1. Jedinica za povrinsku masu?

g/m2 - gram po metru kvadratnom

2. Opiite princip mjerenja povrinske mase?
Epruvete odreenih dimenzija dovedu se u standardno stanje, izvae im se masa te im se
izrauna povrinska masa.
Postupak: Izrezati uzorak povrine 50 000 mm2 (dimenzije 250 x 200 mm). Na analitikoj
vagi (koja vae s tonou 0,0001 g) izvagati uzorak. Proraunali smo na m2. Na svakom
uzorku provesti po 3 ispitivanja.
3. Jedinica za debljinu?
mm milimetar
Debljina plonog proizvoda definira se kao razmak izmeu lica i nalija proizvoda, mjereno
kao razlika izmeu podloge ploe na koji se ploni proizvod stavlja i paralelne podloge
pritiskivaa koji pod odreenim pritiskom djeluje na proizvod u horizontalnom poloaju
4. Aparat za mjerenje debljine?
Aparat za mjerenje debljine . debljinomjer
5. Princip mjerenja debljine?
Uzorak se stavlja izmeu dvije okrugle paralelne metalne ploe, vertikalno se optereti te
se izmjeri razmak izmeu ploa.
Postupak: Mjerenje se vri pomou debljinomjera koji ima dvije paralelne metalne ploe,
gornju koja je pod pritiskom i naziva se pritiskiva, te donju koja se naziva podloga.
Pritiskivaem se optereti podloga i igla se dovede u nulti poloaj (badarenje).
Pritiskiva se odvoji od podloge, a na podlogu se postavlja epruveta. Pritiskiva se lagano
spusti na epruvetu, i nakon 10 sekundi oita se poloaj igle na brojaniku (mjerna skala 0,01
mm) odnosno mjeri se razmak izmeu podloge i pritiskivaa.
Uzorak se uzima u skladu s normom ISO 186, ime se osigurava uzimanje uzorka sa mjesta
gdje nema vidljivih greaka i nabora.
Mjerenje se vri na 10 epruveta povrine vee od 2500 mm2.

6. jedinice za: a) prekidnu silu, N->Kp

b) prekidno istezanje? mm
Pod prekidnom silom podrazumijeva se otpor kojim se netkani tekstil odreenih dimenzija
suprotstavlja kidanju u pravcu vlane sile. Promjena duine u trenutku prekida naziva se
prekidno istezanje i izraava se u postotcima [%].

1
7. Aparat za mjerenje prekidne sile i istezanje?
Dinamometar, razmak izmeu stezaljki) je 200 mm. Dvije stezaljke, jedna pomina, druga
nepomina. Pomina se kree dolje odreenom brzinom. Djeluje vlana sila na uzorak,
stezaljka se kree dolje do pucanja uzorka, oitavamo na aparatu prekidnu silu koju
preraunavamo u N i prekidno istezanje u mm.
8. Princip mjerenja prekidne sile i istezanja?
Mjerenje prekidne sile i istezanja vri se na dinamometru. Epruvete se dovode u
standardno stanje i pod predoptereenjem se ulau u stezaljke dinamometra.
Djelovanjem sile na epruvetu dolazi do istezanja i kidanja epruvete. Prekidna sila i
istezanje oitavaju se s aparata.
Postupak: Prireuje se epruveta u obliku trake dimenzija 350 x 50, 100 mm od kraja plonog
proizvoda. Mjerna duljina epruvete (razmak izmeu stezaljki) je 200 mm.
Za ispitivanje je potrebno prirediti po 5 epruveta u smjeru izlaska materijala iz stroja (MD), i
5 epruveta popreno od smjera izlaska materijala iz stroja (CD).
Brzina istezanja je 100 mm/min. Nakon kidanja epruvete, na skali se oitava prekidna sila
[kp] i istezanje [mm].
1 kp= 9,80665 N
9. mjerna jedinica sile prskanja?
ODREIVANJE OTPORNOSTI PLONIH PROIZVODA PREMA PRSKANJU
sila u kp, istezanje u mm
Pod otpornou plonog proizvoda prema prskanju podrazumijeva se najvei pritisak,
odnosno najvea sila pri kojoj nastaje prskanje epruvete izloene ispupenju
10. Aparat za mjerenje sile prskanja?
Dinamometar sa specijalnim ureajem za napinjanje epruvete
11. princip mjerenja sile prskanja
Pri ovom postupku mjeri se sila potrebna za probijanje plonog proizvoda odreene
povrine primjenom fine polirane eline kuglice. Ispitivanje se provodi na dinamometru
sa specijalnim ureajem za napinjanje epruvete. Mjeri se sila potrebna za probijanje
epruvete kuglicom (maksimalni otpor koji ploni proizvod prua prolazu kuglice do trenutka
prskanja) i istezanje. **Kruni uzorak stavimo u epruvetu i on nabubri* Odreivanje sile
prskanja moe se jo provoditi i pod pritiskom zraka ili tekuine ali za takvo ispitivanje
potreban je drugaiji ureaj i postupak.
Postupak: Epruveta krunog oblika promjera 50 mm dovede se u standardno stanje. Epruveta
se polae u prstenasti mehanizam za stezanje i privrsti vijcima. Dinamometar se ukljui i

