uvanje i zatita poljoprivrednih proizvoda

na gospodarstvu
Stranice u tiskanom izdanju: 31 - 46

Osnovni cilj uvanja poljoprivrednih proizvoda je skladitenje proizvoda bez gubitaka

kakvoe i bez gubitaka kvantitete teine. Pri tome se mora voditi rauna da se trokovi
uvanja, rada i zatitnih sredstava smanje to vie. Vano je znati to se moe skladititi, na
koji nain treba uvati proizvode i pritom osigurati optimalne uvjete u prostoru gdje se
proizvodi uvaju, to ovisi i o namjeni uvanja i skladitenja, odnosno da li je sjemenska ili
merkantilna roba. Zatim je vano znati i koliko dugo e trajati skladitenje tih proizvoda.

Od zrnatih proizvoda skladite se itarice (penica, jeam, zob, ra, kukuruz); sjeme uljarica,
korjenastog bilja (e. i sto. repa); sjeme predivog bilja (konoplja, lan, pamuk), duhana.
Ostali proizvodi koji se uvaju kako bi se po potrebi mogli koristiti i kasnije su korjenasto,
gomoljasto, predivo bilje, voluminozna stona hrana, duhan i hmelj. Prostor u kojem se
uvaju poljoprivredni proizvodi mogu biti podna skladita, podrumi, silosi, koevi za kukuruz,
improvizirani, ali i specifini (trapovi, hermetika skladita). Proizvodi se skladite
uobiajeno, izravno iza berbe i etve, ili uz odreene predradnje (dodatno suenje i
dosuivanje). Za vrijeme skladitenja djelovanjem odreenih imbenika mijenjaju se
biokemijski, fizikalni i kemijski procesi. Poljoprivredni proizvodi tijekom uvanja podlijeu
napadu mikroorganizama, insekata, bolesti, a nekada i napada ptica, glodavaca. Vanu ulogu
pri uskladitenju proizvoda ima i kontrola. Ako se ne prate i ne kontroliraju uskladiteni
proizvodi, moe doi do proklijavanja, samozagrijavanja i napada tetnih organizama.

uvanje krumpira

Premda se koristi i u suhom i u zamrznutom stanju, ipak ga najee koristimo u svjeem

obliku i to tijekom cijele godine. Stoga ga je potrebno paljivo skladititi i uvati od trulei ili
klijanja da bi mu izgled i okus ostali nepromijenjeni.

Skladitenje krumpira

Prije skladitenja treba pregledati i odvojiti oteene, jako prljave i zaraene gomolje. Takve
gomolje najbolje je odmah koristiti. Potom se krumpir sprema u vree ili stavlja u prostor
predvien za skladitenje. Ne smije biti poslagano vie od est vrea jedna na drugu jer bi se
gomolji u donjim vreama mogli otetiti te oboljeti od skladinih bolesti. U prostor predvien
za spremanje krumpira gomolji se skladite do visine od 1,5 m.

Skladini prostor

Koliki skladini prostor treba osigurati, ovisi ponajprije o kakvoi gomolja (sadraju vode i/ili
suhe tvari), odnosno od zapreminske mase i naina uvanja (vree, rinfuza, boksevi). Naime,
u 1 m3 stane 650 kg (maksimum 700 kg) krumpira u rasutom stanju, to znai da za 1,0 t
(1.000 kg) krumpira treba osigurati 1,54 m3 (odnosno 1,44-1,55 m3) skladinog prostora.
Tona krumpira u boksevima zauzima bitno vei prostor (ali prua najbolje uvjete) u usporedbi
s istom koliinom krumpira, koji se skladiti rasut. U 1,0 m3 skladinog prostora stane
prosjeno 400 kg krumpira, koji se skladiti u boksevima. Tijekom uvanja dolazi do gubitaka
u teini i kakvoi krumpira. Osnovni gubici nastaju zbog isparavanja vode preko pokoice
(transpiracija) i uslijed disanja (respiracija). Krumpir vaen u jesen ima gubitke u prvom
mjesecu skladitenja oko 2-3 %, a u sljedea 4 mjeseca 0,5-0,8 %. Gubici se poslije znaajno
poveavaju osobito u proljee i u vrijeme klijanja. Gubitke mogu prouzroiti i mnoge
specifine bolesti iji se razvoj intenzivira za vrijeme uvanja.

