IVOT I KOLA br. 14(2/2005.

UDK 343.62-055
372.3
Pregledni lanak

VESNICA MLINAREVI*
KATARINA MARUI

PRAVA DJETETA I NJIHOVO OIVOTVORENJE U

SUSTAVU PREDKOLSKOG ODGOJA I OBRAZOVANJA

Ljudska prava su dio cjelokupnog ivota svakog pojedinca, a njihovo ugroavanje u

korijenu je svih problema s kojima se danas suoava suvremeni svijet; od nasilja,
siromatva, globalizacije, pitanja okolia, ekonomske nejednakosti i nezakonitosti, pa do
sukoba i ratova.
Aktualnost teme o pravima djeteta danas je vrlo izraena. Masovni mediji nam
omoguuju uvid koliko se i kako danas kre prava djeteta i od kolike je vanosti odgoj za
ljudska prava.
Suvremena pedagogija ide u smjeru humanistikog odgoja koji svoje temelje polae
na pravima djeteta, a takav pristup odgoju kree prema demokratizaciji drutva. Odgojitelj
se nalazi pred velikim izazovima kada je u pitanju njegova odgojiteljska praksa u kontekstu
odgoja za djeja prava. Njegov je zadatak pronai pravu ravnoteu izmeu zahtjeva
suvremene pedagogije, potreba djeteta te obitelji iz koje dijete dolazi. Za uspjean odgojni
uinak vano je da odgojitelj jaa svoju strunu, komunikacijsku i drutvenu sposobnost,
stvara pozitivno ozraje u djejem vrtiu i razvija partnerski odnos s roditeljima.
Na osnovi provedene ankete u djejim vrtiima, zakljuujemo da odgojitelji znaju to
su prava djeteta i imaju svijest o tome kako bi se ta prava oivotvorila u kontekstu vrtia.

Kljune rijei: djeja prava, strategije odgojno-obrazovnog rada u odgoju za djeja prava,
ozraje djejeg vrtia, odgojiteljeva uloga, roditelji

Uvod
Potovanje prava ovjeka temelj je slobode, jednakosti, drutvene
pravde, demokracije i mira.
Najvee rtve nepotovanja ljudskih prava svakako su oni koji su u
drutvu maleni i slabi, koji ovise o radu, zalaganju i brizi odraslih, i monijih,
kako bi mogli zadovoljiti svoje potrebe i na taj nain ostvariti svoja prava.
Meu njima su i djeca.
Djeca su u dananje vrijeme, uz dokumente koji tite njihova prava,
izrabljivana, zlostavljana i muena na razliite naine. Ona se ne mogu boriti
sama za sebe. Narodi svijeta posjeduju mogunosti i znanja potrebna da se
zatiti ivot i znatno umanji patnja djece, da se unaprijedi cjeloviti razvoj
njihovih razvojnih mogunosti i da im se razvije svijest o vlastitim potrebama,
pravima i mogunostima. Stoga su Ujedinjeni narodi u svrhu zatite djece
izdali dokument, najprije Deklaraciju o pravima djeteta 1959., a zatim i
dokument pod nazivom Konvencija o pravima djeteta 1989. godine. Tim

*
mr. sc. Vesnica Mlinarevi, Uiteljski fakultet u Osijeku, Katarina Marui, student
29
IVOT I KOLA br. 14(2/2005.) .

dokumentima istakla su se i regulirala prava djeteta na ivot u zdravoj sredini

i obveza drutva da mu osigura optimalne uvjete za rast, razvoj i uenje, kako
bi se skladno razvijalo u tjelesnom, umnom, emocionalnom i socijalnom
pogledu, u uvjetima slobode, dostojanstva, prihvaanja, ljubavi i
razumijevanja. Tomu u prilog idu: Obiteljski zakon (1997.), Zakon o
predkolskom odgoju (1997.) i Nacionalni program odgoja za ljudska prava u
sustavu predkolskog odgoja, odgoj za ljudska prava (1999.) koji pomau
potovanju i oivotvorenju prava djeteta u predkolskim ustanovama.
Djetetovo pravo na kvalitetan odgoj i obrazovanje treba osigurati od
prvoga dana ivota jer je ostvareno pravo na kvalitetan odgoj i obrazovanje,
osnovni preduvjet poboljanja kvalitete djetetova ivota i njegove sposobnosti
funkcioniranja kao konstruktivnog lana drutva.
Republika je Hrvatska svojom neovisnou i samostalnou postala i
strankom Konvencije, a ratifikaciju je potpisala 8. listopada 1991. godine. U
Hrvatskoj je snaan zahtjev za demokratizacijom svih drutvenih institucija
to podrazumijeva i demokratizaciju odgojno obrazovnih institucija.
Promjene u predkolskoj odgojno obrazovnoj praksi nae drave donose
dokumenti Prijedlog koncepcije razvoja predkolskoga odgoja i Programsko
usmjerenje odgoja i obrazovanja predkolske djece (1991.), a slue kao
struna podloga za ostvarenje razliitih programa odgoja i obrazovanja
predkolske djece. U sreditu demokratskoga odgojnog usmjerenja jest dijete
i njegove potrebe koje otvaraju mogunost pluralizacije razliitih teorijskih
polazita.

