Informatika 1

Ulazne i izlazne jedinice raunara

4. ULAZNE I IZLAZNE JEDINICE

4.1. Uvod

U von Neumannovom modelu raunara ulazni i izlazni dio osiguravaju

komunikaciju raunara s "vanjskim svijetom". Pritom, ulazne jedinice korisniku
pruaju mogunost unoenja podataka u raunar, dok se izlazne jedinice
koriste za prikaz podataka koji "izlaze" iz raunara za prikaz rezultata obrade
podataka.

Najee ulazne jedinice (naprave) raunara su: tastatura, mi i skener, ali

moe ih biti i vie: videokamera, mikrofon, muzika klavijatura, joystick, ita
linijskog koda,itd.

Najee izlazne jedinice (naprave) raunara su: monitor, tampa i zvunici,

ali moe ih biti jo: videorekorder, ploter (za crtanje slika), robotska ruka,itd.

Postoje ureaji koji se mogu ubrojiti i u ulazne i u izlazne jedinice: modem,

disketa, CD ROM, DVD. Ovakvi ureaji se jo nazivaju i ulazno-izlazni ureaji, a
svi ulazni i izlazni ureaji jednim imenom nazivaju se periferni ureaji.

Raunar na koji je prikljueno nekoliko ovakvih ureaja istodobno prihvata,

pohranjuje, obrauje i izdaje informacije u pisanom, slikovnom i zvunom
obliku. Za takav raunar kaemo da je sposoban za multimedijsku obradu
informacija.

Multimedija je svaka interakcija teksta, zvuka, slike, animacija, videa.

Najrasprostranjeniji medij za pohranjivanje multimedijskih programa jsu
optiki mediji (CD ROM, DVD ROM, BR ROM).

4.2 Tastatura

Tastatura (tastatura, engl. keyboard) uz mia je najrasprostranjeniji ulazni

ureaj, a koristi se za unoenje pojedinanih znakova u raunar. Oblik
tastature raunara podsjea na tastaturu starih mehanikih pisaih maina, ali
ima neto vie tipki. Raspored slova na tastaturi donekle se razlikuje od
drave do drave. Kod nas se susreu dvije vrste tastature: jedna s engleskog
govornog podruja na kojoj su u najgornjem redu slovnih tipki redom WERTY
(kae se: kverti), i druga s njemakog govornog podruja na kojoj su slova Y i Z
zamijenila mjesto pa je u gornjem redu slovnih tipki QWERTZ. Posebna slova
nae abecede (, , , , ) smjetena su na tipke na kojima su na engleskim
tastaturama uglate i vitiaste zagrade i jo neki posebni znakovi.
4.3 Mi (mouse)

Mi (mouse) je ulazni ureaj koji je u svom djelovanju usko povezan s

monitorom. Mi je pokazivaka naprava (pointing device) pomou koje se na
ekranu monitora pomie znaka ili pokaziva (najee oblika strelice) koja
pokazuje na neku taku ekrana. Ako je na ekranu prikazana neka sliica
ikona - i pokaziva se nalazi unutar ikone, onda kaemo da mi pokazuje na
tu ikonu.

Mi se sastoji od kutijice kojoj na donjem kraju izviruje gumom obloena

metalna kuglica. Kabal koji povezuje kutijicu s kuitem raunara podsjea na
miiji rep pa je po tome ta napravica i dobila svoje ime. Na kutijici se s gornje
strane nalaze dvije do tri tipke, a neki mievi imaju i toki koji slui za
skrolanje kroz tekst dolje - gore.

Kad se mi povlai po podlozi, kuglica se kotrlja. Pokreti kuglice prenose se

preko dva valjka (koji dodiruju kuglicu jedan "pamti" okomite, a drugi
vodoravne pomake) u elektronike sklopove, a oni raunaru prenose podatak
o pomaku kuglice. Tako pomicanjem mia raunaru prenosimo podatak o
kretanju nae ruke kojeg on pretvara u digitalnu informaciju. Danas koristimo
uglavnom optike mieve koji umjesto kugle koriste optiki senzor.

4.4 Skener

Skener se koristi za unos slika u raunar sa svrhom njihove daljnje obrade i

umetanja u tekstualni dokument, na web stranicu itd. Predloak (tj. slika koju
treba skenirati) podijeli se na konaan broj elemenata (takica) koje se u
skeneru izlau bijeloj svijetlosti, zatim se registruje intenzitet svjetlosti za
svaku pojedinu taku. To omoguuje glava skenera koja sadri konaan broj
fotoosjetljivih elemenata. Raunaru se prenose numeriki podaci za svaku
pojedinu taku.

Takav oblik predstavljanja slike naziva se bitmapa, a njeni elementi (sitne

takice) pikseli. Fizika veliina piksela izraava se preko rezolucije. Postoji
nekoliko vrsta skenera: runi, stolni (desktop), rotacijski. Danas se za kunu
upotrebu najvie kupuju stolni skeneri.

4.5 Monitori

Monitor je najvie upotrebljavana izlazna jedinica jer putem monitora

primamo najvie informacija. Naime, na ekranu monitora mogu se pratiti
rezultati rada i rezultati unosa putem tastature. Monitori se meusobno
razlikuju po veliini: 14", 15" 17", 21" (1" = 2,54cm, " itaj: in), a taj broj
oznaava dijagonalu monitora. Veina dananjih monitora je u boji, ali osim
njih postoje i monohromatski monitori koji prikazuju nijanse sive boje.
Danas razlikujemo dva tipa monitora

Monitor koji koristi ekran s katodnom cijevi (CRT), slino onoj koja se
koristi u televizorima. Slika na ekranu dobija se tako to snop elektrona
emitiran iz katode (elektronskog topa) udara na ekran i time izaziva
svjetlost. Viebojni monitori koriste tri topa koji na ekranu pogaaju tri
sloja nanesenog materijala. Slojevi emitiraju crvenu, zelenu i plavu boju, a
mijeanjem tih triju boja stvara se itava paleta boja na ekranu.

