:

22. 2015 : -
,
. .
(1830. - 1900-):

, 19. 20. ,
( )
.
, .
, .

[ ]
(1960- 1980-):
,
, , .
,
, (
).
...
,
. ,
, , ,
,
.

.


.
( - ): ""
, , ""
. -
, , / , , , ...
.
[ ]

.
.
, .
'',
.
, ,
, .
, .
, , : "
, ."
- ?
Feminizam kao pokret koji podrava ensko osnaivanje i ravnopravnost sastoji se od
puno manjih i veih frakcija, koje sve imaju dugu povijesti i jo uvijek su u razvitku. Za
raspravu o feministikoj teoriji na poetku je zato najbolje vizualizirati putnu kartu
toga to feminizam uope je.

, 25. , 2015
2008. .

.
.

.
 ; ,

. ,
.

( 570 ), (. 1179)
(. 1434). (. 1791),
(. 1797) (. 1817)
. ,
. ,
, .
 ,
, .
, .
1848. ,
. (.1902)
,
.
,

(. 1883), : " ?"
"-" ( , ,
), " ".

. ,
.
 1960- .

. ,
. ,
,
,
.
1968.
1969. .
" ",
,
.
""
, , ,
.

, ,
, .
( ) .
" " " ",
.
, -
, ,
.
- ,
- .
, , ,
, ,
, " ".
"
" " " ,
. -
- , .
""

,
. , "" ,
, , , , ,
.
- ,
,
.

.
, " ", , ,
.

,
.

.
"" ,
,
. ,
"" "",
. " ". -
"" "" . -
, -
,
.

"-".
"" . -
,
, .
, ,
. ,
.
, .
.
.

" " ,

.
, . ;
: ,
; ;
; ;
 " " (
); ,
; ;
; ( );
/ ;
; ,
. , ,
"",
.
,
,
.
, ; ,
.
/
- ( ).
, ,
, ,
. , ,

. , , , .

. ,
, .
""
. ,

. "" (
)
. ,
. , : "
."
, . ,

: "
!" . ,
.

.
()
.
.

: , ,
, , ,

, , . "",
,
, , ,
 ,
.

"", ,
: " ".
"
"
. , .

, " "
. ;
.

; .
,
-
, , , ,
( "" ).
, -
,
.
"" :
. - .
,
, .
.
?
, , , -
. ,
, ; ;
.

https://www.voxfeminae.net/cunterview/politika-drustvo
Krenimo redom: to je to uope talas?
enski studiji sigurno nisu izlet na plau, iako bi se iz razgovora o njima to esto moglo
zakljuiti. Ako za nekoga kaemo: Ona je tako prvi talas, to to uope znai?
Talasovi su nain na koji razlikujemo generacije feminizama. Takva vizualizacija je
prikladna s obzirom na to da su plime i oseke svakog pokreta doprinijele radikalnim
razlikama izmeu svake instance njihova pojavljivanja, koji se u dugoj povijesti borbe za
enska prava dogodio etiri puta (ili barem neki tako tvrde).

Prvi talas (1800-e 1920-e)

Prvi talas feminizma bio je roenje amerikog pokreta za enska prava, iako su se sline
pojave tada poele javljati diljem svijeta. Mnoge feministice prvoga talasa sebe uope nisu
niti nazitalase feministicama, a veina njih je dola iz ve postojeih aktivistikih pozadina
vezanih uz abolicionistiki pokret. Feminizam prvoga talasa prvenstveno se koncentrirao na
zadobivanje prava glasa za ene, to je u SAD-u postignuto 1920. godine, nakon niza
trajkova glau i demonstracija ispred Bijele kue i na drugim dravnim paradama.
ene kao to su Lucretia Mott, Elizabeth Cady Stanton, Susan B. Anthony, Victoria
Woodhull, Carrie Chapman Catt, Sojourner Truth, Lucy Stone i Alice Paul definirale su
ovu eru amerike borbe za enska prava, iako su njihovi ciljevi vezani uz rodnu
ravnopravnost bili razliiti. Neke sufraetkinje nisu podratalase postupni pristup borbe za
jednakost, dok druge jesu, a iz njihovih suprotstavljenih stajalita proizaao je prvi raskol u
slubenom feministikom pokretu, kada su se i National Woman Suffrage Association
(koja se zalagala za federalni zakon o pravu glasa) i American Woman Suffrage
Association (koja se zalagala za zasebni zakon u svakoj dravi) natjecale za pobjedu, da bi se
na kraju zajedno udruile u National American Woman Suffrage Association.

