Scribd Logo
Upload

Welcome to Scribd!

  • Uvod U Permakulturu PDF

    Uploaded by

    Zlatomir Maksimovic
    24 views219 pages

    Original Title

    uvod u permakulturu.pdf

    Copyright

    © © All Rights Reserved

    Available Formats

    PDF or read online from Scribd

    Did you find this document useful?

    Is this content inappropriate?

    Report this Document

    Copyright:

    © All Rights Reserved
    Download as PDF or read online from Scribd
    Flag for inappropriate content
    24 views219 pages

    Uvod U Permakulturu PDF

    Uploaded by

    Zlatomir Maksimovic

    Copyright:

    © All Rights Reserved
    Download as PDF or read online from Scribd
    Flag for inappropriate content
    of 219
    avoD ad PERMAKULTGRG Bill Mollison i Reny Mia Slay Crtezi: Andrew Jeeves Naslov originala: INTRODUCTION TO PERMACULTURE Bill Mollison 1991 Sadréaj ove knjige i rijeé PERMAKULTURA su autorski| zaiticeni. Osim za potrebe privatnog prouéavanja, istradivanja, rapprava il cosvtta, Kao Sto je navedeno u Zakonu o autorskim pravima, nit jedan dio ove Knjige se ne smije umnozavati bez pismenog, odobrenja izdavata Tagari Publication, PO Box 1, Tyalgum, NSW 24384, Australia, Hivatsko izdanje su pripremili Prevod: Dr. Timi Eéimovié Dr. Vesna Hegedusié Ujena Prebanda Priprema i lektoriranje: Ljljana Prebanda Strugni konzultant: mr. nes VeSek 1 Ninko Greig Ragunalna priprema: mr. Slobodan Pavesovic, Pero Zivanovié Nakladnik: Gradevinski fakultet Sveudiista u Split suradnji sa Sredignjom hrvatskom udrugom za permakulturu i ZGO - gospodarenje cotpadom i zaitita okoliga d.o.o. Za nakladnika: Prof. dr. Jure Margeta Tisak: Tiskara MD, Zagreb Knfiga je tiskana na recikliranom papiru. Naklada: 1,000 primjeraka Ova knjiga je tiskana potporom Hrvatskog nacionalnog povjerenstva za UNESCO-ov program "Covjek i blosfera" (UNESCO - MAB) pri Ministarstvu kulture RH. cp MOLLISON, Bill Uvod u permakultury / Bill Mollison i Reny Slay; crtedi Andrew Jeeves, (Prijevod Timi E¢imovic, Vesna Hegedusi¢, Liana Prebanda) - Split 1996 Prijevod knjige: Introduction to permaculture ISBN 953-6116-05-7 Cisti prihod od prodaje ove knjige ide u fond za unapredenje permakulture u Hrvatskoj Takoder i na intemetu: — hitpyAvww.rgraf.hritiskara-md/ il hitp’/mamef.mef.hr/permakultura/ ek | SADRZAJ PREDGOVOR uvoD Poglavije 1: PRINCIPI PERMAKULTURE 11 Uvod 1.2 Relativna lokacija E 1.3 Svaki elemenat ima vie funkcija 1.4 Svaku vainu funkciju potpomaie vise elemenata 1.5 Uinkovito planiranje energije 1.6 Upotreba biologkih potencijala 1.7 Krufenje energije 1.8 Mali ekosustavi 1.9 Ubraavanje razvoja 1.10 Raznovrsnost 1.11 Granitni prostoti 1.12 Positivni principi 1.13 Reference i preporugena literatura Poglavije 2: GLOBALNI DIZAJN MJESTA 21 Uvod . 2.2 Prepoznavanje resursa 23° Oblik terena (Topogratija) 2.4 Klima i mikroktima 25 Te 2.6 Voda . 2.7 Infrastruktura posjeda 2.8 — Zaitita od mogucih katastrofa 2.9 Reference i preporucena literatura Poglavije 3: ZGRADE 3.1 Uvod . 3.2 Kuéa u umjerenom klimatskom podrugju 3.3 Kuéa tropskog podnebija 3.4 Kuéa u susnom podrugju . 35 Kuée obrasle biljkama 3.6 —_Kori8tenje kuénog otpada . 3.7 Tehnoloke strategije 3.8 Reference i preporugena literarura wu 13 13 14 17 18 25 27 29 32 34 36 40 42 43 43 46 46 62 67 B 78 80 82 86 93 95 99 101 102 105 Poglavije 4: DIZAJN VRTA 41 vod .... 42 Igled vita . 43 Instant vet est beorsqneee 4.4 Gradski i prigradski permakulturni vit... 4.5 Dizajn vita u hladnim klimatskim podrugjima 46 — Tropski vitovi ; 47 — Vitovi u sugnom podnebju 4.8 Reference i preporuéena literatura Poglavije 5: VOCNJACI, SUMA I UZGOS ZITARICA 5.1 Voénjaci 5.2 Nasadi drveéa nee 53 Sustavi uzgoja Zitarica i leguminoza 5.4 Gorivo proizvedeno na farmi 5.5 Komercijaini sustavi se 5.6 Reference i preporuéena literatura. Poglavije 6: SUSTAVI ZA PREHRANU ZIVOTINJA I AKVAKULTURA 61 Uvod 62 — 2wotinje |. zone 63 Prehrana kokodi 64 — Prehrana svinja .... 65 Koze ae suse . 6.6 Sustav ishrane velikih Zivotinja u slobodnom dréanju i na pagnjaku 67 — Akvakultura i vodene povrdine ....... 68 Reference i preporuéena literatura Poglavije 7: STRATEGIJA UPRAVLJANJA GRADOM I ZAJEDNICOM 7.1 Proizvodnja hrane u gradovima .. f 7.2 Planirana prigradska podrugja (Village Homes) 7.3 Zajednitka reciklata . 7.4 Moguénosti kori8tenja drustvenog zemijéta 7.5 Drustveno gospodarenje 7.6 Eticko investiranje 7.7 Permakulturna zajednica ‘ 7.8 Preporuéena literatura i reference ... DODACI A Usta nekih za permakulturu korisnih biljaka B. Lista bilinih vrsta s obzirom na upotrebljvost € Hrvatski i latinski nazivi biljaka C/1. Latinsko-hrvatsko-engleski nazivi biljnih vista D. ——_Reénik koristenih izraza ...... EF. Permakultura - Zasopisi i kontakti BIOGRAFUE 106 107 115 118 124 127 130 134 135 146 149 156 157 160 161 164 171 173 174 179 187 188 189 190 191 193 194 195, 196 197 219 223 229 233 235 236 SSs2g5sFhaegereeepvry, oa PREDGOVOR Odrastao sam u malom selu u Tesmanifi. Sve Sto nam je bilo potrebno za Zivot sami smo napravili. [zradivali smo éizme i metalna oruda; lovili smo ribu, proievodii hrenu i pekii kruh. Nisam poznavao nikoga tko je tamo fivio a da se bavio samo jednim poslom ili necim Sto bi se moglo nazvati posa0. Svatko je radio vige stvari Sve do svoje 28. godine tivota zivio sam u nekoj visti sna. Veéinu vremena provodio sam u Sumarcima ili na moru. Zivio sam od lova i ribolova. Tek