Professional Documents
Culture Documents
MIROSLAV AHAC
ECDL Expert, predava i ispitiva
(c) 2008.
2 AHAC: ECDL MODUL2 v4.0
Sadraj
Preimenovanje
.........................................................................................................................................................
mapa/datoteka 65
2.3.4 Kopiranje
..........................................................................................................................................................
i premjetanje 68
Oznaavanje
.........................................................................................................................................................
datoteke ili mape 68
Kopiranje.........................................................................................................................................................
datoteka/mapa 70
Kopiranje.........................................................................................................................................................
datoteka na disketu 72
Premjetanje
.........................................................................................................................................................
datoteka/mapa 73
2.3.5 Brisanje..........................................................................................................................................................
i vraanje 75
Brisanje datoteka,
.........................................................................................................................................................
mapa u ko za smee (Recycle Bin) 75
Vraanje .........................................................................................................................................................
obrisanih datoteka, mapa 76
Pranjenje.........................................................................................................................................................
koa za smee 77
2.3.6 Pretraivanje
.......................................................................................................................................................... 79
Koritenje.........................................................................................................................................................
alata Find, Trai 79
Traenje datoteka
.........................................................................................................................................................
po sadraju, datumu promjene... 80
Pogled na.........................................................................................................................................................
esto koritene datoteke 82
2.3.7 Komprimiranje
..........................................................................................................................................................
datoteka 84
Komprimiranje
.........................................................................................................................................................
datoteka u odreenu mapu 84
Dekomprimiranje
.........................................................................................................................................................
datoteka 86
2.4 Virusi ................................................................................................................................... 87
2.4.1 Pojam .......................................................................................................................................................... 87
to je virus
.........................................................................................................................................................
i njegove posljedice 87
Kako se prenosi
.........................................................................................................................................................
na raunalo 87
Dobre strane
.........................................................................................................................................................
antivirusnih aplikacija 87
to znai .........................................................................................................................................................
dezinficirati datoteku 87
2.4.2 Postupci..........................................................................................................................................................
s virusima 88
Koritenje.........................................................................................................................................................
antivirusne aplikacije 88
Nadogradnja.........................................................................................................................................................
antivirusnog softvera 88
2.5 Upravljanje
...................................................................................................................................
ispisom 89
2.5.1 Postavke ..........................................................................................................................................................
pisaa 89
Promjena.........................................................................................................................................................
osnovnog pisaa sa liste 89
Instaliranje
.........................................................................................................................................................
novog pisaa 90
2.5.2 Izlazni rezultati
..........................................................................................................................................................
ispisa 93
Ispis iz aplikacije
.........................................................................................................................................................
za obradu teksta 93
Pregledati.........................................................................................................................................................
poslove ispisa 95
Zaustavljanje
.........................................................................................................................................................
i ponovno pokretanje te brisanje poslova ispisa 96
Dodatak MODUL2
................................................................................................................................... 97
Podsjetnik MODUL2
.......................................................................................................................................................... 97
Adresa centra:
Pula, Kandlerova 19
T: (052) 381 615
F: (052) 381 617
M: 098 435 954
E: miroslav.ahac@pu.t-com.hr
W: www.ahac.hr
AUTORSKA PRAVA:
Vei dio ove publikacije je napravljen prema osobnom iskustvu i viegodinjem radu. Ne
garantiramo da e ova publikacija odgovarati vaim potrebama, pa ni autor ni izdava ne
snose nikakve posljedice uzrokovane upotrebom ovog dokumenta, niti se smatraju
odgovornima za bilo kakvu tetu ili gubitak informacija koje mogu nastati direktno ili
indirektno koritenjem ovog dokumenta. Odreena situacija kod vas ne mora u
potpunosti odgovarati primjerima ilustriranim u ovoj publikaciji; u stvari najee te
situacije nisu iste i morat ete ih prilagoditi vaem koritenju.
TRGOVAKE OZNAKE:
Ova publikacija sadri imena proizvoda ili usluga poznatih proizvoaa. Bilo koji
trgovaki znak, naziv proizvoda ili oznaka usluge i imena su njihovo vlasnitvo i u
publikaciji su koriteni iskljuivo kao reference.
Ciljevi MODULA 2
Kada ga ukljuite, primijetit ete kako se na ekranu prikazuju neke informacije. Gledajte
paljivo i primijetit ete informacije o na primjer koliini video (grafike) memorije koja
je instalirana u vae raunalo, ukupno koliinu RAM memorije kao i informaciju o vaem
CPU. Raunalo u stvari izvodi postupak pod nazivom POST (Power On System Test or
Power On Self Test) kojim provjerava ureaje prije nego to e krenuti s punjenjem
Windows-a u privremenu memoriju raunala (RAM). Taj postupak izvodi poseban
raunalni ip unutar vaeg raunala koji se naziva ROM-BIOS (Read Only Memory,
Basic Input Output System).
Nakon zavretka punjenja Windowsi u memoriju raunala, na ekranu ete dobiti prikaz
radne povrine Windowsa. Objekti koji e se pojaviti na zaslonu monitoru razlikuju se
ovisno o tome kako je vae raunalo podeeno. U najveem broju sluajeva radna
povrina Windowsa XP izgledat e kao ova prikazana na donjoj slici.
2.1.1.2
Prvi
Radkoraci
s miem
na raunalu
Windowsi su jedan od operativnih sustava gdje se mi esto koristi kao alat za navigaciju
kako kroz sam operativni sustav tako i za izvoenje raznih akcija (na Internetu je
nezamjenjiv). Postoji pet osnovnih aktivnosti u radu s miem:
postavljanje,
klikanje,
dvostruko klikanje,
klikanje desnim gumbom mia i
metoda povlai i pusti.
Postavljanje mia
Postavljanje mia znai pozicioniranje pokazivaa mia iznad objekta. Poneki puta
kada postavite mia iznad objekta i ekate neko vrijeme, pojavit e se mali uti okvir koji
se naziva "podsjetnik alata" (tool tip). Okvir sadri opis objekta. Kada postavite mia na
neki objekt pokaziva mijenja oblik upozoravajui vas na injenicu da ete moi izvesti
neku naredbu.
Na primjer, ako se pokaziva mia pretvori u ruku , vi ste u stvari postavili mia na
stavku koja se moe kliknuti, a naziva se "hiperveza" (hyperlink).
Klik
Klik znai da morate pritisnuti najee lijevi gumb mia kaiprstom. Kada to izvedete
nad nekim objektom uinit ete ga aktivnim.
Dvostruki klik
Dvostruki klik znai da je potrebno, kaiprstom brzo pritisnuti lijevi gumb mia dva puta
za redom. Time izvodite radnju otvaranja mapa, datoteka i programa.
Desni klik
Desni klik znai pritisnuti desni gumb mia srednjim prstom oznaeno du prirunika
simbolom . Nakon izvoenja ove radnje na ekranu ete dobit meni preicu.
Vui, povlaiti
Vui ili povlaiti objekt pomou mia znai postaviti se na objekt, pritisnuti i drati
pritisnutu lijevu tipku mia i zatim povlaiti po ekranu odabrani objekt. U priruniku je
oznaeno slijedeim simbolom . Kada ste premjestili objekt na poziciju gdje ste eljeli
da ga smjestite, pustite gumb mia kako bi Windowsi mogli do kraja izvesti opisani
postupak.
