OPINA VINJAN

PRETHODNI RADOVI
DOPUNA PROSTORNOG PLANA UREENJA OPINE VINJAN

Urbis d.o.o., Sv. Teodora 2, HR-52100 Pula

Tel: +385 52 591200, 591 333
Fax: +385 52 591397
Naruitelj:Opina Vinjan
Struni izraiva: Urbis d.o.o. Pula

Br. elaborata: W-6727/15

Datum izrade: svibanj, 2015.
Koordinator: Dragan Radolovi dipl.ing.arh.
Struni tim:
Dragan Radolovi dipl.ing.arh
Jasminka Peharda-Doblanovi, dipl.ing.arh
Boris Petronijevi, dipl.ing.arh.
Sergej Banovi, gra.teh.
Direktor: Elvis Grgorini. dipl.ing.stroj.

2
SADRAJ:

A) Tekstualni dio:
1. UVOD
2. OSNOVNI PODACI O STANJU U PROSTORU
3. VAEA PROSTORNO PLANSKA DOKUMENTACIJA I ZAKONSKA REGULATIVA.
3.1. Prostorni plan Istarske upanije
3.2. Prostorni plan ureenja Opine Vinjan
3.3. Zakonska regulativa
4. PRELIMINARNA ANALIZA

B) Grafiki dio:
1. Prostorni plan ureenja Opine Vinjan - Koritenje i namjena povrina M 1:25000
2. 1. Analiza graevinskih podruja M 1:5000
2. 2. Analiza graevinskih podruja M 1:5000
2. 3. Analiza graevinskih podruja M 1:5000

3
1. UVOD
Prostorni plan ureenja Opine Vinjan je donesen 2002. godine (Slubeni glasnik
Grada Porea br. 6A/02). Kroz dva postupka 2007 i 2014 g. mijenjana su prostorna
rjeenja u dotad vaeem planu (Slubeni glasnik Opine Vinjan, br. 2/07 i 2/14).
Pred donoenjem je i postupak Izmjene i dopune Prostornog plana ureenja Opine
Vinjan u dijelu gradnje na poljoprivrednim povrinama.
Sve prethodno navedene izmjene i dopune su u odnosu na obuhvat izmjena i dopuna
provedene kao ciljani postupak.

Donoenjem Zakona o prostornom ureenju (Narodne novine, br. 153/13) koji je u

primjeni od 1. sijenja 2014., jedinicama lokalne samouprave je odreena obveza
dopune prostornih planova na nain da u njima odrede neureene dijelove
graevinskih podruja i izgraene dijelove tih podruja planirane za urbanu
preobrazbu. Do ispunjenja te obveze neureenim dijelom graevinskog podruja se
smatraju neizgraeni dijelovi graevinskih podruja odreeni prostornim planom
opine.

Ova mjera direktno se vee na drugu obvezu iz Zakona o prostornom ureenju kojim
je u lanku 79. utvreno da se Urbanistiki plan ureenja donosi obvezno za
neureene dijelove graevinskih podruja i za izgraene dijelove tih podruja
planiranih za urbanu preobrazbu ili urbanu sanaciju.

Iz svega navedenog jasno proizlazi da se do odreivanja neureenih dijelova

graevinskih podruja kroz postupak dopuna prostornih planova u svim neizgraenim
dijelovima graevinskih podruja nemogu izdavati odobrenja za graenje.

Dopunom prostornog plana e se stvoriti planske pretpostavke za neposrednu

provedbu PPUO Vinjan u ureenim i izgraenim dijelovima graevinskih podruja.

U cilju racionalizacije postupka dopune PPUO Vinjan, Opina je pokrenula izradu

Prethodnih radova vezanih uz mogunost dopune prostornog plana ureenja Opine
Vinjan. Elaboratom prethodnih radova sagledati e se stanje vaee prostorno
planske dokumentacije u odnosu na zakonsku regulativu te predloiti temeljni
pokazatelji za postupak dopune PPUO Vinjan koji je pokrenut temeljem Odluke o
izradi Dopuna Prostornog plana ureenja Opine Vinjan donesene na 15. sjednici
Opinskog vijea Opine Vinjan 16. travnja 2015.

4
2. OSNOVNI PODACI O STANJU U PROSTORU

Opina Vinjan je smjetena na zapadnom dijelu istarskog poluotoka.

Ukupna povrina opine iznosi 63,84 km2 i prema popisu stanovnitva iz 2011.g
unutar prostora Opine Vinjan je rasporeeno 2302 stanovnika.
U povrini Istarske upanije Opina Vinjan sudjeluje sa 2,25%.

Slika - Poloaj Opine Vinjan u Istarskoj upaniji

5
Opina Vinjan granii sa opinama Viinada, Karojba, Tinjan i Katelir-Labinci te sa
Gradom Poreom.
Taj se iri prostor naziva Poretina, a prua se od rijeke Mirne na sjeveru do Limskog
kanala na jugu, dok mu je granica prema istoku i unutranjosti Istre glavna
magistralna i dravna cesta D-21 Trst-Kopar-Buje-Pula koja prolazi Opinom Vinjan.

