UDK 624.7.001.3(091) Primljeno 10. 6. 2009.

Najstariji na svijetu vei

spregnuti most
Zvonimir Mari, Damir Markulak, Damir Varevac
Kljune rijei Z. Mari, D. Markulak, D. Varevac Struni rad
spregnuti most, Najstariji na svijetu vei spregnuti most
spregnuti rasponski sklop,
armiranobetonska ploa, U lanku je opisan cestovni most preko Save u Zagrebu (tzv. Savski most), puten u promet prije
vjetrovni spreg, sedamdeset godina. To je najstariji vei spregnuti most na svijetu, iako pri projektiranju nije tako
modanik, proraunan. Zapravo je projektant upotrijebio armiranobetonsku plou kao vjetrovni spreg, ali je ipak
pokusno optereenje predvidio ugradbu svojevrsnih modanika. Rezultati provedenog pokusnog optereivanja potaknuli su
dalja laboratorijska istraivanja i smjeliju primjenu spregnutih sklopova u mostogradnji.

Key words Z. Mari, D. Markulak, D. Varevac Professional paper

bridge with a composite The world's oldest major bridge with a composite deck structure
deck structure,
composite structure, The road bridge over the Sava River in Zagreb (the so called Sava Bridge), was opened to traffic
reinforced-concrete seventy years ago. It is the world's oldest major bridge with a composite deck structure, although it was
deck slab, wind bracing, not designed with that objective in mind. In fact, the designer intended to use the reinforced-concrete
chear connector, deck slab as a wind bracing only, but he nevertheless installed a sort of shear connectors. The load
load testing testing results encouraged additional laboratory testing, as well as a more daring use of composite
structures in bridge construction.

Mots cls Z. Mari, D. Markulak, D. Varevac Ouvrage professionel

pont tablier composit, Le plus ancien pont majeur tablier composite du monde
construction composite,
tablier en bton arm, Le pont routier sur la rivire de Sava Zagreb (dit le pont de Sava) t ouvert la circulation il y a
contreventement, soixante-dix ans. Bien que ce soit le plus ancien pont majeur tablier composite du monde, il n'a pas
connecteur, t conu dans cette intention. En fait, le projeteur a voulu utiliser le tablier en bton arm
essai de portance exclusivement comme contreventement, mais a nanmoins install une sorte de connecteurs. Les
rsultats de l'essai de portance ont encourag la ralisation des essais de laboratoire additionnels, ainsi
qu'un emploi plus audacieux des constructions composites dans la construction de ponts.

. , . , .
,

, ( ),
, . ,
a , .
e, , -
.
.

Schlsselworte Z. Mari, D. Markulak, D. Varevac Fachbericht

Verbundbrcke , Die lteste grssere Verbundbrcke der Welt
Spannweitenverbundgefge,
Stahlbetonplatte, Im Artikel beschreibt man die Strassenbrcke ber die Sava in Zagreb (sgn. Savski most), dem Verkehr
Windverband, bergeben vor siebzig Jahren. Das ist die lteste grssere Verbundbrcke der Welt, obwohl sie beim
Dbel, Entwurf nicht so berechnet war. Eigentlich wollte der Entwurfsverfasser die Stahlbetonplatte als
Probebelastung Windverband bentzen, doch hat er immerhin den Einbau eigenartiger Dbel vorgesehen. Die
Ergebnisse der durchgefhrten Probebelastung veranlassten weitere Laboruntersuchungen und
wagemutigere Anwendung von Verbundgefgen im Brckenbau.

