Professional Documents
Culture Documents
Završni Rad - Zadnja Verzija S Protokolima I Kodovima
Završni Rad - Zadnja Verzija S Protokolima I Kodovima
ODJEL ZA SOCIOLOGIJU
Ida Duvnjak
Zadar, 2017.
Sadraj
1. Uvod.......................................................................................................................................1.
4. Metodologija istraivanja.......................................................................................................9.
5. Rezultati i rasprava..............................................................................................................13.
5.1.Politika razina...............................................................................................................13.
5.2.Estetska razina................................................................................................................20.
5.3.Religijska razina.........................................................................................................27.
6. Zakljuak..............................................................................................................................32.
7. Literatura..............................................................................................................................35.
8.Prilozi.....................................................................................................................................37
.
Abstract
This paper deals with the conflict of meaning attached to the work and activity
of the Theatre in Rijeka between the years 2014. and 2016. Abductive research strategy was
used throughout this research to determine the level of conflict and symptomaticity for
phenomena in a broader social context. The research includes nine semi-structured interviews
conducted with the Theatre personnel, i.e. people involved in the production of meaning, or
people who publicly expressed their opinion on the issue of theatre activity. Included in the
research as well are two focus groups one comprising citizens who watched the plays, and
the other including citizens who didn't watch the plays. Those who didn't watch the plays
varied in age. After the interviews were analyzed, three key levels of antagonism could be
distinguished: political, artistic and religious level. Political level critically positions the
Theatre towards broader social reality and doesn't deal exclusively with criticism of
established politics. Even though the Theatre's work has adapted well to the political matrix in
Rijeka as far as the established politics go, it hasn't adapted to the national political matrix. As
far as the Theatre audience goes, attendance to the plays was selective, and most visited were
original plays with current popular political topics. Conflicts over using religious symbols in
plays were in correspondence with a research whose results has shown that secularization in
Croatia is at its lowest level.
Key words: theatre, art, religion, politics, postdramatic theatre, audience exodus, antagonism
1. Uvod
Istraivanje na kojem se temelji ovaj rad imat e u fokusu upravo antagonizme koji su
nastali zbog rada HNK Ivana pl.Zajca u navedenom razdoblju, a posebno su vidljivi pri
recepciji samih djela od strane kazaline publike te graana, nastojei pritom objasniti to
nam i samo kazalino djelovanje govori o obiljejima drutvenog konteksta u kojemu djeluje.
Dosadanja istraivanja parcijalno zahvaaju problem kojim se rad bavi. Razliiti znanstveni
radovi bave se pojedinim temama: temom kazaline publike, financijsko-zakonskim uvjetima
1
rada kazalita ili teatroloki, - produkcijom i recepcijom kazalinih komada. Spomenuta
istraivanja dijelom se koriste i sociolokim uvidima, ali za fenomen drutvene antagonizacije
nisu dostatna.
Specifian cilj ovoga rada bio je istraiti drutvenu i politiku pozadinu antagonizacije oko
uloge kazalita imajui u vidu estetsku, politiku i religijsku razinu na kojima se
antagoniziranje pojavljuje.
-koji su uzroci problema antagoniziranja pri recepciji pojedinih predstava od strane publike
- kakav je odnos aktera prema autonomiji umjetnosti i programu kazalita te veza s njihovim
shvaanjem sekularizacije od strane istih aktera
Svrha ovog istraivanja je, na temelju nalaza na gore postavljena pitanja, vidjeti u kojoj je
mjeri prisutna politika, odnosno drutvena uvjetovanost rada kulturnih institucija i utvrditi
3
mogunost povratnog utjecaja same kulturne institucije na politiki i drutveni okvir njezinog
djelovanja.
4
3.1.2. Drutveno-politiki okvir rada kazalita
Govorei o samom nacionalnom identitetu Hrvata, vano je, meu ostalim, istaknuti
da je on u kontekstu Hrvatske u uskoj vezi s vjerskim opredjeljenjem graana kao
pripadnicima rimokatolike zajednice. Sam broj rimokatolika je nakon Domovinskog rata
1991. porastao za 30% (Nikodem, 2004), a to je kao prateu pojavu imalo jaanje nacionalne
i religijske te nacionalno-politike identifikacije, ali i usporavanje procesa sekularizacije.
Istraivanja sociologije religije u Hrvatskoj pokazuju visoku razinu religioznosti te utvruju
kako se Hrvatska nalazi na najniem stupnju sekularizacije (erpi i Zrinak,2009).
5
kulture. Kazalino vijee sastavljeno je od umjetnika i zaposlenika u kulturi koji su za lanove
vijea postavljeni radi svojih zasluga na polju kulture. Uloga Ministarstva kulture nije ipak
zanemariva poto ono odluuje o raspodjeli proraunskih sredstava za kulturne projekte,
nadgleda rad kulturnih institucija te moe imati odluujui utjecaj na njihovo upravljanje.
Tako, i kada je rije o financiranju kazalita koji imaju status nacionalnih, ona se prema
analizi Izvjea o radu hrvatskih nacionalnih kazalita, financiraju uglavnom iz dravnog
prorauna (87.9%). Njihovo subvencioniranje ovisi dijelom o gradu kao osnivau i vlasniku,
a dijelom o Ministarstvu kulture kao krovnoj organizaciji na dravnoj razini. (Bukvi,
Mihaljevi i Toki, 2015.)
3.2.1.Postdramsko kazalite
Kako bismo na pravi nain prili predmetu istraivanja vano je za poetak jasno
odrediti o kakvoj se vrsti kazalita radi. Naime, sam pristup kazalinoj umjetnosti koji je
uprava kazalita HNK Ivana pl Zajca) koristila, spada u takozvanu postdramsku kazalinu
paradigmu, kako je naziva Blaevi (2012.). Postdramska paradigma jest teorijski koncept
koji je uveo H.T.Lehmann (Blaevi, 2012.). Postdramsko se odnosi na drukije
razumijevanje dramskog kazalita u smislu poimanja fabule, autorstva, iluzije u kazalitu. to
se fabule tie, postdramsko kazalite nema standardne fabule koja pripovijeda priu na
odreen nain koji afirmira smisao ivota i svijeta. to se autorstva tie, mijenja se situacija
6
da dramski tekst kojim je predstava inspirirana diktira svaki element predstave te da o
slinosti predstave tekstu ovisi uspjeh predstave. Posljednji i zapravo najvaniji element
postdramskog kazalita jest upravo moment u kojem se razbija iluzija da se drama zbiva u
nekom drugom mjestu i u nekom drugom povijesnom vremenu. Postdramsko kazalite bavi
se upravo tim mjestom i vremenom u kojem se predstava dogaa, dakle sadanjim mjestom i
vremenom, ukazujui upravo na vlastite ivotne situacije njegovih trenutnih sudionika, a ne
odvodei publiku u neko drugo vrijeme i mjesto. Upravo to razbijanje iluzije na koju je
publika openito navikla u kazalitu je kljuan element za politinost ove vrste kazalita.
Naravno, ovdje je pojam postdramskog kazalita koristi ponajprije u svrhu razumijevanja
antagonizama nastalih upravo njegovim izvedbama, te je zato tumaenje pojednostavljeno.