Podruje Poretine u cjelosti pripada tkz. Crvenoj Istri prostranom, niskom i

valovitom istarskom ravnjaku . Osim crvenice na podruju opine razvijene su i crnice
na vapnencu. To su rastresita, suha humusna tla koja nastaju dugotrajnim
nakupljanjem nekarbonatne mineralne i transformirane organske komponente.
Koriste se za povrtlarske i ratarske kulture. Na podruju cijele Poretine javljaju se tla
I i II kategorije visoke proizvodne sposobnosti i to na znatnim povrinama osobito na
priobalnom dijelu, ali i u zaobalnom podruju te u dolini rijeke Mirne

Kulturne biljke u kraju Opine kao uostalom u cijelom prostoru Istre imaju vee
znaenje. U Mediteranskoj zoni kojoj pripada i Opina rairena je maslina i vinova
loza. Osobita se panja sve vie pridaje uzgoju voa i povra. Te su se kulture poele
intenzivnije uzgajati jaanjem gradskih funkcija preteno primorskih naselja.

Dananji biljni pokrov Istre, Poretine i Opine manje je uvjetovan neposrednom

prirodnom osnovom, ve je vie odraz novijeg razvoja i s njime poveane gospodarske
aktivnosti drutva.

Kao i cijela Istra, Poretina i Opina je obdarena prirodnim izvorima kao to su :

poljoprivredna zemljita, umske povrine i prirodni krajobrazi.

Poljoprivredno zemljite zauzima razmjerno velike povrine. Glede kakvoe i

pogodnosti tla za poljodjelske kulture prevladavaju tri vrste zemljita: za ratarske
kulture, za livade i za vinograde i vonjake. Obiljeja kakvoe tla, te relativna
usitnjenost i rascjepkanost zemljita odgovara vinogradarstvu, voarstvu i proizvodnji
povrtlarskih kultura intenzivnog naina eksploatacije.

6
3. VAEA PROSTORNO PLANSKA DOKUMENTACIJA I ZAKONSKA REGULATIVA.

3.1. PROSTORNI PLAN ISTARSKE UPANIJE (SN Istarske upanije 2/02, 1/05, 4/05,
14/05 proieni tekst, 10/08, 7/10, 16/11 proieni tekst i 13/12)
Prostorni plan Istarske upanije osnovni je dokument prostornog ureenja kojim se
ureuje cjelokupni prostor upanije za plansko razdoblje do 2010. godine. Prostornim
planom se razrauju naela prostornog ureenja temljem smjernica iz Strategije
prostornog ureenja republike Hrvatske te se na temelju udjela u irim prostornim
sustavima i znaajkama obuhvaenog podruja odreuju ciljevi i koncepcija
prostornog razvoja, planira prostorna struktura te odreuje organizacija i koritenje
prostora upanije.
Izvod iz Prostornog plana Istarske upanije

7
3.2. PROSTORNI PLAN UREENJA OPINE VINJAN (Slubeni glasnik Grada Porea,
br. 6A/02, Slubeni glasnik Opine Vinjan, br. 2/07 i 2/14).

Prostorni plan ureenja Opine Vinjan osnovni je prostorno planski document

Opine Vinjan, izraen 2002.g. To je prvi prostorno planski dokument novoformirane
Opine Vinjan koji je u dijelu teritorija opine zamijenio do tada u primjeni Prostorni
plan Opine Pore (Slubeni glasnik Grada Porea, 7/92).

Izvod iz Prostornog plana ureenja

Opine Vinjan

8
Graevinska podruja naselja
Prema zadnjem popisu stanovnitva - 2011.g podruje Opine Vinjan je podijeljeno
kroz 56 statistika naselja popis kojih se daje u nastavku:

1. Anii 37. Radovani

2. Babudri 38. Rafaeli
3. Bava 39. Rapavel
4. Barat 40. Ribarii
5. Barii 41. Sinoii
6. Bakoti 42. Smolii
7. Benani 43. Srebrnii
8. Bokii 44. Strpaii
9. Broskvari 45. Sveti Ivan
10. Bucalovii 46. tuti
11. Bujanii 47. Zian
12. Butori 48. Tripari
13. Cerion 49. Vejaki
14. Cvitani 50. Vinjan
15. Deklevi 51. Vranii kod Vinjana
16. Diklii 52. Vrhjani
17. Fabci 53. Zoriii
18. Farini 54. enodraga
19. Gambetii 55. ikovii
20. Kelci 56. uii
21. Koii
22. Kolumbera
23. Korlevii
24. Koutii
25. Kurjavii
26. Legovii
27. Majkusi
28. Malii
29. Maretii
30. Markovac
31. Milanezi
32. Praari
33. Prhati
34. Prkovii
35. Prurii
36. Radoi kod Vinjana

9
Vaeim Prostornim planom ureenja Opine Vinjan za navedena naselja su
odreena graevinska podruja.
U Opini, koja prema zadnjem popisu stanovnitva ima 2302 stanovnika i 56 naselja,
razmjetaj naselja slijedi geoprometna obiljeja prostora Opine, pa se sukladno
reljefnim karakteristikama, mogu izdvojiti naselja koncentrirana u okviru neposredne
okolice naselja Vinjan, naselja du lokalne ceste L_50050 i naselja koja gravitiraju
dravnoj cesti D-21. Navedeni opinski sustav naselja, u okviru kojega sigurno postoje
odreene kauzalne veze, nema karakteristike razvijenog sustava naselja i to
uglavnom zato to naselje Vinjan u svakom pogledu dominira preostalim naseljima
Opine. To se isto moe rei i za sustav funkcija u Opini koje su se uglavnom
koncentrirale u sredinjem izgraenom dijelu Opine.

