Professional Documents
Culture Documents
1 PDF
1 PDF
YUGOSLAVIA
@r:---- - - - - - - --,
SOLARN
IE APARATI
ENE R G I JA SUN C A J E U V A SI M RU KA M A
Energetska nam buducnost nHe nimalo sVijetla.
5!
ad 300 litara). i ' sadriaj bojlera 300 titara 5 bakreni apsorber, kaljeno
Ovakvi investicijski zahvati isplate se jednim izmjenjivacem lop/ine stakJo i kue;ste
smanjenjem troskova za energiju u toku ,. 'J.'
'"'~.,. ~"'r4 ~.:- to od 1,63 In' (S8 301) ill dva
~ . , ., v " to izmjenjivaea Iop/ine 1,63t 0,7
'dimenzije1964x 1034 r 86cm,
solama povrSina 1,9 ' m2a
cetiri do osarn godina sto ovisi 0 klimat
skim uvjetima i rezimu potrosn]e vode. AAA~AAr 'I- In' (S8302). Ugraden je i el-
ektrogrijac 1500 WIesv; up- C:=:=--.,
masapraznog je 49 kgdokje
sadri aj Ilu;da 1, 5 litara
VY~YYV
No, stsdnja energije nije nuzna samo zbog .... . ./ ravljacko-regulacijski ele- , pnkljueci - dvija spoJnlce za
smanjenja troskova vee je i zalog boljoj menD. bakrene cijevi e 12mm
buducnosti jer je glavni uvjet za ocuvanjs
okolisa, (bi) .
~ tehnomont
Oznake Broj Broj kolektora Sadrza]
osoba SK T 40 solarnog boJlera
THERMOSOLE 23 do 4 2 300 I
DOUR "MONTAZA" "Solsrna oprems"
tiilU dto~
olacija
"
Izdavaeko-poslovni centar
SVE 0 GRIJANJU-nwidn
takav naslov zuuci pretenciozno. Ali ovo posebno izdanje
magazina SAM nastaloje na temelju petnaestogodisnjeg
iskustva koje smo kao redakcija stekli u kontaktu s
cuateljima. Magazin SAM objavljivao je niz napisa 0
grijanju i informacija 0 proizvodima iz tog podrucja. To je 41000 Zagreb, Avenija Borisa Kidrica 2
poticalo niz pitanja citatelja, a ovo izdanje je zapravo Telefon: (041)528460, 528-462, 528-507
jedan veliki odgovor na njih. Nastojali smo dati pregled Telefaks: (041)522-802,
raznovrsnih proizvoda i niz saojeta, tako prezentirani h da teleks: 22328 yu sam zg
su korisni i profesionalcima i zanimljivi samovcima. Direktor i glavni i odgovorni urednik
Autor projekta i I\"A.N KREUTZ
teksta je dipl. inz.
BRANKO ILJAB, koji SVE 0 GRIJANJU
je zahoaljujuci suojim Specijalno izdanje SAM SVOJ MAJSTOR
napisima u magazinu
SAM postao poz nat Autor projekta i teksta: dipl. inz, Branko Iljas
I Urednik izdanja: Tomislav Toth /
kao strucnjak za to po St rucna redaktura: Josip Luka Pavlinusic
drucje, pa je postao i Urede nje i obrada teksta: Lidija Oreskovic
suojeursna medijska li Gr-aficko uredenje: Mario Hodak i
Tomislav Toth
cnost pojaoljujuci se u Xa slovna stranica: Tomislav Toth
raznim TV i radioemi Teh nicko uredenje: Mirjana Mecava,
Jadranko Markee
u svijetu i sudjelujuci u radu raznih simpozija, inzenjer Unos teksta: Zdenka Jazbinsek
Iljas svoja saznanja na jednostavan i popularan naciti Craficka obrada: DTP Apple Macintosh
prenosi sirokom. krugu citatelja rnagazina SAM, a isto Voditelj DATA-centra: Marija Bozicevic
M"
zeljama za toplinu nasili domova. Medunarodna prava posredovanjem VPA.
Rukopisi, slike i crtezi se ne vracaju. Autorska
Srdacno Vas ~
prava su zasticena. Zabranjuje se svako
pretiskavanje i prenosenje bez odobrenja, u
cijelosti i u izvacima. Oslobodeno poreza na
promet odlukom Republickog komiteta za
prosvjetu, kulturu, fizicku i tehnicku kulturu
SRH 1604/1-1975. Savjeti su izradeni na osnovi
iskustva i strucnog znanja nasih suradnika s
namjerom da pomognu Citateljima, ali ne
mozemo preuzeti bilo kakvu odgovornost u
slucaju neuspjeha.
6 GRIJANJE
NARUDZBENICA
SAM SP ECIJAL- SVE 0
GRIJANJ U 90 .
Na rucu jern knjigu
TZ va
od poilu do v rande
po prctplatnoj cijeni - 20 posto
Ukupna cijena .
adresu:
Ime i prezimc
Ulica i broj
Datum
Vlastorucni
potpis
Narudzbenicu citko popunile
posaljite na ad resu nase
redakcije: i.p.c. SAM, Avenija
Borisa Kid rica 2/8B, 41020
Zagreb.
1
TOPLINA
ZIVOT ZNACI
LJUDSKO TIJELO JE SA VRSEN STROJ
Covjek, sisavci i ptice imaju izuzetno svojstvo da u svim uvjetima odrzavaju
gotovo istu tjelesnu temperaturu. Nasuprot tomu neka bica, kao ribe, gliste i sl,
neprekidno mijenjaju tjelesnu temperaturu odnosno prilagodavajuje temperaturi
okoline.
Temperatura ljudskog tijela iznosi 36,5 do 3TC i covjek je stalno odrzava bez
obzira na vanjske klimatske uvjete koji se krecu u sirokorn rasponu od +53C u
Sahari pa do -72C u Sibiru. Cak mala promjena temperature tijela znak je da
nesto nije u redu i obicno vee zurimo lijecniku .