SAVJET: Ukoliko elite nauiti navedene radnje (klik, dvostruki klik i metodu
povuci i pusti) najlake ete ih svladati pomou kartake igre Solitaire (pasijans).
Igra pasijansa
Igra pasijansa sastoji se u povlaenju karti okrenutih licem prema gore sa pila na pil
pokuavajui ih poredati prema vrijednosti i to manju karta na veu uz dodatak crvena
na crnu ili crna karta na crvenu. Ako odvuete kartu sa pila, kliknite na kartu koja je
ostala okrenuta licem prema dolje. Kada ste odvukli i posljednju kartu iz pila tada
moete povui kralja na prazno mjesto pila.
Isputanjem asa na jedno od etiri mjesta u gornjem desnom kutu moi ete isputati
ostale karte iste boje po veliini (AS, 2, 3, 4...10,J,Q,K). Ako imate kartu koja se moe
odvui i ispustiti na pil u desnom kutu najjednostavnije je dvostruko kliknuti.
U situaciji kada vie ne moete premjestiti niti jednu kartu krenite s otvaranjem pila na
vrhu ekrana lijevo.
2.1.1.3
Prvi
Iskljuiti
koraci na
raunalo
raunalu
Moe vam se initi podrugljivo, ali prva i najvanija stvar koju morate upoznati o
Windowsima je kako prekinuti rad i iskljuiti raunalo kada ste zavrili s poslom. Opcija
prekida rada s Windowsima izvodi se na sljedei nain:
NAPOMENA: Poneki puta vae e se raunalo "sruiti" zbog greke (bug-a) u softveru.
Ruenje raunala moe prouzroiti njegovo "zamrzavanje" i onemoguavanje koritenja
tipkovnice ili mia. Ako vam se dogodi takvo to, ostavite raunalo nekoliko minuta kako
bi se samo "odmrznulo". Ako raunalo i nakon nekoliko minuta ostane zamrznuto neete
imati drugu mogunost nego da ga ugasite i startate ponovno. U tom sluaju koristite
gumb restart koji se nalazi na prednjoj strani vaeg raunala. Kako gaenje raunala i
njegovo ponovno startanje nee biti izvedeno propisanim nainom morate znati da ete
moda izgubiti odreene podatke one na kojima ste radili u trenutku zamrzavanja
raunala.
2.1.1.5
Prvi
Prekinuti
koraci na
aplikaciju
raunalu
esto ete u Windowsima naii na situaciju kada vam neki program nee raditi nakon to
ste ga pokrenuli i neko vrijeme radili s njime. Jedino rjeenje je nasilni prekid programa i
to tako to ete istovremeno pritisnuti tri tipke + + . Nakon kraeg
vremena Windowsi e prikazati popis svih programa koji se trenutno izvode u prozoru
pod nazivom Windows Task Manager.
1. Odaberite redak s nazivom programa koji elite prekinuti i koji na kraju naziva
programa ima tekst (Not responding).
2. na gumb End Task i Windowsi e prekinuti izvoenje tog programa. Ako ste
neto unosili vjerojatno e dio toga biti izgubljeno.
3. Ukoliko klikom na gumb End Task niste uspjeli prekinuti program jer je greka
takva da se program ne da prekinuti izaberite onda gumb Shut Down.
4. Ako niste uspjeli ni tada prekinuti program koji vam je zaustavio rad Windowsa
morat ete ponovno pokrenuti raunalo.
UPOZORENJE: Ukoliko niste spremili podatke ili dokument, posao koji ste do tada
napravili bit e najvjerojatnije izgubljen.
2.1.1.6
Prvi
Radna
koraci
povrina
na raunalu
Dok radite za svojim radnim stolom mogue je sav svoj posao rairiti po cijelom stolu. Na
slian nain to moete uraditi i s Windowsima, osim to je u tom sluaju radni stol
povrina monitora, a za rad s pojedinim poslovima koristite ikone ili izbornike pomou
kojih se otvaraju prozori.
1 Ikona, na koje morate dvostruko kako bi pokrenuli program ili otvorili mapu.
Ove sliice se nazivaju jo i preice (shortcuts).
2 Start gumba koji se koristi za brzo pokretanje instaliranih programa ili
pronalaenje datoteka, ali i za prekid rada na Windowsima. Gumb Start upoznali ste
u temi pod nazivom Gumb Start.
Na meniju birate koji program ete pokrenuti, koji dokument otvoriti, to podesiti
od ponuenog, kako pronai mapu, dokument ili program.
4 Taskbar ili vrpca zadataka koristi se za jednostavno otvaranje prozora programa
koje ste pokrenuli. Prilikom otvaranja nekog programa ili dokumenta, na vrpcu
zadataka smjestit e se gumb s oznakom programa. Ukoliko elite, vrpcu zadataka
moete smjestiti i na ostale pozicije na ekranu.
2.1.1.7
Prvi
START
koracigumb
na raunalu
Meni ili izbornik je popis naredbi ili instrukcija kojima nareujete raunalo to da radi.
Na primjer, nareujete mu otvaranje, spremanje ili tampanje dokumenta. Glavni
izbornik pridruen Windowsima je Start meni.
Veina programa imat e svoje vlastite izbornike koji e vam postati poznati tijekom
koritenja tih programa. Najee mjesto na kojima se izbornici nalaze je vrh prozora
programa u podruju koje se naziva vrpca izbornika. Jedan takav prikazan je na donjoj
slici.
Na radnoj povrini Windowsa u donjem lijevom uglu nalazi se gumb Start na kojem sve
poinje i zavrava, a koristi se pokretanje glavnog izbornika Windows-a.
1 Podruje glavnog izbornika Windowsa (pri samom dnu izbornika) koje se koristi za
odjavljivanje korisnika (Log Off) odnosno prekid rada s Windows-ima (Turn Off
Computer).
2 Podruje izbornika na kojem su smjetene aplikacije i poslovi koje ste radili. Na tom
izborniku odaberite pokretanje programa, odnosno ovo je najbri nain za otvaranja neke
od 15 esto koritenih datoteka na kojima ste tijekom odreenog perioda radili, a slui i
za izbor opcija podeavanje vaeg raunala, traenje datoteka ili pomoi i podrke.
odnosno
Operativni sustavi (kao to su Windows, Linux, Unix ili neki drugi) ponaaju se kao veza
izmeu vas i raunalnog hardvera. Kao to ve znate, vae raunalo radi koristei se
binarnim signalima (jedinicama 1 i nulama 0) i kako ne biste morali raditi direktno s
binarnom matematikom koristite se operativni sustavi. Koritenjem Windowsa na
primjer, znai da vi, kao korisnik raunala, ne morate brinuti o tome kako raunalo radi,
ne morate biti raunalni strunjak. Vi se samo morate usredotoiti na koritenje raunala
kao na jednostavan alat koji e vam pomoi izvravanju uobiajenih poslova i zadataka
bre i sa manje napora.
S druge strane bitan element vaeg raunala je i njegov "mozak", CPU koji je odgovoran
za sva raunanja koja se izvode unutar raunala. CPU odreuje brzinu vaeg raunala
kao i koji operativni sustav ga moe pokretati. Dodatno ovom objanjenu rada CPU,
potrebno je kazati da je CPU ukljuen i u jezgru drugih aktivnosti kao to je kontrola
prijenosa podataka sa vrstog diska u memoriju raunala (RAM). Jedan primjer CPU je
INTEL PENTIUM CPU prikazan na donjoj slici.
