIJA PROSTORNE POKRETLJIVOSTI

U PROCESU TRANZICIJE PROSTORNE POKRETLJIVOSTI ZELINSKY

RAZLIKUJE PET ETAPA (FAZA):

I. FAZA- PREDMODERNO TRADICIONALNO DRUTVO(PRE-MODERN

TRASITIONAL SOCIETY)
II. FAZA- RANO TRANZICIJSKO DRUTVO (EARLY....)
III. FAZA- KASNO TRANZICIJSKO DRUTVO (LATE....)
IV. FAZA- RAZVIJENO DRUTVO (ADVANCED SOCIETY)
V. FAZA- VISOKO RAZVIJENO DRUTVO (FUTURE SUPER ADVANCED
SOCIETY)

ZELINSKY U SKLOPU TRANZICIJSKOG MODELA RAZMATRA

SLIJEDEE OBLIKE PROSTORNE POKRETLJIVOSTI I CIRKULACIJE:
 MEUNARODNU MIGRACIJU
POGRANINU MIGRACIJU
MIGRACIJU SELO-GRAD
MIGRACIJU GRAD-GRAD
UNUTARGRADSKU MIGRACIJU

NA TEMLJU TOGA IZRAUJE GRAFIKI PRIKAZ PROMJENE OBUJMA

PRIRODNIH OBLIKA PROSTORNE POKRETLJIVOSTI

FAZE TRANZICIJE IMAJU SLIJEDEE ZNAAJKE:

 I. FAZA TRANZICIJSKE MOBILNOSTI- ODNOSI SE NA
PREDMODERNO TRADICIONALNO DRUTVO (ODGOVARA
PREDTRANZICIJSKA ETAPA RAZVOJA ST.)

SLABA POKRETLJIVOST, OGRANIENA CIRKULACIJA VEZANA ZA

OBRADU ZEMLJE, RATOVANJE, VJERSKE OBIAJE; PREVLADAVA
AUTOTHONO STANOVNITVO KOJE OD ROENJA IVI NA ISTOM
MJESTU

II. FAZA-RANOTRANZICIJSKO DRUTVO S OBILJEJIMA:

1. VRLO BROJNA MIGRACIJA IZ SELA U GRADOVE (STARE I NOVE)
2. ZNATNA KOLONIZACIJA SEOSKOG ST. U SLABO NASELJENA
(POGRANINA) PODRUJA UNUTAR DRAVE, AKO IMA DOVOLJNO
OBRADIVE ZEMLJE
3. SNANI ISELJENIKI TIJEKOVI U PRIHVATLJIVE I PRIVLANE
INOZEMNE KRAJEVE
4. SLABA ALI ZNAKOVITA IMIGRACIJA STRUNJAKA IZ RAZLIITIH
DIJELOVA SVIJETA
5. ZNATAN PORAST RAZLIITIH VRSTA CIRKULACIJE
OVI OBLICI PROSTORNE POKRETLJIVOSTI VRSTO SU VEZANI ZA
DEAGRARIZACIJU, DERURALIZACIJU, INDUSTRIJALIZACIJU I
URBANIZACIJU
III. FAZA- KASNO TRANZICIJSKO DRUTVO - (ODLAZAK U
SREDINJOJ PODETAPI DEMOGRAFSKE TRANZICIJE) S OBILJEJIMA:
1. MIGRACIJE SELO-GRAD KOJA JE NA VRHUNCU I SLABI
2. POSVE SLABA KOLONIZACIJA U SLABIJE NASELJENA
(POGRANINA) PODRUJA
3. ISELJAVANJE SLABI I GOTOVO PRESTAJE
4. SVI SU OBLICI CIRKULACIJE U DALJEM PORASTU

