8.

KONFERENCA SLOVENSKIH ELEKTROENERGETIKOV ate 2007

CIGRE K B3 - 4

Proraun iznesenih potencijala u podstanicama primjenom metode

graninih elemenata
H. Zildo, H. Matoruga
Elektrotehniki fakultet Sarajevo,
Bosna i Hercegovina
E-mail: hamid.zildzo@etf.unsa.ba, tel. +387 61 551 439

Saetak U literaturi se esto koriste postupci superpozicije pri proraunu iznesenih potencijala kod kojih je
potrebno rjeavati dva ili vie velikih sistema punih matrica. U ovom radu razmotren je direktan pristup formiranju
I rjeavanju modifikovane matrice potencijalnih koeficijenata primjenom Galerkins (Galerkinovog) postupka
teinskih ostataka u indirektnoj metodi graninih elemenata. Na kraju lanka prikazan je razmatrani model na
primjeru prorauna glavnog uzemljivaa jedne velike termoelektrane.

Calculation of transferred potentials in substation applied boundary element

methods
Abstract Superposition procedures are often used in literature for calculation of transferred potentials with which it is
needed to solve two or more large systems full of matrixes. Direct approach to forming and solving of modified matrix of
potential coefficients by applying Galerkins procedures of weight residue in indirect method of boundary elements is
considered in this paper. At the end of the article considered model was presented on example of calculation of a large
steam power plants main ground electrode.

I. UVOD uzemljiva odnosno take izvora polja P i taka

Kod projektiranja uzemljivakih sistema vano je
posvetiti posebnu panju plivajuim potencijalima
koji se javljaju na pasivnim elektrodama tokom
oticanja struja kvara sa aktivnih provodnika
uzemljivaa u zemlju. Pasivne elektrode mogu biti svi
metalni dijelovi ukopani u zemlju koji se nalaze
unutar podstanice ili u njenoj blizini, a koji nisu
galvanski povezani sa glavnim uzemljivaem.
Najei primjeri pasivnih elektroda su ograda
promatranja Q potencijala nalaze u gornjem sloju
zemljita. Za taj sluaj dobije se mnogo slika sa
mnogo strujnih izvora. Fredholmova integralna
jednadba funkcije potencijala u taki promatranja Q
za dvoslojno zemljite gdje se i take izvora polja P i
take promatranja polja Q nalaze u gornjem sloju,
data je izrazom:
(Q ) = 1 (P ) G(P, Q) dS P (1)
S

podstanice, razne vrste cjevovoda (parovod, plinovod, gdje su:

naftovod, vodovod i dr.), eljeznike tranice, metalni 1 specifina otpornost homogenog zemljita.
nosai, komunikaciona ili signalna kola i dr.
2 specifina otpornost homogenog zemljita.
U ovome radu razmotrit e se numeriki model h debljina gornjeg sloja zemljita.
zasnovan na indirektnoj metodi graninih elemenata S povrina uzemljivaa i njegove slike.
za rjeavanje Fredholmove integralne jednadbe (P) nepoznata funkcija raspodjele povrinske
stacionarnog strujnog polja uzemljivaa. Promatrajmo gustoe struje na povrini uzemljivaa.
uzemljiva nepravilnog oblika ukopan u horizontalno (Q) raspodjela potencijala u takama promatranja
dvoslojnom zemljitu. Neka je Q taka promatranja Q.
potencijala, a P taka u kojoj se nalazi elementarni G(P,Q) Greenova funkcija koja je za homogeno
strujni izvor segmenta uzemljivaa. Primijenimo zemljite, data sa:
proceduru ogledanja. Poto zrak ima specifinu
otpornost, to na povrini zemlje vai granini uvjet da
1 1 1 1 1 1 1
je normalna komponenta elektrinog polja odnosno G ( P, Q ) = + + Kn + + +
gustoe struje jednaka nuli. 4 rP1 ,Q rP2 ,Q n =1 rPn ,Q rPn ,Q rPn ,Q rPn ,Q
3 4 5 6
Za dvoslojno zemljite potrebno je uzeti u obzir (2)
pored granice 1-zrak i granicu 1-2 kao i lokaciju Indeksi taki izvora polja P3n , P4n , P5n i P6n se odnose
take promatranja Q potencijala. Mi emo koristiti na nivo preslikavanja gdje vrijednost indeksa n
najei sluaj dvoslojnog zemljita, a to je da se
 8. KONFERENCA SLOVENSKIH ELEKTROENERGETIKOV ate 2007
CIGRE K B3 - 4