uvanje i skladitenje povra

Iako je s nutritivnog stanovita najuputnije koristiti svjee, neposredno ubrano povre, zbog
sezonskog karaktera proizvodnje nekad ga je takvog nemogue imati pa su razvijeni razliiti
naini njegovog uvanja i prerade. Tehnolokim procesom prerade znaajnije se zadire u
jestivi dio povra i ono u potpunosti gubi daljnju ivotosposobnost. uvanjem i skladitenjem
povra u njemu se dijelom nastavljaju procesi koji su se odvijali i kada je povre raslo.
Naime, tijekom rasta i razvoja svih biljaka pa tako i povra procesom fotosinteze stvaraju se
asimilati koje biljke akumuliraju u svojim dijelovima, a procesom disanja dio njih se
razgrauje. Nakon berbe i tijekom skladitenja prestaju procesi fotosinteze, ali se disanje
nastavlja. O intenzitetu disanja ovise promjene koje se oituju na uskladitenom povru u
vidu smanjenja teine, gubitka vrstoe, promjene okusa, mirisa i drugih organoleptikih
svojstava.

Berba i priprema za skladitenje

Berbu odnosno vaenje povra namijenjenog skladitenju treba obaviti u vrijeme njegove
potpune tehnoloke zrelosti tj. kada je postiglo punu razvijenost dijelova biljke zbog kojih se
uzgaja, oblik i veliinu karakteristinu za uzgajanu sortu odnosno hibrid te kada mu je sadraj
suhe tvari najvei. Povre namijenjeno skladitenju potrebno je brati odnosno vaditi onda
kada je tlo umjereno prosueno, a nadzemni dijelovi biljaka nisu rosni. Nakon berbe, a prije
skladitenja neko
od povra kao to je luk ili enjak potrebno je prirodno dosuiti na polju ili u natkrivenim
prostorima. Korjenastom povru potrebno je odstraniti lisnu masu i nakratko ga prosuiti
samo da se na korijenu posui zaostala zemlja, a nikako prati prije skladitenja.

uvanje i skladitenje povra u kuanstvu

Za uvanje povra u kuanstvu potrebno je imati adekvatan prostor. Najee su to podrumi,

ali za istu namjenu mogu posluiti i druge prostorije u kojima je mogue postii odgovarajue
uvjete. Prije skladitenja prostor u domainstvu namijenjen uvanju povra potrebno je
temeljito oistiti i po mogunosti ga s unutarnje strane izolirati polistirenskim ploama kako
bi se mogla postii to bolja regulacija temperature. Svakako treba izbjegavati prostorije kroz
koje prolaze cijevi za grijanje i one koje nemaju otvore u vidu prozoria ili ugraenog
ventilacijskog sustava. Tijekom skladitenja potrebno je pokuati osigurati to povoljnije
uvjete, a koji se odnose na temperaturu, vlagu zraka i svjetlost.

Regulacija temperature
Iako je regulacija prirodne temperature u skladinim prostorima koji nemaju mogunost
dodatnog
hlaenja dosta teka, uz odreene manje zahvate u skladinom ju je prostoru barem
djelomino mogue regulirati. Prije svega, da bi se moglo upravljati temperaturom potrebno
ju je redovito mjeriti. Poeljno je imati dva termometra od kojih se jedan postavlja izvan
prostorije, a drugi
u prostor u kojem se povre uva. Kad je vanjska temperatura nia i povoljnija za uvanje
povra, to je najee rano izjutra, otvaranjem prozora ili ventilacijskih otvora omoguuje se
uvoenje hladnijeg zraka u skladini prostor uz istovremeno prozraivanje kojim iz
skladinog prostora izlaze nepoeljni mirisi i plinovi kao to je etilen. Kako je hladniji zrak
tei, sustavom ventilacijskih otvora i cijevi poeljno ga je usmjeriti na dno skladinog
prostora, dok se topliji zrak die i sam izlazi iz skladita. Kad se vanjska temperatura snizi do
razine koja bi mogla otetiti uskladiteno povre, ventilacijski se otvori zatvaraju, a
provjetravanje se provodi samo nakratko.