negdje oko 1950. godine po&eo sam primecivati da nestaju veliki dijelovi sustava_u kojem sam Zivio, Poéele su nestajati neke viste riba. Morsko rasinje oko obalnog pojasa se raztjedilo. Veliki dijelovi sume poéeli su umirati, Tek tada, kada je meni dobro poznati svijet poteo nestajati, shvatio sam koliko sam u njega zaljubljen. Kasnije, nakon mnogo godina, kada sam kao znanstvenik radio u "Odjelu za nadzor Zwota_u divjini” (CSIRO Wildlife Survey Section) i Ministarstvu za slatkovodno fibarstvo Tasmanije, poteo sam se suprotstavijati politickim i industriskim sustavima za koje sam spoznao da unistavaju nas i svijet oko nas. Uskoro sam, medutim, ‘odlutio da ne budem u opoziciji cime se na kkraju krajevaniSta. ne postize. Povukao sam se na dvije godine iz drustva. Nisam se vise ielio suprotstavijati nigemu i. troiiti svoje wijeme. Zelio sam se vratiti natrag samo s neéim poritivnim, negim sto bi nam moglo ‘omoguéiti_ da Zivimo bez potpunog sloma bioloskog sustava, 1968. godine pogeo sam predavati na Tasmanijskom sveutilistu, a 1974, zajedno s David Holmgren-om sam poteo razvijati cosnove uravnoteZenog poljoprivrednog sustava koji se temeli na zajedni8tvu drveéa, grmija, niskog raslinja (povréa i korova), gliva i korijenastog sustava, a za koji sam izabrao tieé "permakultura". Mnogo smo vemena utro’ili_ na oblikovanje principa, permakulture i izgradnju vita u kojem bi bio Sto vedi broj biljaka i Zivotinja. Vrhunac toga bilo je oblavijivanje knjige "Permakultura 1" 1978, godine i "Permakultura 2" koja je izaila dvije godine kasnie. Reakcije javnosti na permakulturu bile su radlitite. Profesionalni krugovi su se uznemitili jer smo povezali arhitekturu s_ biologijom, Poljoprivredu sa Sumarstvom, a Sumarstvo s uzgojem Zivotinja. Tako je skoro svatko tko se smatrao strutnjakom za neko podrucje, bio povrjeden. Medutim, reakcija Sire javnosti bila je znatno drugatija. ~Mnogo judi razmigjalo je na isti natin. Oni su_ bil nezadovoljni polioprivredom takvom kakva je sada i okretali se vise prirodnim, ekoloskim sustavima Sedamdesetih godina permakultury sam Vidio kao korisnu zajednicu biljaka i Zivotinja utakvim — Jjudskim —naselfima koja su usmjerena prema domacinstvu i zajednici koja se brine sama za sebe. Ako bi se motda javilokakvo NO nastojanje" shvatio sam ga samo kao posliedicu pojave moguceg viska proizvoda Ipak postalo je jasno da permakultura znaéi_ vise od ~—zadovoljavanja_potreba domaéinstva za hranom. Samo zadovoljavanje hranom je besmisleno ako judi istovremeno nemaju pristupa k —zemiji, informa izvorima financiranja. Tako je zadnjih godina oslo do uskladivanja odgovarajuée pravne financijske strategije, ukijuéujuci_strategiju poslovanja i regionalnog samofinanciranja. Tako je permakultura postala potpuno zaokrufeni natin judskog ivota. . 1976. godine poteo sam predavati o permakulturi, a 1979. sam dao ostavku na mfesto predavaga i u svojoj 51. godini Zivota ‘okrenuo sam se neizvjesnoj_ buduénosti Odlugio sam da ne radim nigta drugo. osim da pokuSam navesti jude na _stvaranje dobrih bioloskih sustava. Dizajnirao sam nekoliko gospodarskih imanja i neko vrijeme se iadravao loveéi ribu i kopajuci krumpir. 1981. godine su u Australi prvi polaznici zavréilite&aj_standardnog — permakulturog dizajna i poteli uredivati zemijSta prema naéelima permakulture. Danas (1991. godine) dijem svijeta ima preko 4000 judi zavrSili tetajeve permakulture i ukljud neki od aspekata ekoloskog i socjainog rada. Bill Mollison NAPOMENE I ZAHVALE Wood u permakulturs je nova i dopunjena vera prih dviju knjiga 0 permakultur: Permakultura 1 (Molson i Holmgren, 1978) i Permakultura 2 (Mollison, 1979). GZ nju su ukjugeni i novi materiali Bila Mollisona i Reny Mie Slay; dijelovi iz Permakultura: priruénik za planiranje, te *informacije sa te¢ajevaza_—_dizajniranje permakulture koje su vodili Bill Mollison (1981, 1986) i Lea Harrison (1985). Neke od siika u ovoj knjizi pojavile su se vee u kojigama Permakultura 2 i Permakultura: prirucnik 2a planiranje. Svaka knjiga ima i suradnike u pozadini, pa niti ova nije izuzetak. Lea Harrison je sudjelovala_u pisanju. Uvoda sa svojim zapaianjima proizasiim sa tetajevao permakulturi koje je ona vodila John Quinney-jev anak 0 permakulturi "Planiranje — uravnotedenih = malih_—_farmi (objavien u éasopisu "Mother Earth News, July/August 1984), bio je inspiracija za sazeti naéin prikazivanja natela permakulture koji se moie naéi u prvom poglaviju, David Holmgren nije mi samo pomogao u pisanju prvih poglavija_knjige, veé je zajedno sa mnom dao znaéajan doprinos razvoju.natela_permakulture. Tekoder su i Andrew Murray i Marlyn Wade pomogli u uredivanju, —lektoriranju, savjetovanju i tiskanju. Svima se mnogo zahvaljujem. Konaéno, zahvalni smo velikom broju studenata i Jjudima koji se diljem svijeta praktitno bave permakulturom i koji godinama eksperimentiraju sa raznim biljnim sustavima, primjenjuju u praksi__naéela Permakulture, pis. informatie —_élanke, osnivaju permakultume organizacije u svojim davama i zemijama, poduéavaju druge studente i tako pomaiu prostor na zemiji udiniti boljim za Zivot, ne samo nage djece, ve¢ i za nas sada. PODJELA SADRZAJA Sadréaj ove knjige podijeljen jena poglavija i potpoglavija (vidi: Sadrzaj). Popis uobigajenih i latinskih naziva biljaka koje se spominju u knjizi kao i objainjenja _nekoliko uobitgjenih pojmova nalaze se na kraju knjige. Tu su i