odreuje doprinos izvora polja u toj taki sa vrijed- ne

nou Kn, pri emu je K faktor refleksije dat sa: N e

i
F e (P, Q ) dS =
e =1 S e

K=
( ) n
n
= N ie N ej ( ) ej G (P, Q ) dS P 0 dS = 0
2 1
(3) e f

( + ) S j=1

2 1
e =1 S e e

(i = 1, 2,, nf ; e=1,2,...,ne) (6)

II. MATEMATIKI MODEL
Sistem jednadbi (6) moemo napisati u matrinom
Fredholmova integralna jednadba (1) moe se obliku:
prikazati u slijedeem operatorskom obliku:
[R ] {} = { } 0
(7)
F(P, Q ) = 1 (P ) G(P, Q) dS P (Q ) = 0 (4)
S
gdje su:
[R] matrica koeficijenata otpornosti
III. DISKRETIZACIJA AKTIVNIH ELEKTRODA
UZEMLJIVAA {} matrica nepoznatih gustoa struje u
vorovima graninih elemenata.
Izvrimo diskretizaciju aktivnih provodnika {0} nepoznati potencijal na aktivnim
uzemljivaa sa 1-D graninim izoparametarskim elektrodama uzemljivaa
elementima. Nepoznata funkcija gustoe struje na
nivou jednog graninog elementa - provodnika U posljednjem sistemu jednadbi imamo nepoznate
uzemljivaa moe se aproksimirati sa izrazom: vorne gustoe struja u n taki i vrijednost
nf
potencijala na uzemljivau to ukupno predstavlja
e (P ) = N ()
e
j
e
j (5) (n+1) nepoznatih veliina, a imamo sistem od n
j=1 jednadbi. To znai da nam nedostaje jedna jednadba
da bi sistem bio potpun. Tu jednadbu moemo
napisati pomou jednadbe kontinuiteta sa kojom se
gdje su:
struja kvara I0 koja ulazi u uzemljiva moe prikazati
e (P ) nepoznata funkcija izvora povrinske kao suma struja oticanja sa ne 1-D graninih
gustoe elemenata u zemlju na slijedei nain:
struje nad 1-D graninim elementom u ne ne
nf
n

I = N ej dS = S Aj j =I 0

taki P. e
(8)
N ej ( ) funkcija oblika nepoznate funkcije gustoe
e j
e =1 e=1 Se j=1 j=1

struje.
ej vrijednost gustoe struje u vorovima 1-D Sada se proireni potpuni sistem jednadbi
teinskih ostataka sa ukljuenim doprinosima izvora
graninog elementa. polja sa aktivnih elektroda moe napisati na slijedei
nf broj vorova na graninom elementu u nain:
kojima se vri aproksimacija struje.
R 1,1 R 1, 2 L R 1,n 1 1 0
R 1 2 0