Toplinu kojom odrZavamo svoju zivotno bitnu temperaturu dobivamo izga
ranjem hrane uz prisutnost kisika. Dakle, i m i smo pee u kojoj stalno plamti tiha
vatra. Sva proizvedena toplina ne ostaje u nama, vee se jednim dijelom predaje
okolini. Kada ~ovjek ne bi odavao toplinu (kada bismo tijelo savrseno toplinski
izolirali) onda bi u tijelu rasla temperatura za priblizno lCfh, tako da bi zajedan
dan narasla na oko +60C. S obzirom da covjek umire pri temperaturi od 42C,
takva bi situacija bila kobna. Toplinski udar pri povisenju temperature kao i tty.
bijela smrt kada je covjek izlozen vrlo niskoj temperaturi, a ne moze je kornpen- /
zirati svojom prirodnom automatskom termoregulacijom, ekstremne su tempera
turne varijacije koje zavrsavaju smrcu.
TJELESNI TERMOREGULACIJSKI SUSTAV
Izgaranje hrane uz prisutnost kisika je proces proizvodnje energije koji se zove
i bazalni metabolizam. Tako se u stanju mirovanja proizvede oko 80 Wenergije
ili toenije 1,2 Wlkg tjelesne mase covjeka . Izvor te energije je zapravo u procesu
izgaranja bjelancevina, masti i ugljikohidrata uz pr isutnost kisika koji udisanjem
zraka unosimo u tijelo. Covjek ima izuzetno dobro izveden uredaj za regulaciju
topline, tzv. termoregulacijski centar smjesten u medumozgu. Postoji jos i kemij
sko reguliranje kroz upravljanje procesom sagorijevanja hrane, te fiziolosko re
guliranje kroz zracenje i konvekciju topJine te isparavanjern, disanjem,
izlucivanjern .
Kad sobna temperatura padne tako da varn je neudobno, snizava se i povrsinska
temperatura koze, cime je ujedno smanjeno odavanje topline okolnom zraku. Koza
se najezi a zatim drhcu rnisici. Daljnje snizavanje temperature ambijenta moze
dovesti do smrzavanja. Zanimljivo je da se najprije hlade ekstremiteti tj. noge i
ruke (kod mnogih osoba, osobito kod zena , cest o su hladne noge), a tek zatim trup
i glava. 'I'ijelo se kao vrlo savrsen stroj brani tako da cuva svoj vitalni dio. U
obrnutom slucaju kad temperatura okolnog zraka prijede granicu udobnosti tijelo
ce se u pocetku braniti pojacanorn cirkulacijom krvi kroz potkozne krvne We.
Koz a se zacrveni i tijelo pocinje intenzivnije odavati toplinu. Ukoliko to nije
dovoljno rasterecenje stupaju u akciju znojne zlijezde i tijelo se znoji. Kroz proces
isparavanja znoja gubi se mnogo energije (za 1 Jitru znoja tijelo utrosi na ispara
vanje oko 700 W odnosno 600 kcal odnosno 2400kJ). Ako ni to nije dovoljno da
tijelo dode do normalne temperature, pojavit ce se glavobolja, malaksalost, a u
ekstremnim slucajevima nastupaju grcevi i kolaps. Visoke sobne temperature
znatno smanjuju sadrzaj vlage u zraku pa to cesto neugodno utjece na sluznicu
Za prikladno odjevene osobe
gornjih disnih puteva (nos, grlo i veliki bronhi), Za pravi osjecaj ugode u prosto
koje obavljaju posao u sjedecem
riji treba odrzavati:
poloiaju, bez vdih fiziCkih
adekvatnu sobnu temperaturu (15 do 22C)
napora, najzdravija je sobna
srednju relativnu vlaznost (50 do 70%)
temperatura zraka
eistocu zraka (dovoljno kisika i dr.)
izmedu 20 i 21C.
ostali uvjeti (srednja temperatura zidova, elektricno stanje i dr.)
~
. "T"i:'
~ T'4
, p. ~~V('~
. fK ~i H;F'*
Pt:.&
~_ . ~ ~~", l ... ",. :~ :::~ %i::e:,: SVAKI STUPANJ VISE - NEPOTREBAN TROSAK
8 GRIJANJE
"~ll' ~'}",.h
~I~.
. ~.
n". "W
:
I
f*
. ..
.t,H'''''. :H.
~~ , ~ ,.,. ,
~H< ~'*l d ~ t~
w.S?~':. '\o~~:i.~
.
,,,, :%
okoline.
uzrokouanih zagadenjem
ulaganja u zaititu .
.~ ~ ACtKOUNE
-
GRIJANJE 9
2
PLANIRANJE IIZVEDBA
ZIVOTNOG AMBIJENTA
KAKO JE TO BILO NEKAD
Da bi odrzao najnuzniji uvjet iivota - temperaturu tijela, pracovjek se oblacio
utopIa iivotinjska krzna. Otkricern vatre bitno je povecan komfor tadasnjeg
covjeka. Plarnicci drva pruzali su ugodan boravak u pecini, rna kakva ona bila.
Mnoga znania koja smo stjecali Tada slijedi karboniziranje drva - drveni ugljen, koji ima vecu toplinsku vrijednost.
kroz stotieca i koja su cesto bila Vee u antieko doba konstruiran je uredaj za eentralno grijanje, doduse, prirni
usmjerena protiv prirode, tivno, ali po ideji cak preteca danasnje klimatizaeije. Bio je to hipokaust - sis
sada treba iskoristiti za njezinu tern koji smatramo prvim eentralnim grijanjem.
renesansu , Kako to i sarna r ijec kaze (gre . hypo - ispod, kaustos - zapaljen) rijec je 0 nacinu
grijanja pornocu podrumske prostorije u kojoj su se naIaziIi stupovi (pilae) visoki
74 em od opeke iIi glinenih eijevi, oko kojih su strujali vruci dimni plinovi iz lozista.