Vano je za temu politinosti kazalita istaknuti kako ono ima tzv. jednostavnu publiku
(Luki, 2009.) koja predstavu doivljava necenzurirano i neposredno. Kazalite rauna s
jednokratnou i neposrednou izvedbe i to koristi kao mogunost odgajanja smjele i
aktivne publike, nasuprot one koja u konzumeristikoj maniri publiku ui da mirno sjedi i
slua te bude pasivna. Meutim, kada se kazalite na postdramski, odnosno izravan nain bavi
kljunim problemima nekog drutva, ono provocira te postaje i time medijski dogaaj, a
njegova publika poprima ire razmjere. Kazalite HNK Ivana pl. Zajca tako svojim
djelovanjem potie i provocira svakodnevne rasprave i politike dogaaje upravo preko
medija. Ono stupa u komunikaciju s drutvom ne samo pod vidom svoje umjetnike prakse
ve kao politiki akter.
7
4.Metodologija istraivanja
8
autonomije umjetnosti koju jami sekularna drava te kazalinih izriaja na primjeru
nacionalnog kazalita Ivana pl. Zajca iz Rijeke. Istraivanje je tako tragajui za motivima i
razlozima odreenih, nerijetko oprenih ponaanja i djelovanja aktera unutar i izvan
kazalita bilo eksploratorne naravi. Unutar kazalita je to bila sama uprava kazalita, glumci te
jedan lan orkestra, a izvan kazalita su to bili aktivisti te publika kazalita te graani Rijeke
koji ne posjeuju kazalite. Kazalitarci su ukljueni kao oni ije je djelovanje potaknulo
razliite reakcije aktera izvan kazalita te tako dovelo do drutvene antagonizacije. Akteri
izvan kazalita ukljueni su u istraivanje kao oni kojima je djelovanje kazalita upueno
bilo kao publici bilo kao graanima te su kada je rije o drutvenoj antagonizaciji u njoj na
razliite naine sudjelovali.
4.3.Metoda i uzorak
11
anonimnost. Naime,neki sugovornici su istupali u javnosti ili su javne linosti pa ih nije
imalo smisla anonimizirati. Sugovornici su potpisali pristanak na sudjelovanje te je time
osiguran obavijeteni pristanak.(Prilog 2.)
5.Rezultati i rasprava
Ono to se dogaalo unutar i izvan kazalita bit e interpretirano kao dogaanje koje
ima drutvene izvore i drutvene posljedice. Ukratko, antagonizacija e biti analizirana i
12
tumaena s obzirom na hrvatski (nacionalni) i rijeki (lokalni) drutveni kontekst. Radi
lakeg snalaenja rad pokazuje proces i uinke antagonizacije na tri osnovne razine:
politikoj, estetskoj i religijskoj.
5.1.1.Politika razina
Ono to je iz odgovara sugovornika bilo oito jest da postoji nekoliko kljunih mjesta
koja u politikom smislu pokazuju razliku Rijeke u odnosu na ostatak drave. Konkretnije,
zamjeuje se specifinost rijekog politikog nasljea i konteksta koje se razlikuje od onog
koji se uspostavlja od 90'-ih godina na nacionalnoj razini. Radi se takoer o razliitom odnosu
etablirane politike prema kazalitu kada je rije o lokalnoj (na razini grada Rijeke) i dravnoj
razini. Na nacionalnoj i gradskoj razini razliiti su akteri izrazili neslaganje s radom
kazalita,ali su se njihove strategije bitno razlikovale.
Kada je rije o politici u Rijeci tu su stvari poprilino jednostavne. Prvo kazalite je,
osniva kazalita i vlasnik je Grad Rijeka. To znai da kada je rije o ukupnom
poslovanju kazalita vi ne moete zanemariti injenicu tko vam je vlasnik, kada
govorimo o financijama... (s2)
...drugo je sad pitanje politike opcije koja je na vlasti u Rijeci i njezine i njezinog
eventualnog utjecaja na ono to mi radimo.Tu vam potpuno odgovorno mogu rei da
tog utjecaja nije bilo i da nije postojao nijedan pokuaj politike intervencije u ono
to i radimo...(s2)
Naime, rad kazalita nije bio ravnoduan na zbivanja na politikoj sceni na nacionalnoj
razini. Prema potezima vlade se postavljao kritiki, izlazei iz standardnih okvira rada
kazalita. Tako Blaevi navodi kako je odnos tada aktualne vlade Domoljubne koalicije
prema kulturi bio izdajniki te kako doivljava stanje u dravnoj politiku:
...sa zanimanjem pratim kako upravo oni koji se zaklinju na 'naciju' i 'dravu'
besramno privatiziraju pa time i izdaju njihove interese. Nesumnjivo, mijenjaju se ne
samo stanje 'nacije' i 'drave', doslovce iz dana u dan, nego i odnos 'naroda' prema
njima. Rijeki HNK, koji je u protekle dvije godine kreirao kritiki odnos prema
nacionalizmu, revizionizmu i (neo)faizmu u hrvatskoj prolosti i aktualnosti,uskoro bi
se mogao nai pred novim izazovom svoje odgovornosti.(s2)
Iz ovih se odgovora moe zakljuiti kako je HNK Ivana pl.Zajca zauzelo kritiki stav
prema tadanjoj aktualnoj vladi na nacionalnoj razini dok je kritiki govor upuen aktualnoj
vlasti grada izostao. Posljedice kritike upuene vladi mogle su se uoiti dolaskom gosp.
Zlatka Hasenbegovia na mjesto ministra kulture. Naime, meu predizbornim obeanjima
rijekim glasaima tijekom HDZ-ove predizborne kampanje za vrijeme parlamentarnih izbora
2016. nalo se smjenjivanje gosp. Olivera Frljia s mjesta intendanta. Takav je stav dolaskom
te koalicije na vlast imao za posljedicu ukidanje sredstava iz prorauna za ansambl Hrvatske
drame, dok je Kazalite u cjelini dobilo manje novaca. Ministar je taj postupak opravdao
navodnim neizvoenjem planiranog programa od strane vodstva kazalita.
...mi nismo dobili sredstva, to je istina. To je jedan vid obraunavanja same vlade s
ljudima koji ele rei istinu i to je po meni jako, jako nisko.(s3)
...Sad se nama to oitovalo s tim da smo od Ministarstva kulture dobili puno manje
novaca, da l' je to...To se uvijek moe rei da je to zbog programa , ali naravno da,
kao to sve ide u naoj dravi, je to koliko ti meni da, dat u i ja tebi, dakle mi nismo
dali podrku tako da smo dobili ne znam sad da li je to i pola manje love, a Hrvatska
drama nije dobila nita.(s4)
14
...E, to je sad neto zapravo gdje je Marin Blaevi imao zapravo stalno neka, mora
to negdje javno rei da nije istina, da mi imamo vie gledatelja , da imamo vei broj
pretplatnika, da je zarada zapravo via, da smo mi zapravo smo se rijeili dugova koji
su ostali iz bive intendanture , da to dio rjeava grad dio smo mi ve vratili...(s4)
Iz navedenog je oito kako, kada je o politici kao o podruju moi i interesa rije,
pozicija umjetnika kao politikog subjekta nije pozicija moi, nema neposredne politike
posljedice na podruju etablirane politike ve se kree unutar uspostavljenih koordinata
politike moi bilo na gradskoj, bilo na nacionalnoj razini.
