MINISTARSTVO GRADITELJSTVA I PROSTORNOGA UREENJA

NACRT

KONANI PRIJEDLOG ZAKONA O PROSTORNOM UREENJU

Zagreb, studeni 2013.

 KONANI PRIJEDLOG ZAKONA O PROSTORNOM UREENJU

1. OPE ODREDBE

Predmet Zakona i cilj sustava prostornog ureenja

lanak 1.

Ovim se Zakonom ureuje sustav prostornog ureenja: ciljevi, naela i subjekti

prostornog ureenja, praenje stanja u prostoru i podruju prostornog ureenja, uvjeti
planiranja prostora, donoenje Strategije prostornog razvoja Republike Hrvatske, prostorni
planovi ukljuujui njihovu izradu i postupak donoenja, provedba prostornih planova,
ureenje graevinskog zemljita, imovinski instituti ureenja graevinskog zemljita i nadzor.

lanak 2.

Prostornim ureenjem osiguravaju se uvjeti za koritenje (gospodarenje), zatitu i

upravljanje prostorom Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Drava) kao osobito vrijednim
i ogranienim nacionalnim dobrom, te se time ostvaruju pretpostavke za drutveni i
gospodarski razvoj, zatitu okolia i prirode, vrsnou gradnje i racionalno koritenje prirodnih
i kulturnih dobara.

Pojmovi

lanak 3.

(1) Pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakona te propisa i akata koji se donose na
temelju ovoga Zakona, imaju sljedee znaenje:
1. etapno graenje je graenje pojedinih graevina od kojih se sastoji sloena
graevina odreenih lokacijskom dozvolom, a za koje se graevine izdaju posebne
graevinske dozvole,
2. fazno graenje je graenje graevine po njezinim dijelovima odreenim
lokacijskom dozvolom, a za koje se dijelove izdaju posebne graevinske dozvole,
3. graevinska (bruto) povrina zgrade je zbroj povrina mjerenih u razini podova
svih dijelova (etaa) zgrade (Po, S, Pr, K, Pk) odreenih prema vanjskim mjerama obodnih
zidova s oblogama u koje se ne uraunava povrina dijela potkrovlja i zadnje etae svijetle
visine manje od 2,00 m te se ne uraunava povrina loa, vanjskih stubita, balkona, terasa,
prolaza i drugih otvorenih dijelova zgrade,
4. graevna estica je u naelu jedna katastarska estica iji je oblik, smjetaj u
prostoru i veliina u skladu s prostornim planom te koja ima pristup na prometnu povrinu
sukladan prostornom planu, ako ovim Zakonom nije propisano drukije,
5. graevine javne i drutvene namjene su graevine namijenjene obavljanju
djelatnosti u podruju drutvenih djelatnosti (odgoja, obrazovanja, prosvjete, znanosti,
kulture, sporta, zdravstva i socijalne skrbi), radu dravnih tijela i organizacija, tijela i
organizacija lokalne i podrune (regionalne) samouprave, pravnih osoba s javnim ovlastima i
udruga graana i vjerskih zajednica,
6. graevinsko zemljite je zemljite koje je izgraeno, ureeno ili prostornim
planom namijenjeno za graenje graevina ili ureenje povrina javne namjene,
 3

7. graevinsko podruje je podruje odreeno prostornim planom na kojemu je

izgraeno naselje i podruje planirano za ureenje, razvoj i proirenje naselja, a sastoji se od
graevinskog podruja naselja, izdvojenog dijela graevinskog podruja naselja i izdvojenog
graevinskog podruja izvan naselja,
8. infrastruktura su komunalne, prometne, energetske, vodne, pomorske,
komunikacijske, elektronike komunikacijske i druge graevine namijenjene gospodarenju s
drugim vrstama stvorenih i prirodnih dobara,
9. izdvojeno graevinsko podruje izvan naselja je podruje odreeno prostornim
planom kao prostorna cjelina izvan graevinskog podruja naselja planirana za sve namjene,
osim za stambenu,
10. izdvojeni dio graevinskog podruja naselja je odvojeni dio postojeega
graevinskog podruja istog naselja nastao djelovanjem tradicijskih, prostornih i
funkcionalnih utjecaja, odreen prostornim planom,
11. izgraeni dio graevinskog podruja je podruje odreeno prostornim planom
koje je izgraeno,
12. javnopravna tijela su tijela dravne uprave, druga dravna tijela, upravni odjeli,
odnosno slube velikih gradova, Grada Zagreba i upanija nadleni za obavljanje poslova iz
odreenih upravnih podruja, pravne osobe koje imaju javne ovlasti te druge osobe, odreene
posebnim zakonima, koja davanjem zahtjeva i miljenja u postupku izrade i donoenja
prostornih planova i/ili utvrivanjem posebnih uvjeta, odnosno potvrivanjem idejnog
projekta na nain propisan ovim Zakonom sudjeluju u sustavu prostornog ureenja,
13. katastar je katastar zemljita, odnosno katastar nekretnina,
14. katastarski ured je podruni ured za katastar Dravne geodetske uprave, odnosno
Gradski ured za katastar i geodetske poslove Grada Zagreba,
15. komunalna infrastruktura su graevine namijenjene opskrbi pitkom vodom,
odvodnji i proiavanju otpadnih voda, odravanju istoe naselja, sakupljanju i obradi
komunalnog otpada, te ulina rasvjeta, trnice na malo, groblja, krematoriji i povrine javne
namjene u naselju,
16. lokacijski uvjeti su kvantitativni i kvalitativni uvjeti i mjere za provedbu zahvata
u prostoru koji se na temelju prostornog plana i posebnih propisa odreuju lokacijskom
dozvolom ili graevinskom dozvolom,
17. ministar je elnik sredinjeg tijela dravne uprave nadlenog za poslove
prostornog ureenja,
18. Ministarstvo je sredinje tijelo dravne uprave nadleno za poslove prostornog
ureenja,
19. namjena prostora, povrina, zemljita, odnosno graevina je planirani sustav
koritenja prostora, povrina, zemljita, odnosno uporabe graevina, odreena, odnosno
propisana prostornim planom,
20. neizgraeni dio graevinskog podruja je podruje odreeno prostornim planom
planirano za daljnji razvoj,
21. neureeni dio graevinskog podruja je neizgraeni dio graevinskog podruja
odreen prostornim planom na kojemu nije izgraena planirana osnovna infrastruktura,
22. osnovna infrastruktura su prometna povrina preko koje se osigurava pristup do
graevne estice, odnosno zgrade, javno parkiralite, graevine za odvodnju otpadnih voda i
niskonaponska elektroenergetska mrea,
23. obalna crta je crta plimnog vala na obali,
24. obuhvat prostornog plana je prostorna ili administrativno odreena cjelina za
koju se donosi ili je donesen prostorni plan,
25. prostorno planiranje kao interdisciplinarna djelatnost je institucionalni i
tehniki oblik za upravljanje prostornom dimenzijom odrivosti, kojom se na temelju

