Voda se od mjesta zahvata do mjesta koritenja dovodi provodnicima,koji se koriste i za distribuciju

vode na mjestu koritenja te za odvod vode natrag u prirodu.

Rezervoari su u cijelosti umjetne hidrotehnike graevine koje slue za pohranjivanje voda.

TONO

Koritenje voda podrazumijeva zahvaanje, crpljenje i uporabu povrinskih i podzemnih voda za

sanitarnje elektrine
razliite namjene kao za: pie potrebe, tehnoloke potrebe, proizvodnju
plovidbu riba
energije, rijenu i pomorsku , pripremu hrane, uzgoj , sport, rekreaciju i sl.

1.Zatita voda nastala je kao posljedica vrlo intenzivnog djelovanja ovjeka na kvalitetu voda.

2.Koritenje voda podrazumijeva zahvaanje, crpljenje i uporabu povrinskih i podzemnih voda za

razliite namjene.

4. Hidrotehnike graevine su graevine koje gradimo u svrhuzadovoljenja potreba drutva (ovjeka)

u odnosu na vodu - koritenje vode, zatita od vode i zatita voda.

5.Nabrojite 3 osnovne grupe potreba ovjeka u odnosu na vodu: 1)koritenje voda ; 2)zatita odvoda
; 3)zatita voda. Napomena: nabrojati prema vanosti (ujedno i povijesnom razvoju).

6.Zatita od voda nastaje kao potreba za koritenjem prostora ugroenih djelovanjem voda(velike
vode, bujice, podruja podlonih vodnoj eroziji, led, suviak vode na poljoprivrednim povrinama,
odvodnja naselja i prometnica).

8.Ustave su hidrotehnike graevine kojima se kontrolirano voda proputa vodotokom ili

preusmjerava u drugi vodotok,retencijski prostor i sl.

Ustava graevina koja uz pomo zatvaraa omoguava kotrolirano proputanje vode u kanal i iz
kanala na njegovom poetku i kraju.

9.Strojarnica hidroelektrane je hidrotehnika graevina koja se izvodi u cilju koritenja voda za

proizvodnju elektrine energije.

10.Akumulacija je hidrotehnika graevina koja se koristi za pohranjivanje voda u vrijeme kada je ima
vie od potreba, a koje se koriste u vrijeme nedostatka vode.

11.Branesu hidrotehnike graevine kojima se omoguuje ostvarenje akumulacija i retencija,

zahvaanje vode za razliite svrhe, preusmjeravanje toka vode, razdioba i upravljanje vodama.

12.Slika-brana

13.Regulacijske graevine su hidrotehnike graevine koje se grade u sklopu ureenja vodotoka i

zatite od fluvijalne erozije.

14.Retencijaje ureeno podruje u slivu vodotoka predvieno za vremenski krae zadravanje vode u
svrhu zatite od poplava.
16.Slika-akumulacija

17.Obrambeni (hidrotehniki) nasip je nasuta graevina od pogodnog zemljanog materijala koja titi
neko poljoprivredno ili urbano podruje od poplava.

18.Hidrotehnika graevina u koju se, u cilju koritenja voda za proizvodnju elektrine energije,
smjeta oprema za proizvodnju i predaju elektrine energije u mreu naziva sestrojarnica.

19.Slika-ustave

20.Imenovati oznaku : VV-visoki vodostaj ; NVV-najvii visoki vodostaj ; SVV-srednji visoki vodostaj ;
SV-srednji vodostaj ; SNV-srednji niski vodostaj ; NV-niski vodostaj ; NNV-najnii niski vodostaj

21.Popreni profil vodotoka definira ______vodotoka.

23.Mehanika svojstva tla potrebna za projektiranje definiraju se geomehanikimpodlogama.

24.Geoloke ili geomehanike podloge ukljuujuterenskeistrane radove, laboratorijske istrane

radove i elaborat s tumaenjem istranih radova.

25.Morske razine slue za proraune funkcionalnosti i konstrukcije pomorskih graevina.Koristimo

kod projektiranja pomorskih graevina.