2.1.2.2
Osnovne
Mijenjanje
informacije
parametara
o raunalu
radne okoline
Na samom desnom kraju vrpce nalazi se gumb Date/Time koji prikazuje vrijeme, a
postavljanjem mia iznad tih brojeva dobit ete u utom okviru ispisan i podatak o
datumu.
Dvostrukim na oznaku vremena, aktivirat ete dijaloki okvir u kojem moete podesiti
datum i vrijeme na vaem raunalu. Sljedea slika prikazuje taj dijaloki okvir pod
nazivom Date/Time.
Uoite kako imate mogunost promijeniti vremensku zonu vaeg raunala na jaha
kartice Time Zone i zatim odabirom zone sa padajueg izbornika kako je to prikazano na
slijedeoj slici
Ako imate vezu prema Internetu moete vrijeme podesiti prema vremenu pohranjenom
na Internet lokaciji.
2.1.2.3
Osnovne
Postaviti
informacije
i promijeniti
o raunalu
jezik
Dobit ete slijedei dijaloki okvir pod nazivom Regional and Language Options
2. na gumb Add. Pri tome ete dobiti dijaloki okvir u kojem moete dodati ili
promijenite jezik vae tipkovnice odabirom nekog od ezdesetak jezika promijeniti
izgled vae tipkovnice.
2.1.2.4
Osnovne
Formatiranje
informacije
disketa,
o raunalu
Zip i USB diskova
Formatiranje diskete
UPOZORENJE: Ovu naredbu nikada ne izvodite na vrstim diskovima jer su funkcije ove
naredbe:
brisanje svega na magnetnom mediju i
postupak formatiranja
Za formatiranje diskete kao prvo umetnite disketu u disketni pogon. Disketu koju ste ve
koristili formatiranjem ete izbrisati sve podatke koje ona sadri. Dakle, prije
formatiranja pogledajte sadraj diskete odabirom ikone My Computer i ikone za disketu.
Kada se uvjerite da vaa disketa ne sadri nita vano moete krenuti s postupkom
formatiranja.
1. na gumb Start
2. na redak My Computer. Stavite disketu u disketni ureaj.
3. na sliicu 3.5 floppy (A:)
4. na meni File, 3.5 Floppy (A)
2.1.2.5
Osnovne
Instaliranje
informacije
i uklanjanje
o raunalu
aplikacija
Veina programa danas se nalazi na CD-ovima. Da bi ste instalirali program koji se nalazi
na CD-u, jednostavno stavite CD i on e se automatski pokrenuti. Veina instalacijskih
procedura je slina i jedino to morate initi je pratiti instrukcije na ekranu. Za neke
programe trebat e vam lozinka. Mnogi programi danas se naruuju putem Interneta pa
softver moete direktno spustiti na svoje raunalo. Poneki puta programe morate platiti
unaprijed, meutim mnogi vam nude mogunost pregleda verzije programa prije
kupovine. Takve verzije imaju ograniene funkcionalne mogunosti ili e raditi samo
jedno odreeno vrijeme. Ako vam se verzija programa koju ste probali svia mogue ju
je platiti putem Interneta nakon ega e vam stii lozinka odnosno licenni klju kako bi
ste mogli koristiti sve mogunosti aplikacije.
Deinstalacija aplikacije
Neke aplikacije imaju rutinu deinstalacije unutar glavnog menija. Ako aplikacija nema tu
mogunost tada ete koristiti mogunost uslunog programa unutar Windows
operativnog sustava pod nazivom Add or Remove Programs koji ete nai unutar
Windows Control Panel-a.
Na ekranu ete dobiti dijaloki okvir Add or Remove Programs na kojem odaberete
2.1.2.6
Osnovne
Upotreba
informacije
Print Screen
o raunalu
naredbe
Moda znate da moete dobiti snimku sadraja ekrana u bilo kojem trenutku pritiskom na
tipku Print Screen koja se nalazi na tipkovnici u gornjem retku desno.
No vjerojatno niste znali kako moete napraviti snimku samo aktivnog prozora. Kreiranje
slike ekrana za aktivni prozor jednostavno drite pritisnutu tipku Alt i zatim pritisnite
tipku Print Screen. Ova naredba kao i naredba snimanja slike cijelog ekrana kopira sliku
prozora u meuspremnik (Clipboard) koju zatim moete zalijepiti gdje elite.
kombinacija tipki:
PrintScreen
Alt+PrintScreen
2.1.2.7
Osnovne
Koritenje
informacije
naredbeoHelp
raunalu
Imate li bilo kakvo pitanje o Windowsima odgovore ete nai brzo i jednostavno pomou
interaktivnog prirunika kao to je ovaj koji upravo itate. Windowsi podravaju dva tipa
interaktivnih prirunika. To su Windows 95 interaktivni prirunik, i HTML interaktivni
prirunik iji izgled moete vidjeti na sljedeoj slici.
U Help dijalokom okviru informacije moete traiti koritenjem okna sadraja ili okna
vidi takoer (see also)
WordPad je ureiva teksta za male dokumente i dolazi uz Windowse kao dio cjelokupnog
paketa kao to su programi NotePad, Calculator, Paint, razne igre kao i velik broj
sistemskih programa. U osnovi to je skraena, besplatna verzija Microsoft Word-a. Ona
nije ni priblino unaprjeena kao MS Word, ali je korisna za kreiranje jednostavnih
dokumenata i omoguava umetanje slika unutar teksta.
mogunost promjene boje izabranog fonta kao i uobiajene promjene atributa fontova
(veliina, podebljano, podcrtano...)
kompletno upravljanje odlomcima kao i kontrolu uvlake
mogunost definiranja tabulatora
mogunost umetanja dananjeg datuma
potpuna kontrola pregleda teksta prije ispisa
naredba traenja osjetljiva na velika i mala slova
Startanje WordPad-a
Pokretanje WordPada izvrit ete tako to ete kliknuti lijevim gumbom mia na gumb
Start smjeten na lijevoj strani vrpce zadataka, zatim ete se pozicionirati na redak All
Programs i u podizborniku koji se pri tome pojavi postaviti mia na redak Accessories i
zatim kliknuti na retku pod nazivom WordPad. Na ekranu se pojavljuje prozor u kojem
se nalazi prazan list papira uokviren s raznim vrpcama.
NAPOMENA: Tipku ENTER pritisnite samo kada ste doli do kraja odlomka (na gornjoj
slici to je onaj tekst ...slika unutar teksta.) ili kada elite umetnuti prazne redove(na
gornjoj slici to je onaj dio ispred i iza teksta Svojstva rukovanja...). Ako ste tijekom
tipkanja pogreno otipkali slovo obriite ga upotrebom tipke Backspace. Isto tako ako ste
grekom, usred odlomka, pritisnuli tipku ENTER pogreku ete ispraviti ako odmah
pritisnete tipku Backspace. Eksperimentirajte s ove dvije tipke kako bi ste razumjeli
njihovu upotrebu.
Enter
Backspace
2.1.3.2
Ureivanje
Spremanjeteksta
datoteke
Nakon to ste zavrili s poslom unosa teksta, dokument je potrebno spremiti. To ete
uraditi ako na meni opciju File, Save as
Prozor koji e se pri tome pojaviti trai od vas imenovanje dokumenta. Ime dokumenta
upisat ete u tekst okvir File Name. Samo ponite pisati ime vaeg novog dokumenta i
nakon to ste ga napisali na gumb Save.
