Professional Documents
Culture Documents
NAELA :
NAELO ZAKONITOSTI
Osnovno naelo cjelokupnog naeg pravnog sistema i funkcionisanja svih dravnih organa. To
je naelo ustavnog karaktera. Ovo naelo znai da svi organi i institucije sa javnim
ovlatenjima koji postupaju u javnim stvarima, rjeavaju na osnovu zakona i dr.propisa
dravnih organa. Organi i institucije sa javnim ovlatenjima su duni da pravilno primjenjuju
materijalnorpavne propise kad rjeavaju konkretne upravne stvari. Oni moraju da postupaju
po pravilima upravnog postupka u pogledu stvarne i mjesne nadlenosti, i u pogledu svojih
procesnih odnosa sa strankama, i u pogledu procesnih radnji do izvrenja rjeenja.Zakon o
upravnom postupku odreuje da se njegove odredbe obavezno primjenjuju i u sluajevima
gdje je organ ovlaten da ocjenjuje po slobodnoj ocjeni. U tim sluajevima organ mora
rjeenje donijeti u granicama ovlatenja datog u zakonu ili dr propisu zasnovanom na zakonu,
i u skladu s ciljem ovlatenja. Iz ovakvog ogranienja slobodne ocjene ovlatenjem i ciljem,
proizlazi da se protiv rjeenja donijetog po slobodnoj ocjeni moe voditi i upravni spor zbog
zloupotrebe ovlatenja kad je ovakvo rjeenje donijeto protivno cilju u kome je dato
ovlatenje. U pogledu slobodne ocjene dozvoljena su odstupanja. Zakon doputa da se u
obrazloenju rjeenja ne moraju navesti razlozi "kada je to u javnom interesu ili uredbom
izriito predvieno". Takvo rjeenje mora u obrazloenju sadravati injenino obrazoenje i
pozivanje na pr.propis koji ovlauje na rjeavanje slobodnom ocjenom. Tada obrazloenje ne
mora sadravati samo razloge zbog kojih je organ rjeenje donio u odreenom smislu. Organ
je i tada duan da navede propis kojim je ovlaten da ne mora navesti razloge kojima se pri
donoenju rjeenja rukovodio.
1
i na obrascu. U stvarima manjeg znaaja u kojima se udovoljava zahtjevu stranke a ne dira u
javni interes niti interes drugog lica, rjeenje se moe sastojati samo od dispozitiva u vidu
zabiljeke na spisu. Takvo rjeenje po pravilu ne sadri obrazloenje. Predviena je
mogunost donoenja usmenog rjeenja u izuzetnim situacijama obezbjeenja javnog mira,
radi otklanjanja opasnosti po ivot i sl.
2
NAELO SLOBODNE/SAMOSTALNE OCJENE DOKAZA
Organ po slobodnom uvjerenju cijeni da li ce se neka injenica smatrati istinitom ili ne. Organ
postupka mora da se uvjeri da li je jedna injenica zaista onakva kakvom se prikazuje. On pri
tom ne pridaje punu vjeru iskazima svjedoka ni vjetaka ni sadraju privatne isprave, a moe
uzimati u obzir i druge okolnosti osim formalnih dokaza. On se moe oslanjati i na dranje
stranake i na razne dogaaje koji su se desili na raspravi. Slobodna ocjena primjenjuje se po
pravilu na sva dokazna sredstva osim javnih isprava, jer se javna isprava mora uzeti kao tana
dok se ne dokae suprotno. U interesu materijalne istine je doputeno dokazivati da su
injenice navedene u javnoj raspravi neistinite ili da je isprava sastavljena neispravno. Nisu
propisana pravila ni uslovi pod kojima organ postupka mora smatrati neku injenicu istinitom.
Ne trai se da se svaka injenica mora dokazivati unaprijed odreenim dokaznim sredstvima
npr s dva iskaza umjesto jednog. Kao dokazno sredstvo upotrijebice se sve to je podesno za
utvrivanje stanja stvari i to odgovara pojedinom sluaju. Izuzetak- samo ako je za odreene
sluajeve izriito drugaije propisano.
Slubeno lice ne moe vriti nikakvu samovolju. Ono mora imati u vidu samo objektivne
elemente a ne svoja lina raspoloenja. Pri davanju vee dokazne snage jednom dokaznom
sredstvu u odnosu na drugo, moraju se navesti razlozi za to u rjeenju.
3
alba drugostepenom nadlenom federalnom organu uprave sa istim djelokrugom poslova
kao i prvostepenog kantonalnog organa uprave.
Stranka ima pravo albe protiv rjeenja donijetog u prvom stepenu, a alba protiv rjeenja
donijetog u drugom stepenu nije doputena. Time se naelo dvostepenosti istie kao
osnovno naelo naseg upravnog postupka. Pravo albe naelno se priznaje protiv svih
prvostepenih rjeenja donijetih u upravnom postupku bez obzira ko ih je donio. Ovo pravo se
priznaje svakoj stranci u upravnom postupku. Tako pravo albe moe imati i nadleni tuilac,
dravni organ, sindikalna organizacija.. Samo se zakonom moe propisati da u pojedinim
upravnim stvarima alba ne bude doputena. Ogranicenja prava zalbe: 1. Ako nema uprave
drugog stepena, protiv prvostepenog rjeenja se moe uloiti alba kad je to zakonom
predvieno. Odredice se i organ koji e rjeavati po albi. Rjeenja takvih organa su konana i
protiv njih se moe neposredno povesti upravni spor. 2. alba nije doputena protiv rjeenja
vlade Federacije i vlade kantona. Iskljuuje se alba protiv rjeenja Vijea ministara. 3. Protiv
rjeenja skuptine politiko teritorijalne jedinice ili kog optinskog ili gradskog vijea ne moe
se izjaviti alba
NAELO KONANOSTI
Rjeenje protiv koga se ne moe izjaviti redovno pravno sredstvo - alba u upravnom
postupku, a kojim je stranka stekla neko pravo tj kojim su stranci pripisane neke obaveze,
moe se ponititi, ukinuti ili izmijeniti samo u sluajevima koji su ovim ili drugim zakonom
predvieni.