26.Tlo se promatra sa stajalita oblika , svojstava i procesa.

27.Konsumpcijska krivulja (krivulja protoka) definira prosjean odnos vodostaja i protoka na mjestu
vodomjerne stanice.

28.Na dravnoj razini morske razine se opaaju sustavno i kontinuirano. TONO

29.Popreni profili vodotoka slue za hidroloke i hidraulike proraune te za projektiranje

hidrotehnikih graevina.

30.Za potrebe projektiranja potrebne veliine morskih valova prognoziramo na temelju podataka o
__vjetru_____.

31.Mala voda(protok)-MQ ; Najvia velika voda(protok)-NVQ

32.Morske struje dominantno utjeu na rjeavanje ekolokih problema vezanih uz gradnju pomorskih
graevina.

33.Osnovne hidroloke podloge na vodomjernoj stanici su: popreni profil vodotoka, prikaz
promjene vodostaja,konsumpcijska krivulja (krivulja protoka) i prikaz promjene protoka.

34. Hidrogeologija je dio geologije koji se bavi prouavanjem podzemnih voda.

35.Hidrogeoloke podloge potrebne su kod graevina za zahvat vode i kod graevina za spremanje
vode na tlu.

36.Glavne grupe podloga potrebnih za projektiranje hidrotehnikih graevina su: prostorno-planske

podloge,geodetske podloge, hidroloke podloge i geotehnike podloge.
37.Na dravnoj razini morski valovi se opaaju sustavno i kontinuirano.-NETONO

38.Geotehnike podloge sastoje se od geolokih ,geomehanikih i seizmikih podloga.

39.Morske razine kontinuirano mjeri Hrvatski hidrografski institut.

39. Morske razine koristimo kod projektiranja pomorskih graevina.

40.Oblik tla se prikazuje kartama(tlocrtni prikaz) i poprenim profilima razliitih mjerila.

41.Popreni profil vodotoka odreuje se snimanjem prirodnog korita__okomito____na smjer teenja.

42.Konsumpcijska krivulja (krivulja protoka) definira prosjean odnos protoka (x-os) i vodostaja (y-os)
na mjestu vodomjerne stanice.

43.Na dravnoj razini morske struje se opaaju sustavno i kontinuirano.-NETONO

44.Grupe prorauna konstrukcije za granina stanja nosivosti su:proraun stabilnosti,proraun sloma.

45.Kod prorauna konstrukcije metodom graninih stanja, principijelno se karakteristine vrijednosti

djelovanjapoveavaju,a karakteristine vrijednosti svojstava gradiva se smanjuju.

46.Funkcionalni zahtjevi hidrotehnikih graevina uglavnom su vezani uz vjerojatnost pojavljivanja

vodostaja, protoka ili valova. To znai da (pravilnicima, normama i preporukama za projektiranje) nisu
definirane apsolutne veliine mjerodavne za proraun nego su odreeni povratni periodipojavljivanja
mjerodavnih veliina.

47.Osim to trebaju biti pouzdane graevinske konstrukcije trebaju biti: ekoloki prihvatljive
,ekonomine i estetski oblikovane.

48.Dvije provjere koje se vre kod prorauna graninog stanja nosivostikonstrukcije su provjera
stabilnosti i provjera sloma.

49.Odabir mjerodavnog povratnog perioda kod projektiranja hidrotehnikih graevina za zatitu od

poplava vezan je uz nain koritenja zemljita koje se brani: PR= 25 god-poljoprivredno zemljite ;
PR= 100 god-manja naselja ; PR= 1000 god-gradovi.

50.Stalna djelovanja na operativnu obalu na pilotima postaviti na odgovarajua mjesta:

 1 LT
1 - (1 - ) , "LT > 1
51. izraz PR rizik pojave

52. ovo naranasto

53.Rizik da se dogaaj projektnog povratnog perioda 100 godina desi jednom u predvienom
projektnom vijeku graevine 100 godina iznosi 0.63.

54.Rizik da se dogaaj projektnog povratnog perioda 100 godina desi na razini jedne godine iznosi
0.01.

