IR- i UV/ VIS-analiza pripadaju molekulskoj apsorpcijskoj spektrometriji.

Apsorpcija elektromagnetskog zraenja

opisana je Lambert-Beerovim zakonom:

A = apsorbancija
= molarni apsorpcijski koeficijent
A = cl (ekstinkcija stari naziv; L cm-1 mol-1)
c = molarna koncentracija uzorka (mol/L)
l = duljina puta zrake kroz uzorak (debljina
kivete) (cm)

1
 IR SPEKTROSKOPIJA
Infracrvena regija spektra
lat. infra ispod crvene; znai regija u spektru koja korespondira frekvenciji
tono ispod frekvencije vidljivog dijela spektra (crvena boja), odnosno iznad
najvie frekvencije mikrovalova: ~ 8 x 10-5 do 1 x 10-2 cm.

IR-spektrometri operiraju u sredini IR regije: = 2,5 x 10-4 do 25 x 10-4 cm.

Infracrveni fotoni nemaju toliku energiju za izazivanje elektronskog prijelaza,

ali uzrokuju vibraciju grupe atoma ovisno o prirodi njihovih meusobnih veza.

Kao i elektronski prijelazi, razliite vibracije odgovaraju razliitim energijama

i molekule apsorbiraju infracrveno zraenje (toplinsko zraenje) pri tono
odreenim valnim duljinama i frekvencijama.

2
 Valna duljina () se unutar IR-podruja iskazuje u mikrometrima
(1m = 10-6 m = 10-4 cm).

Umjesto frekvencije izraene u Hz u apsorpcijskim IR-spektrima koristi se

frekvenciji srodna jedinica, tzv. valni broj ( ) izraen u cm-1 omjer
frekvencije () i brzine svjetlosti (c). Valni broj je reciproan valnoj duljini.

( cm-1) = c= x
c
1 10 000 m/cm
( cm-1) = = (jer 1 m = 10-4 cm)
(cm) (m)

Za razliku od valne duljine, valni broj je direktno proporcionalan

frekvenciji vala, a time i energiji fotona dane frekvencije (E=h).

Zakljuno: Energija fotona (zraenja) raste porastom frekvencije, odnosno

valnog broja, a smanjenjem valne duljine.
3
 Razlikujemo:
RASTEZNE VIBRACIJE dogaaju se uz samu liniju veze uzrokujui promjenu
duljine veze
DEFORMACIJSKE VIBRACIJE ne dogaaju se uzdu veze, ali uzrokuju
promjenu veznog kuta (svijanje veze)

Kod dvoatomnih molekula, kao npr: HCl dogaaju se samo rastezne

vibracije, poto molekula nema veznog kuta:

rastezne vibracije

Kod troatomnih i vieatomnih molekula vibracije su mnogo kompleksnije:

rastezene vibracije mogu biti simetrine i nesimetrine, a deformacijske
vibracije se dogaaju ili u ravnini ili izvan ravnine.

4
APSORPCIJA ZRAENJA

Svaka se rastezna ili deformacijska vibracija odreene kovalentne veze

u molekuli dogaa pri odreenoj karakteristinoj frekvenciji.

Kada se molekula podvrgne zraenju frekvencije koja tono odgovara

frekvenciji jedne od spomenutih vibracija veze, dolazi do apsorpcije
energije i veze jae zavibriraju.

npr: i C-H veza i C-O veza e apsorbirati IR-zraenje, no C-H veza

apsorbirat e foton vee energije (vie frekvencije). 9
 Apsorbirana energija poveava amplitudu vibracije (frekvencija se
ne mijenja), te eksperimentalnim odreivanjem valnog broja ( )
apsorbirane energije moemo ustanoviti koju vrstu veza molekula sadri.

npr: rastezna vibracija C=O veze apsorbira energiju valnog broja 1700 cm-1,
a O-H veze 3350 cm-1

Apsorpcija IR-zraenja se ne dogaa kod svih molekulskih vibracija.

Da bi vibracija apsorbirala zraenje, molekula mora imati polarnu vezu

(odreeni dipolni moment).

= dipolni moment (Debye)

e = jaina parcijalnih naboja
d = udaljenost izmeu naboja

6
 Dipolni moment je ustvari elektrino polje koje okruuje polarnu vezu.
Kako dipolni moment oscilira, polarna veza okruena je oscilirajuim
elektrinim poljem koji slui kao antena za apsorpciju IR zraenja.

Kako se elektromagnetsko zraenje takoer sastoji od oscilirajueg

elektrinog polja, polarna veza apsorbira foton odreene energije
jer dolazi do meudjelovanja oscilirajuih elektrinih polja veze i zraenja.

Efikasnost polarne veze da apsorbira IR zraenje ovisi direktno o jaini

dipolnog momenta.

7
 Vrijeme (vibracije veze) Vrijeme (vibracije veze)

Usporedba oscilirajuih elektrinih polja za C=O i C=C vezu

C=O veza polarnija, vei , oscilirajue elektrino polje je jae, te je C=O

skupina bolja antena za apsorpciju IR zraenja i daje jau apsorpcijsku
vrpcu u IR-spektru.
8
 Razlikujemo:
IR-aktivne vibracije veza - one koji pokazuju dipolni moment i apsorbiraju
IR zraenje
IR-neaktivne vibracije veza - veze koje su simetrine sa = 0, (npr: CC veza
u molekuli etina HCCH), kao i homonuklearne dvoatomne molekule (H2,
N2, O2) koje nemaju niti trajni niti promjenjivi dipol.