Loaiste je smjesteno pokraj zgrade, a kao gorivo je sluzilo drvo iIi drveni ugljen.
Kada su se stupovi i strop dovoIjno zagrijaIi, vise se nije loailo. Zatvarao se dovod
vrucih dimnih plinova u hipokaust, kao i otvor za odvod dimnih plinova iz
hipokausta (neka vrst dimnjaka). Tada se u hipokaust pustao kroz posebne otvore
svjezi zrak.
Taj svjezi vanjski zrak strujio je preko zagrijanih stupova hipokausta i kao
topli ulazio u prostorije gdje su boravili ljudi ,
U proslosti su se Ijudi osim otvorenim lozistem na drva grijali i na drveni ugIjen.
U posebnim zdjelarna od bronee, bakra iIi mjedi naslagao bi se drveni ugljen, Sve
to pripremalo se izvan prostorije, a kada bi se ugljen usario, unosio se u pros
toriju.
Ovakve posude susrecerno vee i kod Starih Grka, a lijepi primjerei pronadeni
su i u Japanu, Kini, Italiji, Spanjolskoj itd. Smatra se da te posude datiraju iz 15.
i 16. stoljeca.
Peci s otvorenim losistima imale su velik nedostatak: dimni plinovi direktno
su se sirili po prostoriji. Zbog toga se loiiste srnje stalo pokraj zida, obzidavalo
i gradio se dimnjak. Tako dolazimo do tzv. kamina, koji u razlicitirn varijan
tama egzistira jos i danas.
Peci se stalno razvijaju i usavrsavaju kako bi se dobilo sto bolje odavanje topline
i sto bolja regulaeija temperature. Tako se u 18. stcljecu u Engleskoj pojavljuje
prvo eentralno grijanje vodenom parorn, au Franeuskoj toplom vodom, koje tek u
Hipokaust - centra/no
19. stoljecu dozivljava pravu evolueiju.
grijanje lz antltkog doba, U isto vrijeme biljezirno i zaeetak daljinskog grijanja vrelom vodom u zatvorenim
po ideji je pretec sistemima pod tlakom iz kojih se razviIo daljinsko grijanje kompletnih gradskih
dana~nje klimatizacije. cetvrti, pa i eijelih gradova kao najsuvremeniji oblik zagrijavanja prostorija.
;
II
. . 0
/ ... .
. ;
. .?
1 "1 '/1 -.
l .....
to GRIJANJE
KAKO JE DANAS
,-< ~..: ~ ~e naseljena podrueja nase planete su ona na kojima se prirodna toplina
-
:: _ inj a i distribucija elektricne energije, pa se i elektrika pocela koristiti za
: -' : <:.vanj e. U posljednje vrijerne, s energetskom krizom sve se uspjesnije
.:aj u i sistemi koristenja topline sunca.
=' an as rnozemo birati izmedu razlieitih izvora topline (goriva) kao i nacina,
- - a zagrijavanja. Doduse, nismo svi u polozaju da mozemo birati : vecini ljudi
zrs ovirna , nastanjenim u modernim zgradama, zadano je jedno i drugo. To,
~ ~ tl im, ne znaci da oni ne moraju znati nista 0 grijanju. Jednako kao sto je vazno
. ra t i pravo gorivo i sistem zagrijavanja vazno je znati i prednosti i nedostatke,
- ~ 'n funkcioniranja, ekonorniku koristenja, utjecaj na ljudsko zdravlje, mo
. __ rosti i nacine regulacije te problematiku odrzavanja sistema koji smo prisiljeni
- ri st iti. Osim toga valja napomenuti da je pri'licno nerazumno oslanjati se sarno
- = iedan sistem (nacin) grijanja. Kad nestane pojedinih energenata ili se pokvari
. =:e m, dobro je raspolagati alternativnim izvorima topline, tim prije sto su danas
.: ~ 'om dornacinstvu dostupna makar dva energenta i barem teorijski, svi sis
:c rni zagrijavanja.
Poj am alternativni izvori topline (kao i terrninoloske nedorecenosti stirn u vezi)
'- eo a detaljnije objasniti .
Sama rijec alternativa oznaeava mogucnost izbora iIi-iIi pa i kod sistema koji
:, ,3'Ui alternativni izvor topline stoji na raspolaganju osim osnovnog izvora i neki
.: gi - alternativni izvor topline.
Ivr ij ezeno je da se i noviji energenti kao Sunce, vodik, vjetar i ostali cesto
- azivaju alternativnim izvorima top line sto nije potpuno tocno, Oni su dodatni
." aditivni izvori topline jer nije moguca prirnjena ili-ili vee se oni mogu sarno u
, iredenirn okolnostima (kad ima dovoIjno vjetra, Sunca i sl.) iskoristiti kao dodatni
izvor topline. Tako, naprimjer, solarni sistem - kadje dovoIjna insoIacija - sunceva
e ergija se koristi za zagrijavanje potrosne tople vode, ali ugradeni grijac koji je
snovni izvor za grijanje u svim vremenskim uvjetima se ne iskljucuje vee se u
. ku suncanih dana, dodatno, putem solarnog sistema iskoristava energija sunca.
