PREDAVANJA (kolokvij 1)

(Marko Juri)

-didaktike teorije sustavne veze didaktike, teorije kurikuluma i teorije kole

- nastavnik stvara nastavnu teoriju razmatranje, spoznaja ( razvijanje spoznaje na temelju

didaktikih teorija), uopavanje, sustav ideja (pouavanje koje potie uenje)

- teorija nastave nastavnik na temelju didaktikih teorija nastavnik razmatra to i kako

pouavati, potie razvoj i teoriju nastave, pomae ueniku u razvoju
strategije i stilova uenja

uenik to i kako uiti (s kojim ciljem cilj treba biti poznat nastavnicima kako bi
pomogli u uenju)

DIDAKTIKE TEORIJE

-temelje se na nekoliko uporinih toaka:

1. injenice i podaci iskustvo, dokazi, dosezi u iskustvu

2. Refleksija metodiki postupci, doseg i vrijednosti miljenja i izjava
3. Predmetni okvir odgovarajue omeeno podruje, usmjerenje u odreeni prostor , tj.
predmetni okvir, nikad nastavni predmet nije do kraja omeen, nastavni sadraji su
spomenuti i u drugim predmetima
4. Koncepcija konstruirani model nastavnik razvija svoj model nastave, svoju koncepciju
5. Diskusija sa strunjacima, uspostavljanje veze s prethodnim istraivanjima
6. Pitanja i kritika nove spoznaje, razumijevanje uobiajenih postupaka (kroz propitivanje,
samovrednovanje i samokritiku)

- didaktike teorije kritiki razmatraju svoj predmet u smislu radoznalosti i konstruktivne

kritike
- odreene time koliko razvijaju metodologijski instrumentarij

- predmeti didaktike nastava, predmet, odgoj, obrazovanje

- cilj didaktike doprinjeti razvoju predmeta didaktike (nastave, odgoja...)

1
- teorijsko znanje + struno znanje = praktino djelovanje
segmentirano i sistematizirano
(znanje i drugih podruja znanje didaktike i
ostalih pedagog. znanosti, ali i psihologije
biologije, fizike, geografije...)
rutinirano ili kreativno, osloboeno
refleksije ili samorefleksivno
-dinaminost, aktivnost, kreativnost
cjelovito, posredovano vlastitim
iskustvima, vezano uz kontekst,
usmjereno na doivljaje uspjeha,
bazirano na vlastitom iskustvu
temeljna nastavna umijea

- budui da ne postoji samo jedna didaktika teorija za sve nastavnike, za sve oblike kola i za
sve nastavne predmete, potrebno je uzimati u svom struno-profesionalnom radu
mnogoslojnu mjeavinu razliito akcentuiranih opih didaktikih teorija

DIDAKTIKA

- gr. didaskein = pouavanje

- kola nastavnik - zaeci nastave - sadraji pouavanja - vjetina pouavanja i uenja

Wolfgang Ratke (1613.) zalagao se za to da se u nastavu ugradi vjetina pouavanja (razlog za

preuzimanje rijei didaktika)

Jon Amos Komensky (1632.) Didaktika opa vjetina pouavanja svakoga o svemu
(Komensky je tom definicijom obuhvatio i obrazovanje i odgoj)

-na prijelazu s 19.-og u 20. stoljee didaktika se ograniava na podruje obrazovanja

-sustavnijim prouavanjem utvreno je da didaktika nije posebna znanost ve je ona grana

pedagogije

DIDAKTIKA JE SVEOBUHVATNA ZNANOST O POUAVANJU I UENJU !!!

Jan Friedrich Herbart prvi iznio nacrt didaktike kao teorije obrazovanja

Otto Willmann analizirao obrazovne ciljeve i puteve obrazovanja

2
Weiniger, Klafki, Blankertz, Heimann i Klinberg tijekom 20. stoljea USTOLIILI DIDAKTIKU KAO
SAMOSTALNU ZNANSTVENU DISCIPLINU

Definicije didaktike:

- didaktika je grana pedagogije koja prouava ope zakonitosti obrazovanja (Poljak)

- didaktika je teorija i praksa uenja i pouavanja (Meyer)
- didaktika je grana pedagogije koja se bavi teorijom odgojno-obrazovnog procesa
(Bognar-Matijevi)

- didaktika je teorija obrazovanja zato to joj je cilj nastave obrazovanost

- didaktika je teorija nastave zato to traga za uspjenim metodama uenja i

pouavanja

- didaktika nastave bavi se uinkovitou nastavnog procesa (traga za uspjenim

metodama pouavanja; prouava odgojenost, obrazovanost i kompetencije)

- didaktika analizira i strukturira temeljne didaktike oblike pouavanja i uenja, mijenja, poboljava i
osvjeuje zakonitosti i odnose koji u praksi pouavanja i uenja djeluju (stilovi i kontrole uenja,
ciljevi i strategije)

- prema irem smislu didaktika je znanost o pouavanju i uenju, a prema uem smislu didaktika je
znanost o nastavi