dodaci koji sadre po; bilinih vista, te nazivi i adrese Gasopisa k se bave petmakulturom. UPOTRIJEBLJENE OZNAKE Kako bi se tekst i slike mogli razumjeti biti od koristi jjudima na obje zemijine hemisfere, u ovoj knjizi su umjesto pojmova siever i jug koristeni pojmovi: sunéana Strana ili u smjeru ekvatora i sjenovita strana ili u smjeru pola. Za cznagavanje smjera sunca na slikama se javija_ sijede¢i simbol: avoD Permakultura je nagin _stvaranja tremnoteenog Ijudskog okolifa, Sama tije’ nije samo skraéenica od permanentne agrikulture (‘trajine poljoprivrede") veé i od permanentne kulture, jer kulture ne mogu dugopreiivijavati —bez_-—_uravnoteZene polioprivredne osnove i etike pri koristenju zemlje. Permakultura se bavi pojedinatno billkama, Zivotinjama, agradama i infrastrukturom (oda, _energija,_cestovne yeze), ali i njihovim medusobnim odnosima i naginom na koji se ugraduju u okolig. Ci) je stvoriti ekoloske i ekonomske sustave Koji zadovoljavaju viastite potrebe, a da pri tome nisu iskori&tavajudi niti ne zagaduju okoli&. Samim time oni bi bili urevnotezeni za dulje razdoblie. Permakultura koristi svojstvene karakteristike biljaka i Zivotinja i povezuje ih s prirodnim odlikama krajolka tako da gine sustav koji pomaie opskrbu grada ili zemlje. Pri tome koristi i najmanju povrsinu zemlje koja se moze obraditi. Permakultura se osniva_ na promatranju Prirodnih sustava, na mudrosti koju sadrii tradicionalna poljopriveda, te na modernim Znanstvenim i tehnoloskim znanjima. lako se bazira na ekoloskim modelima, permakultura svara_kultiviranu ekologiu koja je uredena tako da proizvodi vise hrane za jude i Bvotinje nego Sto je se inaée moze nati u Prirodi, Fukuoka je u svojoj knjizi Revoluciia Jedne siamke moida najbolje _objasnio esnovnu filozofiju permakulture. Ukratko, to Je filozofija: bolja_je suradnja_s__prirodom Pego protiv nje; vise temeljitog i pailiivog Promattanja “nego _mukotrpnog i o2bilinog fada; te glédanja na biljke i Zivotinje sa svim Foihovim “funkcijama, a ne kao na pojedinagne clemente_sustava_koji_proizvode samo jednu stvar. Vise puta sam govorio o potrebi aikido nadina pristupa_prirodi, so znaéi da udarce trebamo balansirati, pretvoriti nedaée u snagu i svaku stvar upotrebljavati pozitivno. Drugi pristup je karate natin ‘odnosa prema prirodi, Sto znaéi da okolinu moramo prisiiti da nam bude od koristi a da za to upotrijebimo mnogo te8kih udaraca, Medutim, ako napadamo prirodu, napadamo (na kraju_unistimo) i sami sebe. Mislim da je sklad s prirodom mogué samo ako napustimo ideju 0 superiomosti nad prirodom. Levi Strauss je rekao da je naga glavna pogreska to 80 smo sebe uvijek smatrali "gospodarima" stvaranja_u smislu da smo iznad svega, Mi nismo superiomi drugim oblicima ‘ivota; sve ziva bia su izraz tivota. Kada bismo uspjeli sagledati tu istinu, vidjeti bi da sve sto radimo drugim Zivim_bicima radimo i sami sebi. Kultura koja ovo razumije ne uni8tava “hiti_jedno Zivo biée bez apsolutne potrebe. Permakultura je sustav koji omoguéuje naS opstanak na Zemlji upotrebom energie koja je u stalnom kretanju i relativno je neskodljva, te kori8tenjem hrane i prirodnih resursa kojih ima dovoljno u nasem okolisu, tako da stalno ne unigtavamo iivot na Zemilj. Veé je poznata svaka tehnika zastite i oguvanja Zemije; ali to nije dovolino da bi neki narod ili grupa judi bili spremni_ na promjenu. Pa ipak, milijuni obicnih uci poéinju to raditi sami, bez pomoéi politi¢kih organizacija. Gdje god tiveli, trebali_bismo_ poteti neSto_—poduzimati. Za potetak, —moazemo Smanjiti potrosnju energije, jer se mote Ziyjeti i sa 40% energije koju sada trogimo, a da se ne liSavamo nigega od onoga sto sada imamo. Mozemo preurediti nage kuce tako da tro’ manje energie. Moiemo umiesto viastitog automobila koristiti javni prijevoz ili s prijateliima dijeliti voinju automobilom. Vodu mozemo tedjeti tako da skupliamo kignicu sa krova ili da recikliramo sivu* vodu (tpadna_voda iz umivaontka i tuga) i koristimo je za ispiranje zahoda ili” zalijevanje vita, Takoder mozemo — sudjelovati.u proizvodnji hrane. To ne znati da svi sada moramo uzgajati_ svoj viastiti krumpir, ali znaéi da ga kupujemo neposredno od osobe koja ga veé uzgaja na drugaéiji nagin. Ud stvari, netko ¢e se vjerojaino pokazati boljim kao organizator grupe kupaca koji od seljaka kupuje krumpir, nego da sam proizvodi krumpir. Sve trajne poljoprivredne proiavodnje ili uraynoteZene ljudske kulture uglavnom se same opskrbljuju energijom potrebnom za odréanje sustava. Modema poljoprivedna proizvodnja potpuno je ovisna 0 vanjskoj energij. Pomak od proizvodnih_—trajnih poljoprivrednih: sustava (gdje je zemija zajedniéko —-viasni8tvo) ~~ do_—_godinje, komercijaine poljoprivredne proievodnie, gdje se na zemlju gleda kao na dobro koje se mora potpuno iskoristiti znati pomak od] drustva koje tro8i malo energie do. drustal koje tro8i_—veliku—koliinu —_ energie} upotrebjjava zemlju tako da je iskoristava unitava, 2 potrebu za vanjskim _izvorim: energije namiruje iz zemalja treceg svijeta obliku goriva, umjetnih — gnojiva, radne snage i iskustva. Konvencional poljoprivreda ne prepoznaje i ne placa svoj stvamu cijenu, a zemija se obraduje redovit. da bi godi8nje rodila Zitarice i povrce; da se poveéao prinos koriste se neobnovij izvori; zbog prevelikog broja Zivotinja zemlji i prekomjernog oranja__ zemlja podloina eroziji; zemlja i voda se onetiséuj