U IR-spektru etina biti e vidljive jedino rastezne vibracije C-H veza, no

nee se moi zakljuiti da se radi o molekuli alkina (CC veza u ovom spoju
nema dipolni moment).

9
 IR-spektar (graf) dijelimo na dva podruja:

podruje funkcijskih skupina od 4000-1400 cm-1

- veina funkcijskih skupina apsorbira zraenje u ovom podruju.

podruje otiska prsta od 1400 - 600 cm-1

- karakteristian za svaki pojedini spoj kao cjelina; svaki spoj u
ovom podruju pokazuje jedinstveni oblik apsorpcijskih vrpci.

10
 Rastezne i deformacijske vibracije svake veze u molekuli daju jako
puno apsorpcijskih vrpci, pa IR-spektar izgleda vrlo kompleksno.

Zato je kod tumaenja spektra nemogue uzeti u obzir sve vrpce,

ve samo one koje su karakteristine za pojedine skupine.

Na taj nain se iz IR-spektra mogu:

- odrediti funkcijske skupine koje molekula sadri ili
- usporediti dobiveni spektar sa onime u katalogu (bazi) ili
- pratiti promjene unutar molekule koje nastaju radi primijene nekih
kemijskih, fizikalnih ili mehanikih metoda (nestanak nekih
funkcijskih skupina i pojava novih).

No, ne moe se samo na temelju IR-spektra odrediti tona struktura

spoja. Zato se IR-spektar koristi u kombinaciji s ostalim spektroskopskim
metodama (NMR, UV, X-analiza itd.).

11
 Svaki signal (apsorpcijska vrpca) u IR-spektru ima 3 karakteristike koje
su vane kod tumaenja spektra:
VALNI BROJ
INTENZITET
OBLIK

VALNI BROJ

Za rastezanje veze u molekuli potrebno je vie energije nego za

deformaciju kuta, pa se zato rastezne vibracije nalaze u podruju
funkcijskih skupina, a deformacijske u podruju otiska prsta.

Rastezne vibracije su pritom najkorisnije vibracije za odreivanje

vrste veza koje molekula sadri.

12
 Hookov zakon

Koliina energije potrebna za istezanje veze (rastezne vibracije) ovisi o:

- jaini veze (to je veza jaa, potrebno vie energije za njeno istezanje) i
- masi veznih atoma (atomi vee mase vibriraju kod niih frekvencija)

Apsorpcijski maksimumi izraunavaju se iz jednadbe prema

Hookovom zakonu:

c = brzina svjetlosti cm/s

= 1 f (m1 + m2) = valni broj cm-1
2c m1 x m 2 f = konstanta jakosti veze din/cm
m = masa atomske skupine u
promatranoj vezi

Jae veze i atomi manje mase apsorbiraju pri viim frekvencijama

= VEI VALNI BROJ
13
INTENZITET APSORPCIJSKIH VRPCI ovisi o:
veliini promjene dipolnog momenta povezanog sa vibracijom.
to je promjena dipolnog momenta VEA, intenzitet apsorpcije je VEI.
npr: intenzitet vrpci opada ovim redosljedom:

OH > NH > CH
Poto je OH veza u usporedbi sa NH i CH vezom najpolarnija, tokom
rasteznih vibracija razmak izmeu atoma u takvoj vezi je najvei, rezultirajui
najboljim poveanjem dipolnog momenta i najveim intenzitetom apsorpcijske
vrpce.

broju veza odgovornih za apsorpciju (vie veza, vei intenzitet)

npr: apsorpcijska vrpca istezanja C-H veza bit e intenzivnija u
oktil-jodidu (17 C-H veza) nego u metil-jodidu (3 C-H veze)

koncentraciji uzorka (koncentriraniji uzorak sadri vei broj

molekula koje apsorbiraju, pa time su i vrpce intenzivnije).

14
 OBLIK APSORPCIJSKIH VRPCI

iroki signal uzak signal

Na oblik apsorpcijskih vrpci utjeu razni faktori, a jedan od vanijih je

vodikova veza.

U alkoholima:

Ova veza je slabija

kao rezultat H-veze 26
 Koncentrirani alkoholi dovode do stvaranja irokog signala O-H veze
zbog efekta slabljenja veze.
Uzak signal O-H veze dobiva se u sluaju da je alkohol otopljen u
otapalu s kojim ne moe tvoriti H-veze.
Ako otopina alkohola nije niti koncentrirana niti razrijeena, esto se
uoavaju dva signala: jedan uski (O-H veza koja ne sudjeluje u H-vezama)
i jedan iroki (O-H veza sudjeluje u H-vezama).

16
 U nekom prosjenom vremenu, jedan dio molekula amina e vibrirati
simetrino, a drugi dio asimetrino. Simetrina vibracija e apsorbirati
odreenu frekvenciju IR- zraenja potrebnu za vibracijsko pobuivanje,
dok e asimetrina vibracija apsorbirati drugu frekvenciju.

Znai, jednu apsorpcijsku vrpcu NH2-skupine stvara jedna polovica

molekula, a drugu apsorpcijsku vrpcu, druga polovica molekula 1amina.

Iz istog razloga C-H veze CH3-skupine u IR spektru preteno pokazuju

set apsorpcijskih vrpci radije nego jednu i koji se obino pojavljuju
ispod 3000 cm-1.