Prostornim planom ureenja Opine Vinjan je preuzet realni postojei sustav

hijerarhije sredinjih naselja, koji je samo planom preciznije teorijski definiran i
kategoriziran uz preporuku nadopune funkcijama sredinjeg znaaja pojedinih naselja
Opine, u skladu s procjenama potreba s terena, i s ciljevima razvoja Opinskog
prostora.

Prostornim planom ureenja odreen je slijedei sustav sredinjih naselja:

- naselje prvog stupnja centraliteta je naselje Vinjan. Naselje je neosporno

najvanije sredinje naselje Opine. Naselje Vinjan ima sve potrebne sadraje
neophodne da bi se moglo svrstati u naselja prvog stupnja centraliteta:
osnovnu kolu, ambulantu, upravu, potu i trgovine opeg tipa.
- naselja bez centralnog znaenja. Naselja bez centralnog znaaja su sva ostala
naselja Opine. Iako je trgovina neosporno funkcija sredinjeg znaaja, ona
sama po sebi danas jedva da odraava neki centralitet budui je to funkcija
koju ve ima skoro svako naselje. Tom injenicom, grupa naselja koja uope
nema trgovinu dospijeva u jo nepovoljniji poloaj. Ova grupa naselja bez
centralnog znaaja moe se podijeliti na:
naselja koja su u sklopu neposredne gravitacije naselja Vinjan i na
naselja koja su izvan neposrednog utjecaja naselja Vinjan.

PPUO-om Vinjana graevinska podruja su strukturirana u odnosu na kriterije

njihovog dimenzioniranja koji proizlaze iz Prostornog plana Istarske upanije i koji su
propisani prema podjeli na graevinska podruja sa vie ili manje od 100 stanovnika.

Za naselja sa vie od 100 stanovnika kriterij za dimnezioniranje veliine graevinskog

podruja naselja je minimalna gustoa od 10 stanovnika/hektar, a za naselja s manje
od 100 stanovnika 5 stanovnika/hektar.

10
Kao naselja sa vie od 100 stanovnika PPUO-om Vinjana su identificirani Vinjan,
Markovac i Rapavel.
Prema popisu iz 2011. samo naselja Vinjan i Markovac imaju vie od 100 stanovnika.

Veliina graevinskih podruja odreenih PPUO-om Vinjana je vidljiva iz tablice u

nastavku.

Broj Proirenje g.p.

Broj
stanovnika Povrina prema Povrina prema na nove Izgraena
stanovnika
planirano vaeem planu prijedlogu plana povrine ovim povrina
- 1991
2010. Planom

m2 m2 m2 m2

G.P. ZA IZGRADNJU NASELJA

Naselja sa vie od 100 st

Vinjan 621 874146 704320 51222 345571
Markovac 156 173198 172526 18520 143221
Rapavel 113 146752 127445 4585 123882
Ukupno vie od 100 st: 890 950 1194096 1004291 74327 612674

Naselja sa manje od 100 stanovnika

Ukupno: 1362 1450 2418549 2670391 284313 1586527

UKUPNO 2252 2400 3612645 3598682 358640 2199201

U graevnim podrujima naselja nalaze se:

a) predjeli za stanovanje mjeovite funkcionalne namjene zgrada,
b) predjeli za drutvene i sline djelatnosti,
c) predjeli za gospodarske, ugostiteljsko-turistike, servisne, uslune i
sline djelatnosti, sve bez tetnih utjecaja na okoli,
d) prometne graevine i pojasevi,
e) predjeli za infrastrukturne i komunalne graevine i ureaje sve bez tetnih
utjecaja na okoli,
f) predjeli za parkovne povrine, portsko-rekreacijske povrine, djeja igralita
i sline povrine.

11
Osim graevinskih podruja naselja PPUO-om Vinjana su planirana i slijedea
izdvojena graevinska podruja:

1. za razvoj gospodarskih djelatnosti:

a) gospodarska zona Vinjan Milanezi,
b) gospodarska zona "Gambeti" i
c) gospodarska zona "Radovani".

U gospodarskim zonama PPUO-om Vinjana je planiran smjetaj:

a) manjih preraivakih proizvodnih (industrijskih) pogona prvenstveno vezanih
uz preradu poljodjelskih proizvoda (vinarije, uljare i sl.),
b) zanatskih proizvodnih pogona, servisa, veih prodajnih i slinih prostora i
graevina, komunalnih graevina, garaa i sl., koje sve zbog prostornih i
drugih ogranienja ne mogu biti smjetene u okviru graevnih podruja naselja.

2. za razvoj turistikih djelatnosti:

a) turistiko-znanstvena zona Tian u okviru koje je planirano graevno
podruje za smjetaj i za izgradnju zvjezdarnice, a cijela turistika zona slui
znanstvenom i izletnikom turizmu i
b) turistika zona geno park Stancija Bokarin.

U graevinskom podruju ugostiteljsko turistike namjene Tian ne omoguava se

izgradnja smjetajnih graevina ugostiteljsko turistike namjene ve iskljuivo
graevina u funkciji kompleksa zvjezdarnice, pri emu one mogu imati prostorije za
prihvat i boravak gostiju znanstvenika, studenata, uenika i ostalih korisnika.