S druge strane, postojali su unutar same Rijeke razliiti akteri koji su protestirali
protiv rada kazalita i kazaline uprave u navedenom razdoblju. Radilo se o vjerskim i
braniteljskim udrugama, pripadnicima stranaka desnice te nekim pojedinanim aktivistima i
aktivistkinjama. Njihove su strategije i naini izraavanja neslaganja bili raznoliki. Neki od
primjera su recimo molitva pred Kazalitem za vrijeme odvijanja predstave, osnivanje
Facebook grupe pod nazivom Otkaz Frljiu i Blaeviu, prosvjedniki hod kroz Korzo i
napad na zgradu kazalita, lijepljenje plakata po gradu i sl. Svim je ovim i drugim
strategijama zajedniko to da se radilo o strategijama margine tj. ovo nije bilo dio
dominantnog diskursa unutar rijeke politike scene. Navest e se izjave sugovornika koje
govore o svojoj odluci da javno izraze svoje neslaganje:
Jedna naa vjernica koja je bila na predstavi je uputila nadbiskupu pismo jer nismo
ni znali o kakvoj se predstavi radi i kada je objasnila koja je to predstava, toliko na
niskom nivou, po meni, jer toliko opit s kriem i tako dalje, gdje se obezvreuje i Isus
Krist i vjera, mislim da je to toliko strano runo bilo i onda smo mi vjernici
organizirali po svim upama molitve. Dolazili bi ujutro i tijekom dana moliti ispred
kazalita, radio se cijeli lanac da okrui kazalite u molitvi da bi takve predstave i
Frlji da se jednostavno makne. (FG1)
Naime, vi znate, ja sam osnovala grupu Otkaz Blaeviu i Frljiu, vratimo dignitet
Hrvatskom narodnom kazalitu na Facebooku i imali smo negdje valjda, ak se i ne
sjeam koliko tono lanova, ali blizu tisuu...(s6)
Hmm, prva, prva akcija mi je bila lijepljenje, hmm, za premjeru, ovaj, za Hrvatsko
glumite.(s6)
15
Iz citata je jasno vidljivo da su akteri koristili mogunost javnog okupljanja i
povezivanja preko drutvenih mrea to su strategije margine , periferije, onih koji nisu
ukljueni u slubeni diskurs. Takoer je motivacija aktera o kojima je rije bila vezana uz
njihov svjetonazor na temelju kojeg je dolo do povezivanja.
Glumac i glumica koje smo intervjuirali, Jasmin Mehi i Jelena Lopati, istakli su jo neke
teme:
Naposljetku, evo i objanjenja koja je Marin Blaevi ponudio to se tie izbora tema:
Mi smo imali tu kad smo igrali Trilogiju je neto branitelji su nam dolazili ,sad se
vie ni ne sjeam, znam da se drala misa zadunica, zadunica za nas, za iskupljenje
nae jer da smo u predstavi kao oskvrnjujemo vjerske simbole.(s4)
kao neka vrsta misije kao neka vrsta kulturoloke misije kojom pokuavam prebaciti
temu zamisao ideju onoga to mi elimo predstaviti gledateljima , svijetu, publici,
ljudima i obinim graanima kao recimo neki problem drutva.(s3)
Ali mislim da evo ne bi volio zvuati ono okrutno, ali mislim da bi politiari trebali
malo vie ii u teatar u tom smislu, ali njih to ne interesira. Znai to su po meni ljudi
kojima treba crtat(...)ja sam uvjeren kad oni legnu naveer spavati da razmiljaju o tim
stvarima da da odu pogledati po nekim portalima reakcije da ovo da ono itd. itd. Ako
se die oko neeg praina ti e... ovjek je radoznalo bie po prirodi ti e, on e sam
doi provjeriti o emu se radi i on e kad doe sutra na posao u Sabor il gdjegod on e
razmiljati o tome to sam ja htio rei i kako je to zapravo odjeknulo.(s3)
Oliver Frlji takoer istie vanost takvog obraanja iroj javnosti od same publike u
gledalitu za njegovu reviziju rada kazalita:
17
Revizija je obuhvaala puno toga - od pokuaja dehijerarhizacije odluivanja, do
performativnog proboja jednog nacionalnog kazalita do najneuralginijih toaka
socijalnog tkiva.(s1)
Mislim kaem napravi predstavu, sve okej, ali na zgradu kazalita to stavljat...sad
ispada da smo mi svi tu neki klaunovi, mi se tu zezamo neto. Mi smo ozbiljna
ustanova. Evo konkretno opera tu stvarno mogu rei ono dosta dobrih stvari, puno se
radi, dobrih. Dobri projekti se dogovaraju, izvrsna suradnja s inozemnim
umjetnicima, dirigentima, tako da ono super. Al to uope ljudi nemaju takav
dojam...(s5)
Ovaj konkretno jer je bilo nekih scena u tim predstavama, eksplicitnih scena u
kojima su se vrijeale neke vrijednosti koje su meni bitne ne znam na koji je to nain
bilo ostvareno jer nisam gledao.(s5)
Oito je da je dio zaposlenika kazalita bio strah zastupati svoj stav pod svojim
imenom i prezimenom. To objanjava strahom za radno mjesto. Sugovornik istie kako jasan
politiki stav kazalita stavlja u prvi plan upravo politiki angaman kazalita dok ostali
umjetniki sadraji ne dolaze do izraaja, a u javnosti se stvara slika kazalita kao
neozbiljnog.
Glumac i glumica s kojima smo razgovarali navode svoja iskustva koja se prilino
razlikuju od prvog kazalitarca. Valja istaknuti da su glumac i glumica bili neposredno
ukljueni u rad na predstavama politikog sadraja.
18
,Ba sam osjetio puno znaenje te rijei misija kada smo poeli raditi s Oliverom
Frljiem.(s3)
...i onda smo mi uvjetno reeno uvijek govorili o nekim stvarima koje drugi nisu
htjeli ,nisu smjeli itd itd,ali ako uzmemo u obzir da je kazalite ogledalo drutva onda
bi se trebali tako i ponaati , kazalite nije samo mjesto da je mjesto razonode.