4
injenice. Odgovarajui pismeno moglo bi se natetiti vjernoj reprodukciji dogaaja jer bi
uesnik mogao odgovor podeavati nekoj svrsi. Usmenim pitanjima mogu se koristiti i
nepismena lica. Samo tako stranke dolaze u neposredan dodir sa organima upravnog
postupka. Pod usmenou se podrazumijva i davanje izjava i prijedloga u zapisnik. Ovako
iroko shvaen pojam usmenosti upuuje na to da se naelo usmenosti i pismenosti
kombinuje u upravnom postupku. Na usmenoj raspravi naelo usmenosti dominira u
procesu, ali se ne sprovodi dosljedno ni na samoj usmenoj raspravi. Tu se daju i pismene
izjave, miljenja, izvjetaji... Svaka bitna izjava se biljei u zapisnik, koji slui kao galvna
podloga za donoenje rjeenja. Podnesci se mogu predavati pismeno, usmno i telefonski,
usmena izjadnjenja biljee se u zapisnik ali se nece sastaviti o svim izjavama i zahtjevima..,
rjeenje se izdaje napisemno, alba se moe podnijeti samo pismeno i usmeno, ali je albeni
postupak samo pismen..
5
prenoenje od strane jednog organa izvjesnih poslova iz svoje nadlenosti na druge organe da
ih oni rjeavaju moe se izvriti samo na osnovu izriitog zakonskog ovlatenja.
3. PRAVNA POMO
Svi organi kao i institucije koje imaju javna ovlatenja za rjeavanje u upravnim stvarima duni
su da jedni drugima ukazuju pravnu pomo u upravnom postupku. Zamoljena pomo koja se
mora traiti posebnom molbom, zamoljeni organ odnosno istitucija je duna pruiti u
granicama svog podruja i djelokruga, bez odlaganja i najkasnije u roku od 10 dana od dana
prijema molbe. Pravna pomo se moe traiti i od sudova, ali ova pravna pomo za izvrenje
pojednih radnji u postupku moe se traiti od sudova samo u okviru posebnih propisa.
Izuzetno se mogu od sudova traiti spisi koji su potrebni za voenje upravnog postupka, ali to
mogu da trae samo organi i institucije koji imaju javnom ovlatenje za rjeavanje u uprvanim
stvarima. Akt kojim se jedan organ obraa drugom se naziva MOLBA i tim aktom organ koji
ne moe da izvri pomenutu radnju trai pravnu pomo od zamoljenog organa. Zamoljeni
organ udovoljavajui tom traenju pruapravnu pomp organu koji ju je traio. Molbom se
prenosi samo vrenje neke sporedne procesne radnje (dostava, izvoenje dokaza), ne moe
se prenjeti rjeavanje glavne stvari tj. donoenje meritornog rjeenja o upravnoj stvari
povodom koje se vodi postupak. Nai organi su duni da pored pruanja pravne pomoi
domaim organima, prue i inostranim organima prema odredbama meunarodnih ugovora.
Ukoliko ugovora nema pomo se prua primjenom naela reciprociteta. Pravna pomo se
uskrauje ukoliko strani organ trai radnju koja je protivna javnom poretku.
5. DOKAZIVANJE
Dokazivanje ili izvoenje dokaza je procesna radnja koja ima za cilj da se slubeno lice ubjedi
6
u istinitost navedene injenice. Dokazivanje injenica na osnovu kojih se donosi rjeenje u
upravnom postupku vri se DOKAZNIM SREDSTVIMA ili DOKAZIMA. Kao dokazno sredstvo
smatra se sve to je podesno za utvrivanje stanja stvari i to odgovara konkretnom sluaju
tj.svako sredstvo koje je pogodno da kod slubenog lica stvori ubjeenje da je dotino stanje
istinito. To su dakle isprave, svjedoci, vjetaci, uviaj i sl. Dokazna sredstva moemo da
podjelimo na lina i stvarna. Lina su svjedoc i vjetaci a stvarna su obavjetajni predmeti i
predmeti uviaja. Bitni elementi svakog dokazivanja jesu : 1)Lica koja treba da prue dokaz,
2)injenice koje traba dokazivati, 3)Dokazna sredstva, tj. lica i stvari iz kojih crpimo saznanje i
stimo uvjerenje o istinitosti i neistinitosti neke sporne i pravno relevantne injenice
4)Dokazni razlozi, (izjave svjedoka, vjetaka, stranaka, sadraj isprava, izvjesna svojstva
obavjetajnih stvari ili predmeta uviaja) po kojima saznajemo sporne i pravno relevantne
injenice, 5)Dokazna snaga pojedinih dokaznih razloga, tj. njihova sposobnost da nas uvjere o
istinitosti ili neistinitosti odreene sporne ili pravno relevantne injenice.
Faze dokazivanja jesu sljedee: 1)Predlaganje ili ponuda dokaza, 2)Doputanje ili odbacivanje
ponuenih dokaza 3)Izvoenje ponuenih dokaza ili dokaza odreenih po slubenoj dunosti
4)Ocjena dokaza
Organ nadlean za donoenje rjeenja, donosi rjeenje samo na osnovu injenica utvrenih u
postupku. Predmet dokazivanja jesu samo pravno relevantne injenice tj injenice koje su
vane za rjeavanje konkretnog upravnog pitanja. A injenice koje nemaju vanost za rjeenje
nazivaju se pravni irelevantne injenice. Dokazivanje relevantnih injenica vri se tek kada se
utvrdi ta se treba dokazati. Ponekad se prilikom izvoenja dokaza moe konstatovati da
nema potrebnih dokaznih sredstava za neposredno utvrivanja postojanja ili nepostojanja
materijalnopravnih injenica. U takvom sluaju postojanje ili nepostojanje materijalnopravnih
injenica dokazuje se posredno i to pomou tzv INDICIJA tj injenica koje stoje u kauzalnoj
vezi sa uzrokom ili posljedicama materijalnopravnih injenica koje treba dokazati. Indicije ne
daju potpuni dokaz nego samo izvjestan stepen vjerovatnoe istinitosti ili neistinitosti sporne
injenice. injenice koje se nedokazuju su opepoznate ili tzv notorne injenice i injenice
ije postojanje zakon predpostavlja tj zakonske predpostavke o istinitosti injenica
6.DOKAZ ISPRAVAMA
Isprave jesu predmeti na kojima su pismom zabiljeene neke injenice ili dogaaji koju su
znaajni za dokazivanje spornih injenica u upravnom postupku. Isprave moemo da
podjelimo na: 1)Javne i privatne 2)Dispozitivne ili konstitutivne i dokumentarne ili isprave o
posvjedoenju 3)Orginalne i prepise-kopije
Isprave se na javne i privatne dijele prema tome ko ih je izdao. JAVNE ISPRAVE su one koje su
u propisanom obliku i u granicama svoje nadlenosti izdali dravni organi a koje mogu biti
prilagoene elektronskoj obradi podataka. Takoer javna isprava je i ona isprava koju je izdala
institucija u poslovima koje vri na osnovu javnih ovlatenja npr isprava zdravstvenih
ustanova o bolesti.Oblik isprave propisuju pojedini zakoni, uredbe i drugi normativni akti.