Ako dokument elite pohraniti direktno na disketu (3.5 floppy (A:)) ili neku drugu mapu
ili medij na trokuti okvira smjetenog desno od naziva Save in.
i izaberite lokaciju na koju elite pohraniti dokument tako to ete redak s popisa.
Jednom pohranjena datoteka, koju ete moda eljeti izmijeniti ili nadopuniti, prilikom
slijedeeg pohranjivanja nee vie prikazati prozor s imenom Save as.
elite li zapoeti izradu novog dokumenta nije potrebno naputati WordPad i ponovno ga
startati.
1. na meni File, New ili na ikonu New ili pritisnite kombinaciju tipki
+ . Na dijalokom okviru koji se pri tome pojavi (vidi donju sliku) odaberite
jedan od tri ponuena tipa dokumenta i na gumb OK.
datoteke koju elite otvoriti. Ako ste svoj dokument spremili na disketu ili u neku
drugu mapu koja nije standardna mapa za pohranjivanje dokumenata tada je
potrebno kliknuti na trokuti desno od okvira pod nazivom Look in: opcije i
odabrati lokaciju gdje se nalazi traena datoteka.
Mapa u kojoj ste pohranili svoj dokument moe sadravati vie od jednog dokumenta pa
je prije odabira datoteke potrebno prelistati po popisu dokumenata kako bi ste pronali
dokument koji traite.
2.1.3.3
Ureivanje
Zatvaranje
teksta
aplikacije
WordPad vam prua mogunost zatvaranja dokumenta bez prekida rada s WordPad-om i
to odabirom meni opcije File, Close. Ako ste kojim sluajem mijenjali tekst od trenutka
kada ste ga zadnji puta pohranili WordPad e vas upozoriti na to prozorom u kojem vas
pita elite li spremiti promjene prije zatvaranja dokumenta. Ako elite, kliknite na gumb
Yes, u protivnom odgovor No e zatvoriti dokument, a izmjene koje ste uradili nee biti
pohranjene.
Poneki puta vidjet ete na radnoj okolini (radnom stolu) datoteke s podacima.
Dvostrukim klikom na ikonu prvo e se otvoriti aplikacija koja je potrebna za ureivanje
podataka te datoteke, a nakon toga e se napuniti podaci datoteke u aplikaciju.
Poneki puta, ukoliko elite, moete aplikacije pokretati i sa radnog stola. Izgled ikona
poznatijih aplikacija prikazan je na slijedeim slikama:
Mape na radnom stolu mogu se koristiti za grupiranje ikona prikazanih na vaem radnom
stolu kako bi va virtualni radni stol izgledao urednije. Dvostrukim klikom na mapu
smjetenu na radnom stolu otvorit e se prozor prikazujui vam sve objekte spremljene
unutar te mape. U naem sluaju bit e to mapa MULTIMEDIJA.
Sadraj ikone mape MULTIMEDIJA nakon dvostrukog klika na ikonu na radnom stolu
Windowsi sve datoteke ili mape koje briete s vrstog diska, prebacuju u specijalnu
mapu pod nazivom Recycle Bin ikoja predstavlja ko za smee na vaem raunalu.
Obrisane datoteke i mape moete vratiti iz tog koa za smee kada se pojavi potreba za
tim. To je na neki nain i korisno kada nehotice sasvim sluajno obriete datoteku ili
mapu koja vam je potrebna. Ali ipak pripazite, obrisane datoteke ne ostaju vjeno u kou
za smee.
2.2.1.2
Rad
Selektiranje
s ikonamai pomicanje ikona
2.2.1.3
Rad
Otvaranje
s ikonama
datoteka, mapa i aplikacija
Za otvaranje datoteke, aplikacije ili mape koje se nalaze smjetene na radnoj povrini
dvostruko kliknite lijevim gumbom mia na sliici ikone. Nikako to nemojte uraditi na
nazivu ikone jer postoji mogunost da izvedete potpuno drugu naredbu (preimenovanje
ikone preice).
2.2.1.4
Rad
Kreiranje
s ikonama
preice
Vjerojatno ste ve do sada zakljuili kako je radna povrina laka za upotrebu od menija
Start. U tom sluaju kreirajte preicu do programa. Prije nego krenete u postupak
kreiranja preice minimizirajte sve prozore.
Nakon to izvedete opisani postupak na vaem radnom stolu nai e se ikona preica do
programa Notepad.
Elementi prozora
Kada otvorite ili pokrenete neto na vaem raunalu kao to je aplikacija, datoteka ili
mapa, unutar vae radne povrine pojavit e se prozor. Bez obzira kreirate li proraunsku
tablicu ili piete pismo ili organizirate neki svoj posao, uvijek ete raditi u prozoru. Svi
prozori imaju zajednika obiljeja. Postoje dva tipa prozora - prozor programa, na
primjer Word-a i dijaloki prozori ili dijaloki okviri. Na sljedeoj slici prikazani su
dijelovi prozora Aplikacije WordPad. Svaki od tih elemenata objanjen je u posebnom
poglavlju.
1 Naslovna traka
2 Gumbi za uveanje, smanjenje i zatvaranje prozora programa
3 Traka menija
4 Trake alata
5 Radno podruje prozora
6 Traka za listanje
7 Traka statusa
1 - Naslovna traka
Na donjoj slici prikazan je dio prozora sa naslovnom trakom, a oznaava otvorenu mapu
My Documents.
Naslovna traka:
2.2.2.2
Rad
Mijenjanje
s prozorima
veliine i zatvaranje prozora
U gornjem desnom kutu svih prozora nalaze se gumbi koji se koriste za minimiziranje,
maksimiziranje i zatvaranje prozora. Gumb za minimiziranje prozora skriva prozor na
traku zadataka, gumb za maksimiziranje postavlja prozor tako da ispuni cijeli ekran, a
gumb za zatvaranje prekida rada s aplikacijom odnosno mapom.
esto je lake raditi u manjim prozorima jer tako moete raditi s nekoliko prozora
istodobno i uzimati podatke iz jednog prozora i "lijepiti ih" u drugi. Ali ponekad se
zaelite vidjeti neki tekst u cijelosti i ne elite da reenice pisma ili neki drugi podaci
prelaze preko rubova ekrana.
Dvostrukim na naslovnu traku prelazit ete izmeu ova dva stanja: prozor e ispuniti
cijeli ekran odnosno bit e smanjen na korisniku veliinu prozora koju i sami moete
mijenjati povlaenjem donjeg desnog kuta prozora.
Minimiziranje prozora
2.2.2.3
Rad
Prijelaz
s prozorima
izmeu prozora
im ponete uitavati vie programa kako bi ste radili s vie aplikacija odjednom, prozori
se ponu prekrivati. Evo nekoliko naina kako pronai "izgubljene" prozore. Prije
Aplikacija koji elite aktivirati na ovaj nain odabrat ete ako drei stalno pritisnutu
tipku , uzastopce pritiete tipku sve dok ne postavite plavi okvir oko
ikone aplikacije koju elite aktivirati. Pustite tipku i aplikacija iju ste ikonu
odabrali postat e aktivna i doi e u prvi plan, ispred svih ostalih prozora.