17
 IR-spektrometri

Vrsta uzoraka: tekui, kruti ili plinoviti

tekui uzorak kap tekuine stavlja se kao tanki film izmeu

dvije ploice napravljene od NaCl ili KBr (sol ne apsorbira IR zraenje)
kruti uzorak usitni se i pomijea sa KBr te stlai u pastilu (disk) ili
se otopi u otapalu kao to je CH2Cl2 ili CCl4 (koji vie-manje ne
apsorbiraju IR-zraenje u podruju od interesa), te se njome puni
elija koja se stavlja u ureaj
plinoviti uzorak stavlja se u dugu eliju sa poliranim prozorima
od NaCl ili KBr

18
 IR-spektrometre dijelimo na:
Disperzijske s optikom reetkom (primarno se koriste za
kvalitativnu analizu)
FT-IR-ureaje (i za kvalitativnu i za kvantitativnu analizu)
Nedisperzijske fotometre (za kvantitativno odreivanje
organskih spojeva u atmosferi)
Refleksijske ureaje (najee za analizu krutina u poljoprivredi i
industriji)

Disperzijski IR-spektrometar s optikom reetkom

U instrumentu dolazi do disperzije zraenja na razliite frekvencije,

koje se onda mjere pojedinano.

Zahtjeva odreene dijelove koji su skupi kao to je prizma i optika

reetka, koji se redovito moraju manualno kalibrirati.
19
 Instrumentu je potreban i jaki izvor zraenja, kao i due vrijeme snimanja
(2-10 minuta potrebnih za skeniranje kroz kompletan spektar).

FT-IR-spektrometar (Fourier Transform IR Spectrometer)

Prati ga brzi razvoj zadnjih godina zbog brzine, visoke resolucije,

osjetljivosti i tonosti.

Prvi instrumenti su bili glomazni i skupi (>100.000 USD) s ogranienom

primjenom.

Danas su to ureaji koji ne zauzimaju puno prostora, dostupni su i

lagani za koritenje.

Srednje kvalitetni modeli cijene 15.000-20.000 USD istisnuli su

disperzijske ureaje iz laboratorijske uporabe.
20
 Izvor (Nernstov atpi) proizvodi IR-zraenje (5000-400 cm-1) koje dolazi
do razdvajaa zrake nainjenog od poliranog kalijeva bromida postavljenog
pod kutem od 45. Dio zrake prolazi kroz razdvaja, a dio se reflektira.
Zraka koja se reflektira udara u fiksno ogledalo, a prolazea zraka udara u
ogledalo koje se pomie konstantnom brzinom. Zrake se vraaju sa ogledala
ponovo u razdvaja zrake, gdje se kombiniraju. Kako povratna zraka sa
pominog ogledala prelazi razliitu duljinu puta nego povratna zraka sa
fiksnog ogledala, kombinacijom (nizom konstruktivnih i destruktivnih
interferencija) tih dvaju snopova nastaje interferogram. Takav interferogram
koji sadri simultano sve frekvencije prolazi kroz uzorak i dolazi do
detektora, te se uz pomo Fourierovih transformacija pretvara iz vremenske
domene u IR-spektar frekvencijske domene (jaina apsorpcije kao funkcija
frekvencije).

FT-IR spektrometar + interferogram

21
 Prednosti FT-IR-tehnike:
1. Kratkoa postupka (par sekundi, sve frekvencije IR
zraenja simultano prolaze kroz uzorak)
2. Visoka resolucija ( 0,01 cm-1)
3. Odlini spektri (s nekoliko skeniranja izbjegavaju se sluajne
apsorpcije)
4. Mala koliina uzorka (ng, kombinacija s GC, HPLC)
5. Kompjutor pohranjuje spektre istih uzoraka i otapala
(analiza smjesa), te je takoer mogue usporeivanje spektara
sa onima u bazi (katalozima)
6. Mogua je linearnost u ili , odn. kompjutorska obrada spektra
(poveanje i izdvajanje pojedinih dijelova, itd.).

Video - IR-spektroskopija

22
 Podsjetnik:

Spektroskopske instrumentalne metode slue za prouavanje

atomske i molekulske strukture spojeva.
Baziraju se preteno na interakciji elektromagnetskog zraenja sa
uzorkom, pri emu promatrana (mjerena) tvar emitira ili apsorbira
tono odreenu koliinu zraenja koja se mjeri i interpretira.

Elektromagnetsko zraenje karakterizirano je valnom duljinom

(/cm) i frekvencijom (/Hz).

Sunevo (bijelo) svijetlo sastoji se od ultraljubiastog (UV),

vidljivog (Vis) i dijela infracrvenog elektromagnetskog zraenja.

23
Spektralno podruje Valna duljina, Raspon energije, kJ/ mol (kcal/ mol)

ultraljubiasto 200 400 nm (2 4 x 10-5 cm) 300 600 (70 140)

vidljivo 400 800 nm (4 8 x 10-5 cm) 150 300 (35 70)

infracrveno 2,5 25 m (2,5 25 x 10-4 cm) 4,6 46 (1,1 11)

NMR (radio) 0,3 5 m 2 40 x 10-5 (0,5 10 x 10-5)

UV/Vis spektrometri operiraju unutar podruja 200-800 nm

24
 Apsorpcija UV/Vis energije zraenja

UV/Vis zraenje (E = h) u molekuli uzrokuje prijelaz valentnih elektrona

u vie nepopunjene energetske orbitale.
Razlikujemo 3 tipa elektrona: , i n-elektroni
-elektroni ukljueni u zasiene -veze
zahtjevaju puno viu energiju za pobuivanje nego to je
to energija UV-zraenja
zato spojevi koji sadre zasiene veze ne apsorbiraju
UV zraenje

-elektroni ukljueni u nezasiene -veze ugljikovodika

prisutni u dienima, trienima i aromatskim spojevima

n-elektroni nevezni elektroni (nisu ukljueni u veze izmeu atoma)

sadre ih organski spojevi koji sadre atome sa neveznim
elektronskim parovima (kisik, duik, halogen)
25
 Prijelaz elektrona n u * karakteristian je za nezasiene molekule koje
sadre kisik, duik ili sumpor. U UV/Vis-spektrima daju slabu vrpcu.

