London Rani novi vijek

Za vrijeme dinastije Tudor, reformacija je uvjetovala postupni prelazak ka

Protestantizmu, s veinom Londona koji je iz crkvenih posjeda preao u privatna
vlasnitva. Razvijao se merkantilizam te su osnovane monopolistike trgovake kompanije
kao Britanska Istonoindijska kompanija. irenjem trgovine u Novi svijet. London je
postao glavna luka Sjevernog mora, s imigrantima koji su pristizali iz Engleske i
inozemstva. Stanovnitvo je naraslo s procijenjenih 50.000 1530, godine, na oko 225.000
1605. U 16. veku William Shakespeare i njegovi suvremenici ivjeli su u Londonu u doba
neprijateljstva prema razvoju kazalita. Do kraja ere Tudora 1603, London je jo bio
urbanistiki vrlo zbijen, u doba kad se zbio i pokuaj ubojstva kralja Jakova I. u
Westminsteru 5.11. 1605, tijekom barutne urote. Poetkom 17. veka, London je bio
pogoen epidemijama[30] s Velikom londonskom kugom 1665.1666. kao vrhuncem, koja
je usmrtila do 100.000 ljudi, ili jednu petinu ukupnog stanovnitva.[31] 1666. izbio je Veliki
poar u Londonu koji se brzo proirio kroz drvene zgrade.[32] Obnovu, koja je trajala vie
od deset godina, nadgledao je kao londonski nadzornik Robert Hooke[33]. 1708.
Christopher Wren je dovrio svoje remek-djelo, katedralu sv. Pavla. Za vrijeme
georgijanskog doba, izgraene su na zapadu nove etvrti, kao Mayfair, i novi mostovi
preko Temze koji su ohrabrili razvoj junog Londona. Na istoku, londonska luka proirila
se nizvodno. 1762. kralj uro III. kupio je Buckinghamsku palau, dananju kraljevsku
rezidenciju, koja je proirivana tijekom iduih 75 godina. U 18. veku London je bio
pogoen kriminalom, te su 1750. kao prva profesionalna policija osnovani Bow Street
Runners. Kavane su postale popularnim mjestom debate i razmjene ideja, s rastuom
pismenou i razvojem tiskarskog stroja koji je novosti uinio dostupnim svima, dok je
ulica Fleet postala sreditem britanskog novinarstva.
"Nee nikada nai ovjeka, niti intelektualca koji eli napustiti London. Ne gospodo, kad
se ovjek zasiti Londona, zasitio se i samog ivota, jer u Londonu je sve to ivot moe
priutiti." Samuel Johnson[34]
London je bio najvei grad na svijetu od oko 1831. do 1925.[35] Rastua prometna
zaguenja dovela su do prve lokalne gradske eljeznike mree u svijetu. Metropolitan
Board of Works koji je nadgledao ekspanziju infrastrukture, 1889. zamijenjen je Savjetom
Londonske Grofovije (London County Council), prvom izabranom gradskom upravom.
Blitz i ostala bombardiranja njemakog Luftwaffea za vrijeme drugog svjetskog rata
usmrtila su preko 30.000 graana Londona i unitila brojne stambene i druge zgrade po
cijelom gradu. Neposredno nakon rata, Olimpijske igre 1948. odrane su na izvornom
stadionu Wembley, u doba kada se grad tek oporavljao od rata. Godine 1951. u junom
Londonu (South Bank) odran je sajam Festival of Britain. Veliki smog 1952. doveo je
1956. do Zakona o istom zraku (Clean Air Act) koji je dokrajio ugljeni smog po kojem je
London bio zloglasan. Od 1950.-ih pa nadalje u Londonu su se nastanili mnogi imigranti,
veinom iz zemalja Commonwealtha kao Jamajka, Indija, Banglade i Pakistan, to je
London uinilo jednim od najraznolikijih gradova u Europi.
Poevi od sredine 1960.-ih, London je postao svjetsko sredite kulture mladih, to je bilo
posebno istaknuto Swinging London subkulturom povezanom s ulicom Carnaby. Uloga
grada trendsettera ponovo je oivljena u doba punka. 1965. londonske administrativne
granice proirene su radi obuhvaanja rastuih gradskih podruja, te je osnovan novi
Savjet Velikog Londona (Greater London Council). Za vrijeme sukoba u Sjevernoj Irskoj
(The Troubles) od kraja 1960-ih nadalje, London je bio meta teroristikih napada
Privremene IRA-e. Rasna nejednakost bila je naglaena buntom u Brixtonu 1981.
Stanovnitvo Velikog Londona stalno je opadalo desetljeima nakon drugog svjetskog rata,
od procijenjenog vrhunca od 8.6 milijuna 1939, do oko 6.8 miljuna 1980-ih. Glavne luke
Londona premjetene su nizvodno u Felixstowe i Tilbury, dok je zona londonskih dokova
postala arite obnove. Brana Thames Barrier dovrena je 1980-ih radi obrane Londona od
plimnih valova Sjevernog mora. Savjet Velikog Londona ukinut je 1986., to je London
ostavilo kao jedini veliki metropolis u svijetu bez sredinje uprave. 2000, opa gradska
uprava je obnovljena, osnivanjem Uprave Velikog Londona (Greater London Authority).
Povodom proslava poetka 21. vijeka, izgraeni su Millenium Dome i London Eye. 7.7.,
2005., nekoliko vlakova podzemne eljeznice i autobus napadnuti su u nizu teroristikih
napada.