Naravno da ima i to i taj segment ukljuen u sve to ako gledamo neku komediju itd. Ali
ti i kroz komediju moe postaviti problem, ubaciti neku svoju ideju, neku svoju
zamisao to je po meni jako dobro, ali ponekad posebno na ovom podruju gdje mi
ivimo, ponekad se moramo baviti banalnim teatrom, kao to je Oliver imao u svom
pristupu jer on se bavi djelom tim temama koje.. hm... hajdemo rei je rak jednog
drutva. Teme o kojima se puno ne razgovara i o kojima se preuuje itd., itd.(s3)
Zato mi je recimo takve predstave, meni su potrebne. Meni kao osobi, ne samo kao
glumici, nego i kao osobi su mi ba bile potrebne . I nakon predstava, kojekakve
predstave gledam i zapravo se osjeam kao da neto inim, moda se negdje neto
mijenja, evo.(s4)
19
negdje neto rei(...)Sad recimo ove reakcije na predstavu Nad grobom glupe
Europe, pa toga za Hrvatsko glumite te neke stvari zbog kojih sam ja kao glumica
ponosna na to i grozno mi je to je negdje proeno kao lio to to smo mi kao glumci
napravili nego se vie pria o tome kakvu smo reakciju izazvali i povrijeenosti
nekoga. Uvijek smo nekog povrijedili.(s4)
5.2.Estetska razina
20
kazalitu koje bi u novim okolnostima, od nastajanja drave, imalo afirmirati dravnu
nacionalnu samosvijest, ve je i radila na oivljavanju zaboravljene kazaline memorije koja
je imala svoje politiko ishodite. To oivljavanje kazaline memorije bilo je u svrhu osude
postupaka spomenute retorike protjerivanja koja je bila na djelu 90'ih godina, a njezini se
ivui akteri od nje nisu ogradili. Svoje percipiranje kazalita uprava i kazalitarci iznijeli su
istiui upravo iznoenje onih dogaaja iz prolosti koji nam se ne uklapaju u dominantne
narative, a koje je potrebno da javnost zna kako bi bila tolerantnija i bolje razumjela
drutvenu stvarnost. Vano je uoiti kako u takvoj inicijativi postoji intencija za autorefleksiju
institucije kazalita kao nacionalnog kazalita kao i analizu vlastite struke. U tome pogotovo
vanu ulogu ima predstava Hrvatsko glumite:
...zapravo su izbacili temu s Anjom ovagovi Despot gdje osuuje zapravo najvie
Radeta erbediju, onda izjave Kreimira Dolenia koji je openito dao neku jako
runu izjavu na temu Srba...(s4)
21
za tu predstavu smo mi dobili i dosta materijala itali u vezi sluaja Mire Furlan i
Radeta erbedije...(s4)
Nekim od sudionika fokus grupa te jednoj rijekoj aktivistici ovakvo je shvaanje kazalita
zasmetalo. Zanimljivo je da se pri tome ideja kazalita kao nacionalnog koje zastupa odreene
vrijednosti u politikom smislu proglaava neutralnom pozicijom:
Znai, jednostavno, ovdje institucija koja je dravna vrijea velik dio hrvatske
populacije (...) Pa one, ne znam to su bili onaj, hmm, uglavnom, ono, protiv, hmm,
ono, protiv dravnosti Hrvatske, protiv takvih stvari.(fg2)
Ukratko, znai, hmm, znai, ta jedna, hmm, jedan napad, napad na, napad na
osjeaje, znai, napad na ono to veina ljudi, hmm, to veina ljudi voli i tako. Znai,
on nije u toj poziciji da bi to po meni mogao radit. (fg2)
Ali to znai nije objektivno. To nije neto to bi, to je ope prihvaeno, ne ope
prihvaeno nego to je neto to je njegova osobna politika, osobno politiko
uvjerenje koje on na toj poziciji po meni ne bi trebao imati pravo irit. Trebao bi imati
pravo irit neto neutralno... (fg2)
5.2.2.Pitanje provokacije
Dakle, ono, sve ono to se dogaalo oko kazalita od kako je doao gospodin Frlji u
kazalite je neprimjereno. Opet, po mom sudu, kazalite je stup kulture, jeli, i sada
tamo iznositi neije stavove koji su jako, u dananje vrijeme moramo naalost govoriti
o zlostavljanju manjine veine (...) Plakata je, ono to vidim, opet, u novinama,
Novom listu, jeli, na proelju jednog kazalita koje kakvi natpisi i mislim da je to
neprimjereno. Moda za nekakvo kino, moda bi bilo, ali za jedno kazalite. Opet,
kaem, to je moj privatni stav.(s9)
Sami idejni zaetnici postupaka koji su doivljeni kao provokacija istiu kako je to
vaan element njihovog naina rada te kako ti postupci imaju svrhu otvaranja prostora za
dijalog o temama koje su za drutvu bolne te otvaraju drugaiju perspektivu od one na koju
smo navikli:
On zapravo tu nama glumcima kroz svoje predstave daje priliku da iskaemo ne svoj
stav nego da ba pozovemo vas, kao publiku, da o tome porazgovaramo i da otvorimo
svima neki dijalog. Mislim, ako tri osobe nakon neke predstave krenu razgovarati o toj
temi to je sigurno velika stvar...(s3)
Kada je rije o kazalinom i umjetnikom radu koji djeluje provokativno, prema Grui
(2009.), vrijednost takvog djela lei u tome da ono otkriva mnogo o kontekstu u kojem se
zbiva. Naime, ono upravo tom provokacijom smjera na iru javnost iji se akteri ukljuuju u
kazalinu stvarnost te predstave. Sam nain njihovog ukljuivanja esto ukazuje i ini
prezentnima konture stvarnosti koju ivimo. Konkretnije, kazalina se stvarnost putem tih
provokacija odmie od ideje kazalinog svijeta kao izoliranog i poziva, ne samo kazalinu
publiku, ve itavo drutvo da vrednuje i promilja ono to kazalite donosi. Samo kazalite
time riskira da izgubi svoje publiku nudei sadraj koji nije samorazumljiv i za koji veina
publike nije lako prijemiva.
Sudionici fokus grupe koji su gledali predstave istaknuli su kako im je neke dijelove
bilo teko pratiti, kako im se gluma nije svidjela, kako predstave nisu na odgovarajui nain
donosile klasina djela i slino. Svi ovi elementi odgovaraju formalno-stilskim obiljejima
postdramskog kazalita, estetske paradigme u koju spada teatar koju je nastojala afirmirati
uprava kazalita. Dok Nikevi tzv. egzodus publike povezuje s ovom vrstom teatra,
pitanje koje se postavlja jest je li se takav egzodus publike dogodio kada je rije o HNK
Ivana pl. Zajca, te ako jest, ime je bio uzrokovan. Sami kazalitarci primijetili su manju
posjeenost pojedinih predstava:
...od toga da smo neke sponzore izgubili, do toga da je neka publika rekla
jednostavno vie neemo dolaziti u kazalite zato to su godinama bili tamo... tako su
nam zatvorili vrate. Neke kole, neke uiteljice. Evo, sad smo radili tu predstavu
Hrvatska rapsodija sad se to zove Nad grobom glupe Europe(...) dogaa se sred
,predstave jedna scena abortusa koja zapravo, u samom Krlei ima toga da ene
tamo raaju i priaju o gubitku djece i svega toga ima kod Krlee,e sada mi o tome
24
priamo.E sada valjda da je to bio samo Krlea i da smo to samo izveli s tim njegovim
reenicama, oni bi rekli, a jao, a sada kako smo mi to autorski izveli onda je to
nailo na zapravo osudu i jedna uiteljica drugoj uiteljici i kole nam otkazuju
pretplatu za tu predstavu jer i stvarno je predstava na nekoj drugoj treoj reprizi bila
prazna... (s4)
Hrvatsko glumite je bilo rasprodano koliko god puta da je igralo, bilo samostalno
ili unutar Trilogije barem dvadeset puta.(...)Mislim da imate predstavu Kompleks