Prijelaz elektrona u * dogaa se u molekulama u kojima su svi elektroni

ukljueni u jednostruku vezu i nema slobodnih elektronskih parova, znai
u zasienim ugljikovodicima.
Potrebna je via energija, niih valnih duljina (115 nm) za njihov prijelaz,
pa apsorpcijske vrpce nisu vidljive u UV/Vis-spektrima.

Prijelaz elektrona n u * pokazuju zasiene molekule sa slobodnim

parom elektrona. Za njihov prijelaz potrebna je energija valnih duljina od
150-220 nm, pa se apsorpcijske vrpce obino pojavljuju u dalekom UV
podruju.

Prijelaz elektrona u * pokazuju molekule sa -elektronskim sustavom

(nezasieni ugljikovodici i njihovi derivati) i vidljiv je u UV/Vis podruju
(200-700 nm). Znai, ovakav prijelaz karakteristian je za
KONJUGIRANE SUSTAVE.
26
 Zakljuno u UV/Vis podruju apsorbirat e zraenje:
1. organske molekule koje sadre skupine koje omoguavaju * prijelaz
elektrona (npr: etilen, acetileni, konjugirani ugljikovodici)
2. organske molekule koje sadre i n i -elektrone, pa je omoguen n
* i * prijelaz elektrona (nezasieni sustavi sa heteroatomima
koji sadre nevezne elektronske parove).

Konjugirani sustavi: konjugirani dieni, polieni ( sadre naizmjenino

postavljene dvostruke i jednostruke veze), kod kojih je omogueno
preklapanje p-orbitala ( sp2-hibridizirani atomi).

izolirane = veze konjugirane = veze

27
 Dio molekule koji je apsorbirao UV/Vis zraenje naziva se KROMOFOR
(nezasieni dio molekule C=C, C=O, NO2 itd).

Apsorpcija zraenja dana je Lambert-Beerovim zakonom:

A = apsorbancija
Io = intenzitet ulazne zrake
A = log (Io /I) = cl I = intenzitet zrake nakon prolaska
kroz uzorak
= molarni apsorpcijski koeficijent
(ekstinkcija stari naziv; L cm-1 mol-1)
c = koncentracija mol/L
l = duljina puta svjetlosti kroz uzorak / cm
(debljina kivete)

Uzorak je apsorbirao zraenje kada je intenzitet zrake prole kroz uzorak (I)
manji od intenziteta ulazne zrake (Io) i omjer Io /I je vei od 1.

Kada je omjer Io /I = 1, A = 0 NEMA APSORPCIJE

28
 UV/Vis spektar je graf apsorbancije uzorka (A) u ovisnosti o valnoj duljini ().
[alternativno se moe registrirati transmitancija (propusnost) T = I / Io
u ovisnosti o ]

Spektralni podaci karakteristini za uzorak su:

1. valna duljina(e) pri max apsorbanciji max
2. vrijednost molarnog apsorpcijskog koeficijenta pri max apsorbanciji

Molarni apsorpcijski koeficijent () je mjera za intenzitet (koliko je jako

molekula apsorbirala zraenje pri nekoj ).
Za spojeve sa veim (> 10 000 koja je karakteristina za * prijelaze
konjugiranih polienskih sustava) potrebna je manja c (npr: 10-5 mol/ L)
i obrnuto (c = 10-2 mol/ L za 10-100).

Vrijednost se rauna iz jednadbe: A

=
c .l

29
 Veliina ovisit e o veliini kromofora, te o vjerojatnosti da e zraenje
odreene biti apsorbirano kada pogodi kromofor (P = 0-1).

= 0,87 . 1020 P . a P = vjerojatnost prijelaza

a = presjek kromofora (cm2)

Faktori koji utjeu na vjerojatnost prijelaza opisani su selekcijskim pravilom.

Npr: n * prijelazi elektrona su nii u energiji od * prijelaza, no im
je do 1000x manji. Razlog tomu je to se n orbitale ne preklapaju dobro
sa * orbitalom, pa je vjerojatnost prijelaza vrlo mala. Suprotno, kod *
prijelaza se orbitale znaajno preklapaju, pa je vjerojatnost prijelaza P blizu
1.

30
 EFEKT KONJUGACIJE na vrijednost valne duljine apsorbiranog UV-zraenja

protuvezna
Energija
vezna

Poveanjem konjugiranosti poveava se energija HOMO, a smanjuje energija

LUMO orbitale, pa je potrebno manje energije za elektronski prijelaz u visoko
konjugiranim, nego u nekonjugiranim ili manje konjugiranim sustavima.
Posljedino apsorpcija zraenja e biti pri viim kod vie konjugiranog sustava.
31
 Supstituenti (auksokromi) vezani na kromofor takoer utjeu
na apsorpciju zraenja:

UV-spektar izoprena

max = 20 000
apsorbancija

buta-1,3-dien

max = 217 nm

metilna skupina kod izoprena pomie apsorpciju prema viim

s obzirom na butadien (za 5 nm).