U graevinskom podruju - turistiki punkt Stancija Bokarin smjetajni kapacitet je

ogranien na maksimalno 150 postelja, a kao vrsta smjetaja PPUO-om Vinjana je
odreeno turistiko naselje.

12
3.3. ZAKONSKA REGULATIVA - Zakon o prostornom ureenju (Narodne novine, br
153/13)

Temeljni zakon koji obrauje podruje prostornog ureenja je Zakon o

prostornom ureenju (NN 153/13) dalje u tekstu: Zakon.
Od stupanja na snagu PPUO Vunjana 2002. godine, temeljni Zakon mijenjan je
viekratno:
Zakon o prostornom ureenju (Narodne novine, br. 30/94., 68/98., 61/00., 32/02. i
100/04.) donesen u travnju 1994. i vaio do 1. listopada 2007.
Zakon o prostornom ureenju i gradnji (NN 76/07, 38/09, 55/11, 90/11, 50/12, 55/12,
80/13) donesen 2007. i vaio do 1.1. 2014.
Zakon o prostornom ureenju (NN153/13) donesen 2013., na snazi od 1. sijenja
2014.

U nastavku su izdvojene najbitnije odredbe aktualnog Zakona vezane na izradu

dopuna PPUO Vinjana prema segmentima:

Pojmovi

izvod iz lanka 3.
9. izdvojeno graevinsko podruje izvan naselja je podruje odreeno prostornim
planom kao prostorna cjelina izvan graevinskog podruja naselja planirana za sve
namjene, osim za stambenu
11. izgraeni dio graevinskog podruja je podruje odreeno prostornim planom
koje je izgraeno
20. neizgraeni dio graevinskog podruja je podruje odreeno prostornim planom
planirano za daljnji razvoj
21. neureeni dio graevinskog podruja je neizgraeni dio graevinskog podruja
odreen prostornim planom na kojemu nije izgraena planirana osnovna
infrastruktura
22. osnovna infrastruktura je prometna povrina preko koje se osigurava pristup do
graevne estice, odnosno zgrade, javno parkiralite, graevine za odvodnju otpadnih
voda i niskonaponska elektroenergetska mrea
28. prometna povrina je povrina javne namjene, povrina u vlasnitvu vlasnika
graevne estice ili povrina na kojoj je osnovano pravo slunosti prolaza u svrhu
pristupa do graevne estice
34. urbana preobrazba je skup planskih mjera i uvjeta kojima se bitno mijenjaju
obiljeja izgraenog dijela graevinskog podruja promjenom urbane mree javnih
povrina, namjene i oblikovanja graevina, i/ili rasporeda, oblika i veliine graevnih
estica

13
Odreivanje graevinskih podruja

lanak 42. Zakona

(1) Graevinsko podruje odreuje se prostornim planom ureenja grada,
odnosno opine i Prostornim planom Grada Zagreba radi razgranienja
izgraenih dijelova tih naselja i povrina predvienih za njihov razvoj od ostalih
povrina namijenjenih razvoju poljoprivrede i umarstva kao i drugih djelatnosti
koje se s obzirom na svoju namjenu mogu planirati izvan graevinskih podruja.
(2) Graevinsko podruje naselja i izdvojeni dio graevinskog podruja
naselja u nacionalnom parku i parku prirode odreuje se prostornim planom
nacionalnog parka, odnosno prostornim planom parka prirode.
(3) Izdvojeno graevinsko podruje izvan naselja moe se odrediti i
Dravnim planom prostornog razvoja i prostornim planom upanije u svrhu provedbe
zahvata u prostoru od znaaja za Dravu, odnosno upaniju.
(4) Naselja se mogu planirati samo na graevinskom podruju.
(5) Na graevinskom podruju naselja, izdvojenom dijelu graevinskog
podruja naselja i podruju posebne zatite voda ne moe se planirati izgradnja
niti proirenje graevina za gospodarenje otpadom od dravnog znaaja i od
upanijskog znaaja.

Uvjeti za obavezu izrade prostornih planova ueg podruja

lanak 76.Zakona
(1) Prostorni plan ureenja grada, odnosno opine odreuje:
1. graevinsko podruje naselja, izdvojeno graevinsko podruje izvan
naselja i
2. izdvojeni dio graevinskog podruja naselja
3. neizgraeni dio graevinskog podruja naselja, izdvojenog
graevinskog podruja izvan naselja i izdvojenog dijela graevinskog
podruja naselja, za koje se ne donosi generalni urbanistiki plan te
neureeni dio tih podruja
4. dio gra evinskog podruja naselja, izdvojenog graevinskog podruja
izvan naselja i
5. izdvojenog dijela graevinskog podruja naselja, za koje se ne donosi
generalni urbanistikiplan, planiran za urbanu preobrazbu i urbanu
sanaciju
6. obuhvat generalnog urbanistikog plana
7. obuhvat urbanistikih planova ureenja koji se donose u
graevinskom podruju naselja i izdvojenom graevinskom podruju
izvan naselja koje odreuje grad, odnosno opina, a za koje se prema
ovom Zakonu ne donosi generalni urbanistiki plan