Podruja odgojno-obrazovnoga rada u odgoju za djeja prava

Odgoj i obrazovanje u djejem vrtiu izravno utjee na usvajanje
znanja, stavova i vrijednosti, te razvijanje vjetina i poticanje ponaanja koja
su vana sa stajalita izgradnje linosti koja e uivati i potovati temeljna
ljudska prava.
Nacionalni program odgoja za ljudska prava u sustavu predkolskoga
odgoja, odgoj za ljudska prava (1999., 35) usmjerio se na tri vana podruja.
Afirmacija pojedinca podruje ja obuhvaa zadae za jaanje djetetove
linosti uz pomo sadraja koji pomau djetetu da upozna svoje mogunosti i
ogranienja, osvijesti identitet, te razvije pozitivne osobine linosti.
Odnos s drugima podruje ja i drugi obuhvaa zadae jaanja djetetovih
socijalnih kompetencija, odnosno, stjecanje onih stavova i vrijednosti te
razvijanje vjetina koje su mu potrebne za uspostavljanje kvalitetnih odnosa s
okolinom.
Pripadnost zajednici podruje mi obuhvaa zadae koje formiraju
djetetovo sagledavanje zajednice kao cjeline u kojoj vlada meuovisnost svih
i koja svojim lanovima osigurava odreena prava, ali zahtijeva i odgovornost
svakoga za vlastite postupke. Svijet kao cjelina je podruje koje se odnosi na
usvajanje temeljnih znanja i spoznaja o meusobnoj povezanosti svega u
svijetu - svih ljudi i njihovog djelovanja ili nedjelovanja na lokalnoj,
nacionalnoj, meunarodnoj i globalnoj razini, svih ivih bia, ive i neive
prirode.
30
 IVOT I KOLA br. 14(2/2005.)

Stvaranje okruenja odgoja za ljudska prava u sustavu predkolskoga

odgoja
Odgoj za ljudska prava provodi se na tri razine koje se meusobno
proimaju.
Cjelokupno ozraje u djejem vrtiu ine odnosi: izmeu djece,
djece i odgojitelja te drugog osoblja u ustanovi, izmeu osoblja i roditelja, te
cjelokupni institucionalni kontekst, koji ovisi i o izgledu prostora kao i o
pravilima ponaanja u ustanovi.
Poeljna ozraja su ona u kojem dijete osjea sigurnost, dobrodolicu,
toplinu, zadovoljstvo, susretljivost, razumijevanje, prijateljstvo i solidarnost; u
kojem se potuje djetetova osobnost; u kojem se dijete osjea slobodnim
iznijeti svoje miljenje, stavove, brige, strahove; u kojem moe zadovoljiti
radoznalost i imati izbor u skladu sa svojim eljama i potrebama; u kojem se
potuju i njeguju razliitosti i u kojem se problemi rjeavaju na konstruktivan
nain, uz odsutnost tjelesnih kazni, agresivnosti i nasilja.
U naim institucijskim uvjetima ne mogu se osigurati tri prostorije za
svaku odgojnu skupinu, kao to je to primjer u vrtiima Reggio Emillie, ali zato
se mogu koristiti svi prostori: hodnici, sanitarni prostori, garderobni prostori,
meuprostori, razliitim pregradama sobe se mogu pregraditi u vie manjih
dijelova gdje se djeca mogu slobodno druiti, igrati se, baviti se aktivnostima
koje su slobodno odabrala, osamiti se ako to ele itd. Postizanje poticajnog
ozraja u njemu ovisi o konkretnim uvjetima i mogunostima o ljudima, ali i o
interesima i potrebama djece.
Svakako je stvaranje ozraja preduvjet za ostvarivanje djetetovih prava
koje e pruati osjeaj sigurnosti, dobrodolice, topline, zadovoljstva, te
postojati kvalitetan odnos izmeu odgojitelja i djeteta i svih odraslih u
ustanovi to se implicira u ovom radu (Redep-Borak, 2003., str. 322.).
Ovakvim se pristupom uzima u obzir razliitost svakog pojedinog djeteta i to
ne samo deklarativno, nego zbiljski (realno). Nudei im mnotvo razliitog
materijala, aktivnosti, prostora itd. te omoguujui im izbor, doputamo im
iskazivanje svoje posebnosti i daljnje razvijanje i usavravanje (Miljak 2000.,
str. 22.).
Svakodnevne ivotne situacije pomau djetetu da zadovoljava svoje
osnovne bioloke, socijalne, intelektualne, emocionalne i druge potrebe u
zajednici i ui to initi na drutveno prihvatljiv nain. U tim situacijama dijete
zadovoljava potrebe: za sigurnou, za pripadanjem, za samopotovanjem,
za potovanjem drugih, za iskazivanjem potovanja drugih prema njemu i za
samoaktualizacijom.
Planski stvorene situacije u djejem vrtiu su one koje se organiziraju
s ciljem usvajanja elementarnih znanja, stjecanja vjetina, razvijanja stavova i
poticanja socijalno prihvatljivog ponaanja.