32
 Terminologija za apsorpcijske pomake
Priroda supstituenta i polarnost otapala utjeu na poloaj
apsorpcijskog maksimuma. Kako bi odredili njihov utjecaj,
upotrebljavaju se sljedei pojmovi:

1. BATOKROMNI POMAK pomak k vioj (crvenom dijelu spektra- nia

energija)
izazivaju ga polarna otapala, poveanje
konjugiranosti, te auksokromne grupe
(supstituenti)
2. HIPSOKROMNI POMAK pomak k nioj (plavom dijelu spektra-via
energija)
3. HIPERKROMNI POMAK k veem (poveanje intenziteta) uslijed
stabilizacije odreene strukture molekule u
polarnom otapalu
4. HIPOKROMNI POMAK k manjem (smanjenje intenziteta)

33
 Woodward-Fieserova pravila

Vrijednosti max i za konjugirane sustave ovise o samoj prirodi

konjugiranog sustava i njegovim supstituentima.
Ova pravila daju korelaciju izmeu molekulske strukture i apsorpcijskog
maksimuma, te koristei ih moemo izraunom pretpostaviti max
apsorpcije za pojedinu molekulu.

KROMOFOR
AUKSOKROM

Auksokrom je supstituent koji sam po sebi nije kromofor, ali poveava

ili kada je vezan na kromofor (npr: alkilna, hidroksidna, alkoksi i amino-
skupina, halogeni).
34
 Poveanje broja konjugiranih veza izaziva BATOKROMNI EFEKT, pa
takvi spojevi apsorbiraju pri viim valnim duljinama, u Vis podruju,
=400-800 nm (vidi efekt konjugacije).

VIDLJIVI DIO SPEKTRA

ljubiasto-indigo plavo zeleno uto naranasto crveno

Kada bijelo sunevo svjetlo prolazi ili se reflektira kroz obojani spoj
(otopinu), jedan se dio Vis-spektra apsorbira.

Onaj dio spektra koji preostane, a registrira ga ljudsko oko je

komplementarna boja.

35
 BOJILA organski spojevi koriteni za bojanje tkanina, plastike,
prehrambenih proizvoda i sl.
prvotno ekstrahirani iz biljaka, a danas se dobivaju sintetski
struktura: konjugirani spojevi sa heteroatomima koji sadre
nevezne elektronske parove.

O2

bezbojni prekursor INDIGO (602 nm)

PREHRAMBENE BOJE:

Indigo Carmine
Sunset Yellow
36
 Primjena UV/Vis spektroskopije u biokemijskim procesima

Za razumijevanje staninih procesa, potrebno je detektirati spojeve koji

se nalaze u vrlo malim koncentracijama (mikromolarnim) i to bez da
se uzorak uniti ili vaporizira.

UV/Vis spektroskopija je metoda u kojoj uzorak ostaje sauvan, a

mjerenja se mogu izvoditi pri izrazito niskim koncentracijama analita.

Proteini, DNA, ATP i druge biomolekule sadre konjugirane sustave

-veza, na koje su esto vezani heteroatomi (O,N). Takvi sustavi daju
jake, karakteristine apsorpcije u UV-podruju spektra.

Ako znamo max i promatrane molekule, koristei Lambert-Beerov zakon

moemo izraunati vrlo niske koncentracije tih biomolekula (u rangu
10-4 mol/L), koji se esto nalaze u izrazito kompleksnim smjesama.

37
Primjena UV/Vis spektroskopije u analizi anorganskih kompleksa
s ionima prijelaznih metala

Osim za analizu konjugiranih organskih molekula i biomolekula,

UV/Vis spektroskopija koristi se i za kvantitativnu analizu anorganskih
kompleksa sa ionima prijelaznih metala (imaju djelomino popunjenu
d-orbitalu).

Prijelazi elektrona izmeu d-orbitala metalnog kationa (d-d prijelazi)

Nastankom kompleksa sa prijelaznim metalom, dolazi do interakcije

d-orbitale metala sa elektronskim oblakom liganda na takav nain, da
dolazi do razdiobe prethodno degeneriranih d-orbitala metala u orbitale
razliitih nivoa energije.
Kako je d-nivo djelomino popunjen, mogu je prijelaz elektrona iz
d-orbitale nie energije u d-orbitalu vie energije, uz apsorpciju zraenja
odreene energije.

38
Kompleksi s prijenosom naboja (prijelazi izmeu orbitala metala i liganda)

Udruivanjem dvije ili vie molekula, pri emu izmeu njih dolazi do
prijelaza dijela naboja, stvara se elektrostatska privlana sila koja
stabilizira nastali kompleks.
prijelaz naboja sa liganda na metal LMCT (ligand to metal charge transfer)
- ligand je donor elektrona, zbog nieg nivoa energije orbitala
- primjeri liganada: F-, Cl-, Br-, I-, H2O, OH- itd.

prijelaz naboja sa metala na ligand MLCT (metal to ligand charge transfer)

- metal je donor elektrona
- rjei, jer metal radije prima elektrone nego to ih daje
- ligandi akceptori: CO, NO, CN-, N2, C=C, CC itd.

