SVEUILITE U ZAGREBU

MEDICINSKI FAKULTET
KABINET VJETINA
Voditelj: mr. sc. Neda Pjeva

SKRIPTA ZA PRVU POMO

www.belimantil.info
OIVLJAVANJE BOLESNIKA SA ZASTOJEM RADA SRCA I DISANJA

Uvod

Oivljavanje bolesnika je jedan od najodgovornijih postupaka lijeenja, te

je u svezi s time vano dobro poznavanje ivotnih funkcija ljudskog
organizma, kao i slijed postupaka koje inimo u postupku oivljavanja.
Pravilnim postupkom oivljavanja moemo spasiti ljudski ivot, ali
neadekvatnim slijedom i krivom procjenom bolesnikova stanja moe se
pridonijeti pogoranju opceg stanja kao i smrti bolesnika.
Najvaniji postupci oivljavanja podijeljeni su s obzirom na vanost,
odnosno prioritet. Ta podjela je prihvacena u cijelom svijetu, te se
oznaava odredenim slovima, koja oznaavaju pojedine korake i
postupke.

I Basic Life support - osnovna potpora vitalnih funkcija

Osnovna potpora vitalnih funkcija odnosi se na hitnu oksigenaciju

(opskrbu kisikom), a provodi se postupcima oznaenim slovima A, B i C.
A (Airway control) meunarodna je oznaka koja odreuje postupak
zbrinjavanja prohodnosti dinog puta
B (breathing control) meunarodna je oznaka koja odreuje postupak
zbrinjavanja dostatnog disanja
C (circulation support) meunarodna je oznaka koja odreuje postupak
zbrinjavanja cjelokupne cirku1acije.

II Advanced Life Support - uznapredovala potpora vitalnih funkcija

Uznapredovala potpora vitalnih funkcija primjenjuje se nakon to smo

bolesniku osigurali dostatnu dopremu kisika, rad srca i suficijentnu
cirkulaciju.U ovoj fazi primjenjujemo lijekove, volumensku nadoknadu
tekuinom, te pratimo vitalne funkcije bolesnika pomou aparata. Prema
meunarodnoj klasifIkaciji, uznapredovalu potporu vitalnih funkcija ine
postupci oznaeni slovima D, E i F.

D prema engleskim rijeima Drugs and Fluids, oznaava primjenu

lijekova i volumensku nadoknadu tekuinom.
E prema engleskoj rijei Electrocardyography, oznaava praenje srane
akcije bolesnika pomou elektrokardiografa (EKG aparata).

www.belimantil.info
F oznaava englesku rije Fibrillation treatment (lijeenje fibrilacije
srca). Nije rijetkost da se tijekom reanimacije na EKG-u vidi patoloka
srana akcija - fibrilacija. Vraanje patoloke srane akcije u normalnu
sranu akciju postie se pomou defibrilatora.

III Prolonged Life Support - nastavak ivotne potpore podrazumijeva

sloene postupke intenzivnog lijeenja koji se provode u za to
opremljenim bolnikim odjelima intenzivnog lijeenja.

ALGORITAM OIVLJAVANJA

A - OSIGURAJ PROHODNOST DINOG PUTA

B - ZAPONI UMJETNO DISANJE
C - ZAPONI VANJSKU MASAU SRCA
D - IZVRI RANU DEFIBRILACIJU

Bolesnika ne smijemo oivljavati, a da prethodno nismo dobro provjerili

potrebu toga zahvata !

Prilikom pristupa bolesniku koji je naglo izgubio svijest, valja imati na

umu osnovno pravilo urgentne medicine:
Teina stanja bolesnika, koji je naglo izgubio svijest, odreuje se
stupnjem ugroenosti njegovih vitalnih funkcija. Zato su uvijek u prvom
planu dijagnostiki postupci kojima se ustanovljavaju poremeaji
respiracije i cirkulacije, a mjere za njihovo uklanjanje imaju apsolutan
prioritet.

Osnovni pokazatelji i dijagnostiki postupci na mjestu incidenta:

1. stanje svijesti (bolesnik ne odgovara na energian podraaj zvukom ili
dodirom)
Zastoj srca uvijek je praen gubitkom svijesti, ali gubitak svijesti ne mora
biti praen zastojem rada srca.
2. bolesnik ne die spontano (nakon osiguravanja prohodnosti dinog
puta ne opaa se niti uje strujanje zraka iz nosa ili ustiju). Prestanak
disanja ne znai nuno i prestanak srane akcije, potrebna je potpora
disanju, ali ne i vanjska masaa srca. Primarni zastoj rada srca uvijek je
praen i prestankom spontanog disanja.
3. nema spontane akcije srca (ne pipa se puls na arteriji carotis ili

www.belimantil.info
femoralis). Slijed zahvata pri oivljavanju ovisi o uzroku koji je doveo do
zastoja srca ili disanja.