55.Kriteriji (zahtjevi) koje treba zadovoljiti kod svih hidrotehnikih graevina su

sigurnost,funkcionalnost i trajnost, a ti kriteriji zajedno spadaju u pouzdanost.
56.Povratno razdoblje nekog promatranog iznosa hidroloke veliine je onaj vremenski period u
kojem se taj iznos ili vei od njega prema proraunu vjerojatnostijavlja prosjeno jedan puta.

57.Promjenjiva djelovanja na operativnu obalu na pilotima postaviti na odgovarajua mjesta:

58.Koji su prorauni nuni za osiguravanje pouzdanosti graevina? Proraun funkcionalnosti i

proraun konstrukcije.

55. Kao funkcionalni kriterij za dimenzioniranje preljeva uzima se maksimalni protok vodnog
vala koji nailazi na branu i to povratnog perioda od ___________ do________godina.
(izaberite manju vrijednost u prvom polju i veu u drugom).

59.Povratno razdoblje nekog promatranog iznosa hidroloke veliine je onaj vremenski period u
kojem se taj iznos ili vei od njega prema proraunu vjerojatnosti javlja prosjeno jednom.

60.Osnovne vrste prorauna kojim se dokazuje pouzdanost graevina su proraun funkcionalnosti i

proraun konstrukcija.

61.Rizik pojave dogaaja definira se kao vjerojatnostpojave dogaaja (ili premaenja) definiranog
povratnog razdoblja jednom u ivotnom vijeku konstrukcije.

62.Djelovanja prema promjenjivosti tokom vremena klasificiraju se u tri kategorije: stalna djelovanja,
karakteristine slovne oznake G,promjenjiva djelovanja, karakteristine slovne oznake Q i izvanredna
djelovanja, karakteristine slovne oznake A.

63.Rizik da se pojavi (ili premai) neki vodni val povratnog perioda 50 godina jednom u 50 godina je
0.636.

64.Rizik da se pojavi (ili premai) neki vodni val povratnog perioda 200 godina jednom u 25 godina je
0.118.
65.Zahtjev da graevina bude dostatne mehanike otpornosti (vrstoe) znai da uslijed predvidivog
optereenja na graevinu ne smije doi do njenog sloma ili pojave pukotina.

66.

67.Povratni period kod projektiranja hidrotehnikih graevina za odvodnju:Opis branjenog podruja-

poljoprivredno zemljite ( PP 5-25 god),naselja ( PP 0.5-2-5) i autoceste ( PP 10 god).

68. Rizik da se pojavi (ili premai) neki vodni val povratnog perioda 50 godina jednom u 100 godina je
0.867.

69.Dvije provjere koje se vre kod prorauna graninih stanja nosivosti konstrukcije su provjera
stabilnosti i provjera sloma.

70.Uvjet da hidrotehnika graevina kao kruto tijelo ne smije promijeniti poloaj u prostoru, tj., da se
ne smije prevrnuti, pomaknuti, zakrenuti, odnosi se na: zahtjev stabilnosti.
67. Zahtjev da graevina bude stabilna moe se jednostavno opisati uvjetom kao kruto tijelo ne
smije promijeniti poloaj u prostoru, tj., da se ne smije prevrnuti, pomaknuti, zakrenuti

71.
72.

73.Grupe prorauna konstrukcije za granina stanja uporabljivosti (funkcionalnosti)su:proraun

zamora,deformacija,oteenja i vibracija.

74.PP = 1/P(x)vjerojatnost pojavljivanja dogaaja jednom u povratnom periodu (PP). >

reciprocni
4. razine reguliranja vodnog reima
Zatite od velikih voda - Potrebno je sprijeiti eventualne tete na slivnom podruju
Osiguranja biolokog minimuma- Teba omoguiti svim biolokim korisnicima vode barem onoliko
vode za njihov normalan ivot, odnosno moramo omoguiti opstanak biocenoze
Osiguranja vodnogospodarskog minimuma - Svim korisnicima na vodnom sustavu treba se osigurati
dovoljna koliina vode traene kvalitete, odnosno ne smije se dozvoliti da jedan korisnik zahvati vie
vode na utrb drugoga, odnosno da mu onemogui upotrebu vode pogoranjem njezine kvalitete
Optimalizacije vodnog sustava - Vrednovanjem pojedinog elementa u sustavu pronalazi se ono
rjeenje koje e dati najveu sveukupnu korist

Ureenjem sliva se utjee na neujednaavanje vodnog reima NETONO

Obrambeni melioracijski nasipi imaju zadau sprjeavanja poplavljivanja podruja.

