You are on page 1of 6

Informatika 1

Princip rada raunara


5. PRINCIP RADA RAUNARA

5.1. Uvod

Svaki PC se sastoji iz etiri dijela:

1. Sistema za unos podataka ili komandiulaznih jedinica


2. Jedinice za obradu podataka
3. Memorije za pohranjivanje podataka
4. Sistema za prikaz rezultata obrade izlaznih jedinica

ta se deava prilikom paljenja raunara ?

1. Pritiskom na komandu za paljenje aktiviramo napojnu jedinicu koja napaja


energijom matinu plou i ostale komponente prikljuene na nju
2. Nakon toga PC vri samotestiranje (POST). POST je mali program unutar
BIOS-a koji testira greke na hardveru. Ukoliko se pojavi samo jedan kratak
zvuni signal, tada su sve komponenet ispravne u suprotnom postoji
problem kod neke komponente te se treba obratiti strunjaku
3. PC na monitoru prikazuje podatke o osnovnom procesu prilikom paljenja,
a to su podaci o BIOS-u, procesoru, veliini instalirane memorije i ostalim
ureajima prikljuenim na matinu plou. Kod nekih se umjesto tog procesa
moe prikazati isamo logo proizvoaa dok proces traje u pozadini.
4. Poslije testiranja, BIOS pristupa prvom sektoru na boot disku (boot sektor)
na kojem je smjetena mali program zvani boot pokreta. Boot disk je obino
hard disk, ali se u BIOS-u moe postaviti da to bude i neka druga memorijska
jedinica
5. Kada BIOS potvrdi da je boot pokreta smjeten na prvom sektoru, tada
poinje uitavanje boot pokretaa u RAM memoriju. Boot pokreta ima
zadatak da pronae i uita operativni sistem u RAM memoriju.
6. Kada je boot pokreta smjeten u RAM memoriju, BIOS zavrava svoj
proces i preputa posao boot pokretau.
7. Kada boot pokreta zavri sa uitavanjem operativnog sistema, on stavi na
raspolaganje sve kontrole za upravljanje radom raunara odnosno
operativnog sistema

5.2 CPU (Central Processing Unit)

Procesor ili CPU je elektronska komponenta napravljena od stotine miliona


tranzistora smjetene na jednom ipu baziranom na poluprovodniku
silicijumu.
Nalazi se i u grafikoj , zvunoj kartici ali kada se kae procesor obino se misli
na CPU smjeten na matinoj ploi
Procesor obrauje samo mainski kod (binarni), tj. jedini razumljiv jezik mu je
mainski. Stoga se koriste kompajleri koji vie programske jezike (basic,
pascal, C, fortran, ...) prevode u mainski.

Osnovni dijelovi procesora su:


1. ALUaritmetiko logika jedinica (zaduena za aritmetike i logike
operacije)
2. Registrimemorije malog kapaciteta koritene za podatke koji uestvuju u
aritmetikim i logikim operacijama.
3. Programski brojadio zaduen za doslovno brojanje
4. Instrukciji registar i dekoderdijelovi koji kontroliu sve ostale dijelove
procesa

Brzina rada procesora mjeri se u Herzima (jedna instrukcija u jednoj sekundi).


Poznati proizvoai mikroprocesora su: Intel, AMD, Motorola

5.3 Matina ploa

Matina ploa je tampana poluprovodnika komponenta koja omoguava


vezu izmeu hardverskih dijelova u raunaru. To je ujedno i povrinski
najvea komponenta u raunaru. Najvaniji dio matine ploe je sabirnica.
Razlikujemo slijedee sabirnice:
CPU socket za procesor na matinoj 1. Memorijska sabirnica spaja Northbridge sa memorijom
2. IDE sabirnica spaja Southbridge sa hard diskom, CD-ROM, DVD-ROM
3. AGP sabirnica spaja grafiku karticu sa memorijom i CPU
4. PCI sabrinica spaja PCI slotove sa Southbrodgeom

Pored sabirnica na matinoj ploi postoje: ROM memorija (BIOS), dva ipseta
Northbridge i Southbridge , socket za procesor , slotovi za memoriju ,
naponski konektori i CMOS baterija za napajanje BIOS-a.

DIMM modul za RAM na matinoj

PCI slot na matinoj za zvunu


karticu, modem, mrenu karticu,
SAT/TV i Radio FM karticu
5.4 Grafika kartica

Grafika kartica daje i obrauje dvodimenzionalnu i trodimenzionalnu sliku.


