ZAKON

O PRAVIMA BRANILACA I LANOVA NJIHOVIH PORODICA

I OSNOVNE ODREDBE

lan 1.

Ovim Zakonom ureuju se: uvjeti, nain i postupak za ostvarivanje prava ratnih vojnih invalida i lanova njihovih porodica, lanova
porodica ehida, lanova porodica poginulih, umrlih i nestalih branilaca (u daljnjem tekstu: porodice poginulih, umrlih, nestalih
branilaca) i demobiliziranih branilaca, lica zaslunih u odbrambeno-oslobodilakom ratu, kao i druga pitanja iz oblasti branilako-
invalidske zatite.
Pojam ehid ili pojam poginuli branilac, u smislu ovog Zakona, koristi se po slobodnom izboru korisnika prava.

lan 2.

Braniocem, u smislu ovog Zakona, smatra se pripadnik Armije Republike Bosne i Hercegovine, Hrvatskog vijea obrane i policije
nadlenog organa unutranjih poslova (u daljnjem tekstu: Oruane snage) koji je uestvovao u odbrani Bosne i Hercegovine (poetak
agresije na opinu Ravno) od 18.09.1991. do 23.12.1996. godine, odnosno do prestanka neposredne ratne opasnosti i koji je
demobiliziran rjeenjem nadlenog vojnog organa, kao i lice koje je uestvovalo u pripremi za odbranu i u odbrani Bosne i
Hercegovine u periodu prije 18.09.1991. godine a koje je angairano od nadlenih organa.
Pod ueem u odbrani Bosne i Hercegovine u smislu stava 1. ovog lana podrazumijeva se uee u oruanom otporu i djelovanje u
direktnoj vezi sa pruanjem otpora.
Dobrovoljcem i organizatorom otpora, u smislu ovog Zakona, smatra se pripadnik vojnih jedinica koji je uestvovao u pripremi za
odbranu i u odbrani Bosne i Hercegovine u periodu do 19.06.1992. godine, kao i drugo lice koje nije bilo vojni obveznik u vrijeme
dobrovoljnog stupanja u Oruane snage i ostao neprekidno u jedinicama do kraja rata, ili je ranije demobiliziran od nadlenog vojnog
organa.
Veteranom, u smislu ovog Zakona, smatra se lice koje je stupilo u jedinice iz stava 1. ovog lana od 18.09.1991. do 31.12.1992.
godine i ostalo neprekidno do 23.12.1995. godine, ili ranije demobiliziran od nadlenog vojnog organa.
Uesnikom rata, u smislu ovog Zakona, smatra se svako lice koje je u sastavu Oruanih snaga iz stava 1. ovog lana provelo najmanje
jednu godinu dana neprekidno u periodu od 20.06.1992. godine do 23.12.1995. godine.
Pojmovi i definicije iz ovog lana koriste se i primjenjuju kod reguliranja prava i pogodnosti u svim oblastima i nivoima vlasti koja se
tiu branilaca i lanova njihovih porodica.

lan 3.

Ratni vojni invalid je dravljanin Bosne i Hercegovine koji je, vrei vojne dunosti, druge dunosti za ciljeve odbrane u sastavu
Oruanih snaga, uestvujui u odbrani Bosne i Hercegovine u periodu i pod uvjetima i okolnostima iz lana 2. stav 1. ovog Zakona,
zadobio ranu, povredu, bolest ili pogoranje bolesti, pa je zbog toga nastupilo oteenje njegovog organizma najmanje za 20%.
Ratni vojni invalid je i dravljanin Bosne i Hercegovine koji je po nareenju ili nalogu nadlenog vojnog organa ili organa uprave
nadlenog za poslove odbrane i dravne sigurnosti, pod uvjetima i okolnostima iz prethodnog stava, zadobio ranu, povredu, bolest ili
pogoranje bolesti, pa je zbog toga nastupilo oteenje njegovog organizma najmanje za 20%.
Ratni vojni invalid je i lice koje je u periodu i pod uvjetima i okolnostima iz st. 1. i 2. ovog lana bilo ratni zarobljenik i zadobilo
ranu, povredu, bolest ili pogoranje bolesti, pa je zbog toga nastupilo oteenje njegovog organizma najmanje za 20%.
Ratni vojni invalid je i stranac kod koga je nastupilo oteenje njegovog organizma pod okolnostima i uvjetima iz st. 1., 2. i 3. ovog
lana.
Mirnodopski vojni invalid je lice koje je u miru bez namjere, vrei vojnu dunost, zadobilo ranu ili povredu, pa je zbog toga
nastupilo oteenje njegovog organizma najmanje za 20%, odnosno kod kojeg je usljed bolesti ili pogoranja bolesti nastupilo
oteenje njegovog organizma najmanje za 60% u periodu od 24.12.1996. godine i to:
- vojno lice na sluenju obaveznog vojnog roka,
- pitomac u vojnoj koli,
- pripadnik rezervnog sastava za vrijeme vojne dunosti.

lan 4.

Porodica poginulog, umrlog, nestalog branioca je porodica lica koje je poginulo, umrlo, nestalo pod uvjetima i okolnostima iz l. 2. i
3. ovog Zakona, odnosno umrlog do 23.12.1996. godine od posljedica rane, povrede ili bolesti zadobijene pod uvjetima i okolnostima
iz lana 3. ovog Zakona.
Porodica poginulog ili umrlog lica iz lana 3. stav 6. ovog Zakona ostvaruje odreena prava pod uvjetima i na nain koji vai za
porodicu umrlog ratnog vojnog invalida.
lan 5.
Propisima iz oblasti odbrane utvruje se: ko se smatra pripadnikom Oruanih snaga, vojno lice, vojna sluba, vrenje vojne dunosti
za ciljeve odbrane, kao i sva druga pitanja vezana za svojstvo i status pripadnika Oruanih snaga.

lan 6.

Ako mirnodopski vojni invalid naknadno ispuni uvjete za sticanje svojstva ratnog vojnog invalida, po osnovu uea u Oruanim
snagama, stie svojstvo ratnog vojnog invalida, a invaliditet mu se utvruje prema ukupnom oteenju organizma po oba osnova.

II PRAVA DEMOBILIZIRANIH BRANILACA

lan 7.
Branioci i lanovi njihovih porodica ostvaruju druga prava u skladu sa federalnim i kantonalnim propisima koja nisu obuhvaena ovim
Zakonom i to:

1. novanu naknadu za vrijeme nezaposlenosti;

2. prednost pri zapoljavanju pod jednakim uvjetima;
3. prednost pri zakupu i otkupu poslovnog prostora pod jednakim uvjetima;
4. prednost pri upisu u obrazovne ustanove pod jednakim uvjetima;
5. besplatne obavezne ubenike za redovno kolovanje;
6. prednost pri dodjeli stipendija i smjetaju u ake i studentske domove;
7. zdravstvenu zatitu;
8. prioritetno pravo za rjeavanje stambenog pitanja pod jednakim uvjetima;
9. pomo u sluaju smrti;
10. prednost pri koritenju programa nadlenih zavoda za zapoljavanje;
11. oslobaanje od plaanja, naknade trokova koritenja graevinskog zemljita;
12. ostvarivanje penzije pod povoljnijim uvjetima;
13. druga prava u skladu sa posebnim propisima.

Prava utvrena ovim lanom regulirat e se u skladu sa odredbama l. od 26. do 31. ovog Zakona.

III PRAVA RATNIH VOJNIH INVALIDA

lan 8.

Prava ratnog vojnog invalida su:

1. lina invalidnina;
2. dodatak za njegu i pomo od drugog lica;
3. ortopedski dodatak;
4. druga prava iz glave VI ovog Zakona.