kemikaljama. Kada sustav ne moje sam zadovolji svoje potrebe, pla¢amo cijenu u_ potroéi energije i onediScenju. Ne moiemo si vis¢ priustiti stvamu —cijenu—-ko&tanja_—_naa poljoprivedne proizvodnje. Ona ubija nai svijet, a ubit ée i nas. Sve Sto nam treba da bismo dobro Zivjeli nalazi se oko nas| Sunce, vjetar, ljudi, zgrade, kamenje, 2rak| ptice i biljke, sve je to oko nas. Suradnja svim tim stvarima donosi skladnost nasupr onima koji donose propast i nered. PRIRODE voda zemlja krajolie lima bilke KOMPONENTE KOMPONENTE DRUSTVA, raya pomog ud > feature tgovina 1 finan DIZAIN komponenti «i pravilen adnos* “Sukladna ~ kombinacia KOMPONENTE ENERGIE tehnologie € | snicure iavori rijhov pravowtemenost informacte ‘eka "APSTRAKTNE KOMPONENTE, ELEMENT! DIZAJNIRANJA PERMAKULTURE, ETICKA NACELA Etika oznagava moralna naéela i aktivnosti koje je potrebno provoditi u svthu predivija- vanja na nagem planetu. WU permakulturi, etika obuhvaée: brigu 0 Zemlj, brigu o Judima i moguénost raspolaganja slobodnim vremenom, novcem i materijainim sredstvima. Briga za. Zemiju znati brigu o svim Zivim i nedivim stvarima: tlu, svim wrstama i podvrstama Zivih bica, atmosfer, Sumama, mikrookolini, Zivotinma i vodama. To ukljuéuje neSkodlive i pozitivne altivnosti, aktivno éuvanje, etiéko i Stedljivo koristenje resursa, te "pravi_ natin Zivijenja" (rad za korisne i probitaéne sustave) Briga za Zemiju takoder ukjjuéuje brigu za jude tako da su zadovoliene nase osnovne potrebe za hranom, zaklonom, obrazovanjem, zadovoljavajucim zapostenjem i zdrevim Ijudskim kontaktima. Briga za ljude je vaina, jer ljudi, iako ine mali dio ukup- nog Zivog svijeta, imaju odiuéujuéi utjecaj na njega. Ukoliko si mozemo osigurati osnovne Zivotne potrebe, ne trebamo sudjelovati_u velikom unistavanju Zemlje. Treéa _komponenta osnovnog _na¢ela "brige 0 Zemiji' je raspolaganje slobodnim vremenom, novcem i energijom. To znaéi da nakon §to smo se pobrinuli za svoje osnovne potrebe i nakon sto smo na najbolj moguéi nadin uredili nage sustave, mozemo prosiriti svoj utjecaj i energiju na druge liude kako bi i oni postigli to isto. Permakulturni sustav takoder —ukljuéuje osnovno Zivotno naéelo koje u svakoj Zivoj stvari prepoznaje njenu pravu vrijednost. Drvo je neS8to dragocjeno samo po sebi, Cak iako za nas nema komercijalnu vrijednost. Vazno Je to da je tivo i da raste. Ono ima svoju ulogu u prirodi; reciklira biomasu, opskrbljuje okoli§ kisikom i ugliénim dioksidom, pruza zaklon malim Zivotinjama, Sti tlo od erozije itd, PERMAKULTURE Vidimo da natela permakulture prozimaju sve aspekte okoliga, druitva i ekonomskog sustave. KYjucna rijeé je suradnja a ne natjecanje Nadini na koje u nagem vlastitom Zivotu moiemo ostvariti nagela brige za prirode) Zemilju: + Rezmisijajte 0 dugorotnim posledicama svojh aktivnosti, Misite na_ravnotetu. le Ako je moguée, upotrebljavajte autohtone i naturaliiraneatste za koje se zna da su korisne. Besmisleno _uvodenje _potencijalno invazivnih vrsta_ moze poremetitiprirodnu ravnoteiu vase okuénice. J Kultiirajte i najmanje povisine zemlje. Bolje Je da planirate male, intenzivne, energetski djelotvorne sustave nego velike ekstenzivne sustave koji troe energiju J Budite raznoliki, uzgajajte razltite kulture, a ne monokulture. To osigurava stabilnost i pomale nam da budemo spremni 2a promjenu bilo u okoliSu ili drustvu. /* Povetajte razolikost proizvoda: uzmite u. obvi ukupan prinos sustava_ kojeg éine Jednogodisnje bike, trajnice, Ztarice, drvece i (ofuvanje iivotinje. Ne zaboravite energiju koja je sadrana u protvodu | © Da bi sacuvali i proizveli eneraiju, koristite sustave 2 okoline (sunce, vjetar, voda) il bioloske sustave (bike i Zivotinje) © Vratite proivodnju hrane natrag u mjesta gradove gdje je ona uvijek tradicionaino bila dio uranotefenog drustva. © Pomognite jiudima da postanu. samostalni i razvijajte odgovornost drustva. © Posumliyjte zemlju i vracajte plodnost thy © Sve upotrebljavajte u optimainim koliéinama i reciklirate sav otpad. © Gledajte rjesenja, a ne probleme. © Radite tamo gdje Ge to uroditi _plodom (posadite drvo tamo gdje ée ono lako| relive; pornatite judima koji Zele ue). rT 4 B 2 4 0 4 2 3 4 : NOCE KORVJENI ie g x 3 ic 3 2 c 2 8 eee 6 OB | , B 3 z 8 & 4 3 Fes Bae Boon pe i ig x = eo 2z ig 8 & 33 a = 6 ~ = S = 7 DRVO PERMAKULTURE Znanje se pretaée u proizvodnost. Permakultura je isto kao i divo, holisti¢ki sustav, sinteza raziith disciplina pretvorena u prinose i proizwode. Tko mote reci Sta pokrece taj model - ideja il snaga samih stvari? Da li je to uopée vaino? Od korijenja do ploda postoji Reogranigeni broj puteva i moguénosti. Sve je medusobno povezano. Poglavije 1 PRINCIPI PERMAKULTURE 11 avoD Postoje dva osnovna koraka u dobrom Planiranju permakulture. Prvi se bavi zakonima i principima koji se mogu prilagoditi bilo kojem klimatskom podrugju i kulturi, a drugi je vise vezan uz praktiéne tehnike koje se mijenjaju_ovisno 0 Klimatskom -podrugju i kulturi. Principio kojima €e biti govora na sijedecim stranicama dio su bilo kojeg dizaina_permakulture neovisno © klimatskom podrugju i velitini zemijta. Oni su_sastavni dio principa razlititin disciplina kao sto su ekologija, Stednja energie, uredenje i briga o okoligu, a to su: ‘+ Relativna lokacija: svaki element (kao sto Je kuéa, ribnjak, cesta i td.) smjesten je u medusobnom odnosu tako da jedan drugom pomaiu. * Svaki element ima