Stanje svijesti

Provjera stanja svijesti izvodi se glasnim upitom ili dodirom bolesnika

Ukolikoje bolesnik pri svijesti:
1. pregledaj da li je bolesnik ozlijeen
2. povremeno provjeravaj stanje svijesti
3. razmisli o pozivu za pomo

Ukoliko bolesnik nije pri svijesti:

1. hitno pozovi pomo
2. oslobodi dine putove podizanjem brade
3. kontroliraj disanje tako da prisloni obraz na usta bolesnika i promatra odizanje
prsnog koa
4. kontroliraj puls palpacijom arterije karotis (vratne kucavice)

BONI POLOAJ (NATO POLOAJ)

U taj poloaj postavljamo bolesnika bez svijesti, ali koji spontano die i
nema ozljeda kraljenice. Postupak se sastoji od slijedeih radnji:
1. bolesnik lei na ledima, desna je noga flektirana u koljenu, a lijeva ruka se prebaci
preko trbuha.
2. desna ruka se postavi ispod desnog gluteusa
3. prihvaanjem odjee u predjelu kuka i ramena bolesnik se preko
stopala i ake prebacuje na bok
4. glava se lagano zabacuje prema natrag, licem prema dolje, a ruka
ispod obraza fiksira glavu u tom poloaju

www.belimantil.info
www.belimantil.info
A. AIRWAY CONTROL - ODRAVANJE PROHODNOSTI DINOG
PUTA

1.ZABACIVANJE GLAVE UNATRAG (defleksija glave)

Ovaj postupak podrazumijeva oprezno zabacivanje bolesnikove glave

podizanjem brade i sputanjem ela. To se posebno odnosi na
politraumatizirane bolesnike u kojih postoji sumnja na oteenje vratne
kra1jenice. Kod ozljede vratne kra1jenice potrebno je izvriti
imobilizaciju. Pri dubokom gubitku svijesti svi tjelesni miici omlohave,
gube napetost (tonus), a kod leanja na leima dolazi do izravnavanja
fizioloke zakrivljenosti vratne kraljenice te pomicanja zida stranje
stijenke drijela prema naprijed. Istovremeno dolazi do sputanja donje
eljusti i pada jezika na stranji zid drijela i zatvaranja dinog puta.

www.belimantil.info
2. POSTUPAK TROSTRUKOG HVATA

Safar navodi u literaturi da kod 20% bolesnika nije dostatno zabaciti

glavu da bi se postigla zadovoljavajua prohodnost dinog puta. U takvim
sluajevima izvodimo trostruki hvat po Safaru; zabacivanje glave i
potiskivanje donje eljusti prema naprijed oslobada dini put faringealne
opstrukcije, a otvaranje usta omoguava nesmetan izdisaj.

3. MANUALNO IENJE DINOG PUTA

U situaciji kad unato pravilnom dranju glave unesreenog i pravilnom

postupku primjene umjetnog disanja postoji opstrukcija, a time i
nemogunost prolasku zraka treba posumnjati na strano tijelo u dinom
putu. Mogue je da se radi o komadu zubne proteze, zalogaju hrane,
povraenom sadraju itd., u usnoj upljini. Lake je prepoznati guenje
stranim tijelom u budnog bolesnika, nego u bolesnika koji se nalazi u
besvjesnom stanju. Manualnim ienjem sadraja usne upljine
uspostavijamo slobodan dini put.

4. HEIMLICHOV HVAT

Strano tijelo koje se nalazi u dinim putovima (grkIjanu, duniku),

mogue je odstraniti Heimlichovim postupkom ili hvatom. Hvat se izvodi
tako da svjesnom bolesniku koji nam je dreci se za vrat, te time dao do
znanja o emu se radi, priemo s lea, obuhvatimo ga rukama, te snano

www.belimantil.info
pritisnemo u podruju gornjeg trbuha ili ispod prsne kosti prema gore.
Postupak moemo ponoviti nekoliko puta. Ako je osoba u besvjesnom
stanju, tada se u poloaju na leima izvri pritisak na prsnu. Snaga
pritiska mora iznositi oko 50 kg to znai da treba upotrijebiti i dio
vlastite teine tijela.

www.belimantil.info
www.belimantil.info
5. POSTAVLJANJE OROFARINGEALNOG TUBUSA (usnika)