1. Lina invalidnina
lan 9.

Radi ostvarivanja prava, prema ovom Zakonu, ratni vojni invalidi razvrstavaju se u grupe vojnog invaliditeta prema stepenu oteenja
organizma izraenog u procentu.
Procent invaliditeta odreuje se srazmjerno oteenju organizma koje je nastalo kao posljedica rane, povrede ili bolesti zadobijene
pod okolnostima utvrenim ovim Zakonom ili su te okolnosti uticale na pogoranje bolesti.
Svojstvo ratnog vojnog invalida moe se stei samo na osnovu oteenja organizma koje je nastalo usljed rane ili povrede zadobijene
pod okolnostima iz lana 3. ovog Zakona koja je ostavila vidne tragove.
Pod vidnim tragovima, u smislu stava 3. ovog lana, podrazumijevaju se jasno vidljivi tragovi na povrini tijela, i vidljiva oteenja
unutranjih organa utvrena odgovarajuim dijagnostikim metodama.
Za odreivanje procenta invaliditeta uzimaju se u obzir i oteenja organizma nastala usljed: upotrebe standardnih lijekova;
operacija i drugih terapeutskih poduhvata radi lijeenja od rane, povrede i bolesti zadobijenih pod okolnostima predvienim ovim
Zakonom i noenja ortopedskih pomagala; okolnosti pod kojima je kod ratnog vojnog invalida nastupilo oteenje organizma usljed
psihosomatskih oteenja i poremeaja i manifestiralo se do 23.12.1997. godine; gubitka ili tekog oteenja parnog organa, ako je
drugi parni organ izgubljen ili teko oteen usljed posljedica rane, povrede ili bolesti zadobijene pod okolnostima utvrenim ovim
Zakonom.

lan 10.

Prema procentu invaliditeta ratni vojni invalidi razvrstavaju se u deset grupa invaliditeta i to:
I grupa - invalidi sa 100% invaliditeta I stepena kojima je za redovan
ivot potrebna njega i pomo od drugog lica;
II grupa - invalidi sa 100% invaliditeta;
III grupa - invalidi sa 90% invaliditeta;
IV grupa - invalidi sa 80% invaliditeta;
V grupa - invalidi sa 70% invaliditeta;
VI grupa - invalidi sa 60% invaliditeta;
VII grupa - invalidi sa 50% invaliditeta;
VIII grupa - invalidi sa 40% invaliditeta;
IX grupa - invalidi sa 30% invaliditeta;
X grupa - invalidi sa 20% invaliditeta.

lan 11.

Pri utvrivanju procenta invaliditeta licima kod kojih je pod okolnostima iz lana 3. ovog Zakona nastupilo oteenje organizma po
osnovu oboljenja koje se pogoralo pod tim okolnostima, uzima se odgovarajui procent od cjelokupnog oteenja organizma, s tim
da po tom osnovu utvreni procent oteenja organizma ne moe iznositi vie od 100% invaliditeta II grupe, a uzimajui u obzir
prirodu bolesti i njen razvoj, trajanje i teinu ratnih napora, odnosno napora pri vrenju vojne slube u Oruanim snagama, s obzirom
na druge okolnosti koje su u pojedinom sluaju uticale na pogoranje bolesti.
Procent vojnog invaliditeta utvren konanim rjeenjem u skladu sa stavom 1. ovog lana ne moe se kasnije poveavati, bez obzira
na daljnje pogoranje oteenja organizma.
 lan 12.

Lina invalidnina ratnog vojnog invalida utvruje se u mjesenom iznosu, prema grupi vojnog invaliditeta.
Osnovica za odreivanje mjesenih novanih primanja, prema ovom Zakonu, utvruje se u poetnom iznosu od 734,00 KM, koja se
odlukom Vlade Federacije Bosne i Hercegovine poetkom svake godine mijenja i usklauje prema odredbama lana 57. ovog Zakona.
Mjeseni iznos line invalidnine invalida od I do X grupe odreuje se u procentu od osnovice iz prethodnog stava i iznosi:

Grupa Procent (%)

I. 100 %
II. 73%
III. 55%
IV. 43%
V. 32%
VI. 18%
VII. 13%
VIII. 7%
IX. 6%
X. 5%

2. Dodatak za njegu i pomo od drugog lica

lan 13.

Pravo na dodatak za njegu i pomo od drugog lica imaju ratni vojni invalidi od I do IV grupe, koji su nesposobni za vrenje osnovnih
ivotnih potreba bez pomoi drugog lica.
Ratni vojni invalidi, radi ostvarivanja prava na dodatak za njegu i pomo od drugog lica, razvrstavaju se u tri stepena i to:

1. u prvi stepen ratni vojni invalidi I grupe, koji su potpuno nesposobni da se brinu o sebi i samostalno obavljaju osnovne ivotne
potrebe, a kojima je potrebna stalna njega i pomo drugog lica;
2. u drugi stepen ostali ratni vojni invalidi I grupe, kao i ratni vojni invalidi II, III i IV grupe kod kojih pored vojnog invaliditeta,
postoje i druga oteenja organizma koja su nastala nezavisno od vojnog invaliditeta, a koja su zajedno sa vojnim invaliditetom
jednaka oteenju organizma vojnog invalida I grupe razvrstanih u I stepen dodatka;
3. u trei stepen ratni vojni invalidi II, III i IV grupe, ija je nesposobnost jednaka nesposobnosti vojnog invalida I grupe
razvrstanih u II stepen dodatka.

lan 14.

Iznos dodatka za njegu i pomo od drugog lica utvruje se od osnovice iz lana 12. stav 2. ovog Zakona kako sljedi:
1. za prvi stepen 100 % od osnovice,
2. za drugi stepen 70 % od osnovice,
3. za trei stepen 50 % od osnovice.

3. Ortopedski dodatak
lan 15.

Pravo na ortopedski dodatak ima ratni vojni invalid kome je nadlena ljekarska komisija utvrdila vojni invaliditet zbog oteenja
organizma koja su neposredna posljedica zadobijene rane, povrede, bolesti ili pogoranja bolesti koja je prouzrokovala amputaciju
ekstremiteta ili teko oteenje funkcije ekstremiteta, kao i zbog gubitka vida na oba oka ili enukleacije jednog oka.
Oteenja organizma iz stava 1. ovog lana razvrstavaju se u tri stepena prema teini, vrsti i uzroku oteenja.

lan 16.

Iznos ortopedskog dodatka utvruje se od osnovice iz lana 12. stav 2. ovog Zakona kako sljedi:

1. prvi stepen 29 % od osnovice,

2. drugi stepen 22 % od osnovice,
3. trei stepen 17% od osnovice.

Ratnom vojnom invalidu koji ima vie oteenja prvog stepena ortopedski dodatak iz stava 1. taka 1. ovog lana uveava se za 25%.

IV LANOVI PORODICE POGINULOG, UMRLOG, NESTALOG

BRANIOCA I UMRLOG RATNOG VOJNOG INVALIDA

lan 17.

lanovi porodice poginulog, umrlog, nestalog branioca i umrlog ratnog vojnog invalida, u smislu ovog Zakona, su:
1. brani drug, djeca roena u braku i van braka;
2. usvojena djeca, kao i pastorad koja su sa poginulim ili nestalim braniocem, odnosno umrlim ratnim vojnim invalidom ivjela u
zajednikom domainstvu posljednju godinu prije njegove smrti ili nestanka, odnosno stupanja u Oruane snage;
3. roditelji i usvojilac;
4. ouh i maeha koji su sa poginulim, umrlim, nestalim braniocem, odnosno umrlim ratnim vojnim invalidom ivjeli u
zajednikom domainstvu najmanje tri godine neposredno prije njegove smrti, odnosno stupanja u Oruane snage;
5. dedo i nana po ocu i majci, koji su se starali o podizanju i odgoju lica od koga izvode pravo i sa kojim su ivjeli u zajednikom
domainstvu najmanje tri godine neposredno prije njegovog stupanja u Oruane snage, pod uvjetom da nema lica iz ta. 1., 2., 3. i
4. ovog stava;
6. maloljetna braa i sestre, kao i braa i sestre nesposobni za privreivanje, a ija je nesposobnost nastupila prije 15. godine
ivota, ako su sa njim ivjeli u zajednikom domainstvu do njegove smrti, odnosno do stupanja u Oruane snage i ukoliko nemaju
roditelje, odnosno lanove ue porodice;
7. vanbrani drug neoenjenog poginulog, umrlog, nestalog branioca sa kojim je imao dijete i sa kojim je ivio u zajednikom
domainstvu najmanje godinu dana prije njegove smrti, odnosno stupanja u Oruane snage, ako je taj status dokazao u roku od 12
mjeseci od dana smrti tog lica.

lan 18.