IV. FAZA- RAZVIJENO DRUTVO - ODGOVARA KASNOJ PODETAPI

DEMOGRAFSKE TRANZICIJE, OBILJEAVA JE:
1. PROMJENA MJESTA BORAVKA (MIGRACIJA) POSTUPNO SE
URAVNOTEAVA I OSCILIRA NA VISOKOJ RAZINI
2. MIGRACIJA SELO-GRAD SE NASTAVLJA, ALI SE I SMANJUJE
3. JAKA MIGRACIJA GRAD-GRAD I UNUTAR GRADSKE
AGLOMERACIJE
4. NASELJAVANJE POGRANINIH PROSTORA U ZASTOJU ILI SE GASI
5. ZNATNO DOSELJAVANJE NK I PVK RADNE SNAGE IZ SLABIJE
RAZVIJENIH
6. MOGUA JE MEUNARODNA MIGRACIJA I CIRKULACIJA
STRUNJAKA
7. POJAANA CIRKULACIJA EKONOMSKI UVJETOVANA UZ
RAZONODU
 OVO JE VEZANO ZA RAZVIJENO DRUTVO, POVEZANO S OPOM
RAZVIJENOU, PROMETOM, POVEANIM IVOTNIM STANDARDOM,
POTREBAMA ZA ODREENIM KATEGORIJAMA RADNE SNAGE.

V. FAZA TRANZICIJSKE PROSTORNE POKRETLJIVOSTI- ODNOSI SE

NA BUDUA VISOKO RAZVIJENA DRUTVA- TO BI PREMA TEORIJI
DEMOGRAFSKE TRANZICIJE BILA NAJRAZVIJENIJA
POSTTRANZICIJSKA FAZA

OBILJEAVA JE:
1. MOGUE SMANJENJE PROMJENA BORAVITA (MIGRACIJA) ILI
USPORAVANJA NEKIH OBLIKA CIRKULACIJE ZBOG NOVIH OBLIKA
KOMUNIKACIJE
2. GOTOVO SVE VRSTE MIGRACIJA MOGU BITI INTERURBANE I
INTRAURBANE
3. MOGUE JE I DALJNJE DOSELJAVANJE NK RADNE SNAGE IZ
NERAZVIJENIH PROSTORA
4. MOGUE JE I DALJNJE POVEANJE CIRKULACIJE I POJAVA NOVIH
OBLIKA
5. MOE SE OEKIVATI STROGA POLITIKA KONTROLA UNUTARNJE I
VANJSKE MIGRACIJE I CIRKULACIJE

ODREDNICE PROSTORNE POKRETLJIVOSTI

IMBENICI SU BROJNI I ISPREPLETENI

NAJIRE UZIMAJU SE 4 SKUPINE IMBENIKA PROSTORNE

POKRETLJIVOSTI:
GOSPODARSKI
SOCIJALNI I PSIHOLOKI
DEMOGRAFSKI
OSTALI

A. GOSPODARSKI (NAJVANIJI)
PROSTORNA NEUSKLAENOST U RAZVIJENOSTI GOSPODARSTVA
UVJETUJE POKRETLJIVOST RADI ZARADE I DOHODKA

B. SOCIJALNI I PSIHOLOKI
ZAJEDNO SA GOSPODARSKIM ESTO INE SLOENI SKUP
POLITIKIH IMBENIKA U IREM SMISLU: TO MOGU BITI
STUPANJ URBANIZIRANOSTI, VELIINA KUANSTVA,
PRIVLANOST VELIKIH GRADOVA, INDIVIDUALNI PSIHOLOKI
''KAD IDE ON, MOGU I JA'', ETNIKI, KULTUROLOKI

C. DEMOGRAFSKI
 OBUHVAAJU OD POLITIKIH U UEM SMISLU (RAZLIITE
VRSTE PRISILE ILI DISKRIMINACIJE) DO PRIRODNIH NEDAA
(POPLAVE, POTRESI). ELJA ZA PUSTOLOVINOM, BIJEG OD
NESNOLJIVE UE OKOLINE I DR. MOGU BITI I NEKI
GEOGRAFSKI FAKTORI KOJI DJELUJU PREKO GOSPODARSKIH-
TURIZAM, POLJOPRIVREDA, KAO KLIMA, GEOGRAFSKI
POLOAJ, PROMET, NADMORSKA VISINA.