Pravilno postavljanje orofaringealnog tubusa jednostavno je, ali zahtijeva

odreenu vjetinu. Najprije odredimo veliinu tubusa. Udaljenost izmeu
kuta usana i une resice je mjera po kojoj se ravnamo. Otvorimo usta
unesreenog, konveksna strana tubusa okrenuta je prema jeziku.
Pribliavajuci se bazi jezika okrenemo tubus za 180, te se dolazi iza
korijena jezika odvajajui bazu jezika od stranjeg zida hipofarinksa.
Orofaringealni tubus se postavlja samo kad je unesreeni bez svijesti i
nema prisutne reflekse, u protivnom bolesnik moe povraati, i aspirirati
dio tog sadraja.

www.belimantil.info
Prema ugroenosti ivota bolesnika i potrebe za hitnim lijeenjem
razlikujemo tri skupine ozljeda

1.KRITINE OZLJEDE

Ove ozljede neposredno ugroavaju ivot i bolesnik e umrijeti ako se

hitno ne zapone s lijeenjem. Zato se bolesnici odmah transportiraju do
prve kirurke ekipe. To su slijedee ozljede:
ugroenost disanja ; opstrukcija dinog sustava (sluz, povraeni
sadraj, strano tijelo) ili opekline dinih putova
vanjsko krvarenje iz velikih krvnih ila
unutarnje krvarenje
penetrantne ozljede trbuha
plinska gangrena
velika nagnjeenja (crush sindrom)

2. TEKE OZLJEDE

Poslije ukazane prve pomoi ivot mu nije ugroen, a potrebna mu je

definitivna kirurka pomo. To su slijedee ozljede:
ozljede glave i vratnog dijela kraljenice
otvoreni prijelom velikih kostiju i zglobova
opekline 10-40% povrine tijela
teke smrzotine
zatvoreni prijelomi velikih kostiju i zglobova
ozljede kraljenice
ozljede perifemih krvnih ila

3. LAKE OZLJEDE

To su ozljede koje ne ugroavaju ivot, te se zbog toga kirurka i

druga medicinska pomo moe odloiti za neko vrijeme. To su
slijedee ozljede:
ogrebotine i manje ozljede mekih tkiva
ozljede malih kostiju i zglobova
opekline s oko 10% povrine
razne komocije i kontuzije

www.belimantil.info
 RED HITNOSTI TRANSPORTA

1. RED HITNOSTI
ranjenici koji se gue, a prvom pomoi se guenje nije
moglo ukloniti
vanjska i unutarnja jaka krvarenja
prodome ozljede prsnog koa, trbuha i glave
ranjenici koji imaju prignjeene udove (crush - sindrom)
ranjenici sa znakovima plinske gangrene

2. RED HITNOSTI
ranjenici sa otvorenim i zatvorenim prijelomima velikih
kostiju i zglobova
ozljede glave, vrata, prsnog koa i ake
opekline s 10-40% zahvaene povrine tijela
smrznuti ranjenici
ranjenici sa udruenim kemijskim i radijacijskim ozljedama

3. RED HITNOSTI
ranjenici sa ozljedama kratkih kostiju i malih zglobova,
manje rane i ozljede
ranjenici sa opeklinama do 10% povrine tijela
laki ranjenici kod kojih izljeenje traje do najvie 30
dana

ZBRINJAVANJE RANA

Iz rane se ne smiju vaditi strana tijela. Rana se ne smije ispirati, pogotovo

ne sa alkoholom. Svaka se rana samo sterilno previje, uz zaustavljanje
krvarenja. Potrebno je osigurati transport u medicinsku ustanovu.
Ozljeeni ekstremiteti se imobiliziraju.

Povreda glave: imobilizacija vratne kraljenice, mirovanje u

leeem poloaju. Ozlijeeni ne smije jesti i piti.
Povreda kraljenice: prva pomoc sastoji se u spreavanju daljnjeg
oteenja kraljenice.Ozlijeenog poloiti na ravnu, tvrdu podlogu i
imobilizirati.

www.belimantil.info
 Povrede grudnog koa: mirovanje, polusjedei poloaj kod
dispneje (tekog disanja; kod otvorenog pneumotoraksa (otvorena rana
prsita) rana se sterilno previje i hermetiki zalijepi leukoplastom
(gumiranim platnom ili najlonom).
Povrede trbuha: mirovanje, ozlijeenom ne davati hranu i tekuinu,
ranu sterilno previti; dijelove crijeva izvan trbune upljine ne vraati
nego samo previti.
Povrede ekstremiteta: sterilni zavoj i imobilizacija; prijelome i
iaenja ne pokuavati namjetati ve imobilizirati u zateenom
poloaju.
Traumatske amputacije: Esmarch! Amputirani dio eventualno
prekrijemo sterilnom gazom u vie slojeva, stavimo u plasticnu vreicu i
zaveemo da se ne moe namoiti. Zatim to stavimo u vreicu s ledom, te
se sve zajedno zamota kako bi se izoliralo od okoline.
Opekline: Postupiti ovisno o stupnju opekline. Ako je manja
opeklina hladiti tekuom vodom (20-30 minuta); previti sterilnom gazom
i zavojem. Ekstremitete imobilizirati.