-didaktika je znanstvena refleksija organiziranih procesa i uenja

-predmet didaktike je sustavno, organizirano uenje, tj. teorijsko promiljanje nastave (ono je
orijentirano na uenikove individualne maksimalne potencijale)
prema tome, didaktika predstavlja sustav ideja, uputa i naputaka o vjetini pouavanja
u sreditu odgojno-obrazovnog procesa je uenik (nekad je u sreditu bio sadraj),
njemu se prilagoavaju metode i tehnike

pretpostavke za uenje kognitivne, afektivne i motivirajue

3
ODREENJA DIDAKTIKE

1. Didaktika stupnjeva - posebne, specijalizirane didaktike(osnovnokoslka didaktika, didaktika

srednjeg obrazovanja, posebne didaktike (specijalni odgoj i obrazovanje) te visokokolska
didaktika
2. Didaktika podruja - drutveno, matematiko, ekonomsko podruje, medicina...
3. Didaktika predmeta (metodika) didaktika pojedinog predmeta, kolegija...

Didaktika je teorijsko promiljanje nastave, tj. ona predstavlja

sustav ideja, uputa i naputaka o vjetini pouavanja.

OBRAZOVANJE
- obrazovanje je jedinstvo znanja i sposobnosti

- znanje sustav injenica i generalizacija o objektivnoj stvarnosti

- sposobnost uspjeno obavljanje rada, aktivnosti i funkcije (intelektualna sposobnost je na

prvom mjestu, ona je pretpostavka za postizanje ostalih sposobnosti)

STUPNJEVI ZNANJA: (prema Poljaku)

- prisjeanje uenik se sjea da je neto uio o nekom pojmi, ali nita vie o tome ne zna
- prepoznavanje uenik prepoznaje neke sadraje, ali ih ne moe objasniti i obrazloiti
- reprodukcija uenik moe nastavne sadraje reproducirati, ali to znanje ne moe primijeniti
u svakodnevnom radu i ivotu
- operativno znanje uenik steenim znanjem operira ( sadraje moe objasniti i obrazloiti)
- kreativno znanje na temelju steenog znanje daljnje napredovanje u stvaranju novih
dobara (uglavnom do izraaja dolazi nakon obrazovanja)

-pored ovih stupnjeva postoje i jo neki stupnjevi: (prema Poljaku)

- proceduralno znanje- znanje kako, uenik ga stjee na temelju promatranja, zakljuivanja,

procjene odreenih podataka, predvianja, postavljanja pitanja, argumentiranja, povezivanja
- govori o tome kako se neto radi na temelju vlastite procjene i vlastitog zakljuivanja

4
- sintaktiko znanje sustav i struktura reenica. Uenik moe povezati smisleno rijei i pojmove u
reenicu) vjeto komuniciranje, vano je umjeti prikazati znanje kroz verbalnu komunikaciju

- supstantivno znanje kada uenik razumije sadraje i moe dalje razvijati teorijski okvir nekog
pojma; rad na nekom projektu trai ovaj stupanj znanja

- propozicijsko znanje- znanje o (znanje o neemu, kako neto tee, kako neto treba uraditi npr.
seminar)

- znanje je rezultat osobne konstrukcije i izgradnje pojmova

- osobne misaone mape sudjeluju u konstrukciji novog znanja
- znanje se nadograuje ali i resistematizira

PODRUJA LJUDSKE SPOSOBNOSTI

- PERCIPTIVNE osjetne (osjetilno zapaanje) vid, sluh, dodir

- PRAKTINE manualne aktivan odnos ovjeka prema materiji, neto to se moe uiniti
- SPOSOBNOST IZRAAVANJA brzo, lako, jednostavno izraavanje (uz injenice)
- INTELEKTUALNE pretpostavka svim ostalim sposobnostima

- obrazovanje se dijeli na ope, usmjereno, specijalistiko, ekonomsko, tehniko, drutveno...

-obrazovanje je permanentni proces nema kraja (stalno traje, obrazujemo se cijeli ivot)

- imbenici nastave: nastavnik, uenik, nastavni sadraji, nastavna tehnika i tehnologija

-nastavnik odgojena, obrazovana osoba i upuena u odgojno-obrazovni proces (kvalificirani

strunjak)

-upuenost u odgojno-obrazovni proces podrazumijeva pet temeljnih osobina:

-jasnoa smislenost pri objanjavanju i prikazivanju, uz vie promjena, primjera, na vie

naina kako bi uenicima postalo jasno i razumljivo

-raznolikost uporaba irokog repertoara didaktiko-metodikih alternativa (te biranje

najboljeg naina za obradu sadraja)

5
 -oduevljenje prenijeti oduevljenje i zadovoljstvo za predmet na uenike, pokazati im
svoju motovaciju za rad te tako i njih motivirati

-orijentacija prema zadacima nastave - to treba ostvariti na podruju odgoja, obrazovanja,

materijalnih i funkcionalnih zadataka

-orijentacija prema ciljevima uenja - to uenik treba znati na kraju odreene cjeline,
polugodita i sl.

- nastavnik pozitivnih odlika uiva ugled uenika, roditelja i sociokulturne sredine

-on treba stei autoritet i potovanje od strane uenika (ugled)

-tamo gdje se odgaja snagom uzora, dobro se odgaja i tu nije potrebna bilo kakva prisila

-nastavnik je uzor svojim uenicima