GRlJANJE 11
_ _ _ _ _ _ _ _ PLANIRANJE I IZVEDBA ZIVOTNOG AMBIJENTA _
svoja podrucja primjene. Stoga ih prije odluke 0 nacinu grijanja tr eba temeljito
upoznati,
U obje grupe koriste se sve poznate vrste goriva. Opcenito, sistemi s lokalnim
izvorima topline su kao investicijajeftiniji za manje prostore, ali manje ekonomicni
u eksploataciji. Centralni su sistemi pak kao investicija skuplji, ali i ekonornicniji
Opstanku covjecanstva prijete
u pogledu iskoristavanja topline te ekoloski povoljniji s obzirom na zagadivanje
cetiri opasnosti:
kako mikro tako i makroklime. Medutim , najznacajniji su zahtjevi korisnika i
totalni svjetski rat
njegov pristup grijanju. Naprimjer, zaposleni bracni par koji je izgradio raskosnu
svjetski ekonomski kolaps
obiteljsku katnicu, dakako, s centralnim grijanjem, vec nakon dvije sezone
globalna ekoloska katastrofa
zakljucio je da im se ne isplati loziti kotao i grijati cijelu kucu za onih nekoliko
demografska eksplozija
sati dnevno sto proborave u njoj. Cak im se cinilo udobnijim da se zimi smjeste
u jednoj manjoj sobi u prizemlju koju su grijali obicnorn naftericom te da u toj
sobi i spavaju! Od tada centralno grijanje ukljucuju sarno kad imaju veliko drustvo
ili goste u kuci na nekoliko dana.
Iako je teiiste razvoja u industrijskoj eri bilo na centralnim sistemima (pa tako
danas uz toplovodne sisteme, staznog za jedan stan, do daljinskog za cijela na
selja, poznajerno i centralna grijanja toplim zrakom sa ili bez klimatizacije, a u
sklopu sistema koji kao medij za prijenos topline koriste vodu imamo radijatorsko,
podno i konvektorsko grijanje), ni stare dobre peci nisu stagnirale. Sjetimo se samo
relativno nove konstruk cije trajnozarece yeCi, da ne spominjemo sve poznate
varijante na tekuca goriva, plin i struju. Cak i tako stara i provjerena zamisao
kao sto je kamin dozivljava inovacije koje ga nastoje dovesti u pr ihlizrio ravnopra
van odnos s drugim sistemima.
Problematika grijanja danas je temeljito znanstveno obradena, a rezuJtati tih
saznanja se koriste kako u konstrukciji losista tako i pri iskoristenju goriva, ra
cionalizaciji prijenosa topline i njene distribucije u prostoru, sve do psiholoskih
faktora utjecaja razlicitih sistema grijanja na covjeka .
KARAKTERISTIKE DOBROG GRIJANJA
Cijela grana fizike, termodinamika, bavi se problematikom "kretanja" topline.
Tako dan as znamo da se toplina prenosi vodenjem, kad su dva tijela razliCitih
temperatura u dodiru, ali i zracenjern, cak i kroz zrakoprazan prostor, kao sto nas
grije sunce. Poznate su i duzine toplinskih val ova i njihov utjecaj na covjeka i druga
tijela (npr. infracrvene zrake predstavljaju odredenu valnu duzinu toplinskog
zracenja). Drukciji su efekti zagrijavanja vodenjem topline, a drukciji zracenjem
(isijavanjern). Vecina uredaja za grijanje "ispor ucuj e" nam toplinu na oba ta nacina
ali u raz licitim odnosima. Promisljenorn kombinacijom efekata postizemo ona
svojstva uredaja koja odgovaraju zahtjevima suvremenog nacina zivota i brizi za
zdravlje i radnu sposobnost covjeka.
N a osnovi teoretskih saznanja i prakse, danas se od dobrog grijanja oeekuje da
udovoljava slijedecim zahtjevima :
zahtijevana temperatura u prostorijama mora se postici u sto kracern vre
menu ;
temperatura zraka u prostoriji mora biti ujednaceria u svim smjerovima;
grijanje se treba dobro regulirati zbog racionalnog iskoristenja i udobnosti,
u odnosu na promjene vanjskih uvjeta;
grijanje ne smije kvariti zrak koji se udise i ne smiju se razvijati stetni pli
novi iIi prasina;
ne smiju se javljati sumovi niti propuh (pucketanje vatrice je dozvoljeno; to
su psihcloski efekti grijanja);
povrsinske temperature ogrjevnih tijela ne bi trebale prelaziti SOC.
Ti su zahtjevi medusobno povezani, pa ako sarno jedan ne odgovara moze
uzrokovati osjecaj nelagodnosti. Mnogi kaiu: " ... imam purio radijatora ali mi je
hladno ..." ili " . . . pee je tako vruca da se sva usijala od topline, a mojoj je zeni
hladno za noge" i s1.
Grijanjeje idealno kadje u zoni glave tj. na visini od 1,7 m tocno 20C, u donjoj
zoni malo toplije, a pri stropu temperatura malo niza. Ovakva je krivulja rezul
tat covjekova metabolizma i potrebe za psiholoskim osjecajern udobnosti. Podrueje
glave traii hladniji zrak. Prisjetite se samo koliko ljudi usred ljute zime izlazi na
ulicu bez kape, a noge vole toplo (zato nosimo tople carape i cizme). Uostalom, ne
kaze se uzalud: "Cizrna glavu cuva, subara je kvari!"
12 GRIJANJE
16 20 24 16 20 24 16 20 24 16 20 24 16 20 24 16 20 24
Jdealnogrijanje Podno grijanje Kalijeve peCi Radijalorsko grijanje Lokalni izvori topline Radijalo<skog,ijanje'
(radijalori na vanjskom liduj
Pri
dsv enj u
izot ine u
okolni
- b ij en t
. medu
_- -- Iorskog 90
j p odnog
. elika je
qrijanja
raztika.
l7~0~~~~~~~~!!~~::=__lJljdt:tf~11:dl~~J
-a k voj idealnoj slici najblizi je sistem grijanja s podnim ogrjevnim registrima
: z ', pod n o grijanje dokje najnepovoljniji sistem radijatorsko grijanje. Zacijclo,
' ''... s podatak iznenaduje (pogotovo ako yam se radijator lijepo uklapa na bocni
- - jer ispod prozora na vanjskom zidu nema mjestal).