UV/Vis spektri su jakog intenziteta ( 50 000)

39
UV/ Vis SPEKTROFOTOMETAR

Pojednostavljena shema dvosnopnog spektrofotometra:

(pogledaj na:
http://www.youtube.com/watch?v=O39avevqndU&feature=relmfu)

mono- referentni
---- -------- uzorak
----- detektor
kromator ------
izvor omjer
---- uzorak ----- detektor

izvor zraenja volframova lampa, deuterijeva

lampa
monokromator za izbor valnih duljina
dvosnopni jedan snop zraka prolazi kroz ispitivani
uzorak, a drugi kroz referentni uzorak (slijepa proba)
detektor fotoelija: mjeri intenzitet zraka
A = log I0 / I 43
 U kratkom vremenu, spektrofotometar skenira UV/ Vis spektar i na
detektoru registrira (nm) pri kojoj nastupa apsorpcija.

Otapalo koje se koristi ne smije apsorbirati UV/ Vis zraenje:

etanol, heksan, voda, CH2Cl2.

Kivete (drai za otopine uzorka) su izraene od kvarcnog stakla, koji

proputa UV/ Vis zraenje.

UV/Vis spektroskopija

41
Nuklearna magnetska rezonancija (NMR): najmonija metoda za
odreivanje strukture organskih i anorganskih spojeva
slino IR-spektroskopiji, NMR-analiza je izvediva s vrlo malom
koliinom uzorka koji se pri tom ne oteuje,
NMR se koristi za analizu razliitih jezgri (1H, 13C, 15N, 19F i 31P), a
temelji se na njihovim magnetskim svojstvima,
vodikov atom kao mali magnet 1H NMR,
igla na kompasu usmjerava se prema sjeveru, u smjeru Zemljinog
magnetskog polja; prisilno usmjerenje prema jugu je nestabilno te
se igla, nakon otputanja, brzo izvre prema sjeveru,
vodikova jezgra (mali magnet), nakon izlaganja vanjskom mag.
polju Bo orjentira se u njegovom smjeru (stabilniji poloaj), ali je
mogue, izlaganjem dodatnom elektromagnetskom zraenju Brf,
postii i izvrtanje u suprotnom smjeru (nestabilniji poloaj),
frekvencija zraenja Brf, potrebna za izvrtanje jezgre ovisi o jakosti
vanjskog magnetskog polja, a odgovara frekvenciji radiovalova
(radio frequency, rf),
izvrtanje jezgre iz jednog magnetskog usmjerenja u drugo
primjenom radiovalova naziva se rezonancijom.
 Teorija NMR

Jezgre s neparnim atomskim brojem ili neparnim masenim brojem

imaju nuklearni spin koji se moe detektirati NMR-spektrometrom
(engl. spin, brzo okretanje zvrka, okretanje oko svoje osi),

spin se moe vizualizirati kao rotirajua

lopta pozitivnog naboja (takvo gibanje
naboja izgleda kao tok struje u ianoj
petlji),
spin generira magnetsko polje B
(magnetski moment) nalik polju malog
ipkastog magneta,
 nakon umetanja u polje veeg
vanjskog magneta Bo, dolazi do
izvrtanja malog ipkastog
magneta i njegovog izravnavanja
u smjeru vanjskog polja
(paralelno) stabilniji poloaj,
isti se efekt postie umetanjem
protona u vanjsko magnetsko
polje Bo; magnetski moment
protona usmjerava se paralelno u
odnosu na vanjsko polje (-spin,
stabilniji) ili antiparalelno (-spin,
manje stabilan),
u odsutnosti vanjskog polja,
protonski magnetski moment ima
nasuminu orjentaciju; primjenom
vanjskog polja Bo postie se - ili
-spin (vie - spina jer je
stabilniji).
 rezonancija: kada se jezgra usmjerena u pravcu polja B0 izloi
djelovanju elektromagnetskog (radiofrekventnog) zraenja Brf ija
frekvencija odgovara maloj energetskoj razlici izmeu - i -spina,
dolazi do izvrtanja jezgre iz - u -spin; slijedi relaksacija i ponovno
usmjeravanje u pravcu polja pri emu se emitira elektromagnetski
signal kojeg biljei NMR-spektrometar,
energetska razlika izmeu spinova proporcionalna je jakosti vanjskog
mag. polja B0, E = razlika u energiji izmeu - i -spina,
h = Planckova konstanta
= frekvencija polja Brf (frekvencija
rezonancije)
= iromagnetski omjer, konstanta ovisna
o magnetskom momentu ispitivane jezgre

NMR-spektrometar opremljen magnetom ije je mag. polje

B0
jakosti 7.046 T, podrazumijeva frekvenciju rezonancije 300 MHz:
 do sada su razmatrani ogoljeni protoni; u organskim molekulama
protoni nisu ogoljeni, ve su okrueni elektronima koji ih djelomino
zaklanjaju od utjecaja vanjskog magnetskog polja,
elektroni se gibaju, generirajui mala lokalna (inducirana) magnetska
polja koja se orjentiraju suprotno u odnosu na primijenjeno vanjsko
polje (ako se dva magneta postave u neposrednu blizinu, sjeverni
pol jednog magneta usmjerava se prema junom polu drugog
magneta!),
na taj se nain lokalno mag. polje inducirano gibanjem elektrona
suprotstavlja vanjskom mag. polju B0, odnosno titi ili zaklanja jezgru
od utjecaja jakog vanjskog polja (to je vea elektronska gustoa
oko protona jae je lokalno polje, a smanjen je utjecaj vanjskog
primijenjenog polja, odnosno proton osjea slabije efektivno mag.
polje),
Zbog slabijeg polja kojeg zaklonjeni proton stvarno osjea
B(efektivno), primijenjeno vanjsko polje mora se pojaati da bi se
kompenzirao inducirani efekt zaklanjanja
 kad bi svi protoni u molekuli bili jednako zaklonjeni, njihova rezonancija bi
se dogaala pri istoj frekvenciji i jakosti magnetskog polja i vidjeli bismo
samo jedan signal,
protoni su u razliitom kemijskom okruenju razliito zaklonjeni, te se i
njihove rezonancije razlikuju,
u MeOH elektronegativni atom kisika odvlai elektrone iz veze s
hidroksilnim protonom, zbog ega su protoni iz metilne skupine jae
zaklonjeni u odnosu na hidroksilni proton, primijenjeno mag. polje efektivno mag.
lokalno zasjenjujue mag.polje
polje
(kojeg jezgraosjea)
(vanjski magnet) (inducirano gibanjem elektrona)
zasjenjeni, apsorbiraju
pri viem polju
odsjenjeni, apsorbiraju
pri niem polju