Risti Frljievu koja je bila prazna cijelo vrijeme...To je po meni recimo bio problem
predstave Hrvatska rapsodija. To vam je bilo prazno da ne moe biti praznije. Oko
te predstave smo se jako muili da bude oko tristotinjak gledatelja.(s2)
...Hmm, jer isto mislim da, ako e biti neto, tipa kao to je bilo od Krlee,
Hrvatska rapsodija onda se, oekujem jedno, a u biti dobijem neto drugo. Onda
nisam vie sigurna to je Krlea, to je Frlji, to je ovo, to je ono. I onda, nekako mi
je taj doivljaj pomijean i nisam u biti vie, ono, ne znam u biti to sam dobila. I
budui da nisam itala Hrvatsku rapsodiju ne znam to je tema tamo, to je ovdje i
onda mi je to sve moda neorganizirano i ne znam, jednostavno, zbunjujue. I onda,
da, ako u pogledati neto klasino onda elim pogledati neto klasino...(fg6)
25
Gledatelji navode kako imaju problem s razumijevanjem predstave ako se nisu
unaprijed informirali. Jo jedan problem bila je i redateljeva interpretacija klasinih djela,
koja se nije u potpunosti slagala s tekstom prema kojem nosi naziv. Zanimljivo je kako su
predstave koje nisu raene prema nekom dramskom tekstu i koje se bave se direktno
drutvenim problemima uvijek uspjele napuniti gledalite. To bi bile predstave Hrvatsko
glumite, Turbofolk i Aleksandra Zec. Kulturolog Damir Mikovi to objanjava time
da je presudan sadraj koji dobro korespondira sa stvarnou i to su se gledatelji mogli
identificirati sa sadrajem predstava:
... mislim da je sama publika, onako, dosta konzervativna, ali gdje je mogla imati
ovaj neki drugi tip identifikacije, ono. Je li, znai, ne samo kroz, hmm, to podruje
nekog estetskog ulaza nego i onog sadrajnog, je li. Znai, taj tip identifikacije su
mogli imati s tim i zato su i zauzeli te vrste pozicije jer se, ono, znai, hmm, nije se o
formi raspravljalo toliko puno, to god mislili, jeli, o tome. Ali, ovaj, ini mi se da je
zapravo u naim institucijama poprilino teko, ovaj, proizvest taj tip promjene ako
nemate ba taj neki tip, hmm, hmm, ne znam, radikalizacije, ono. Znai, ovdje je bila
potrebna radikalizacija u odnosu na sadraj da bi se mogle, ono, formalne promjene
uvodit.(s7)
...pitanje je, znai, ako, prije smo ve rekli, to kazalite financirano je od poreznih
obveznika i sad, hajdemo rei, oke, prihvatili smo golotinju, golotinja je postala
normalna stvar u kazalitu, koja je sljedea razina, gdje je granica? (...) ali ako, ako
idemo tako, ako znai ruimo sve norme drutva, sve norme ponaanja, gdje se staje,
gdje je kraj? (fg2)
U svakom sluaju vano je istai kako je i u samoj intenciji uprave bilo da se odnos publike
prema kazalitu mijenja:
Evo, pa to je ono to je bitno, nije bitno da netko doe u kazalite i plati ulaznicu,
bitno da pone misliti o kazalitu,injenica da se vi i tkogod se jo bavi tim kazalitem
26
na jedan nain koji nije konzumentski, to je ve uinak. Nije stvar u tome da vi mislite
kao to mislim ja ili ja kao to mislite vi. Stvar je u tome da vas potakne neto, neko
drugo i drukije kazalite, da se ponete pitati o kazalitu uope.(s2)
5.3.Religijska razina
Prvo e biti iznijeti stavovi kazalitaraca kako bi se vidjelo koja je bila njihova namjera i
kako oni vide kritiku od strane uvrijeenih vjernika:
...glavni segment svega toga, kada smo se ve doticali religije mi se nismo doticali
religije kao religije, kao nekog postulata, kao dogme itd i nismo mi tu nita htjeli
mijenjati . Naprotiv, mi smo predstavljali temu i ljude, to oni zapravo sve rade u ime
religije i kako oni to sve pogreno itaju da bi neku svoju zamisao plasirali
ljudima.(s3)
Ne samo to je bilo u pitanju opiti s kriem i jer je to Isus Krist nego openito, onda
je dao jednu predstavu jednog baleta gdje je pisalo:Balet sa seksom, Karamarko
doi na Sex i tako dalje. Mislim po meni, neovisno to sam vjernica , ali takve stvari
su meni...ne pripadam valjda tom nekom modernom drutvu i neto nezamislivo i
protiv toga sam u kazalitu ...(FG1)
Neki od sugovornika u fokus grupi koja nije gledala predstave smatrali su da kazalite
nema pravo postavljati predstave koje vrijeaju vjerske osjeaje, dok su drugi smatrali da
umjetnosti ne treba postavljati granice i da autonomiju umjetnosti treba tititi sekularna
drava. Jedan od sugovornika istakao je da je vjernik, ali da smatra kako svatko ima pravo na
kritiku te kako je to jedno od obiljeja sekularne drave. Njegov stav slae se s pojmom
postsekularizma koji podrazumijeva da je sekularizacija utjecala i na stavove samih vjernika.
(Mato i Reni, 2016.)
Ja sam vjernik, ali mene smeta evo ja u vam iskreno re mene je smetalo to
kruenje zgrade, to... Mi smo prvo i osnovno sekularna drava, znai mi nismo,
nama nije pop vladar u dravi, nego je sekularna drava zna se ta je, demokracija
nosi svoju odgovornost , ali donosi i pravo. Evo mi smo sad bili na putovanju po
Toskani. Interesantno je recimo ta cijela regija u Italiji ,ona je majka renesanse. Kako
je renesansa nastala? Kad su se maknuli od Crkve.(FG2)
28
S druge strane, neki sudionici fokus grupe koji se smatrali da je predstava povrijedila
vjerske osjeaje pokazali su da ne razumiju to znai pojam sekularne drave te je dolo do
rasprave izmeu samih vjernika. U svijesti nekih vjernika jo nisu potpuno jasne razlike
izmeu svjetovnih i religijskih institucija:
Meni je teko donositi neki sud s obzirom na to da stvarno nisam pogledala nijednu
predstavu. Sve to sam ula o gospodinu, sam ula, odnosno proitala iz novina. Ne bi
se nuno sloila s gospodinom zbog toga to sam ja odgojena hajdemo rei u kui gdje
nam je ono Katolika Crkva na prvom mjestu ..Da, al opet smatram da umjetnost
treba imati neku granicu jer ne moe. Isto ko to ste naveli. Ne moe se politika
mijeati u umjetnost, ali po takvom ja isto ne bi dala da se umjetnost mijea u Crkvu,
neto to je ljudima sveto.(...) On je oito iao svjesno, on je znao. Znai Hrvatska se
kao drava deklarira katolika drava, jel da?(FG4)
Ovaj citat potvruje nalaze istraivanja iznijete u uvodu koji govore kako se Hrvatska nalazi
na najniem stupnju sekularizacije.
29
ui. Unato tome to je kontekst obraunavanja s upravom kazalita radi naina na koji se
tretiralo religijski ili nacionalni sadraj bio razliit, u oba primjera je vidljivo da je djelovanje
kazalita rezultiralo prosvjedima. Naime, kako navodi Nikodem (Nikodem,2004.), postoji
povezanost rimokatolianstva i nacionalnosti kada je rije o identitetu hrvatskih graana.
Dvije najbrojnije skupine graana koje su se pobunile protiv rada kazalita bili su u prvom
sluaju vjernici Katolike crkve, a u drugoj, branitelji, branitelji, navijai Armade te
pripadnici rijekog HDZ-a. Iz izjava sugovornika moe se takoer iitati postojanje te
povezanosti:
a doao je Leon Luev uskakati u predstavu i on je otiao s dva prijatelja u neki birc.