Zajednikim domainstvom, u smislu ovog Zakona, smatra se zajednica stanovanja, privreivanja i troenja ostvarenih prihoda.

V PRAVA LANOVA PORODICE POGINULOG, UMRLOG,

NESTALOG BRANIOCA I UMRLOG RATNOG VOJNOG INVALIDA

lan 19.

Prava lanova porodice poginulog, umrlog, nestalog branioca i umrlog ratnog vojnog invalida su:

1. porodina invalidnina;
2. uveana porodina invalidnina;
3. pomo u sluaju smrti;
4. druga prava iz glave VI ovog Zakona.

1. Porodina invalidnina

lan 20.

lanovi porodice poginulog, umrlog, nestalog branioca imaju pravo na porodinu invalidninu pod sljedeim uvjetima:

1. udovica kada navri 45 godina ivota ili udovac kada navri 60 godina ivota, kao i prije navrenih 45 odnosno 60 godina ivota,
ako ih nadlena ljekarska komisija proglasi trajno nesposobnim za rad, ili ako je djeci prestalo pravo prema ovom Zakonu;
2. djeca roena u braku ili van braka, usvojenici i pastorad do navrene 15. godine ivota, odnosno ako su na kolovanju do kraja
trajanja redovnog kolovanja, a najkasnije do navrene 25. godine ivota, a ako su nesposobni za privreivanje za vrijeme dok ta
nesposobnost traje, pod uvjetom da je nesposobnost nastupila prije navrene 15. godine ivota odnosno 25. godine ivota, ukoliko su
bila na redovnom kolovanju. Ako je kolovanje prekinuto zbog bolesti ili slube u Oruanim snagama za vrijeme ratnog stanja, ova
lica mogu se koristiti pravom na porodinu invalidninu i za vrijeme bolovanja, odnosno slube u Oruanim snagama za vrijeme ratnog
stanja i to do navrene 25. godine ivota, a poslije toga najvie jo za onoliko vremena koliko su izgubili od redovnog kolovanja, ako
je redovno kolovanje produeno prije navrene 25. godine ivota;
3. roditelji i usvojioci imaju pravo na porodinu invalidninu iako su lica iz take 1. i 2. stava 1. ovog lana ostvarila to pravo;
4. ouh i maeha ukoliko nema lica iz stava 1. taka 3. ovog lana koji su sa poginulim braniocem, odnosno umrlim ratnim vojnim
invalidom ivjeli u zajednikom domainstvu najmanje tri godine neposredno prije njegove smrti, odnosno stupanja u Oruane
snage.Ouh, maeha i usvojilac koji ispunjavaju uvjete za priznavanje prava na porodinu invalidninu imaju pree pravo od roditelja
koji nije vrio roditeljske dunosti u skladu sa zakonom;
5. dedo i nana - po ocu i majci, koji su se starali o podizanju i odgoju lica od koga izvode pravo i sa kojim su ivjeli u zajednikom
domainstvu najmanje tri godine neposredno prije njegovog stupanja u Oruane snage, pod uvjetom da nema lica iz ta. 1., 2., 3. i
4. ovog stava;
6. maloljetna braa i sestre, kao i braa i sestre nesposobni za privreivanje, a ija nesposobnost je nastupila prije navrene 15.
godine ivota, ako su sa njim ivjeli u zajednikom domainstvu do njegove smrti, odnosno do stupanja u Oruane snage i ukoliko
nemaju roditelje, odnosno lanove ue porodice;
7. lica iz lana 17. stav 1. taka 7. ostvaruju prava pod uvjetima i na nain utvren za lica iz stava 1. taka 1. ovog lana.

Ako uu porodicu sainjavaju brani drug sa jednim ili vie lanova porodice iz stava 1. taka 2. ovog lana, brani drug ima pravo na
porodinu invalidninu kao sauivalac sa njima, bez obzira na uvjete iz stava 1. taka 1. ovog lana.

lan 21.

Lica iz lana 20. stav 1. ta. 1. i 2. ovog Zakona ostvaruju pravo na porodinu invalidninu pod uvjetima, na nain i u postupku
utvrenim ovim Zakonom, a iznos porodine invalidnine utvruje se od osnovice iz lana 12. stav 2. ovog Zakona kako sljedi:
1. za jednog lana porodice u visini 43 % od osnovice;
2. za dva lana porodice u visini 55 % od osnovice;
3. za tri lana porodice u visini 60 % od osnovice;
4. za etiri i vie lanova porodice u visini 65 % od osnovice.
Za lica iz lana 20. stav 1. taka 1. ovog Zakona, koja nisu imala djecu a koja imaju prihod po osnovu radnog odnosa, penzije ili
vrenja samostalne djelatnosti, porodina invalidnina iznosi 20 % od osnovice.
Izuzetno, od uvjeta iz lana 20. stav 1. ovog Zakona branom drugu, bez obzira na godine ivota, ako ne ostvaruje druge prihode, ija
su djeca prestala biti korisnici prava na porodinu invalidninu, prema ovom Zakonu, pripada pravo na porodinu invalidninu u visini od
43 % od osnovice.
Prava iz stava 1. ovog lana pripadaju i lanovima porodice nestalog branioca do njegovog proglaenja umrlim, a najdue dvije godine
od dana stupanja na snagu ovog Zakona kada im prava prestaju, ukoliko u tom roku ne pokrenu postupak za proglaenje nestalog
branioca umrlim.
Poslije smrti ratnog vojnog invalida od I do IV grupe koji je bio korisnik dodatka za njegu i pomo od drugog lica, lanovi porodice sa
kojima je do njegove smrti ivio u zajednikom domainstvu pet godina prije njegove smrti, imaju pravo na porodinu invalidninu na
nain i pod uvjetima utvrenim u l. 17., 20. i 21. ovog Zakona.
Poslije smrti ratnog vojnog invalida od II do VII grupe, ija smrt je posljedica rane, povrede ili oboljenja, po kom osnovu je ostvario
pravo na linu invalidninu, lanovi porodice sa kojima je ivio u zajednikom domainstvu pet godina prije njegove smrti imaju pravo
na porodinu invalidninu na nain i pod uvjetima utvrenim u l. 17., 20. i 21. ovog Zakona.

lan 22.

Porodina invalidnina za jednog roditelja neenjenog poginulog branioca iznosi 43% od osnovice.
Ukoliko porodinu invalidninu koriste oba roditelja neenjenog poginulog branioca, porodina invalidnina iznosi 50% od osnovice.
Za jednog roditelja enjenog poginulog branioca koji ostvaruje druge mjesene prihode, porodina invalidnina iznosi 10% od osnovice.
Ukoliko porodinu invalidninu koriste oba roditelja koji imaju druge mjesene prihode, porodina invalidnina iznosi 15% od osnovice.
Za jednog roditelja enjenog poginulog branioca koji nema drugih redovnih mjesenih prihoda, porodina invalidnina iznosi 27% od
osnovice.
Ukoliko porodinu invalidninu koriste oba roditelja, pod uvjetima iz prethodnog stava, porodina invalidnina iznosi 35% od osnovice.