14
 8. koridore infrastrukture znaajne za grad, odnosno opinu.
(2) Prostorni plan ureenja grada, odnosno opine propisuje:
1. uvjete provedbe svih zahvata u prostoru izvan graevinskog podruja,
osim zahvata dravnog i upanijskog znaaja
2. uvjete provedbe svih zahvata u prostoru u dijelu graevinskog podruja
naselja i dijelu izdvojenog graevinskog podruja izvan naselja kojeg
odreuje grad, odnosno opina, a za koje se prema ovom Zakonu ne
donosi generalni urbanistiki plan ili urbanistiki plan ureenja, te u
izdvojenom dijelu gra evinskog podruja naselja
3. smjernice za izradu urbanistikih planova ureenja koji se prema
ovom Zakonu donose u graevinskom podruju naselja i izdvojenom
graevinskom podruju izvan naselja, a za koje se ne donosi generalni
urbanistiki plan.
(3) Prostorni plan ureenja grada, odnosno opine moe za dijelove
graevinskog podruja, za koje se prema ovom Zakonu obvezno donosi urbanistiki
plan ureenja, propisivati uvjete provedbe zahvata u prostoru s detaljnou
propisanom za urbanistiki plan ureenja.

lanak 79.Zakona
(1) Urbanistiki plan ureenja donosi se obvezno za neureene dijelove
graevinskog podruja i za izgraene dijelove tih podruja planiranih za urbanu
preobrazbu ili urbanu sanaciju.
(2) Donoenje urbanistikog plana ureenja nije obvezno za podruje iz stavka
1. ovoga lanka za koje su prostornim planom ure enja, odnosno generalnim
urbanistikim planom propisani uvjeti provedbe zahvata u prostoru s detaljno#u
propisanom za urbanistiki plan ureenja.
(3) Do donoenja urbanistikog plana ureenja na podrujima iz stavka 1. ovoga
lanka, odnosno propisivanja uvjeta provedbe zahvata u prostoru iz stavka 2. ovoga
lanka ne moe se izdati akt za graenje nove graevine.
(4) Iznimno od stavka 3. ovoga lanka, akt za graenje moe se izdati za
rekonstrukciju postojee graevine i za graenje nove graevine na mjestu ili u
neposrednoj blizini mjesta prethodno uklonjene postojee graevine unutar iste
graevne estice, kojom se bitno ne mijenja namjena, izgled, veliina i utjecaj na
okoli dotadanje graevine.

15
lanak 201.Zakona
(1) Jedinice lokalne samouprave dune su dopuniti prostorne planove ureenja
velikih gradova, gradova ili opina, odnosno Prostorni plan Grada Zagreba na nain da
u njima odrede neureene dijelove graevinskih podruja i izgraene dijelove tih
podruja planirane za urbanu preobrazbu u skladu s ovim Zakonom u roku od
dvanaest mjeseci od dana stupanja na snagu pravilnika izlanka 56. stavka 3. ovoga
Zakona.
(2) Do ispunjenja obveze iz stavka 1. ovoga lanka neureenim dijelom
graevinskog
(3) podruja smatraju se neizgraeni dijelovi graevinskog podruja odreeni
prostornim planovima ureenja velikih gradova, gradova ili opina, odnosno
Prostornim planom Grada Zagreba, koji su na snazi na dan stupanja na snagu ovoga
Zakona.
(4) Do ispunjenja obveze iz stavka 1. ovoga lanka izgraenim dijelovima
graevinskih
(5) podruja planiranim za urbanu preobrazbu u smislu ovoga Zakona
smatraju se dijelovi graevinskog podruja odreeni za urbanu obnovu prostornim
planovima koji su na snazi na dan stupanja na snagu ovoga Zakona.

Za ovaj su postupak najrelevantnije odredbe lanaka 79. i 201. Zakona iz kojih jasno
proizlazi potreba dopune vaeeg PPUO Vinjan u dijelu odreivanja neureenih
dijelove graevinskih podruja i izgraenih dijelova graevinskih podruja planiranih
za urbanu preobrazbu ili urbanu sanaciju kako bi se stvorile pretpostavke za
neposrednu provedbu PPUO-a izdavanjem odobrenja za graenje u ureenim
dijelovima graevinskih podruja.

U svrhu pojanjenja za provoenje postupka dopune Prostornih planova sukladno

obvezi iz lanka 201. Zakona o prostornom ureenju od strane Ministarstva
graditeljstva i prostornog ureenja, Udruzi hrvatskih urbanista 12. oujka 2015.
izdano je objanjenje ija se preslika daje u nastavku.

16
17
18
Iz navedenog je objanjenja bitno izdvojiti:
1. Status izgraenog i neizgraenog se u postupku dopuna ne mijenja ve se
zadrava onaj iz vaeeg PPUO-a.
2. Analizom izgraenih dijelova graevinskih podruja je potrebno odrediti
dijelove tih podruja planirane za urbanu preobrazbu.
3. Okvirni kriteriji za odreivanje ureenog, odnosno neureenog dijela
neizgraenog dijela graevinskog podruja se izvode iz Zakonske definicije
neureenog dijela graevinskog podruja i osnovne infrastrukture te stanja na
terenu.
4. Minimum za odreivanje ureenog dijela graevinskog podruja je obvezna
prometna povrina u naravi s koje je mogu pristup graevinim esticama
(povrina javne namjene, povrina u vlasnitvu vlasnika graevne estice ili
povrina na kojoj je osnovano pravo slunosti prolaza u svrhu pristupa do
graevne estice) po kojoj je mogue dograivanje potrebne infrastrukture
sukcesivno realizaciji zahvata. Postojei put treba imati irinu dovoljnu za
odvijanje prometa, a ako je ui od profila propisanog Prostornim planom
prilikom utvrivanja graevnih estica potrebno je osigurati irinu koridora
prometnice prema Prostornom planu.

