Izbor materijala, 3+3, 2010.

IZBOR MATERIJALA S OBZIROM NA

OTPORNOST KOROZIJI
 KOROZIJA

razaranje (spontano) materijala pod djelovanjem okolnog medija

promjene na povrini ili u nutrini koje izazivaju gubitak materijala i

promjenu svojstava

KEMIJSKA KOROZIJA

kemijske reakcije na povrini npr. oksidacija

ELEKTROKEMIJSKA uz prisutnost ELEKTROLITA

ELEKTROLIT elektriki vodljiv medij npr. morska voda ili

vlana atmosfera

elektrolit
ANODA KATODA

Razlika elektropotencijala.
Korodirani metal se ponaa kao ANODA
 KEMIJSKA KOROZIJA NELEGIRANOG ELIKA
Vr
ok u i
pl sid - Fe2O3 - hematit
in at
ov ivn
i i Fe3O4 - magnetit

- Fe2O3 - hematit
- Fe2O3 FeO-wstit
- Fe2O3 - hematit
Fe3O4 -magnetit

NELEG. ELIK NELEG. ELIK NELEG. ELIK

400-575C >575C
200-400C sporo
spora oksidacija naglo ubrzavanje
oksidira
oksidacije
KEMIJSKA KOROZIJA NA ALUMINIJU, NEHRAJUIM
ELICIMA (SS) I TITANU

Cr2O3
Zr
ak
(O FeO
2)
Fe2O3
TiO2
Al2O3
Fe3O4 -magnetit

ALUMINIJ TITAN
SS ELICI
(austenitni)

20C oksidira na 20C 20C

zraku oksidira na zraku oksidira na zraku
Energije za formiranje oksida pri 0 C

Ako je energija pozitivna,

materijal je stabilan;
Ako je negativna, on e oksidirati
 GUBICI ZBOG KOROZIJE

Prema istraivanjima 2003. godine u SAD-u

DIREKTNI TROKOVI KOROZIJE IZNOSE:

3,1% BDP-a

276 milijardi US $

1000 US $ godinje po stanovniku

NA BRZINU I VRSTU KOROZIJSKIH PROCESA UTJEU:

A) UNUTRANJI FAKTORI

stanje materijala i naprezanja:

stanje povrine hrapavost, talozi i sl.,
sastav materijala i ujednaenost sastava po presjeku,
istoa i udio ukljuaka u materijalu,
mikrostruktura stanje i strukturna anizotropija,
zaostala naprezanja;
B) VANJSKI FAKTORI:

vrsta medija i njegov sastav,

prisutnost bakterija u mediju,
promjena sastava medija u radnim uvjetima,
temperatura okolnog medija i promjene temperature,
tlak okolnog medija i promjene tlaka,
brzina i smjer strujanja medija ili dijela u mediju,
sadraj kisika u mediju i odzraivanje,
oblik dijela i primijenjeni postupci oblikovanja i spajanja
zranost, raspori,
vrste spojeva, zaostala naprezanja i dr.,
vrste materijala u dodiru (kompatibilnost materijala u spoju),
mehanika i triboloka naprezanja,
djelovanja elektromagnetskog polja i radioaktivnog zraenja i sl.
 NAINI ZATITE OD KOROZIJE

1. Iskljuivanje uzroka korozije:

elektrolita, kondenzacije vode, naprezanja,
dodir razliitih materijala i sl.;
2. Utjecanje na medij dodatkom stabilizatora, inhibitora i sl.;
3. Drugaije konstrukcijsko oblikovanje dijela ili sklopa;
4. Primjena materijala otpornog na koroziju;
5. Primjena zatitnih prevlaka i platiranja -
lak, bitumen, polimerne prevlake, metalne prevlake,
platiranje, nemetalne prevlake (emajl ili keramika),
anodna oksidacija i dr.;
6. Primjena katodne ili anodne zatite
npr. rtvena anoda ili inertne anode s izvorom struje.
POJAVNI OBLICI KOROZIJE KOD METALNIH MATERIJALA

a) opa,

b) mjestimina:

tokasta ili jamiasta (pitting),

kontaktna,
razlegiravanje,
interkristalna,
napetosna (transkristalna),
korozija u rascijepu (rasporu)
i dr.
 OPA KOROZIJA

Stupanj Opis otpornosti Gubitak mase, Smanjenje debljine

g/m2h lima, mm/god.
0 potpuna < 0,1 < 0,11
1 praktiki postojano 0,1...1,0 0,11...1,1
2 slabo postojano 1,0...10 1,1...11
3 nepostojano > 10 > 11

Na primjer: opi konstrukcijski elici ili sivi lijev

korodiraju brzinom do 0,30 mm/god., Al i Cu-legure do
0,15 mm/god., Ni-Cr-elici ili Ti-legure do 0,075 mm/god.
Primjer ope korozije vanjskih stijenki spremnika
- hranje FeO, Fe2O3 i Fe3O4

!
http://www.fsb.hr/korozija/index.php?p=corrosions&zap=na&ID=47
Naini zatite elika od ope korozije jesu:

o dodatak vie od 0,2 %Cu u niskougljinim elicima,

o izbor korozijski postojanog elika,

o lakiranje ili plastificiranje povrina,

o galvansko prevlaenje cinanje, kositrenje,

kadmiziranje, kromiranje ili niklovanje,

o dodavanje inhibitora u okolni medij.