Metode i naela - postupci odgoja za djeja prava

31
IVOT I KOLA br. 14(2/2005.) .

Metode u radu s djecom predkolske dobi (Male i sur. 2003., str. 171.)
su sljedee:
1. participativne metode (aktivno sudjelovanje svakog pojedinca)
2. interaktivne metode (akcije koje se temelje na ravnopravnoj
komunikaciji i razmjeni misli i osjeaja meu sudionicima)
3. anticipativne metode (potiu predvianje buduih reakcija i zbivanja
na osnovu prethodnog iskustva, uvida i znanja).
Najznaajnija aktivnost u ivotu predkolskog djeteta jest igra, a
njezino mjesto u planski stvorenim situacijama je nenadomjestivo (Katz i
McClellan, 1997.). U kontekstu razvojnih prava u Nacionalnom programu
(1999., str. 44.) naglaava se osiguravanje djetetovog prava na igru jer igra je
najznaajnija i nenadomjestiva aktivnost u ivotu predkolskog djeteta.
Igrajui se, dijete ui sve oblike komunikacije, stjee povjerenje u vlastite
sposobnosti i stvara pozitivnu sliku o sebi, ui socijalno ponaanje i stvara
prijateljstva, ureuje odnose na nain kako djeluje zajednica i kako se
podrediti zajedniki dogovorenim pravilima, razvija i bogati emocije, te razvija
sposobnost empatije. Kroz igru, a u kombinaciji s drugim aktivnostima, dijete
moe uiti, i svoja, i ljudska prava.
Planirana zbivanja na razini odgojne skupine, ustanove i izvan nje,
projekti, integrirani dani, odvijaju se, ne samo u odgojnoj skupini, ve i kao
zajednike aktivnosti akcije cijele ustanove. Program odgoja za ljudska
prava u predkolskoj dobi ostvaruje se i izvan ustanove (kao na primjer,
posjeti djece muzejima, posjeti udrugama itd.).
Planiranje situacija uenja iz podruja odgoja za ljudska prava treba
poeti od konkretnih potreba djece s kojom se radi, aktivnosti se trebaju
nadovezati na djeje iskustvo. Aktivnosti treba planirati tako da budu dovoljno
prilagodljive, da ih se moe mijenjati ovisno o reakcijama i interesu djece.
Za uspjenost odgojnog djelovanja u podruju odgoja za ljudska prava,
vano je u radu pridravati se temeljnih naela i postupaka: djetetu treba
uvijek pristupati tako da se osjea prihvaeno, voljeno i zatieno; omoguiti
mu da iskae svoje sposobnosti, da se potvrdi; uvaavati individualne
karakteristike i potencijale svakog pojedinog djeteta; naglaavati ono po
emu su ljudi slini, a razlikama treba pristupiti kao bogatstvu ivota
uoavati ih i prihvaati; polazite radu moraju biti doivljaji i interesi djece;
djetetovo uenje treba temeljiti na iskustvu; polaziti od poznatog prema
novom i nepoznatom; poticati svako dijete na aktivno sudjelovanje u
rjeavanju problema u odgojnoj skupini; omoguiti da dijete probleme
sagledava s raznih stajalita, da ima izbor, oprobava vlastita rjeenja,
vrjednuje osobno djelovanje i preuzima odgovornost; podupirati djetetovu
radoznalost i otvorenost za pitanja i probleme; stvarati atmosferu pravednosti,
kako u podjeli zaduenja ili discipliniranju, tako i u nagraivanju; pohvala i
pozitivna potkrjepljenja moraju uvijek imati prednost; skladom rijei i djelima
odgojitelja vano je davati djetetu jasne upute i postavljati stabilne granice
izmeu poeljnog i nepoeljnog ponaanja, iskazano je u Nacionalnom
programu 1991.