Iz objanjenja je itljivo i da se postupak dopune prostornih planova provodi kao

reducirani postupak - bez provoenja javne rasprave i prikupljanja zahtjeva i miljenja
javnopravnih tijela. Prije donoenja dopuna Prostornog plana ureenja opine Vinjan
potrebno je samo pribaviti miljenje Zavoda za prostorno ureenje Istarske upanije.

19
4. PRELIMINARNA ANALIZA

Kao to je prethodno navedeno Prostornim planom ureenja Opine Vinjan u dijelu

planiranja graevinskih podruja odreena su:

1.Graevinska podruja naselja i

2. Izdvojena graevinska podruja:
a) za razvoj gospodarskih djelatnosti:
- gospodarska zona Vinjan Milanezi,
- gospodarska zona "Gambeti" i
- gospodarska zona "Radovani".
b) za razvoj turistikih djelatnosti:
- turistiko-znanstvena zona Tian i
- turistika zona geno park Stancija Bokarin.

Pregled graevinskih podruja naselja prema rjeenju iz Prostornog plana ureenja

Opine Vinjan sa osnovnim pokazateljima veliine, izgraenosti, brojem stanovnika i
gustoom stanovanja dat je u tablici u nastavku.

BROJ BROJ POVRINA IZGRAENI

NAZIV % GUSTOA
STANOVNIKA STANOVNIKA G.P. DIO
NASELJA IZGRA. ST./HA
POPIS 1991. POPIS 2011. (ha) (ha)
Anii 49 42
24,06 20,66 86% 5,4
Rapavel 113 87
Babudri 8
8,3 4,4 53% 5,1
Strpaii 30 34
Bava 17 21 5,3 4,5 85% 4,0
Barat 24 23 5,93 3,7 62% 3,9
Barii 21 25 6,58 2,09 32%
0,41 0,41 100%
0,29 0,29 100%
3,4
0,07 0,07 100%
0,05 0,05 100%
7,4 2,91 39,32
Bakoti 71 62 5,49 4,04 74% 11,3
Benani 24 25 1,15 0,99 86%
0,58 0,45 78%
14,0
0,05 0,05 100%
1,78 1,49 83,7
Bokii 21 3,62 2,58 71% 5,8
Broskvari 19 16 1,95 0,84 43% 8,2
Bucalovii 16 1 3,27 3,27 100% 0,3

20
Bujarii 0 0 0,51 0,51 100% 0,0
Butori 7 0,34 0,34 100%
0,14 0,14 100% 14,6
0,48 0,48 100%
Cerion 38 65
12,43 8,45 68%
Prhati 77 53
9,08
0,56 0 0%
12,99 8,45 65,1
Cvitani 32 34 8,3 5,53 67% 4,1
Deklevi 21 26
4,44 2,29 52%
Koii 20 12
8,32
0,13 0,13 100%
4,57 2,42 53%
Diklii 50 47 4,47 3,74 84% 10,5
Fabci 74 49 10,62 5,92 56%
0,77 0,77 100% 4,3
11,39 6,69 58,74
Farini 51 53 6,7 3,71 55%
0,31 0,31 100% 7,6
7,01 4,02 57,4%
Gambetii 23 15 3,2 2,87 90% 4,7
Kelci 0 0,49 0,49 100% 0,0
Kolumbera 27 29 1,94 1,94 100% 14,9
Korlevii 15 15 2,07 1,05 51% 7,2
Koutii 9 9 1,6 1,3 81% 5,6
Kurjavii 38 29 8,31 6,44 77% 3,5
Legovii 13 10 4,32 2,17 50% 2,3
Majkusi 40 27 15,13 7,21 48% 1,8
Malii 11 1,93 0,91 47% 5,7
Maretii 1 0,33 0,33 100% 3,0
Markovac 156 162 19,07 15,78 83%
0,8 0,61 76% 8,2
19,87 16,39 82,5%
Milanezi 17 14 5,88 2,45 42% 2,4
Praari 21 17 3,17 2,75 87% 5,4
Prkovii 0 2,05 0,4 20% 0,0
Prurii 48 62 4,97 3,79 76%
0,29 0,29 100%
10,1
0,88 0,88 100%
6,14 4,96 80,8%
Radoi kod
23 49 58%
Vinjana 6,93 4,02
0,1 0,1 100% 6,9
0,1 0,06 60%
7,13 4,18 58,6