Oblik isprave je razliit prema prirodi isprave ali bitni sastojci svake isprave jesu oznaenje
organa odnosno institucije, potpis, slubeni peat i broj djelovodnog protokola. Sa domaim
ispravama poistovjeuju se i isprave izdate od inostranih organa ali pod slijedeim uslovima:
1)Uzajamnost tj da zemlja u kojoj je ipsrava izdata priznaje naim javnim ispravama istu
7
dokaznu snagu kao i svojim, 2) da i u mjestu gdje su izdate vae kao javna isprava
3) Da su propisano ovjerene- ovjeravanje se sastoji od ovjeravanja autentinosti potpisa i
peata na ispravi od strane diplomatskog i konzularnog predstavnitva ili dravnog organa
uprave nadlenog za za inostrane poslove.
S druge strane , kada je rije o PRIVATNIM ISPRAVAMA zakon o njima ne govori posebno. U
prvano nauci privatne isprave su sve one isprave koje nisu javne isprave.
DISPOZITIVNE ILI KONSTITUTIVNE ISPRAVE su pismena kojima se prava zasnivaju, ukidaju,
mjenjaju ili prenose npr. Pismeni ugovori, testamenti, hartije od vrijednosti, mjenice, ekovi,
sudske presude, upravni akti. DOKUMENTIRANE ISPRAVE ILI ISPRAVE O POSVJEDOENJU su
isprave koje posvjedoavaju da se jedan dogaaj desio. Ove isprave se stvaraju da bi se imalo
dokazno sredstvo o injenici iz prolosti npr ljekarsko uvjerenje o bolesti nekog
lica.ORGINALNE ISPRAVE ili izvorne isprave su one isprave koje potiu neposredno od
izdavaoca isprave tj od onoga ko je tu ispravu stvorio, dok prepisi isprava mogu biti sastavljeni
od bilo koga i oni samo reproduciraju sadraj isprave. Kao dokazi uzimaju se i jedni i drugi,
pravilo je da postoji orginal isprave ali se moe zadovoljiti i prepisom ukoliko se ne sumnja u
istinitost i tanost prepisa.
7.DOKAZ SVJEDOCIMA
Pojam svjedoka : Svjedoci su fizike osobe koje pred organom koji vodi postupak saoptavaju
svoja zapazanja o injenicama iz prolosti. Svjedok moe bit svaka osoba sposobna da opazi
injenicu o kojoj svjedoci. Svjedoci ne daju miljenja i zakljuke. Svjedok ne moe biti osoba
koja zbog duevnih ili fizikih mana ne moe zapaziti odreenu injenicu ili je saoptiti, ni
osoba koja u postupku uestvuje u svojstvu slubenog lica. Ako se to desi, on mora odstupiti
od rada na tom predmetu.
Dunost svjedoenja : To je dunost svih osoba koje ive u BiH. Dunost obuhvata: 1. da se
odazove na poziv organa koji vodi postupak, neopravdan izostanak povlaci sankcije 2. da
svjedoci na postavljena pitanja, osim ako nije osloboen te dunosti.
Uskraivanje svjedoenja Ne postoji osloboenje od dunosti svjedoenja ve samo od
odgovaranja na odreena pitanja: 1. ako bi ga ti odgovori izloili velikoj imovinskoj teti,
velikoj sramoti, kr.gonjenju njega, srodnika, br.druga, staraoca ili usvojenika; 2. ako bi
odgovaranjem povrijedio obavezu uvanja poslovne, naune, profesionalne ili umjetnike
tajne; 3. ako se radi o necemu to je stranka povjerila svjedoku kao svom punomoniku; 4.
ako se radi o necemu o cemu se stranka ili dr.osoba ispovijedila svjedoku kao vjerskom
ispovjedniku.Svjedok se moe osloboditi od dunosti svjedoenja o pojedinim drugim
injenicama kad iznese vane razloge za to. Poslovni svjedoci ne mogu uskratiti svjedoenje
zbog opasnosti od imovinske tete, jer su oni bili prisutni zakljuivanju pr.poslova kao pisari,
posrednici ili zastupnici jedne od stranaka. Saslusanje svjedoka: Vri se na usmenoj raspravi.
Obuhvata prethodno ispitivanje i sasluanje o samoj stvari. Svjedok e se prethodno upozoriti
da je duan da govori istinu, da ne smije nista preutjeti i da e biti sankcije za davanje lanog
iskaza. Prethodno ispitivanje obuhvata opa pitanja, ime i prezime, zanimanje, boravite,
mjesto roenja, godine ivota i brano stanje. Sasluanje o samoj stvari - voditelj postupka
poziva svjedoka da iznese sve to mu je poznato o predmetu, nakon cega mu postavlja
pitanja radi provjere i upotpunjavanja njegovog iskaza. Slubeno lice ne smije postavljati
sugestivna pitanja. Ako svjedok ne zna jezik ispitace se preko prevodioca, ako je gluh ili nijem
ispitace se pismeno ili putem tumaa. Pri sasluanju stranke takoe postavljaju pitanja
8
svjedoku. Prisustvo stranaka nije nuno. Voditelj moe odluiti da se svjedok saslua ponovo
ili da izvri suoenje svjedoka iji se iskazi ne slau. Slubena osoba moe odluiti da svjedok
poloi zakletvu na svoj iskaz. Zakletva se polae samo nakon, a ne prije davanja iskaza. Ne
postoji sankcija za odbijanje zakletve. Od zaklinjanja je izuzet maloljetnik i osoba koja zbog
nedostatka razuma ne razumije znaaj zakletve. Ocjena dokazne snage iskaza svjedoka se vri
po naelu slobodne ocjene dokaza. Posljedice nedolaska ili odbijanja svjedocenja: Voditelj
moe narediti da se prisilno dovede i snosi trokove: 1) svjedok koji je pozvan a ne doe niti
opravda izostanak; 2)svjedok koji se bez opravdanog razloga udalji sa mjesta sasluanja. Takav
svjedok e se kazniti do 50 KM. Kaznie se i svjedok koji doe pa odbije svjedoiti. Ako i
nakon kazne odbije, moe se opet kazniti do 50 KM. Slubena osoba moe odluiti da svjedok
nadoknadi trokove koje je prouzrokovao izostankom ili odbijanjem svjedoenja. Ako svjedok
naknadno opravda izostanak, ponitie mu se kazna, a ako naknadno pristane da svjedoci
moe mu se ponititi kazna. Protiv zakljuka o kazni i trokovima se moe uloiti alba.