Ra dij a t or i uzrokuju intenzivnu cirkulaciju sobnogzraka, pa ako nisu uz vanjski
~ .; ispod prozora onda ne sprecavaju prodor hladnog zraka. Uz to cirkulacija nije
- " erget sk i ni komforno povoljna jer uzrokuje stvaranje top log i pretoplog sloja u
.:= 'rnj im dijelovima prostorije. Takvaje temperaturna slika vrlo nepovoljna, a kod
-a dija tora na unutrasnjern zidu jos nepovoljnija .
Visinska temperaturna
stika vrto je reztictte, Mo
znscsjno utjece na
ekonomicnost grijanja i na
osjecs] ugodnosti.
Za osjecaj udobnosti vazno je daje temperatura ogrjevnog tijela - peri iii podnih
instalacija - sto nih, jer to onda stvara manju cirkulaciju sobnog zraka, a to je
vazrio za ugodan filing. Stoga i nije cudno da u svijetu prednjace sistemi 5 niskotem
peraturnim rezimorn rada, sto jasno uzrokuje i povecanje povrsine ogrjevnih ele
menata, ali primjenom dobre toplinske izolacije to se povecanje moze djelornicno
kompenzirati.
Navest cemo primjer: ako za sistem od 50/40C kao kod rezima podnog grijanja,
zelirno postaviti radijatore koji se in ace postavljaju na sistem centralnog grijanja
GRI]AN]E 13
15m t .s m
a.75m o.rs m
2,5m
1,5m
v,75m
Podno je grljanje Radijatore uvijek treba postav/jati uz vanjski To je moquce csk i ako su to
najraclona/nlje i po zid. velike stak/ene povrsine.
tempera turn o] sllci
najbllle Idea/nom. (s rezimom rada 90/70C) moramo im povecati ogrjevnu povrsinu vise negoli
trostruko da bi ucinak bio identican sistemu klasicnog eentralnog grijanja .
Nadalje, u objektu sa sarno 4 em toplinske izolaeije u vanjskim zidovima
toplinski gubiei se smanjuju za vise od 50 posto, sto znaci i manju ogrjevnu
povrsinu radijatora i manje troskove za grijanje. U takvim se slucajevirna isplati
niskotemperaturni rez im grijanja jer i on pridonosi ustedi goriva.
U nasim stanovima cesto se susrece ovakva slika: zavjesa preko radijatora i
jos k tome preko termostatskog ventila. Ponajprije, zavjesa smanjuje efekt
odavanja topline, a termostatski ventil mora osjecati sobnu temperaturu, no ako
ga prekrijete zavjesom gubi funkeiju. U glavi termostatskog ventila nalazi se
tekucina koja mijenja volumen s promjenom temperature pa na taj naein djeluje
na protok vode kroz radijator. Ako sobna temperatura poraste tekucina se prosiri
i pritisne polugu koja smanjuje protok vode kroz to ogrjevno tijelo. Ako je taj ventil
smjesten iza zavjese jasno je da ne osjeca sobnu temperaturu, pa treba prirnije
niti izvedbu s tiealom (esjetnikorn) na kapilari koji se rnoze postaviti na zid po
dalje od radijatora i zavjese tako da registrira stvarnu sobnu temperaturu.
Dakle, radijatore uvijek treba postavljati uz vanjski zid. Gotovo svi proizvodaci
radijatora imaju u svom programu i niske parapetne radijatore koji se postavljaju
na nosaee pa se mogu postaviti i tamo gdje su staklene stijene od poda do stropa.
Zavjese su kod radijatora poseban problem jer mnoge dornacice ceznu za dugim
zavjesama ne mislici pritom da to uvelike umanjuje efekt grijanja.
14 GRlJANJE
_ _ _ _ _ _ PLANIRANJE I IZVEDBA ZIVOTNOG AMBIJENTA _
I
I"
-: tL
I : \' .
; ZASTITA OKOLlNE
/
OBU/IVA(A CETIRI
/
/
OBLASTI
obradu otpadaka
/ smanjenje buke
(
- -:fa postavite regulaciju
preko termostatskog
ventita s odvojenim
osjetnikom.
II
GRIJANJE 15
Razumljivoje da je kod lokalnih izvora topline situacija ista kao i kod radijatora
koji su smjesteni na unutrasnjern zidu. Dakle, razne peci, plinske, trajnoz arece,
stednjaci i slicno takoder uzrokuju nepovoljnu cirkulaciju sobnog zraka pa je i kod
njih osjecaj ugodnosti slabiji. No, zato je dobra stara kaljeva pee vrlo dobro rjesenje,
jer osim ekonomicnosti odaje topliju isijavanjem tako daje cirkulacija zraka manja
I najbolja toplinska izolacija a osjecaj ugode jaci!
cijele kuce - ioplinska [asada,
sudjeluje u ukupnim
troskooima izgradnje objekla s
TOPLINSKA I HIDROIZOLACIJA
3 do 4 posio, a doprinosi Vec je pracovjek shvatio znacaj toplinske izolacije i vatru s otvorenog prostora
smanjenju troikoua goriva i do prenio u spilju. Medutim, ognjiste u spilji nije ispunjavalo neke od uvjeta nave
50 poslo denih u prethodnom poglavlju, pa su ljudi uskoro poceli graditi kuce i u njima
w
lozi ti vatru. Problem cuvanja topline, odnosno toplinske izolacije svodio se na izbor
IJ\STI1A ()K{) t: i f;;~ E gradevinskog materijala, a kako milenijima izbor gradevinskih materijala za kuce
nije bio osobito velik, u krajnjoj konzekvenci na debljinu zidova. Zahvaljujuci
razvoju industrije danas raspolazerno znatno vecim izborom materijala, a zahvalju
juci razvoju znanosti egzaktno su poznata i njihova toplinska svojstva. Kadje rijec
o grijanju, zanima nas toplinska vodljivost materijala. Poznatoje npr. daje ieljezo
bolji vedic topline od drva. Iako je to svojstvo ponekad korisno, u gradnji ljudskih
obitavalista ono nije pozeljno pa bi u kuci ieljeznih zidova bilo hladnije nego u
drvenoj iste rnase, odnosno trebalo bi vise topline (goriva) da bi se u njoj postigla
i odrzavala neka zadana temperatura .