32
 IVOT I KOLA br. 14(2/2005.)

Uloga odgojitelja u poticanju djejih prava

Biti odgojitelj profesionalna je uloga koja se u cjelini odvija kroz
odgojiteljev odnos s djetetom i njegovim roditeljima. O odgojitelju u velikoj
mjeri ovisi kvaliteta ivljenja u ustanovi. Za jaanje potencijala djeteta i
razvijanje suradnje, tolerancije, solidarnosti i razumijevanja meu djecom i
odraslima, odgojitelj mora biti obrazovan u podruju ljudskih prava, zatite
prava i odgoja za ljudska prava, naglaava se u Nacionalnom programu
(1999., str. 48.). Odgojitelj se neprestano treba struno usavravati, ali
razvijati i kao osoba kroz cjeloivotno uenje.
On nije realizator programa, ve kritiki, refleksivni istraiva svoje
prakse, stvaratelj kurikuluma (Miljak, 1996., str. 58.). Da bi to postao treba
razviti sposobnost samouvida ili samoprocjene svoga rada i vrijednosti koje
zastupa u svom radu. Valja mu otkriti koju sliku o djetetu (implicitnu
pedagogiju) provodi u svom radu, jer iz te slike proizlaze akcije (intervencije)
upuene djetetu koju ono tako prima, interpretira i sukladno tomu djeluje
(odgovara).
Vani su odgojiteljevi kapaciteti za prihvaanje djetetove osobnosti to
jest, s koliko e suosjeanja i razumijevanja odgojitelj pristupiti djetetovu
strahu od odvajanja od majke, strahu od nepoznatog te s koliko e osobnog
zalaganja graditi s djetetom odnose privrenosti i povjerenja. O odgojiteljevoj
osobnosti umnogome ovisi i ope skupno ozraje te njegova spremnost da
razumije djetetove potrebe i da ih s ljubaznou i naklonou zadovoljava.
Odgojiteljeva znanja i vjetine su vaniji to je dijete mlae, odnosno,
to je ovisnije o odraslima. Znanja o kvalitetnoj prehrani, o zatiti djetetova
zdravlja, o prepoznavanju simptoma pojedinih bolesti i ponaanju u vrijeme
njihova pojavljivanja, o optimalnim uvjetima sna, kretanja i njege, o djetetovim
emocionalnim potrebama, osnovna su i prioritetna znanja. Tek ako razumije
to djetetu treba da bi bilo zadovoljno, sigurno i prihvaeno te ima li vjetine
kojima e to spretno i na vrijeme obaviti, odgojitelj e sebi osloboditi vrijeme
za rad na poticanju djetetova razvoja, a djetetu omoguiti stanje u kojem e
primati izvanjske poticaje. Vano je da odgojitelj upozna roditelje s ciljevima,
zadaama i sadrajima rada u podruju uenja o pravima djeteta, da im
savjetuje kako da se odnose prema novim iskustvima i porukama koje e
dijete iz vrtia donijeti u obitelj. Kao pomaga u igri, uenju i razvoju djeteta,
odgovoran je za stvaranje situacija uenja u kojima e dijete optimalno razviti
svoje sposobnosti i osjeati se kao dio zajednice. Svojim bi osobnim i
profesionalnim primjerom trebao pokazivati da prihvaa dijete i roditelja sa
svim njihovim razliitostima. Navedene zahtjeve moe ostvarivati odgojitelj
koji visoko cijeni autonomiju kao vrijednost, koji posjeduje visoku razinu
strune kompetencije, a njegujui osobnost svakoga djeteta, on mijenja i
vlastiti stil i strategije odgojno-obrazovnoga rada (Mlinarevi, 1999., str. 148.).
Male i suradnici (2003., str. 144.), naglaavaju obveze odgojitelja kao
to su: potovanje individualnih potreba djeteta, potovanje interesa djece,
stvaranje pozitivne slike o sebi, pruanje djetetu ispravnog modela
ponaanja, osiguravanje stimulativne okoline za djetetovo samoizgraivanje
33
IVOT I KOLA br. 14(2/2005.) .