8. DOKAZ VJETACIMA
Vjetaci su trea, u upravnom postupku nezainteresirana lica, koja imaju odreena struna
znanja za utvrivanje spornih pravno relevantnih injenica. Oni izvode dokaz kad je za
utvrivanje ili ocjenu neke bitne injenice potrebno struno znanje kojim ne raspolae
slubena osoba koja vodi postupak. Dakle, ukoliko slubena osoba i sama raspolae strunim
znanjem o konkretnoj injenici, vjetaenje nije potrebno. Razlika izmeu vjetaka i svjedoka
je u slijedeem: 1. Vjetacima je potrebno posebno struno znanje, a svjedocima po pravilu
ne; 2. Svjedok saoptava svoje znanje o prolim injenicama ili dogaajima koje je on saznao
sluajno ili iz vlastite pobude. Vjetak saoptava svoje znanje o sadanjim injenicama,
dogaajima ili stanjima koja je on opaao, prouio i ispitao po nalogu slubene osobe; 3.
Svjedok je po pravilu nezamjenjiv, te se ne moe izuzeti. Vjetak moe biti zamijenjen drugim
vjetakom. Odreivanje vjetaenja i vjetaka: Slubeno lice moe odrediti vjetaenje kad
god to smatra potrebnim. Po pravilu se odreuje samo jedan, ali se zbog osobenosti sluaja
mogu odrediti 2 ili vie vjetaka. Vjetak mora imati strunu spremu koja je potrebna za
konkretan sluaj. Vjetaci se uzimaju prvenstveno izmeu lica koja imaju posebno ovlatenje
za davanje miljenja o pitanjima odgovarajue struke. To su po pravilu stalni sudski vjetaci.
Oslobaanje od dunosti vjetaenja iz opravdanih razloga moe traiti i rukovodilac organa
odnosno pravne osobe gdje je vjetak zaposlen. Vjetak moe uskratiti vjetaenje iz istih
razloga iz kojih svjedok svjedoenje, a osobe zaposlene u organu e biti osloboene dunosti
vjetaenja kad je posebnim propisom predvieno njihovo oslobaanje od te dunosti.
Izuzee vjetaka : Na izuzimanje vjetaka shodno se primjenjuju odredbe koje vae za izuzee
slubenih osoba. Izuzee vjetaka moe traiti i stranka, ako uini vjerovatnim okolnosti koje
dovode u pitanje njegovo struno znanje. O izuzeu zakljukom odluuje slubena osoba
koja vodi postupak. Vrenje vjetaenja: Prije poetka vjetaenja, vjetaka treba upozoriti
da je duan da predmet vjetaenja briljivo razmotri i u svom nalazu tano navede to
zapazi i nae, kao i da svoje obrazloeno struno miljenje iznese nepristrasno i u skladu sa
pravilima nauke i vjetine. Vjetaenje se po pravilu vri na usmenoj raspravi, ali se predmeti
mogu vjetaku pokazati i ranije, da ih razmotri i da svoj pismeni nalaz i miljenje saopti i
obrazloi usmeno na raspravi. Kad vjetak izloi svoj nalaz i miljenje, slubena osoba i
9
stranke mu mogu postavljati pitanja i traiti objanjenja u pogledu datog nalaza i miljenja.
Nalaz i miljenje daje se pismeno. Vjetak se sasluava slino kao svjedok, s tim to vjetak
ne polae zakletvu. Ponovno sasluanje vjetaka e se izvriti u slijedeim sluajevima: - ako
nalaz i miljenje nisu jasni ili potpuni; - ako se nalazi i miljenje vjetaka bitno razlikuju; - ako
miljenje nije dovoljno obrazloeno; - ako se pojavi osnovana sumnja u tanost datog
miljenja. Ako se ovi nedostaci ne mogu otkloniti ni ponovnim sasluanjem, vjetaenje e se
obnoviti sa istim ili drugim vjetacima, a moe se zatraiti i miljenje od neke naune ili
strune ustanove. Miljenje naune ili strune ustanove traie se ako se zbog sloenosti
sluaja ili zbog potrebe vrenja analize moe opravdano pretpostaviti da e se na taj nain
doi do tanijeg miljenja. Sankcije zbog nedolaenja ili zbog odbijanja vjetaenja ili
nepridravanja rokova
9. PRVOSTEPENI POSTUPAK
U pogledu pokretanja upravnog postuoka u obzir dolaze dva naela naelo oficijelnosti
( oficijelna maksima) i naelo pokretanja postupka na prijedlog stranaka (stranaka ili
privatna maksima). Oficijelna maksima znai da nadleni organ pokrece postupak po
slubenoj dunosti i tada nije potreban nikakav prijedlog niti zahtjev stranke. Nadlen organ
pokrece postupak po slubenoj dunosti: 1) Kada to odreuje zakon ili na zakonu zasnovan
propis 2) Kada utvrdi ili sazna, da s obzirom na cinjenicno stanje je potrebno radi zastite
javnog interesa pokrenuti upravni postupak. U prvom sluaju nadlezni organ je duzan da
pokrene postupak i ne upusta se u ocjenu da li javni interes trazi pokretanje upravnog
postupka , a u drugom slucaju nadlezni organ cijeni da li javni interes zahtjeva ili ne
pokretanje postupka. Upravni postupak uvijek pocinje radom organa cak i kada je za
pokretanje postupka nuzan zahtjev stranaka. Upravni postupak se smatra pokrenutim kada
nadlezni organ izvrsi bilo koju radnju u cilju vodenja postupka. Sam nacin pokretanja nije
predviden precizno i moze biti razlicit. Ukoliko nadlezni organ nae da ne postoje uslovi za
pokretanje postupka po trazenju stranke on je duzan o tome donjeti zakljuak.
