Veterinarska kola, Zagreb

Gjure Prejca 2

Tema zavrnog rada

IVOT VUKOVA U
ZAROBLJENITVU

Mentor: mr.sc. Boena Katalini, dr.med.vet Uenik: Ivana Kupreak

Zagreb,veljaa, 2017
 SADRAJ

1. UVOD

2. BIOLOGIJA VUKOVA

2.1 IZGLED, GRAA I TJELESNE OSOBINE VUKOVA

2.2 NAIN IVOTA I PONAANJE U PRIRODI

2.3 RASPROSTRANJENOST I BROJNOST VUKOVA U HRVATSKOJ I SVIJETU

3. VRSTE VUKOVA

4. PONAANJE I BRIGA O VUKOVIMA U ZAROBLJENIVU

4.1 PROSTOR

4.2 PREHRANA

4.3 OBOGAIVANJE IVOTNOG PROSTORA

4.4 PONAANJE I PRIVIKAVANJE JEDINKI NA PROSTOR

5. ZAKLJUAK

6. ZAHVALE

7. BIBLIOGRAFIJA

8. POSLJEDNJA STRANICA

1. UVOD
Odluila sam pisati na temu vukova iz razloga to su izvorni oblik dananjeg domaeg
psa, kunog ljubimca, koji su drutvena, zatitniki nastrojena i emocionalna bia. Sve
pasmine pasa nastale su udomaivanjem od vuka, u procesu koji je zapoeo prije nekih
100 000 godina, s tim da je povremenih mijeanja s vukom bilo i kasnije. Tako danas
drimo da su pas (C. lupus familiaris) i vuk ista vrsta. Vuk se po svojim fizikim, a i
psihikim (drutvenim), osobinama jako malo razlikuje od psa s kojim se svakodnevno
suoavamo u struci. Vukovi se takoer, povrno gledajui, ne razlikuju puno od velikih
porodica maaka, no zaostaju naspram njih u smislu veliine i snage, pa prema tome nisu
ni tako snani ni strani poput tih savrenih grabeljivaca. Ljudi su selektivnim krianjem
dobili pasmine koje nisu sposobne preivljavati u prirodi bez ovjeka. Upravo iz tog
razloga elim u ovom maturalnom radu prikazati koliko je vuk drutveno bie, koje se iz
dana u dan bori za svoje mjesto na zemlji, sa svojim potomcima uz pomo svojih
instinkta, te kako se s druge strane u zarobljenitvu prilagoava, mijenja i ivi, i konano
kako mu ljudi mogu pruiti to bolje i prirodnije uvjete.

slika 1.1.

2. BIOLOGIJA VUKOVA

2.1 IZGLED, GRAA I TJELESNE OSOBINE VUKOVA

Sivi vuk (Canis lupus) je najvei pripadnik porodice pasa. Najvei vukovi ive na sjeveru
kojima je prosjena masa 41 kg, dok su predstavnici junijih populacija (Indija, Pakistan,
Afganistan) upola manji. Prosjena masa odrasloga vuka s podruja Hrvatske je 31 kg. Od
vrha nosa do vrha repa dugaki su prosjeno 170 cm, od koje rep oduzima oko 42cm, a
prosjena im je visina u grebenu 70 cm. Vuje krzno gustoom i bojom dlake mijenja se
prema klimi podruja s kojeg dolazi. U sjevernim krajevima dlaka mu je dugaka, gruba i
gusta, najdulja na donjem dijelu tijela, butinama. U junim krajevima openito je kraa i
otrija, boja joj je obino blijedo sivkastouta s crnim primjesama.

U Hrvatskoj mu je boja krzna uvijek siva; lea i rep su tamnosive boje koja prema trbuhu
i nogama prelazi u svijetlosivu. Na prednjoj strani podlaktice najee ima tamnu prugu,
iako su pronaeni i primjerci bez nje. U razliitim dijelovima svijeta ive vukovi kojima
boja varira, u rasponu od bijele, preko svijetlosmee, crvenkaste, do sive i crne.

slika 2.1. slika 2.2.