2. Uveana porodina invalidnina

lan 23.

Djeca poginulog, umrlog, nestalog branioca, bez oba roditelja imaju pravo na porodinu invalidninu iz lana 21. ovog Zakona,
uveanu za 35 % od osnovice za jedno dijete, 45% od osnovice za dvoje djece, 55% od osnovice za troje i vie djece.
lanovi porodice koji ispunjavaju uvjete za priznavanje prava na porodinu invalidninu po osnovu dva ili vie poginulih lica, imaju
pravo na jednu porodinu invalidninu po sopstvenom izboru uveanu za 20% od osnovice za svako poginulo lice.
Roditeljima kojima je poginulo jedino dijete, odnosno ako imaju jedno ili vie djece koja su nesposobna za privreivanje, pod
uvjetima iz lana 20. stav 1. taka 2. ovog Zakona, porodina invalidnina uveava se za 30 % od osnovice.

lan 24.

Ako porodinu invalidninu koriste dva ili vie lanova porodice, porodina invalidnina pripada korisnicima na jednake dijelove.

3. Pomo u sluaju smrti

lan 25.

lanovi porodice ratnog vojnog invalida koji su ostvarili pravo na porodinu invalidninu i koji su sa tim licem u vrijeme do njegove
smrti ivjeli u zajednikom domainstvu, imaju pravo na jednokratnu novanu pomo u visini 100% od osnovice iz lana 12. stav 2.
ovog Zakona, ukoliko to pravo ne mogu ostvariti po drugom osnovu.
Jednokratnu novanu pomo moe ostvariti samo jedno lice iz stava 1. ovog lana, bez obzira na broj lanova zajednikog
domainstva.

VI DRUGA PRAVA BRANILACA I LANOVA NJIHOVIH PORODICA

lan 26.

Licima iz l. 2., 3. i 4. ovog Zakona, kao licima zaslunim u odbrambeno-oslobodilakom ratu, osigurava se odgovarajui tretman pri
ostvarivanju i koritenju drugih prava ili ukazivanja poasti, vodei rauna o njihovom doprinosu u odbrani Bosne i Hercegovine.

lan 27.

Ratni vojni invalidi i njihove porodice, lanovi porodice poginulih, umrlih, nestalih branilaca, lanovi porodice umrlih ratnih vojnih
invalida i demobilizirani branioci, ostvaruju pravo na zdravstvenu zatitu iz obaveznog zdravstvenog osiguranja, saglasno odredbama
Zakona o zdravstvenoj zatiti (Slubene novine Federacije BiH, broj 29/97) i Zakona o zdravstvenom osiguranju (Slubene novine
Federacije BiH, br. 30/97 i 7/02), kao i saglasno odgovarajuim izmjenama i dopunama navedenih zakona, ukoliko to pravo ne mogu
ostvariti po drugom osnovu.
Nadleni organ kantona posebnim propisom utvruje postupak i nain ostvarivanja zdravstvene zatite za lica koja nisu osigurana,
saglasno odredbama Zakona o zdravstvenom osiguranju.
Nadleni organ kantona posebnim propisom utvruje kriterije za ostvarivanje prava na lijeenje u inozemstvu ratnih vojnih invalida,
djece poginulog branioca, umrlog i nestalog branioca, demobiliziranog branioca i djeci demobiliziranih branilaca prema utvrenoj
medicinskoj indikaciji i u skladu sa Zakonom o zdravstvenom osiguranju i propisu o upuivanju osiguranih lica na lijeenje u
inozemstvo.
Ratni vojni invalidi ostvaruju pravo na koritenje ortopedskog pomagala u skladu sa utvrenom medicinskom indikacijom i propisima
koji reguliraju ovo pitanje.
Nadleni organi osigurat e isticanje obavijesti na vidnim mjestima (bolnice, ambulante, opine, sudovi i druge javne ustanove) da
prednost bez ekanja u redu imaju tei ratni vojni invalidi i roditelji ehida i poginulih branilaca koji e svoj status dokazivati
odgovarajuim iskaznicama.

lan 28.

Kantonalni i federalni organi nadleni za reguliranje u oblasti zapoljavanja na odgovarajui nain reguliraju prava iz oblasti
zapoljavanja pri emu e se za branilaku populaciju osigurati adekvatna podrka.

lan 29.

Kantoni svojim propisima osiguravaju prioritetno rjeavanje stambenih pitanja pripadnika branilake populacije u skladu sa vaeim
propisima.
Stambeno zbrinjavanje i pomo u stambenom zbrinjavanju branilake populacije vri se po pravu prvenstva kako sljedi:

1. djeci poginulih, umrlih, nestalih branilaca bez oba roditelja i ratnim vojnim invalidima sa oteenjem organizma od 100% I
grupe;
2. porodicama sa dva i vie poginulih, umrlih, nestalih branilaca i ratnim vojnim invalidima sa oteenjem organizma od 100% II
grupe;
3. porodicama poginulih, umrlih, nestalih branilaca i ratnim vojnim invalidima sa oteenjem organizma od 90%, 80% i 70%;
4. ostalim ratnim vojnim invalidima;
5. demobiliziranim braniocima.

lan 30.

Kantonalni organi svojim propisima osiguravaju i druga dopunska prava u skladu sa odredbom lana 7. ovog Zakona, prvenstveno za
najugroenije kategorije.

1. Prava iz oblasti penzijskog i invalidskog osiguranja

lan 31.

Ratni vojni invalidi, lanovi porodice poginulih, umrlih, nestalih branilaca, ratnih vojnih invalida i demobilizirani branioci pod
povoljnijim uvjetima mogu ostvariti pravo na penziju i dodatak na penziju u skladu sa propisima iz oblasti penzijsko-invalidskog
osiguranja.

VII OSTVARIVANJE PRAVA

lan 32.

Licima koja ispunjavaju uvjete propisane ovim Zakonom prava, utvrena prema ovom Zakonu, pripadaju od prvog dana narednog
mjeseca od dana podnoenja zahtjeva, ukoliko ovim ili kantonalnim zakonom nije drugaije propisano.
Isplata mjesenih novanih naknada, prema ovom Zakonu, vri se u mjesenim iznosima za prethodni mjesec.
Prava utvrena u l. 8., 19. i 25. ovog Zakona pripadaju i licima iz lana 3. stav 6. i lana 4. stav 2. ovog Zakona, pod uvjetima i na
nain utvren ovim Zakonom.
Isplata mjesenih novanih naknada korisnicima, prema ovom Zakonu, vrit e se u domaoj valuti.

lan 33.

Ako ratni vojni invalid i mirnodopski vojni invalid iz lana 3. ovog Zakona za isto oteenje organizma stekne pravo na novanu
naknadu po drugom propisu, moe po sopstvenom izboru koristiti pravo na linu invalidninu, prema ovom Zakonu, ili pravo na
novanu naknadu za oteenje organizma po drugom propisu.
Ratni vojni invalid i mirnodopski vojni invalid iz lana 3. ovog Zakona koji, prema ovom Zakonu, imaju pravo na dodatak za njegu i
pomo od drugog lica i ispunjavaju uvjete za ostvarivanje prava na ovaj dodatak ili drugo lino pravo po istom ili drugom osnovu po
drugim propisima, mogu po sopstvenom izboru koristiti pravo na taj dodatak samo prema ovom Zakonu ili prema drugom propisu.

lan 34.