NEGOSPODARSKE ODREDNICE (MIGRACIJE SELO-GRAD) ODNOSE

SE NA OSTALE ODREDNICE: PO M.TODACU- LJUDI MIGRIRAJU
ZBOG:

PODIZANJA OBRAZOVNE ILI PROFESIONALNE RAZINE

RADI IZBJEGAVANJA SOCIJALNE I KULTURNE ZATVORENOSTI

HOMOGENIH RURALNIH SREDINA

ZBOG BIJEGA OD NASILJA I POLITIKE NESTABILNOSTI

SPAJANJE OBITELJI I PRIJATELJA KOJI SU RANIJE MIGRIRALI U

URBANA PODRUJA

TZV. LANANOJ MIGRACIJI- POJAVA KADA MIGRANT POZIVA

LANOVE OBITELJI, RODBINU ILI LOKALNE ZAJEDNICE,
POVEZUJUI TIME POJEDINANU I OBITELJSKU MIGRACIJU U
LONGITUDINALNOJ PERSPEKTIVI

KADA JE RIJE O ''SELIDBI PREKO MORA'' VANU ULOGU U

INFORMACIJAMA IMAJU PROMETNE VEZE

TREBA ZNATI DA NAJSIROMANIJI I ZABAENI KRAJEVI NISU U

SFERI MIGRACIJA NA UDALJENIJE PROSTORE, JER U RANOJ FAZI
MIGRACIJE, ODLAZE RELATIVNO IMUNIJI, SPOSOBNIJI I
SPREMNIJI NA VEI RIZIK

MIGRACIJA (SELJENJE) STANOVNITVA

MIGRACIJE PREMA OSNOVNIM UZROCIMA I VREMENU
PO TOME SE IZDVAJA 6 TIPOVA MIGRACIJA (BEZ
PRETPOVIJESNIH I LUTALAKIH)

PRVI TIP - OSVAJAI (VELIKE SEOBE), POHODI (RIMLJANI, AVARI,

MONGOLI, TURCI...) I IRENJE CARSTVA. TO SU BILE PRISILNE
MIGRACIJE (ZBJEGOVI)
 DRUGI TIP - INFILTRACIJA (UBACIVANJE) STANOVNITVO
SPONTANO SLIJEDI I UBACUJE SE U PRETHODNE MIGRACIJE, A
POTAKNUTE PRIRODNIM NEDAAMA (SUA, NERODICA, POTRESI,
POPLAVE), TRAILI SU BOLJA PODRUJA

TREI TIP - SUSTAVNO NASELJAVANJE (KOLONIZACIJA).

OSVAJAI SU NA UPRANJENA PODRUJA DOSELJAVALI
KOLONISTE (IMALI SU OLAKICE), ALI I OBAVEZU DA PRVI
STANU U OBRANU ZEMLJE. TAKVE SU BILE VOJNE KRAJINE OD
RUSKUIH STEPA DO JADRANA

ETVRTI TIP - PRESELJAVANJE ETNIKIH MANJINA, PA I ITAVOG

NARODA ZBOG GEOPOLITIKIH PROMJENA ( OKUPLJANJE
NACIJA, RASPADANJE VIE NACIONALNIH DRAVA, PROMJENE
GRANICA). TO SU NOVIJEG POSTANKA VEZANO ZA JAANJE
NACIONALIZMA-IZMEU TURSKE I GRKE (1922.), PRI KRAJU
2.SVJ.RATA 15 MIL NIJEMACA SE SA E PRESELILO NA W EU.
INDIJA-PAKISTAN 1947. 17 MIL ZAMIJENILO PROSTOR

PETI TIP - MIGRACIJA POLITIKIH MIGRANATA I PREBJEGA.

JAAJU POSLIJE 1918. (OKT.REVOLUCIJA). SLABIJE NAKON 1.SVJ.
RATA, A MASOVNO POSLIJE 2.SVJ.RATA. SLINO JE BILO I NAKON
RATA U VIJETNAMU

ESTI TIP - SLOBODNE (EKONOMSKE) MIGRACIJE SA MOTIVOM

POTRAGE ZA POSLOM, BOLJIM IVOTOM, VEOM ZARADOM.
MOE BITI I VANJSKA I UNUTARNJA, TO JE USTVARI MIGRACIJA
RADNE SNAGE.