Uinak retencije se oituje smanjivanjem maksimalnog protoka koji prolazi vodotokom na nizvodnom
podruju i produljivanjem trajanja velikih voda, odnosno isti volumen vode se kroz vodotok proputa
dulje vrijeme.

Kakav je vodni reim kojime se ne moe upravljati, vrlo se teko upravlja ili se ne eli upravljati?
Neupravljani

U vodnogospodraskom smislu melioracijska odvodnja spada u podruje zatite od voda

Razlikujemo poprene i paralelne oteretne kanale

Reguliranje vodnog reima postie se izvedbom raznih vodnogospodarskih zahvata na vodotoku i

njegovom slivu, kao npr. izvedbom akumulacija, retencija, oteretnih kanala, ureenjem sliva

Planom obrane od poplava odreuju se: Mjere koje se poduzimaju prije ili u sluaju opasnosti od
poplava

Presjek nasipa treba biti takav da konstrukcijom treba odolijevati hidrostatikim i hidrodinamikim
djelovanjima vode. TONO

Profil nasipa ovisi o namjeni nasipa, hidraulikom proraunu za mjerodavnu veliku vodu, vrsti
materijala za izradu nasipa, presjeku nasipa (konstitutivni tip), hidraulikom proraunu procjeivanja,
geomahanikom proraunu stabilnosti pokosa nasipa, trajanju visokih vodostaja, pojavi valova i
ostalim posebnim zahtjevima.

Profil nasipa ovisi o, hidraulikom proraunu za mjerodavnu srednju vodu netono

Vodni reim Opisuje se promjenama razliitih osobina vode, pa se razlikuju hidroloki reim,
hidrauliki reim, toplinski reim, reim kakvoe (ili kvalitete) vode, reim kvantitete (ili koliine)
vode itd.

Kako se naziva pristup sprjeavanja teta koje nastaju od poplava prema kojem se poplavi pridruuje
vjerojatnost njene pojave ? Podijeljenje odgovornosti

Uinak retencije se oituje smanjivanjem maksimalnog protoka koji prolazi vodotokom na nizvodnom
podruju i produljivanjem trajanja velikih voda, odnosni isti volumen vode se kroz vodotok proputa
dulje vrijeme.

Vodni reim moe biti neupravljani i upravljani.

Uslijed hidrodinamikog djelovanja vode na nasip moe doi do nastajanja kliznih ploha. NETONO

Brana akumulacije nalazi se pod Stalnim optereenjem vodom.

Pristup za pasivnu zatitu od poplava predstavlja zatitu od poplavljivanja podruja tako da se utjee
na spreavanje posljedica.

Regulacije prirodnih vodotoka su skup gradnji i mjera kojima se mijenjaju prirodne osobine na
vodotoku i njegovom slivnom podruju radi: to racionalnijeg koritenja voda, to efikasnije
zatite od tetnog djelovanja voda iz vodotoka i to efikasnije zatite vodotoka od zagaenja

Prednost pravih paralelnih graevina u odnosu na pera je izostanak generiranja lokalnih erozija u
koritu TONO
Mana pravih paralelnih graevinu u odnosu na pera je tokasto definiranje regulacijske obrane
NETONO
-vrlo veliki trokovi izgradnje
Intenzitet turbulencije iznosa B1 = 10m/m u izrazu Pilarczyka oznaava malu turbulenciju
Intenzitet turbulencije iznosa B1 = 5m/m u izrazu Pilarczyka oznaava jaku turbulenciju

Regulacijske graevine su s konstrukcijskog aspekta jednostavne, meutim odabir tipa, razmjetaj u

prostoru i njihovo oblikovanje spadaju u grupu sloenih inenjerskih izazova
Kod pojave poriva vijka broda dolazi do problema lokalne (ne)stabilnosti korita vodotoka TONO
Kod stupova mostova dolazi do problema lokalne (ne)stabilnosti korita vodotoka.
Obaloutvrde od murja su gravitacijske konstrukcije kod kojih se horizontalna optereenja prenose na
tlo posredstvom vlastite teine graevine.
Kod pojave valova generiranih prolaskom brodova dolaz do problema lokalne (ne)stabilnosti korita
vodotoka.