Prava, prema ovom Zakonu, mogu se koristiti dok postoje uvjeti za koritenje tih prava propisanih ovim Zakonom.
Korisnik prava, prema ovom Zakonu, duan je u roku od 15 dana od dana nastale promjene prijaviti svaku promjenu koja utie na
koritenje, obim i prestanak tih prava.
Prvostepeni organi nadleni za branilako-invalidsku zatitu (u daljnjem tekstu: prvostepeni organ) e po slubenoj dunosti, na
osnovu prijave korisnika prava ili saznanja na drugi nain o nastaloj promjeni iz stava 2. ovog lana, pokrenuti postupak odmah a
najkasnije u roku od 15 dana od dana prijema zahtjeva, odnosno saznanja i donijeti rjeenje o prestanku ili izmjeni priznatih prava
prema ovom Zakonu, sa pravnim djelovanjem od prvog dana narednog mjeseca po nastaloj promjeni.
Prava steena, prema ovom Zakonu, ne mogu se prenijeti na drugo lice.

lan 35.
Prava, prema ovom Zakonu, koja se stiu po osnovu rane, povrede, oboljenja, odnosno pogoranja oboljenja zastarijevaju u roku od
tri godine od dana stupanja na snagu ovog Zakona, odnosno od dana nastanka rane, povrede, oboljenja ili pogoranja oboljenja.
Zahtjev za priznavanje svojstva mirnodopskog vojnog invalida po osnovu rane, povrede, oboljenja ili pogoranja oboljenja, nastalih
pod uvjetima i okolostima iz lana 3. stav 6. ovog Zakona, moe se podnijeti najkasnije u roku od tri godine od dana nastanka rane,
povrede, bolesti ili pogoranja bolesti, odnosno od dana stupanja na snagu ovog Zakona.
Pomo u sluaju smrti iz lana 25. ovog Zakona zastarjeva u roku od jedne godine od dana smrti vojnog invalida.
Mjesena novana primanja, prema ovom Zakonu, zastarijevaju u roku od tri godine od dana dospjelosti posljednje isplate.

lan 36.

Prava, prema ovom Zakonu, ne mogu ostvariti:

1. lica koja su samovoljno, bez odobrenja nadlene komande napustila Oruane snage (dezertirala);
2. lica koja su se sama ranila ili povrijedila radi izbjegavanja vojne dunosti za ciljeve odbrane i sigurnosti Bosne i Hercegovine;
3. lica koja su osuena pravosnanom sudskom presudom zbog izvrenja teih krivinih djela protiv ustavnog poretka Bosne i
Hercegovine, ustavnog poretka Federacije Bosne i Hercegovine, krivinih djela protiv ovjenosti i meunarodnog prava i krivinih
djela protiv Oruanih snaga;
4. lanovi porodice lica koja su osuena za djela iz stava 1. ta. 1., 2. i 3. ovog lana.

lan 37.

Prava, prema ovom Zakonu, prestaju:

1. usljed smrti korisnika;

2. u sluajevima utvrenim u lanu 36. ovog Zakona po pravosnanosti presude nadlenog suda;
3. licima iz lana 20. stav 1. taka 2. kada navre 15 godina ivota, odnosno 25 godina ivota, ako se nalaze na redovnom
kolovanju;
4. branom drugu stupanjem u brak ili u vanbranu zajednicu;
5. branom drugu koji ne vri roditeljske dunosti prema djeci, ako je fiziki i psihiki zdrav, a na osnovu odluke nadlenog organa
za starateljstvo.

Ako se protiv vojnog invalida ili korisnika porodine invalidnine vodi krivini postupak za krivina djela navedena u lanu 36. ovog
Zakona, za vrijeme dok se nalazi u pritvoru porodici vojnog invalida i porodici korisnika porodine invalidnine isplauje se polovina
njegove invalidnine i ortopedskog dodatka. Obustavljena polovina isplatit e se vojnom invalidu, odnosno korisniku porodine
invalidnine ako krivini postupak bude obustavljen pravosnanom odlukom ili ako vojni invalid, odnosno korisnik porodine invalidnine
bude pravosnanom presudom osloboen optube, odnosno ako optuba protiv njega bude odbijena, ali ne zbog nenadlenosti suda.
Ratni vojni invalid kome su amnestijom ili pomilovanjem ukinute pravne posljedice osude, moe ostvariti prava, prema ovom Zakonu,
najranije od prvog dana narednog mjeseca poslije donoenja akta o amnestiji ili pomilovanju.

VIII POSTUPAK ZA OSTVARIVANJE PRAVA

lan 38.

Nadlena opinska sluba, prema mjestu prebivalita podnosioca zahtjeva, rjeava u prvom stepenu o pravima iz ovog Zakona ukoliko
nije drugaije regulirano ovim Zakonom ili drugim propisom.

lan 39.

Rjeenja o pravima na naknade iz l. 8., 19. i 25. ovog Zakona, po slubenoj dunosti izvrava nadleni prvostepeni organ.

lan 40.

Prvostepeni organ vodi kompletnu evidenciju o korisnicima i izvrenim isplatama, prema ovom Zakonu, i dostavlja Federalnom
ministarstvu za pitanja branilaca i invalida odbrambeno-oslobodilakog rata/Federalnom ministarstvu za pitanja branitelja i invalida
domovinskog rata (u daljnjem tekstu: Federalno ministarstvo) mjesene zbirne izvjetaje o broju korisnika, iznosu naknada i
isplatama.
Nain voenja evidencije iz stava 1. ovog lana, rok za dostavu i obrazac izvjetaja propisuje federalni ministar za pitanja branilaca i
invalida odbrambeno-oslobodilakog rata/federalni ministar za pitanja branitelja i invalida domovinskog rata (u daljnjem tekstu:
federalni ministar).

lan 41.

Rjeenje kojim je priznato pravo na linu invalidninu, dodatak za njegu i pomo od drugog lica, ortopedski dodatak, porodinu
invalidninu, uveanu porodinu invalidninu, doneseno u prvom stepenu podlijee reviziji.
Reviziju prvostepenih rjeenja vri kantonalni organ uprave nadlean za branilako-invalidsku zatitu u roku od tri mjeseca od dana
prijema predmeta. U vrenju revizije kantonalni organ uprave nadlean za branilako-invalidsku zatitu moe dati saglasnost na
prvostepeno rjeenje, moe ga izmijeniti, ponititi, ukinuti i sam drugaije rijeiti upravnu stvar ili vratiti predmet prvostepenom
organu na ponovni postupak.
Revizija odlae izvrenje rjeenja.
Ako protiv rjeenja prvostepenog organa nije izjavljena alba, a revizija ne bude izvrena u roku od tri mjeseca od dana kada je
kantonalni organ primio predmet, smatra se da je revizija izvrena i da je data saglasnost na rjeenje.

lan 42.

Za lica sa prebivalitem u Brko Distriktu Bosne i Hercegovine u prvostepenom postupku o pravima, prema ovom Zakonu, rjeava
organ nadlean za branilako-invalidsku zatitu Vlade Brko Distrikta Bosne i Hercegovine, a po albama na prvostepena rjeenja i u
postupku zakonske revizije rjeava Federalno ministarstvo.
Za lica sa prebivalitem u Republici Srpskoj u prvostepenom postupku o pravima, prema ovom Zakonu, rjeava najblii kantonalni
organ nadlean za branilako-invalidsku zatitu, a po albama na prvostepena rjeenja i u postupku zakonske revizije rjeava
Federalno ministarstvo.
Federalni ministar e posebnim aktom odrediti koji kantoni e biti nadleni za koje opine.

lan 43.