UVJETI OPE KOROZIJSKE POSTOJANOSTI
ELIKA

da sadri barem 12 %Cr i to u vrstoj otopini

homogena monofazna mikrostruktura:

feritna (F), austenitna (A) ili martenzitna (M) bez

karbida, oksida ili drugih intermetalnih faza.

Ne smije biti razlike u elektropotencijalu faza.

Primjer selektivne korozije pripojnog zavara

http://www.fsb.hr/korozija/index.php?p=corrosions&zap=na&ID=55
 Tokasta ili jamiasta (pitting) korozija

Uzrok - lokalne nehomogenosti i diskontinuiteti u strukturi ili kemijskom sastavu

zatitnog sloja ili osnovnog materijala.
Uz postojanje elektrolita (vodene otopine, vlani plinovi i sl.) mikroelektroliza
zbog razlike potencijala pojedinih podruja u mikrostrukturi ili materijala u spoju.
U otopinama halogenida (Cl-1, Br-1, I-1) i esto zajedno s napetosnom korozijom.

Odnoenje materijala je uvijek s onog dijela koji se ponaa kao anoda.

Otpornost elika povisuje se:

- legiranjem s Mo i uz povien %Cr (oko 30 %) kod F elika,

- povienjem pH-vrijednosti na 10 (lunato) i
- snienjem temperature medija.

Opasnost od pojave tokaste korozije smanjuje se i pasiviziranjem povrine u

10...12 %-tnoj duinoj kiselini.
Vrlo je uinkovita i katodna zatita konstrukcije.
Djelotvorna suma elemenata:

DS = %Cr + 3,3(%Mo) + 30(%N)

DS 25 vrlo dobro a 35 izvrsno

Primjer tokaste korozije u podruju pobojenosti zavarenog spoja

http://www.fsb.hr/korozija/index.php?p=corrosions&zap=na&ID=2
 Kontaktna (galvanska ili bimetalna) korozija

Dodir metala ili legure s drugim metalom ili legurom u prisutnosti elektrolita.

Korozijski manje otporan metal postaje anoda galvanskog lanka i biva napadnut,
dok korozijski otporniji (plemenitiji) metal ostaje zatien.

Stupanj plemenitosti (elektropotencijal) se mijenja u ovisnosti o

karakteristikama medija:
U vlanoj atmosferi u spoju Cu i Ni te elika, korodirat e elik,
a u spoju s Zn korodirat e Zn.

Mogunosti zatite:

katodna zatita; kod brodova, automobila, cijevi uz tramvajske pruge,

spremnika u zemlji i sl. - uz objekt se uvruju ploe manje plemenitog metala,
od npr. Zn, koje kao anode bre korodiraju od elika (katoda);

izbjegavanje spojeva metala razliitih potencijala;

izoliranje elemenata u spoju;

izbjegavanje nepovoljnih odnosa veliina povrina u dodiru povoljno je da

povrina anode bude to vea od povrine katode;
Primjer kontaktne korozije trupa broda

http://www.fsb.hr/korozija/index.php?p=corrosions&zap=9
Kip sove na dravnom arhivu -
bakar na elinom nosau
 Razlegiravanje (selektivna korozija legura)

Uzrok: razlika u korozijskom potencijalu komponenti legure.

Nastaje mikro-galvanski lanak.

Plemenitiji element ponaa se kao katoda galvanskog lanka,

dok manje plemeniti postaje nezatiena anoda koja korodira.

Cu-Zn legura (mjedi) - cijevi i ventili za vodu

Smanjuje se %Zn

Cu-Al - smanjuje se %Al kao manje plemenitog metala

 INTERKRISTALNA KOROZIJA

Napreduje nevidljivo du granica kristalita (zrna) razaranje metalne veze

meu kristalitima i konano raspad cijelog dijela uz prisutnost elektrolita.
Po granicama zrna izluuju se neistoe i razliiti spojevi legirnih elemenata
(npr. karbidi ili oksidi) razliitog elektropotencijala u odnosu na okolna zrna
(vrstu otopinu).

Podloni su austenitni Cr-Ni elici i Cr feritni elici, dok martenzitni elici nisu
podloni.

Duljim dranjem Cr-Ni A-elika izmeu 550 do 800 C dolazi do SENZIBILIZACIJE

A, tj. do stvaranja uvjeta za formiranje Cr23C6 karbida po granicama zrna
prilikom ohlaivanja iz tog temperaturnog intervala.