Ovom smo usporedbom vee usli u sri problema. Spomenuli smo masu materijala,
a cijena zeljeza i drva po jedinici mase nije jednaka. Potrebno je dakle po stici sto
povoljniji odnos izmedu cijene objekta i cijene njegova zagrijavanja. Ako stedimo
na gradevinskom materijalu trosit cerno vise za grijanje, a ako pak pretjeramo u
brizi za troskove grijanja tesko cerno pronaci materijale za gradnju koji bi u
potrebnoj kol icini bili i cijenom prihvatljivi. Zato je potreban kompromis.
Ma kako to na prvi pogled kompliciralo stvari, 0 grijanju ne mozerno razrnisljati
ako zanemarimo problem toplinske izolacije. Kvaliteta, odnosno stupanj toplinske
IizOl i l'k a. 1
ACRYNOLIT
izolirka.
telefon: (061)443-096,
16 GRJjANjE
- - - -- - - - - _._._.__ .
_ _ _ _ PLANIRANJE I IZVEDBA ZIVOTNOG AMBIJENTA
_
S obzirom na mspolozive
materijale, njihove eijene I
cijene energije danas je
X pune eigle debljine 38 em, kojem prihvatljiva vrijednost
_-: vsre puna drvo od 8,2 em nekad se
koefieijenta k maksimalno
= trao zadovoljavajucim i u pogledu
0,5 do 0,7 W/m2"K (znaci:
: - - topline. Danas koefieijent njihove
gubitak topline po m2 i
_ s sti za toplinu (k=1,4 W/m2 'K) ne svakom stupnju Kelvinove
ja va propisima 0 cuvanju energije i
skale razlike izmeau
_: ' _ je samo za objekte u kojima se ne
unutrssni I vanjske
sza 0 (kuc za odmor i sl.). A koliko je
temperature, lzmzeno u
vat/mao Vrijednost stupnja
5 jos kuc sa zidovima od 25 em bez 38 em Kelvlna i Celsiusa je ista
ikakve dodatne toplinske izolaeije? '-- --' (vidt detaljnije u poglavlju 0
proracunavanju grijanja).
Zid od eigle koji bi
udovoljavao ovom kriteriju
morae bi bitl debeo
minimalno 80 em i zbog
toga se u modernim
gradnjama primjeniuje tzv.
sendvic konstruke/je kod
kojih grac1evinsklmaterijal
{drvo, beton, eigla i sl.) ima
primarno konstruktivnu
funkeiju a lagani pjenasti
materijali iii mineralna vuna
u odgovarajucoj debljini
140 em oslguravaju potreban
stupanj toplmske izolaeije.
Zid moderne montsme kuce
debljine 20,4 em s
=
koefleijentom k 0,46 W/m2
k odgovara zkiu od pune
elgle debljine 140 em.
-
pripada temi grijanja . Nazalost, ne moze biti dobrog grijanja u vlaznoj zgradi!
Osim toga sto nekontrolirana i suvisna vlaga kvari atmosferu, na otparavanje vlage
t rosi se velika ko licina topline, pa je takvo grijanje toliko skupo da bi se brzo is
GRIJANJE t7
_ _ _ _ _ _ _ _ PLANIRANJE I IZVEDBA ZIVOTNOG AMBIJENTA _
t '1
$'0
izolaciju i uvjeriti se da je hidroizolaeija besprijekorna. Ulaganja u saniranje
hidroizolaeije u starijim zgradama mogu biti veca od onih za centralno grijanje,
-
pa taj moment takoder utjece kako na izbor nacina tako i na realizaciju sistema
grijanja.
PROZORIIVRATA
U sirem smislu problematici toplinske izolaeije, odnosno cuvanja topline
pripadaju i svi otvori na Ijudskim nastambama. Velik postotak topline gubi se kroz
njih, bilo otvaranjem iIi dok su zatvoreni ako nisu dovoljno kvalitetno izvedeni.
U nasim krajevima prozori moraju obavezno imati dvostruka stakla, pri cemu
sloj zraka izmedu stakala sluz i kao toplinski izolator. Pritom su bolji moderniji
prozori kod kojih se oba krila otvaraju zajedno, iako je kod starijih izvedbi taj sloj
deblji. Razlog tomu je sto se kod modernih industrijski proizvedenih prozora vise
paznje posvecuje brtvljenju. Svako grijanje predaje toplinu zraku u prostoriji, a
ako taj zrak nekontrolirano bjezi on sa sobom odnosi i dio topline. Zbog toga danas
prozori, a cesto i vrata, imaju po rubovima ugradena brtvila od meke gume iIi
plastike.
Vrata, osobito ako su vanjska, trebalo bi da budu dvostruka, iIi bar sendvie
konstrukcije s termoizolaeijskom jezgrom izmedu ploha.
Dakle, pri planiranju grijanja treba se osvrnuti i na kvalitetu prozora i vrata.
Ako su stari i dotrajaIi, ako ne brtve dobro, treba ih popraviti iIi zamijeniti. Time
ne samo da cete novae ugraditi na pravo mjesto, nego cete poboljsati i kvalitetu
grijanja. Uz prozore i vrata koji ne brtve iIi nisu dobri toplinski izolatori ne moze
se ostvariti jedan od glavnih uvjeta dobrog grijanja: ujednacenost temperature
po eijeloj prostoriji, rna kako je raskosno grijali . A neujednaceno grijanje osim sto
nije udobno moze i skoditi zdravlju!