Autori: Prof. dr. sc. Zvonimir Mari, dipl. ing. gra.; prof. dr. sc. Damir Markulak, dipl. ing. gra.; doc. dr. sc.
Damir Varevac, dipl. ing. gra., Sveuilite Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Graevinski fakultet

GRAEVINAR 61 (2009) 12, 1123-1128 1123

Najstariji spregnuti most Z. Mari i drugi

Objavljujemo ovaj lanak koji je prevedena, neznatno izmijenjena, verzija referata koji su autori podnijeli
na znanstveno-tehnikom skupu o mostovnim spregnutim sklopovima (Zespolone konstrukcje mostowe)
odranom 13.-15. svibnja 2009. na Politechniki Krakowskoj u povodu 70 godina ivota prof. dr. sc.
Kazimierza Flage, bivega rektora Krakovske politehnike. O sveanosti prireenoj u Krakovu i skupu
objavljen je u Graevinaru u rubrici Stajalita prikaz Z. Maria (Graevinar 61 (2009) 5, str. 507-
508). Referat je objavljen u Zborniku radova skupa pod naslovom: Najstarszy w wiecie wikszy most o
konstrukcji zespolonej. Sadraj lanka je, uvjereni smo, iznimno zanimljiv za nau strunu javnost, pa
ga stoga i tiskamo u asopisu.
Urednitvo

1 Uvod (1940.) izalo jo pet brojeva toga asopisa (Graevins-

U inenjerskim krugovima (ne samo hrvatskima) ces-
tovni most preko Save u Zagrebu (tzv. Savski most) bio
je poznat kao iznimno postignue na polju zavarivanja
izvanredno debelih limova. Naime, zavarivanje njego-
vih pojasnih limova debljine 95 mm predstavljalo je u
doba kada je most graen (1938./'39.) golem tehniki
problem. Na Graevinskom fakultetu u Zagrebu u ez-
desetim je godinama prolog stoljea Metalne mostove
predavao prof. Jure Erega, voditelj graenja toga mosta.
U svojim je predavanjima esto isticao zavarivanje de-
belih limova ovoga mosta kao iznimno postignue hrvats-
kih inenjera, ali injenicu da je njegov rasponski sklop
bio zapravo spregnut (iako nije bio tako proraunan)
jedva da je i spomenuo.
Radi se o tomu da je projektant mosta, Milivoj Frkovi,
po uzoru na J. Krebitza [4], iskoristio armiranobetonsku
kolniku plou kao vjetrovni spreg, a eline nosae i
plou povezao je s pomou savijenih elinih ipaka
privarenih na pojasni lim. Meutim, on kao da nije imao
povjerenja u te ipke i nije ih promatrao kao modanike,
nego je u statikomu proraunu uzeo da ukupno okomi-
to (vertikalno) optereenje prenose elini nosai.
S obzirom na sloenost i teinu tehnikih problema, gra-
evne su vlasti Zagreba angairale znamenitoga profe-
sora Mirka Roa, rodom Zagrepanina, koji je tada bio
glavni ravnatelj Saveznog instituta za ispitivanje gradiva
(Eidgenssische Materialprfungs- und Versuchsanstalt,
EMPA) u Zrichu, da nadzire izvedbu sloenijih radova
i, na kraju, pokusno optereivanje mosta.
Radovi su uspjeno dovreni poetkom studenoga, a na-
kon ispitivanja prigodom pokusnog optereivanja most
je sveano puten u promet 2. prosinca 1939.
Pokusno je optereivanje jasno pokazalo da je rasponski
sklop mosta zapravo spregnut. Profesor Erega napisao je
o mostu opiran lanak [1] u kojem su gotovo tri etvrti-
ne teksta bile posveene zavarivanju i drugim metalur-
kim problemima. U kratkoj opasci najavljeno je kako e
se rezultati ispitivanja provedenih u okviru pokusnog
optereivanja objaviti kasnije. Na alost, te je godine
ki vjesnik), ali spomenutoga lanka u njima nema. aso-
pis je prestao izlaziti zbog rata u tadanjoj Jugoslaviji.
Isti je autor malo kasnije objavio skraenu verziju lan-
ka u njemakom asopisu Bauingenieur [2]. Tamo spo-
minje lanak M. Roa u asopisu Schweizerische Bau-
zeitung [6] u kojemu se, navodno, govori i o ispitivanji-
ma pri pokusnom optereivanju, ali, na alost, i tamo je
glavni dio teksta posveen izvrsnim rezultatima zavari-
vanja debelih limova (slika 1.).
Slika 1. Ispitivanje ilavosti zavara debelog loma
Vjerojatno su rezultati ispitivanja potaknuli M. Roa na
opsena laboratorijska ispitivanja spregnutih sklopova u
Institutu EMPA, o emu je on napisao opirno izvjee
[5]. Ta su ispitivanja bila vrstom osnovom za smjelu
primjenu spregnutih sklopova u mostogradnji u okviru
poratne obnove, ali i kasnije.
Nasljednik J. Erege na predmetu Metalni mostovi, Drago
Horvati, u svojoj knjizi o spregnutim mostovima [3]
istie taj most kao prvi u svijetu vei spregnuti most
(prvi je uope bio most u Bad Aussee, u Austriji [4]).
Drimo da je vrijedno upoznati s njim strukovnu javnost,
barem ukratko1. Kako bismo imali predodbu o uinku
1
U kraoj raspravi nakon izlaganja Z. Maria na skupu prof. Flaga
je naglasio kako je u skriptama njegova prethodnika na katedri bio
saeti prikaz ovoga mosta.