vise funkcija * Svaku vainu elemenata. funkciju podriava vise * Planiranje dovolinih koligina energie za kuéu i naselje (podrugja i predjele). * Treba upotrebljavati_bioloske —_izvore energije, a ne fosilna goriva. * Recikliranje energie na samom mjestu (kako goriva tako i \judske energie). * Treba plansié izmjenjivati i saditi razli biljke kako bi ubrzali rast i poboljfali kvalitetu ta. * Da bi dobili proizvodan i harmonigan sustav treba uzgajati polikulturu i rezenolike bilike. + Koristiti i najmanja zemljiita i modele u Prirodi kako bi se ostvarii S10 bolji efelti 12 RELATIVNA LOKACIJA Sré permakulture je dizajn. Dizajn je veza medu stvarima. To nije voda ili koko’ it dr- vo. To je natin na koji su voda, kokos i dr- vo povezani. To je potpuno suprotno onome emu su nas utili u 8koli, Skola svaku stvar razmatra posebno i uopée ih medusobno ne povezuje. Permakultura sve povezuje i éim shvatimo tu povezanost, moiemo npr. hranu za koko&i uzimati sa drveta. Da bi omoguéili da _komponente dizajna (ribnjak, kuéa, Suma. Tak, wt, vjetrobran i t.d.) djeluju efikesno, moramo ih smjestiti na pravo mijesto. Na primjer, nasipi_ za vodu i spremnici vode postavijaju se iznad kuée i vita tako da se Za istjecanje vode koristi sila gravitacije, a ne pumpa. Zaitita kuée od yjetra treba biti smjestena tako da odbija vjetar, ali da ne zaklanja zimsko sunce. Vrt se planira izmedu kuée i kokoiinjca, tako da se hrana za koko&i, koja je ustvari otpad iz vita, skuplja 13 na putu do kokoginjca, a koko§i gnoj se lako lopatom razbacuje po vrtu, lzmedu svn elemenata moramo_ stvorti skladan odnos, tako da se potrebe jednog elementa zadovoljavajuproizvodima drugih. Da bi to sproveli moramo saznati osnovne karekterisitke svakog elementa, _njegove potrebe i produkte (vidi; Funkcionalna analiza kokoéi). Elementi jednog tipitnog malo seoskog gospodarstva mogu biti: kuéa, staklenik, vit, kokodinjac, rasadnik, Sumarak, —_nasip, ribnjak, vjetrobran, hambar, baraka 2a orude, dvamica, kuéa za goste, painjak, Hivica, uzgajaliéte glista i td. To se mote najprije planirati na papiru sve dok Se ne dobije optimalna situacija Da bi za svaki element nasli. najbolje rjeSenje_ moiemo si pomoéi postavijanjem slijedecih pitanja: * Kako se mogu upottijebiti _ proizvodi jednog odredenog elementa u odnosu na potrebe drugog elementa? « UW emu se ovaj clement ne slaie s drugim elementima? ‘+ Gdje ovaj elemet moze koristiti drugim dijelovima sustava? Najbolje je poteti s najvaznijim uporigtima aktivnosti (npr. ku¢a ili Gak komercijalni centar kao to je rasadnik, kokoija fama, ribnjak i td). Da bi stvari dobro funkcionirale moramo zapamtiti slijedeée: * Sve potrebe —jednog element zadovoljavaju se drugim —_elementima ‘sustava. 5 * Proizvodi - jednog elementa __trebaju koristiti drugim —elementima —_sustava (uldjuéuj nas same). 1.3 SVAKI ELEMENAT IMA VISE FUNKCIJA Svaki element sustava mora se odabrati * Koje potrebe ovog_——elementa’—— i. smjestiti tako da invrSava to vige funkcja zadovoljavaju drugi elementi? Ribnjak se moze koristiti 2a navodnjavanje, PRODUKTI | PONASANTE aCPUN é No re CEPRKANJE_ Heso TERE CHETAN) £0. Poitiers HRANE, SAYA a LETENJE 3 =i & ot aeoaase wa ZAKLON 7 oe 5 SO > PIESAK_ = <—> Vesth ag a PRASINA <> BoA * z 9 ——. osjercyvost & 7 iotenteoore Oo > PONASANIE e POJEDINIT VRSTA Slika 1.1 Analza karakteristika, potreba i proizvoda svakog elementa u sustavu, sa svrhom da ih se postavi na pravo mjesto u odnosu na druge elemente 14 FUNKCIONALNA ANALIZA KOKOSI Za demonstraciju relativne lokacie, volim odabrati koko8 (lika 1.1). Prvo, popisemo prirodne karakteristike kokosi: njenu boju, veliinu i masu, osjetlivost na topliny i hladnoéu, sposobnost brige za podmladak i td. Svaka vista kokoSi ima odredene —karakteristike: kokodi swjetlog ‘peja podnose toplinu bole od tamnih, teze pasmine ne mogu letieti tako visoko kao lagane (to inaéi da tome treba biti priagodena visina ograde), rneke pasmine su bolje kvotke, a druge bolle nesiice Tekoder vodimo ratuna © ponaganju kokodi, kakve su po karekterui? Vidimo da sve Koko’ eprkaju 2a hhranom, Se¢u, lete, po nod spavaju na divedu ili na sgredama, tvore jata 1 lez jaja Nedalje, osnomne, potrebe KokoSi su i zaklon, voda, praina kupel} za zaprasivanje usju, zaStiéen prostor za spavanje, te pregrade 2a nedenje jaja ‘Trebaju imati na raspolaganju i pijesek kojim meju hhranu tiekom probave. One takoder vole biti u druBivu drugih Koko8i. Pogled na usamijenu Kokoé je tulan, pa fe najbolje da joj osiguramo druitvo. To je lako ‘organtzirati | 2a to nam neée trebati ve od nekoliko dane. Koko8i takoder trebaju hranu i to je ‘ono gdiepotinjemo stvarati vere s drugim elementima nateg sustava, buduci da elmo koko’ smiestii na _mjesto i u situaciu gdle ¢e ona éeprkat i sama se snalaviti 2 hranu. Kade koko’ spriegavamo da ii svojoj_prirodnoj sredini moramo se sami pobrinuti za njenu hranu. Rezukat —neispramog planiranja il neprirodnog sustave, je dodatno ulaganje ada i oneéiséenje okolisa Sada ~ (Ee? Becrs 7 protroNno “ZASTICENO Slika 2.16 NEUCINKOVITA ZASTITA OD WETRA: (1) pregiroko (2) niée grane su odsjeéene, ogoljene ili suhe: vjetar povecava brzinu (3) briina vjetra se poveéava u uskom aa prolazu (efekt Venturijeve cijevi) (4) prekratko (5) nasad nije postavien okomito na smjer | yjetra (6) samo jedan red drveca. f UCINKOVITA ZASTITA OD VJETRA: (7) mali, srednji i visoki redovi drveéa koji