(RGB modul red, green, blue). Meutim, svjetlost pojedine take na

ekranu postepeno nestaje nakon to je elektronski snop prestane pogaati.
Zbog tromosti ljudskog oka to nee previe smetati ako se slika redovito
obnavlja. Dananji monitori obnavljaju sliku 50, 60 ili 70 puta u sekundi pa
kaemo da monitor ima frekvenciju od 50, 60 ili 70Hz;

Monitor koji koristi ekran od tekueg kristala (LCD). Ti ekrani su tanki,

troe manje energije i stoga se preteno koriste u prenosnim raunarima
(notebook), ali su i skuplji.

Osnovna svojstva monitora su:

broj razliitih vrijednosti apscise ili horizontalna rezolucija

broj razliitih vrijednosti ordinate ili vertikalna rezolucija
broj razliitih boja

Horizontalna i vertikalna rezolucija odreuju broj diskretnih taaka na ekranu.

On je jednak umnoku horizontalne i vertikalne rezolucije.

Sve slike koje se stvaraju na ekranu monitora su rasterske slike. Rasterska slika
sastoji se od sitnih krugova zvanih pikseli. to su ti kruii sitniji i gui (to je
vie piksela) slika e biti ljepa.

Inae, u raunarskoj grafici piksel je osnovni slikovni element i moemo ga

zamisliti kao krui. Moemo jo rei da je piksel mjesto na ekranu koje kod
monitora u boji moe poprimiti jednu od moguih (npr. 256) boja.

Osim u struju, monitor mora biti prikljuen i na grafiku karticu koja je

posrednik izmeu procesora i monitora. O njoj ovisi koliko kvalitetnu sliku
moemo dobiti te koliko emo imati boja. Kvalitetnije kartice imaju bolju
rezoluciju (npr. 1280 x 1024 piksela) i puno vie nijansi boja (16 miliona ili
vie), ali zahtijevaju i vie RAM-a.
4.6 tampai

tampai (printeri) su naprave pomou kojih se sve informacije u obliku

znakova i slika ispisuju na papiru. Pored monitora najee koriteni izlazni
ureaj je tampa.

Podjela tampaa:

Znakovni tampai (matrini i ink-jet ili tintni) su najjednostavniji. Oni

djeluju slino kao tampaa maina. Papir se pomie valjkom tako da se
pie redak po redak, a glava za pisanje pomie se uzdu valjka i preko
obojene vrpce iglicama otiskuje znakove na papir (iglini ili matrini pisai)
ili brizgalice na pominoj glavi brizgaju kapljice tinte na papir (tintni pisai).
Nizom takica na papiru se oblikuju slova. Slova nastaju tako to se crne
takice otiskuju u pravilno rasporeenoj mrei rasteru (matrici) na
unaprijed dogovoreni nain.

Retkovni ili linijski pisai - piu red po red. Za svako znakovno mjesto imaju
kolo sa svim znakovima. Svako kolo se zakrene tako da znak koji treba
otisnuti na dotinom mjestu retka bude usmjeren prema papiru. Nakon
toga se cijeli redak otisne odjednom.Ovakvi su tampai u upotrebi tamo
gdje se svakodnevno mora tampati mnogo dokumenata.

Stranini pisai (laserski) ispisuju stranicu po stranicu. Zasnivaju se na

elektrofotografskom postupku, a najee se upotrebljavaju laserski
tampai. Laserska zraka slui da se na valjku stvori elektrini naboj. Sitne
estice praha iz tonera nanose se i zadravaju na onim dijelovima valjka na
kojima postoji elektrini naboj. Nakon toga se prah s valjka prenosi na papir
i uz grijanje se ta prakasta boja rastopi i upije u papir.

Valjak se pravilno vrti, a laserska zraka se pomie uzduno. Na taj nain se

na valjku prije nanoenja praha stvori nevidljiva "rasterska slika" elektrinog
naboja. Ta tehnika je poznata i kod fotokopirnih strojeva. Izvedba dananjih
laserskih tampaa omoguuje vrlo veliku rezoluciju (gustou takica).
Uobiajena gustoa takica je oko 120 takica po centimetru. Stoga ovi
tampai imaju najbolju kvalitetu otiska, ali su i najskuplji.
Zadaci i vjebe

RADNE GRUPE

Podijeliti uenike u grupe po 4 ili 5 uenika te im kao zadatak zadati da

pronau informacije o ulaznim i izlaznim jedinicama raunara. Svaka
grupa e dobiti odreeni broj pitanja te koristei vlastito znanje
odgovoriti na pitanja, a potom koristei Internet vidjeti gdje su
pogrijeili prilikom odgovora

PITANJA

1. Nabrojati ulazne jedinice raunarskog sistema ?

2. Koje su izlazne jedinice raunarskog sistema ?
3. Koje su ulazne jedinice kod laptopa ?
4. Gdje se koristi touchscreen ?
5. Vrste monitora ?
6. Vrste tampaa ?
7. Nabrojati portove ?
8. Nabrojati ulazno-izlazne jedinice ?