3
 4

procjene razvojnih mogunosti u okviru zadravanja osobnosti prostora, zahtjeva zatite

prostora, te ouvanja kakvoe okolia i prirode, odreuje namjena prostora/povrina, uvjeti za
razvoj djelatnosti i infrastrukture te njihov razmjetaj u prostoru, uvjeti za urbanu preobrazbu
i urbanu sanaciju izgraenih podruja te uvjeti za ostvarivanje planiranih zahvata u prostoru,
26. posebni uvjeti su uvjeti za provedbu zahvata u prostoru koje u sluaju propisanom
posebnim propisom u svrhu provedbe tog propisa javnopravno tijelo utvruje na nain
propisan ovim Zakonom, osim uvjeta koji se utvruju u postupku procjene utjecaja zahvata na
okoli i u postupku ocjene prihvatljivosti zahvata za ekoloku mreu,
27. povrina javne namjene je svaka povrina ije je koritenje namijenjeno svima i
pod jednakim uvjetima (javne ceste, nerazvrstane ceste, ulice, biciklistike staze, pjeake
staze i prolazi, trgovi, trnice, igralita, parkiralita, groblja, parkovne i zelene povrine u
naselju, rekreacijske povrine i sl.),
28. prometna povrina je povrina javne namjene, povrina u vlasnitvu vlasnika
graevne estice ili povrina na kojoj je osnovano pravo slunosti prolaza u svrhu pristupa do
graevne estice,
29. prostor je sastav fizikih sklopova na povrini te ispod i iznad zemlje i mora, do
kojih dopiru ili mogu doprijeti utjecaji djelovanja ljudi,
30. prostorni standardi su skup uvjeta zatite, ureenja i koritenja prostora koji se
primjenjuju u izradi prostornih planova,
31. prostorni planovi su Dravni plan prostornog razvoja, prostorni planovi podruja
posebnih obiljeja, urbanistiki plan ureenja dravnog znaaja, prostorni plan upanije,
Prostorni plan Grada Zagreba, urbanistiki plan ureenja upanijskog znaaja, prostorni plan
ureenja grada, odnosno opine, generalni urbanistiki plan i urbanistiki plan ureenja,
32. struno upravno tijelo je upravni odjel, odnosno sluba opine, grada, velikog
grada, Grada Zagreba, odnosno upanije nadlean za obavljanje strunih poslova prostornog
ureenja,
33. upravno tijelo je upravni odjel, odnosno sluba velikog grada, Grada Zagreba,
odnosno upanije, nadlean za obavljanje upravnih poslova prostornog ureenja,
34. urbana preobrazba je skup planskih mjera i uvjeta kojima se bitno mijenjaju
obiljeja izgraenog dijela graevinskog podruja promjenom urbane mree javnih povrina,
namjene i oblikovanja graevina, i/ili rasporeda, oblika i veliine graevnih estica,
35. urbana sanacija je skup planskih mjera i uvjeta kojima se poboljava karakter
izgraenog dijela graevinskog podruja i urbane mree javnih povrina devastiranih
nezakonitim graenjem,
36. veliki grad je veliki grad i grad u kojem je sjedite upanije odreeni prema
posebnom zakonu,
37. vrsnoa izgraenog prostora je opi interes koji se osigurava provedba
dokumenta "Arhitektonske politike Republike Hrvatske 2013.-2020., ApolitikA, Nacionalne
smjernice za vrsnou i kulturu graenja", prilikom izrade prostornih planova i projekata na
temelju ovoga Zakona i posebnog zakona kojim se ureuje graenje,
38. zahvat u prostoru je svako graenje graevine, rekonstrukcija postojee
graevine i svako drugo privremeno ili trajno djelovanje ljudi u prostoru kojim se ureuje ili
mijenja stanje u prostoru,
39. zahtjevi za izradu prostornog plana su prijedlozi, podaci, planske smjernice,
propisani dokumenti i drugi akti s kojima javnopravna tijela prema posebnom propisu
sudjeluju u izradi prostornog plana ili koji se prema tim propisima koriste u postupku izrade
plana.

4
 5

(2) Pojmovi uporabljeni u ovom Zakonu imaju znaenje odreeno posebnim zakonom
kojim se ureuje podruje gradnje te drugim posebnim zakonom koji su od utjecaja na
prostorno ureenje, ako ovim Zakonom nije propisano drukije.

(3) Izrazi koji se u ovom Zakonu koriste za osobe u mukom rodu, uporabljeni su
neutralno i odnose se na muke i enske osobe.

Primjena i donoenje posebnih propisa

lanak 4.

(1) Na pitanja prava na pristup informacijama i podacima u postupcima koja nisu

ureena ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona, primjenjuju se
odredbe propisa kojim se ureuje pravo na pristup informacijama.

(2) Na pitanja vezano za Zavod za prostorno ureenje Republike Hrvatske, upanijske

zavode, odnosno zavod Grada Zagreba za prostorno ureenje te za gradske zavode za
prostorno ureenje ako ih veliki grad osnuje, koja nisu ureena ovim Zakonom, primjenjuju
se odredbe propisa o ustanovama.

(3) Odredbe posebnih zakona i propisa donesenih na temelju tih zakona primjenjuju se
u provedbi ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona, ako ovim Zakonom
nije propisano drukije.

(4) Pravilnici i tehniki propisi, ije je donoenje propisano posebnim zakonima, a koji
utjeu na propisivanje uvjeta za graenje graevina i provedbu drugih zahvata u prostoru ili
odreivanje lokacijskih uvjeta, donose se uz suglasnost ministra.

(5) Pravilnici i tehniki propisi doneseni protivno stavku 4. ovoga lanka ne

primjenjuju se u provedbi ovoga Zakona.

Ovlatenja ministra

lanak 5.

(1) Nain rada u Ministarstvu, upravnim tijelima, strunim upravnim tijelima i

pravnim osobama koje imaju javne ovlasti u vezi s provedbom ovoga Zakona, ukljuujui i
sustav provedbe postupaka i izrade akata koji se donose na temelju ovoga Zakona
elektronikim putem, ministar propisuje naputkom.

(2) Ovlauje se ministar da ureuje nain rada savjetodavnih radnih tijela

(povjerenstva, radne grupe i sl.) koja osniva na temelju posebnog propisa za utvrivanje
nacrta propisa koji se donose na temelju ovoga Zakona, te da odreuje naknadu za rad
lanovima tih tijela koji nisu dravni slubenici.