SVAKI OBLIK MIGRACIJE IMPLICIRA DVA PODRUJA:

PODRUJE PODRIJETLA RODNI KRAJ ILI PODRUJE

PRETHODNOG BORAVKA
PODRUJE DOSELJENJA

MOE SE UPOTREBLJAVATI:
POLAZITE
ODREDITE

IZMEU POLAZITA I ODREDITA POTJEE:

MIGRACIJSKA STRUJA ILI MIGRACIJSKI TIJEK

OSNOVNE SASTAVNICE MIGRACIJE SU:

IMIGRACIJA ILI USELJAVANJE (DOSELJAVANJE) I
EMIGRACIJA ILI ISELJAVANJE (ODSELJAVANJE) E
 RAZLIKA IZMEU ''I'' I ''E'' NAZIVA SE MIGRACIJSKI SALDO,
NETO MIGRACIJA, MIGRACIJSKI SALDO ILI MIGRACIJSKA
BILANCA (I-E)

UTJECAJ MIGRACIJE NA UKUPNO KRETANJE STANOVNITVA

MIGRACIJE SU SASTAVNICA UKUPNOG KRETANJA ST. I

MIGRACIJE DJELUJU NA:
NA VELIINU UKUPNOG ST. I NA NJEGOV PROSTORNI
RAZMJETAJ
NA SASTAVNICE PRIRODNOG KRETANJA (RODNOST I
SMRTNOST)
NA SASTAV ST. (DEMOGRAF.,GOSP. KULTURNO,
ANTROPOLOKI)

MIGRACIJE NA ST. DJELUJU SA DVOJNIM UINKOM: U POLAZITU

I ODREDITU. DOSELJAVANJE JE SA POZITIVNIM, A ISELJAVANJE
SA NEGATIVNIM UINKOM

ISELJAVANJE JE SLINO MORTALITETU, A USELJAVANJE

NATALITETU

MIGRACIJE IMAJU DVA VREMENA UINKA:

TRENUTANO- ODMAH MIJENJA BROJ ST.
DUGORONO (ODGOENO)- OITUJE SE U TOME DA ST. KOJE
ODLAZI, NAPUTAJUI RODNI KRAJ ISTODOBNO ODNOSI SA
SOBOM BUDUA RAANJA, ENIDBE, UMIRANJA

TEMA: TEORIJE MIGRACIJE

I OVDJE POSTOJI MNOTVO PRISTUPA I MODELA. JEDAN MODEL
JE PREDSTAVIO ZELYNSKI (TRANZICIJA MOBILNOSTI
ZELYNSKOG)

NO POSTOJI ITAV NIZ DRUGIH RELEVANTNIH TEORIJA

MIGRACIJA

RAVENSTEINOVI ''ZAKONI MIGRACIJE'

DO PRED KRAJ 19. STOLJEA VLADALO JE MILJENJE DA

MIGRACIJA KAO POJAVA NE PODLIJEE NIKAKVIM PRAVILIMA
ILI ZAKONITOSTIMA
 PRVI KOJI JE ZAPOEO BIO JE E.G. RAVENSTEIN KOJI JE
REZULTATE SVOJIH ISTRAIVANJA PREDOIO KRALJEVSKOM
STATISTIKOM UREDU U LONDONU

CILJ MU JE BIO UTVRDITI NEKA OPA OBILJEJA ZAJEDNIKA

SVIM MIGRACIJAMA I MIGRANTIMA.
NJEGOVE POSTAVKE ''ZAKONI MIGRACIJE'' DATI SU U 11
TOAKA:

o 1. GLAVNINA MIGRANATA MIGRIRA NA KRATKU UDALJENOST

o 2. MIGRACIJE NAPREDUJU KORAK PO KORAK
o 3. MIGRANTI NA VELIKU UDALJENOST UGLAVNOM PREFERIRAJU
JEDNO OD VELIKIH TRGOVINSKIH ILI INDUSTRIJSKIH SREDITA
o 4. SVAKI TIJEK MIGRACIJE PROIZVODI I SVOJ KONTRATIJEK
o 5. STAROSJEDIOCI GRADOVA MANJE SU SKLONI MIGRACIJI NEGO
ONI IZ SEOSKIH KRAJEVA
o 6. ENE VIE SUDJELUJU U UNUTRANJOJ, A MUKARCI U
VANJSKOJ MIGRACIJI
o 7. GLAVNINU KONTINGENTA MIGRANATA INE ODRASLI; CIJELE
OBITELJI RIJETKO MIGRIRAJU IZVAN SVOJE DOMOVINE
o 8. VELIKI GRADOVI RASTU VIE POD UTJECAJEM MIGRACIJE
NEGO POZITIVNE PRIRODNE PROMJENE STANOVNITVA
o 9. OBUJAM MIGRACIJE RASTE USPOREDNO S RAZVOJEM
INDUSTRIJE, TRGOVINE
o 10. GLAVNI SMJER MIGRACIJA IDE IZ RURALNIH PODRUJA U
SREDITA INDUSTRIJE I TRGOVINE
o 11. GLAVNI SU UZROCI MIGRACIJA EKONOMSKE PRIRODE

2. TEORIJA POTISKIVANJA-PRIVLAENJA: MODEL E.S. LEE

JEDAN OD KOJIH JE PROUAVAO, DOPUNJAVAO RAVENSTEINOVE
''ZAKONE'' JEST SOCIOLOG E.S.LEE

LEE JE NADOGRADIO VE PRIHVAEN MODEL

POTISKIVANJA/ODBIJANJA I PRIVLAENJA (PUSH, PULL),
UVOENJEM ZAPREKA (POTEKOA) KOJE SE POSTAVLJAJU
MIGRACIJI (DRAVA, TRADICIJA)

PREDLAE DA SE MIGRACIJA, ODNOSNO ODLUKA POJEDINCA DA

MIGRIRA RAZMATRA U SKLOPU SKUPINE IMBENIKA
POVEZANIH:
a) S PODRUJA PODRIJETLA- POLAZITEM MIGRACIJE
b) S PODRUJEM DOSELJENJA- ODREDITEM MIGRACIJE
c) SA ZAPREKAMA (POTEKOAMA) KOJE SE POSTAVLJAJU
MIGRACIJI, A NASTAJU IZMEU POLAZITA I ODREDITA
d) S RAZNOVRSNIM OSOBNIM IMBENICIMA
 MIGRACIJA STANOVNITVA OITO NIJE TEK PUKI IN I
DRUTVENI FENOMEN VE I PROCES KOJI OBUHVAA (PRED)
UVJETE MIGRIRANJA, ODLUKU O MIGRIRANJU, POSLJEDICE
MIGRIRANJA, TE PROMJENE VRIJEDNOSNIH STAVOVA
MIGRANATA TIJEKOM TOG PROCESA.

PREMA PRETHODNIM STAVOVIMA ISPADA DA SU MIGRACIJE

SELEKTIVNE

OSOBE S ODREENIM OBILJEJIMA (DOB, SPOL, BRANO STANJE,

OBRAZOVANJE, DJELATNOST, ZANIMANJE I SL.) POKAZUJU VEU
SKLONOST MIGRACIJI NEGO OSTALO STANOVNITVO

U POLAZITU POSTOJE ODREENI TZV. SAMOIZBOR ILI

SAMOSELEKCIJA

SELEKTIVNOST MIGRACIJE
U PODRUJU SAMODOSELJENJA MOE BITI SELEKTIVNI PRISTUP
(NPR. DOPUTA SE USELJENJE SAMO MLADIM I OBRAZOVANIM
PAROVIMA), TAJ PROCES IMANENTAN MIGRACIJI I CIRKULACIJI
ZOVE SE SELEKTIVNOST ILI PROBRANOST MIGRACIJA ILI
SELEKTIVNA MIGRACIJA.