Utvrivanje da je rana ili povreda zadobijena pod okolnostima iz lana 3. ovog Zakona, vri se samo pisanim dokaznim sredstvima u
skladu sa lanom 44. ovog Zakona.
Utvrivanje da je lice od kojeg lanovi porodice izvode prava, prema odredbama ovog Zakona, poginulo, umrlo ili nestalo pod
okolnostima iz lana 3. ovog Zakona, vri se samo pisanim dokaznim sredstvima na nain iz stava 1. ovog lana.
Pisanim dokaznim sredstvom prema stavu 1. ovog lana smatra se i izvorna medicinska dokumentacija koja potie neposredno po
zadobijanju rane, povrede ili oboljenja.
Pisanim dokaznim sredstvima, u smislu ovog Zakona, ne smatra se izjava stranke i drugih lica, bez obzira na to u kom obliku je
saopena.

IX POSTUPAK IZDAVANJA POTVRDA - UVJERENJA

lan 44.

Federalno ministarstvo odbrane/Federalno ministarstvo obrane i Federalno ministarstvo unutranjih poslova/Federalno ministarstvo
unutarnjih poslova za vojna lica, pripadnike policije i druga lica koja su pod okolnostima iz lana 3. ovog Zakona zadobila ranu ili
povredu usljed koje je nastupilo oteenje organizma, odnosno koja su pod tim okolnostima poginula, umrla ili nestala, na osnovu
pisane vojne dokumentacije izdaje uvjerenje o svojstvu (pripadnosti) i okolnostima pod kojima je to lice ranjeno ili povrijeeno,
odnosno poginulo, umrlo ili nestalo.

lan 45.

Utvrivanje da je bolest nastupila pod okolnostima iz lana 3. ovog Zakona, vri se samo na osnovu medicinske dokumentacije koja
potie iz vremena slube u Oruanim snagama ili iz perioda od 90 dana od dana otputanja iz Oruanih snaga.

lan 46.

Vojni invaliditet, pravo na dodatak za njegu i pomo od drugog lica, ortopedski dodatak, nesposobnost za privreivanje, kao i uzrok
smrti ratnog vojnog invalida iz lana 21. st. 5. i 6. ovog Zakona utvruje se na osnovu nalaza i miljenja nadlenih ljekarskih komisija
iz lana 47. ovog Zakona.

lan 47.

Ljekarsku komisiju koja daje nalaz i miljenje nadlenom organu koji u prvom stepenu rjeava o pravima, prema ovom Zakonu, ine
dva lana i to ljekari specijalisti.
Ljekarsku komisiju koja daje nalaz i miljenje organu koji u drugom stepenu rjeava o pravima, prema ovom Zakonu, ine tri lana od
kojih su najmanje dva lana komisije ljekari specijalisti.
Ljekarsku komisiju koja daje nalaz i miljenje u postupku revizije prvostepenih rjeenja o pravima, prema ovom Zakonu, ine tri
lana od kojih su najmanje dva lana komisije ljekari specijalisti.
Federalni ministar e imenovati posebnu ljekarsku komisiju koja vri nadzor i medicinsko vjetaenje koju ine tri lana od kojih su
najmanje dva lana ljekari specijalisti.
lanove ljekarske komisije iz st. 1. i 3. ovog lana imenuje kantonalni organ uprave nadlean za poslove branilako-invalidske zatite,
uz prethodnu saglasnost federalnog ministra i odreuje njeno sjedite, podruje i nain rada.
lanove ljekarske komisije iz st. 2. i 4. ovog lana imenuje federalni ministar i odreuje sjedite, podruje i nain rada tih komisija.
Prilikom imenovanja lanova ljekarskih komisija obavezno se imenuju i njihovi zamjenici.
Nadleni organ iz st. 5. i 6. ovog lana moe angairati i specijaliziranu medicinsku ustanovu za vrenje poslova svih ili pojedinih
ljekarskih komisija utvrenih u ovom lanu.
Prilikom imenovanja ljekarskih komisija, u skladu sa odredbama ovog lana, osigurat e se zastupljenost bonjakog i hrvatskog
naroda, kao i njihova povremena zamjena.
Trokove za rad ljekarskih komisija iz st. 1. i 3. ovog lana snose kantonalni organi nadleni za branilako-invalidsku zatitu, a
trokove za rad ljekarskih komisija iz st. 2. i 4. ovog lana snosi Federalno ministarstvo.

lan 48.

Nadleni prvostepeni organ, po slubenoj dunosti, vodi postupak za donoenje novog rjeenja o pravima ratnog vojnog invalida kome
je procent vojnog invaliditeta utvren privremeno.
Rjeenje iz stava 1. ovog lana ima pravno djelovanje od prvog dana po isteku vanosti rjeenja kojim su bila utvrena privremena
prava.
Ako ratni vojni invalid, odnosno korisnik porodine invalidnine iz ovog lana ne pristupi na pregled, ili na drugi nain onemogui da
ljekarska komisija iz lana 47. ovog Zakona da nalaz i miljenje, smatrat e se da je odustao od zahtjeva za ostvarivanje prava prema
ovom Zakonu.
U sluaju iz prethodnog stava pravo prestaje sa danom do koga je bilo utvreno privremeno pravo.
Ako lice iz stava 3. ovog lana podnese ponovni zahtjev za utvrivanje procenta vojnog invaliditeta i po tom osnovu ostvari pravo,
prema ovom Zakonu, novo rjeenje ima pravno djelovanje od prvog dana narednog mjeseca od dana podnoenja tog zahtjeva.

lan 49.

Ako kod ratnog vojnog invalida nastupe promjene koje utiu na prava utvrena konanim rjeenjem, ratni vojni invalid moe po
isteku dvije godine od dana donoenja konanog rjeenja, podnijeti zahtjev za utvrivanje novog procenta vojnog invaliditeta u vezi
sa nastalom promjenom, ukoliko to pravo koristi po osnovu rane ili povrede; po isteku roka od etiri godine ukoliko to pravo koristi po
osnovu oboljenja.
Prije isteka roka iz stava 1. ovog lana moe se podnijeti zahtjev za utvrivanje novog procenta vojnog invaliditeta ukoliko kod
vojnog invalida nastanu sljedea oteenja organizma u vezi sa vojnim invaliditetom: hirurko odstranjenje organa, hirurki zahvati
na vitalnim organima, dekompenzacija srca, jetre, plua, bubrega, pankreasa, paralize nerava, aktivna tuberkuloza, kao i gubitak ili
teko oteenje parnog organa.
Ratni vojni invalid iji je zahtjev za utvrivanje novog procenta vojnog invaliditeta odbijen, moe ponovo podnijeti zahtjev za
utvrivanje novog procenta invaliditeta po isteku rokova iz stava 1. ovog lana od dana donoenja odluke kojom je zahtjev odbijen, a
prije isteka tog roka u sluaju oteenja organizma utvrenih u stavu 2. ovog lana.
Mirnodopski vojni invalid koji stekne pravo, prema ovom Zakonu, po osnovu bolesti i uiva ga najmanje pet godina, pa se poslije toga
stanje pobolja i procent invaliditeta smanji ispod procenta odreenog u lanu 3. ovog Zakona, zadrava svojstvo mirnodopskog
vojnog invalida i koristi prava prema smanjenom procentu invaliditeta.

X ALBA I PONAVLJANJE POSTUPKA

lan 50.

alba na prvostepeno rjeenje moe se uloiti u roku od 15 dana od dana prijema rjeenja.
Po albi izjavljenoj na prvostepeno rjeenje rjeava Federalno ministarstvo.
Ako je protiv prvostepenog rjeenja izjavljena alba o reviziji i albi rjeava se istim rjeenjem.
alba odlae izvrenje rjeenja.

lan 51.

Protiv rjeenja donesenog po albi moe se pokrenuti upravni spor.

Protiv rjeenja donesenog u postupku revizije kojim je prvostepeno rjeenje poniteno ili ukinuto i vraeno na ponovni postupak, ne
moe se voditi upravni spor, bez obzira na to da li je na prvostepeno rjeenje izjavljena alba.
Prava utvrena rjeenjem donesenim u postupku obnovljenom po prijedlogu stranke pripadaju od prvog dana narednog mjeseca od
dana podnoenja prijedloga za obnovu postupka.

lan 52.