KRVARENJE

Krvarenje nastaje zbog prekida kontinuiteta jedne ili vie krvnih ila,
uzrokovanih ozljedama ili nekim drugim patolokim procesima. Gubitak od oko 2500 ml
(polovica ukupne koliine krvi) u odraslog obino je
smrtonosan, no sve ovisi o intenzitetu i trajanju krvarenja. Zbog toga je
vea smrtnost kod brzog i obilnog krvarenja. Vanost rjeavanja
krvarenjaje zbog njegove znaajne uloge u nastanku oka.

Prema mjestu krvarenja dijelimo na :

VANJSKO - krv istjee iz prekinute krvne ile van kroz povrijeenu
kou ili vidljivu sluznicu;

Vanjsko krvarenje se zaustavlja:

1. Digitalnom kompresijom - sluimo se jagodicom prsta, bez

prirunih sredstava.

a) Krvarenje lica i postraninih dijelova glave:

www.belimantil.info
 a. carotis ext. (vanjska ila kucavica). Pipamo na vratu tako da dva
prsta stavimo u prostor izmedu Adamove jabuice i m.
sternokleidomastoideusa.
. a. facialis (lina arterija) Pipamo tako da stavimo palac ispod
brade u produetku vratne ile kucavice, a srednja tri prsta na prostor
ispred uke.

b) Krvarenje mekog oglavka:

a. temporalis superficialis (douna arterija). Pritisak sa srednja tri prsta
na prostor ispred uke.

c) Opsenija krvarenja na glavi:

a. carotis communis (vratna ila kucavica)
Pritisnemo sa srednja tri prsta u lijeb izmedu Adamove jabuice i
miica m. sternokleidomastoideusa dok se palcem i dlanom obuhvati vrat.

2. Kompresivnim zavojem

Prednost kompresivnog zavoja je zaustavljanje krvarenja iz manjih

arterija ekstremiteta i prsnog koa, dok su nedostaci vidljivi kod jakih
krvarenja iz velikih krvnih ila. Bitno je da se komprimira samo rana i
mjesto krvarenja bez ometanja protoka krvi kroz druge dijelove ekstremiteta.

Tehnika: sterilna gaza se stavi na ranu, 2-3 puta se ovije zavoj preko
gaze. Zatim se stavi smotuljak zavoja ili neki drugi okruglo - valjkasti
predmet koji e izvriti kompresiju - pritisak, te se zavojem previja, a
usput i zatee. Nakon postavljanja kompresivnog zavoja kontroliramo
boju ekstremiteta i puls periferno od zavoja. Boja mora biti normalna, a
puls prisutan.

3. Esmarchovom trakom (za ekstremitete)

Elastina traka po Esmarchu ili njezine zamjene slue za potpuno

zaustavljanje krvarenja i iskljuivo se koriste kod:
1. Amputacije ekstremiteta
2. Kod jakih krvarenja koje ne moemo zaustaviti
Kad se stavi poveska ekstremitet se obavezno imobilizira. Na komad
papira ili kou povrijeenog treba napisati tono vrijeme i datum
postavljanja poveske radi primjerenog informiranja medicinskog osoblja
koje e konano zbrinuti povrijeenog.

www.belimantil.info
Pravilno postavljen Esmarch:
- rana ne krvari
- periferni puls se ne pipa
- okrajina je blijeda
- na periferiji nema bolova

Kod nepravilno postavljenog Esmarcha osim cijanotine (modre) boje

periferije sve je suprotno od gore navedenog

Tehnika postavljanja Esmarcha:

1. Okrajinu prije postavljanja poveske podii (ako to okolnosti doputaju)
2. Traku postaviti 5-10 cm od mjesta krvarenja u smjeru ramena odnosno
prepone
To znai - na ruci izmedu rane i ramena
- na nozi izmedu rane i prepona
3. Prije postavljanja poveske, mjesto omotati gazom, vatom ili platnom
da bi se sprijeile ozljede koe, ivaca i miica.