propustaju 50 % vjetra (8) kombinacija zaititinih nasada | zivih ograda potpuno titi od vjetra gdje je to e potrebno (yjetrovi na morskoj obali, pustinjski vjetrovi). Nije pogodno za predjcle gdje se javiaju mrazevi osim ako zaétite nisu polomijene i propustaju hladan zrak (9) oblik slova T omogucuje stalan protok zraka i zastitu Razlika u pritisku takoder isu’uje to. S druge strane, propusni zastitni nasadi (slika 2.154) omoguéuju zraku da prolazi_ kroz njih, i premda pogetna zaitita i nije tako velika kao kod gustih nasada, ona djeluje na veéoj udaljenosti (25-30 puta duto) od visine drveta). Na slici 2.16, 7-9 prikazani su drugi djelotvorni natini zastite od yjetra koji omoguéuju intenzivniji rast kultura, dok slika 2.16, 1-6 slikovito prikazuje neke nedjelotvorne natine zastite od vjetra. Kako zastitni pojasevi mogu sluliti i u druge korisne svrhe, —razmotrit éemo specifiéna, svojstva odredenih vista drveéa. Gotovo svako drvo osigurava zaititu. od yjetra_ (sim ako nije osjetljivo na vetar), osigurava intimnost. i daje —_zaklon ivotinjama. &to jo8_ moze udiniti? Neke viste (mahunarke slablagice, joha) velu duiik u tu, mogu se koristiti za ogrjev (tba, eukaliptus), slue kao stoéna hrana (Coprosma repens, leucena, vtba), _ daju med (cukaliptus, Eucryphia billardieri), nudi Plodove koji sluie keo Ijudska ili zivotinjska hrana (orah, kesten), zaustaviiaju pozar (Coprosma repens, crma_—akacija)— i sprieCavaju eroziju tla (drvece jakog korijenja kao Sto je vrba ill topola). Negativne karakteristike drveéa_se takoder moraju uzeti u obzir. Neko divece ima vilo razvijeno Korijenje koje erpi vodu i hranive tvari iz zemlje, pa ih ima manje 2a druge billke. To moiemo pribvatiti u zamjenu za druge prednosti koje ono nudi ili Gemo svake godine iskopavati ili sjeéi njihovo korijenje da se ne bi suvle razrasio. Do zaititnog nasada éemo bro doti ako posadimo brzo rastuce grmije i divece izmedu drveca koje raste sporije ali duteg Je Zivotnog vijeka. Kako ovo diveée (obiéno twrdo divo) raste sporo, breo rastuée diveée ée biti izvor nektara za pele, hrana Zivotinjama i materijal za zastiranje tla u vitu, a kasnije kada naraste moe se koristiti za ogrjev ili za kolce. Treba obratiti painju na to da diveée koje se koristi kao zastita od vjetra neée davati mnogo voéa (er ga vjetar otrese sa stabala) i ne treba racunati da ¢e donositi neku komereijainu dobit. Obalno podrudje predstavija_posebnu teSkocu. S velike vodene povriine vjetar dolazi velikom brzinom noseci sa sobom sol i zmca pijeska. Da bismo se zaatitll od ovakvih yjetrova moramo odabrati_ vegetaciju koja ima Slika 2.17 Primjer sadnje na morskoj obali 60 SER EE ROG So e SAE Pa PA ID IO cara * grubu koru kao Sto npr. ima palma (emea pijeska je neée moéi oitetiti); * visto igliéasto li8¢e, kao Sto ga npr. ima obalni bor (vaucaria), tamaris, australski bor (da se sprijeti isusivanje); * soéno [iSée, kao npr. taupata, agava i mijedika. (koji zadrZavaju viagu). Najbolii vodit za odabir biljrih vista je promatranje onog bilja koje vee uspjesno raste na. lokalnom podrugju. Slika 2.17 prikazuje moguénosti sadnje na pojednim dielovima obalnog podrugja, a Grmije i loza posadeni uz kucu Stite je od vjetra, a ujedno stvaraju izolacijski sloj zraka izmedu kuce i vegetacije, cime je tite od gubitka topline. Snijeg je takoder dobar izolator za zgrade ukoliko ostaje na krovu ili ako njim oblodimo zid na sjenovitoj strani kuée. To ée naravno smanjti tro8kove grijanja kuce. Grmilje i divece pomate da se snijeg zadriava na Zeljenom —mjestu. Snijeg ispod —_zaStitinih nasada izolira zemlju i odriava _stalnu temperaturu (djeluje uglavnom na isti_nadin kao i debeli slo} otpalog lisa, a moida i bolje). Snijeg se za sunéanih dana polagano topi, zbog ega se zemlja polagano zagrijava Ovisno 0 tome Sta je posadeno ur zaatitni Pojas, ova pojava moe imati poritino i negativno —djelovanje. Ukoliko —_proljetno lukoviéasto cvijeée posadimo na miesta gdje se snijeg brie topi, ono ée prije procvasti Posebne_vrste_nasada G_ uspostavijanju mikroklime posebno su zaéajne billke penjagice, pokrivaci tla i grmije. Penjatice i pergole G vilo vjetrovitin podrugjima, bike trpe ukoliko isu zastigene. Najbolja_ moguéa pomoé u tim sluéajevima je da se podignu pergole pod priblizno pravim kutem u odnosu na zid kuée. Takve ograde imaju vigestruki udinak: dijele veéiprostor_na prostor za rekreaciju, vit ili radni_ prostor; sprjegavaju strujanje hladnog zraka uz zidove (djeluju kao "zamke" za sunce); a same slute kao ograda po kojoj se mogu penjati billke penjatice. Ove ograde mogu se postaviti na uglove kuée ii uz fasade zgrada raznih instituclja_kole, zatvori) pri éemu mozemo dobiti niz mjesta pogodnih za smjestaj Klupa, travnjaka i vrta, Cesto se izmedu velikih 2grada i na cestama stvaraju zraéni “tuneli" (propuh). Veliki kameni zidovi, divece i grmije, te pergole pretvaraju ih u zastiena podrudja i zaustavijaju praginu, hladnoéu i buku. To mozemo napraviti §=na_—svim_—_cestama, “opskrbnim i slijepim ulicama, Pored toga Sto imaju ulogu zastite od Vietra, penjadice brzo rastu (4,5-6 metara godignje u vrucim i viainim’ klimatskim podrugjima) i mogu se upotriebiti za stvaranje hladovine tamo gdje jo8 nije izraslo diveée. Treba, medutim, biti pailjiv kod odabira vrsta i voditi ratuna o klimatskom podruju i polozaju terena, jer se penjacice kada se razrastu teko mogu iskoriniti. U tim — sluéajevima si mozemo —_pomoéi orezivaniem. Neke penjatice oStecuju zbuku, 3indru na krovovima, —prozorske —okvire, prerastaju Zlijebove i Zeljezne regetke, tako da je najbolje da prije sadnje saznamo sve o svakoj visti penjatice. Penjatice su dobri izolatori ako se smjes- te na krov ili zidove kuée. Gusto razrasle Penjadice smanjuju sunéanu pripeku za 70%, a gubitak topline za 30%. U- umjerenim Kiimatskim podrugjima briljan se veé stotina- ma godina koristi 2a izolaciju agrada zidanih od cigle, u vrucim Jjetima i zimi, Listopadne penjadice kao Sto je vinova loza, glicinija i diva loza mogu se u svthu_ stvaranja hladovine smjestiti na sunéanu stranu kuca ili vrtova u umjerenim ili vrugim_podrugjima, Pokroune bilike i bike 2a zastiranje Gola tla su znatno toplija jjeti, a hladnija i nego zastiéena tla, Najbolje je da je u 61 proliece kada nigu nove biljke i kada je Potrebna toplina, tlo nepoktiveno; inaée je najbolje da je pokriveno s materjjalom za zastiranje ili biljkama puzadicama. Prirodni bilini pokrov (trava, puzatice) i zastirajuci materijali imaju slijedece prednosti: * Smanjuju toplinu koje se razvija 2bog isparavanja vode i zasjenjuju zemlju, * Ne isjavaju veé primijenu toplinu (kao plastika ili drugi pokrov). * Stite zemlju od eroziie. * Ne refiektiraju syetlo, pa se mogu koristiti za smanjenje bijestanja. * Odréavaju zemlju topiom ili hladnom, ‘ovisno © vremenu. * Spijetavaju rast korova (jako povremeno korov mote biti koristan). Netravnati pokrov se sadi ispod drveca (mlade vocke ne rastu dobro na travi) kao "vi pokrov'. Ovisno 0 klimi, to moze biti dihondra, lab lab grahorica, vudji bob i veci nasadi kadife. Ako kao pokrov upotrijebimo Penjatice, moramo ih s vremena na vrijeme Podrezivati, Najbolie su, medutim, mahunarke, jer obogacuju. tlo dugikom, Posebno autohtone wrste i one koje slobodno rastu u prirodi Grmije Grmije koje éemo posaditi ispod drveéa, osiguravat e mu potrebnu viainost i éuvati od smrzavanja, Miriam i Jim Tyler su na Novom Zelandu, na podrugju na kojem Postoji opasnost od smrzavanja, —posadil Purpurnu Zuticu na _udaljenosti_ od _0,6-0,9 metara od avokada kako bi miado diveée zaititii od moguéeg smrzavanja. Tijekom |jeta bilke su 2-3 puta orezivali radi ogrjeva i pokrova za zastiranje tla oko diveta, a na kraju su ih i posjeki. Grmije mote slutiti i za podjelu vita na vise dijelova te kao korisna zaitita od yjetra, Posebno za vitove uz morsku obalu. U tu svthu moramo odabrati pogodne viste kako 62 bismo _u&tedjeli_vrijeme —_potrebno 2a orezivanje i slecu korijenja. Grmije i postojeci "stetni korov" povolino djeluju_na_vegetaciju jer osiguravaju materijal a zastiranje, hladovinu, veiu duiik i tite od Smizavanja, vjetra_ i Zivotinja. Na sjevernoj obali_Novog Zelanda tan Robertson jeu komercijaine svthe —posadio _tamarilo (Cuphomandra betacea) izravno u zemlju sa koje je prethodno posjeéen kick. Dick Nicholls je razvio nadin —uspostavijanja autohtone Sume na miestima koja su prethodno bila pokrivena Klekom. Oba su 'skoristii povitivne karakteristike postojeceg korova (za zastiranje, pobolganje tla, zaititu od smrzavanja), sjekuéi ga éetiri godine oko glavnog nasada drveéa, Postupno je divece nadraslo Klek. Isto se moze natiniti i na velikim povrginama obraslim borovnicom. 2.5 Se ee Se ee ot TLA Qpermakulturi lo nebi trebalo biti cxbiljan ogranitavajuci gimbenik. Kakvoéa tla se kroz _nekoliko godina s odgovarajucom Painjom mote izmijeniti i pobolfati. Prostor 2a smjestaj kuée i zone |, ne bira se samo S obzirom na kakvoéu tla, iako, ukoliko na Odredenom podrudju vee postoji_ komad twalitetne zemlje, a i drugi odgovarajudi Eimbenici, kuéu i vit éemo smiestiti upravo na to podrutje Kako bismo si ustedel godinu ili dvije. Malo koje tlo je potpuno lose; uvijek Postoje pionirske vrste s kojima mozemo zapoteti sadnju. Bademi i masiine dobro uspijevaju na kamenjaru na kojem ima vrlo malo zemlje; cmi ribiz i orah rastu na tly § kojeg voda polako otjete; borovnica raste na vrlo kiselom tlu, a tmovac moi%e rasti na najluznatijim lima. Za svako miesto koje elim _poteti obradivati, moramo najprije ispitati kakav je PH zemlje (a vit i voénjak), kakve su Moguénosti drenaie i koje vrste: bilja vee | : | j ee ee a — Ss eTvrerreon es oe Se ee ee restu. Tada motemo odlutiti koje emo viste saditi i na koji natin moiemo poboliiati kakvotu tla. Naravno da éemo najvecu paznju posvetiti vrtu oko kuée i votnjaku, dok ¢emo udaljenijem podrugju posvetiti manje painje. Golo to predstavija uni&teno zemijste, a takvim postaje samo onda kada ga takvim dine Ijudi ili dovedene Zivotinje koje naruse prirodnu ravnotetu. Kada se jednom tlo ogoli, lako ga unite sunce, vjetar i voda. Obradivanjem takvog tla ne nanava se samo Zivotni proces tla, veé se mote izazvati i propadanje Sireg podrudja. UW permakultuti postoje tri glavna nadina kako se tlo najmanje o8teéuje, istovremeno postize njegovo prozrativanje i obogativanje hranivim tvarima. To su: * Sadnja drveéa i grmija da bi se zaititilo lo (posumijavanje), * Upotreba plugova koji ne prevréu zemiju, veé je samo rahle. * Podréavanje Zivota zivih bica u zemlj, posebno lista, koje omogucuju zratenje tla (zastiranje ili Kompostiranje). Prva dva upotrebljavamo na velikim povrSinama, a treci na malim. PoSumijena i plugom obradena zemijiSta_ nije potrebno zastirati, jer sami proizvode __potreban materijal, dok se mali vrtovi moraju zastirat. esto