putem igre, informiranje dijeteta o njegovim pravima, upoznavanje roditelja s

pravima djeteta, uvaavanje potreba obitelji, uenje o pravima djeteta, rad na
sebi i poticanje samokontrole u odnosu na vlastite potrebe.
U odgojnom radu za poticanje djejih prava, odgojitelj ima pravo na
intervenciju u sluaju da primijeti da su neka od djetetovih prava ugroena,
informaciju od roditelja o djetetu, izraavanje vlastitih potreba, partnerstvo s
djetetom, suradnju sa sustrunjacima u obrani prava djeteta, struno
usavravanje u podruju ljudskih prava i profesionalno napredovanje.
Oekivanja koja se postavljaju pred odgojitelja u potovanju i zatiti
djejih prava su prepoznavanje u svakom trenutku potreba djeteta,
mogunost uivljavanja u poloaj drugoga ili empatiju, znanje o pravima
djeteta te obrazovanje u provoenju tih znanja. Ujedno je vano poticanje
vedre i vesele atmosfere te tenja biti savren odgajatelj (Male i sur,
2003., str. 120.).

Partnerski odnos s roditeljima djece predkolske dobi

Obitelj je prva zajednica u kojoj dijete zadovoljava svoje primarne
bioloke potrebe, ima prigodu doivjeti ljubav i pripadanje, osjetiti sigurnost,
doivjeti da ga se potuje, da je drugima vano to se s njim zbiva. lanovi
obitelji najbolje poznaju dijete, pretpostavlja se da najbolje razumiju to mu
treba i da znaju naine na koje e zadovoljiti djetetove potrebe. Problemi
jednog od roditelja, ili druge nepovoljne okolnosti ivota u obitelji, mogu
znaajno remetiti djetetov rast i razvoj (Male i sur., 2003.).
Uspjeno odgojno djelovanje u podruju odgoja za ljudska prava
pretpostavlja harmonino djelovanje svih odgojnih imbenika. Stoga i roditelje
treba informirati o koncepciji odgoja za ljudska prava u sustavu
predkolskoga odgoja, te im struno pomoi za njezino provoenje u
obiteljskoj sredini.
S tim ciljem potrebni su popularno pisani krai materijali, predavanja za
roditelje, radionice za roditelje, informativni i struni materijali u kutiu za
roditelje, nazonost i sudjelovanje roditelja u aktivnostima s djecom, stoji u
Nacionalnom programu (1999., str. 55.).
Potovanje i zatita djetetovih prava moe se postii kroz partnerske
odnose s roditeljima. Partnerski odnos trai veliko povjerenje, izuzetnu
otvorenost i toleranciju, a prije svega objektivnost i sposobnost za razmjenu
informacija.
Partnerski stav ukljuuje pozitivan stav prema sebi i prema roditeljevim
namjerama, sposobnostima i osobnosti roditelja.
U partnerskim odnosima, naglaava Milanovi (1997.), vana je
komunikacija, osim verbalne komunikacije koja se odvija kroz svakodnevne
susrete i roditeljske sastanke izmeu roditelja i odgojitelja, komunikacija se
moe odvijati na razliite naine, jedan je od tih naina i kuti za roditelje.

Problem istraivanja
Oivotvorenje prava djeteta u vrtikom kontekstu odvija se
provoenjem cjelokupnoga odgojno obrazovnog procesa, posebice kroz
34
 IVOT I KOLA br. 14(2/2005.)

cjelokupno ozraje, to jest, odgojni kontekst u kojem dijete ivi; svakodnevne

situacije koje osiguravaju osjeaj sigurnosti, predvidivosti, pripadanja i
samopotovanja kod djeteta; planski stvorene situacije za odgoj djece za
ljudska prava koje polaze od konkretnih potreba djece. Za oivotvorenje
prava u vrtikom kontekstu posebice je vaan kvalitetan odnos na relaciji
odgojitelj dijete skupina vrti roditelj to i jest problem ovoga
istraivanja.

Cilj istraivanja
Cilj istraivanja jest utvrditi u kojoj mjeri odgojitelji u djejem vrtiu
provode Nacionalni program za djeja prava, to jest, potuju li prava djeteta.
Ispitat e se poznavanje temeljnih znanja i svakodnevno djelovanje
odgojitelja u podruju prava djeteta to ukljuuje i suradnju s roditeljima,
mogunost djece u slobodi izbora aktivnosti materijala, o prilagoenosti
prostora vrtia djetetovim potrebama i o temama aktivnosti i projekata
vezanih za prava djeteta koje odgojitelji provode.

