Professional Documents
Culture Documents
Prekidacke Karakteristike Dioda I Tiristora
Prekidacke Karakteristike Dioda I Tiristora
STUDIJA-VIER, BEOGRAD
STUDIJSKI PROGRAM: NOVE ENERGETSKE TEHNOLOGIJE
SPECIALISTIKE STUDIJE
PREDMET: UPRAVLJANJE ELEKTROENERGETSKIM PRETVARAIMA
Predmetni profesor:
Dr eljko Despotovi, dipl.el.in
UVOD
Korienje i efikasnost ureaja energetske elektronike (u
koje spadaju i elektroenergetski pretvarai) mogu biti
znaajno poboljani razumevanjem prekidakih
karakteristika elemenata energetske elektronike (dioda,
tiristora, trijaka, tranzistora,.....)
U ovom predavanju e biti razmatrane i prouavane (I)
prekidake karakteristike idealnog prekidaa, kako bi
se bolje razumele (II) prekidake karakteristike realnih
prekidakih elemenata (dioda, tiristora, trijaka,
tranzistora,...)
Da bi upravljali elektroenergetskim pretvaraima, moramo
poznavati prekidake karakteristike poluprovodnikih
snanih prekidaa
Takoe moramo poznavati naine pouzdanog ukljuenja i
iskljuenja snanih prekidaa
POJAM IDEALNOG PREKIDAA
UKLJUENJE I ISKLJUENJE OMSKOG
OPTEREENJA
PREKIDANJE SA KONANIM VREMENOM
UKLJUENJA I ISKLJUENJA
IDEALNO PREKLAPANJE
PREKIDANJE SA KONANIM VREMENOM
UKLJUENJA I ISKLJUENJA
NEIDEALNO PREKLAPANJE
KAKO IZGLEDA OBLAST SIGURNOG RADA (SOA- Safe Opeartin Area)
REALNOG PREKIDAA??
OVO NAM
BA I NE
ODGOVARA!!!
KAKO REITI
PROBLEM?
SNABERSKA KOLA ZA ZATITU OD KRATKOTRAJNOG PREOPTEREENJA
Engl. SNUBBER priguiva udara (tranzijenta) neke veliine, u EE najee napona ili struje
PREKIDAKE KARAKTERISTIKE REALNIH
POLUPROVODNIKIH ELEMENATA
DIODE
TIRISTORI
GTO tiristori
DIJACI
TRIJACI
TRANZISTORI (BJT, MOSFET,IGBT)
K
DIODA
ANALOGIJA A
POLARIZACIJA P-N SPOJA
Io
Koncept radne prave, (a) diodno kolo, (b) odreivanje radne take
+ V AA RI D VD = 0
V AA V D
ID =
R
Kako predstaviti diodu za velike signale, a da se ne koristi nepraktini
eksponencijalni model volt-amperske karakteristike, ili grafiki koncept radne prave?
Jedan od moguih naina je predstava diode pomou kombinacije linearnih elemenata
(idealnih). Tako se analiza moe znatno uprostiti, ali se koriste razliiti modeli za direktno i
inverzno polarisano stanje.
Model diode za velike signale VD = VTO + rd I D
A) Direktno polarisana dioda
1
rd =
tg
rT , R f
Jednaina koja opisuje energetsku diodu u provodnom stanju za velike signale:
VD = VTO + rd I D
B) Inverzno polarisana dioda
Parametri diode prag provoenja V , odnosno VTO i inverzna struja zasienja I S jako zavise od
temperature.
Teorijski I S raste ako temperatura T raste za 8% / C (praktino 7% / C), odnosno I S poraste dva
puta za svakih 10 C.