Bio je neki radni dan i u bircu su bili nekih 5,6 nadobudnih jakih mladih momaka iz
Armade, nema pojma,onda je krenula spika , to ti ovo ono,vi .to vi protiv drave,
religije vi...(s3)
Pa otpor se zapravo manifestirao dakle mi smo imali tu kad smo igrali Trilogiju je
neto branitelji su nam dolazili.... (s4)
...jer se ne ita neku sliku koju smo mi eljeli rei da se ljudi ubijaju u ime vjere i u
ime Boga. Zaista nama ljudi po,mislim strano mi je kad nama na ulici pie
Bog i hrvati,u ime Boga uza Hrvatsku i tako to mi je strano, a ispod toga se
dogaaju ili su se dogaali gnjusni zloin(,...) i mi smo to u predstavama
eljeli pokazati, ali jednostavno se ljudi diraju na to i onda ba s tim kau ja
sam platio toliko i toliko para da bi gledao kako oni meni izruguju ovo,kako se
rugaju na moje... (s4)
30
6. Zakljuak
31
vrijeme davali podrku upravi kazalita, posebno u trenutku kada predstavnici nacionalne
politike uskrauju podrku politici kazalita. Nasuprot tome, razliite grupe graana, kao to
su vjernici i braniteljske udruge u gradu Rijeci, izraavale su nezadovoljstvo njegovim radom
pokazujui to uporabom strategija margine tj. lijepljenjem plakata, prosvjedima te
povezivanjem na drutvenim mreama. Ipak, unato velikoj pozornosti koje je izazvalo, na
nacionalnoj razini kazalite HNK Ivan pl.Zajc djelovalo je kao marginalni akter, obraajui se
vladajuima priopenjima u medijima te plakatima na proelju kazalita. Unato nacionalnoj
strategiji deetatizacije kada je rije o kulturi kao i financijskoj obvezi koja se tie podrke
nacionalnom kazalitu, Ministarstvo kulture je kao argument za financijsko sankcioniranje
kazalita navodilo estetske i programske razloge od kojih su neki jasno pokazali
nerazumijevanje kazalinih postupaka postdramske paradigme i nepoznavanje kazalinog
programa. Neki od sugovornika su smatrali kako je rije o obraunavanju Ministarstva kulture
s politikim neistomiljenicima. Kada je rije o kazalitarcima kao politikim subjektima,
valja istaknuti kako su neki na svoj rad bili ponosni i davali su podrku upravi, dok je kod
drugih ta podrka izostala. Naime, smatrali su da je djelovanjem kazalita politika
neutralnost i ozbiljnost ustanove ugroena, ali svoj stav nisu iznijeli upravi zbog straha od
gubitka posla.
Kada se radi o estetskoj razini, sukobljena polazita i znaenja o ulozi i znaajkama kazalita javila
su se oko pitanja politike neutralnosti kazalita, provokacije u umjetnosti te kompetencija publike.
Prvi sukob znaenja oko politike neutralnosti pokazao je da se uklopljenost institucije kazalita u
dominantne narative esto proglaava politikom neutralnou koja je prema dijelu sugovornika
poeljna. Ukljuivanje ire javnosti u kazalinu stvarnost pomou provokacije upravi kazalita polo
je za rukom, ali je to ukljuivanje esto bilo povodom za optube za banalnost, golotinju,
nepotivanje autorstva, vjerskih i nacionalnih simbola, nerazumljivost i sl. Takvo se tumaenje moe
objasniti neprepoznavanjem kazalinih postupaka koji spadaju u postdramsku paradigmu te
nemogunou njihova vrednovanja na pravi nain. Javnost je pristupila radu kazalita povrno i
senzacionalistiki, ne bavei se dublje problemima na koje je kazalite ukazivalo. Isti taj
senzacionalizam je izmeu ostalog, nerijetko bivao i razlogom zato su neke predstave koje spadaju u
postdramsku paradigmu bile rasprodane, a neke druge nisu.Egzodus publike nerijetko se vezao i uz
pojedine institucije kao to su kole i kolske pretplate, a kazalite je na utrb svog angamana
izgubilo i neke sponzore. Valja istai kako je vana uloga i znaaje kazalita za drutvo prepoznata.
Meutim, ono to nije uvijek prepoznato je uloga kazalita da bude autorefleksivno prema vlastitoj
povijesti i stvaralatvu kao i prema drutvu u kojem djeluje, te da se prema njima kritiki odnosi to je
bio i cilj uprave kazalita Ivana pl.Zajca u razdoblju o kojem je rije.
32
Na religijskog razini moemo rei da su sukobljena znaenja oko bavljenja kazalita
religijskim sadrajem te uporabom religijskih simbola ukazala i na problem shvaanja sekularnosti u
Hrvatskoj.Pojavilo se povezivanje pogrivanja vjerskih simbola s krenjem drutvenih normi i
naruavanje granica koje su potrebne da bi drutvo funkcioniralo.U tom se smislu koritenje religijskih
simbola u predstavama povezalo proglasilo opasnima za uspostavljeni drutveni red. Naime, kako
pokazuje istraivanje koje su proveli erpi i Zrinak, Hrvatska se nalazi na najniem stupnju
sekularizacije. Tome u prilog govore i nalazi ovog istraivanja gdje su pojedini sugovornici izjavljivali
kako upravu treba smijeniti upravo radi pogrivanja vjerskih simbola, kao i izjava da se Hrvatska
drava deklarira kao katolika. Meutim, navedeno je istraivanje pokazalo kako raste broj vjernika
koji su kritini prema djelovanju Crkve te smatraju da ona ne treba imati posljednju rije u moralnim i
politikim pitanjima u dravi, to pokazuje i rasprava meu vjernicima u fokus grupi. Naime,
pojedini vjernici se slau da kazalitarci smiju koristiti vjerske simbole u svrhu drutvene kritike i tu
drutvenu kritiku vide kao zadau kazalita. Drugi ipak smatraju da se vjerske simbole ne smiju biti
stavljeni u profani kontekst. Slian odnos se pokazuje i prema nacionalnim simbolima te 'pogrivanje'
takvih simbola na slian nain mobilizira prosvjednike tako to graani javno istupaju i prosvjedima
trae smjenu uprave kazalita.
Ako u jedan zakljuak objedinimo nalaze na koje nas upuuju sve tri razine, kada je rije o
antagonizaciji vezanoj za rad kazalita HNK Ivana pl. Zajca u Rijeci moe se rei da je ona pokazala
kako je koncept postdramskog kazalita u izvedbi uspio suprotstavljajui aktere u kazalitu i izvan
njega, a ujedno pokazujui kako su zbivanja u polju kulture usko povezana sa suvremenim
drutvenim i politikim kontekstom. Drutveni i politiki kontekst je u velikoj mjeri utjecao i odredio
sve to se s kazalitem dogaalo u istraivanom vremenu, a i sam je drutveni kontekst kada je rije o
gradskoj i nacionalnoj razini zbog rada HNK Ivana pl.Zajca postao jasnije vidljiv.
33
7. Literatura
Bukvi Bestvina, Ivana, Mihaljevi, Marija i Toki,Ivana (2015.) Kulturna politika i utjecaj
zakonskog okvira na financiranje kazalita,Pravni vjesnik,31(3-4) 147-165.
34
Dragojevi, Sanjin (1995.) Utjecaj kulturnog, drutvenog i simbolikog kapitala na razvoj
zemalja Srednje i Istone Europe, Revija za sociologiju,26(3), 177-188.
Nikevi, Sanja (2016). Suvremeno kazalite i publika ili od prezira publike do opravdanja
njezinog bijega, Dani hvarskog kazalita:Grada i rasprave o hrvatskoj knjievnosti i
kazalitu, 42(1): 149-173.
35
8.Prilozi
PRILOG 1
Obavijest o istraivanju
Potovani,
Pozvani ste sudjelovati u istraivanju za potrebe kolegija Zavrni rad, na Odjelu za sociologiju
Sveuilitu u Zadru. Tijekom akademske godine 2015./2016. istraivanje provodi Ida Duvnjak u sklopu
nastavnog kurikuluma estog semestra preddiplomskog studija sociologije, pod vodstvom mentorstva
prof. dr. sc. Biljane Kai i dr.sc. Svena Marcelia. Tema istraivanja je Politika i drutvena dimenzija
rada kazalita.