Ciljevi prostornog ureenja

lanak 6.

(1) Ciljevi prostornog ureenja su:

5
 6

1. ravnomjeran prostorni razvoj usklaen s gospodarskim, drutvenim i okolinim

polazitima,
2. prostorna odrivost u odnosu na racionalno koritenje i ouvanje kapaciteta prostora
na kopnu, moru i u podmorju u svrhu uinkovite zatite prostora,
3. povezivanje teritorija Drave s europskim sustavima prostornog ureenja,
4. njegovanje i razvijanje regionalnih prostornih osobitosti,
5. meusobno usklaen i dopunjujui razmjetaj razliitih ljudskih djelatnosti i
aktivnosti u prostoru radi funkcionalnog i skladnog razvoja zajednice uz zatitu integralnih
vrijednosti prostora,
6. razumno koritenje i zatita prirodnih dobara, ouvanje prirode, zatita okolia i
prevencija od rizika oneienja,
7. zatita kulturnih dobara i vrijednosti,
8. dobro organizirana raspodjela i ureenje graevinskog zemljita,
9. kvalitetan i human razvoj gradskih i ruralnih naselja te siguran, zdrav, drutveno
funkcionalan ivotni i radni okoli,
10. cjelovitost vrijednih obalnih ekosustava i kakvoa mora za kupanje i rekreaciju,
11. odgovarajui prometni sustav, osobito javni prijevoz,
12. opskrba, funkcionalna pristupanost i uporaba usluga i graevina za potrebe
razliitih skupina stanovnitva, osobito djece, starijih ljudi i osoba smanjenih sposobnosti i
pokretljivosti,
13. kvaliteta, kultura i ljepota prostornog i arhitektonskog oblikovanja,
14. stvaranje visokovrijednog izgraenog prostora s uvaavanjem specifinosti
pojedinih cjelina te potivanjem prirodnog i urbanog krajobraza i kulturnog naslijea, a
posebice ureenja ugostiteljsko-turistikih podruja na obalnom i kopnenom podruju uz
zatitu ueg obalnog pojasa od graenja,
15. prostorne uvjete za razvoj gospodarstva,
16. nacionalna sigurnost i obrana Drave te zatita od prirodnih i drugih nesrea.

(2) Ciljevi prostornog ureenja postiu se primjenom naela prostornog ureenja u

izradi i donoenju prostornih planova te njihovoj provedbi.

Naela prostornog ureenja

lanak 7.

Prostorno ureenje temelji se na naelima:

1. integralnog pristupa u prostornom planiranju,
2. uvaavanja znanstveno utvrenih injenica,
3. prostorne odrivosti razvitka i vrsnoe gradnje,
4. ostvarivanja i zatite javnog i pojedinanog interesa,
5. horizontalne integracije u zatiti prostora,
6. vertikalne integracije,
7. javnosti i slobodnog pristupa podacima i dokumentima znaajnim za prostorno
ureenje.

Naelo integralnog pristupa u prostornom planiranju

lanak 8.

6
 7

(1) Prostorno planiranje temelji se na sveobuhvatnom sagledavanju koritenja i zatite

prostora u odnosu na planiranje pojedinih gospodarskih i upravnih podruja koja se oituje u
tome da se prostornim planovima koji se donose na temelju ovoga Zakona planira provedba
svih zahvata u prostoru bez obzira na njihovu lokaciju, namjenu ili vrstu.

(2) Prostorno planiranje je stalni proces koji obuhvaa poznavanje, provjeru i procjenu
mogunosti koritenja, zatite i razvoja prostora, izradu i donoenje prostornih planova te
praenje provedbe prostornih planova i stanja u prostoru.

Naelo uvaavanja znanstveno utvrenih injenica

lanak 9.

Upoznavanje, provjera i procjena mogunosti koritenja i razvoja prostora te odabir

planskih rjeenja u izradi, donoenju i provedbi prostornih planova temelji se na primjeni
suvremenih znanstvenih i strunih postignua te normi i standarda uz uvaavanje, odnosno
davanje prednosti:
1. gospodarskom razvoju,
2. prilagodbi planskih rjeenja znaajkama prostora i njegovanju regionalnih osobitosti
podruja,
3. ouvanju cjelovitosti i kvalitativnih znaajki prostora, racionalno i tedljivo
koritenje prostora za izgradnju uz utvrivanje prihvatljivog optereenja prostora,
4. koritenju, obnovi i rekonstrukciji izgraenog pred neizgraenim prostorom te
koritenju i modernizacije postojeih kapaciteta za djelatnosti u prostoru,
5. iskljuivanju, odnosno smanjenju na prihvatljivu mjeru tetnog utjecaja na okoli,
prirodu, zdravlje ljudi te na korisnike prostora prilikom planiranja i provedbe zahvata u
prostoru,
6. energetskoj uinkovitosti planskih rjeenja, s naglaskom na svrsishodno i odrivo
koritenje obnovljivih izvora energije.

Naelo prostorne odrivosti razvitka i vrsnoe gradnje

lanak 10.

(1) U svrhu ostvarivanja odrivog razvitka i vrsnoe gradnje, prilikom prihvaanja

polazita, strategija, programa, planova, propisa i drugih opih akata te njihove provedbe,
Drava i jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave moraju poticati gospodarski i
socijalni razvitak drutva tako da se udovoljavanjem potreba dananje generacije uvaavaju
jednake mogunosti za udovoljavanje potreba buduih generacija, te da se sprjeava
prevladavanje interesa pojedinih djelatnosti na raun uravnoteenosti razvoja, prirode, zatite
okolia, kulturnih dobara i potreba drugih korisnika prostora.

(2) Prostornim ureenjem podrava se odrivi razvitak tako da se na temelju praenja,

analize i ocjene razvoja pojedinih djelatnosti i osjetljivosti prostora, osigura kvaliteta ivotnog
i radnog okolia, ujednaenost standarda ureenja pojedinih podruja, uinkovitost
gospodarenja energijom, zemljita i prirodnih dobara, te ouva prostorna osobnost i
dugorono zatiti prostor kao osnovu zajednike dobrobiti.

7
 8

Naelo ostvarivanja i zatite javnog i pojedinanog interesa

lanak 11.

(1) U svrhu ostvarivanja ciljeva prostornog ureenja nadlena tijela dravne uprave,
tijela i osobe odreeni posebnim propisima i tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne)
samouprave prosuuju i meusobno usklauju javni interes i pojedinane interese koje moraju
potivati u obavljanju poslova prostornog ureenja, pri emu pojedinani interesi ne smiju
tetiti javnom interesu.