Ako je %C previsok, a brzina ohlaivanja preniska, tada se stvaraju i izluuju Cr-

karbidi, tj. pojavljuje se druga faza karbid, a istovremeno se osiromauju podruja
uz granice zrna na Cr, nakon ega ta granina podruja vie ne ispunjavaju nune
uvjete otpornosti na koroziju.
Primjer interkristalne korozije u podruju zavarenog spoja Cr-Ni elika
 SPRIJEAVANJE IK

a) Ako je ve dolo do izluivanja Cr-karbida po granicama A zrna,

dio treba ugrijati na 1050...1150 C i gasiti u vodi.
Time se karbidi na granicama zrna ponovo otapaju u A pa su
Cr i C nestali s granica i A je ponovo stabiliziran.

b) Ako treba sprijeiti nastanak predispozicije za ovaj tip

korozije, ili ako se zbog veliine konstrukcije ona ne moe
gasiti, bira se tzv. stabilizirani A-elik s dodatkom Ti, Nb ili Ta
(jai karbidotvorci od Cr), pa nastaju njihovi karbidi, a ne
opasni Cr23C6 koji bi osiromaio podruja uz granice zrna na
kromu.

c) Izbor elika s to niim %C

 NAPETOSNA (TRANSKRISTALNA) KOROZIJA
Posljedica statikog ili dinamikog vlanog naprezanja u korozijski agresivnoj
sredini.
Na hladno deformiranim lokalitetima, ili oko zavarenih mjesta gdje su vea
zaostala naprezanja.

Podloni A i M elici, dok F nisu.

Opasne su otopine koje sadre halogenide, kloridi alkalijskih i zemnoalkalijskih
metala, uz povienu temperaturu i tlak.

Sulfidna (SSC Sulphide Stress Cracking) vlano napregnut dio u dodiru sa

H2S.
Primjer: oprema na plinskim poljima (Molve).
Stvara se atomarni vodik koji difundira u Fe-reetku i uzrokuje izvitoperenje i
napetost reetke pojava mikropukotina.

elici su to osjetljiviji na SSC to im je via vrstoa (tvrdoa); Zahtjev:

Rp0,2 < 660 N/mm2, HRC < 22.

Legiranje ne utjee na otpornost.

Austenitni Cr-Ni elici pokazuju dobru otpornost na SSC.
Potrebno je ariti za smanjenje zaostalih naprezanja pri 850 do 900 C.
 Primjer napetosne korozije dupleks elika

http://www.fsb.hr/korozija/index.php?p=corrosions&zap=na&ID=36
 OTPORNOST NA NAPETOSNU KOROZIJU POJEDINIH METALNIH MATERIJALA

Nehrajui elici
MATERIJAL

Bakrene legure
Ugljini elici

Legure nikla
Aluminijske

Cirkonijeve
Martenzitni
Austenitni

Titanove
Dupleks
OKOLNI

legure

legure

legure
MEDIJ

Amini, otopljeni u vodi N O O N N N N N N

Amonijak, dehidriran N O N N N N N N N
Amonijak, otopljen u vodi N N O N N N N N N
Brom N N N N N N N N O
Karbonati, otopljeni u vodi N O N N N N N N N
Ugljik monoksid i ugljik dioksid, vodena smjesa N O N N N N N N N
Kloridi, otopljeni u vodi O N N O O O N N O
Kloridi, koncentrirani, vreli N N N O O O N N N
Kloridi, suhi, vrui N N N O N N N O N
Klorirana otapala N N N N N N N O O
Cijanidi, otopljeni u vodi, zakiseljeni N O N N N N N N N
Fluoridi, otpljeni u vodi N N N O N N N N N
Kloridna kiselina N N N N N N N O N
Fluoridna kiselina N N N O N N N N N
Hidroksidi, otopljeni u vodi N O N N O O O N N
Hidroksidi, koncentrirani, vui N N N O O O O N N
Metanol i halogenidi N N N N N N N O O
Nitrati, otopljeni u vodi N O O N N N O N N
Nitratna kiselina, koncentrirana N N N N N N N N O
Nitratna kiselina, dimljiva N N N N N N N O N
Nitriti, otopljeni u vodi N N O N N N N N N
Duik-dioksid N N N N N N N O N
Politionike kiseline N N N O O N N N N
Para N N O N N N N N N
Sulfidi i kloridi, otopljeni u vodi N N N N O O O N N
Sulfitna kiselina N N N N O N N N N
Voda visoke istoe, vrua O N N O N N N N N
 KOROZIJA U RASCJEPU PROCIJEPU
(RASPORU)
Srodnajamiastojkoroziji procijepumjestoklicejamice
Nuanoksidans (depolarizator),lanakdiferencijalneaeracije
Procijep:metalmetal,metalnemetal
Oko procijepa
metal
Vie O2
Vea pH-vrijednost O2
Manje Cl-
OH- Cl-
KATODA H+ Fe++ ANODA
Pasivni film U procijepu
Manje O2
e-
Manja pH-vrijednost
metal
Vie Cl-
 Korozija u procijepu (rascjepu, rasporu)

Nastaje stvaranjem elektrolitikog lanka tamo gdje spoj dvaju dijelova ima
zranost dovoljno veliku da u nju ue elektrolit, ali istovremeno premalu da doe
do obnavljanja dotoka elektrolita i kisika.
Intenzivnija u kloridnim otopinama (morska voda).