2
pusti u rad. U trenutku probijanja plonog proizvoda na mjernoj skali se oitava sila u kp i
istezanje u mm. Provodi se po 5 mjerenja

***
MJERENJE PROPUSNOSTI ZRAKA TEKSTILNIH MATERIJALA

Definicija zrane permeabilnosti:

Brzina struje zraka koja okomito prolazi kroz test uzorak uz specifine uvjete okoline
ispitivanja, pada tlaka i vremena.

Princip
Vrijednost struje zraka koja okomito prolazi kroz mjerno podruje tekstilnog proizvoda uz
razliku zadanog pritiska u odreenom vremenu.
Uzorkovanje se vri prema proceduri koja je ovisna o specifikaciji materijala. Za
laboratorijska ispitivanja uzorci se uzimaju barem 1 m od krajeva materijala, a potrebno je
osigurati da povrina uzorka nema nabore ili vidljive greke.
Prema ISO 139, test zrane permeabilnosti provodi se pri standardnim uvjetima ispitivanja
(relativna vlanost RH=652% i temperatura 2020C).
Uzorci moraju biti kondicionirani, a ispitivanja se provode u standardnim uvjetima.

Preporueni uvjeti za ispitivanje:

- povrina uzorka za ispitivanje 20 cm2
- pad tlaka 100 Pa za odjevne tekstilne materijale
- pad tlaka 200 Pa za industrijske tekstilne materijale

U sluajevima kada se pad tlaka ne moe postii ili nije prikladan, moe se upotrijebiti
alternativni pad tlaka od 50 Pa do 500 Pa i/ili se moe upotrijebiti alternativno mjerno
podruje od 5 cm2, 50 cm2 ili 100 cm2.

Proraun i izraavanje rezultata

Rauna se srednja vrijednost svakog pojedinog mjerenja i koeficijent varijacije sa
pouzdanou od 95 %.
Rauna se permeabilnost zraka, R, izraena u milimetrima po sekundi

3
Merlin pitanja i odgovori

1. to je netkani tekstil?

Netkani tekstil je ploni proizvod sastavljen od pojedinanih vlakana koja se odreenim

postupcima meusobno uvruju.

*netkanim tekstilom smatra se sloj, koprena ili runo usmjerenih ili nasumce orijentiranih
vlakana povezanih trenjem, i/ili kohezijom, i/ili adhezijom, iskljuujui papir i proizvode koji su
dobiveni tkanjem, pletenjem, tafting postupkom, proizvodi uvreni iglanjem, ukljuujui
vezivne pree ili filamente, ili proizvode dobivene pustenjem, bez obzira jesu li ili nisu dodatno
iglani. Vlakna mogu biti prirodna ili umjetna, u obliku vlaska, filamenta.

2. Nabrojite najee koritena vlakna za proizvodnju netkanog tekstila!

Za proizvodnju netkanog tekstila mogu se koristiti razliite vrste vlakana, pri emu je odabir
vlakana ovisan o eljenim svojstvima i obliku netkane tekstilije, kao i o isplativosti koritenja
odreene vrste vlakana. Najee koritena vlakna za proizvodnju netkanog tekstila su:
a. Prirodna vlakna
- biljnog porijekla: pamuk, juta, lan, kokosova
- ivotinjskog porijekla: vuna, dlake, svila

b. Umjetna vlakna
- od prirodnih polimera
- od sintetskih polimera

- od anorganskih tvari

c. Regenerirana vlakna - regenerati dobiveni preradom koritenih tekstilnih proizvoda i tekstilni

otpadni materijal

3. Za to se koristi netkani tekstil?

Podruje primjene netkanih tekstilija je vrlo iroko te se iste koriste za:

- proizvode za ienje i higijenu (krpe, blazinice, pelene,)
- medicinski tekstil (zavoji, kirurka odjea)
- proizvode za industrijsku primjenu: u automobilskoj industriji, graevini, industriji namjetaja)
- posteljno rublje i presvlake (jednokratni stoljnjaci, posteljina)
- proizvode za primjenu u agronomiji
- filtere
- odjeu i obuu (meupodstava, jednokratne papue)
- geotekstil.