.8 GRIJANJE.
~I
_. C je nsrucio proizvod Njegov zahtjev obradio je . . . i ovako je nsrucio za Tehnicki biro tvrtke
zastupnik tvrtke kupca. konstruirao je opremu po
proizvoascs opreme ... tom nalogu.
Oprema je isporucens i ... zatim su strucnjsci Na kraju, kupac sam Propagandni odjel tvrtke
montirana . . . tvrtke proizvoaece montira opremu. proizvoasce prezentira na
pokuseti spasiti stvar. kraju cijeli posao na svoj
necin.
GRlJANJE 19
---------------------------------------------------""""lI *' "____
OKIPOR JE TRAJAN
TERMOIZOI1ACIJ:Sl(I::MATERIJAL .:.: . .. .. ..
, ';;'. :' ..
U izgradenoj kuci . . . . svojom strukturorn
OKIPOR se nc vidi, ali . . adjeljujc i ~titi starn
njcgova se prisutnost beni prostor od
trajno osjcca u svim nczeljcnih utjeeaja i
vanjskim konstrukci usrnjerava prosusivanje
jama! Ispravno prema vanjskim
primijenjen i ugraden dijelovima objekta,
OKIPOR traje koliko i Prednost OKIPORA su
eijcla zgrada. Vise od i njcgovc relativno
cctvrt stoljcca vlastitog vel ike rnehanicke
iskustva i dvostruko cvrstocc, uz mogucnost
toliko iskustva inozern lagane obrade i
nih partnera, garanti ugradbe. One mu daju
raju da su prcdlozena najuniverzalnije rno
rjescnja potvrdena dugogodisnjim izolaeijske sposobnosti. Zbog toga ih gucnosti primjene na svim elementima
iskustvima. treba zasticivati raznim dodatnim zgrade, ad podova i zidova, do
Mi nc ckspcrimcntiramo s varna! slojevima od vlaznih podloga, jer ne stropova i krovova.
Vjcrojatno znate, ali mozda nistc 0 rnoze sc ~ekati da se podlogc potpuno Za lijepljcnje i prcrnazivanjc
tome dovoljno razrnisljali: OKIPOR jc osuse. Za prosusivanjc novogradnje OKIPORA postoji niz srcdstava na
univcrzalni izolaeijski materijaI. ad gradcvne vlage, (vlaga u bctonu, bazi plastike dispcrzirane u vodi.
Vecina izolaeijskih matcrijala adlikuje zbuei i zidu), potrcbno je nckoliko Takva sc sredstva primjenjuju sve vise
sc dobrim izolaeijskim svojstvima, ali godina, a pri gradenju vrijeme je za prcmazc zidova i drva (polikolori ,
sarno u suhom stanju. Ako takvi zaista novae. hidroluks sisterni, siprokol i drugi),
rnatcrijali dodu u doticaj s vodom i OKIPOR je otporan na vodu. Odlican jer su pogadniji i manje opasni za rad
vlagom - ~to se redovno dogada u je tcrrnoizolator i rnoze se dircktno i primjcnu. OKIPOR se ne smije
uvjetima pri gradcnju - gubc ugraditi uz jos vlaznc podloge, te lijepiti niti premazivati sredstvima
A Za adaptaeiju potkrovlja primjenjuju folija kao kocnicu pari koja prod ire ojacanjc, ugraduje armatuma staklena
se troslojne kombi-plocc, kod kojih je odozdo iz zagrijanih prostorija, a preko mrczica, cije su niti jake poput eelicnih
OKIPOR debljine 4-5 em obostrano njega - direktno - bez posrednih slojeva ziea. Cijcli sloj je debljine sarno oko 5
oblozcn drvolitom debljine minimalno (ljcpenka, folija) betonsku kosuljicu mm. Nakon vezivanja nanosi se finalni
2 em. Kod sastavljanja ploca, koje sc debljine 4 em fasadni premaz iii druga obrada u tankom
jednostavno - klinovima s podloscima C Na medukatnoj ploci, sloj OKIPORA sloju.
pribijaju na drvenu potkonstrukeiju, TERMOFASADA s OKIPOROM stiti
polozen izmedu nosivc plocc i zastitnog
treba paziti da jezgra od OKIPORA zgradu i od prodora k ise tjerane vjetrom,
betona prigusivat cc buku uslijed hodanja
bude na rubovima uvijek zasticcna nema neugodnih evjetanja i mrlja od
na gomjim ctazarna, Dakle, OKIPOR je i
oblogom. Ovakve su troslojne salitre iz eiglane pod loge, dovoljno je
akusticki izolator. Za ovakve namjene
kornbi -plocc lake i dovoljno krutc, pa mehanicki evrsta i trajna.
upotrebljava se speeijalni tip
sc njima mogu izvoditi i pregradne OKIPORA-ELASTIFICARANI OKIPOR, E Umjesto opisanog oslojavanja vanjska
stijene pri adaptaeiji potkrovlja. opet u kombinaeiji s polietilenskom obloga OKIPOROM mozc se zastititi i
Unutrasnje plohe drvolita normalno se folijom. fasadnom eiglom.