Nalaz i miljenje ljekarske komisije iz lana 47. stav 3. ovog Zakona moe posluiti kao razlog za obnovu postupka, ako nije
upotrijebljen u postupku revizije zbog toga to je dat po proteku roka za reviziju rjeenja propisanom u lanu 41. ovog Zakona.

lan 53.

U postupku za ostvarivanje prava, prema ovom Zakonu, primjenjuju se odredbe Zakona o upravnom postupku, ako ovim Zakonom nije
drugaije odreeno.

XI NADZOR NAD PROVOENJEM OVOG ZAKONA

I DONOENJE PROVEDBENIH PROPISA

lan 54.

Federalno ministarstvo vri nadzor nad provoenjem ovog Zakona i propisa donesenih na osnovu ovog Zakona, izdaje obavezne
instrukcije i vri neposredan upravni nadzor i kontrolu namjenskog troenja sredstava namijenjenih za ostvarivanje prava prema ovom
Zakonu, a koja se osiguravaju u federalnom budetu.

lan 55.

Federalni ministar e u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona donijeti blie propise o: radu ljekarskih komisija u
postupku za ostvarivanje prava prema ovom Zakonu, utvrivanju procenta vojnog invaliditeta prema stepenu oteenja organizma i
drugim uvjetima i kriterijima za utvrivanje vojnog invaliditeta, dodatku za njegu i pomo od drugog lica, ortopedskom dodatku,
nainu isplate novanih primanja, prema ovom Zakonu, nainu voenja evidencije o korisnicima prava i izvrenim isplatama i
dostavljanju izvjetaja o utroenim sredstvima, prema ovom Zakonu.
Nakon stupanja na snagu ovog Zakona federalni ministar donosi obavezne instrukcije o utvrivanju i obraunavanju naknada prema
odredbama ovog Zakona.

XII NAKNADA TETE

lan 56.

Lice kome je isplaeno novano primanje, prema ovom Zakonu, na koje nije imalo pravo, duno je da vrati primljeni iznos:

1. ako je na osnovu netanih podataka za koje je znalo ili je moralo znati da su netani, ili je na drugi protivpravani nain
ostvarilo novano primanje, prema ovom Zakonu, koje mu ne pripada, ili je ostvarilo novano primanje u veem iznosu nego to mu
pripada;
2. ako je ostvarilo novano primanje zbog toga to nije prijavilo nastale promjene koje utiu na gubitak, prestanak ili smanjenje
obima nekog prava, a znalo je ili je moralo znati za te promjene;
3. ako je primilo novani iznos vei od iznosa koji mu je odreen rjeenjem.

Potraivanje iz stava 1. ovog lana zastarijeva protekom roka odreenog federalnim zakonom kojim se ureuje zastarjelost
potraivanja za odnosnu vrstu potraivanja. Ovi rokovi poinju da teku od dana kad je u upravnom postupku postalo konano rjeenje
kojim je utvreno da isplaivano primanje ne pripada ili da pripada u manjem obimu iz stava 1. ta. 1. i 2. ovog lana, odnosno od
dana kada je izvrena posljednja nepravilna isplata iz stava 1. taka 3. ovog lana.
Lice iz stava 1. ovog lana duno je da vrati novano primanje najvie u iznosu primljenom za posljednje tri godine, raunajui od
posljednje isplate na koju nije imalo pravo.
Obaveza vraanja nepravilno isplaenih iznosa postoji, bez obzira na to da li je rjeenje kojim je tom licu pravo priznato, poniteno
ili ukinuto.
Za nepravilne isplate koje su nastale kao posljedica greke organa koji je vodio postupak, nepravilno isplaena sredstva nadoknadit e
organ koji je uinio greku i odgovarajui iznos doznaiti na raun Federalnog ministarstva.

XIII OSIGURANJE NOVANIH SREDSTAVA POTREBNIH ZA

PROVOENJE OVOG ZAKONA
lan 57.

Sredstva za ostvarivanje i koritenje prava propisanih ovim Zakonom osigurat e se iz:

- federalnog budeta;
- budeta kantona;
- budeta opine;
- drugih prihoda.

U federalnom budetu osiguravaju se sredstva za isplatu:

- porodinih invalidnina;
- uveanih porodinih invalidnina;
- linih invalidnina;
- ortopedskog dodatka;
- dodatka za njegu i pomo drugog lica i
- pomo u sluaju smrti.
Visina osnovice iz lana 12. stav 2. ovog Zakona utvruje se poetkom svake godine u zavisnosti od kretanja indeksa maloprodajnih
cijena, prema podacima Federalnog zavoda za statistiku iz prethodne godine i visine raspoloivih sredstava planiranih u federalnom
budetu za tekuu godinu.
U sluaju da sredstva planirana za isplate mjesenih novanih primanja u federalnom budetu za tekuu budetsku godinu iznose
manje od iznosa sredstava potrebnih za isplatu u visini osnovice utvrene ovim Zakonom, primjenjivat e se koeficijent za obraun.
Koeficijent se izraunava tako da se sredstva osigurana federalnim budetom za tekuu godinu dijele sa sredstvima potrebnim
primjenom utvrene osnovice prema odredbama ovog Zakona.
Odluku o utvrivanju koeficijenta za usklaivanje mjesenih novanih primanja i visini osnovice u skladu sa st. 3. i 4. ovog lana,
donosi Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, a ostaju na snazi do rebalansa budeta ili usvajanja novog budeta.
Isplate mjesenih novanih prinadlenosti izvrenih u skladu sa st. 3. i 4. ovog lana su definitivne i konane.

lan 58.

Trokove postupka u vezi sa ostvarivanjem prava, prema ovom Zakonu, snosi organ koji vodi postupak.
U postupku za ostvarivanje prava, prema ovom Zakonu, ne plaa se taksa.
Na novana primanja, prema ovom Zakonu, ne plaaju se porezi i doprinosi.

lan 59.

Na pitanja koja se odnose na izvrenja, nasljedna prava i druga pitanja koja nisu regulirana ovim Zakonom primjenjivat e se vaei
zakonski i podzakonski propisi.

XIV KAZNENE ODREDBE

lan 60.

Novanom kaznom od 1.000,00 KM do 3.000,00 KM kaznit e se za prekraj odgovorno lice u nadlenom prvostepenom organu ako
izvri rjeenje koje podlijee reviziji prije isteka roka za reviziju, odnosno na koje nadleni organ koji vri reviziju nije dao
saglasnost, osim ako ovim Zakonom nije drugaije propisano.
Novanom kaznom od 1.000,00 KM do 2.000,00 KM kaznit e se za prekraj odgovorno lice u nadlenom organu koje je priznalo pravo
suprotno odredbi lana 38. ovog Zakona.
Novanom kaznom od 1.000,00 KM do 3.000,00 KM kaznit e se lan ljekarske komisije iz lana 47. ovog Zakona ili drugo lice koje
namjerno ili iz nemara izda nalaz i miljenje ili potvrdu sa podacima za koje zna ili je mogao znati da su lani.
Lica iz prethodnog stava bit e odmah suspendirana i ne mogu biti imenovana u bilo koju komisiju ili tijelo koje ima istu ili slinu
nadlenost.

lan 61.

Ako se u postupku revizije izdatih uvjerenja o pripadnosti Oruanim snagama utvrdi fiktivno voenje pripadnosti Oruanim snagama
RBiH, korisnik steenih prava iz ovog osnova duan je vratiti puni novani iznos, a protiv korisnika i odgovornog lica primjenit e se
pozitivni zakonski propisi.

XV PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE

lan 62.