Nedovoljno pritegnuta matica na vijku, spoj zakovice i lima, preklop dvaju

limova, nakupine metalnih i nemetalnih spojeva (oksida) i sl.
Primjer korozije u procjepu izmeu nosaa ograde i cijevnog elementa

http://www.fsb.hr/korozija/index.php?p=corrosions&zap=na&ID=22
Primjer erozijske korozije unutarnje stjenke bakrenog cjevovoda

http://www.fsb.hr/korozija/index.php?p=corrosions&zap=na&ID=50
Primjer kavitacijske korozije krila brodskog vijka

http://www.fsb.hr/korozija/index.php?p=corrosions&zap=na&ID=49
KOROZIJSKI POSTOJANI MATERIJALI
Polimerni materijali i njihovi kompoziti;
Titan i njegove legure;
Aluminij i njegove legure npr. tehniki isti Al, Al-Mg, Al-Mn,
Al-Cu-Mg, Al-Mg-Si, Al-Zn-Mg, Al-Zn-Mg-Cu;
Bakar i njegove legure Cu-Zn, Cu-Sn, Cu-Al, Cu-Ni;
Olovo i njegove legure;
Nikal i njegove legure Ni-Cu (Monel), Ni-Mo (Hastelloy);
Plemeniti metali i legure Ag, Au, Pt, Zr, Ta;
Visokolegirani elici i eljezni ljevovi feritni, austenitni,
martenzitni, duplex, elici maraging;
Porculan;
Staklo;
Beton;
Emajl;
Tehnika keramika;
Grafitni (ugljini) materijali.
 VRSTE ELIKA

1. Cr-elici (neki s dodacima Mo, Al i Ti):

feritni (< 0,10 %C, 15...18 %Cr),

martenzitni i martenzitno-karbidni (0,15...1,0 %C, 13...18 %Cr),
feritno-martenzitni (0,10...0,15 %C, 13...18 %Cr).

2. Cr-Ni, Cr-Ni-Mo i Cr-Mn elici su prema mikrostrukturi:

austenitni
feritni,
martenzitni,
austenitno-feritni (s 10 % ferita),
martenzitno-feritni,
austenitno-martenzitno-feritni.
 NOVIJE PODSKUPINE ELIKA

superferitni elici s vrlo niskim %C (ELA Extra Low Additions),

austenitni s vrlo niskim %C (ELC Extra Low Carbon),

austenitni legirani duikom,

duplex elici (austenitno-feritni s > 40 % ferita),

niskougljini martenzitni (mekomartenzitni),

precipitacijski ovrstljivi (PH Precipitation Hardened),

elici maraging.
 Schaefflerov strukturni dijagram

Cre = %Cr + 2(%Si) + 1,5( %Mo) + 0,5(%V + %Nb + %Ti) + 1(%Al)

Nie = %Ni + 30(%C) + 0,5(%Mn) + 0,6(%Cu) + 20(%N) + 0,5(%Co)

SVOJSTVA FERITNIH ELIKA

sadre < 0,1 %C i 1317 %Cr

relativno mekani;
magnetini
relativno slabo zavarljivi zbog sklonosti pogrubljenju zrna grijanjem iznad 900 C te
opasnosti od krhkosti 475 pri duljem dranju pri 350520 C, kao i zbog mogueg
nastajanja krhke -faze (FeCr) pri dugom dranju od 520 do 850 C;
slabo oblikovljivi deformiranjem;
bolje obradljivi odvajanjem estica od austenitnih elika;
postojani prema oksidirajuim kiselinama (HNO3) i neosjetljivi na plinove koji sadre
sumpor, za razliku od Cr-Ni austenitnih elika;
manje postojani prema kloridnim otopinama (morska voda);
nisu osjetljivi na pojavu napetosne korozije ak i u kloridnim otopinama;
umjereno postojani na pojavu jamiastog oteenja ako sadre Mo;
neotporni na rastaljene metale Al, Sb i Pb, soli i reducirajue medije;
nie cijene od ostalih nehrajuih elika;
skloni lomljivosti pri niskim temperaturama.
SVOJSTVA AUSTENITNIH ELIKA

0,15 %C (mogue 0,02%C)

18 % Cr
8 % Ni (Mn)
mogue Mo, Ti, Nb, Ta

nemagnetini su;
dobro oblikovljivi u hladnom stanju (visoka A5, Z i KU a niska Re i Rm), a
hladnom deformacijom mogu ovrsnuti (vuena ica ili hladnovaljane
trake);
uz dodatno legiranje s Mo, W i V pokazuju vrlo dobru otpornost na
puzanje pri temperaturama > 600 C;
zbog zadovoljavajue ilavosti pri snienim temperaturama primjenjuju
se teorijski do 273 C;
otporni na organske i anorganske kiseline, luine i soli;
u odreenim su uvjetima podloni interkristalnoj koroziji.
 Austenitni elici snienog sadraja ugljika
(ELC Extra Low Carbon)

< 0,03 %C,

visoka otpornost na interkristalnu koroziju (manja mogunost
stvaranja Cr-karbida), ali je sniena vrstoa i otpornost
puzanju,
zavarljivost i obljikovljivost bolja nego kod klasinih austenitnih
elika - primjeri elika: X2CrNi18-9, X2CrNiMo18-10.
 Austenitni elici legirani sa duikom

DJELOVANJE DODATKA DUIKA:

- kao gamageni element zamjenjuje zamjenjuje skuplji Ni, a
istovremeno smanjuje alfageno djelovanje Mo,
- stvara intersticijske mjeanace sa eljezom i nitride, te tako
povisuje granicu razvlaenja i vrstou koje su niske kod obinih
austenitnih elika,
- povienjem ovih mehanikih svojstava ujedno se povisuje i
otpornost na napetosnu koroziju,
- dodatkom 0,1 %N, 2 %Mo kod 18Cr/8Ni elika povisuje
otpornost na tokastu koroziju.
 Austenitno-feritni (duplex) elici

- imaju dvofaznu austenitno-feritnu strukturu (40 do 60 % ferita),

- poviena otpornost na napetosnu koroziju u kloridnom okoliu,
- poviena otpornost na H2S,
- poviena otpornost na jamiastu koroziju,
- tekoe pri zavarivanju zbog sklonosti krhkosti ferita i
mogunosti izluivanja karbida po granicama zrna ferit/austenit.
SVOJSTVA MARTENZITNIH ELIKA

povieni %C (0,15...1,0 %C) te > 13 %Cr;

manji %C - konstrukcijski elici (via korozijska otpornost)
vei % C - alatni elici (via otpornost troenju)

toplinska obrada poboljavanja: kaljenje + visoko

poputanje

via tvrdoa i vrstoa te otpornost na troenje u odnosu na

F i A elike.
 Martenzitno-feritni elici

< 0,20 %C i 13...17 %Cr,

optimalna svojstva postiu u kaljenom i visokopoputenom
stanju,
vrstoa, tvrdoa i otpornost na troenje via od feritnih elika,
ali im je zato nia opa korozijska postojanost,
za razliku od feritnih elika, ne naginju krhkosti,
postojani su na djelovanje vode, vodene pare i vlanog zraka,
primjenjuju se za: pribor za jelo, dijelove vodnih turbina, kirurke
instrumente, strojne dijelove u proizvodnji nitratne (duine)
kiseline itd.
 Mekomartenzitni elici

< 0,10 %C (realno 0,03...0,05 %C), Cr (13...18 %), i Ni (1...6 %) i

Mo (< 3 %),
visokovrsti elici: Rp0,2 ~1000 N/mm2,
dobra postojanost na opu koroziju, slaba na jamiastu koroziju,
primjena: dijelovi izloeni agresiji neistog zraka i vode lopatice
vodenih turbina, dijelovi pumpa, valjci za papir i sl.
primjeri elika: X5CrNi13-4, X5CrNi17-4, X3CrNiMo14-5,
X4CrNiMo13-4.
ostale vrste niskougljinih korozijski postojanih elika sadre
dodatno neke od elemenata Cu, Nb, Al, Ti i Zr, koji omoguuju
stvaranje intermetalnih spojeva tijekom dozrijevanja (starenja),
tj. ovrsnue precipitacijskim djelovanjem. To su podskupine tzv.
PH (Precipitation Hardened) ultravrstih elika ije su vrijednosti
Rp0,2 > 1000 N/mm2.
 Industr. Slatka Morska H2SO4 Luina
Vrsta materijala
atmosf. voda voda (515%) (8%)
niskougljini elik 11) 1 1 1 5
galvanizirani elik 4 2 4 1 1
sivi lijev 4 1 1 1 4
elik s 4...6 % Cr 3 3 3 1 4
18 % Cr i 8 % Ni
5 5 4 2 5
nehrajui elik
18 % Cr i 35 % Ni
5 5 4 4 4
nehrajui elik
Monel
4 5 5 4 5
(70% Ni i 30% Cu)
nikal 4 5 5 4 5
bakar 4 4 4 3 3
mjed -CuZn15 4 3 4 3 1
Al-bronca 4 4 4 3 3
novo srebro
(Cu+18%Ni i 4 4 4 4 4
17%Zn)
aluminij 4 2 4 3 1
Al-Cu legura 3 1 1 2 1
Ocjene: 1 = slaba brzi napad; 2 = osrednja privremena uporaba;
3 = dobra umjereno koritenje; 4 = vrlo dobra pouzdano koritenje;
5 = izvrsna neogranieno koritenje
 NIKAL I NJEGOVE LEGURE
dobra otpornost u toplim i hladnim lunatim otopinama,

otporan na napetosnu koroziju u veini kloridnih medija, ali je uz

odreene uvjete osjetljiv u natrijevom hidroksidu,

Prikladan je za primjenu:

u razrijeenim kiselinama, kao to su sulfatna, kloridna i fosfatna

kiselina,

u tekuem amonijaku i otopinama amonijeva hidroksida (NH4OH),

ali u koncentracijama manjim od 1 %.

Legura nikla s 30 do 33 %Cu

svojstva vrlo slina istom Ni uz poboljanu otpornost na

djelovanje neokisidirajuih kiselina,

Cu je odgovoran za dobru korozijsku postojanost u morskoj, te

kod strujanja fluida velikim brzinama.
Legure Ni-Mo

vrlo dobru otpornost na koroziju u reducirajuoj sredini,

dodatak Mo rezultira poboljanom otpornou na lokalnu

koroziju, a omoguuje i primjenu takve legure pri visokim
temperaturama.