Intervju e biti sniman diktafonom i transkribiran. Ako elite, moi ete ga dobiti na uvid kako biste
mogli utvrditi vjerodostojnost navedenih odgovora.
Va identitet i povjerljivost Vaih odgovora bit e u potpunosti zatieni. Va identitet e znati samo
osoba s kojom ste razgovarali. U bilo kojim pisanim materijalima koji e se temeljiti na razgovoru s
Vama, bit ete predstavljeni pod pseudonimom te nijedan dio razgovora koji e biti koriten iskljuivo
36
u svrhu ovog istraivanja nee sadravati podatke koji bi mogli ukazivati na Va identitet. Vae
sudjelovanje je dobrovoljno te se moete povui u bilo koje vrijeme bez navoenja razloga i bez
ikakvih posljedica. Ako elite, na uvid ete moi dobiti izvjetaj istraivanja, kao I zavrni pisani rad.
Za bilo kakve daljnje informacije, moete me bez oklijevanja kontaktirati na broj mobitela.
PRILOG 2
Izjava o suglasnost
Istraivaica: _______________________________________________________________
37
e) Razumijem da nijedan dio razgovora koji e biti koriten za publikacije nee sadravati
podatke koji bi mogli ukazivati na moj identitet.
f) Razumijem da e podaci iz razgovora (transkripti i audio snimke) biti sigurno
pohranjeni na primjeren nain.
(Sugovornica) (Istraivaica)
38
PRILOG 3. Popis sugovornika u intervjuima
- unutar kazalita
- odobravajui
- unutar kazalita
- odobravajui
- unutar kazalita
- odobravajui
unutar kazalita
39
odobravajui
- unutar kazalita
- osporavajui
Sugovornica 6 - Aktivistkinja
- izvan kazalita
- osporavajui
- izvan kazalita
- odobravajui
- izvan kazalita
- odobravajui
- izvan kazalita
- osporavajui
- izvan kazalita
Fokus grupa 1 - 25 g.
- student
Fokus grupa 2 - 25 g.
- student
Fokus grupa 3 - 30 g.
- student
Fokus grupa 4 - 20 g.
-studentica
Fokus grupa 5 - 20 g.
- studentica
Fokus grupa 6 - 23 g
- Studentica
FOKUS GRUPA 1 - 60 g.
- Umirovljenica
FOKUS GRUPA 2 - 30 g.
- Operater u Call centru
FOKUS GRUPA 3 - 30 g.
- Operater u Call centru
FOKUS GRUPA4 - 20 g.
- Konobarica
FOKUS GRUPA 5 - 20 g.
41
- Studentica
FOKUS GRUPA 6 - 25 g.
- Uiteljica u srednjoj koli
FOKUS GRUPA 7 - 16 g.
- Uenica u srednjoj koli
PRILOG 5
Kodi
Kategorije Teme
Politika razina
42
grada) prema kazalitu
kome se obraaju
dimenzija samoispunjenja
publika kazalita
Religijska razina
Pitanje umjetnike slobode i sekularnosti kako razliiti akteri vide ove probleme na
primjeru kazalita
Intendant kazalita
Pitanje Namjera
to je po Vama smisao kazalita danas? Vidjeti to sam intendant vidi kao smisao onoga
to radi
Kako Vi vidite ulogu intendanta i kako vidite sebe Kako on vidi sebe u odnosu na rad kazalita
u njoj?
44
Po emu se HNK pl. Zajca razlikovao od drugih Vidjeti kako bi intendant usporedio rad kazalita
narodnih kazalita u Hrvatskoj dok ste Vi bili dok je obavljao svoju funkciju sa ostatkom
intendant? narodnih kazalita u Hrvatskoj
Smatrate li da su drugi akteri unutar HNK pl. Kako vidi druge osobe vezane uz rad kazalita u
Zajca podravali Va rad? odnosu na tip kazalita kojim se on bavi?
Kako Vi vidite reakcije na Vae kazalite? te ste Kako on vidi reakcije publike kao i osoba koje ive
spoznali kroz te reakcije? u Rijeci?
S obzirom na Va odlazak s poloaja intendanta, to zamilja kao nastavak rada nakon odlaska i
kako vidite budunost HNK pl. Zajca? emu se nada?
Kako vidite politiku nove vlasti prema kazalitu, Kako pozicionira kazalite u odnosu sa politikom i
posebno HNK pl. Zajca obrnuto?
Pitanje Namjera
1.Koja je Vaa trenutna uloga u kazalitu? Kako vidite svoju Gdje je trenutno angairan u kazalitu,
poziciju? kakvo znaenje to to radi ima za
njega?
2.Koji je glavni cilj vaeg umjetnikog rada unutar HNK pl. to eli postii radom unutar kazalita?
Zajca?
3. Znamo da ste suraivali blisko s Frljiem. Moete li nam Saznati o odnosu intendanta i
rei neto o toj suradnji u kontekstu rada HNK pl. Zajca? zamjenika intendanta.
4.Po emu se HNK pl. Zajca razlikovao od drugih kazalita Moda doi do politinosti na
nakon stupanja Olivera Frljia na poziciju intendanta? indirektan nain
5.Zbog ega mislite da ostala kazalita ne zauzimaju jasan Usporedba HNK pl. Zajc sa ostatkom
politiki stav? Hrvatske u kontekstu politinosti
6.Smatrate li da bi se kazalite trebalo obraati kroz svoj Vidjeti upravo tu razliku izmeu publika
rad posjetiteljima predstava ili javnosti openito? i osoba koje ive u Rijeci
45
7.Kako vidite reakcije na rad kazalita za vrijeme Reakcije graana, medija..
intendovanja Olivera Frljia? Jeste li ste spoznali kroz te
reakcije?
8.S obzirom na odlazak Olivera Frljia s poloaja Smatra li da je novo kazalite ovisilo o
intendanta, kako vidite budunost HNK pl. Zajca? intendantu Frljiu
9.Kako vidite politiku nove vlasti prema kazalitu, posebno Kako pozicionira kazalite u odnosu sa
HNK pl. Zajca? politikom i obrnuto?
10.to se tie vaeg rada u kazalitu koje predstave Da prodiskutira elemente kazalita i
smatrate vanima za drutvo i zato? Kako ste odabirali istakne za njega kljune elemente
teme koje elite otvarati i zato ba te teme?
Pitanje Namjera
1.Kako vidite svoj angaman u kazalitu? Moete li nam to za njih znai rad u
rei neto o svom radu, o ulogama koje su Vama posebno kazalitu,zabava,umjetnost,politiki
vane? angaman,zato su vane te uloge
2.Kako vidite ulogu glumca/ice u kazalitu danas RH? Pitati u krajnjoj liniji smatraju li da
njihovo zanimanje ima politiku
dimenziju ili je umjetnost izolirana sfera
3.to se u Vaoj glumakoj djelatnosti posebno Usporedba kazalita HNK pl. Zajca i
promijenilo za vrijeme gospodina Olivera Frljia kao ostatka, moda doi i do specifinosti
intendanta u odnosu na ranije? Kakvo je Vae iskustvo s Rijeke kao grada
radom u drugim kazalitima? Koje su razlike i slinosti?