Ako je struja diode konstanta, napon na direktno polarisanoj diodi opada sa porastom temperature.
dV
Pri tom je temperaturni gradijent napona 2.2mV / oC za Si-materijal.
dT
Probojne diode su projektovane da normalno rade u probojnom reimu rada (III kvadrant volt-
amperske karakteristike). Po dostizanju probojnog napona, inverzno polarisana Zener dioda
poinje da provodi struju. Nagib karakteristike je relativno veliki (=5...10 za male Zener diode i
najmanji je za Zener diode napona oko 5V). Radna taka Zener diode mora biti unutar
hiperbole snage.
Prost stabilizator napona sa Zener diodom: Napon Vo = V Z sve dok je Zener dioda
V
aktivna ( I Z I Z min ). Struja optereenja je I L = o , dok je struja uzeta iz
RL
V Vo Vo Vz
jednosmernog izvora VS , jednaka I s = s = . Struja kroz Zener diodu se
Rs Rs
moe prikazati kao:
Iz = Is IL odnosno,
V Vz Vz
Iz = s
Rs RL
Poto treba da bude ispunjen uslov I z I z min , moemo napisati uslov da bi
stabilizator napona radio:
Vs Vz Vz
I z min
Rs RL
Stabilizacioni efekat u inverznom smeru
Uz =1.8....200V
Ptot 60W
Radna temperatura do +125C
Do Uz =5.6V PTC
Iznad Uz =5.6V NTC
PRIMENA:
-stabilizacija (ogranienje DC napona)
-inverzno serijski spoj sa diodom
-TAZ (Transient Absorption Zener) za
zatitu od prenapona
TIPINA STABILIZACIJSKA
KARAKTERISTIKA
Zener diode BZX 97
BRZE DIODE
Ove diode se koriste kao zamajne diode u jednosmernim pretvaraima, kolima za
prenaponsku zatitu i sl. Glavna karakteristika im je da mogu veoma brzo da preu iz
provodnog u neprovodno stanje (kada se inverzno polariu).
QD = I D
U diodi koja vodi nalazi se odreena koliina difuzionog naelektrisanja Q D .
I RM
t rr = +tf
di F
dt
2Q rr I RM t f
I RM Qf
t rr 2
Za brze diode proizvoai daju grafike
zavisnosti :
Relacija koja povezuje di F
Q rr = f ( I FM , ,T )
dt
t 2f 2Q rr di F
t rr =
tf
+ + t rr = g ( I FM , ,T )
2 4 di F dt
Disipirana energija u diodi u toku jednog
dt
gaenja, usled procesa je data relacijom:
W1 = Q f VR (0.2....0.4) VR Qrr
Tipovi brzih dioda prema talasnim oblicima struje oporavka
Brze diode za male struje imaju obino vreme opravka t rr <0.2s, dok je ovo vreme za energetske
diode 2-4 s. Postoje i ultrabrze diode kod kojih je t rr <50ns. Pri projektovanju brzih dioda, obino je
iskustveno poznato da to je vreme t rr krae , onda je vrednost parametra VTO vea. Parametar t f je
vezan za proces inverzne polarizacije i rast kapacitivnosti prostornog tovara CT . Pored ovih
parametara je veoma bitan talasni oblik "strujnog repa". Mogui talasni oblici struje oporavka:
normalni, veoma brzi i ultrabrzi
Tipini talasni oblici koji se odnose na poetak voenja jedne brze diode
pF = u F iF = uD iD
p F = (VTO + rd i F ) i F
1 T 1 T
PFAV = p F (t ) dt = VTO i F dt + rd i F dt
2
T 0 T 0T 0
1 T
I FAV = i F (t ) dt
T 0
2
I RMS =
1 T
i 2 F (t ) dt
PFAV = VTO I FAV + rd I FRMS
T 0
Da bi korektno odredili gubitke PFAV , potrebno je poznavati I FAV i I RMS , a oni zavise
od talasnog oblika struje kroz diodu. Srednja vrednost snage disipacije u inverznom smeru