***
odijevanje (odjea, obua, podstave, sportska odjea, mornarska odijela, astronauti ...)
interna uporaba (dekorativni proizvodi, proizvodi za ienje i njegu, podne obloge i
prostirai,...)
vanjska uporaba (materijali u poljodjelstvu, atori, ...)
higijenski i bolniki artikli (rublje, posteljina, zavoji, uloci...)
razliite vrste filtri
tehnika primjena (graditeljstvo, izolacijski materijali...)

4
 4. Koji su postupci proizvodnje runa?

Postupci proizvodnje runa su sljedei:

a. mehaniki - proizvodnja runa mehanikim postupkom vri se na grebenaljkama iji su zadaci

razvlaknjivanje, ienje vlakana od neistoa i kraih vlakana te formiranje koprene.

b. aerodinamiki - nakon otvaranja se materijal prenosi u zranu struju pomou posljednjeg

valjka za otvaranje. Mjeavina vlakna-zrak dolazi na kontinuiranu gibljivu perforiranu povrinu,
gdje dolazi do kondenziranja zraka i polaganja vlakana pri emu je na oblikovanje runa zavreno.

c. hidrodinamiki - postupak se sastoji od tri faze i to: 1. pripreme kod koje se u vodenom
mediju rastvaraju grumeni vlakana do pojedinanih vlakana kako bi se ravnomjerno dispergirali u
suspenziju 2. razrjeivanja suspenzije 3. Izrade runa

d. postupak kod kemijskog predenja - kod ovog postupka je integriran process proizvodnje
vlakana s izradom runa.

e. Mehanika izrada runa od filamenata

f. Izrada runa cijepanjem folija

5. Opiite aerodinamiki postupak proizvodnje runa!

aerodinamiki - nakon otvaranja se materijal prenosi u zranu struju pomou posljednjeg valjka
za otvaranje. Mjeavina vlakna-zrak dolazi na kontinuiranu gibljivu perforiranu povrinu, gdje
dolazi do kondenziranja zraka i polaganja vlakana pri emu je na oblikovanje runa zavreno

6. Od kojih se faza sastoji hidrodinamiki postupak proizvodnje runa?

hidrodinamiki - postupak se sastoji od tri faze i to: 1. pripreme kod koje se u vodenom mediju
rastvaraju grumeni vlakana do pojedinanih vlakana kako bi se ravnomjerno dispergirali u
suspenziju 2. razrjeivanja suspenzije 3. Izrade runa

7. Nabrojite postupke uvrivanja runa!

Nakon to je runo formirano, potrebno ga je uvrstiti. Postupci uvrivanja runa su:

1. Mehaniki postupci

***
odravanje strukture vlastitim meusobnim prijanjanjem vlakana
iglanjem
ivae-pletaa tehnika
bubrenje i otapanje vlakana
uzorkovanje zamravanjem vlakana u runu vodenim mlazom ili zranom strujom

2. Kemijski postupci

uvrenje bubrenjem
nanos vezivnih sredstava, impregnacija i prskanje
uvrivanje pjenom
oplemenjivanje - bijeljenje, bojadisanje, tisak, upavljenje, apretiranje, ...

5
3. Termiki postupak

koritenje termoplastinih vlakana za uvrenje i termoplastinih vezivnih suhih tvari

8. Koji su mehaniki postupci uvrivanja runa?

meusobno prijanjanje vlakana

iglanje
ivae-pletaa tehnika
zamrivanje vlakana u runu vodenim mlazom ili zranom strujom

9. Nabrojite kemijske postupke uvrivanja runa

uvrenje bubrenjem
nanos vezivnih sredstava
uvrivanje pjenom
oplemenjivanje - bijeljenje, bojadisanje, tisak, upavljenje, apretiranje

***Fizikalno - mehanika svojstva runa

povrinska masa
debljina
rastezna i relaksacijska svojstva
propusnost zraka i dr.