Isplata naknada ostvarenih po propisima iz oblasti branilako-invalidske zatite koji su se primjenjivali do dana stupanja na snagu
ovog Zakona, prestaje sa 31.12.2004. godine.
Za korisnike prava koji i dalje ispunjavaju uvjete za ostvarivanje prava, prema odredbama ovog Zakona, prava e se priznati od prvog
dana narednog mjeseca nakon isteka roka iz stava 1. ovog lana.
Izuzetno od odredaba st. 1. i 2. ovog lana, isplata naknada po propisima iz oblasti branilako-invalidske zatite za korisnike iz reda
HVO-a, a koji su se primjenjivali do dana stupanja na snagu ovog Zakona, prestaje istovremeno sa primjenom Ugovora o ureivanju
meusobnih odnosa u ostvarivanju prava stradalnika rata u Bosni Hercegovini koji su bili pripadnici HVO-a i lanova njihovih porodica,
koji se treba zakljuiti izmeu Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske, a najkasnije do 31.12. 2005. godine.
Isplata naknada iz stava 3. ovog lana obavljat e se na postojei nain.

lan 63.

Za korisnike koji ispunjavaju uvjete za ostvarivanje prava po odredbama ovog Zakona nadleni prvostepeni organ e, po slubenoj
dunosti, donijeti nova rjeenja do 31.12.2004. godine.
Revizija prvostepenih rjeenja donesenih u skladu sa stavom 1. ovog lana izvrit e se u roku od 12 mjeseci od dana donoenja
rjeenja, s tim da e nadleni prvostepeni organ rjeenja dostaviti na reviziju odmah po isteku roka za albu, a najkasnije u roku od
tri mjeseca od dana donoenja rjeenja.
Za korisnike line invalidnine od VIII do X grupe revizija prvostepenih rjeenja izvrit e se najkasnije u roku od 12 mjeseci nakon
isteka roka iz stava 2. ovog lana.
Revizija rjeenja donijetih u skladu sa st. 1., 2. i 3. ovog lana ne odlae izvrenje rjeenja u periodu predvienom za njihovo
donoenje i reviziju.

lan 64.

Federalni ministar donijet e propis kojim e se odrediti mjesno nadleni organ za rjeavanje o pravima iz ovog Zakona po zahtjevima
lica koja imaju prebivalite van teritorije Federacije Bosne i Hercegovine i propisat e uvjete pod kojima se tim licima moe vriti
isplata.
Ratnim vojnim invalidima, porodicama poginulih, umrlih, nestalih branioca, porodicama umrlih ratnih vojnih invalida i
demobiliziranim braniocima sa privremenim boravitem na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine, po povratku u svoja ranija
mjesta prebivalita u Republici Srpskoj ili Distriktu Brko Bosne i Hercegovine, osigurat e se prava koja su imali u mjestu
privremenog boravita, u skladu sa odredbama ovog Zakona.

lan 65.

Dobivena sredstva kao izraz pomoi dravi ili pojedincu namijenjena za lina primanja odreenih kategorija branilakih populacija,
mogu se upotrijebiti prema elji davaoca sredstava.
Koritenje sredstava iz stava 1. ovog lana regulirat e se meudravnim sporazumom Bosne i Hercegovine i drave davaoca
sredstava.

lan 66.

Federalno ministarstvo odbrane/ Federalno ministarstvo obrane i Federalno ministarstvo unutranjih/ Federalno ministarstvo
unutarnjih poslova e, u roku od 15 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona, formirati komisije koje e izvriti provjeru i izdati
nove potvrde, odnosno uvjerenja o svojstvu, okolnostima i nainu stradanja lica iz lana 2. stav 1. ovog Zakona i dostaviti ih
nadlenom prvostepenom organu najdalje u roku od 60 dana od dana podnoenja zahtjeva.
Po pribavljanju nove potvrde, odnosno uvjerenja iz stava 1. ovog lana prvostepeni organi duni su donijeti rjeenja o prestanku
prava u roku od 30 dana od dana pribavljanja nove potvrde, odnosno uvjerenja ukoliko se utvrdi da se ne radi o licu iz l. 3. i 4. ovog
Zakona.
Reviziju uvjerenja o svojstvu, okolnostima i nainu stradanja organi iz stava 1. ovog lana duni su zavriti do 31.12.2004. godine.

lan 67.
Predsjednik Federacije Bosne i Hercegovine e, na usaglaeni prijedlog Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, u roku od 15 dana od
dana stupanja na snagu ovog Zakona imenovati komisiju za praenje realiziranja revizije iz lana 66. stav 1. ovog Zakona.
Komisija iz prethodnog stava ovlatena je da po potrebi vri i neposredni uvid i kontrolu izdatih novih uvjerenja o pripadnosti i nainu
i okolnostima stradanja pripadnika Oruanih snaga, nalaza i miljenja ljekarskih komisija, po osnovu kojih se ostvaruju odreena
prava iz oblasti branilako-invalidske zatite.
U komisiji iz stava 1. ovog lana moraju biti zastupljena sva tri konstitutivna naroda u Federaciji Bosne i Hercegovine, a predstavnici
bonjakog i hrvatskog naroda na paritetnoj osnovi.
Komisija iz stava 1. ovog lana poslove revizije zavrit e u roku od 18 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona.
Komisija e donijeti pravilnik o svom radu u roku od 15 dana od dana njenog imenovanja.

lan 68.

Zahtjevi za priznavanje prava na linu, porodinu invalidninu i uveanu porodinu invalidninu, dodatak za njegu i pomo od drugog
lica i ortopedskog dodatka, podneseni prije stupanja na snagu ovog Zakona, rjeavat e se pod uvjetima i na nain utvren
odredbama ovog Zakona.

lan 69.

Danom stupanja na snagu ovog Zakona, za lica iz l. 1., 2., 3. i 4. ovog Zakona, prestaje primjena: Zakona o osnovnim pravima vojnih
invalida i porodica palih boraca (Slubeni list RBiH, br. 2/92, 6/94 i 13/94), Zakona o zatiti pripadnika Teritorijalne odbrane i
drugih branilaca Republike Bosne i Hercegovine (Slubeni list RBiH, br. 4/92 i 13/94), Zakona o izuzetnom materijalnom osiguranju
ratnih vojnih invalida i porodica poginulih boraca (Slubeni list RBiH, br. 33/95, 37/95 i 17/96), Zakona o zatiti vojnih invalida
obitelji i poginulih i nestalih branitelja (Narodni list HR-HB, br. 36/94 i 24/95).
Za lica korisnika prava branilako-invalidske zatite u Federaciji Bosne i Hercegovine koji su svoja prava stekli do 06.04.1992. godine
u primjeni ostaju: Zakon o osnovnim pravima vojnih invalida i porodica palih boraca (Slubeni list RBiH, br. 2/92, 6/94 i 13/94),
Zakon o zatiti boraca Narodno-oslobodilakog rata (Slubeni list SRBiH, br. 35/90), Zakon o osnovnim pravima boraca panskog
nacionalno-oslobodilakog i revolucionarnog rata od 1936. do 1939. godine (Slubeni list RBiH, br. 2/92, 6/94 i 13/94), Zakon o
osnovnim pravima nosilaca Partizanske spomenice 1941. (Slubeni list RBiH, br. 2/92, 6/94 i 13/94), Zakon o osnovnim pravima
lica odlikovanih Ordenom narodnog heroja (Slubeni list RBiH, br. 2/92, 6/94 i 13/94).

lan 70.

Ovaj Zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u Slubenim novinama Federacije BiH.

PREDSJEDAVAJUI PREDSJEDAVAJUI
DOMA NARODA PREDSTAVNIKOG DOMA
PARLAMENTA FEDERACIJE BIH PARLAMENTA FEDERACIJE BIH
Slavko Mati, v. r. Muhamed Ibrahimovi, v.r.