SELEKTIVNOST PREMA DOBI

SELEKTIVNOS MIGRANATA PREMA DOBI ODNOSI SE NA VEU

SKLONOST MIGRIRANJA STARIJIH ADOLESCENATA (20 GOD I
MLAIH OD 30 GOD)

ISTRAIVANJA SU POKAZALA DA SU 20. GODINJACI (P.SHAW

1975.) NAJPOKRETNIJA SKUPINA, A TO OBJANJAVA:

VEOM SPOSOBNOU I FLEKSIBILNOSTI MLADIH DA SE

PRILAGODE NOVIM PRILIKAMA. MLADI SU SKLONI KORISTITI
PREDNOST NOVIH PRILIKA,DOK SU STARIJI OGRANIENI
MNOTVOM GOSP. I DRUTVENIH VEZA U NJIHOVOM
PREBIVALITU
DOB JE JEDINO OBILJEJE DIFERENCIRANJA MIGRANATA KOJE
JE POKAZALO POSTOJANOST U RAZLIITIM MIGRACIJSKIM
OKOLNOSTIMA I TIJEKOM DULJEG RAZDOBLJA

6.2. SELEKTIVNOST PO SPOLU

NE MOE SE GENERALIZIRATI, NO SPOL IMA ODREENU

DIFERENCIJU. MNOGA ISTRAIVANJA OSPORAVAJU DA SU
 MUKARCI SKLONIJI MIGRIRANJU NEGO ENE (SHAW 1975.). TO
JE DOSTA VEZANO UZ TRADICIJU I NEKE DRUTVENE NORME
ENE SU ZA KRAE MIGRACIJE (ZBOG UDAJE-ENIDBE)

6.3. MIGRACIJA SELO-GRAD

MIGRACIJA SELO-GRAD ILI RURALNI EGZODUS POSTOJI ZNATNA

SELEKTIVNOST PREMA SPOLU

H. MENDRAS (1986.) O TOME KAE: U PRVOM RAZDOBLJU

RURALNOG EGZODUSA NA RAD ODLAZE MUKARCI, U SEZONSKU
ILI DEFINITIVNU MIGRACIJU.

ENE NEMAJU RAZLOGA ZA ODLAZAK JER IZVAN SELA NE

NALAZE POSLA: NO OD DANA KADA JE POKRET RURALNOG
EGZODUSA DOVOLJNO UZNAPREDOVAO, ENE ODLAZE BRE I U
VEEM BROJU JER SU U TOM TRENUTKU MUKARCI VEZANI ZA
SVOJE ZANIMANJE I ZA GOSPODARSTVO, A ENE PRIVLAI
NAJVIE TERCIJARNA ZANIMANJA U GRADOVIMA. SVA
ISTRAIVANJA POKAZUJU DA SU ENE USTVARI OSJETLJIVIJE OD
MUKARACA NA TEKOE IVOTA NA SELU.

6.4 SELEKTIVNOST PREMA BRANOM STANJU

MLADI SAMCI I MLADE NEUDANE ENE, TE MLADI PAROVI BEZ

DJECE SKLONIJI SU MIGRACIJI. NO I TO SE PRAVILO POSTEPENO
MIJENJA

6.5 SELEKTIVNOST PREMA OBRAZOVANJU I ZANIMANJU

OBINO SE SMATRA DA VEU SKLONOST PREMA MIGRACIJI

IMAJU OSOBE S VIOM RAZINOM OBRAZOVANJA. NO TO SE NE
MOE GENERALNO PRIHVATITI, POSEBNO ZA DIFERENCIRANOM
POTRANJOM ZA RADNOM SNAGOM S OBZIROM NA
OBRAZOVANJE I ZANIMANJE.

6.6. ODLJEV STRUNJAKA (ODLJEV MOZGOVA)

MIGRACIJE VISOKOOBRAZOVNIH KADROVA- U LITERATURI

ODLJEV MOZGOVA ILI ENGL. BRAIN DRAIN NAJPRIHVATLJIVIJE
JE ODLJEV STRUNJAKA. TU SE MISLI NA ODLJEV TAKVIH IZ
NEDOVOLJNO RAZVIJENIH U RAZVIJENE DIJELOVE
SVIJETA,POSEBNO PREMA N.AM, AUSTRALIJU I W. EUROPI.
 TE JE TIJEKOVE TEKO KVANTIFICIRATI JER REGISTAR
KVALIFIKACIJA SVOJIH IMIGRANATA VODI (AUSTR.,KANADA,
SAD, VB), NO JASNO SE UOAVA TENDENCIJA POVEANJA
PRILJEVA MOZGOVA, A TO JE PLOD IMIGRACIJSKE POLITIKE

KOJI SU IMBENICI (RAZLOZI) ODLJEVA MOZGOVA?