Vlanost zraka

Uz temperaturu za uspjenost uvanja povra izuzetno je vana i vlanost zraka skladinog

prostora. Ako je zrak presuh, bre dolazi do suenja povrinskog sloja uskladitenog povra i
njegove smeuranosti, dok je pak kod previsoke vlage vea opasnost od razvoja biljnih
bolesti. Za veinu vrsta povra koje se skladiti optimalna relativna vlaga zraka je 90 95%,
jedino je za
skladitenje lukoviastog povra ona manja i iznosi 65 70%. Za mjerenje vlage u
skladinom je prostoru poeljno imati vlagomjer i po potrebi intervenirati. Sadraj vlage u
zraku mogue je poveati tako da se u skladini prostor postave plitke posude s vodom, da se
po podu prostru
navlaene jutene vree, odnosno jednostavno da se povremeno navlai sam pod. Visoka
zrana vlaga u skladinom se prostoru moe sniziti redovitim prozraivanjem.

Povre u hladnjacama i kontroliranoj atmosferi

Za razliku od prirunih skladita u kojima se uglavnom uva povre za vlastite potrebe, a na

krae vrijeme i u manjim koliinama za trite, u komercijalnoj proizvodnji vee se koliine
povra skladite u hladnjaama. Hladnjae su posebno konstruirana skladita s mogunou
kontrole
temperature, vlage i cirkulacije zraka, a moderne i sastava zraka. Izgrauju se od izolacijskih
panela u vidu komora u kojima se pojedinano mogu odravati eljeni uvjeti. U svakoj se
komori uva samo jedna vrsta povra ili nekoliko njih ako imaju iste uvjete skladitenja.

Suenje i skladitenje kukuruza

O krajnjoj namjeni usjeva kukuruza ovisit e i vrijeme i nain berbe. Nakon berbe, uzgajiva
ima nekoliko opcija, moe kukuruz prodati odmah ili ga uskladititi na svom gospodarstvu ili
negdje drugdje. Moe ga uvati kao hranu za svoje ivotinje, ili, dok ga ne proda, za veu
trinu cijenu. Mala gospodarstva kukuruz siju uglavnom kao izvor kvalitetne stone hrane,
manje za prehranu ljudi. Gotovo cijela biljka kukuruza je iskoristiva: oklasak, klip, stabljika,
list. Od polja do skladita
Kukuruz se moe brati za suho zrno kad se vlaga zrna spusti ispod 30%. Moe se brati u zrnu
i u klipu. Sjemenski usjevi se beru iskljuivo u klipu, jer je jako bitno ouvati kvalitetu
sjemena, tj. svesti na najmanju moguu mjeru pojavu oteenja i ruptura u zrnu. Kukuruz se u
stoarstvu koristi za proizvodnju silae pa se moe brati u tu svrhu u vlanom zrnu ili klipu sa
oko 30-40% vlage zrna, ili se bere cijela biljka za silau kad zrno sadri oko 30-35% vlage. U
merkantilnoj proizvodnji prinosi mogu biti od 7 do 15 pa i vie t/ha, ovisno o agrotehnici,
odabranom hibridu, podneblju, itd. U sjemenskoj proizvodnji su prinosi dvostruko do
trostruko nii. Prinos kukuruza za silanu masu moe se kretati do 80 t/ha. Manje povrine
kukuruza i osjetljivi sjemenski usjevi beru se runo, no danas se uglavnom veina usjeva
kukuruza bere strojno, tj. kombajnima.