Graom tijela vuk je prilagoen tranju, a naroito dugotrajnom kasu. Grudni mu je ko

uzak, laktovi uvueni prema unutra, a ape okrenute prema van. To omoguava da se
prednja i stranja noga jedne strane kreu u istoj ravnini. Ima etiri prsta na stranjim, a
pet na prednjim nogama, s time da na prvi prst prednje noge (palac, unutranja strana
noge) ne staje. Noge su mu relativno due nego u drugih pripadnika porodice pasa to
pridonosi brzom kretanju na relativno velike udaljenosti. Vuje tijelo je mravo, trbuh
uvuen, a dugodlaki rep mu visi do peta. Njuka mu se s obzirom na glavu ini izduena i
iljasta, iroko elo mu pada koso, oi su mu koso smjetene, a ui uvijek uspravne.
Prosjeni ivotni vijek vuka je 7 godina u divljini, a 15 u zatoenitvu.
 Vukovi su mesojedi, stoga imaju snano razvijen pravi eludac iji volumen oduzima 60-
70% ukupnog kapaciteta probavnog sustava. Budui da ivotinje love u prosjeku jednom
tjedno , veliki eludac je prednost jer omoguuje da se prejedu, a hrana se probavlja
kasnije kada se ivotinje odmaraju. Kratka i jednostavna crijeva slue im kao glavno
mjesto probave animalnih bjelanevina i masti, a debelo crijevo takoer je kratko i
jednostavno. Mesojedi jedu male koliine vlakana zbog posebnih zadaa kao to je
odravanje voluminoznosti obroka.

SLIKA PROB.SUS.

slika 2.3.
2.2. NAIN IVOTA I PONAANJE U PRIRODI

Drutvena struktura opora relativno je sloena, to je potrebno kako bi se unutar opora

sve aktivnosti mogle uspjeno odraivati. U jednom oporu moe se nalaziti i do 15
jedinki. Svaki vuji opor ima hijerarhijsku strukturu, to znai da u jednom oporu vlada
jedan dominantni par, koji je ujedno i jedini reproduktivni par opora. Dominantan vuk ili
vuica odreuju kada se ide u lov, gdje e biti brlog, ali se njihova dominacija oituje pri
hranjenju; dominantni par uvijek prvi jede plijen, a podinjeni vukovi tek nakon njih. S
obzirom na to da jaka dominacija reproduktivnog para onemoguava parenje podinjenih
jedinki, oni sa dvije do tri godine naputaju opor i njegov teritorij u potrazi za hranom i
jedinkom za parenje. To je jedan od naina na koji vukovi reguliraju svoju populaciju i
sprjeavaju parenje u srodstvu.

Vukovi u lov nikada ne idu sami, stoga im to omoguava da u skupini love veliki plijen.
Iako veliki plijen mogu brzo uloviti, isto tako ga brzo i potpuno pojedu i iskoriste. Njihov
odabir hrane varira od podruja na kojem se nalaze. Ukoliko u blizini teritorija vuka ima
domaih ivotinja (ovce, koze, manje krupna stoka i pas), to mu je najjednostavnija opcija
te e se vraati i loviti veinom u tom podruju. S druge strane, vukovima u
rasprostranjenim umama bez pristupa civilizaciji, najei izbor su parnoprstai (srna,
jelen, manje divlje svinje). Vuk e pojesti veinom sve to moe uhvatiti, pa tako i
glodavce, perad i njhova jaja. Imaju razvijen sistem lova- dok mladi vukovi na sebe
privlae panju obana ili psa uvara, dominantni vukovi ulove plijen vrlo brzo i
neprimjetno, dok je pas uvar ve na dalekoj udaljenosti jer natjerava mlade vukove. Isto
tako divlji plijen znaju potjerati na mjesta iz kojih nemaju izlaza, ili ih neprimjetno
okruiti sa svih strana.

slika 2.4.
 Vukovi, odnosno vuice su monoestrine ivotinje, to znai da se tjeraju samo jednom
godinje. Tjeraju se u razdoblju kraj sijenja - travanj, u sjevernijim predjelima kasnije, u
junijima ranije. Tjeranje traje tri tjedna, a zapravo se tek trei tjedan vuica moe
oploditi. Graviditet traje 63 dana, a vuica kopa brlog kada osjeti da dolazi do poroda i u
njemu raa mlade. . U leglu je najee 4 - 7 mladih, koji su slijepi i gluhi do 11. - 15.
dana ivota, a siu do dobi od est do osam mjeseci te postupno prelaze na prehranu
odraslih vukova. Okupljalite je mjesto na kojem se vuii nalaze tijekom odrastanja, a
ve pri prvoj zimi vuii dostiu veliinu koja im omoguava lov sa oporom. Vukovi
dostiu spolnu zrelost 10.-22. mjeseca ivota i tek nakon toga naputaju opor.

slika 2.5.

2.3 RASPROSTRANJENOST I BROJNOST VUKOVA U HRVATSKOJ I SVIJETU