1124 GRAEVINAR 61 (2009) 12, 1123-1128

Z. Mari i drugi
sprezanja, proveden je poredbeni proraun: jednom uz
pretpostavku sprezanja elinog nosaa i armiranobe-
tonske ploe, a drugi put uz pretpostavku istoga eli-
nog nosaa.
2 Opis rasponskoga sklopa
Na mjestu ovoga mosta bio je cestovni most izgraen
1892. Imao je etiri raspona slobodno poduprte eli-
ne reetke s drvenim pomostom. Proraunsko su optere-
enje inila dvoja zaprena kola teine po 12 t i jednoli-
ko rasprostrto optereenje od 400 kg/m2. Meutim, zbog
brzoga porasta prometa pomost je brzo dotrajao, tako da
je 1909. nadomjeten predgotovljenim armiranobeton-
skim ploama i ljevenim asfaltom. Na taj je pak nain
poveano stalno optereenje, zbog ega je smanjena
nosivost mosta. Budui da je to bio jedini most preko
Save u blizini Zagreba (tada most jo nije bio na pod-
ruju grada), trebalo je planirati trajno rjeenje toga
problema.
Ipak, tek su u drugoj polovini tridesetih godina poele
pripreme za izgradnju novog rasponskoga sklopa na pos-
tojeim stupovima. Rasponski se sklop sastoji od dvaju
protenih glavnih limenih nosaa raspona 54,6 + 2 55,08
+ 54,6 m (slike 2. i 3.), te od rotilja to ga ine popre-
ni i drugotni (sekundarni) uzduni nosai to nose armi-
ranobetonsku plou debljine 16 cm. S vanjskih strana
glavnih nosaa nalaze se elini prijepusti to pridrava-
Slika 2. Uzduni raspored mosta
Slika 3. Popreni presjek mosta
GRAEVINAR 61 (2009) 12, 1123-1128
Najstariji spregnuti most
ju armiranobetonske ploe hodnika sa zastorom od lje-
venog asfalta. Zanimljivo je da je brtvljenje (hidroizola-
cija) izostavljeno iz razloga tednje!
Visina glavnih nosaa blago je promjenjiva, tako da vi-
sina hrptenoga lima raste od upornjaka (1,96 m) do sred-
njega stupa (2,5 m). Donji je obris glavnih nosaa blago
ispupeno zakrivljen to pridonosi ljepem izgledu mos-
ta. Zbog razmjerno male visine glavnih nosaa (h/l = 1/21)
morao se je upotrijebiti elik vie vrstoe (St 44), u to
doba vrlo teko zavarljiv. Da bi stvar bila jo tea, bili
su nuni pojasni limovi iznimno velike debljine (95 mm) u
krajnjim poljima i na susjednim prileajnim potezima.
Do tada se nisu rabili tako debeli zavareni limovi. Na
preostaloj duljini nosaa (~ 88 m) debljina je pojasnih
limova bila 35 mm.
Pogledamo li izbliza popreni presjek glavnog nosaa
(slika 4.), uoit emo izrazitu simetriju pojasnih limova,