Legure Ni-Cr-Fe

dobra otpornost na koroziju pri povienim temperaturama

(do 1100 C),
dobra otpornost na koroziju u sulfatnoj kiselini,
visoka vrstoa na povienim temperaturama (otpornost
puzanju),
dobra otpornost na koroziju u vodi.
 BAKAR I NJEGOVE LEGURE

Cu posjeduje vrlo visoku otpornost na koroziju,

u atmosferi s vremenom formira svjetlozeleni sloj (patina),

djelovanjem octene kiseline uz prisutnost zraka nastaje otrovni spoj

bazini Cu(II) acetat,te se stoga se Cu ne rabi za izradu ureaja u
prehrambenoj industriji,

Cu je naroito korozijski postojan u industrijskim, gradskim i morskim

sredinama, a visoku otpornost pokazuje i u kontaktu s morskom i slatkom
vodom,

Cu je openito postojan u alkalnim otopinama, osim u medijima koji

sadre amonijak,

Cu nije otporan na sumpor i njegove spojeve,

isti Cu i neke njegove legure sklone su vodikovoj bolesti (krhkosti),

Primjena: za izradu kondenzatora, izmjenjivaa topline, spremnika,

armature i dijelova aparata u kemijskoj industriji i u brodogradnji
Cu-Zn mjedi
monofazne -mjedi korozijski su postojane kao isti Cu,
dvofazne + mjedi nisu toliko postojane, jer je -faza manje
plemenita u odnosu na -fazu,
gnjeene -mjedi osjetljive su na napetosnu koroziju uz
prisutnost amonijaka i vlage,
legiranjem do 15 %Zn povisuje otpornost na koroziju u vodi.

Specijalne mjedi

dodatak Al, Mn Ni i Si povisuje otpornost na koroziju u

pojedinim medijima,

korozijsko ponaanje Cu-Sn bronci sa Sn < 10 %,

usporedivo je s ponaanjem istog Cu.

u alkalnim otopinama su bronce otpornije od istog Cu, ali

korodiraju ipak u amonijevu hidroksidu,

najopasnije je djelovanje HCl.

Fosforne bronce

sadre P zbog poboljanja otpornosti na oksidaciju,

pripadaju najstarijim poznatim legurama bronani

artefakti stari tisue godina danas svjedoe o izuzetnoj
korozijskoj postojanosti fosforne bronce.
Aluminijske bronce

otporne na selektivnu koroziju,

openito su korozijski postojane u kloridnim otopinama

kalijeva karbonata, neoksidirajuim mineralnim kiselinama i
brojnim organskim kiselinama,

takoer imaju dobru otpornost na erozijski tip korozije

(impingement corrosion) i na visokotemperaturnu
oksidaciju,

dodacima Ni, Fe i Mn postie se bolja postojanost u morskoj

vodi od mjedi (npr. legure za brodske vijke).
Cu-Ni legure

otporne su na koroziju u morskoj vodi i imaju izvrsnu

otpornost na bioloko zaprljanje (biofouling) i na
napetosnu koroziju,
Cu-Ni legure (10 do 30 %Ni) iroko se primjenjuju za
izradu cijevi kondenzatora i izmjenjivaa topline u
procesnoj industriji i energetskim postrojenjima.
 OLOVO I NJEGOVE LEGURE

Pb ima sposobnost stvaranja vrsto prianjajuih slojeva od

olovnih spojeva sulfata (u H2SO4), oksida (na zraku) i
karbonata (u vodi),
postojanost u otopinama bitno ovisi o pH-vrijednosti otopine, a
najvia je za pH = 6...9,
najvie se Pb rabi u proizvodnji H2SO4.

TANTAL

Ta je inertan prema svim organskim i anorganskim spojevima

pri <150 C osim u fluoridnoj kiselini i dimeoj sulfatnoj kiselini
(oleum sadri 20 do 30% otopljenog sumpor-trioksida),
Pri <150 C Ta je inertan prema svim koncentracijama kloridne i
nitratne kiseline, prema 98 %-tnoj sulfatnoj kiselini, 85 %-tnoj
fosfatnoj kiselini i itavom nizu drugih fluida,
Korozijski neotporan na vruu oksalnu kiselinu.
 TITAN I NJEGOVE LEGURE

Ti i Ti-legure postiu korozijsku postojanost formiranjem

stabilnog, vrsto prianjajueg zatitnog oksidnog filma na
povrini,
oksidni film neotporan je samo na manji broj spojeva, a naroito
na fluoridnu kiselinu (HF), oksalnu (H2C2O4), kloridnu, fosfatnu i
sulfatnu kiselinu,
Ti je otporan na koroziju uzrokovanu vlanim plinovitim klorom,
no ukoliko udio vlage padne ispod 0,5 %, moe doi do brzog
napada s katastrofalnim posljedicama,
Ti je otporan na sve oblike korozije u morskoj vodi i u kloridnim
otopinama pri temperaturi okoline.
 POLIMERI

polimeri i polimerni kompoziti imaju openito dobru kemijsku

postojanost
mnogi mediji djeluju agresivno na polimere, ne izazivajui
bubrenje ili otapanje,
nego nepovratne promjene kemijske grae makromolekula
procesima oksidacije, hidrolize, dehidracije.
kemijska polimera postojanost uvjetovana je molekularnom
strukturom, stupnjevima kristalininosti, te vrstom i jainom veze.
polikristalinini konstrukcijski plastomeri, kao to su PTFE i PA
(poliamidi), esto su kemijski postojaniji u usporedbi s amorfnim
tipovima, npr. PC.
 za neumreene plastomere i elastomere bitna neeljena pojava je
bubrenje nastupa zbog upijanja vode i drugih otopina.
Izuzetak su PE, poliisobutilen (PIB), PP, PTFE

oksidacijski efekt jest starenje gume, pri emu dolazi do naglog pada
molekularne mase praenog mekanjem, ili pak do poveanja
molekularne mase i krhkosti.