zbukaju. uz primjenu zieanog, anna
tumog pletiva (tzv. rabic- rnreza). D Za oblaganje i termoizolaeiju fasada F Kod ravnih krovova, koji su
primjenjuju se OKIPOR FASADNE najkomplieiraniji dijelovi zgrade,
B Podove negrijanih i provjetravanih PLOCE od posebno stabiliziranog i OKIPOROM se mogu izvoditi kon
tavana ili dijelova tavana treba vrlo kvalitetnog materijala (TIP S-3). Lijepc se strukeije koje garantira potpunu zastitu
efikasno izo lirati, jer kroz te se i mehanicki dodatno ucvrscuju posebnim hidroizolaeijskog sloja. Nairne, postavi Ii
konstrukeije, uz podove, gubi najvise nehrdajucim drzacima, plasticnim se OKIPaR iznad hidroizolacije, u mokru
topline. Primjenjuju se OKIPOR ploce dispcrzijarna oplemenjenim eementnim zonu krova, hidroizolaeija ce biti zasticcna
polozcnc u dva sloja ukupne debljine 6 mortovima (oprez: uvijek i sarno na od promjena temperature - sm rzav anja i
em . Sastave ploca treba u svakom sloju vodenoj bazi). Ploce se potom celicnim pregrijavanja - uvijek u zoni priblizno
polagati na izrnjcnicno , Ispod ploca glodaliearna oslojavaju (zbukaju) tankim jednake temperature. Voda koja prelazi
treba poloziti dva sloja polietilenskih slojem istog materijala u koji se, kao preko OKIPORA nece bitno smanjiti
I
( 1) DRVENA KONSTRUK
r CIJA
_-----------------
..........
(2" DRVOLIT 2 em
~ OKIPOR 45 em
~ DRVOLiT 2 em
RO M
STEDOM I
I
-o:
.
).
<J)
I
(j;)
4 em
OKITEN FOLIJA
I . 0 .2 mm
ELASTIFICIRANI OK I
I J.:ttr;~I~~~~~' :::-;;!,
/ (s)
~'"*
'( POR 2 em
NOSIVA PLOtA
<t) STROPNA 2BUKA
:i) FINAlNA FASADA
hlapljiva otapala. To
'0 ,~ 3mm ."l.-~--~~ .ts)
- I nitro bojc i lakovi, ,2, ARMIA.
PLAST . r- r,;.
1 2BUKA 5 mm
(1 BETONSKA KO~ULJICA .....6
claz ure za drvo, bitu :J/ OKIPOR FASADNI
5 4 em
d) OKIPOR
(~ t~EPILO
2 x
3 em
_I; ijc u nafti i dr. Hlapljivi (1) )J . / (3) OKITEN FOLIJA 2 x 0 2
ve pare - rastopit ce
,~ UNUTARNJA 2BUKA /f\0.5Yt>
'" .. -"/
@ NOSIVA PLOtA
l.~) STROPNA 2BUKA
sti OKIPOR, isto kao ~to
- _ kisclina rastopila tanku
turnu mrezu kad bistc je
_ 1 i prcmazivali!
' u OKIPOROM, uzvratit
. ' dam i komforom!
[I
o Zagreb, Zitnjak bb
Q.;
CV
(31
FINALNI POD (PARKET )
BETONSKA KOSULJICA
4 em
OKITEN FOLIJA
Prodaja Zagreb, = r 1 x 0 .2 mm
'4 ELASTIFICIRANI OKI
041)231-781, 231-439
r daja Skopje, Gradski
ovinski centar Kula 217,
~2
l.
HU MUS
RESETANI SWUNAK
OKIPOR
~ PLOCE 10 em
~ HIDROIZOLACIJA
PATENT
L-L
$5
6
POR 2 em
NOSIVA PLOCA
STROPNA 2BUKA
~
) BETON ZA PAD
91000 Skopje, , 6 NOSIVA PLOCA fl OPEKA
4'
/5
OKIPOR 8,10 em
HIDROIZOLACIJA
ZID
UNUTARNJA 2BUKA
'f'
Per It
IZOLACIONI MATERIJAL
- _- -;;.J direktno postovlio no podloga za kloslcni porket I ker suvorn esori e perlitne betone : SUPER
ami eke pl octco . Pored podova SET 1. SUPERSET 2 iii SUPERSET 3. koji su
re cepturama i uputstvima
: . 'Jegova primeno elimi nise Zo dobor kvolitet izvedenih ro d o vo AGRO PERLIT - primenjuje se u
_ . :;c d nje slojo zo termlcku pod logo mora biti c tsto. dovoljne poljoprivr edi. hortikulturi (zo
: - ~ - , zo rod. Ugroduj e se i t erec enje od nodgrodnje. Podloga industrijskim uslovima . koo dodatak
c: _ e oez posebnog fiziekog mora stititi perlitnl beton od zemljistu zo uzgoj sobnog bilja .
- ~ d e se trazi izro zit o dobra rovnlccom po vodilicomo koje su SKUPLJAC SLJAKE - primenu nalozi u
::-. ~ - a izolo c ijo . Preko njega se radene od ist og materijalo iii od livarstvu. zo izdvajanje nezeljenlh
izvo di zastitni cementni meto lo . Moso perlitnog b etono je primeso u livu putem zgusnjovanja i
:::-: ;)::T 2 se primenjuje u podo sed a m dono zastititi od svokog meho Pcc otkorn 1991. godine ocekule se
: ec e nosivosti (hole). u po niekog opterecenjo i od noglog nov proizvod 'TER MIKE' - novo gen
~ _. e OI i kero rnlc ke plocice u Op tim o lne temperature primene su: svoju prim enu noel u p roc isco vc nlu
.::~ - e -n molteru . Ako sluzi koo od + 5 do + 35C otpadnih vodo . zagadenih jez era i
:: ::: ::-e ~ ' n s k o moso suvog iz Zrenjan ina 'lam stoj e no raspolo
::..;: --C)g b et ono (kg / m J ) 300 450 600 gonju. svojim tehn iekim savetima i
Predslavni~tva:
. ;..1. .A ;\JAPOMENA SUPERSET proizvodi su suvomesoni. U 71000 SARAJEVO, Ranka Sipke 5b, tel.