je data relacijom:
PRAV = f V R (Q f + I RO t R )
tR = T t p
V R -vrna vrednost inverznog napona pri oporavku diode
Q f -povraeno naelektrisanje tokom vremena t f
I RO -inverzna struja curenja ( 0 , osim u sluaju otki dioda)
f = 1 / T - uestanost primenjenog inverznog napona na diodi
T -perioda rada
t R -vreme trajanja primenjenog inverznog napona V R u toku periode rada
t p -vreme trajanja impulsa struje diode
Povraeno naelektrisanje je mogue izraunati iz relacija:
2Q rr2 2Qrr2
Q f = Q rr (0.2....0.4) Q rr ili Q f = Qrr
di F di
2( ) t rr2 ( F )
dt dt
OTKIJEVE DIODE
Ekstremno brze diode koje imaju
veoma mali pad napona u stanju
voenja
K
Volt-amperska karakteristika tiristora
Ig max
- maksimalno dozvoljen struja gejta
Ug - minimalni napon gejta pri kome se tiristor sigurno prevodi u provodno stanje
min
Vrednosti Ugmin i I gmin su jako temperaturno zavisne- to je tiristor hladniji, to je potreban jai impuls struje
u gejt da ga prevede u stanje voenja i obrnuto.
JEDNOSTAVNA POBUDA GEJTA
VCC V g
Ig =
Rg
POLOAJ RADNE PRAVE U KOLU GEJTA
Napon napajanja VCC i Rg biramo tako da radna prava prolazi kroz dozvoljenu radnu oblast
karakteristike gejta. Tipino napon VCC je u opsegu 15V...24V. Poloaj radne prave u odnosu na
moguu radnu oblast gejta je dat na slici
Struja gejta, obino je reda 50 mA za male tiristore, dok je za velike tiristora 300-
400mA. IL
Trajanje impulsa treba da bude nekoliko desetima mikrosekundi. Kod ukljuenja
omskog optereenja trajanje impulsa na gejtu je znatno krae nego u sluaju
induktivnog optereenja.
U sluaju induktivnog tereta (struja se sporo uspostavlja), impuls treba da traje sve
dok struja optereenja ne premai vrednost struje prihvatanja
Dinamike karakteristike tiristora
dU AK
CCB
dt
Zbog toga se tiristori dele i prema brzini porasta ovog napona. Tipine
vrednosti su u opsegu od 200 ... 1000 V/ s . Ovakvo ukljuenje je neeljeno
i porast napona dUAK / dt donekle moe da se ublai dodavanjem R-C lana
paralelno tiristoru, kao to je prikazano na slici
BRZINA PORASTA STRUJE TIRISTORA
Sledea vana karakteristika kod ukljuenja
je i brzina porasta struje (di/dt). Impuls na
gejtu aktivira odreenu zonu na kristalu
tiristora. Ova zona se vremenom iri na celu
povrinu.
Pritiskom na S1 kratkotrajno
i otputanjem dovodimo
SCR u stanje voenja
SIJALICA SVETLI!!!
KOLIKO DUGO?
TA SE DEAVA
KRATKOTRAJNIM PRITISKOM
NA S2?
Kada prag napona u taki A postane vei od 1-1.5V tada provde dioda i preko nje
se ukljui tiristor.
Zato 1-1.5V?
NIVO PRAGA OKIDANJA TIRISTORA MOE SE PODII AKO SE U KOLO
GEJTA UBACI FIKSNA OTPORNOST R
Rp >> Ropt
Tiristor se gasi prolaskom mrenog napona kroz nulu, obzirom da je optereenje omsko, pa je
i struja tiristora jednaka nuli.
Pobudno kolo tiristora
sa RC kanjenjem
Kada napon u taki A postane vei od 1.2V dolazi do paljenja SCR. Zato?
Fazno pomeranje
Upravljakog napona
(napon na C)
R
U ovom sluaju imamo
Odreivanje trenutka regulaciju pozitivne
Okidanja. poluperiode!!!