Instrument i uzorak istraivanja

Instrument istraivanja je anketni upitnik koji sadri 15 pitanja
otvorenog i zatvorenog tipa, a sastavni je dio ovoga rada.
Ispitivanje je provedeno na uzorku od ukupno 20 odgojitelja, od toga 8
u Djejem vrtiu Radost i 12 odgojitelja iz Djejeg vrtia Sjenica u
Osijeku koji rade u svim dobnim odgojnim skupinama. Sve odgojiteljice imaju
viu strunu spremu. Imaju od 1 do 28 godina radnoga staa, nema znaajne
razlike u njihovima odgovorima tako da ni interpretacija nije ila u tom pravcu.

Rezultati istraivanja
Obradi anketnog upitnika pristupilo se kvalitativnom analizom. zbog
dijela pitanja otvorenoga tipa i manjeg broja ispitanih odgojiteljica.
Jesu li odgojiteljice osposobljene za oivotvorenje djejih prava, bilo je
prvo pitanje. Sve anketirane odgojiteljice, iz oba vrtia, pohaale su seminar
ili jedan od oblika strunog usavravanja (radionice) vezano za prava djeteta.
U DV Sjenica organizirane su mnoge aktivnosti na temu prava djeteta,
kako na razini svake skupine tako i na razini cijeloga vrtia s roditeljima i
odgojiteljicama.
U DV Radost nije bilo organiziranih aktivnosti na tu temu, ali su
odgojiteljice sudjelovale u drugim osjekim vrtiima na strunim odgojiteljskim
vijeima.
Sve anketirane odgojiteljice smatraju kako prava djeteta proizlaze iz
djetetovih potreba.
Informiranje i osposobljavanje roditelja za djeja prava provodi se u
radionicama za roditelje u oba vrtia. U Sjenici je provoenje radionica i
aktivnosti u prosjeku od 3 do 4 puta godinje, dok u DV Radost dva puta
godinje, a teme radionica iskljuivo su vezane za proslavu blagdana, stoji i u
pedagokoj dokumentaciji oba vrtia.

35
IVOT I KOLA br. 14(2/2005.) .

Vanost prava roditelja u djejem vrtiu, vana je za potovanje

prava djeteta. Roditelji imaju pravo sudjelovanja u neposrednom odgojno-
obrazovnom radu u odgojnoj skupini njihove djece, ali tu mogunost rijetko
koriste, i to u projektima, u kreativnim radionicama i u vrijeme prigodnih
sveanosti i blagdana.
Pravo djeteta na intimu i osamu omoguuje se u kutiu za
osamljivanje. Na pitanje postoji li takav prostor u sobi dnevnog boravka, 85%
anketiranih odgojiteljica je odgovorilo da takav prostor u sobi dnevnog
boravka ne postoji, a navedeni su razlozi: Ne postoji, soba je premala.,
Skupina je brojna i djeci se teko osamiti (33 djece).,; U ovako brojnoj
skupini (33 djece prisutnost oko 30) djeci se teko osamiti, iako nastojimo
izdvojiti takav prostor..
15% anketiranih odgojiteljica DV Radost navodi da takav prostor
postoji, a kao kuti osamljivanja 2 odgojiteljice navode stolicu za
razmiljanje. Ovakav odgovor upuuje na neshvaanje znaenja ovog kutia
tako da ga se stavlja u negativan kontekst (stolica za razmiljanje kao kazna).
Samo jedna odgojiteljica navodi da za osamljivanje djeteta slui mala soba
koja se nalazi pokraj sobe dnevnog boravka.
Pravo djeteta na izbore u dnevnom odmoru 70 % odgojiteljica
odgovara kako djeca spavaju jer se osjeaju umornima, a 30 % njih odgovara
kako djeca imaju mogunost igrati se tihim aktivnostima ukoliko ne osjeaju
umor. U starijoj odgojnoj skupini djeca ne moraju spavati, ali moraju tiho leati
u krevetiu i nemaju mogunost tihe igre, odgovara 35% odgojitelja. Djeca
starijih skupina ne moraju spavati, ukoliko ne osjeaju potrebu, odgovori su
65% odgojiteljica. Pri tome treba dodati da sve odgojiteljice iz DV Sjenica
daju ovaj odgovor, gdje je praksa da djeca koja nemaju potrebu za snom
imaju mogunost igre u prostoru blagovaonice gdje je nazona odgojiteljica.
Na pitanje o pravu djeteta na izbor koliine obroka i
samoposluivanja 80 % odgojiteljica omoguuje pravo na izbor koliine
obroka i doputa djetetu da se samo poslui, dok 20% odgojiteljica to ne
omoguuju. One smatraju kako su djeca mala da bi se sama posluila, iako
potuju izbor na koliinu obroka, to su odgojiteljice mlaih skupina u DV
Radost.
Pravo na igru i uenje omoguuje djetetu brojnost i raznovrsnost
interesnih centara unutar soba dnevnog boravka. Na pitanje koji interesni
centri postoje u vaoj sobi dnevnog boravka odgojiteljice DV Sjenica
navode slijedee centre: centar graenja, likovni centar, istraivako
eksperimentalni centar, centar poetnog itanja i pisanja, obiteljski centar,
centar za igre vodom i pjeskom.
Odgojiteljice DV Radost navode slijedee interesne centre: likovni centar,
centar kuhinje, centar graenja, centar drutvenih igara, centar lutaka, centar
frizera, centar slikovnica i centar kazalita.
Pravo na slobodno kretanje uz dogovorena pravila omoguuju u
svakom trenutku djeci boravak u svim prostorima vrtia uz dogovorena
pravila, a odobrava ih 70% anketiranih odgojiteljica. Odgojiteljice u mlaim
odgojnim skupinama, njih 30% to ne omoguuju djeci uz obrazloenje da su
36
 IVOT I KOLA br. 14(2/2005.)