Suenje

Manje koliine kukuruza i merkantilni kukuruz koji se bere s niim vlagama za upotrebu u
domainstvima se moe suiti uglavnom na prirodan nain u raznim prozranim objektima.
Vee koliine kukuruza koje se beru s veim sadrajem vlage, te sjemenski kukuruz, moraju
se suiti u namjenskim suarama razliitih kapaciteta i konstrukcija. Svaki sustav za suenje
koristi razliite
izvore topline za suenje, najee plin ili kruta goriva. U sjemenarstvu je bitna vlaga suenja
zrna zbog dobrog vigora i klijavosti, te dugotrajnog uvanja zrna. U industrijskoj proizvodnji
vlaga
osuenog zrna je jako bitna za kvalitetu konanog proizvoda. Najsigurnije metode mjerenja
vlage su one koje se koriste u laboratorijima, na temelju odreivanja teine zrna, i one se
koriste najee u istraivanjima. Zatim postoje razni ureaji za mjerenje vlage koji su
stacionarni ili
prenosivi i takoer su vrlo praktini. Ako nemamo ni jednu od ovih mogunosti, to je i
najei sluaj na naim malim gospodarstvima i domainstvima, vlaga se odreuje
"otprilike", runim krunjenjem zrna, lomljenjem okrunjenog oklaska i probom pritiska ili
lomljenja zrna.

Skladitenje kukuruza

Kukuruz se moe polagano prirodno dosuivati u klipu do prihvatljive vlage, no u sjemenskoj

proizvodnji i za potrebe industrije, kukuruz se nakon suenja dalje isti, ili ako je potrebno
dorauje, frakcionira, tretira, itd., ovisno o namjeni, te se otprema na preradu, mljevenje ili na
uvanje u skladita. Ako se u skladitima uva u zrnu, vrlo je bitno da se zrno oisti i da se
pravilno skladiti, u smislu prikladne ambalae u kojoj se uva, izolaciji skladinog prostora,
temperaturi, vlazi, itd. to je manji utjecaj okolinskih imbenika na zrno, to je kvaliteta i
dugovjenost uskladitenog materijala vea. Bitni su higijenski uvjeti pri uvanju kukuruza u
raznim objektima, poglavito kad je rije o glodavcima, kukcima i gljivicama, te je potrebno
osigurati to povoljnije uvjete da se izbjegne napad tetnika, ili izvriti potreban tretman
ukoliko je do napada dolo.

Zatita uskladitenih proizvoda

Skladita poljoprivrednih proizvoda privlae mnoge tetnike ivotinjskog podrijetla, najvie

kukce, zatim grinje i glodavce. Zbog velike koliine hrane i povoljnih uvjeta (temperatura,
vlaga) esto moe doi do bolesti i prenamnoavanja tetnih kukaca. Tako i najmanja zaraza
moe za kratko vrijeme prerasti u masovni napad.

tetni kukci u skladitima

Sve vee koliine uskladitenih namirnica i novi tehnoloki procesi proizvodnje
(kombajniranje) doveli su do poveanja tetnosti tetnika na uskladitenim proizvodima.
Naini uvanja poljoprivredne robe nisu se znaajno promijenili, a ulaganja u skladita su
ostala na niskoj razini. Na poljoprivrednim obiteljskim gospodarstvima, kao i kod nekih
pravnih osoba mala su ulaganja u skladine kapacitete, osobito je problem ako se ne vodi
briga o higijeni skladinog prostora.

tetni kornjai

ici mahunarki ili sjemenari napadaju zrnje biljaka iz porodice mahunarki. Najee zarazu
izvre
na polju i veina ih se ne moe razmnoavati u skladitu. U prave tetnike u skladitima
ubraja se
grahov iak (Acanthoscelides obtectus, Say). U poetku je u nas bio samo tetnik u skladitu,
a danas napada i grah na polju, bob, leu i graak. Jaja odlae na zrna graha na polju ili u
skladitu. Liinke se ubuuju u zrno koje mogu u potpunosti izjesti. U nezagrijanim
skladitima razvija 3 do 4 generacije godinje, u grijanima se razmnoava cijele godine.
Zaraeno sjeme nije preporuljivo
za sjetvu, jer se na taj nain tetnik prenosi u polje gdje se opet razmnoava, pa ga je najbolje
unititi. U skladitima se suzbija tako da se prije skladitenja zidovi poprskaju sredstvima
dozvoljenim za primjenu u skladitima namirnica.