Kada pristupate vrstom disku bez obzira gdje se on nalazi, da li na vaem raunalu ili je
negdje na mrei raunala, Wondowsi koriste sustav imenovanja ureaja slovima alfabeta.
Ta slova su zapravo logiki pokazivai na razliite fizike ureaje kojima moete
pristupiti. Tako je uobiajena podjela slova po ureajima raunala slijedea:
Ukoliko sve svoje datoteke drite zajedno na jednom mjestu nain koritenja bit e
veoma naporan zbog velikog broja datoteka. Kako bi vam pomogao u organiziranju vaih
datoteka operativni sustav Windows omoguavaju kreiranje mapa (odnosno foldera,
direktorija) kao pomo pri dijeljenju datoteka pa ak i njihovom dijeljenju unutar
odreene mape. Hijerarhijski sustav mapa unutar mapa koji predstavlja va vrsti disk
esto se opisuje kao stablo mapa dok najvii nivo te hijerarhije naziva korijenska (root)
mapa.
a) datoteke dokumenata koje ste vi kreirali, a mogu biti razna pisma, dopisi,
grafikoni i slike
b) programske datoteke ili izvodljive datoteke - su datoteke koje su dijelovi jedne
aplikacije. Te datoteke sadre informacije koje aplikacija treba kako bi ga mogli
pokrenuti.
Kao to iz podjele moete primijetiti vi ete biti ta osoba koja e stvarati datoteke
dokumenata. Programske ili izvodljive datoteke spremat ete na vae raunalo
instaliranjem drugih programa.
Windows Explorer
2.3.1.2
Pojmovi
Ureaji koji se koriste za pohranu
vrsti disk: Slui za pohranu vaeg operativnog sustava, programa i pomonih datoteka
aplikacije i podatke. Kada spremate neku informaciju na raunalo uobiajeno je njeno
spremanje na vrsti disk.
Disketa: Prva IBM PC raunala nisu imala vrsti disk za pohranu podataka ve su se
operativni sustav, aplikacije i podaci nalazili na jednoj ili dvije diskete. Neto kasnije
dodani su diskovi pa su se diskete od tada koristile za dranje aplikacija i njihovo
instaliranje na vrsti disk odnosno za arhiviranje manje koliine podataka.
CD/DVD: Ovi su mediji uvelike zamijenili diskete kao medije za dranje instalacijskih
datoteka za instaliranje programa iz razloga to mogu sadravati mnogo vie podataka
(500 puta vie).
Mreni ureaj: Ovi su ureaji u stvari "mape" koje se nalaze na nekom drugom
osobnom raunalu, a koje je spojeno u mreu raunala.
Dakle, sve dokumente koje kreirate na raunalu moete staviti u posebne kategorije
ovisni o tome to se krije iza tih dokumenata. Te kategorije nazivaju se direktoriji, mape.
Prilikom izrade mapa, koje moemo nazvati i virtualnim ormarima za uvanje
registratora i dokumenata, morate voditi brigu o tome kako ih organizirati. Mape moete
organizirati:
Za to lake pronalaenje datoteka poeljno je koristiti se mapama. One su, kako vama
tako i raunalu, putokaz do odreene datoteke ili vee grupe datoteka. Mape u sebi mogu
sadravati datoteke odnosno druge mape (tzv. podmape). Sve mape koje kreirate
granaju se od jedne osnovne mape koja se naziva korijenska mapa - root (rut) mapa.
U WINDOWSIMA root mapa je oznaena slovom abecede. Za vrsti disk to je slovo C (C:
), a za floppy disk je slovo A (A:). Ukoliko na raunalo imate jo koji vrsti disk ili vie
njih, njihove oznake bit e slijedea slova alfabeta D, E, F itd. ovisno koliko vrstih
diskova imate u raunalu. Ako imate CompactDisk ureaj on e dobiti sljedee slovo
nakon to i posljednji magnetski mediji dobije svoju oznaku. Na gornjoj slici postoje dva
CD ureaja kojima su dodijeljena slova F (F:) i G (G:).
Pozicija datoteke od korijenske mape preko svih mapa do mape koja sadri traenu
datoteku naziva se put (path), a imena svih mapa na tom putu, ime puta (pathname).
Put do odreene datoteke je odraz organizacije mapa na disku. Na donjoj slici prikazan je
put do datoteke Albumi koja se nalazi na vrstom disku (E:), a naziv tog puta je:
E:\ECDL\UMJETNOST\MUZIKA\Zabavna\POP
Otvaranje datoteke
2.3.2.2
Mape,
Kreiranje
direktoriji,
mapafolderi
i podmapa
Ako ste pratili dosadanje teme shvatili ste da ete morati sami organizirati svoje
raunalo jer ete tijekom rada na njemu, stvoriti stotine novih datoteka i kad tad trebat
e vam nova mapa .
Evo postupka za kreiranje nove mape unutar mape My Documents. Isti postupak vrijedi
i za kreiranje mape na vrstom disku ili disketi s razlikom to je pogon za disketu
oznaen slovom A:, a za disk C:.
Rezultat postupka kreiranja mape je nova mapa pod nazivom PRIVREMENA MAPA, a
njenu ikonu moete vidjeti na slijedeoj slici.
Postupak kreiranja mape unutar druge mape je identian opisanom. Ukoliko unutar
mape PRIVREMENA MAPA elite kreirati podmapu oznaite mapu PRIVREMENA
MAPA u lijevom oknu Windows Explorera i ponovite postupak od toke 2. do toke 5. i
nazovite je PODMAPA.
2.3.2.3
Mape,
Prikaz
direktoriji,
svojstava folderi
mape
Osnovna svojstva mape dobit ete ako odaberete opciju View, Details aplikacije
Windows Explorer. Postupak je slijedei:
Osnovni prikaz svojstava mape kada izaberete opciju Details prikazan je na donjoj slici
Ukoliko elite dobiti vie podataka o odreenoj mapi, odaberite mapu ija svojstva elite
dobiti. Odabirom naredbe Properties sa izbornika File ili pomou izbornika preice i
odabira naredbe Properties dobit ete dijaloki okvir sa detaljnim informacijama o mapi.
Koritenjem izbornika
1. Desnim gumbom mia kliknite na naziv mape ije detaljne informacije traite i
zatim na redak Properties kako je prikazano na slici.
U oba sluaja dobit ete dijaloki okvir, prikazan na donjoj slici, u kojem moete nai
informacije o broju mapa i datoteka koje sadri odabrana mapa kao i podatak o tome
koliko prostora na disku zauzima i koje je veliine
U donjem lijevom dijelu ekrana pojavit e detaljni podaci, na kojima je koliina prostora
(memorije) koja je upotrijebljena odnosno slobodna na odabranom vrstom disku.
Podatak Free Space kae vam koliko slobodnog prostora imate na odabranom vrstom
disku, a Total Size sadri podatak o ukupnom kapacitetu vrstog diska.
U gornjem primjeru, prva datoteka prikazuje ikonu koja predstavlja Microsoft Word i ako
bolje pogledate informacije te datoteke pored njenog imena (Ispit) jasno pie da je
datoteka Microsoft Wordov dokument. Ukoliko te podatke elite vidjeti, prikaz u
Windows Exploreru (Views) mora biti podeen ili na Tiles ili na Details. Slijedea
datoteka oznaena je kao Microsoft PowerPointova prezentacija dok je trea
datoteka Microsoft Excelov radni list.