(2) Javni interes zatiuje se razgranienjem prostora za javne namjene primjenom

odgovarajuih prostornih normi i prostornih standarda od ostalog prostora vodei pri tome
rauna da svi korisnici, koliko je to mogue, podjednako snose teret razgranienja.

Naelo horizontalne integracije u zatiti prostora

lanak 12.

(1) U izradi i donoenju razvojnih dokumenata (strategija, planova, programa i sl.),

propisa i drugih opih akata od utjecaja na prostor, koji se donose na temelju posebnih
propisa, te prilikom njihove provedbe mora se uvaavati naelo integralnog pristupa u
prostornom planiranju i druga naela prostornog ureenja i s tim u vezi ujednaenost mjera
izmeu razliitih gospodarskih i upravnih podruja koje utjeu na prostorni razvoj i koritenje
prostora, osobito radi postizanja uravnoteene prostorne odrivosti u procesima kojima se
utjee na preobrazbu naselja, koritenje prirodnih dobara, zatitu prirode i okolia, te na
razvoj djelatnosti i infrastrukture te njihovog razmjetaja u prostoru.

(2) Prihvaanju i provedbi akata iz stavka 1. ovoga lanka obavezno prethodi

koordinacija s javnopravnim tijelima odreenim posebnim propisima.

(3) U izradi i donoenju Strategije prostornog razvoja Republike Hrvatske i prostornih

planova zahtjevi sadrani u dokumentima i aktima iz stavka 1. ovoga lanka se analiziraju,
meusobno vrednuju i ocjenjuju kroz sintezu i usuglaavanje, pri emu se posebno uzima u
obzir osjetljivost prostora, odnos prema neobnovljivim i obnovljivim prirodnim dobrima i
kulturnoj batini, te ukupnost njihovih meusobnih utjecaja kao i meusobnih utjecaja
postojeih i planiranih zahvata u prostoru.

Naelo vertikalne integracije

lanak 13.

Pri utvrivanju polazita i donoenju prostornih planova te razvojnih dokumenata

(strategije, planovi, programi i sl.) koji se donose na temelju posebnih propisa, a kojima se
utjee na prostorno planiranje ili prostorni razvoj, Drava i jedinice lokalne i podrune
(regionalne) samouprave, te druga javnopravna tijela duni su meusobno suraivati i
uvaavati ciljeve i interese izraene u dokumentima vie razine, odnosno ireg podruja.

8
 9

Naelo javnosti i slobodnog pristupa podacima i dokumentima znaajnim za prostorno

ureenje

lanak 14.

(1) Javnost ima pravo sudjelovati u postupcima izrade i donoenja prostornih planova
u skladu s ovim Zakonom.

(2) Drava i tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave moraju o

stanju u prostoru obavjetavati javnost, omoguiti i poticati njezino sudjelovanje razvijanjem
drutvene povezanosti i jaanjem svijesti o potrebi zatite prostora, te upravljanjem
sudjelovanja (prikupljanje i organizacija prijedloga, pribavljanje strunih miljenja o javnim
stavovima, posredovanje medija i sl.).

(3) Javnost ima pravo pristupa informacijama, odnosno podacima o prostoru kojima
raspolau javnopravna tijela i pravne osobe koje podatke uvaju za ta tijela, a koje nemaju
povjerljivo znaenje sukladno posebnom zakonu.

2. SUBJEKTI PROSTORNOG UREENJA

Osiguranje uinkovitosti i strunosti prostornog ureenja

lanak 15.

(1) Uinkovitost prostornog ureenja osiguravaju Hrvatski sabor i Vlada Republike

Hrvatske (u daljnjem tekstu: Vlada) te predstavnika tijela jedinica lokalne i podrune
(regionalne) samouprave, donoenjem prostornih planova te donoenjem, odnosno
prihvaanjem drugih dokumenata propisanih ovim Zakonom.

(2) Strunu utemeljenost planova i dokumenata iz stavka 1. ovoga lanka osiguravaju

tijela dravne uprave, struna upravna tijela, zavodi i druge pravne osobe registrirane za
obavljanje strunih poslova prostornog ureenja, te ovlateni arhitekti koji samostalno
obavljaju strune poslove prostornog planiranja.

Osiguranje meusobne usklaenost i provedbe prostornih planova

lanak 16.

(1) Meusobnu usklaenost prostornih planova, uz tijela, zavode i osobe iz lanka 15.
stavka 2. ovoga Zakona osigurava Ministarstvo davanjem suglasnosti u skladu s ovim
Zakonom.

(2) Provedbu prostornih planova osiguravaju Ministarstvo i upravna tijela.

9
 10

Osiguranje interesa i potreba posebnih upravnih podruja i gospodarstva

lanak 17.

(1) U svrhu osiguranja interesa i potreba posebnih upravnih podruja i gospodarstva u

prostoru putem sustava prostornog ureenja javnopravna tijela sudjeluju u uspostavi i voenju
informacijskog sustava prostornog ureenja i dostavi podataka za taj sustav na nain propisan
ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona, te u izradi prostornih
planova izradom o vlastitom troku strunih podloga potrebnih za izradu prostornih planova
propisanih posebnim zakonima, davanjem svojih zahtjeva i miljenja u postupku izrade i
donoenja prostornih planova i utvrivanjem posebnih uvjeta pije, odnosno tijekom postupka
izdavanja lokacijske dozvole u sluajevima propisanim posebnim propisima, a na nain i u
postupku propisanom ovim Zakonom.

(2) Interesi i potrebe gospodarstva i posebnih upravnih podruja u prostoru putem

sustava prostornog ureenja osiguravaju se i donoenjem posebnih propisa kojima se ureuje
planiranje i projektiranje posebnih vrsta graevina i podruja te donoenjem sektorskih
strategija, planova, studija i drugih dokumenata propisanih posebnim zakonima kojima,
odnosno u skladu s kojima se utvruju zahtjevi za izradu prostornih planova.

Hrvatski zavod za prostorni razvoj

lanak 18.

(1) Strune poslove prostornog ureenja za Dravu obavlja Hrvatski zavod za

prostorni razvoj (u daljnjem tekstu: Zavod).

(2) Osniva Zavoda je Republika Hrvatska, a osnivaka prava ostvaruje Vlada.

(3) Zavod ima svojstvo pravne osobe s pravima i odgovornostima propisanim ovim
Zakonom.

lanak 19.