P.VISARIA (1997.) SVRSTAVA TE IMBENIKE U ETIRI SKUPINE:

o EKONOMSKI IMBENICI (ZARADE, SVE TO JE U VEZI S NJIMA)

o IMBENICI VEZANI ZA POSAO I STRUKU (RADNI I
PROFESIONALNI)
o SOCIOKULTURNI IMBENICI (UKLJUUJU I POLITIKE)
o OSOBNI IMBENICI

TAKAV ODLJEV STRUNJAKA KOJI OD '70.-TIH GOD. POPRIMA

MASOVNE RAZMJERE DANAS IMA 4 STRUJE (PRVE DVIJE
PREVLADAVAJU) A SMJER IM JE SLIJEDEI (WERTHEIMER 1999.):

1. IZ ZEMALJA U RAZVOJU U RAZVIJENE ZEMLJE

2. IZ JEDNE RAZVIJENE ZEMLJE U DRUGU RAZVIJENU ZEMLJU
3. IZ JEDNE ZEMLJE U RAZVOJU U DRUGU ZEMLJU U RAZVOJU
4. IZ RAZVIJENE ZEMLJE U ZEMLJU U RAZVOJU

KARAKTERISTINO JE PRI TOME DA POJEDINI IMBENICI MOGU

BITI:

o POZITIVNI ''+''
o NEGATIVNI ''-''
o NEUTRALNI, INDIFERENTNI ''0''
NJIHOVI UINCI RAZLIITO DJELUJU NA MIGRACIJE, OVISNO O
TOME ODNOSE LI SE NA ODREDITE ILI NA POLAZITE (SHEMA 4)
 7. IZVORI PODATAKA O MIGRACIJI

4 SU OSNOVNA IZVORA PODATAKA O:

1. OBLIKU
2. VELIINI
3. SMJERU
4. OBILJEJE MIGR. KONTINGENTA

TAKO SU NAINJENI:
REGISTRI STANOVNITVA
POPISI STANOVNITVA
ANKETE (ISTRAIVANJA) MIGRACIJA
OSTALI IZVORI

REGISTAR STANOVNITVA

NAJTONIJI JE IZVOR MIGRACIJA-IZ BAZE PODATAKA O

PRESELJAVANJU
TEMELJEM PRIJAVE I ODJAVE
NO SAMO NEKOLIKO ZEMALJA KORISTI PODATKE MJESNIH
REGISTARA NA VIOJ ADMINISTRATIVNO-TERITORIJALNOJ
RAZINI
MNOGE ZEMLJE NEMAJU REGISTAR STANOVNITVA PA NI
HRVATSKA, PA SE MORAJU OSLONITI NA DRUGE IZVORE
PODATAKA O MIGRACIJAMA

POPISI STANOVNITVA
 RELEVANTNIJI SU ZA UNUTRANJU NEGO VANJSKU MIGRACIJU
NEDOSTATAK JE TO SE PROVODI SVAKIH 10 GODINA

ANKETE

TEMELJE SE NA OGRANIENOM UZORKU, PA SU ESTO

NEREPREZENTATIVNE ZA CIJELI TERITORIJ ILI CIJELU
POPULACIJU

OSTALI IZVORI
VRLO SU BROJNI:
ISPRAVE O VJERSKOJ PRIPADNOSTI
ROENJE
SMRTI
VJENANI LISTOVI

SLINE ISPRAVE:
U KOJIMA JE NAVEDENO MJESTO ROENJA
KOLSKE SVJEDODBE
REGISTRI SOCIJALNOG I ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA
POPISI BIRAA
POREZNI REGISTRI
PODACI KOMUNALNIH SLUBI
TELEFONSKI IMENIK
REGISTAR VOJNIH OBVEZNIKA

INFORMACIJE O VANJSKIM MIGRANTIMA MOGU SE DOBITI:

PREMA BROJU IZDANIH RADNIH DOZVOLA
DOZVALA BORAVKA-ULAZNIH VIZA