iz ega slijedi da projektant nije namjeravao iskoristiti
suradnju tog nosaa s kolnikom ploom. S druge stra-
ne, ipak je predvidio modanike (slika 5.); istina, kako
bi zajamio djelovanje ploe kao vjetrovnoga sprega.
Meutim, zahvaljujui modanicima postignuto je pot-
puno sprezanje, o emu e jo biti rijei. Treba obratiti
pozornost na to da beton ploe i elik nosaa nisu spoje-
ni po cijeloj irini gornje pojasnice, kako se to danas
redovito ini.
1125
Najstariji spregnuti most
Slika 4. Detalj poprenog presjeka
Slika 5. Savijene eline ipke kao modanici
Vrijedno je spomenuti da se je za vrijeme izradbe pro-
jekta dogodilo nekoliko uruavanja zavarenih mostova i
to od elika St 37 i s mnogo tanjim limovima: most kod
Hasselta u Belgiji, te prilazni mostovi Berliner Zoo i
Rdersdorf u Njemakoj. Zbog toga je, kada se je ipak
odluilo graditi most na taj nain, to pobudilo golemo
zanimanje europske strukovne javnosti.
Slika 7. Raspored vozila pokusnog optereenja
1126
Z. Mari i drugi
Graevne su vlasti angairale profesora Roa kao znan-
stveno-tehnikog savjetnika za zavarivanje iznimno de-
belih limova. On je u tu svrhu odredio nekoliko uvjeta:
predgrijavanje limova na temperaturu 220 C,
zavarivanje iskljuivo u poloaju odozgor (u tu su
svrhu izraene osobite okretaljke),
strog pregled svakoga zavara rendgenskim aparatom
i na jo dva naina,
sve su radove izvodili tada najbolji zavarivai u
Hrvatskoj.
Proraunsko su uporabno optereenje inili dva parna
valjka teine po 24,0 t ili dva teretna vozila po 12,0 t, te
jednoliko rasprostrto optereenje od 450 kg/m2. Dopus-
tiva naprezanja u eliku bila su 1680 kg/cm2 (St 44), te
1400 kg/cm2 (St 37).
Pokusno optereivanje gotovoga mosta vodio je profe-
sor Ro. Optereenje se je sastojalo od 14 teretnih vozila
ukupne teine 180 t (slike 6. i 7.). Po dostupnim obavi-
jestima provedena su opsena mjerenja progiba i rela-
tivnih deformacija iz kojih su izraunavana naprezanja u
eliku. Kako je ve reeno, bilo je najavljeno objavljiva-
nje opsenog izvjea o ispitivanjima, ali, na alost, to
nije uinjeno i danas nema tih rezultata. Meutim, rezul-
tati ispitivanja bili su vrlo povoljni i poticajni na primje-
nu sprezanja elinih nosaa i armiranobetonskih ploa.
Slika 6. Vozila za pokusno optereenje
GRAEVINAR 61 (2009) 12, 1123-1128
Z. Mari i drugi Najstariji spregnuti most