To ima svoje odreeno znaenje. Na taj nain Windows operativni sustav zna to je
Wordov dokument, to je PowerPointova prezentacija, a to Excelov radni list. Razlog
tomu je to su te aplikacije instalirane na raunalu i prilikom instalacije Windowsi su
dobili informacije o tipovima datoteka koje e biti kreirane pomou odreenog paketa.
Ako dvostruko kliknete na Wordovu ikonu kraj naziva datoteke, prvo e se otvoriti
aplikacija Word, a nakon toga e se uitati podaci datoteke i prikazati unutar prozora
aplikacije Word. Drugim rijeima, datoteke kreirane pomou MS Worda vezane su preko
tipa datoteke sa aplikacijom MS Word. Isto vrijedi i za ostale aplikacije.
Na primjer,
Ispit.doc
Ime datoteke je Ispit,a ekstenzija ili tip datoteke je doc. Tip datoteke dodjeljuje
aplikacija.
Treba napomenuti kako je ekstenzija veoma bitan dio naziva datoteke i njome se
odreuje tip datoteke, a time i veza sa programom koji se starta. Ekstenzija odreuje
koji se program mora pokrenuti kako bi se otvorila pojedina datoteka.
Naziv datoteke mora biti jedinstven i unutar iste mape ne moete koristiti iste nazive
datoteka ako su datoteke kreirane istom aplikacijom. Drugim rijeima imena datoteka
mogu biti ista ukoliko su ekstenzije datoteka razliite, ali ne mogu biti ista ako je i
ekstenzija ista.
2.3.3.2
Rad
Prebrojavanje
s datotekamadatoteka
6. Da bi ste izbrojali koliko datoteke tipa .JPG ima unutar mape morat ete ih prvo
selektirati. na prvu datoteku tipa .JPG
7. Drite pritisnutu tipku SHIFT i na posljednju datoteku u nizu datoteka tipa .
JPG Rezultat je prikazan na slijedeoj slici.
2.3.3.3
Rad
Promjena
s datotekama
statusa datoteke
Kada kreirate datoteku, uobiajeno je da datoteka ima status itaj-pii. Taj atribut
datoteke znai da ju moete otvoriti, itati odnosno promijeniti sadraj. Do atributa
datoteke doi ete na slijedei nain:
1. Otvorite aplikaciju Windows Explorer i zatim odaberite mapu koja ima barem
jednu datoteku.
2. na ikonu kraj naziva datoteke ije atribute elite provjeriti ili promijeniti i na
izborniku preici koji se pri tome pojavi, na redak Properties kako je to
prikazano na donjoj slici
2.3.3.4
Rad
Sortiranje
s datotekama
datoteka
Kako bi ste datoteke sortirali po nazivu, veliini, tipu odnosno datumu auriranja
potrebno je da sadraj mape prikaete kao detaljne.
4. i dobit ete slian prikaz datoteka u desnom oknu prozora Windows Explorera.
Po veliini (Size)
2.3.3.5
Rad
Vanost
s datotekama
znaenja tipa datoteke
Ekstenzija naziva datoteke veoma je bitan dio naziva datoteke jer se pomou nje
odreuje tip datoteke, a time i veza sa aplikacijom koja se starta. Ekstenzija odreuje
koja se aplikacija mora pokrenuti kako bi se otvorila pojedina datoteka. Promjenom tipa
datoteke vi prividno mijenjate format datoteke i zbunjujete Windows-e jer format
datoteke koji ste promijenili mijenjajui tip datoteke nije onaj format koji datoteka
stvarno ima.
Kako bi ste razumjeli pojam preimenovanja datoteke, potrebno je par rijei kazati od
ega se sastoji ime datoteke i koliko znakova smijete koristiti prilikom imenovanja
odnosno preimenovanja.
Pored imena datoteke, aplikativni programi, pomou kojih ste u mogunosti stvoriti
datoteku, dodaju imenu jo tri slova i taj dodatni dio naziva datoteke naziva se
ekstenzija (tip datoteke) i od imena datoteka odvajaju se znakom toke. Ekstenzija
datoteke poblie oznaava tip datoteke, to jest da li datoteka pripada tipu izvodljivih
datoteka (ekstenzija je .EXE, .COM ili .BAT) ili se radi o datotekama podataka gdje
ekstenzija moe biti svata samo ne .EXE, .COM i .BAT. Microsoftovi programi za obradu
teksta (Word, WordPad) na primjer dodaju ekstenziju na kraj imena datoteke po nazivom
.DOC. Program za proraunske tablice Excel ekstenziju .XLS itd. Svaki aplikativni
program ima svoj standard za ime ekstenzije i po tom imenu lako se mogu prepoznati
datoteke. Na osnovu naziva ekstenzije Windowsi su u stanju uitati odgovarajui
program, ako dvostruko kliknete lijevim gumbom mia na ikonu datoteke jer ih ime
ekstenzije upuuje na program koji je u mogunosti uitati datoteku s takvom
ekstenzijom.
Imena datoteka mogu imati najvie 255 znakova i mogu sadravati slova, brojke i neke
uobiajene simbole. U imenu datoteke ne smijete koristiti slijedee simbole:
2.3.3.6
Rad
Preimenovanje
s datotekamamapa/datoteka
.EXE
.COM
.BAT
.DLL
.INI
.SYS
To su izvodljive odnosno pomone datoteke koje koristi operativni sustav i napravit ete
si tetu njihovim preimenovanjem.
Ekstenziju ete sakriti ako ponovite postupak i u toci 5. vratite kvaicu u okvir kraj
naziva Hide extensions for known file types.
Oznaavanje datoteka ili mapa je funkcija koja se koristi za izvoenje odreenih naredbi
kao to je naredba kopiranja, brisanja, premjetanja ili tampanja. Postupak oznaavanja
datoteke ili mape je slijedei.
Oznaena datoteka
Neoznaena datoteka
elite li odabrati grupu datoteka ili mapa koje su u nizu postupak je slijedei
Odabrati vie od jedne datoteke ili mape a koje nisu susjedne izvest ete na slijedei
nain
Ako elite u nekoj mapi odabrati sve datoteke i njene podmape tada morate drite
pritisnute tipke + .
2.3.4.2
Kopiranje
Kopiranje
i premjetanje
datoteka/mapa
Kada niste u mogunosti vidjeti mapu odnosno mjesto gdje elite premjestiti ili kopirati
datoteke tada koristite slijedee tri naredbe s izbornika Edit aplikacije Windows
Explorer:
2.3.4.3
Kopiranje
Kopiranje
i premjetanje
datoteka na disketu
2.3.4.4
Kopiranje
Premjetanje
i premjetanje
datoteka/mapa
Kada kipar zavri svoj rad skulptura je gotova. Nije u mogunosti da ita vie znaajno
mijenja. No stvaranje dokumenata na raunalu bez obzira da li je pismo, proraunska
tablica ili neka slika nije tako statino. Kada stvorite neki dokument i pohranite ga na
disk vjerojatno ete ga htjeti kad tad promijeniti, kopirati, premjestiti ili ispisati.