Prokopi su regulacijske graevine izvan rijenog korita. TONO

Reetkaste graevine su sekundarne okomite regulacijske graevine u rijenom koritu. TONO

Osnovni problem kod dimenzioniranja neobloenih kanala javlja se kod utvrivanja gubitaka vode,
zamuljenja, erozije i ravnotee pronosa nanosa.

Vrste kanala ija je namjena odvodnja s poljoprivrednog zemljita Odvodni kanal

Vrsta kanala koji se mogu izvoditi kao zatvoreni kanali Derivacijski kanali
Oteretni kanal namjena obrana od poplava
Derivacijski kanal vrsta kanala koji se koriste da vodu namijenjenu proizv.elek.ener.dovedu do
hidroelektrana
Derivacijski kanal vrsta kanala ija je namjena energetika
Vrsta kanala ija je namjena prihvaanje vika vode mreom kanala nieg reda i odvodi mreom kanala
vieg reda te uputa u recipijent Odvodni kanal
Plovni kanali jesu umjetni unutranji plovni putevi koji nadopunjuju mreu prirodnih unutranjih
plovnih puteva (rijeka, jezera). Stoga su est pratilac ovih kanala visinske razlike koje treba savladati
brodskim prevodnicama ili dizalima
Kanali kod kojih je vrlo bitno osigurati pravilan pronos nanosa derivacijski kanali i kanali za
navodnjavanje

Kod kakvih kanala nagib kosina ovisi o geomehanikim karakteristikama moaterijala od koejg se
izvode njegovi nasipi - u nasipu ; neobloenih

Kanali s minimalnim padom plovni kanali i derivacijski kanali

Jedan od razloga za oblaganje kanala je zatita okolia od voda koje u depresijama uzdu kanala
stvaraju bare.
Kakav problem na ravi i uu predstavlja spajanje dvaju korita razliitih dimenzija i razliitih korita
dna? Problem geometrije
Obloga kanala koja se koristi posebno u nasipima kod kojih prijeti opasnost od slijeganja
Asfaltbetonska obloga
Asfaltbetonska obloga obloga kanala koja je mjeavina bitumena i mineralnih tvari
Asfaltbetonska obloga primjenjuje se kao elastoplastina kod kanala u zemljanim materijalima
Asfaltbetonska obloga obloga kojoj prijeti opasnost od probijanja raslinja
Raspon prosjenog razmaka dilatacijskih spojnica kod armiranobetonske obloge 10-12m
Kamena obloga prvenstveno se koristi kod potpuno ili djelomine zatite od razaranja kosina
djelovanjem valova.
Obloga od mlaznog betona izvodi se kao nearmirana ilil armirana, debljine 5-10cm
Obloga kanala dobro podnosi hidrostatiko optereenje na podlogu, ali ne moe primiti znaajnije
optereenje u suprotnom smjeru, izazvano tlakom vode iz priobalja. TONO
Izbor tipa obloge ovisi o lokalnim uvjetima i zatiti koja se eli postii TONO
Raspon promjera armature kojom se armira prednapregnuta betonska obloga 3-5mm
Jedan od razloga za oblaganje kanala je poveanje doputene brzine.
Kod vienamjenskih kanala se trokovi izvedbe i odravanje kanala raspodjeljuju na vie korisnika
Graevine na kanalima moemo podijeliti na grupu graevine koje slue za upravljanje vodom koja se
kree kanalima i na grupu graevina koje slue odravanju uvjeta teenja u kanalima.
-nee biti optimalno

poeljni su dublji, a ui kanali, jer je smanjena rashladna povrina

S porastom dubine kanala rastu problemi u izvoenju TONO

Usvojeno rjeenje vienamjenskog kanala nije optimalno s aspekta pojedinane namjene TONO
Raspon prosjene debljine klasine betonske obloge kanala - 10-20cm
Raspon prosjene debljine ljunane podlog kod kamene obloge kanala 0,2 0,3m