Drugi talas (1960-e do 1980-e)

Najpoznatiji talas feminizma je onaj drugi, koji se, kolokvijalno, odnosi na razdoblje 1960-ih
i 1970-ih godina, kada je feminizam postao organiziran, kohezivan pokret za ensku
ravnopravnost. Nakon baby booma i poslijeratnog povratka rodnim ulogama, ene su se jo
vie nale u elji za revolucionarnim djelovanjem.
Feminizam prvog talasa je doveo enska prava u politiku sferu, ali feministice drugog talasa
su na toj pobjedi eljele ostvariti de facto ravnopravnost, odnosno socijalni i pravni rodni
paritet. Ovo se razbolje uglavnom naziva pokretom za osloboenje ena, kada su neke od
njih, poput Glorie Steinem i Betty Friedan, izazitalase oroene koncepte enskosti i
socijalizacije koji su ene drali u kuhinji. One e isto tako popularizirati termin
feministica.
Pokret se aktualizirao 1963. godine kada je Friedan objavila svoje djelo The Feminine
Mystique, u kojem je razotkrila kako je problem bez imena, od kojeg su patile brojne
amerike kuanice, rezultat njihova ograniena pristupa uspjehu i individualnosti u amerikoj
kulturi. Kasnije je iste godine Steinem objavila dva revolucionarna eseja o svojem tajnom
djelovanju kao Playboyjeva zeica, pokazavi na koji nain seksizam utjee na mukarce u
njihovom razumijevanju i vrednovanju ena, dok je Komisija o statusu ena, koju je osnovao
J. F. Kennedy, pod predsjednitvom potajno queer Eleanor Roosevelt objavila prvi izvjetaj
o enskoj neravnopravnosti. Nakon to je 1964. godine prvi puta poela govoriti o pokretu,
Friedan je 1966. godine vidjela i njegovu aktualizaciju osnivanjem udruenja National
Organization for Women.

Gloria Steinem, Bella Abzug, Shirley Chisholm i Betty Friedan

U dva desetljea svojega trajanja, drugi talas je doivio niz pobjeda, koje su ukljuitalase
zakone o jednakim plaama i obrazovanju, graanskim pravima, dostupnosti kontracepcije i
prava na pobaaj, mnogi od kojih su do danas ostali vrhunci onoga to se postiglo na
podruju reproduktivnih prava, diskriminacije na radnom mjestu i seksualnog zlostavljanja.
No najvei cilj ipak nije realiziran - ratifikacija Amandmana o jednakim pravima Alice Paul
u amerikom Ustavu.
Drugi talas polako se gasio u feministikim ratovima 1980-ih vezanim uz pitanje
pornografije, a razliita su stajalita dovela do podjele u pokretu, koji ju je ipak uspio
prevladati, pa je tako 1987. godine osnovana Feminist Majority Foundation, nakon
istraivanja prema kojem se veina Amerikanaca identificirala kao feministi.
Trei talas (1990-e do danas)
Trei talas feminizma nastao je i kao reakcija na neuspjehe prijanje generacije, ali i kao
odraz zazora nad njihovim pobjedama. S fokusom na intersekcionalnost, posebice to se tie
queer ena i ena druge boje koe, trei talas prkosi esencijalizmu, eli razoriti sve
binarnosti, ali i ide jo i dalje od drugog talasa u tenji za ukidanjem ne samo javnog
seksizma, nego i stereotipa te reprezentacije ena koji su tetni za njih i njihove mogunosti
da budu potpune osobe. Trei talas je izrazito multidisciplinaran, s elementima iz pojava kao
to su girl power, riot grrrl, postmodernizam, transnacionalizam, postkolonijalizam,
cyberfeminizam, ekofeminizam, trans, queer, rasna politika i filozofija, te je prvi od etiri
talasa koji je kao svoj princip prihvatio seksualnu pozitivnost.