Uloga promenljivog
otpornika R
- (+) +(-)
Vano je shvatiti da je
napon na kondenzatoru C1
(inae on zajedno sa R1 on
odreuje trenutak okidanja
tj.paljenja tiristora SCR)
uvek istog polariteta!!!
POBUDNO KOLO SCR SA GALVANSKOM IZOLACIJOM PREKO
OPTOKAPLERA
uPLC
uP
uC
Impulsni
transformator
sa feritnim
jezgrom
pobuda tiristora
tiristor iskljuen
KAKO DOBITI OTRIJE POBUDNE IMPULSE STRUJE !!!!
Preko R3 - C2 kola se dobija snani pobudni impuls: visoki okidni pik koji
obezbeuje optimalno ukljuenje tiristora.
udt
vreme
opadanja
vreme trajanje
porasta impulsa
Ts
trajanje
oporavka
Relaksacioni oscilatori sa UJT za pobudu tiristora
UJT- Uni Junction Transistor
PRORAUN RELAKSACIONOG OSCILATORA
GTO- tiristori Engl. Gate Turn-Off tiristor koji se iskljuuje preko gejta
Na slici (a) je prikazano je upravljako kolo za GTO. Preporuuje se da na gejtu u iskljuenom stanju
postoji stalni negativni napon. Time se poveava imunitet prema nekontrolisanom ukljuenju zbog naglih
promena napona, smetnji iz mree i slino. U ukljuenom stanju ovaj napon nema dovoljnu snagu da
iskljui tiristor. Iskljuenje se postie pranjenjem kondenzatora preko primara transformatora.
Prenosnim odnosom transformatora obezbeuje se dovoljna jaina struje gejta za gaenje tiristora.
Na slici (b) su prikazani su tipini oblici napona , anodne struje i struje gejta , pri iskljuenju. Kao potpuno
upravljiv prekidaki element, GTO nalazi primenu kod opera velikih snaga, invertora, itd. Sa daljim
razvojem tehnologije i poboljanjem karakteristika GTO e nalaziti sve iru primenu kod pretaraa
najveih snaga.
TIRISTORSKE DIODE?
TIRISTORSKA ETVOROSLOJNA DIODA
U
Engl. TRIAC (TRIode for AC)
TRIJAK
analogija
STRUJNO-NAPONSKA KARAKTERISTIKA TRIJAKA
Mogue kombinacije
ukljuenja trijaka su dati
na slici
UKLJUENJE TRIJAKA (kolo sa optikom galvanskom izolacijom)
VI
V
V
Mana je to se ovim
regulatorima ne mogu
pogoniti motori koji moraju
imati velike polazne momente
Prednosti:
-galvansko odvajanje
upravljakog kola i
optereenja
-ukljuivanje bez
odskakivanja
-dug vek upotrebe
-neznatne radio
smetnje
-velika brzina
ukljuivanja
PRIMER:
Elektronski relej za
AC struje 1-40A
Upravljaki napon
3-30V DC
UPRAVLJANJE PAKETOM OSCILACIJA
Nulte sklopke koje ukljuuju optereenje nakon podeenog broja perioda naizmeninog napona deluju kao
da su upravljane paketom oscilacija, odnosno kao puno-talasno upravljane.Srednja primljena snaga
optereenja moe iznositi 0-100%.
PREDNOSTI:
-nema oscilacija u mrei jer je struja
sinusoidna
-nema upravljake reaktivne snage jer je
faktor snage jednak 1
NEDOSTACI:
-nije prikladno za rasvetu zbog treperenja
-nije prikladno za pogone zbog trzanja
PRIMENA: regulacija grejanja I
temperature
(pei za topljenje, suionice, maine za
arenje ice i odlivaka, maine za obradu
plastike)
T=1/f
Ts=tE +tP
P=(tE/Ts)Pmax
Pmax=U/R
Oktobar 2013