3 Poredbeni proraun njih mostova u Austriji [4] (slika 8.) i vicarskoj [5]. Me-
utim, rezultati mjerenja progiba i relativnih deformacija
Samo se po sebi razumije da u poredbenomu proraunu
bili su nesumnjivo povoljni. Mogu se djelomice rekonstru-
treba provjeriti naprezanja u eliku i izraunati progib
irati na osnovi provedenog poredbenoga prorauna:
od pokusnog optereenja u presjeku u prvom polju (14
teretnih vozila ukupne teine 180 t, to se takoer nalaze progib pod uporabnim optereenjem u krajnjem po-
u prvom polju, slike 6. i 7.) uz dvije pretpostavke: lju bio je manji od dviju treina oekivanoga;
nosi samo elini nosa; jo su povoljniji rezultati mjerenja relativnih defor-
macija u gornjem pojasu elinog nosaa: inile su
nosi spregnuti nosa.
malo vie od treine proraunanih;
Rezultati prorauna predoeni su u tablici 1. odgovarajue relativne deformacije u donjem poja-
Tablica 1. Rubna naprezanja u elinom nosau i progibi su, istina, nisu se znatno razlikovale od prorauna-
u polovitu prvoga polja mosta nih, ali su ipak doputale stanovito smanjenje deblji-
ne lima, to u sluaju iznimnih debljina ne treba pod-
1 2 3 4 cjenjivati.
Sudjelujui presjek elini spregnuti 3/2
Naprezanje d 53,4 48,9 0,916
[N/mm2]
g -53,4 -19,7 0,369
Progib [mm] 61,9 39,3 0,635
U tablici d oznauje naprezanje na donjem rubu eli-
noga nosaa, a g odgovarajue naprezanje na gornjem
rubu.
4 Zakljuci
Bio je razumljiv oprez hrvatskih inenjera u odnosu pre-
ma primjeni sprezanja elinoga nosaa i armiranobeton-
ske ploe u rasponskomu sklopu velika mosta. Naime,
do tada je sprezanje bilo primijenjeno na nekoliko ma- Slika 9. Dananji izgled mosta

Slika 8. Spregnuti nosa mosta u Austriji prikazan u radu Krebitza [4]

GRAEVINAR 61 (2009) 12, 1123-1128 1127

Najstariji spregnuti most Z. Mari i drugi

Kako je ve reeno, ti su rezultati vjerojatno potaknuli kasnije inila vrstu osnovu za jo smjelije primjene
profesora Roa, koji je vodio pokusno optereivanje sprezanja u mostogradnji.
mosta, na opsena laboratorijska ispitivanja, koja su Dananji izgled mosta predoen je na slici 9.

Zahvala autora!
Koristimo ovu prigodu da srdano zahvalimo kolegama koji su nam pomogli u pripravljanju gradiva za lanak.
Hans-Rudolf Ganz iz Zricha pribavio nam je Izvjee br. 149 Instituta EMPA iz 1944. godine [5], a Vukain Aanski iz
Maribora Roov lanak iz Schweizerische Bauzeitunga [6]. Na alost, Ivica Deba nije uspio nai nikakvih podataka o
pokusnom optereivanju mosta u Hrvatskom dravnom arhivu, ali mu zahvaljujemo na trudu. Stjepan torga naao je
preslik Eregina lanka iz Bauingenieura [2]. Na kraju, ali ne manje vano, Zvonimir Peri proveo je poredbeni
proraun. Jo jednom, od srca im svima hvala!

VRELA [4] Krebitz, J.: Verbund zwischen vollwandigen Stahltrgern und

darberliegender Fahrbahnplatte aus Eisenbeton durch Bgel.
Erzherzog-Johann-Brcke in Bad Aussee. Beton und Eisen, 34
[1] Erega, J.: Gradnja kolnog mosta preko Save kod Zagreba, (1938), 14, 227-230.
Graevinski vjesnik, 9 (1940), 6-7, 61-81. [5] Ro, M.: Trger in Verbund-Bauweise, EMPA Bericht Nr. 149,
[2] Erega, J.: Eine neue geschweisste Strassenbrcke ber die Save Zrich, Technische Komission des Verbandes schweiz.
bei Zagreb, Der Bauingenieur, 22 (1941), 1-2, 1-9. Brckenbau- und Stahlhochbau- Unternehmungen 1944, 3-85.
[3] Horvati, D.: Spregnute konstrukcije elik beton, [6] Ro, M.: Zwei neue beachtenswerte Brcken Jugoslaviens,
Masmedia 2003. Schweizerische Bauzeitung, 115 (1940), 22, 247-251; 264-266.

1128 GRAEVINAR 61 (2009) 12, 1123-1128