Shelby Knox

etvrti talas (2010. godina do danas)

Shelby Knox je 2010. godine objavila post na svojem blogu kojim se definirala ne samo kao
feministika blogerica, nego i kao osnivaica etvrtog talasa, kojeg je objasnila kao novu
pojavu feminizma proizalu iz Interneta i sve vee meusobne povezanosti, koja stvara
potpuno novu strukturu pokreta te u njega ponovno ukljuuje mlade ene.
Razdvajanje na dijelove: razliiti feminizmi
Nisu se svi uvijek mogli sloiti na koji nain najuspjenije postii feministike pobjede, niti
to bi to tono trebalo znaiti. Tave nedoumice su reultirale mnogim iskljuujuim
feministikim pokretima, ali i novim pravcima koji su vie inkluzivni. Neke feministike
teorije usmjerene su na razbijanje binarnosti i struktura koje odreuju nau egzistenciju, dok
su druge fiksirane na odravanje ideje enskosti. Svi teimo zavretku opresije i stvaranju
jednakosti za sve, ali iznenaujue je koliko u toj tenji moemo biti razliiti.

Emma Goldman

Anarho-feminizam
Spoj feminizma i anarhizma, prema kojem ravnopravnost ena ovisi o oslobaanju svih ljudi
od hijerarhije, to znai da moramo unititi seksizam kako bismo mogli u potpunosti unititi
hijerarhiju.
Predstavnice: Emma Goldman, Germaine Greer.
Kulturalni feminizam/feminizam razlike
Pravac koji naglaava razliku izmeu mukaraca i ena, ali isto tako podrava ideju da je rod
psiholoki i drutveni konstrukt. Ipak podupire i esencijalistiki pogled o tipinim enskim
ktalasitetama, zbog ega ga se esto kritizira kao ogranien nain gledanja na rod, kao i zbog
fokusa na osobnost i nain ivota, a ne na pravnu i politiku jednakost.
Predstavnice: Margaret Fuller, Brooke Williams.
 Mary Daly

Iskljuujui/separatistiki feminizam
Vjera da mukarci ne mogu doprinijeti feministikom pokretu te da ene mogu ostvariti
potpunu ravnopravnost samo u izolaciji od njih. Raznospolne veze smatraju se
neuravnoteenim, neravnopravnim i antifeministikim odnosima, a prednost se pridaje
celibatu ili lezbijanizmu.
Predstavnice: Mary Daly, Charlotte Bunch, Elana Dykewomon, Cell 16.
Individualistiki feminizam
Drugi naziv za libertarijanski feminizam, koji se temelji na ideji da enska ravnopravnost
proizlazi iz osloboenja od prisilne smetnje. Fokus se stavlja na samostalnost i minimalan
utjecaj vlade na enske ivote, kao i na potpunu zakonsku ravnopravnost koja je nesputana
rodom i klasom, te na potragu za opim i pojedinanim rjeenjima svakodnevnog i
institucionalnog seksizma.
Predstavnice: Joan Kennedy Taylor, Suzanne La Follette...
Liberalni feminizam
Zalaganje za ravnopravnost ena kroz trenutni sustav institucija u SAD-u, odnosno kroz
politiku, te bavljenje pitanjima kao to su reproduktivna i glasaka prava, jednaka plaa,
zaustavljanje seksualnog zlostavljanja, pristup edukaciji. Liberalni feminizam oslanja se na
ene kao glavne protagonistice u borbi za politike i zakonske promjene.
Predstavnice: Gloria Steinem, Rebecca Walker, Ellie Smeal, Shelby Knox, Carmen Rios.
Materijalistiki, marksistiki i socijalistiki feminizam
Ovim pravcima zajedniko je vienje neravnopravnih struktura rada i kapitalizma kao
glavnih opresora ena i doprinosa patrijarhatu. Marx je vjerovao kako e njegova revolucija
unititi ne samo klasu, ve i rod, s ime se slau i feministice ovih pokreta, koje su ipak bile
kritizirane zbog toga to stavljaju klasnu borbu iznad rodne ravnopravnosti.
Predstavnice: Christine Delphy, Dolores Hayden.
 Dr. Bonnie Thornton Dill