10. PORAVNANJE
Poravnanje je u upravnom postupku jedan od naina kojim stranke u postupku direktno utiu
na sudbinu zahtjeva koji su u postpuku istakle. Do poravnanja moe doi samo onda kada se
u postuppku rijeava o dvostranakim ili viestranakim stvarima tj kada postupak se vodi da
bi se rijeilo o stvari u kojoj dvije ili vie stranaka imaju suprotne interese. Da bi dolo do
poravnanja moraju biti ispunjeni sljedei uvjeti: 1) Da mora biti uvijek jasno i odreeno
2) Da ne smije biti na tetu javno interesa i javnog morala 3) Da ne smije biti na tetu
pravnog interesa treih lica.
Na zakonske uslove za valjanost poravnanja slubeno lice pazi po slubenoj dunosti.
Poravnanje daje osnov za okonanje potupka, stoga organ obustavlja postupak bilo na cijeli
zahtjev nilo samo na dio o kojem je poravnanje postignuto. Obustavljanje postupka na
osnovu poravnanja se vri formalnim zakljukom upravnog organa i donosi se poto je
upisano u zapisnik. Ukoliko zakljuak nije u skladu sa zakljucenim poravnanjem, moguce je
10
izjaviti zalbu. Samo poravnanje se smatra zakljucenim kada stranke procitaju i potpisu
zapisnik o poravnanju.
12.PRETHODNO PITANJE
Katkad pored glavnog pitanja koje je predmet rjeavanja postoji jo neko pitanje koje ini
samostalnu pravnu cjelinu, a od ijeg rjeavanja zavisi rjeenje glavnog pitanja o kojem se
vodi postupak. Takvo pitanje se naziva prethodno ili prejudicelno pitanje. Prethodno pitanje
je pitanje koje spada u nadlenost suda ili nekog drugog organa. Kada organ prilikom
rjeavanja odreene stvari naie na prethodno pitanje on moe ili da sam raspravi o tom
pitanju ili da postuoak prekine dok nadleni organ to pitanje ne rijei. Postoje i izvjesna
pitanja koja organ koji vodi postupak ne moe sam rjeavati kao prethodna i u tom sluaju
organ mora prekinuti postupak.. to e biti sluaj kada se prethodno pitanje odnosi na
postojanje krivinog djela, na postojanje braka, na utvrivanje ocinstva i kada je to zakonom
odreeno. Prethodno pitanje koje je rijeio sam organ upravnog postupka ima pravno dejstvo
samo u onoj stvari u kojoj je i zbog koje je to pitanje rjeeno. Ovako rijeeno pitanje ne
smatra se rijeenim uopte nego samo u pogledu one stvari zbog koje je ono raspravljeno kao
prethodno i prema tome nadlenom organu ostaje i dalje dunost odnosno pravo da to
pitanje rijei kao zasebnu stvar. Budui da se prethodno pitanje samo raspravlja a ne rijeava
to se raspravljeno pitanje uzima samo kao sastavni dio cinjenicnog stanja stvari.
11
13.OBLIK I SASTAVNI DIO RJEENJA
Svako rjeenje donjeto u uprvanom postupku kao takvo se mora izriito naznaiti. Izuzetno se
posebnim propisima moe predvidjeti da se rjeenju moe dati i neki drugi naziv npr dozvola,
Ovlatenje, Nareenje i slino. Zakonom je odreeno da se rjeenja moraju donjeti pismeno
a izuzetno mogue je i usmeno ukoliko je to predvieno zakonom. Usmeno se donosi kada
kada se radi o preduzimanju hitnih mjera radi obezbjeenja javnog mira i bezbjednosti, ili
otklanjanja neposredne opasnosti za zdravlje i ivot ljudi i imovine. Pismeno rjeenje mora da
obavezno sadrzi: uvod, dipsozitiv(izreka), obrazlozenje, uputstvo o pravnom sredstvu, naziv
organa sa brojem i datumom rjeenja, potpis slubenog lica i peat organa. Ako se rjeenje
obrauje mehanografski umjesto potpisa i peata moe da sadri faksimil. UVOD- sadri
naziv organa koji ga donosi, propis o nadlenosti tog organa, ime stranke i njenog zakonskog
zastupnika ili punomonika ako ga ima, i kratko oznaenje predmeta postupka. Takoer se
navodi i to da su rjeenje donjela dva ili vie organa, ili ukoliko je rjeenje donjeto uz
saglasnost ili potvrdu drugog organa. DISPOZITIV-najvaniji dio rjeenja. Dispozitiv rjeava
predmet postupka. U dispozitivu se moraju rijeiti svi stranaki prijedlozi koji se odnose na
glavno pitanje i to jasno kratko potpuno i odreeno. Takoer se u dispozitivu rijeava i o svim
zahtjevima stranaka o kojima nije rijeeno u toku postupka. Rijeava se i o trokovima
postupka ukoliko ih je bilo, njihov iznos ko je duan da plati, kome i u kom iznosu. Ukoliko se
dispozitivnom nalae izvrenje neke radnje mora se odrediti rok u kojem se mora izvriti. U
dispozitivu se moe odrediti i uslov, kao i okonost da alba ne zadrava rjeenje.
OBRAZLOENJE- sadri kratko izlaganje zahtjeva stranaka, izvedene dokaze i utvreno
injenino stanje, razloge koji su bilo odluni za ocjenu dokaza, razlozi zbog kojih su uvaeni
pojedini zahtjevi stranaka,, pravni propisi i razlozi koji upuuju na ovakvo rjeenje. Ukoliko
alba ne odgaa izvrenje u obrazloenju se mora navesti propis koji to predvia. Takoer u
obrazloenju moraju biti obrazloeni i zakljuci protiv kojih nije doputena alba. UPUSTVO O
PRAVNOM LIJEKU-predstavlja obavezni element pismenog rjeenja. U tom uputstvu se
stranci daje obavjetenje da li je protiv rjeenja alba doputena ili nije ili da li se protiv
rjeenja moe pokrenuti upravni spor ili drugi postupak pred drugim sudom.