Improvizacija Esmarcha:
Kao improvizacijska sredstva mogu se koristiti deblje ue, guma, remen,
trokutasta marama i sve drugo to nije tanko poput ice i tanke uadi.
Trourniquet- trokutasta marama i tap kojim se ekstremitet stee.

UNUTARNJE KRVARENJE - krv se skuplja unutar jedne od tjelesnih

upljina. Kod unutarnjeg krvarenja cilj je to bri transport do prve
kirurke ekipe, te kirurko zaustavljanje krvarenja. Eventualno kod
sumnje na krvarenje iz aorte abdominalis (trbune ile kucavice) dolazi u
obzir kao privremena mjera snaan pritisak stisnutom akom u podruje
odmah ispod pupka.

PRVA POMO KOD KRVARENJA

1. Zaustaviti krvarenje
2. Poduzeti mjere za suzbijanje oka
3. Osigurati transport u specijaliziranu ustanovu

www.belimantil.info
 OK

ok je proces koji mogu pokrenuti razliiti uzroci, a u urgentnim stanjima

to je najee krvarenje.
Od oka treba razlikovati vazovagalnu sinkopu (kolaps), koja nije opasna
i koja brzo sama prolazi ako bolesnika postavimo u horizontalan poloaj.
U prvoj fazi oka rije je o kompenzatornim mehanizmima koji.
centraliziraju krvni optok. Time se odrava prokrvljenost srca i mozga na
raun trenutno manje vanih organa.

Znaci oka:

1.TAHIKARDIJA - puls iznad 100 otkucaja u minuti

2. HIPOTONIJA - nizak tlak; o tlaku se moemo grubo orijentirati
pipajui puls na art. radialis (palana arterija). Ako je puls prisutan znai
da je tlak jo zadovoljavajui -70 mm Hg ili vie.
3. BLIJEDA KOA I SLUZNICE
4. HLADNA KOA
5. ZNOJ
Kasnije se prikljuuju: ed, munina, nemir, teko disanje.

Postupak sa bolesnikom u oku:

Otkloniti uzrok koji je doveo do oka - zaustaviti krvarenje! Imobilizirati
povrijeene ekstremitete, utopliti bolesnika pokrivaem. Staviti bolesnika
u autotransfuzijski poloaj ( podignuti bolesniku obje ruke i noge ). Za
vrijeme transporta bolesnik treba leati sa umjereno podignutim donjim dijelom tijela.
Zabranjeno je davanje pia, dovoljno je vlaenje usnica.
Ako se dugo mora ekati na transport do medicinske ustanove, moemo
bolesniku dati tople napitke, ali samo na licicu.

www.belimantil.info
 IMOBILIZACIJA

Imobilizacija je mjera prve pomoi kojom se ozlijeeni dio tijela stavlja u

nepokretan poloaj. Ona se pri prijelomu izvodi uvijek, a kod ostalih
ozljeda samo na ekstremitetima i to kad su ozljede opsene i teeg stupnja
(rane, opekline, smrzotine).
Da bi imobilizacija bila uspjena, treba imobilizirati dva susjedna zgloba.
To se postie tako da se predmetom kojim se imobilizira, osim
ozlijeenog dijela, obuhvate susjedni zglobovi, ali i dvije treine
susjednih dijelova.
Imobilizirani zglobovi moraju biti u takozvanom prirodnom
(fiziolokom) poloaju, jer je u tom poloaju ahura zgloba mlohava kao i
miici i tetive. To se postie stavljanjem ozlijeenog ekstremiteta u
srednji poloaj izmeu najjaeg savinua i opruenosti.
Prelomljena ruka ili noga ne smije se namjetati , ve se iaeni ili
prelomljeni dio imobilizira u poloaju u kojem se ruka ili noga nalaze.
Priruna sredstva (daska i slino), te Cramerova udlaga, moraju se
obloiti slojem spuvaste gume ili plastike, papirnatom vatom, dijelovima
odjee, sijenom, travom, licem, itd., i to na onoj strani koja dolazi uz
ozlijeeni dio tijela.
Vrhovi prstiju pri uvrivanju ina zavojem ili maramom, moraju ostati
slobodni, jer se po boji koe jagodica moe ustanoviti je li zavoj previe
stegnut.
Imobilizirane dijelove treba staviti u umjereno povieni poloaj. Prva
pomo pri iaenju i uganuu jednaka je kao i pri prijelomu kosti.
Zglobovi se ne namjetaju , ve se po svim pravilima imobilizacije
zadravaju u poloaju u kojem se nau.

www.belimantil.info
www.belimantil.info
www.belimantil.info
www.belimantil.info
www.belimantil.info
www.belimantil.info
www.belimantil.info
www.belimantil.info