Vierasni feminizam
Javlja se paralelno s pokretom bijelih ena u drugom talasu, iako je esto previen, a
organizira se zajedno s bjelakim feminizmom, kao i u manjim grupama posebno odreenim
rasom. Ujedinjuje Chicana, indijanski, azijsko-ameriki i crnaki feminizam, koji je enama i
mukarcima pokazao kako je seksizam samo jedan od primjera strukture dominacije.
Predstavnice: Dr. Maxine Baca Zinn, Dr. Bonnie Thornton Dill
Domorodaki feminizam
Smatra da je moderni ameriki feminizam oduzet indijanskim enama kao dio veeg sistema
kolonijalizacije te se zalae za borbu protiv kolonijalne ideologije te vee ukljuivanje
indijanskih formi vlasti i zajednice u borbi protiv patrijarhata, opresije i hijerarhije.
Predstavnice: Andrea Smith, Jessica Yee, Aileen Morton-Robinson
 Jessica Yee

Chicana feminizam/Xicanizam
Ideja o eksploataciji ne samo Chicana ena, nego i itave Chicano kulture, ali i naina na koji
su same ene diskriminirane unutar nje. Fokusira se na iskustva Latino ena koja se razlikuju
od ona drugih ena te naglaava njihov politiki, ekonomski i drutveni status.
Predstavnice: Cherre Moraga, Gloria Anzalda, Ana Castillo, Norma Alarcn, Mirta
Vidal
Postmoderni feminizam
Odbijajui prihvatiti rod ili spol kao inherentne koncepte, postmoderni feminizam je razvio
percepciju roda, spola i drugih binarnosti kao performativne, neodredive i nepostojee. Ako
ne postoje krute kategorije roda ili spola, onda ne postoji razlog za opresiju onih koji se vide
kao ene, to nas vodi do dubljeg razumijevanja svih vjerovanja i ponaanja koji utjeu na
na nain razumijevanja svijeta.
Predstavnici: Judith Butler, Donna Haraway, Mary Joe Frug, Michel Foucault.
 Donna Harryway

Radikalni feminizam
Kao jezgru enske opresije definira muku dominaciju u kapitalistikom drutvu, zbog ega
tei iskorjenjivanju tradicionalnog patrijarhalnog sustava moi kako bi popravio rodnu
neravnopravnost. Iskljuuje trans feminizam te je poetni pravac za brojne druge forme
kulturalnih feminizama.
Predstavnici: TERF, Kate Millet, Andrea Dworkin, Catharine Mackinnon
Standpoint feminizam
Ideja da sve ene ive na razliitim sjecitima opresije, zbog ega ne moe postojati
univerzalno ensko stanje. ene se podupiru u prouavanju presjeka svojih svakodnevnih
ivota, koji utjeu na njihova iskustva vezana uz spol i rod.
Predstavnice: Dorothy Smith, Nancy Hartsock.
 Kate Bornstein i Sandy Stone

Transfeminizam
Pravac koji ukljuuje ne samo trans individue, nego i sve probleme s kojima se oni
suoavaju. Isto tako spaja feministiku teoriju s trans i queer teorijama kako bi prevladao
razliku izmeu ta dva svijeta.
Predstavnice: Kate Bornstein, Julia Serano, Sandy Stone.
Womanizam/crni feminizam
Pokret roen iz zanemarivanja crnih ena i ena druge boje koe unutar feministikih
pokreta, ukljuuje rad na problemima crnog feminizma i perspektivi da su rasa, klasa i rod
neraskidivo povezani, a tei stvaranju vie balansiranog i interseksionalnog pristupa enskom
osloboenju.
Predstavnice: Alice Walker, Angela Davis, bell hooks, Kimberle Crenshaw, Barbara
Smith, Florynce Kennedy.
 Angela Davis

Izvor: autostraddle - Rebel Girls: Your Handy-Dandy Map to the Feminist

Movement
https://www.autostraddle.com/rebel-girls-your-handy-dandy-map-to-the-feminist-movement-
244609/