U Fredholmovoj jednadbi I. vrste (4) nepoznate su i R 2, 2 L R 1,n

funkcije izvora polja e(P) i take promatranja (Q). 2 ,1
M M O M M M = M (9)
Ako pretpostavimo da je vrlo mali pad napona na pro-
vodnicima uzemljivaa, onda se moe usvojiti da se R n ,1 R n ,2 L R n ,n 1 n 0

itav uzemljiva nalazi na istom takozvanom S1A S A2 L S An 0 0 I 0

potencijalu uzemljivaa o. Napiimo jednadbu (4)

na nivou svakog graninog elementa postavljajui

taku promatranja Q na povrini promatranog
segmenta uzemljivaa. Primjenimo Galerkinov
postupak teinskih ostataka, te moemo pisati:
Rjeavanjem ovog sistema jednadbi dobit emo
vrijednosti izvora polja (povrinske gustoe struja) i
potencijala na uzemljivau 0.
Primjenjujui izraunate izvore polja u jednadbi
(1), moemo proraunati raspodjelu potencijala na
povrini zemlje, napona dodira i napona koraka.
 8. KONFERENCA SLOVENSKIH ELEKTROENERGETIKOV ate 2007
CIGRE K B3 - 4

IV. PRORAUN IZNESENIH POTENCIJALA - na ogradi podstanice koja nije povezana sa glavnim
DISKRETIZACIJA PASIVNIH ELEKTRODA uzemljivaem. Ako bismo imali u proraunu sluaj
veeg broja pasivnih elektroda, onda je za svaku tu
Razmotrimo sluaj pasivne elektrode ograde u pasivnu elektrodu potrebno dopisati dodatnu
podstanici koja nije povezana sa glavnim jednadbu kontinuiteta, a u rezultatu bismo dobili
uzemljivaem, a nalazi se u blizini aktivnih vrijednosti plivajuih potencijala na svakoj pasivnoj
uzemljivakih elektroda. Glavni uzemljiva se nalazi elektrodi, ponaosob.
na nepoznatom potencijalu uzemljivaa 0, a ograda
podstanice na nepoznatom plivajuem potencijalu P.
Sada se javlja jo jedna nepoznata veliina plivajui V. PRIMJER
potencijal P na pasivnoj elektrodi. Moramo dopisati
sistemu jednadbi (9) jo jednu jednadbu Sada emo na primjeru prorauna uzemljivaa
kontinuiteta nad pasivnom elektrodom kako bi sistem jedne podstanice pokazati primjenu razvijenog
jednadbi bio potpun. Taj uvjet glasi da pasivna raunarskog programa ''ZEMLJA''. Podaci koji su bili
elektroda nema galvanski vezanog vanjskog izvora dostupni iz studija su slijedei:
struje te je ukupan zbir struja na pasivnoj elektrodi
jednak nuli: Oekivana struja kvara iznosi: 11250 [A]
ne ne
nf
PAS
n Otpornost gornjeg sloja 150 [m]
I ePAS =
N ej ej dS = S PAS
ej = I PAS = 0 Otpornost donjeg sloja
PAS
j 500 [m]
e=1 S j=1
e =1 j=1
Debljina gornjeg sloja 1.5 [m]
e

(10) Dubina ukopavanja segmenata uzemljivaa 1 [m]

Vrijeme iskljuenja kvara 0,1 [s]
Potpuni sistem jednadbi teinskih ostataka sa Otpor povrinskog sloja 3000 []
ukljuenim doprinosima izvora polja sa aktivnih i
Debljina povrinskog sloja 0,1 [m]
pasivnih elektroda glasi:
Teina ovjeka 70 [kg]
aktivna elektroda Frekvencija mree 50.000 [Hz]
Sistem X/R 10.000
R R L R 0 1 0 Dijametar uzemljivakih provodnika 0,01 [m]
1,1 1,1 1,1 1
R L R 1,1 1 0 2 0
1,1 R 1,1
M M O M M M M M
=
1,1
R R 1,1 L R 1,1 1 0 n 0