Postavlja se u AGP ili PCI Express utor na matinoj ploi. Glavni dijelovi grafike
kartice su:

1. PCBprintana ploa na kojoj su svi ostali dijelovi


2. GPUgrafiki procesor , dio koji prevodi binarni kod u sliku
3. VRAMvideo Ram pohranjuje najnunije podatke za GPU
4. KonektorePCI, AGP, PCI Express
5. Izlaze - ViVo (Video In Video Out), VGA, DVI

Na GPU se nalazi aktivni hladnjak (cooler) dok se na VRAM nalaze pasivni


hladnjaci (heatsink) zbog visokih frekvencija koji su duplo vei od RAM-a

5.5 Zvuna kartica

Zvuna kartica je dio koji obezbjeuje zvuni ulaz i izlaz. Zvuna kartica na sebi
sadri zvuni ip koji pretvara analogne zvune valove u digitalni signal (nule i
jedinice). Zvuni ip se moe nalaziti i na matinoj ploi sa unaprijed
integrisanim ulazima i izlazima na njoj.

Dio koji obavlja taj zadatak se zove CODEC u koji su integrisana dva glavna
dijela koja obavljaju taj posao, ADC (Analog Digital Converter) i DAC (Digital
Analog Converter) pretvara. Osim toga, imamo i DSP (Digital Sound
Processor), zvuni procesor koji oslobaa CPU od procesiranja zvunih signala
(ako ga zvuna karta nema, onda to radi CPU), takoer zvuna kartica ima
svoju memoriju. Komunikacija sa raunarom se odvija preko PCI interfejsa, dok
se komunikacija sazvunicima i mikrofonom ostvaruje preko ulaznih i izlaznih
konektora.

5.5 Napojna jedinica

Napojna jedinica je hardverski dio koji raunaru obezbjeuje napon i struju.

Napojna jedinica obezbjeuje da svaki dio raunara dobije odreenu koliinu


energije koja mu je potrebna, s obzirom da sve komponente raunara ne troe
istu koliinu elektrine energije. Takoer, jedan od glavnih zadataka napojne
jedinice je da pretvori 220 V u 3,3 V, 5 V i 12 V to je u skladu sa naponskim
zahtjevimahardvera u raunaru. Napojna jedinica ima sopstveno hlaenje.

Glavna karakteristika napojne jedinice je njena snaga. Elektrina snaga se mjeri


u W (vatima) ili matematski reeno P=U*I (napon pomnoen sa strujom).
Najvei potroai su grafika kartica, hard disk, matina ploa i optiki CD/
DVD ureaji.
5.6 Portovi

Na zadnjoj strani matine ploe se obino nalazi grupa konektora preko kojih se
prikljuuju spoljanji elementi raunara i razni periferijski ureaji, kao to je
prikazano na slici dole.
Tu u prvom redu dolaze konektori za tastaturu i mia kao standardni ulazni
elementi savremenog raunara, zatim paralelni port preko koga se najee
prikljuuju tampai i jedan ili dva konektora za prikljuenje spoljanjih ureaja
SATA konektori na matinoj za koji rade po serijskom standardu RS232 (COM1 i COM 2).
prikljuak hard diska
Danas su, pored nabrojanih konektora, kao standard prihvaeni i takozvani
USB konektori (ima ih najmanje dva), koji omoguavaju prikljuenje velikog
broja spoljanjih ureaja na univerzalnu serijsku magistralu (USB Universal
Serial Bus).
Takoe veina savremenih matinih ploa na sebi sadri integrisane mrenu i
zvunu karticu, pa se u ovoj grupi konektora nalaze i RJ-45 konektori za
prikljuak mrenih kablova i vie ulaznih konektora za razne audio ulazne i
izlazne prikljuke.

Skuplje i bolje matine ploe mogu imati i dodatne konektore, na primer SPDIF
PCI x16 konektori na matinoj za (Sony/Philips Digital InterFace) izlazne koaksijalne i optike audio konektore
prikljuak grafike kartice

ROM memorija , BIOS na matinoj


ploi zajedno sa CMOS baterijom za
napajanje
Zadaci i vjebe

RADNE GRUPE

Podijeliti uenike u grupe po 4 ili 5 uenika te im kao zadatak zadati da


pronau informacije o jedinicama za obradu. Svaka grupa e dobiti
odreeni broj pitanja te koristei vlastito znanje odgovoriti na pitanja, a
potom koristei Internet vidjeti gdje su pogrijeili prilikom odgovora

PITANJA

1. Nabrojati jedinice za obradu podataka ?


2. ta se deava prilikom paljenja PC ?
3. Dijelovi CPU ?
4. Proizvoai CPU ?
5. ta je matina ploa ?
6. Vrste sabirnica na matinoj ploi ?
7. Soketi i ipseti na matinoj ploi ?
8. ta je zadatak grafike kartice ?
9. Od ega se sastoji grafika kartica ?
10. Koji su izlazi na grafikoj kartici ?
11. ta je zadatak zvune kartice ?
12. Od ega se sastoji zvuna kartica ?
13. Koji su izlazi na zvunoj kartici ?
14. ta je zadatak napojne jedinice ?
15. Ko su najvei potroai energije u raunaru ?
16. Nabrojati konektore na zadnjoj strani matine ploe ?
17. Na osnovu slike prepoznati komponentu ?

You might also like