Hidrotehnika stepenica graevina na mjestu gdje kontrolirano izazivamo disipaciju energjie toka
Hidrotehnika stepenica graevina na mjestima koncentracije hidraulikog pada

Jedan od razloga za oblaganje kanala je zatita okolia od voda koje se procjeuju u podzemlje.
Varijantno projektiranje ima svrhu izbora optimalne trase kanala sa stajalita racionalnosti, tj
funkcionalnost, izvedivosti i trokova.

Inenjerskogeoloka podloga vrsta podloge koje su rezultat istranih radova koji se provode u svrhu
izbora optimalne trase kanala, a izostavljena je s popisa u nastavku : topografske, hidroloke,
hidraulike, hidrogeoloke i geotehnike

Boni preljev je hidrotehnika graevina (obino na nasipu) preko koje se voda slobodno prelijeva
kada dosegne viu razinu od razine krune preljeva.

Hidrostatiko optereenje na podlogu izazvano tlakom vode iz priobalja moe biti vrlo znaajno pri
visokim razinama podzemnih voda. TONO
Dilatacijske spojnice mogu biti podune i poprene, a ponekad i u smaknutom rasporedu.

Koji osnovni geomtrijski element kanala trapeznog oblike se rauna izrazom = A/O
Hidrauliki radijus

Za kanale trapeznog oblika osnovni geometrijski elementi su protona povrina, omoeni obod,
hidrauliki radijus i nagib pokosa.
Radijusi krivina ovise o vrsti tla, brzini vode, kapacitetu kanala
Koji osnovni geometrijski element kanala trapeznog oblika mora teiti minimumu da bi hidrauliki
gubici pada u kanali bili minimalni O
Raspon prosjenog razmaka dilatacijskih spojnica kod armiranobetonske obloge 10-12m
Gabionska obloga obloga kanala koja je tip fleksibilne obloge kod ije se primjene postavljaju
pitanje trajnosti ianog pletiva

Svaki tip kanala s aspekta namjene karakteriziran je s odreenim zahtjevima kojima se mora udovoljiti
: uzdunim padom, brzinom, poprenim profillom, protokom
Kanali su umjetni vodni tokovi kojima se ovisno o namjeni, voda kree ili stoji.
Tipovi presjeka zatvorenih kanala koji pripadaju u cijevi krunog ili izduenog profile
Polukruni, jajoliki, pravokutni
-nije povoljan s ekomoskog aspekta

Zbog zamuljivanja kanala potrebno je sprijeiti unoenje nanosa u kanal koji on ne moe
transportirati
-moe ponekad, ne uvijek
Hidroloki problem problem na ravi i uu kod pojave razliitih protoka u vremenu i njihova
koincidencija

Kada govorimo o stabilnosti korita, tada se susreemo s dva tipa problema : s naruavanjem globalne i
lokalne stabilnosti korita

Wolfovi odboji su sekundarne paralelne regulacijske graevine u rijenom koritu TONO

Kod nasipa upornjaka mostova dolazi do problema LOKALNE nestabilnosti korita vodotoka.
Pa pod pojmom regulacija vodnoga reima podrazumijevamo sve hidrotehnike mjere i graevine
kojima se utjee na promjenu vremenske i prostorne razdiobe vode.

Planom obrane od poplava odreuju se Vodostaji na mjerodavnim vodomjerima pri kojima na

sektorima vodotoka poinje pripremno stanje, redovna, odnosno izvanredna obrana od

Uslijed hidrostatskog djelovanja vode na nasip moe doi do slijegavanja nasipa. TONO

Uinak retencije se oituje smanjivanjem maksimalnog protoka koji prolazi vodotokom na nizvodnom
podrujo i produljivanjem trajanja velikih voda, odnosno isti volumen vode se kroz vodotok proputa
dulje vrijeme.