Djelatnost Zavoda obuhvaa osobito:

1. izradu, odnosno koordinaciju izrade i praenje provedbe Dravnog plana prostornog
razvoja i drugih prostornih planova koje donosi Hrvatski sabor ili Vlada,
2. izradu, odnosno koordinaciju izrade i suradnju u izradi drugih dokumenata od
vanosti za prostorno ureenje i zatitu prostora Drave,
3. voenje, razvoj i upravljanje informacijskog sustava prostornog ureenja,
4. pripremu liste pokazatelja o stanju u prostoru,
5. izradu, odnosno voenje izrade izvjea o stanju u prostoru Drave,
6. obavljanje strunih poslova za odreivanje sadraja i metodologije prostornog
planiranja u izradi prostornih planova i praenju stanja u prostoru,
7. suradnju s osobama, meunarodnim tijelima, institucijama i udrugama na izradi i
provedbi projekata i programa iz podruja prostornog ureenja,
8. sudjelovanje u provedbi meunarodnih obveza Republike Hrvatske iz podruja
prostornog ureenja,
9. osiguravanje uvjeta za pristup informacijama o prostoru, kojima raspolae,

10
 11

10. sudjelovanje u izradi sektorskih strategija, planova, studija i drugih dokumenata

dravne razine propisanih posebnim zakonima,
11. druge poslove u skladu s ovim Zakonom, posebnim propisima i statutom Zavoda.

lanak 20.

Tijela Zavoda su Upravno vijee Zavoda i ravnatelj Zavoda.

lanak 21.

(1) Upravno vijee Zavoda upravlja Zavodom.

(2) Upravno vijee Zavoda ima predsjednika i 4 lana.

(3) Predsjednika i lanove Upravnog vijea Zavoda imenuje i razrjeava ministar.

(4) Predsjednik Upravnog vijea Zavoda je predstavnik Ministarstva.

(5) Predsjednik i lanovi Upravnog vijea Zavoda imenuju se na etiri godine. Iste
osobe mogu biti ponovno imenovane za lana Upravnog vijea Zavoda.

lanak 22.

(1) Upravno vijee Zavoda ima sljedee zadae:

1. donosi Statut Zavoda uz suglasnost Vlade,
2. donosi poslovnik o svom radu,
3. donosi godinji program rada Zavoda uz suglasnost ministra i prati njegovo
izvravanje,
4. donosi financijski plan Zavoda uz suglasnost ministra i godinji obraun,
5. donosi ope akte Zavoda,
6. predlae ministru imenovanje referentnih centara za praenje stanja u prostoru u
pojedinim gospodarskim sektorima,
7. donosi odluke o stjecanju, optereenju i otuenju nekretnina u vlasnitvu Zavoda ili
druge imovine do iznosa utvrenog Statutom, samostalno, a iznad toga iznosa uz suglasnost
Vlade,
8. raspisuje javni natjeaj za izbor ravnatelja Zavoda te imenuje i razrjeava ravnatelja
Zavoda,
9. odluuje o drugim pitanjima utvrenim ovim Zakonom i Statutom Zavoda, kao i o
drugim pitanjima koja se odnose na upravljanje Zavodom, a za koje nije propisana nadlenost
ravnatelja.

(2) Upravno vijee Zavoda dostavlja Ministarstvu izvjee o ostvarivanju godinjeg

program rada Zavoda do 1. oujka tekue godine za prethodnu kalendarsku godinu.

lanak 23.

(1) Ravnatelj Zavoda je voditelj poslovanja Zavoda.

(2) Ravnatelj Zavoda se imenuje na vrijeme od etiri godine. Ista osoba moe biti
ponovno imenovana za ravnatelja.

11
 12

(3) Ravnatelj Zavoda zastupa i predstavlja Zavod.

(4) Ravnatelj Zavoda za svoj rad odgovara Upravnom vijeu Zavoda i ministru.

(5) Uvjeti koje mora ispunjavati, nain izbora, poslovi i ovlasti ravnatelja Zavoda,
utvruju se Statutom Zavoda.

lanak 24.

Statutom Zavoda utvruju se osobito ovlasti i nain odluivanja ravnatelja, osnove

unutarnjeg ustrojstva Zavoda, nain raspolaganja sredstvima, nain ostvarivanja javnosti rada,
te druga pitanja za koje je ovim Zakonom i/ili posebnim propisom odreeno da se ureuju
statutom.

lanak 25.

(1) Sredstva za obavljanje djelatnosti Zavoda, u skladu s programom rada i financijskim

planom Zavoda, osiguravaju se iz dravnog prorauna Republike Hrvatske i iz drugih izvora u
skladu s ovim Zakonom.

(2) Ako u obavljanju svoje djelatnosti Zavod ostvari dobit, odluku o raspolaganju s
dobiti, kao i nain snoenja gubitka, donosi Upravno vijee Zavoda uz suglasnost ministra.

(3) Zavod ne moe bez suglasnosti ministra stjecati, otuiti ili opteretiti nekretnine i
drugu imovinu kojom raspolae, a ija vrijednost prelazi iznos odreen Statutom Zavoda.

Zavod za prostorno ureenje upanije, odnosno Grada Zagreba

lanak 26.

(1) Strune poslove prostornog ureenja za upaniju, odnosno Grad Zagreb obavlja
zavod za prostorno ureenje upanije, odnosno Grada Zagreba.

(2) Osniva zavoda za prostorno ureenje upanije je upanija, a osnivaka prava

ostvaruje upan u skladu s posebnim zakonom.

(3) Osniva zavoda za prostorno ureenje Grada Zagreba je Grad Zagreb, a osnivaka
prava ostvaruje gradonaelnik u skladu s posebnim zakonom.

(4) Zavod za prostorno ureenje upanije, odnosno Grada Zagreba osniva se kao javna
ustanova i ima svojstvo pravne osobe s pravima i odgovornostima propisanim ovim
Zakonom.

(5) Ravnatelj zavoda za prostorno ureenje upanije, odnosno Grada Zagreba imenuje
i razrjeava osniva uz prethodnu suglasnost Ministarstva.

12
 13

lanak 27.

(1) Djelatnost zavoda za prostorno ureenje upanije, odnosno Grada Zagreba

obuhvaa osobito:
1. izradu, odnosno koordinaciju izrade i praenje provedbe prostornih planova
podrune (regionalne) razine, odnosno razine Grada Zagreba,
2. izradu izvjea o stanju u prostoru,
3. voenje informacijskog sustava prostornog ureenja i upravlja njime u okviru njegovih
ovlasti,
4. pripremu polazita za izradu, odnosno stavljanje izvan snage prostornih planova
uih podruja,
5. pruanje strune savjetodavne pomoi u izradi prostornih planova lokalne razine,
6. druge poslove u skladu s ovim Zakonom i Statutom Zavoda.

(2) Zavod za prostorno ureenje upanije moe izraivati i prostorni plan ureenja
grada i opine, urbanistiki plan ureenja od znaaja za Dravu, odnosno upaniju, te
obavljati strune analitike poslove iz podruja prostornog ureenja, ako to zatrai
Ministarstvo ili upan.