12
15.RIJEENJE U OBLIKU SLUBENE ZABILJEKE U SPISU
U stvarima manjeg znaaja u kojima se udovoljava zahtjevu stranke a ne dira se u javni
interes niti interes drugog lica, rjeenje se moe sastojati samo od dispozitiva u vidu
zabiljeke na spisu, ako su razlozi za takvu zabiljeku oigledi i ako nije drugaije propisano.
Po pravilu takvo rjeenje se saoptava usmeno i ne izdaje se pismeno izuzev ako stranka to
trai. Ovakvo rjeenje se moe izdati na propisanom obrascu kojeg propisuje Federalni
ministar pravde odnosno rukovodilac kantonalnog organa uprave nadlenog za optu upravu.
U stvari koja se tie veeg broja odreenih lica, za sva ta lica se moe donjeti jedno rjeenje.
U dipozitivu rjeenja se sva lica imenuju, a u obrazloenju se navode razlozi koji se odnose na
svako pojedino lice, te se ovo rjeenje dostavlja svakom od njih ukoliko nemaju zajednokog
predstavnika.
16.DJELOMINO,DOPUNSKO,PRIVREMENO RJEENJE
Organ koji rjeava moe donjeti rjeenje samo djelomino tj smao u nekm takama, kada se
o jednoj stvari rjeava u vie taaka, a samo su neke od njih dozrele za rjeavanje i kada se
pokae kao cjelishodno da se o tim takama rijei posebnim rjeenjem. Djelomino rjeenje
se u pogledu pravnih sredstava i izvrenja smatra kao samostalno rjeenje tj moe biti
predmet albe. Ogran je duan da jednim rjeeenjem odlui o svim pitanjima koja su predmet
upravnog postupka. Meutim kada propusti da rijei stvar u cjelini, stranka moe protiv
takvog rjeenje uloiti albu tj pokrene upravni spor, ali je jednostavnije i za stranku i za organ
da organ svoju greku ispravi na nain da donese dopunsko rjeenje ili po subenoj dunosti
ili na zahtjev stranke. Rije je dakle o nehotinom propustu organa da rijei o svim pitanjima
o kojima je trebao rjeavati.. dopunsko rjeenje ne zahtjeva ponovno sprovoenje ispitnog
postupka ukoliko je predmet dovoljno raspravljen. Donoenje ovog rjeenja je bez
vremenskog ogranienja. Organ koji rjeava moe donjeti i privremeno rjeenje koje kao
takvo mora izriito da obiljei, ako je prema okolnostima sluaja neophodno prije okonanja
postupka donjeti rjeenje kojim se privremeno ureuju sporna pitanja ili odnosi. Ovo rjeenje
se donosi na osnovu podataka koji postoje u asu njegovog donoenja i donosi se samo kada
je to nuno s obzirom na prirodu pitanja ili odnosa o kojem se rjeava. Sudbina ovog rjeenja
jeste da se donoenjem rjeenja o glavnoj stvari ukida privremeno rjeenje.
17.ALBA
alba u upravnom postupku je jedino redovno pravno sredstvo protiv nezakonitog i
nepravilnog rjeenja donesenog u prvom stepenu kojim nezadovoljna stranka trai od organa
uprave neposredno vieg stepena da to rjeenje poniti ili zamjeni. alba se moe podnjeti
protiv svih prvostepenih rjeenja donesenih u upravnom postupku, nez obzira da li se radi o
potpunom rjeenju, djelominom dopunskom i sl. Tri su predpostavke da bi se alba izjavila:
a) Da postoji rjeenje i daje doneseno u upravnom postupku b) Da postoji drugostepeni
organ c) Da pravo albe nije zakonom izuzeto.
alba je propisano izjavljena ako je blagovremeno izjavljena od strane ovlatenog lica a
protiv prvostepenog organa, ako u konkretnom sluaju nije zakonom nije iskljuena. alba se
13
podnosi u strogom zakonskom roku koji iznosi 15 dana od dana kada je dostavljeno
prvostepeno rjeenje. Ovo je opzi zakonski rok a u pojednim stvarima moe biti propisan
pposebni rok koji moe da bude dui ili krai. Ukoliko se alba izjavi poslje isteka roka smatra
se neblagovremenom i odbacuje se. alba se izjavljuje drugostepenom organu a predaje se
prvostepenom organu koji je donio rjeenje protiv kojeg se izjavljuje alba. Predaje se
neposredno ili mu se alje potom a mogue je i telegrafski. Nije mogue izjaviti albu
telefonskim putem. Ako je alba predata neposredno drugostepenom organu on ga alje
prvostepenom organu koji mora da ispita da li je doputena, blagovremena te izjavljena od
ovlatenog lica. U ovom sluaju i pored obaveze da se predaje prvostepenom organu, ukoliko
bude predata drugostenom smatra se kao da je predata neposredno prvostepenmo organu.
albu moe izjaviti stranka, nadleni tuilac, javni pravobranilac i drugi dravni organi koji su
zakonom ovlateni. U albi mora da bude navedeno rjeenje koje se pobija, oznaka organa
koji ga je donio kao i broj i datum rjeenja. Ne mora se obrazlati dovoljno je da se navede
zbog ega je nezadovoljan. Mogue je u albi iznjeti i nove dokaze ali je u tom sluaju alilac
duan da obrazloi zato te dokaze nije izveo u prvostepenom postupku
14
19.VANREDNA PRAVNA SREDSTVA
Zakon o upravnom postupku predvia 7 vanrednih pravnih sredstava kojima se ukidaju
ponistavaju ili mijenjaju rjeenja donjeta u upravnom postupku: 1) Obnova postupka
2) Mjenjanje i ponitavanje rjeenja u vezi sa upravnim sporom 3) Zahtjev za zatitu
zakonitosti 4) Ponitavanje i ukidanje po pravnu nadzora 5) Ukidanje i mjenjanje
pravosnanosti rjeenja uz pristanak i po zahtjevu stranke 6) Vanredno ukidanje 7)
Olaavanje rjeenja nitavim
20.OBNOVA POSTUPKA
Obnova postupka je vanredno pravno sredstvo protiv konanih rjeenja, protiv kojih nema
redovnih pravnih sredstava u upravnom postupku.Opi uvijet da bi doslo do ponavljanja
postupka jeste da je u upravnom postupku doneseno konano rjeenje tj rjeenje protiv
kojeg se ne moe izjavljivati alba. To su u pravilu drugostepena rijeenja ali takoer i
prvostepena protiv kojih zalba nije dozvoljena.