Hrasti itari

Nekada u narodu poznatiji kao lemofleusi, ubrajaju se u najrairenije sekundarne tetnike u

nas.
Vrlo su mali, do 2 mm, crvenosmee boje. Gotovo da nema poljoprivrednih proizvoda koje ne
napadaju. Po brojnosti u nekim skladitima dolaze odmah iza iaka. Pri masovnoj pojavi
esto se u 1 kg uzorka nae od 10 do ak 1000 tetnika. Liinke se ubuuju u oteena zrna.
Samo u povoljnim uvjetima mogu napasti i neoteeno zrno. Kod nas imaju dvije generacije
godinje. Mogu jako oneistiti uskladitene proizvode. Obino se javljaju uz primarne tetnike
poput
iaka, no esto je njihova tetnost prikrivena tetnou koju uzrokuju primarni tetnici.

Surinamski branari

Raireni sekundarni tetnici. Na nadvratnom titu vidljivi su im zupci sa svake strane, duljina
tijela im je oko 2 mm, smee su boje. Vrsta: O. surinamensis vie se nalazi na itaricama, na
kojima se i prenosi, dok je O. mercator vaniji tetnik uljarica, osobito suncokreta. Termofilne
su vrste, svaki razvoj im prestaje ispod 17,5 C, to je vano za suzbijanje. Imaju, ovisno o
temperaturama
u skladitu, od dvije pa do etiri generacije godinje, rjee est.

tetni leptiri

itni moljac napada najee kukuruz, vrlo rado penicu, jeam, riu, proso i sjeme
mahunarki. Kod nas je jako proiren na kukuruzu u koevima. Specifian je po tome to svoj
razvoj zapoinje
u polju, a unosom zaraene robe u skladite nastavlja razvoj i oteivanje zrna. Smatra se
jednim od najopasnijih tetnika uskladitenih itarica. Leptir je ukaste boje, oba para krila
su uska i raspona do 2 cm. Gusjenice se ubuuju u zrno i kada ga izjedu prijeu u drugo zrno.
Za razliku od ostalih moljaca gusjenice ive unutar zrna. U jednom zrnu kukuruza mogu
zavriti razvoj dvije ili ak tri gusjenice i razviti se u leptire, a u zrnu penice ili jema samo
jedna. Poput iaka ostavljaju prepoznatljive rupice na zrnima. Kod nas razvija 2 do 4
generacije godinje. Moljci napadaju samo povrinski sloj itarica u skladitu, do dubine oko
30 cm. Stupanj napada ocjenjuje se prosijavanjem uzorka radi utvrivanja broja leptira i
sekcijom zrna radi utvrivanja broja gusjenica. Slabim napadom smatra se 1 do 2 gusjenice, a
vrlo jakim vie od 20 gusjenica u 1 kg uzorka.

Mjere zatite

Ukupna teta koju poljoprivrednim proizvodima u skladitima nanose razni tetnici

procjenjuje se na 10% vrijednosti tih proizvoda. tetnici oteuju proizvode smanjujui
njihovu teinu, a budui da se hrane odreenim dijelovima, smanjuju i kvalitetu. U
skladitima poljoprivrednih proizvoda vladaju vrlo povoljni uvjeti za ivot i razmnoavanje
tetnika.