Zavod za prostorno ureenje velikog grada

lanak 28.

(1) Veliki grad moe u svrhu obavljanja strunih poslova prostornog ureenja osnovati
zavod za prostorno ureenje velikog grada za svoje podruje ako za to postoji potreba i ako se
za to mogu osigurati sredstva u njegovom proraunu.

(2) Djelatnost zavoda za prostorno ureenje velikog grada obuhvaa osobito:

1. izradu, odnosno koordinaciju izrade i praenje provedbe prostornog plana ureenja
grada i generalnog urbanistikog plana,
2. praenje provedbe dokumenata prostornog ureenja koji se primjenjuju unutar
teritorija tog grada,
3. izradu izvjea o stanju u prostoru,
4. voenje informacijskog sustava prostornog ureenja i upravlja njime u okviru
njegovih ovlasti,
5. pripremu polazita za izradu, odnosno stavljanje izvan snage prostornih planova na
svom podruju.

(3) Zavod za prostorno ureenje velikog grada moe izraivati urbanistiki plan
ureenja za svoje podruje te obavljati strune analitike poslove iz podruja prostornog
ureenja, ako to zatrai gradonaelnik.

lanak 29.

Povjerenstvo za ocjenu arhitektonske uspjenosti

Opinsko vijee, gradsko vijee, odnosno skuptina Grada Zagreba moe u svrhu
osiguranja vrsnoe izgraenog prostora na svom podruju, ako za to postoji potreba i ako za
to moe osigurati sredstva u svojem proraunu, osnovati povjerenstvo za ocjenu arhitektonske
uspjenosti.

13
 14

Pravne osobe i ovlateni arhitekti

lanak 30.

Nacrte prijedloga i nacrte konanih prijedloga prostornih planova i druge strune

poslove prostornog ureenja moe izraivati, odnosno obavljati pravna osoba, odnosno
ovlateni arhitekt, ako ispunjava uvjete za obavljanje poslova prostornog ureenja propisane
posebnim zakonom.

3. PRAENJE STANJA U PROSTORU I PODRUJU PROSTORNOG

UREENJA

Informacijski sustav prostornog ureenja

lanak 31.

(1) Za potrebe izrade, donoenja, provedbe i nadzora prostornih planova, trajnog

praenja stanja u prostoru i podruju prostornog ureenja te izrade izvjea o stanju u
prostoru, u skladu s ovim Zakonom i drugim propisima, uspostavlja se i vodi informacijski
sustav prostornog ureenja (u daljnjem tekstu: informacijski sustav).

(2) Informacijski sustav uspostavlja se i vodi kao interoperabilni i multiplatformni

sustav u kojem se povezuju informacijski sustavi pojedinih javnopravnih tijela koja na
temelju ovoga Zakona i posebnih propisa izrauju i/ili odravaju prostorne podatke i druge
podatke znaajne za prostorno ureenje.

(3) Informacijski sustav se uspostavlja i vodi u elektronikom obliku.

lanak 32.

Informacijski sustav obuhvaa podatke o:

1. postojeem stanju i koritenju prostora, ukljuujui i podatke o nekretninama i
vlasnitvu,
2. prostornim planovima i prostornim planovima ija je izrada i donoenje u tijeku,
3. namjeni prostora/povrina i drugim uvjetima koritenja i zatite prostora odreenih i
propisanih prostornim planovima i posebnim propisima,
4. upravnim i drugim aktima nadlenih tijela koji se izdaju i koji su izdani u svrhu
provedbe prostornih planova, graenja, uporabe i uklanjanja graevina i
5. sektorskim strategijama, planovima, studijama i drugim dokumentima propisanim
posebnim zakonima znaajnim za prostorno ureenje.

lanak 33.

(1) Informacijski sustav uspostavlja i razvija Ministarstvo u suradnji sa Zavodom i

zavodima za prostorno ureenje upanije, odnosno Grada Zagreba.

(2) Informacijski sustav vodi i njime upravlja Zavod, zavod za prostorno ureenje
upanije, odnosno Grada Zagreba i zavod velikog grada ako je osnovan, svaki u okviru svojih
ovlasti.

14
 15

lanak 34.

(1) Ministarstvo, zavodi, upravna tijela i struna upravna tijela duni su podatke
znaajne za prostorno ureenje kojima raspolau uiniti dostupnima putem informacijskog
sustava na nain propisan ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona.

(2) Javnopravna tijela duna su podatke o postojeem stanju, nainu i uvjetima

koritenja i zatite prostora te druge podatke znaajne za prostorno ureenje kojima raspolau
uiniti dostupnima putem informacijskog sustava:
1. povezivanjem u informacijski sustav svojeg informacijskog sustava ili njegova
dijela i/ili
2. dostavom podataka potrebnih za uspostavu i voenje informacijskog sustava u
propisanom obliku Zavodu.

(3) Ministarstvo, upravna tijela i struna upravna tijela, nemaju pravo na naknadu za
dostavljene podatke niti za omoguavanje koritenja podataka iz stavaka 1. i 2. ovoga lanka.

lanak. 35.

(1) Podaci u informacijskom sustavu su javni ako nemaju povjerljivo znaenje

odreeno sukladno posebnom zakonu.

(2) Svatko ima u skladu sa zakonom pravo na uvid i pribavljanje podataka iz

informacijskog sustava koji nisu povjerljivi.

(3) Nositelj izrade prostornog plana i struni izraiva prostornog plana koriste
podatke iz informacijskog sustava bez naknade.

Lokacijska informacija

lanak 36.

(1) U svrhu upoznavanja s namjenom prostora i uvjetima provedbe zahvata u prostoru

iz prostornih planova na odreenom zemljitu, upravno tijelo na ijem se podruju nalazi
zemljite, po zahtjevu zainteresirane osobe, izdaje lokacijsku informaciju u roku osam dana
od dana podnoenja zahtjeva.

(2) U zahtjevu za izdavanje lokacijske informacije navodi se ime, prezime i adresa,

odnosno tvrtka i sjedite podnositelja zahtjeva te katastarska oznaka jednog ili vie zemljita
(broj katastarske estice i katastarska opina) za koje se trai izdavanje informacije.

(3) Lokacijska informacija se izdaje u pisanom obliku za zemljite navedeno u

zahtjevu, a sadri informaciju o:
1. prostornim planovima svih razina unutar ijeg obuhvata se nalazi zemljite,
2. namjeni prostora i svim drugim uvjetima za provedbu zahvata u prostoru
odreenim, odnosno propisanim prostornim planovima svih razina,
3. podrujima u kojima je posebnim propisima propisan poseban reim koritenja
prostora (kulturnim dobrima upisanim u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske i dr.),
ako se zemljite nalazi na takvom podruju,

15
 16

4. obvezi donoenja urbanistikog plana ureenja, ako se zemljite nalazi na podruju

za koje je takva obveza propisana ovim Zakonom,
5. prostornim planovima i/ili njihovim izmjenama i dopunama, ija je izrada i
donoenje u tijeku,
6. mjestima na kojima se moe izvriti uvid u prostorne planove i vrijeme kada se to
moe uiniti.