Planom obrane od poplava odreuju se mjere koje se moraju poduzeti za obranu od leda na
vodotocima.
Profil nasipa ovisi o vrsti materijala za izradu nasipa. TONO

U vodnogospodarskom smislu zatita od bujica spada u podruje zatita od voda

Kod pojave vjetrovnih valova dolazi do problema lokalne nestabilnosti korita vodotoka. TONO
Mana pravilnih paralelnih graevine u odnosu na pera je potrebno jako osiguranje noice graevine.
TONO

Nasipi su regulacijske graevine izvan rijenog korita. TONO

Aktivnosti obrane od poplava obuhvaaju : izgradnju sustava, odravanje sustava, upravljanje

sustavom, praenje hidrolokih pokazatelja i provoenje plana obrane od poplava.

Vodni reim se opisuje promjenama razliitih osobina vode, pa se razlikuju : hidroloki reim,
hidrauliki reim, toplinski reim, reim kakvoe, reim kvantitete i reim koliine vode.

imbenik koji pripada u prostorno plansku kategoriju odabira trase zauzee prostora za razne
namjene

Planom obrane od poplava odreuju se odredbe o opremi i materijalu koji se morauj pripremiti

Provoenje obrane od poplava ini stavljanje u funkciju objekata za rastereenje velikih voda.
Promjena vodnog reima ureenjem korita se vrlo esto negativno odraava na poplave
nizvodno od zahvata. TONO
Punjenje bonih retencija obavlja se preko bonog preljeva na nasipu, ruenjem privremenih
nasipa ili otvaranjem zapornica na ustavama u nasipu

Antropogeni utjecaji na slivu odraavaju se brim promjenama protoka u vremenu na

vodotoku s poveanjem maksimalnih veliina i smanjivanjem minimalnih veliina.
Prema funkcionalnim kriterijima za nasipe potrebno je definirati trasu, profil i presjek.
Sustavom aktivne zatite od poplava utjee se na uzrok pojave poplava, a to je veliki vodni
val.
Akumulacije se svojim sustavom za isputanje vode omoguuju vie razine reguliranja vodnog
reima.

Reguliranje vodnog reima postie se izvedbom raznih vodnogospodarskih zahvata na

vodotoku i njegovom slivu, kao npr. Izvedbom akumulacija, retencija, oteretnih kanala,
ureenjem sliva.
Planom obrane od poplava odreuju se mjere koje se moraju poduzeti za obranu od leda na
vodotocima.

Provoenje obrane od poplava ine mjere i radnje na zatitnim vodnim graevinama.

Promjena vodnih koliina u prostoru i vremenu je stohastika veliina podlona svim

sluajnostima vezanim uz hidroloke i ostale uvjete. TONO

Iz retencije kontrolirano isputamo vodu pazei da kapacitet korita nizvodno ne bude

premaen.
Profil nasipa ovisi o geomehanikom proraunu stabilnosti pokosa nasipa. TONO

Uslijed hidrodinamikog djelovanja vode na nasip moe nastati oteenje fulvijalnom

erozijom. TONO

Ureenjem korita djelujemo na ujednaavanje vodnog reima. NETONO

-djelujemo na neujednaavanje

Planom obrane od poplava odreuju se vodostaji na mjerodavnim vodomjerima pri kojima

na sektorima vodotoka poinje pripremno stanje, redovna, odnosno izvanredna obrana od
poplava.

Akumulacije sa svojim sustavom za isputanje vode omoguuju vie razine reguliranja vodnog
reima.

Regulacijskim nasipima se formira korito za veliku vodu, pri emu se vodi rauna da se
ostvari pravilno protjecanje vode i pravilan pronos nanosa

Regulacije vodnih tokova su teki vodnogospodarski zahtjevi jer se njima zadire u dinamiku
prirodnih zbivanja, odnosno utjeu na vegetaciju i klimu doline vodnog toka. TONO