Preventivne mjere

Skladita moraju omoguavati to efikasniju i ekonominiju zatitu poljoprivrednih proizvoda

koji se uvaju u njima. U njih treba biti onemoguen ili barem otean prodor tetnika (mree
na prozorima i otvorima). Zidovi objekta moraju biti glatki i bez pukotina, da bi se na njima
zadravalo
to manje praine i tetnika te se trebaju redovito istiti. Za pravovremeno i uspjeno
suzbijanje tetnika preporueno je pregledavati (jedanput mjeseno) uskladitene proizvode,
ime se
utvruje kretanje tetnika, razvojni oblici i brojnost tetnika. Vrlo je uinkovito postavljanje
feromonskih lovnih mamaca za pojedine vrste kukaca.

Fizikalne i mehanike

Najstarije su mjere suzbijanja gdje je osnovno proizvod drati suhim i hladnim. Fizikalnim
mjerama smatra se primjena niske i visoke temperature, te koritenje inertnih praiva. Niske
temperature 5 15 C u uskladitenim proizvodima onemoguit e rast i razvoj kukaca, a
takoer i grinja i mikroorganizama. Na takvim temperaturama disanje je minimalno te se
zaustavljaju svi negativni bioloki imbenici za gubitak kakvoe i koliine. Niske temperature
se postiu upuhivanjem hladnog zraka niske relativne vlanosti (aktivna ventilacija)
prijenosnim ureajima ili ventiliranjem vanjskim hladnim zrakom (2 10 C) za vrijeme
zimskih mjeseci. Jedna od vrlo uinkovitih fizikalnih mjera je primjena inertnih praiva
(glina, pijesak, zemlja, dijatomejska zemlja). Praiva kod kukaca uzrokuju oteenje kutikule
koe, dolazi do desikacije (gubitka vode iz organizma), nakon ega oni ugibaju. U Hrvatskoj
postoji inertno praivo komercijalnog imena Protect IT. Sastoji se od 90% dijatomejske
zemlje i 10% silicijeve kiseline. Tretirati se treba samo zrnje s manje od 14,5% vlage, jer se
na vlanijem zrnu uinak smanjuje. Ima dozvolu za izravno tretiranje (zapraivanje) svih vrsta
zrnatih biljnih proizvoda u dozi od 100-1000 g/t robe i za tretiranje povrina u skladitu
zapraivanjem u dozi od 500 g/100 m2 ili prskanjem u dozi od 750 g/100 m2. Protect it nije
razvrstan u otrove i nema karence za upotrebu.

Bioloke mjere suzbijanja

Biolokim mjerama suzbijanja smatra se uporaba biolokih insekticida gdje se tetna

populacija u skladitima suzbija parazitima, predatorima ili mikroorganizmima koji uzrokuju
bolesti. To je ivi materijal koji je mnogo osjetljiviji od klasinih insekticida te je za njihovu
uporabu potrebna praksa i iskustvo za izvoae koji provode bioloke mjere suzbijanja. U
parazite skladinih kukaca pripadaju osice opnokrilaca ije enke napadaju jajaca, liinke i
kukuljice razliitih vrsta domaina. Patogeni tetnih kukaca su bakterije, virusi, gljivice,
protozoe i nematode. Utvreno je takoer da i grinje mogu biti predatori kukaca. Od bakterija
mogu se koristiti spore Bacillus thuringiensis, najee protiv moljaca i malog broja vrsta
kornjaa.

Kemijske mjere suzbijanja

Kemijske mjere suzbijanja tetnika u skladitima su jo uvijek, pored svih ostalih mjera,
najuinkovitije. U skladitima, silosima, tvornicama stone hrane smiju se koristiti samo
odreeni insekticidi na propisani nain. Prednost treba dati njihovoj preventivnoj primjeni, tj.
sprjeavanju u poetku ili proirenju, a ne u svrhu suzbijanja zaraze. Tretirati se mogu prazna
skladita ili se roba
moe tretirati preventivno, pri unosu u skladita ili nakon to su uoene prve zaraze.
Suzbijanje tetnika u skladitima moe se provoditi i fumigacijom. Fumiganti su sredstva koja
djeluju u
plinovitom stanju iako kao pripravci dolaze u plinovitom i vrstom obliku. Zbog njihove
velike otrovnosti i specifinog naina primjene, s njima moe raditi samo osposobljeno i
ovlateno struno osoblje. Neka su sredstva svrstana u 1. skupinu otrova. Opasno je, a moe
biti jako
tetno za ljude, ako bi se fumigacija provodila bez strunog nadzora.