(4) Lokacijska informacija se na zahtjev stranke dostavlja elektronikim putem.

(5) Lokacijska informacija sadri i napomenu da se na temelju iste ne moe pristupiti

provedbi zahvata u prostoru niti izradi projekata propisanih posebnim zakonom.

(6) Lokacijska informacija nije upravni akt.

Uredba o informacijskom sustavu

lanak 37.

Pobliu strukturu, sadraj, nain rada, oblik i elektroniki standard informacijskog

sustava, ovlasti i obveze u voenju i upravljanju informacijskim sustavom Ministarstva,
zavoda, upravnih tijela i strunih upravnih tijela u vezi s informacijskim sustavom, te
javnopravna tijela koja su prostorne i druge podatke duna uiniti dostupnima putem
informacijskog sustav i nain na koji su to duna uiniti, propisuje Vlada Uredbom o
informacijskom sustavu.

Pristup podacima o nekretninama i vlasnitvu

lanak 38.

(1) Ministarstvo, jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave, zavodi i osobe

koje obavljaju strune poslove prostornog ureenja imaju za potrebe obavljanja poslova
prema ovom Zakonu pravo uvida i pribavljanja podataka (izvoda i dr.) iz katastra i zemljinih
knjiga bez naknade te su osloboeni plaanja upravnih i sudskih pristojbi s tim u vezi.

(2) Uvid u podatke i pribavljanje podataka iz stavka 1. ovoga lanka obavlja se u

skladu s ovim Zakonom i posebnim propisima.

Izvjee o stanju u prostoru

lanak 39.

(1) Hrvatski sabor, odnosno predstavnika tijela jedinica lokalne i podrune

(regionalne) samouprave, svaki za svoju razinu, razmatraju izvjee o stanju u prostoru za
razdoblje od etiri godine.

(2) Izvjee o stanju u prostoru za razinu jedinice lokalne samouprave izrauje struno
upravno tijelo jedinice lokalne samouprave, ako ovim Zakonom nije propisano drukije.

16
 17

(3) U izradi izvjea o stanju u prostoru duna su, na zahtjev zavoda, odnosno
strunog upravnog tijela koje izrauje izvjee, sudjelovati javnopravna tijela u ijem je
djelokrugu obavljanje poslova od utjecaja na sadraj izvjea.

(4) Nacrt izvjea, odnosno njegova dijela, osim zavoda, na svim razinama moe
izraivati pravna osoba, odnosno ovlateni arhitekt, koji ispunjava uvjete za obavljanje
poslova prostornog ureenja propisane posebnim zakonom.

lanak 40.

(1) Izvjee o stanju u prostoru sadri polazita, analizu i ocjenu stanja i trendova
prostornog razvoja, analizu provedbe prostornih planova i drugih dokumenata koji utjeu na
prostor, te prijedloge za unaprjeenje prostornog razvoja s osnovnim preporukama mjera za
naredno razdoblje.

(2) Poblii sadraj izvjea, obvezne prostorne pokazatelje, nain sudjelovanja

javnopravnih tijela u izradi izvjea i druge zahtjeve u vezi s praenjem stanja u podruju
prostornog ureenja, propisuje ministar pravilnikom.

lanak 41.

(1) Izvjee o stanju u prostoru se objavljuje u Narodnim novinama, odnosno u

slubenom glasilu jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave.

(2) Jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave duna je Ministarstvu i

Zavodu dostaviti izvjee o stanju u prostoru u elektronikom obliku u roku petnaest dana od
dana objave u slubenom glasniku.

4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA

4.1. GRAEVINSKO PODRUJE I PLANIRANJE IZVAN GRAEVINSKOG

PODRUJA

lanak 42.

(1) Graevinsko podruje odreuje se prostornim planom ureenja grada, odnosno

opine i Prostornim planom Grada Zagreba radi razgranienja izgraenih dijelova tih naselja i
povrina predvienih za njihov razvoj od ostalih povrina namijenjenih razvoju poljoprivrede
i umarstva kao i drugih djelatnosti koje se s obzirom na svoju namjenu mogu planirati izvan
graevinskih podruja.

(2) Graevinsko podruje naselja i izdvojeni dio graevinskog podruja naselja u

nacionalnom parku i parku prirode odreuje se prostornim planom nacionalnog parka,
odnosno prostornim planom parka prirode.

(3) Izdvojeno graevinsko podruje izvan naselja moe se odrediti i Dravnim planom
prostornog razvoja i prostornim planom upanije u svrhu provedbe zahvata u prostoru od
znaaja za Dravu, odnosno upaniju.

17
 18

(4) Naselja se mogu planirati samo na graevinskom podruju.

(5) Na graevinskom podruju naselja, izdvojenom dijelu graevinskog podruja

naselja i podruju posebne zatite voda ne moe se planirati izgradnja niti proirenje
graevina za gospodarenje otpadom od dravnog znaaja i od upanijskog znaaja.

lanak 43.

(1) Na zemljitu poljoprivredne namjene, zemljitu namijenjenom umi i umskom

zemljitu te izdvojenom graevinskom podruju izvan naselja, odreenom Dravnim planom
prostornog razvoja ne moe se prostornim planom upanije, Prostornim planom Grada
Zagreba i prostornim planom ureenja grada, odnosno opine, odreivati (planirati niti
proirivati) graevinsko podruje niti odreivati namjena.

(2) Na izdvojenom graevinskom podruju izvan naselja odreenom prostornim

planom upanije ne moe se prostornim planom ureenja grada, odnosno opine odreivati
(planirati niti proirivati) graevinsko podruje niti odreivati druga namjena.

(3) Nova izdvojena graevinska podruja izvan naselja mogu se odreivati prostornim
planom grada, odnosno opine i Prostornim planom Grada Zagreba samo ako su postojea
izdvojena graevinska podruja izvan naselja izgraena 50% ili vie svoje povrine.

(4) Graevinska podruja naselja mogu se proirivati samo ako je postojee podruje
izgraeno 50% ili vie svoje povrine.

(5) Ako je ispunjen uvjet iz stavka 3., odnosno 4. ovoga lanka graevinska podruja
izvan naselja, odnosno graevinska podruja naselja mogu se poveati do 30% njihove
povrine.