djeca sigurnija u svojoj sobi, da nemaju pravila koja su djeci razumljiva i da

povremeno svi promijene prostor u vrtiu.
Teme projekata prema anketi 100% odgojitelja provodi prema
aktualnim interesima djece, a sudjeluju djeca, odgojitelji, drugi sustrunjaci,
roditelji i osobe iz ustanove s kojima djeji vrti ima suradnju (kola, knjinica,
bolnica itd.).
Pravo djeteta na izbor prijatelja sve anketirane odgojiteljice potuju i
omoguuju djetetu da se u razliite aktivnosti ukljui kada ono to eli. One
potiu dijete na ukljuivanje u aktivnost, no nikada ne prisiljavaju dijete na
sudjelovanje u aktivnostima.
Pravo djeteta za razvijanje samostalnosti i osjeaja uspjenosti
kroz dostupnost igrakama i didaktikim materijalima omoguuju svi
anketirani odgojitelji. Oni navode kako su materijali i igraake, uz dogovorena
pravila, dostupna djeci. Stari namjetaj koji se nalazi u veini osjekih vrtia
onemoguuje dostupnost materijalima i igrakama. Oni jesu dostupni djeci, ali
ih djeca ne mogu sama uzeti jer su visoko. DV Sjenica ima novi namjetaj
koji je u potpunosti prilagoen djeci i koji omoguuje veu autonomiju djetetu
u interesnim centrima.
Pravo djeteta na donoenje pravila potuju i uvaavaju svi
odgojitelji..Na pitanje sudjeluju li djeca u postavljanju pravila, svi anketirani
odgojitelji odgovaraju potvrdno, a dodaju da su i roditelji ukljueni u njihovo
donoenje.
Uz sva navedena prava djeteta vane su i konkretne teme i aktivnosti
koje odgojitelji provode s djecom u odgojno-obrazovnom procesu.
Teme koje se provode u vrtiima a koje su vezane za prava djeteta su
sljedee:
DV Radost Slika o sebi, Moj prijatelj, Dijete koje zadaje brigu,
Rastimo zajedno, Potrebe, Ja slika o sebi, Ja volim, ti voli, Ja u
vrtiu i Ja u obitelji.
DV Sjenica Obrada slikovnice Pravedni medvjedii, Rastimo s
pravima, Ribica srebrica, Samoposluivanje izbor jela, Centar
modeliranja, Izbor materijala i vremena za pojedine aktivnosti, Centar
ljutnje pravo na izraavanje emocija bez ugroavanja druge djece, to sve
mogu, elim, znam, Moja obitelj i ja i Prijatelji i ja.
Rezultati ankete daju zakljuiti kako odgojitelji znaju koja su prava
djeteta i kako bi ih trebalo provoditi, dakle provode Nacionalni program za
djeja prava potujui prava djeteta. Istraivanje nije ilo u smjeru
prouavanja razloga zbog kojih odgojitelji ne potuju prava djeteta. Autorica
Male (2003., str. 155.) navodi kao razloge nepotovanja prava djeteta:
povrnost, neznanje, zaokupljenost osobnim problemima i loa iskustva u
djetinjstvu, to nije primjer u anketiranim djejim vrtiima.