Bolesti uskladitenih proizvoda

Korjenasto povre
Uzronici gubitaka korjenastog povra tijekom skladitenja su najee gljivine bolesti
Botrytis cinerea siva plijesan na korijenu mrkve i perina, Sclerotinia sclerotiorum i S.
minor ili S. rolfsii bijela trule korijena mrkve i perina, Alternaria radicina (Stemphylium
radicicinum) crna trule korijena mrkve i perina i bakterioza Erwinia carotovora, uzronik
bakterijske trulei korijena mrkve. Sve ove bolesti prenose se korijenom iz polja u trap, a
mjesta mehanikih oteenja ulazna su vrata gljivica. Danas u zemljama umjerenog pojasa
nakon berbe korjenasto se povre pere da se ukloni zemlja i vrlo esto potapa u neki od
pripravaka fungicida. Pakira se u vree ili u
drvene sanduie i dri u hladnjai. Siva plijesan Uzronik sive plijesni gljivica B. cinerea
napada korijenje mrkve i perina, oblikujui sive vataste prevlake micelija gljive. One su
gotovo odvojene od tkiva. Ponekad se na tim mjestima razviju mali crni sklerociji. Crna
trule Kod crne trulei korijena mrkve, iji je uzronik gljivica A. radicina zaraza se
manifestira u poetku u malim povrinskim ranama crne boje, koje najee zahvaaju vrni
dio ispod vrata korijena, no s porastom zaraze ove rane mogu zahvatiti vee povrine
korijena. Zaraeno tkivo jasno je ogranieno od zdravog. Bakterijska trule Bakterioza E.
carotovora izaziva bakterijsku trule na svim dijelovima korijena mrkve, ali najee zahvaa
krunu vrni dio korijena. Zaraeno tkivo smeaste je boje, vrlo mekano i sluzavo i jasno
ogranieno od zdravog tkiva. Bakterija uzronik
bakterijske trulei korijena ne razvija se na temperaturama ispod 5 C. Suzbijanje se sastoji od
preventivnih mjera poput dovoljno irokog plodoreda, unitavanja oboljelih biljaka, to
manjeg oteivanja korijena pri berbi, unitavanja zaraene mrkve prije transporta i
uskladitenja i skladitenja u dobro zraena skladita.

Zatita od glodavaca

Odmah nakon etve, netom uskladiteni poljoprivredni proizvodi postaju magnetom za

takore i mieve. Oni tada naputaju polja i sele se oko skladita i silosa. Za razliku od takora
koji ive u nastambama izvan skladita u koja se dolaze hraniti, mievi zasnivaju svoje
kolonije unutar zgrada u kojima se hrane. Iako su odgovorni za oko 25% poara na farmama,
koji su posljedica nagrizanja elektrinih instalacija, ili za probleme pri opskrbi i transportu
vode ili plina, glavni problem ine kontaminirajui uskladitene proizvode. Svaki takor
proizvede oko 15 000 granulica izmeta i est litara urina godinje, dok mievi proizvedu
oko 30 000 granulica izmeta i oko jednu litru urina godinje. Prenose niz bakterijskih
bolesti kriptosporidiozu, toksoplazmozu, leptospirozu, brucelozu i salmonelozu, ali i druge
bolesti prenoenjem gljivica, praivotinja, parazitskih nematoda i sl. Sprjeavanje
kontaminacije hrane i sigurnost hrane, uz sprjeavanje oteenja uskladitene robe, od bitne
su vanosti. Vano je prisjetiti se da jedan takor godinje moe pojesti oko 18-25 kg hrane.
Ta koliina moe biti i vea ako se radi o odraslim jedinkama koje tee 600-800 g. Mi pojede
oko 1,8-3,5 kg hrane godinje.