Razlozi za obnovu postupka su:
1)Ako se sazna za nove injenice i dokaze koji bi doveli do drugaijeg rjeenja
2)Ako je rjeenje doneseno na osnovu lane isprave ili lanog islaza svjedoka vjetaka ili kao
posljedica nekog djela koje je kanjivo po krivinom zakonu
3)Ako se rjeenje zasniva na presudi koja je pravosnano ukinuta
4)Ako je rjeenje doneseno na osnovu neistinitih navoda stranke kojima je organ koji je vodio
postupak doveden u zabludu
5)Ako se rjeenja zasniva na nekom prethodnom pitanju, a nadleni je organ to pitanjje
rijeio drugaije
6)Ako je u donoenju rjeenja uestvovalo lice koje je po zakonu moralo biti izuzeto
7)Ako je rjeenje donjelo lice koje nije bilo ovlateno za njegovo donoenje
8)Ukoliko organ koji je donio rjeenje nije rjeavao u sasutavu propisanom vaeim propisima
ili ukoliko za rjeenje nije glasala propisna veina
9)Ako licu koje je trebalo da uestvuje u svojstvu stranke nije data mogunost da uestvuje u
postupku
10)Ako stranku nije zastupao zakonski zastupnik a po zakonu je trebao da je zastupa
11)Ako licu koje je uestvovalo u postupku nije data mogunost da se slui svojim jezikom
Obnovu postupka moe da trazi stranka kao i tuilac, a organ koji je donio rjeenje moe da
obnovu pokrene po sluzbenoj duznosti. Stranka moe obnovu postupka da trazi u roku od 30
dana od dana saznanja cinjenice i okolnosti zbog kojih se postupak moze obnoviti- subjektivni
rok. A objektivni rok iznosi 5 godina, a izuzetno se obnova moze traziti i nakon isteka roka od
5 godina.
15
radi o pravoznanom rjeenju tj da se proziv njega ne moze voditi upravni spor niti drugim
putem traziti sudska zastita, te da nadlezni tuzilac smatra da je rjesenjem povrijeen zakon.
ZZZ se podize u roku od 30 dana od dana kada je rjesenje dostavljeno nadleznom tuziocu a
ukoliko mu nije dostavljeno onda u roku do 3 mjeseca od dana dostavljanja stranci. ZZZ mogu
podnjeti samo federalni i kantonalni tuzilac, prema tome kada o ZZZ rjesava federalni organ
ovaj zahtjev podnosi federalni tuzilac, a kada rjesava kantonalni organ ZZZ podnosi kantonalni
tuzilac. Rjeavajuci povodom ZZZ nadlezni organ moze zahtjev da uvazi i pobijano rjesenje
ukine ilid a ga odbije. Protiv rjesenja donesenog po ZZZ ne moze se izjaviti zalba jer je izricito
propisano da zalba nije dopustena.
24.POJAM IZVRENJA
Izvrenje predstavlja posljednju fazu upravnog postupka. To je dakle djelatnost upravnog
organa koji ima za cilj da prinudnim putem dovede u saglasnost injenino stanje sa
dispozitivnim rjeenjem. pa prema tome nece biti izvrsenja u onim slucajevima u kojima
organi upravnog postupka ne djeluju upotrebom prinudnih mjera. Dakle nema
administrativnog izvrsenja kada stranka sama u odreeno vrijeme postupi po rjesnjeu ili kada
nema ni potrebe da se stranka prinuava na izvrsenje rjesenja npr kada stranka ima dozvolu
ili ovlastenja za obavlajnje odredenje radnje ili posla.
25.IZVRNOST RJEENJA
Da bi rjeenje moglo biti izvreno potrebno je da postane izvrno tj da se moe izvriti da je
izvrivo. Izvrno rjeenje trebamo razlikovati od konanog i od pravosnanog rjeenja.
Konano rjeenj je protiv kojeg se ne moe izjaviti alba ili je alba ve upotrebljena,
pravosnano je ono rjeenje je ono rjeenje protiv kojeg se ne moe izjaviti alba niti
pokrenuti upravni spor. Pa prema tome pravosnano rjeenje je izvrno, takoer i konano
rjeenje je uvijek izvrno dok obrnuto svako izvrno rjeenje nije i konano. Prvostepeno
rjeenje postaje izvrno: 1) Istekom roka za albu ako nije izjavljena 2) Dostavljanjem stranci
rjeenja ako alba nije doputena 3) Dostavljanjem rjeenja stranci ako alba ne odlae
izvrenje 4) Dostavljanjem stranci rjeenja kojim se alba odbija ili odbacuje
Izvrenje rjeenja sprijeava ona alba koja je propisano izjaljena dakle ako je izjavljena protiv
prvostepenog rjeenja, da alba protiv tog rjeenja nije iskljuena, da je izjavljena od
ovlazenog lica, da je blagovremena.
26.VRSTE IZVRENJA
Izvrenje moe da bude : ADMINISTRATIVNO i SUDSKO. Kriterijumi za ovo razlikovanje je kako
i po kojim osnovima se provodi izvrenje. Administrativno izvrenje je ono izvrenje koje se
sporovdi administrativnim putem tj sprovode organi uprave po odredbama zakona o
upravmom postupku. A sudsko izvrsenje je izvrsenje koje se provodi sudskim putem tj koje
provode ndlezni sudovi po propisima koji vaze za sudsko izvrsenje.