0 SA2 L SAn 0 0 0 I 0 aktivna elektroda

P

S1 0 L 0 0 0 P 0 pasivna elektroda

pasivna elektroda
(11)
gdje su:
Sl. 1. Zadavanje proraunskog domena podstanice.
SiA povrine koje se raunaju na aktivnim
elektrodama Na Sl. 1. prikazan je tlocrt podstanice u kojoj se
SiP povrine koje se raunaju na pasivnim vri proraun uzemljivaa. Linije obojene crvenom
elektrodama bojom predstavljaju segmente glavnog uzemljivaa.
Linije obojene plavom bojom oznaavaju provodnike
Kao rjeenje ovog sistema jednadbi dobit emo ograde podstanice. Crtkana linija oznaava pravac
vrijednosti izvora polja (gustoa struje ), potencijal profila poprenog pesjeka na povrini zemlje gdje e
se vriti proraun raspodjele potencijala, napona
na glavnom uzemljivau 0 te plivajui potencijal na
dodira i napona koraka. Razmotrit emo dva
pasivnoj elektrodi P tj. u naem primjeru, potencijal
karakteristina sluaja prorauna uzemljivaa sa Sl. 1.
 8. KONFERENCA SLOVENSKIH ELEKTROENERGETIKOV ate 2007
CIGRE K B3 - 4

VI. PRIMJER PRORAUNA KADA JE OGRADA POVEZANA

SA GLAVNIM UZEMLJIVAEM

Razmotrimo prvi sluaj kada je ograda postrojenja

vezana sa glavnim uzemljivaem. U tom sluaju i
ograda i glavni uzemljiva se ponaaju kao aktivne
elektrode i u sluaju kvara nai e se na istom
potencijalu 0. Poslije izvrenog prorauna raspodjele
gustina struje u segmentima uzemljivaa i napona na
glavnom uzemljivau dobiveni su slijedei rezultati:
Sl. 4. Napon koraka na povrini zemlje po
poprenom profilu
Otpor uzemljenja: 0.63 []
Potencijal na uzemljivau 0: 7109 [V]
Faktor Cs 0.55
Vrijeme iskljuenja kvara 0.100[sec]
Faktor Df 1.142
Fibrilaciona struja .435 [A]
Otpor tijela 1000 []
Otpor stopala 4979.975[]
Dozvoljena vrijednost napona dodira: 1517.02 [V]
ili 25.61 [% rel.]
Dozvoljena vrijednost napona koraka: 4764.06 [V]
ili 80.43 [% rel.]

Na povrini zemlje izraunata raspodjela

potencijala, napona dodira i napona koraka, prikazana Sl. 5. Raspodjela potencijala na povrini zemlje
je na slijedeim slikama.