2.3.5.1
Brisanje
Brisanje
i vraanje
datoteka, mapa u ko za smee (Recycle Bin)
BRISANJE DATOTEKA
Datoteke su vrlo jednostavno briu koritenjem Windows Explorera, ali ovu naredbu
koristite vrlo paljivo. Mnoge datoteke koje ete pomou aplikacije Windows Explorer
vidjeti mogu biti znaajne za ispravan rad Windows-a. Dobro je znati da aplikacija
Windows Explorer, kao i veina Windows aplikacija ima naredbu Poniti postupak, a koja
se nalazi pod izbornikom Edit/Ureivanje.
s tvrdog diska odlaze u privremeno odlagalite pod nazivom Recycle Bin i mogue ih je
ponovno vratiti. Datoteke koje briete s diskete ne spremaju se u privremeno odlagalite
to znai da ih ne moete vie vratiti na disketu. Datoteke na CD diskovima ne moete
brisati, CD to jednostavno ne doputa.
Ukoliko elite fiziki obrisati datoteke s raunala tako da one uope ne zavre u Recycle
Bin-u izvest ete na slijedei nain:
BRISANJE MAPA
Metoda brisanja mapa je identina metodi brisanja datoteka samo to u sluaju brisanja
mape ili mapa morate oznaiti tu vrstu objekta.
2.3.5.2
Brisanje
Vraanje
i vraanje
obrisanih datoteka, mapa
Na ovaj nain vratit ete datoteku ili vie njih iz koa za smee na isto ono mjesto na
kojem su se datoteke nalazile prije brisanja.
Na ovaj nain vratit ete mapu ili vie njih iz koa za smee na isto ono mjesto sa kojeg
je mapa bila brisana
2.3.5.3
Brisanje
Pranjenje
i vraanje
koa za smee
Pranjenje koa za smee izvodi se unutar sekcije Recycle Bin Tasks odabirom naredbe
Empty the Recycle Bin.
2.3.6 Pretraivanje
2.3.6.1
Pretraivanje
Koritenje alata Find, Trai
U Windowsima moete nai nekoliko alata koji e vam pomoi u traenju neega na
vaem raunalu poevi od datoteka, mapa pa sve do odreenih pojmova.
Ako vam treba datoteka ili program koji se nalazi na vaem raunalu ili na lokalnoj mrei
i ne moete se sjetiti imena ili pozicije upotrijebite naredbu Find File...
1. na gumb Start
2. na redak Search. Pojavit e se sljedei prozor
3. na redak All files and folders i na ekranu ete dobiti mogunost odabira
nekoliko tipova kriterija traenja pomou kojih ste u mogunosti veoma brzo
pronai mapu, datoteku ili program. to ete u svom zahtjevu biti konkretniji to e i
rezultati pretraivanja biti prije prikazani na ekranu.
Na primjer, ako znate da je dokument koji traite Word dokument i da sadri rije
"adapter", moete upotrijebiti sljedee kriterije u pretraivanju:
a) u polju All or part of the file name upiite "*.doc" (bez znakova navoda)
b) u polje A word or phrase in the file upiite rije za koju znate da se nalazi u
vaim dokumentima. U gornjem primjeru upisana je rije "adapter" (bez
navodnika)
c) odaberite oznaku vrstog diska u polju Look in i odaberite ureaj odnosno mapu.
Imena disk ureaja imaju slijedee oznake:
A: i B: oznake su disketnih ureaja
C: oznaka prvog vrstog (hard) diska.
Nakon oznake prvog vrstog diska mogu slijediti oznake drugih disk ureaja. Na
primjer oznaka D: je najee oznaka CD-ROM ureaja.
Kada ste sve ovo upisali na gumb Search kako bi poelo pretraivanje. Po
zavretku traenja na desnom oknu ovog prozora pojavit e se popis datoteka i mapa
koje udovoljavaju postavljenim kriterijima.
SAVJET: Windowsi vam omoguavaju da sa popisa koji ste dobili u desnom oknu,
uitavate datoteke u memoriju raunalo dvostrukim klikom na ime datoteke. Pri tome e
se izvriti dva zadatka, prvo e se u memoriju raunala uitati program koji je koriten za
kreiranje datoteke, a nakon toga i datoteka.
2.3.6.2
Pretraivanje
Traenje datoteka po sadraju, datumu promjene...
U ponekim situacijama poznat nam je samo dio imena datoteke. U takvim sluajevima
koristi emo se joker znakom (*) ili znakom upitnika (?). Na primjer:
Ako elimo pronai sve Microsoft PowerPoint datoteke(.ppt) ije ime poinje sa vj i u
Kreirali ste datoteku i spremili je na vrsti disk. Nakon nekoliko tjedana ili mjeseci
poelite otvoriti tu datoteku, ali nikako se ne moete sjetiti njenog naziva. Jedino to
znate je ime i prezime osobe na koju ste naslovili to pismo.
1. na gumb Start
2. na redak Search
3. na redak All files and folders. Unutar okna Search Companion upiite rije ili
frazu u slijedei okvir
Ako je potrebno, odredite lokaciju traenja odabirom okvira Look in: i zatim kliknite na
gumb Search.
1. na gumb Start
2. na redak Search
3. na redak All files and folders. Unutar okna Search Companion kliknite na
strelice prema dolje kraj sekcije When was it modified? Prikaz opciju koje se pri
tome nude prikazane su na donjoj slici Odabirom jedne od ponuenih opcija i
klikom na gumb Search dobit ete popis datoteka kreiranih ili auriranih u tom
periodu.
1. na gumb Start
2. na redak Search
3. na retke Pictures, music or video ili Documents (word...) koji su prikazani
na donjoj slici:
2.3.6.3
Pretraivanje
Pogled na esto koritene datoteke
1. na gumb Start
2. Na glavnom izborniku postavite se na redak My Recent Documents
3. na naziv datoteke koju elite otvoriti
Program WinRAR nije dio operativnog softvera MS Windows. To je program koji spada u
kategoriji shareware programa to znai da ga moete preuzeti sa interneta i koristiti
besplatno za probu prije nego ga naruite. Preuzet ga moete na slijedeoj web adresi
http://www.rarlab.com/
Ikona koja prikazuje komprimirani objekt pomou programa WinRAR izgleda ovako
Osim ovog programa postoje i drugi programi kao to su WINZIP i PKZIP koje ete nai
na slijedeim web stranicama:
qWINZIP - http://www.winzip.com
qPKZIP - http://www.pkware.com
2.3.7.2
Komprimiranje
Dekomprimiranje
datoteka
datoteka
2.4 Virusi
2.4.1 Pojam
2.4.1.1
Pojam
to je virus i njegove posljedice
Virusi su mali programi napisani tako da mogu prelaziti s jednog raunala na drugo
pomou diskete ili mree i koji mogu prouzroiti oteenje raunalnog sustava. ak i
datoteke podataka kao to su Wordove datoteke mogu sadravati viruse. Osim to mogu
prouzroiti tetu na podacima ili ak potpuno unititi datoteke virusi mogu napraviti i
druge tete kao to je koritenje vaeg programa za slanje elektronike pote slanjem
zaraenih datoteka na adrese iz vaeg adresara.
2.4.1.2
Pojam
Kako se prenosi na raunalo
U osnovi ako otvorite datoteku koja je zaraena virusom tada se taj virus moe prenijeti
na vae raunalo. Nikada ne uitavajte diskete, CD-ove ili DVD ove koji nisu propisno
pregledani na postojanje virusa. Nikada se ne prikljuujte na internet ukoliko nemate
aktivan program za provjeru virusa koji skenira sve datoteke koje preuzimate sa
interneta.