46
4.Kako vidite svoju ulogu u predstavama koje izvodite? S obzirom na vae zanimanje to se od
vas oekuje je li vaa uloga pasivna ili
aktivna koliko je kreativna i kako
5.S obzirom na novonastalu situaciju to oekujete od Frlji, financije misli se poglavito na rad
daljnjeg rada HNK pl. Zajca? hrvatske drame kojoj su uskraena
sredstva,kako e to utjecati
6.to mislite o radu gospodina Marina Blaevia kao Vidjeti koliko se rad vee uz djelovanje
dramaturga i budueg intendanta? sadanjeg intendanta.
Zaposlenik kazalita
Pitanje Namjera
1. Koliko ste dugo Vidjeti radi li osoba dulje vremena pa moe usporediti vie
zaposlenik naina rada
kazalita?
47
pl. Zajca?
Aktivistkinja
Pitanje Namjera
1. Koje je Vae miljenje o radu HNK pl. Kako je osoba povezana sa radom kazalita i kako
Zajca? se to oituje?
48
odgovara ili ne odgovara
3. Kako bi, po Vaem miljenju, jedno Tono to joj ne odgovara i zato, koji su njezini
respektabilno kazalite trebalo djelovati? argumenti
4. Kako biste opisali svoje djelovanje spram Zato je djelovala tono na nain na koji je
pl. Zajca nakon dolaska Olivera Frljia na
mjesto intendanta te to Vas je potaklo
na to djelovanje?
5. Zato smatrate da je djelovanje pl. Zajca Zato smatra da bi trebalo ukazati na, po njoj,
toliko relevantno da se graani/ke loe djelovanje kazalita?
trebaju protiv njega organizirano boriti?
Rijeki kulturolog
Pitanje Namjera
1. Napisali ste knjigu o HNK pl. Zajca; kako Struno miljenje osobe koja se bavi onime
ocjenjujete rad ovoga kazalita ? to kazalitem kao ustanovom te teorijski je
vidite kao specifikum djelovanja kazalita sposobna problematizirati i staviti u kontekst
od kada je/u vremenu kada je gosp.
Frlji bio intendant?
2. Moete li usporediti rad kazalita pl. Struno miljenje osobe koja se bavi onime
Zajca za vrijeme dok je gosp. Frlji bio kazalitem kao ustanovom te teorijski je
intendant s radom ostalih nacionalnih sposobna problematizirati i staviti u kontekst
kazalita?
3. to vidite kao kljune teme o kojima Uvidjeti smatra li da je zaista dolo do jedne od
gosp. Frlji govori ? Smatrate li da se odrednica novog kazalita, diskusije
otvorio dijalog za razgovaranje o tim
temama?
49
4. Kako, po vaem miljenju, kulturna Kako je rad kazalita relevantan za grad Rijeku i
scena u Rijeci reagira na rad HNK pl. kulturnu scenu grada?
Zajca nakon dolaska gosp. Frljia na
mjesto intendanta?
5. to je po Vama, djelovanje HNK pl. Zajca Zato je novo kazalite vano za osobe koje uive
vano donijelo drutvenom ivotu Rijeke u gradu Rijeci?
i njegovim graanima/kama, a moda i
ire?
7. Smatrate li Vi kao kulturolog da je Frlji Kako opisuje rad kazalita u kontekstu novog
trebao u nekom trenutku drugaije kazalita?
djelovati?
8. Kako komentirate odlazak Frljia s mjesta Kako vidi rasplet situacije u Rijeci i emu ga
intendanta? pripisuje?
Pitanje Namjera
1. Kakvo je Vae miljenje o radu Frljia Uvidjeti detaljnije to tono misli o radu kazalita
unutar HNK pl. Zajca? u navedenom periodu
2. Zato mislite da je rad HNK pl. Zajca od Vidjeti to misli kako je djelovanje utjecalo na
dolaska Frljia drutveno relevantan? grad Rijeku te osobe koje tamo ive
4. Na temelju ega je Radnika fronta Koji su elementi samih predstava koje smatraju
zakljuila da eli dati podrku? Jeste li vanim te kako je to utjecalo na njihovu odluku
gledali predstave? podrke?
50
5. S obzirom na novonastalu situaciju to Kako vidi daljnji rad kazalita te kako se planira
oekujete od daljnjeg rada HNK pl. Zajca? postaviti?
Prosvjednik
Pitanje Namjera
1. Kakvo je Vae miljenje o radu Frljia Uvidjeti detaljnije to tono misli o radu kazalita
unutar HNK pl. Zajca? S ime se ne u navedenom periodu
slaete unutar njegova rada?
2. Zato ste se odluili na sudjelovanje u Vidjeti kako je osoba dola do toga stava, na
prosvjedu? emu ga temelji
3. Zato smatrate da je vano da gaani/ke Zato smatra da je vano javno djelovati naspram
jasno izraze miljenje o radu kazalita? rada kazalita
4. Koje biste jo ljude izdvojili da se ne slau Kako vidi pogled publika na rad kazalita?
sa radom kazalita od dolaska Frljia
5. Koje ste predstave gledali u HNK pl. Vidjeti koliko dugo osoba ide u kazalite te
Zajca? Koje od njih su bile izvoene od spoznaje li elemente rada novog kazalita
dolaska Frljia na mjesto intendanta?
51
lanAkcije mladih ,lan gradskog Vijea za kulturu
Pitanje Namjera
3. Kakav je stav ostalih politikih stranki Dobiti uvid u miljenje vezano za povezanost
/incijativa / politikih aktera u Rijeci politike i rada novog kazalita
naspram Frljia i zato mislite da je to
tako?
4. Kako Vi kao aktivni glavni tajnik Akcije Vidjeti zato misli da je novo kazalite politiki
mladih, bivi gradski vijenik Akcije relevantno te kako je vano za javnost Rijeke
mladih u gradskom vijeu Grada Rijeke te
bivi predsjednik Odbora za kulturu
Grada Rijeke gledate na to to je kazalite
dospjelo u iu politike javnosti grada
Rijeke?
6. to je po Vama, djelovanje HNK pl. Zajca Vidjeti to misli kako je djelovanje utjecalo na
vano donijelo drutvenom ivotu Rijeke grad Rijeku te osobe koje tamo ive
i njegovim graanima/kama, a moda i
ire?
52
Fokus grupa osoba koje su gledale predstave
PITANJE NAMJERA
1.Koliko esto idete u kazalite? Zato vas Postii da se sugovornici/e upoznaju i opuste.
kazalite zanima?
4.Mislite li da je gledanje tih predstava vrijedno? Saznati kako gledaoci percipiraju vrijednost
Zato? samih predstava.
5.Ukoliko ste prije bili posjetitelj/ica kazalita Doi do uvida u samu promjenu percepcije, ako
primjeujete li razlike i koje? je do nje dolo.
Pitanje Namjera
1. Jeste li bili u kazalitu u proteklih godinu Utvrditi da osobe zaista nisu gledale predstave u
dana? periodu koji se istrauje
2. Jeste li uli za Frljia? A Blaevia? Vidjeti koje je miljenje o radu koji nisu pogledale
osobno
to mislite o njihovom radu?
3. Jeste li prije dolaska bili posjetioci Saznati zato se prestalo ii u kazalite ako se je
kazalita i koliko esto? ranije ilo, je li to povezano sa novim kazalitem
4. O dakle ste saznavali o sadrajima Vidjeti kako su se formirala miljenja koje osobe
vezanim za kazalite? imaju
5. Jeste li dobili zelju da idete u kazalite u Je li one koje nisu od prije ile u kazalite ovakav
53
proteklo vrijeme radi neeg sto ste uli? nain rada potaknuo na to
Jeste li prije imali tu zelju?
54