You are on page 1of 3

Guteri

Ovo je glavno znaenje pojma Guteri. Za druga znaenja, pogledajte Guteri (razdvojba).
?

Guteri

Basiliscus plumifrons

Status zatite

Raspon fosila: Jura - Nedavno

Sistematika

Carstvo: Animalia
Koljeno: Chordata
Razred: Sauropsida
Red: Squamata
Podred: Lacertilia
Gnther, 1867.

Podruje ivota

Guteri (Lacertilia, Sauria) su najei gmazovi na svijetu.

Sadraj
[sakrij]

1Pokrov i graa tijela gutera


2Kostur gutera
3Unutarnja graa gutera
o 3.1Vaniji organi
o 3.2Disanje
o 3.3Izluivanje
o 3.4Probava
4Krvotok i temperatura tijela gutera
5Razmnoavanje gutera
6Izvori

Pokrov i graa tijela gutera[uredi VE | uredi]


Na prednjem dijelu tijela gutera je plosnata iljasta glava koja je irokim vratom odijeljena
od trupa. Na glavi su velike oi s pokretljivim onim kapcima. Trup zavrava dugakim repom koji
guter u opasnosti mogu otkinuti i tako pobjei od neprijatelja. To nazivamo samoosakaivanje.
Otkinuti dio repa moe djelomino obnoviti. Kree se pomou dva para kratkih nogu na kojima
ima pet prstiju. Tijelo se ne naslanja na noge, jer se one nalaze postrance. Stoga kod
kretanja trbuhom dotiu zemlju pa kaemo da gmiu. Koa gutera je suha, bez lijezda,
pokrivena ronatim ljuskama koje spreavaju gubitak vode iz tijela. Ovaj pokrov gutera
ograniava rast pa se moraju presvlaiti.

Kostur gutera[uredi VE | uredi]


Kretanje guteru omoguuje snaan kostur i dobro razvijeni miii. Gmazovi imaju jednake
dijelove kostura kao i vodozemci. Napredak uoavamo s obzirom na grau kraljenice koja je
sastavljena od mnogo kraljeaka (do 140). Zglobno je povezana s kostima glave. Gmazovi imaju
rebra od kojih je prvih pet pari spojeno s prsnom kosti.

Unutarnja graa gutera[uredi VE | uredi]


Vaniji organi[uredi VE | uredi]

mozak
dunik
plua
srce
bubreg
sjemenik
mokrani mjehur
neisnica
debelo crijevo
eludac
jetra
jednjak
drijelo
jezik
dini otvor
Disanje[uredi VE | uredi]
Zrak ulazi kroz dine putove u grkljan, zatim u dunik koji se grana u dvije dunice. One dovode
zrak u plua koja imaju veu povrinu od abljih, a i bolje su prokrvljena.
Izluivanje[uredi VE | uredi]
Na lenoj strani tijela se nalazi pravi bubreg koji ima mjehur,i parni mokraovod koji se ulijeva u
neisnicu
Probava[uredi VE | uredi]
Hrana (kukci, pauci, gujavice, puevi) ulazi kroz usta u probavilo. U ustima se nalaze zubi koje
mogu mijenjati cijelog ivota. Tu je mnogo lijezda te tanak, dugaak raljasti jezik pomou kojeg
osjeaju miris. U probavi takoer pomau probavne lijezde,jetra s unim mjehurom i guteraa.

Krvotok i temperatura tijela gutera[uredi VE | uredi]


Srce gmazova je trodijelno. Graeno je od 2 pretklijetke i 1 klijetke koja je djelomino pregraena.
U klijetki se zbog toga djelomino mijeaju arterijska i venska krv.
Temperatura je promijenjiva. U njene stanice dolazi mala koliina kisika. Tome je uzrok relativno
mala povrina plua, mali broj crvenih krvnih stanica te malo srce obzirom na veliinu tijela i
njegovi spori otkucaji.
Razmnoavanje gutera[uredi VE | uredi]
Sezona parenja odreena je temperaturom i periodom izmjene svijetla (dana i noi), te ako je
omoguena pravilna klima i prehrana do parenja dolazi u proljee. enke zahtijevaju pojaanu
prehranu, posebno rastu zahtjevi za kalcijem i fosforom, pa se standardna doza vitamina i
minerala udvostruuje.
Postoje dvije osnovne grupe dnevnih gekona: oni s mekanom ljuskom jaja i oni s tvrdom ljuskom
jaja.
Oni s mekanom ljuskom jaja svoja jaja polau na biljku (ne preporua se da se diraju) dok se kod
onih s tvrdom ljuskom preporua da se odnesu u inkubator. Veina jaja inkubira se na
temperaturi od 28C s malim varijacijama u temperaturi. Sama inkubacija traje od 38-90 dana
ovisno o vrsti.