2.4.1.3
Pojam
Dobre strane antivirusnih aplikacija
Redovito auriran program za provjeru virusa trebao bi zatiti vae raunalo od napada
odnosno gubljenja podataka. Sa aurnim antivirusnim programom imat ete manje anse
zaraziti tua raunala, utedjet ete si vrijeme i novac pravilnom prevencijom, a i va
sustav elektronike pote bit e siguran.
2.4.1.4
Pojam
to znai dezinficirati datoteku
Veina antivirusnih programa pregledat e vae raunalo kada ga prvi puta tijekom dana
ukljuite. Izvodi se postupak skeniranja ali i automatskog auriranja kako bi bili zatieni
od najnovijih virusa. U primjeru na slici pokrenut je program AVG koji nudi:
1. skeniranje raunala
2. skeniranje odabranog podruja
3. auriranje baze virusa
Na kraju postupka vidjet ete poruku koja e vas upozoriti kako je vae raunalo bez
virusa. Ako se tijekom skeniranja detektira virus a zaposleni ste u veoj tvrtki
obavijestite tehniko osoblje koje je zadueno za podrku. Ukoliko vam se to dogodi kod
kue tada dopustite programu da ukloni bilo koji virus koji pronae na vaem raunalu.
2.4.2.2
Postupci
Nadogradnja
s virusima
antivirusnog softvera
Kako se novi virusi konstantno pojavljuju vano je da redovito aurirate bazu. Veina ih
to obavlja automatski.
1. na gumb Start
2. na redak Printers and Faxes.
3. Pojavit e se prozor sa jednom ili vie ikona koje predstavljaju instalirane pisae. U
ovom sluaju izbor pisaa je velik no kada kliknete na ikonu Print u nekoj od
aplikacija ispis e ii samo na jedan pisa i to onaj tampa koji je oznaen malim
crnim krugom u kojem je kvaica.
2.5.1.2
Postavke
Instaliranje
pisaa
novog pisaa
Kako su Windowsi ti koji prati proces ispisa datoteke na pisa neophodno je potrebno
instalirati ispravne programe koji kontroliraju rad ureaja (driver). To je potrebno
napraviti za svaki pisa na koji ete tampati. Ti programi imaju funkciju kontrole kako
e se neto ispisati na odreeni pisa.
1. na gumb Start
2. na redak Printers and Faxes
3. Na dijalokom okviru na redak Add a printer.
4. Na ekranu e se pojaviti prvi ekran arobnjaka koji e vas voditi kroz postupak
dodavanja pisaa.
pisaca
Postupak ispisa znai slanje oblikovanih informacija unutar neke aplikacije preko
programa za pisa nakon ega se ispis izvodi na sam ureaj. Poneki puta neete biti u
mogunosti pristupiti pisau kad vam zatreba i u takvim sluajevima ispis ete izvesti u
datoteku. Kasnije tu datoteku moete kopirati na pisa.
Ispis datoteke na disk znai spremanje i oblika dokumenta na disk kao i informacija o
tome kako bi odreeni pisa trebao interpretirati oblikovanje.
Vrijeme obrade vrlo velikih datoteka koje su k tome i visoke grafike rezolucije moe
trajati prilino dugo i ako takve datoteke elite ispisati u datoteku obavite to u vrijeme
kada vam raunalo vie nije potrebno za obavljanje svakodnevnih poslova. Kasnije tu
datoteku moete kopirati na pisa to je vrlo brzi postupak poto su pripreme za ispis ve
obavljene.
Ovisno o vrsti pisaa i aplikacije koju koristite postupak ispisa moe se razlikovati. U oba
primjera, koje moete vidjeti na slikama, ispis je izveden na pisa Lexmark E210 s time
to je prvi ispis napravljen pomou aplikacije PAINT, a drugi pomou aplikacije MS
Word2003.
Za ispis dokumenta u datoteku prije klika na gumb Print/U redu potrebno je kliknuti u
potvrdni okvir Print to file/Ispii u datoteku
2.5.2.2
Izlazni
Pregledati
rezultati
poslove
ispisa ispisa
Jednom kada ste pokrenuli ispis datoteke ili vie njih Windowsi vam omoguavaju
kontrolu procesa poslova ispisa. Dvostrukim klikom na ikonu u donjem desnom kutu
ekrana
2.5.2.3
Izlazni
Zaustavljanje
rezultati ispisa
i ponovno pokretanje te brisanje poslova ispisa
Poslove ispisa moete kontrolirati pomou dijalokog okvira Print Manager. AKo na
primjer elite zaustavite na neko vrijeme ispis tada:
Dodatak MODUL2
Podsjetnik MODUL2
TIPKE PREICE
Openite Windows tipka Windows Explorer Pomone opcije
Prikazuje/skriva glavni Premjesti datoteku/mapu .... Ukljuuje/iskljuuje visoki
Pomo ................... izbornikWindowsa kontrast
..................... [] + ............. [Lijevi Alt+Lijevi
SHIFT+PrintScreen]
Otvara osnovni izbornik Start Prikazuje/skriva radnu Kopiraj datoteku/mapu ....... Ukljuuje(iskljuuje
povrinu Windowsa StickyKeys
+ .................. [+D] +
.... pritisnuti pet
puta
Odaberi sve +
2.3.1 Pojam
2.3.1.1 Razumijevanje kako operativni sustav prikazuje ureaje za pohranu podataka, mape,
datoteke u hijerarhijskoj strukturi
Odaberite Start izbornik
Odaberite All Programs, Accessories
Kliknite na ikonu Windows Explorer
2.3.1.2 Razumjeti da operativni sustav koristi sljedee ureaje za pohranu datoteka i mapa:
tvrdi disk, diskete, CD-ROM, mreni disk
Ureaj diska
Ureaj diskete
CD-ROM ureaj
Mreni disk
2.3.2 Mape direktoriji - folderi
2.3.2.1 Navigacija do datoteke, mape na ureaju za pohranu
Odaberite Start izbornik
Odaberite All Programs, Accessories
Kliknite na ikonu Windows Explorer
Kliknite u lijevom oknu na bilo koju ikonu ureaja
2.3.2.2 Kreiranje mapa direktorija/foldera i podmapa pod-direktorija/pod-foldera
(na primjer.TXT)
Kliknite na gumb Search
U lijevom oknu dobit ete podatak o broju datoteka
2.3.3.3 Promjena statusa datoteke: samo-itanje/zakljuano, pisanja-itanje
Pokrenite Windows Explorer
Odaberite mapu
Kliknite desnim gumbom mia na ikonu datoteke iji status mijenjate
Na padajuem izborniku odaberite Properties
Kliknite u okvir Read-only
Kliknite na gumb OK
2.3.3.4 Sortiranje datoteke po imenu, veliini, tipu, datumu kreiranja
Pokrenite Windows Explorer
Odaberite mapu iji sadraj elite sortirati
Odaberite izbornik View
Odaberite redak Details
Kliknite na gumb Name za sortiranje po nazivu, Type za sortiranje po tipu, Size za sortiranje po
veliini i Date Modified za sortiranje po datumu kreiranja
ili
Kliknite na meni File/Datoteka
Odaberite naredbu Print/Ispis
Na dijalokom okviru odaberite opcije
Kliknite na gumb OK/U redu