zbog slabije zaklonjenosti

(zasjenjenosti), hidroksilni
proton apsorbira pri slabijem
polju u odnosu na metilne
protone (kaemo da je
JAKOST POLJA hidroksilni proton odsjenjen),
 NMR-spektrometar

Sastoji se iz etiri glavna dijela:

1. magnet koji stvara magnetsko polje,
2. odailja elektromagnetskog
zraenja (RF- transmitter) koji
emitira radiozraenje frekvencije
dostatne za izvrtanje spinova,
3. detektor: zajednikim djelovanjem vanjskog magnetskog polja i
radiozraenja jezgre se perturbiraju, odnosno prelaze iz
paralelnog u antiparalelno stanje; nakon to se energija koju
jezgra apsorbira izjednai s razlikom energija - i -spina,
postignut je uvjet za NMR. Energija se apsorbira zakretanjem
jezgre iz jednog stanja spina u drugo; apsorpciju i potom emisiju
energije biljei detektor,
4. pisa: NMR-spektrometar mora varirati jakost magnetskog polja
i iscrtavati graf koji prikazuje ovisnost apsorbirane energije o
jakosti vanjskog magnetskog polja spektar.
 1H NMR-spektar prua sljedee informacije:
1. Broj signala odgovara broju razliitih vrsta vodikovih
atoma u molekuli.
2. Poloaj signala (kemijski pomak) ukazuje o kojoj se vrsti
vodikovih atoma radi.
3. Povrina ispod signala odgovara broju vodikovih atoma
odgovarajue vrste.
4. Cijepanje signala upuuje na broj susjednih vodikovih
atoma.

etiri signala

KEMIJSKI POMAK

dva signala JAKOST POLJA

 Kemijski pomak: poloaj u NMR-spektru pri kojem
nastupa rezonancija pojedine jezgre ovisno o
njezinoj okolini (zasjenjenosti),
uvijek se definira u odnosu na neki standardni
rezonancijski signal iji se poloaj oznaava nulom
(TMS, tetrametilsilan),
u molekuli TMS-a [(CH3)4Si], metilne skupine su
bogatije elektronima te su njihovi protoni zasjenjeni (Si
manje elektronegativan od C); apsorbiraju pri viem
polju u odnosu na veinu protona vezanih za ugljikov
ili druge atome, pa se veina NMR signala javlja pri
niem polju (lijevo) u odnosu na signal TMS,
kemijski pomak pojedinog protona: udaljenost
njegova signala od signala TMS-a,
izraava se u ppm (parts per million)

pomak ulijevo od TMS-a (Hz)

kemijski pomak (ppm) =
ukupna frekvencija spektrometra (MHz)
 Utjecaj elektronegativnosti na kemijski pomak:
klor odsjenjuje proton privlaei elektrone;
odsjenjeni protoni rezoniraju pri niem polju,
odn. imaju vii kemijski pomak,
s porastom elektronegativnosti atoma
vezanog na metilnu skupinu smanjuje se
njezina zasjenjenost, odn. raste kemijski
pomak,
utjecaj elektronegativnog atoma na kemijski
pomak raste s poveanjem broja
elektronegativnih atoma, a opada s poveanjem
udaljenosti od promatranih protona,
 Dijamagnetska anizotropija
Neuobiajeni kemijski pomaci vodikovih atoma vezanih s
sp2-hibridiziranim C-atomima tumae se dijamagnetskom anizotropijom,
-elektroni se pod utjecajem vanjskog mag. polja gibaju
kruenjem, inducirajui mag.polje koje utjee na kemijski
pomak protona,
mag. polje, inducirano kruenjem -elektrona u benzenskom prstenu,
usmjereno je u podruju gdje su locirani protoni jednako kao i vanjsko
mag. polje
protoni osjeaju pojaano polje,
mag. polje, inducirano kruenjem -elektrona u molekuli alkena, u
podruju gdje su locirani protoni vezani za sp2-hibridizirani C-atom,
usmjereno je jednako kao i vanjsko mag. polje protoni osjeaju
pojaano polje,
Kako je frekvencija rezonancije proporcionalna jakosti mag. Polja, ovi
protoni koji osjeaju pojaano polje rezoniraju pri viim frekvencijama,
odnosno imaju vii kemijski pomak
 Utjecaj vodikove veze na kemijski pomak
Kemijski pomak OH protona u alkoholima i NH protona u
aminima ovisi o koncentraciji,
u koncentriranim otopinama, ovi su protoni odsjenjeni vodikovim
vezama, te apsorbiraju pri niem polju (vodikova veza izduuje
vezu OH i reducira gustou valentnih elektrona oko protona, odn.
odsjenjuje ga i pomie njegov signal u nie polje),
ukoliko se alkoholi ili amini razrijede otapalom s kojim ne mogu
uspostavljati vodikove veze, kidaju se postojee intermolekulske
veze, te njihovi protoni apsorbiraju pri viem polju,
zbog ovisnosti kemijskog pomaka o koncentraciji i otapalu, ponekad
je teko zakljuiti odnosi li se postojei signal u NMR spektru na
OH odn. NH protone,
nakon dodatka deuterirane vode dolazi
do izmjene protona:

u naknadno snimljenom spektru signal izmjenjivog protona se gubi ili se

jako smanjuje njegov intenzitet (atom deuterija nije vidljiv u 1H NMR
spektru!),
 Cijepanje signala spregom spinova
NMR-spektri ne sadre samo pojedinane signale;
najee su u spektru prisutni viestruki signali - multipleti,
multipleti su izvor vanih informacija o strukturi spoja.

singlet dublet triplet kvartet pentet sekstet septet

dublet dubleta triplet dubleta kvartet tripleta

Kako dolazi do nastanka multipleta?

Proton je u NMR-spektrometru istovremeno izloen utjecaju vanjskog
magnetskog polja i induciranog polja elektrona koji ga zasjenjuju,
ako u blizini ima drugih protona, njihova mala magnetska polja
takoer utjeu na apsorpcijsku frekvenciju promatranog protona,
signali se cijepaju u multiplete kada su dvije razliite vrste
protona dovoljno blizu da mogu osigurati interakciju njihovih
magnetskih polja; za takve protone kaemo da su magnetski
spregnuti.
 Uzrok cijepanja signala?
Spinovi dviju jezgri spreu se kad je kemijski pomak jedne jezgre pod
utjecajem spina druge jezgre,
Razmatramo neekvivalentne protone
(protone s razliitim kemijskim okruenjem) Ha i
Hb na susjednim C-atomima,
Ha je pod utjecajem slabog magnetskog polja Hb; orjentacija polja
jezgre Hb moe biti u smjeru polja Ha ili suprotna smjeru polja Ha
DUBLET!
Magnetsko polje jezgre Hb usmjereno je suprotno vanjskom polju
jezgra Hb zasjenjuje jezgru Ha ... Hb apsorbira pri viem polju
Magnetsko polje jezgre Hb usmjereno je kao i vanjsko polje... Jezgra
Ha osjea blago pojaano ukupno polje... Odsjenjenje jezgre Ha i
pomak njezinog signala u nie polje
 N + 1 pravilo
Signal protona cijepa se tako da je broj vrhova za
jedan vei od broja ekvivalentnih susjednih protona
(N),
relativni odnos intenziteta signala u multipletu dan je
Pascalovim trokutom:

Broj ekvivalentnih Pascalov trokut

protona koji Broj signala (omjer intenziteta signala)

uzrokuju cijepanje
0 1 (singlet)

1 2 (dublet)
2 3 (triplet)
3 4 (kvartet)
4 5 (kvintet)
5 6 (sekstet)
6 7 (septet)
 Konstanta
sprege

Konstanta sprege (J),

udaljenost izmeu vrhova
istog signala i izraava se i Hz
U vicinalnim sustavima
HaCCHb sprega razmaci
izmeu vrhova su jednaki

signali protona koji cijepaju jedni druge uvijek imaju jednake konstante
sprege, to nam pomae u odreivanju protona pozicioniranih na
susjednim poloajima.
 13C NMR-spektroskopija

Omoguuje detekciju ugljikovih atoma,

13C NMR-spektroskopija manje je
osjetljiva od 1H NMR-spektroskopije
(samo je 1% ugljikovih atoma u uzorku u
stanju 13C izotopa; iromagnetski omjer

za 13C iznosi tek iromagnetskog

omjera za proton), stoga su signali
ugljikovih atoma slabiji od signala

protona, te 13C NMR-spektroskopija

zahtijeva dulje vrijeme snimanja uzorka,
12C ima paran broj neutrona i protona
(nema magnetski spin i ne moe dati
NMR-signal),

13C izotop ima neparan broj neutrona

(ima magnetski spin!),
 2D NMR-spektroskopija
1H NMR-spektri
kompleksnijih molekula
esto sadre preklopljenje
signale koje je teko
asignirati,
2D NMR-spektri pruaju
informacije o vezama i
odnosima atoma u
molekuli,
COSY (Correlation
Spectroscopy): metoda za
otkrivanje homonuklearnih
korelacija kroz susjedne
veze,
NMR u prehrambenoj tehnologiji, biotehnologiji i
nutricionizmu

Okus, miris i izgled hrane (kriteriji vani potroaima) u vezi su s

fizikalno-kemijskim svojstvima hrane,
NMR koriten u kvantifikaciji fizikalnih i kemijskih svojstava
hrane predstavlja mono orue za unapreenje kvalitete
hrane,

primjena NMR u prehrambenoj tehnologiji i znanosti o hrani:

o odreivanje masti, vlage i eera u prirodnim proizvodima
(zrelost i kvaliteta voa i povra),

o sadraj ulja i vlage u itaricama,

o odreivanje masti i vlage u preraenoj hrani (pekarskim
proizvodima), utvrivanje autentinosti vonih sokova i
vina, kontrola kvalitete biljnjih ulja, karakterizacija proteina
i eera, ...

primjena NMR u biotehnologiji omoguuje istraivanje faktora

kljunih za bioloku aktivnost (struktura biomakromolekula,
dinamika reakcija i molekulsko prepoznavanje), te razvoj
lijekova.