VII. PRIMJER PRORAUNA KADA JE OGRADA

ODVOJENA OD GLAVNOG UZEMLJIVAA

Razmotrimo drugi sluaj kada ograda postrojenja

nije vezana sa glavnim uzemljivaem. U tom sluaju
ograda se ponaa kao pasivna elektroda sa plivajuim
potencijalom P, a glavni uzemljiva se ponaa kao
aktivna elektroda sa potencijalom 0. Poslije
izvrenog prorauna dobiveni su slijedei rezultati:
Sl. 2. Potencijal na povrini zemlje po poprenom Otpor uzemljenja: 0.87 []
profile Potencijal na uzemljivau 0: 9880 [V]
Izneseni potencijal na ogradi P: 4450 [V]
Faktor Cs 0.55
Vrijeme iskljuenja kvara 0.100[sec]
Faktor Df 1.142
Fibrilaciona struja .435 [A]
Otpor tijela 1000 []
Otpor stopala 4979.975[]
Dozvoljena vrijednost napona dodira: 1517.02 [V]
ili 25.61 [% rel.]
Dozvoljena vrijednost napona koraka: 4764.06 [V]
ili 80.43 [% rel.]
Sl. 3. Napon dodira na povrini zemlje po poprenom
profile
 8. KONFERENCA SLOVENSKIH ELEKTROENERGETIKOV ate 2007
Na povrini zemlje izraunata raspodjela
potencijala, napona dodira i napona koraka, prikazana
je na slijedeim slikama.
Sl. 6. Potencijal na povrini zemlje po poprenom
profile
Sl. 7. Napon dodira na povrini zemlje po poprenom
profile
Sl. 8. Napon koraka na povrini zemlje po
poprenom profile
CIGRE K B3 - 4
Sl. 9 Raspodjela potencijala na povrini zemlje
Na Sl. 9.b. moe se vidjeti raspodjela proraunatog
iznesenog plivajueg potencijala izolovane ograde.
VII. PRORAUN NEUTRALNE ZONE UZEMLJIVAA
Proraun poloaja neutralne zone uzemljivaa bitan
je radi utjecaja napona uzemljivaa na
telekomunikacione vodove. Pod pojmom neutralne
zone podrazumjeva se proraun udaljenosti (odnosno
ekvipotencijalne linije) od podstanice na kojoj je
vrijednost potencijala na povrini zemlje manja od 5%
potencijala na uzemljivau. Za promatrani sluaj
podstanice izraunata evipotencijalna linija neutralne
zone uzemljivaa izgleda kao na Sl. 10.
 8. KONFERENCA SLOVENSKIH ELEKTROENERGETIKOV ate 2007
Sl. 10. Ekvipotencijalna linija neutralne zone
uzemljivaa TE
VIII. ZAKLJUAK
Cilj ovoga rada je bio pokazati da dosadanji tzv.
preliminarni naini raunanja uzemljivaa velikih
podstanica primjenom empirijskih formula gube
svaki smisao pred monim numerikim metodama,
naprimjer metodom graninih elemenata.
Poslije izvrenih prorauna, mogu se izvesti
slijedei zakljuci:
Proraun je izvren na osnovi dostupnih podataka i
to studije za uzemljiva gdje se 1985. godine
oekivala struja kvara od 11250 [A]. Meutim rat i
poslijeratna zbivanja sigurno su poremetili i usporili
izgradnju energetskih i prenosnih sistema, a s tim i
prognozirana poveanja struja kvara u studijama
Elektroprivrede BiH za 2000. godinu i dalje.
Raspodjela napona dodira dobivena sa podacima
oekivane struje kvara iz 1985. godine, prikazana na
slici 3 kao i na promatranim profilnim presjecima
CIGRE K B3 - 4
zemljita podstanice ukazuju na veliko prekoraenje
dozvoljenih vrijednosti napona dodira. Ako bi se
izvrio proraun uzemljivaa sa nekim novim veim
strujama kvara onda bi se dobili jo nepovoljniji
rezultati raspodjele napona koraka.
Zadovoljeni su kriteriji raspodjele napona koraka u
odnosu na dozvoljenu vrijednost napona koraka na
cijeloj podstanici i njenoj okolini sa velikim stepenom
rezerve.
U radu je prikazan i nain proraunavanja veliine
neutralne zone oko uzemljivaa.
REFERENCE
[1] Haznadar Z., tih .: Elektromagnetizam 1,2
Zagreb, 1997
[2] Studija, PRORAUN VELIINA KRATKOG
SPOJA U EES BiH 110, 220 i 380 kV ZA
STANJE U 1985. I 1990. GODINI ZA
SUBTRANZIJENTNI REIM
[3] M. Kurtovi, S. Vujevi, D. Rekov,
SOFTVERSKE PODLOGE UZEMLJIVAA,
Elektrotehnika ELTHB2 32 ,1989 3-4.
[4] D.L. Garrett, J.E. Pruitt, PROBLEMS
ENCOUNTERED WITH AVERAGE
POTENTIAL METHOD OF ANALYZING
SUBSTATION, Vol. PAS-104, No. 12,
Decembar 1985.
[5] D.S. Burnett, FINITE ELEMENT ANALYSIS
FROM CONCEPTS TO APPLICATIONS,
Addison-Wesley Publishing Company,
Massachutesetts, 1987.
[6] O. C. Zienkiewicz, THE FINITE ELEMENT
METHOD, New York, McGraw-Hill, 1977.