ADMINISTRATIVNO IZVRENJE- se sprovodi radi ispunjenja nenovanih obaveza izvrenika, te
radi ispunjenja novanih obaveza iz primanja na osnovu radnog odnosa ali samo uz pristanak
izvrenika. Administrativno izvrenje provodi organ koji je o stvari rjesavao u prvom stepenu
ako posebnim rjesenjem za to nije odreen drugi organ. Da bi se administrativno rjeenje
moglo provesti mora da se donese ZAKLJUAK O DOZVOLI IZVRENJA kojeg po sluzbenoj
duznosti ili zahtjevu trazioca donosi organ nadlezan za sprovodenje postupka. alba protiv
administrativnog rjeenja je doutena ali se moe izjaviti samo ukoliko se odnosi na
izvrenje. SUDSKO IZVRENJE-provodi se sudskim putem radi ispunjena izvrenikovih
17
novanih obaveza i to kako na njegovim pokretnim i nepokretnim stvarima tako i na njegovim
novanim i drugim potraivanjima. Prilikom sprooenja sudskog izvrenja prvo se mora
ustanoviti da je rjeenje izvrno i staviti potvrdu o izvrnosti a zatim se dostavlja sudu
nadlenom za izvrenje
18
da donese zakljuak kojim se izvreniku nareuje da izvri radnju u odreenom roku. U
zakljuku mu se prijeti novanom kaznom ukoliko to ne uini u ostvaljenom roku. Ukoliko
izvrenik i pored prijetnje prinudnim sredstvima i dalje postupa protivno svojoj obavezi,
novana kazna e mu se naplatiti prinudno im ostavljeni rok protekne.. Organ koji sprovodi
izvrenje je u pogledu visine novane kazne ogranien ali i u pogledu naina njenog izricanja.
Tako da kazna koja se izrie prvi put ne moe da bude vea od 50 KM, te svaka kasnija mora
da bude u istom iznosu. Prinudna sredstva e se obustaviti onoga momenta kada izvrenik
pristane da izvri obavezu, ali naplaene kazne mu se ne vraaju.
19
Ovdje se radi o tzv utnju uprave pa se psor vodi protiv nepostojeeg akta predpostavljenje
negativne sadrine. Cilj je da se naredi donoenje upravnog akta. Naknadni upravni spor ili
redovni se vodi o zakonitosti donjetih upravnih akata
3)Objektivni i subjektivni upravni sporovi - -Objektivni i subjektivni upravni sporovi se dijele
po dva kriterija po kriteriju akta koji moe biti predmet spora i po kriteriju cilja spora. Po
kriteriju vrste akta onda se subjektivnim upravni sporom smatra onaj koji ima za predmet
upravni akz a objektivnim onaj koji ima za predmet opi akt. Po kriteriju cilja objektivni
upravni spor je onaj koji ima za cilj prvenstveno zatitu objektivne zakonitosti tj objektivnog
pravnog poretka kao takvog a subjektivni je onaj koji bi imao za cilj zatitu subjektivnih prava
pojedinaca.
Osim ove osnovne podjele u teoriji postoje i druge vrste upravnih sporova: 1)Sporovi o
tumaenju propisa i represivni sporovi 2)Spor presuivanja i spor bez presuivanja ova
podjela se vri s obzirom na mogui ishod spora. Spor presuivanja se okonava presudom a
spor bez presuivanja rjeenjem 3)Opi i posebni upravni spor- opi se vodi u svim upravnim
sporovima a posebni u onim sluajevima kada je zakonom izriito iskljuena sudska zastita.
4)Jednostepeni i dvostepeni upravni spor- ova podjela je s obzirom na to da li postoji redovna
pravna kontrola odluka ili ne. U naem pravu dvostepenost upravnih sporova je izuzetak
22
38. PONITAVANJE I UKIDANJE PO PRAVU NADZORU
Ponitavanje ili ukidanje rjeenja po pravu nadzora mogue je samo kad su u pitanju konana
rjeenja i samo u zakonom predvinenim sluajevima. 1. ako je rjeenje donio stvarno
nenadleni organ. Izuzetak je u sluaju kad je za donoenje nadlean organ uprave ili sluba
za upravu, a rjeenje donese izvrni organ ili zakonodavno tijelo (skuptina, gradsko ili
opinsko vijee) u roku od 5 godina od dana konanosti rjeenja; 2. ako je u istoj stvari
ranije doneseno pravosnano rjeenje kojim je ta upravna stvar drugaije rijeena u roku od
5 godina od dana konanosti rjeenja; 3. ako je rjeenje donio jedan organ bez saglasnosti,
potvrde, odobrenja ili miljenja drugog organa, koje je bilo potrebno po zakonu ili drugom
propisu u roku od 5 godina od dana konanosti rjeenja; 4. ako je rjeenje donio mjesno
nenadlean organ u roku od 1 godine od dana konanosti rjeenja; 5. ako je rjeenje
doneseno kao posljedica prisile, iznude, ucjene, pritiska ili druge nedozvoljene radnje
vremenski rok nije ogranien. Ukidanje rjeenja po pravu nadzora mogue je ako je njime
oigledno povrijenen materijalni zakon. Irelevantno je da li je usljed povrede zakona nekome
nanesena teta ili pribavljena korist. U stvarima u kojima uestvuju 2 ili vie stranaka sa
suprotnim interesima, rjeenje se moe ukinuti samo po pristanku zainteresiranih stranaka.
Nadlenost. Rjeenje po pravu nadzora moe ponititi ili ukinuti drugostepeni organ. Ako
takvog organa nema, rjeenje federalnog organa ili ustanove moe ponititi ili ukinuti Vlada
FBiH, a rjeenje kantonalnog organa ili ustanove, gradonaelnika i opinskog naelnika - vlada
kantona. Rjeenje o ponitenju se moe donijeti po slubenoj dunosti, na zahtjev stranke,
tuioca ili ombudsmana, a rjeenje o ukidanju po slubenoj dunosti ili na zahtjev tuioca ili
ombudsmana. Protiv ovog rjeenja nije dozvoljena alba, ve se moe direktno pokrenuti
upravni spor.
23
zatim od upravnog organa traiti obavjetenje o razlozima nedonoenja upravnog akta.
Nadleni organ je obavjetenje sudu duan dati odmah, a najkasnije u roku od 7 dana. Ako
ovo obavjetenje izostane ili ga sud ocijeni neopravdanim, sud e meritorno odluiti o toj
upravnoj stvari.
24