Zakljuak
Odgojitelj se nalazi pred velikim izazovima kada je u pitanju njegova
osobna praksa u kontekstu odgoja za ljudska prava. Treba imati na umu da je
svako dijete zrcalo razliitog obiteljskog konteksta u kojem se dijete moe
37
IVOT I KOLA br. 14(2/2005.) .

potovati kao osoba, ali isto tako moe doivjeti najstranija zlostavljanja, to
ujedno moe koiti odgojiteljev odgoj djeteta. Za uspjean odgojni uinak
vano je da odgojitelj razvije partnerski odnos s roditeljima.
Na osnovi provedene ankete u oba djeja vrtia zakljuujemo da
odgojitelji znaju to su prava djeteta i imaju svijest o tome kako bi se ta prava
oivotvorila u kontekstu vrtia, no problem ponekad predstavljaju i materijalni
uvjeti. Potovati prava djeteta, ovjeka, provoditi odgojnu praksu u tom
smjeru znai teiti idealu drutva, znai bolje sutra.
Ova tema zahtjeva i zasluuje mnogo vie panje nego to joj se
pridaje, kako u odgojnoj praksi, tako i u obrazovanju buduih odgojitelja te
promiljanja projekata vezanih za ovu temu na razini djejih vrtia.

LITERATURA
Katz, L.G.; Mclellan, D.E., Poticanje razvoja djeje socijalne kompetencije, Zagreb, Educa,
1999.
Male, D.; Milanovi, M; Strievi, I., ivjeti i uiti prava, Odgoj za ljudska prava u sustavu
predkolskog odgoja, Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu, 2003.
Milanovi, M., Pomozimo im rasti, UNICEF i Ministarstvo prosvjete i porta Republike
Hrvatske, Zagreb, 1997.
Miljak, A., Humanistiki pristup teoriji i praksi predkolskog odgoja, Persona,Velika Gorica,
1996.
Miljak, A., Zato su okruenje i ozraje vani u djejem vrtiu, Dijete Vrti Obitelj, str. 4. 5.
Mlinarevi, V., Kompetencija odgojitelja i autonomija djeteta, Zbornik radova sa
znanstvenog kolokvija s meunarodnim sudjelovanjem Interakcija odrasli dijete i
autonomija djeteta, Sveuilite J. J. Strossmayera u Osijeku, Visoka uiteljska kola
u Osijeku, Sveuilite u Rijeci Visoka uiteljska kola u Rijeci, 2000., str. 143. 150.
Nacionalni program odgoja i obrazovanja za ljudska prava, Vlada Republike Hrvatske,
Zagreb, 1999.
Obiteljski zakon, Narodne novine, Zagreb, 1998., br. 162.
Programsko usmjerenje odgoja i obrazovanja predkolske djece, Glasnik Ministarstva
prosvjete i kulture, Zagreb, 1991., br. 7.-8.
RedepBorak, Z., Prava djeteta u djejem vrtiu i njegovo odrastanje u demokratskom
okruju, Babi, N. Irovi, S., (ur.), Dijete i djetinjstvo, zbornik radova. Osijek, Visoka
uiteljska kola Osijek, 2003., str.321.-326.
Zakon o predkolskom odgoju, Narodne novine, Zagreb, 1997., br.10.

CHILDRENS RIGHTS AND THEIR IMPLEMENTATION IN PRESCHOOL EDUCATION

Human rights are part of every individuals life, and their violation is the root of all
problems that the modern world faces today: violence, poverty, globalization, environmental
issues, economic differences, crime, conflicts, and war.
The issue of childrens rights is very controversial today. Mass media provide insight
into how and to what extent the childrens rights are violated, and the importance of
education.
The goal of modern pedagogy is humanistic education that rests on childrens rights,
finally leading to the democratization of the society. Educators meet with great challenges
when they examine their practice in the context of childrens rights. Their task is to find the
right balance between the requirements made by contemporary pedagogy, childrens
needs, and their families. For a successful educational effect, it is necessary for educators
to strengthen their professional, communicational and social skills, create a positive
atmosphere in kindergartens, and build partnership relations with parents.

38
 IVOT I KOLA br. 14(2/2005.)

The analysis of a poll conducted in kindergartens indicates that educators know

what childrens rights are, and have the awareness of how to implement them.

Key words: childrens rights, educational strategies for the development of childrens rights,
kindergarten atmosphere, role of educators, parents

Primljeno 15. listopada 2005.

39