21
Radovani 50 48 8,94 4,53 51% 5,4
Rafaeli 16 8 3,55 1,81 51% 2,3
Ribarii 0 0,18 0,18 100%
0,23 0,23 100% 0,0
0,41 0,41 100%
Sinoii 72 54 14,04 10,77 77% 3,8
Smolii 49 34 8,36 7,61 91% 4,1
Srebrnii 11 8 2,36 1,48 63% 3,4
Sveti Ivan 34 16 1,83 0,64 35% 8,7
tuti 53 34 3,35 2,87 86%
0,23 0,23 100%
7,4
0,99 0,7 71%
4,57 3,8 83,2%
Tian 16 1 0,67 67% 16,0
Tripan 32 4,89 1,63 33%
1,57 1,57 100% 5,0
6,46 3,2 49,5%
Vejaki 24 18 3,07 2,33 76% 5,9
Vinjan 621 674 76,84 35,54 46% 8,8
Vranii kod
42 56 28%
Vinjana 6,47 1,84 6,4
2,25 0,87 39%
8,72 2,71 31,1%
Vrhnjani 4 14 2,23 0,76 34% 6,3
Zoriii 32 22 5,19 4,05 78% 4,2
enodraga 34 24 4,76 1,89 40% 5,0
ikovii 11 9 7,22 3,07 43% 1,2
uii 22 26 4,73 1,83 39% 5,5
2266

Iz navedenog tablinog pregleda jasno je vidljiv udio neizgraenog dijela graevinskih

podruja koji za posljedicu prema Zakonu o prostornom ureenju ima zabranu
izdavanja odobrenja za graenje bez urbanistikog plana ureenja.

Navedni tablini prikaz polazite je za odreivanje neureenih dijelova graevinskih

podruja u postupku Dopune Prostornog plana ureenja Opine Vinjan pokrenutom
temeljem Odluke o izradi dopune Prostornog plana ureenja Opine Vinjan
donesenoj na sjednici Opinskog vijea Opine Vinjan 16. travnja 2015.

Osim graevinskih podruja naselja u postupku dopuna PPUO Vinjan potrebno je

obraditi i izdvojena graevinska podruja pregled kojih je dat u tablici u nastavku.

22
 GRAEVINSKA PODRUJA GOSPODARSKE - UGOSTITELJSKO TURISTIKE NAMJENE
Povrina graevinskog
Naziv graevinskog Izgraeni dio %
podruja
podruja (ha) izgraenosti
(ha)
Stancija Bokarin 1,93 0,9 46,6
Tian 1 0,62 62

GRAEVINSKA PODRUJA GOSPODARSKE - PROIZVODNE NAMJENE

Povrina graevinskog
Naziv graevinskog Izgraeni dio
podruja % izgraenosti
podruja (ha)
(ha)
Vinjan - Milanezi 21,45 0 0
Gambetii 14,32 3,7 25,84
Radovani 1,27 0 0

Izdvojena graevinska podruja je u postupku dopune PPUO Vinjan potrebno

sagledavati i u kontekstu odreivanja podruja za urbanu preobrazbu koja prema
zakonskoj definiciji podrazumjeva skup planskih mjera i uvjeta kojima se bitno
mijenjaju obiljeja izgraenog dijela graevinskog podruja promjenom urbane mree
javnih povrina, namjene i oblikovanja graevina, i/ili rasporeda, oblika i veliine
graevnih estica.
Kako je nevezano na stvarno stanje izgraenosti iz objanjenja resornog Ministarstva
jasno itljivo da se u postupku dopune ne provjerava status izgraenosti odreen
vaeim Prostornim planom, urbana preobrazba jedan je od planskih mehanizama
koji e omoguiti zatitu prostora za podruja koja e temeljem planskih rjeenja
doivjeti znaajne transformacije, a sve kroz, u tom sluaju, obveznu izradu
Urbanistikog plana ureenja.

Osim prethodne tabline analize vaea graevinska podruja su u cilju pripreme za

izradu dopuna PPUO Vinjan analizirana u grafikim prikazima br. 2.1. do 2.3.
Grafika analiza je izraena kao priprema za postupak dopune PPUO Vinjan i istom
su neizgraeni dijelovi graevinskih podruja analizirani po osnovnom kriteriju
mogueg pristupa buduim graevnim esticama u dijelu stvarnog postojanja
pristupa ( katastar, stanje na terenu). Kriterij mogueg pristupa je u daljnjim
razradama potrebno nadograditi analizom vlasnike strukture (vlasnitvo,
suvlasnitvo, slunost), naknadne parcelacije zemljita i veliinama graevnih estica
prema uvjetima iz PPUO Vinjan.

23
Primjer potrebne dodatne analize u odnosu na veliine katastarskih estica naroito
je vidljiv u dijelu graevinskog podruja naselja Vinjan (izvod iz analize predmetne
lokacije dat je u nastavku).
Stvarno stanje ukazuje na potrebu daljnjeg razgranienja na ureeni i neureeni dio
cjelovitih katastarskih estica iz vaeeg PPUO Vinjan u daljnjim postupcima razrade.
U ovom su elaboratu po osnovi kriterija pristupa katastarske estice predmetne
lokacije prikazane veinom kao ureeni dio. Daljnjom analizom je potrebno odrediti
konano razgranienje u odnosu na pristup graevnoj, a ne katastarskoj estici.

24
25
Za ostale kriterije koji odreuju ureene dijelove ( mogunost prikljuenja na
niskonaponsku elektrinu mreu, parkiralite, graevine za odvodnju otpadnih voda)
se u odnosu na rjeenja iz Prostornog plana i uvjete nadlenih javnopravnih tijela
procijenjuje njihov manji eliminacijski utjecaj.

U tablicima u nastavku data je analiza udjela neureenih neizgraenih dijelova

graevinskih podruja naselja i izdvojenih graevinskih podruja.