PTFE (politetrafluoretilen) prikladan za uporabu u kemijski vrlo

agresivnim sredinama u kojima metali vrlo brzo korodiraju,
tekui kristalni polimeri (TKP), poliketoni i polifenilsulfidi (PPS)
zadravaju izvrsnu kemijsku postojanost, ak i pri povienim
temperaturama,
deterdenti i ulja uz prisustvo naprezanja mogu uzrokovati lom PE,
cinkov klorid nastao reakcijom soli s cesta i galvaniziranih dijelova,
moe uzrokovati ubrzano starenje PA dijelova na podvozju
automobila.
GUBITAK VRSTOE POLIMERNIH MATERIJALA
NAKON IZLAGANJA DJELOVANJU MEDIJA

2 3 4 Modificiran
MEDIJ PPS PC PSO 5
PA 6/6 PPO

Kiseline
37% kloridna 100 0 0 100 100
30% sulfatna 100 0 100 100 100
Luine
28% amonij -hidroksid 100 85 0 100 100
30% natrij -hidroksid 100 89 7 100 100
N-butilamin 49 91 0 0 0
Anilin 96 85 0 0 0
Ugljikovodici
Cikloheksan 100 90 75 99 0
Toulen 98 76 0 0 0
Diesel gorivo 100 87 100 100 36
Benzin 100 80 99 100 0
Organska otapala
Kloroform 87 57 0 0 0
Klorobenzen 100 73 0 0 0
Etilen -klorid 72 65 0 0 0
Butilni alkohol 100 87 94 100 84
Cikloheksanol 100 84 74 95 27
Fenol 100 0 0 0 0
Metil-etil keton 100 87 0 0 0
Etil-acetat 100 89 0 0 0
 TEHNIKA KERAMIKA

kemijska postojanost bitno ovisi o jaini atomskih veza:

keramiki materijali sa slabim atomskim vezama imaju relativno
nisku kemijsku postojanost, oni s jakom ionskom i kovalentnom
vezom kemijski su postojaniji.

Kromov oksid je primjer korozijski postojanije keramike:

dobro se spaja sa staklom i zbog toga se koristi za obnavljanje

napuknutih staklenih obloga spremnika kemikalija,

otporan na eroziju i abraziju.

Oksidi aluminija i cirkonija

odlikuju se visokom postojanou u brojnim kemikalijama, ali

nisu prikladni za upotrebu pri duljim izlaganjima jakim
kiselinama i luinama.
Volframov karbid

primjenjuje se kod zahtjeva za visokom otpornou na troenje,

otporan je na djelovanje jakih luina poput NaOH i KOH, ak i

na povienim temperaturama,

neotporan na djelovanje jakih kiselina poput sulfatne i nitratne.

Silicijev karbid

otporan je na jake kiseline i na jake luine i praktiki je inertan na

djelovanje HCl, HF i KOH.
 ZATITA METALA PREVLAKAMA

PREVLAKE

ORGANSKE
ANORGANSKE

METALNE NEMETALNE NEMETALNE

POSTUPCIPRIPREMEPODLOGE,
NANOENJAIOBRADEPREVLAKA
PRIPREMA PODLOGE

NANOENJE
PREVLAKE
ODMAIVANJE
NAKNADNA OBRADA
PREVLAKE
MEHANIKA
PREDOBRADA
KEMIJSKI KEMIJSKA
KEMIJSKA POSTUPAK OBRADA
PREDOBRADA
MEHANIKA
FIZIKALNI
OBRADA
POSTUPAK

ELEKTROLITIKI ELEKTROKEM.
POSTUPAK OBRADA

TOPLINSKA
OBRADA
 METALNE PREVLAKE

Katodne Anodne

Imaju pozitivniji el. potencijal od Imaju negativniji el. potencijal od

metala na koji se nanose.
npr. Au, Ni, Ag, Cr, Pb i Sn na
ugljinom eliku
Metal zatiuju mehaniki. Dobre
su samo ako su potpuno
kompaktne.
metala na koji se nanose.
npr. Zn, Cd na ugljinom eliku
Metal zatiuju mehaniki i
elektrokemijski. Dobre su i kada
nisu kompaktne. Djeluju kao
katodni protektori.
 METALNE PREVLAKE
POSTUPAK NANOENJA

FIZIKALNI POSTUPAK
VRUE URANJANJE
METALIZACIJA PRSKANJEM
PLATIRANJE
NATALJIVANJE KEMIJSKI POSTUPAK
NAVARIVANJE IONSKA ZAMJENA
OBLAGANJE KATALITIKA REDUKCIJA
LEMLJENJE
LIJEPLJENJE