je korov na koji se Zalimo (lantana, Arctotheca calendula, emi ribiz, divizma, benediktinka i dr.) indikator oSteéenja tla Neke od ‘ovih biliaka su pionirske i eventualno mijenjaju tlo tako da druge viste mogu rasti. Znatajka dobrog tla je odgovarajuca koligina. viage, kisika, hranivih i organskih tvari. Tla nastaju i obogacuju se zbog ciklidkog procesa kojeg provode biljke tako Sto putem korijenja crpu vodu i mineralne tvari iz dubinskih slojeva zemlje, a gornji slo) nastaje od otpalog [i8a, plodova i drugih organskih otpada. Postupak za poboliSanje tla uljuduje: © Sprjetavanje erozije_prekrivanjem ciel iloZene povriine, poSumijavanjem tla koja su potencijalno izlozena erozii (kao Sto su strmine, Klanci, nasipi i cestovni nasipi) i kontrolom —povrsinskih vodenih —tokova (upotrebom kanala, odvodnih jaraka il brazda). Treba saditi autohtone breo. rastuce biline vrste. Za zaustavijanje lata i vode mo%emo poprijeko na kosine postaviti trupce, a iza njih posaditi bilj. * Dodavanje organskih tvari u tlo. Za velika podrudja su to: pokrovne bike, zelena gnojidba. Mala podrudja: kuéni otpaci, _mrtvo bilje. * Rahljenje tide zemlje i njeno prozragivanje. Velika podrugja: _rahljenje posebnim —plugom i odgovaraju¢om mehanizacijom. Mala podrugja: rahljenje s vilarna. * Promjenu. pH ili uzgoj bilfki pogodnih za podrutja odredenog pH (ekonomitnije nego mijenjanje pH). Da bismo poveéali pH vrijednosti_kiselih tala moZemo upotrijebiti kredu, —vapnenac, —_gips, magnezit i dolomit. Za allkalna tla upotrebljava se kiseli fosfat, a urin za potau. Za neutralizaciju pH vrijednosti tla mogu se koristiti krv i kosti, gnoj kompost. * Poveéanje kolitine hranivih—sastojaka organskim —mineralima (npr. mangan, fosfor, kali), Zivotinjskim i zelenim gnojivom, te sjemenkama obradenim na poseban natin, * Poveéanje biolo&ke aktivnosti; liste i drugi Zvi organizmi u tly ukazuju_na zdravo tlo. Opéenito, tlo se mote poboljéati ili regenerirati na slijedeée naéine: * Upravijanjem bilinim i Zivotinjskim vrstama. * Mebanikim kondicioniranjem (za veée povrine). * Stvaranjem humusa (u vrtu). 63 QPRAVLJANJE BILJNIM 1 ZIVOTINISKIM VRSTAMA Dio pravilnog postupanja i zaitite tla je napasanje stoke tako da manje zbija i ogoljuje tlo. Sa potpuno unigtene zemlje stoka se mora iskijuditi. Neki poljoprivrednici unose gliste. u svoje paanjake i sade bike s dubokim korijenjem (rotkva, cikorija) da bi se lo razrahlilo i prozradilo. Rothva, divenasta mahunarka, gliste, kvréice na korijenju (thizobia), svi oni aeriraju tlo, obogaéuju ga hranivim tvarima i stvaraju humus od otpalog liSéa i propalog korijenja, Tvari za zastiranje, pokrovne bike i zelena gnojidba_ —sprjetavaju —_eroziju, obogatuju tlo organskim i hranivim tvarima, smanjuju udinak —prevelike topline i hladnoée, te spriecavaju isparavanje vode iz tla, Postoje dvije kategorije tvari za. zastiranje: “mrtve’, koje su osuene, raspadnute _ ili uvenule (slama, suho liSée, svjele pokoSeno raslinje); 1° "tive", koje rastu pod divegem i grmijem. Mrtvi pokrov mora se skupljati (katkad s razlititih lokacija), dok ivi zahtijeva njegu (Sijanje i koSenje, katkad ponavno sijanje). Pokrovne biljke se sade za _glavnih kultura kako bi ze8titile tlo. Uo umjerenom klimatskom podrugju obitno ih sadimo. zimi, To su obitno rag, grahorica, djetelina, heljda, vudji bob, jeéam, zob i t.d. koje moiemo ili Poénjeti ili zaorati u zemlju kako bi je cobogatili organskim tvarima. Biljke za zelenu gnojidbu se uzg posebno za poboliianje tla, a to su najét mahunarke, koje thu osiguravaju i ugij dusk (djetelina, gra8ak, vudi bob, grahorica, lab lab grahorica). Mahunarke se moraju upotrijebiti za zastiranje ili zaorati u tlo prije nego sto sazriju, kako bi se iskoristio dusk kojeg oslobada korijenje biljaka kada propada (ako se dozvoli da billka procvate ili donese sjeme, vecina dusika se iegubi) STROJNA OBRADA VELIKIH POVRSINA TLA Australija, Europa i SAD proizvode plugove Koji su namijenjeni rahlenju. velikih Povrsina zemlje. Okrugli nod pluga sijege zemlju (koja ne smije biti niti previSe suha niti premokra) i radi braadu po kojoj se kreée éeliéni Krak s podzemnom stopom koja Siti dno brazde stvarajuci zracni diep i omoguéyjudi pristup zraka u zemlju bez prevrtanja zemlje (slika 2.18). Zemija je na taj nagin samo malo podignuta. Kiga ulazi u tlo i ono je apsorbira; temperatura se povi- suje, korijenje raste, umire i na kraju stvara humus, a u zemiji se ponovno rada iivot. Kod prvog tretiranja nema swhe iéi dublie od 10 cm, ali kod svakog iduéeg tretmana treba ici na dubinu od 15-20 cm, Korijenje biljaka ¢e tada zbog topline i zraka Prodrijeti do 30 cm dubine na livadama, a medu nasadima drveéa i dubj. Sjeme se baca u uske _ brarde; mahunarke posijane na taj naéin davat ¢e nam zelenu gnojidbu ili obilan urod. Nije potrebno dodavati mineralno gnojivo ili druge tvari. Dovoljan je samo dobar utinak zraka i zemlje, a korijenje biljaka i Ziva bica koja Hive u zemlji udinit Ge svoje. Ipak, na vrio losim tia, moie se u poéetku dodavati fosfatno gnojivo ili elementi u tragovima koji nedostaju. Kada je jednom to na putu k ozdravijenju, mote se posaditi drveée i druge kulture. Godina koju smo utro8ili na Gfivijavanje zemlje nije izgubljenta, jer nakon Sto posadimo drveée u takvu zemlju ono ée rasti mnogo brie. Maslina ili rogaé bore se da prezive u tvrdoj zemij, ali u pobolzanoj zemiji oni

    You might also like