Graevinska podruja naselja:

POVRINA IZGRAENI NEUREENI

NAZIV % %
G.P. DIO DIO
NASELJA IZGRAENOSTI NEUREENOSTI
(ha) (ha) (ha)
Anii
24,06 20,66 86 0,235 1
Rapavel
Babudri
8,3 4,4 53 0,884 10,65
Strpaii
Bava 5,3 4,5 85 0,492 9,28
Barat 5,93 3,7 62 3,9
Barii 6,58 2,09 32
0,41 0,41 100
0,29 0,29 100
0,612 8,27
0,07 0,07 100
0,05 0,05 100
7,4 2,91 39,32
Bakoti 5,49 4,04 74 0,295 5,37
Benani 1,15 0,99 86
0,58 0,45 78
0 0
0,05 0,05 100
1,78 1,49 83,7
Bokii 3,62 2,58 71 0,38 10,5
Broskvari 1,95 0,84 43 0,547 28,05
Bucalovii 3,27 3,27 100 0 0
Bujarii 0,51 0,51 100 0 0
Butori 0,34 0,34 100
0,14 0,14 100 0 0
0,48 0,48 100
Cerion
12,43 8,45 68
Prhati
0,264 2,03
0,56 0 0
12,99 8,45 65,1

26
Cvitani 8,3 5,53 67 1,14 13,76
Deklevi
4,44 2,29 52
Koii
0 0
0,13 0,13 100
4,57 2,42 53
Diklii 4,47 3,74 84 0,141 3,16
Fabci 10,62 5,92 56
0,77 0,77 100 0 0
11,39 6,69 58
Farini 6,7 3,71 55
0,31 0,31 100 0,168 2,4
7,01 4,02 57,4
Gambetii 3,2 2,87 90 0,225 7
Kelci 0,49 0,49 100 0 0
Kolumbera 1,94 1,94 100 0 0
Korlevii 2,07 1,05 51 0,169 8,15
Koutii 1,6 1,3 81 0 0
Kurjavii 8,31 6,44 77 0,4 4,87
Legovii 4,32 2,17 50 0,32 7,4
Majkusi 15,13 7,21 48 2,07 13,68
Malii 1,93 0,91 47 0 0
Maretii 0,33 0,33 100 0 0
Markovac 19,07 15,78 83
0,8 0,61 76 1,23 6,19
19,87 16,39 82,5
Milanezi 5,88 2,45 42 0 0
Praari 3,17 2,75 87 0 0
Prkovii 2,05 0,4 20 0,26 12,8
Prurii 4,97 3,79 76
0,29 0,29 100
0 0
0,88 0,88 100
6,14 4,96 80,8
Radoi kod
58
Vinjana 6,93 4,02
0,1 0,1 100 0 0
0,1 0,06 60
7,13 4,18 58,6
Radovani 8,94 4,53 51 0 0
Rafaeli 3,55 1,81 51 0 0
Ribarii 0,18 0,18 100
0,23 0,23 100 0 0
0,41 0,41 100
Sinoii 14,04 10,77 77 1,37 9,75
Smolii 8,36 7,61 91 0 0
Srebrnii 2,36 1,48 63 0 0

27
 Sveti Ivan 1,83 0,64 35 0 0
tuti 3,35 2,87 86
0,23 0,23 100
0 0
0,99 0,7 71
4,57 3,8 83,2
Tian 1 0,67 67 0 0
Tripan 4,89 1,63 33
1,57 1,57 100 0,132 2,04
6,46 3,2 49,5
Vejaki 3,07 2,33 76 0,263 8,57
Vinjan 76,84 35,54 46 8,28 10,78
Vranii kod
28
Vinjana 6,47 1,84
1,59 18,2
2,25 0,87 39
8,72 2,71 31,1
Vrhnjani 2,23 0,76 34 0,44 19,73
Zoriii 5,19 4,05 78 0,326 6,28
enodraga 4,76 1,89 40 0 0
ikovii 7,22 3,07 43 1,474 20,42
uii 4,73 1,83 39 2,12 44,82
341,67 293,93 25,898

Izdvojena graevinska podruja:

GRAEVINSKA PODRUJA GOSPODARSKE - UGOSTITELJSKO TURISTIKE NAMJENE

Povrina
Naziv Neureeni
graevinskog Izgraeni dio % %
graevinskog dio
podruja (ha) izgraenosti neureenosti
podruja (ha)
(ha)
Stancija
1,93 0,9 46,6 0 0
Bokarin
Tian 1 0,62 62 0 0

28
 GRAEVINSKA PODRUJA GOSPODARSKE - PROIZVODNE NAMJENE
Povrina
Naziv
graevinskog Izgraeni dio % Neureeni dio %
graevinskog
podruja (ha) izgraenosti (ha) neureenosti
podruja
(ha)
Vinjan -
21,45 0 0 21,01 98
Milanezi
Gambetii 14,32 3,7 25,84 2,83 19,76
Radovani 1,27 0 0 0 0

U postupku dopune vaeeg PPUO Vinjana e osim daljnje nadogradnje ovim

elaboratom predloenog razgranienja ureenih i neureenih dijelova graevinskih
podruja biti potrebno dopuniti plansko rjeenje i u njegovom tekstualnom dijelu -
odredbama za provedbu.

29