ELEKTROKEMIJSKI POSTUPAK
GALVANOTEHNIKA
 ANORGANSKENEMETALNEPREVLAKE

Oksidna prevlaka na Al; anodizacija aluminija

(ELOKSIRANJE)

Dobiva se elektrokemijskim postupkom

Sastoji se od Al2O3
Prevlaka je staklasta i tvrda, moe biti u razliitim bojama

Oksidna prevlaka na eliku (BRUNIRANJE)

Dobiva se kemijskim postupkom (obradom u vruim lunatim

otopinama koje sadre nitrate i nitrite)
Prevlaka je Fe3O4 crne boje
Prevlaka apsorbira svijetlo pa se primjenjuje za obradu oruja i
dijelova optikih aparata
 ORGANSKI PREMAZI I PREVLAKE

Organski premazi nanose se na metalne povrine obino u dva

ili vie slojeva koji ine sustav premaza.
Bojenje i lakiranje
Plastifikacija
Gumiranje
Bitumenizacija
Konzervacija
 SVOJSTVA POLIMERNIH PREVLAKA

Otpornost Maksimalno
Otpornost Otpornost
Zadravanje prema doputena
Cijena prema Elastinost Adhezivnost prema
boje kemikalijama radna
abraziji atmosferi
(openito) temperatura

Alkid 3 2 3 3 1 1 1 1
Amin-alkid 3 3 2 3 1 1 1 2
Akril 2 2 3 2 3 3 1 1
Celuloza
1 2 3 2 3 3 1 1
(butirat)
Epoksi 1 3 3 3 3 1 3 2
Epoksi ester 2 3 1 3 3 1 1 2
Fluorokarbon 0,5 1 1 2 3 1 3 2
Fenol 2 3 1 3 3 0 2 2
Poliamid 2 3 1 2 1 2 1 2
Plastisol 3 3 3 2 3 1 3 1
Poliester
2 2 2 3 3 2 1 1
(bez ulja)
Polivinil-
0,5 3 3 2 3 2 3 1
fluorid (PVF)
Poliviniliden-
fluorid 0,5 3 3 2 3 2 3 1
(PVF2)
Silikon 1 2 1 1 3 3 1 3
Silikon-alkid 1 2 1 2 2 2 2 3
Silikon-
1 2 2 2 3 2 2 3
poliester
Silikon-akril 1 2 1 2 2 3 2 3
Vinil 2 2 3 1 3 2 1 1
Vinil alkid 2 2 2 2 2 2 1 1
Polivinil-
1 3 3 3 3 1 3 1
klorid (PVC)
Neopren
3 3 3 2 3 1 1 1
(guma)
Uretan 0,5 3 3 3 3 1 1 2

Svojstva: 3= izvrstan; 2= vrlo dobar; 1= osrednji; 0= slab

Cijena: 3= najjeftiniji; 2= umjerena cijena; 1= skup; 0,5= vrlo skup
 ELEKTROKEMIJSKE METODE ZATITE

metal se odrava ili u pasivnom stanju (u podruju potencijala

pasivacije) ili u imunom stanju (pri potencijalima niim od
stacionarnih) kada ne korodira

KATODNA ZATITA ANODNA ZATITA

Sniavanje elektrodnog Povienje elektrodnog

potencijala, tj. pomakom el. potencijala, tj. pomakom
potencijala metala u el. potencijala metala u
negativnom smjeru. pozitivnom smjeru
 KATODNA ZATITA

Vanjskim izvorom struje rtvovanom anodom

PREDIZBOR MATERIJALA NA OSNOVI OCJENA OTPORNOSTI
 USPOREDBA MATERIJALA U EKSPLOATACIJI I TROKOVI
MATERIJAL INDEKS CIJENE
MATERIJAL UGRAENO
NELEGIRANI ELIK 0,14 1
GALVANIZIRANI ELIK 0,20 1,05
ELIK PREVUEN EPOKSIDOM 0,31 1,07
EPOKSIDNA SMOLA OJAANA STAKLENIM 0,52 1,17
VLAKNIMA
ELIK PREVUEN NEOPRENOM 0,45 1,33
NEHRAJUI ELIK: X5CrNiMoTi25-25; AISI 316L 0,48 1,55
Cu-Ni -LEGURA (10 % Ni) 0,77 1,86
DUPLEX ELIK 0,95 2,17
Ni-Cr-Mo VISOKOLEGIRAN ELIK (6 % Mo) 1,62 3,67

IZRADA

POSTOJANOST

TROKOVI
REPARIRANJE

POUZDANOST

U 20 god.
KOROZIJSKA
proizvoaa
MATERIJAL

na objektu
kod
Galvaniziran neleg. elik 3 2 2 2-1 1 1
Nelegiran elik prevuen epoksidom 3 1 2 3-1 2-1 1
CuNi10Fe1Mn (Cunifer 10) 5 2 N 5 5 5
Ni67Cu31Fe1,5 (Nicorros 400) 3 2 N 5 5 5
X5CrNiMoTi25-25; AISI 316 L 3 2 1 1 1 1
X1NiCrMoCuN 25-20-6 (Cronifer1925hMo) 3 2 N 5 5 5
NiCr22Mo9Nb (Nicrofer 6020hMo) 3 2 N 5 5 5-3
Titan 3 1 N 5 5 5-2