(6) Izdvojeno graevinsko podruje izvan naselja za koje u roku pet godina od dana
njegova odreivanja nije donesen urbanistiki plan ureenja ili do kojega nije izgraena
osnovna infrastruktura, prestaje biti graevinsko podruje.

lanak 44.

(1) Izvan graevinskog podruja moe se planirati izgradnja:

1. infrastrukture,
2. graevina obrane,
3. graevina namijenjenih poljoprivrednoj proizvodnji,
4. graevina namijenjenih gospodarenju u umarstvu i lovstvu,
5. podruja gospodarskog koritenja pomorskog dobra i ureenje plaa,
6. istraivanje i eksploatacija mineralnih sirovina,
7. asfaltnih baza, betonara i drugih graevina u funkciji obrade mineralnih sirovina
unutar odreenih eksploatacijskih polja,
8. kampova, golf igralita i drugih sportsko-rekreacijskih igralita na otvorenom s
prateim zgradama,
9. stambenih i pomonih graevina za vlastite (osobne) potrebe na graevnim
esticama od 20 ha i vie i za potrebe seoskog turizma na graevnim esticama od 2 ha i vie
10. rekonstrukcija postojeih graevina.

18
 19

(2) Istraivanje ugljikovodika i geotermalne vode moe se planirati na svim

prostorima na kojima za to u prostornim planovima ne postoje zapreke.

4.2. ZATIENO OBALNO PODRUJE MORA

lanak 45.

(1) Zatieno obalno podruje mora (u daljnjem tekstu: ZOP), je podruje od

posebnog interesa za Dravu.

(2) ZOP obuhvaa podruje obalnih jedinica lokalne samouprave.

(3) Planiranje i koritenje prostora ZOP-a se radi zatite, ostvarenja ciljeva odrivog,
svrhovitog i gospodarski uinkovitog razvoja, provodi uz ogranienja u pojasu kopna i otoka
u irini od 1000 m od obalne crte i pojasu mora u irini od 300 m od obalne crte (u daljnjem
tekstu: prostor ogranienja).

(4) Granice i podruje prostora ogranienja prikazuju se na Hrvatskoj osnovnoj karti

(HOK) dopunjenoj ortofotokartama.

Planiranje u ZOP-u

lanak 46.

U ZOP-u se prostornim planiranjem mora:

1. ouvati i sanirati ugroena podruja prirodnih, kulturno-povijesnih i tradicijskih
vrijednosti obalnog i zaobalnog krajolika te poticati prirodnu obnovu uma i autohtone
vegetacije,
2. odrediti mjere zatite okolia na kopnu i u moru te osobito zatititi resurse pitke
vode,
3. osigurati slobodan pristup obali, prolaz uz obalu te javni interes u koritenju,
pomorskog dobra,
4. ouvati nenaseljene otoke i otoie prvenstveno za poljoprivredne djelatnosti,
rekreaciju, organizirano posjeivanje, istraivanje i bez formiranja graevinskih podruja,
5. uvjetovati razvitak infrastrukture zatitom i ouvanjem vrijednosti krajolika,
6. ograniiti meusobno povezivanje i duobalno proirenje postojeih graevinskih
podruja, odnosno nova graevinska podruja planirati izvan povrina koje su u naravi ume,
7. sanirati naputena eksploatacijska polja mineralnih sirovina i proizvodna podruja
prvenstveno pejzanom rekultivacijom ili ugostiteljsko-turistikom i sportsko-rekreacijskom
namjenom.

Odreivanje graevinskih podruja u prostoru ogranienja

lanak 47.

(1) U prostoru ogranienja se graevinsko podruje odreuje tako da se moe proiriti

za najvie 20% povrine njegova izgraenog dijela, ako je taj dio vei od 80% povrine toga
graevinskog podruja.

19
 20

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga lanka, izdvojeni dijelovi graevinskog podruja

naselja koji se nalaze u pojasu 100 m od obalne crte ne mogu se proiriti niti se mogu odrediti
takvi novi dijelovi.

(3) Novo izdvojeno graevinsko podruje izvan naselja proizvodne namjene moe se
planirati samo izvan pojasa od 1000 m od obalne crte, osim za one djelatnosti koje po svojoj
prirodi zahtijevaju smjetaj na obali (brodogradilita, luke i sl.).

(4) Iznimno, ako se graevinsko podruje nalazi izvan prostora ogranienja s vie od
polovice svoje povrine, na planiranje i ureenje tog dijela ne moraju se primijeniti odredbe iz
stavka 1. ovoga lanka.

Zahvati u prostoru ogranienja

lanak 48.

(1) U prostoru ogranienja ne mogu se planirati graevine namijenjene za:

1. istraivanje i eksploataciju mineralnih sirovina,
2. iskoritavanje snage vjetra za elektrinu energiju,
3. obradu otpada,
4. uzgoj plave ribe,
5. vlastite gospodarske potrebe (spremite za alat, strojeve, poljoprivrednu opremu i
sl.),
6. privezite i luke nautikog turizma te nasipavanje obale i/ili mora izvan
graevinskog podruja,
7. zahvate ija je posljedica fizika dioba otoka.

(2) Stavak 1. ovoga lanka se ne primjenjuje na:

1. zone tradicijskih naseobina i/ili graevina, odreenih prostornim planom
nacionalnog parka, prostornim planom parka prirode ili drugim prostornim planom podruja
posebnih obiljeja,
2. eksploataciju morske soli, istraivanje mineralne i geotermalne vode te na
eksploataciju arhitektonsko-graevnog kamena u svrhu nastavljanja tradicijske djelatnosti na
otoku Brau i Koruli te poluotoku Peljecu,
3. eksploataciju pijeska morskog dna u svrhu ureenja plaa u graevinskom podruju,
4. proirenja postojeih odlagalita otpada do uspostave cjelovitog sustava
gospodarenja otpadom te izgradnje reciklanih dvorita i pretovarnih stanica, ako to
zahtijevaju prirodni uvjeti i konfiguracija terena,
5. obradu otpada u postojeim industrijskim zonama,
6. reciklanih dvorita, odnosno skladita otpada u lukama u skladu s obvezama u vezi
gospodarenja otpadom u lukama propisanim Pomorskim zakonikom,
7. zgradu graevinske (bruto) povrine do 30 m za potrebe prijavljenog obrta ili
pravne osobe registrirane za uzgoj marikulture na pomorskom dobru koja ima koncesiju na
pomorskom dobru za koritenje povrine mora najmanje 10000 m,
8. zgradu za potrebe prijavljenog obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva i pruanje
ugostiteljskih i turistikih usluga u seljakom domainstvu, obrta registriranog za obavljanje
poljoprivrede ili pravne osobe registrirane za obavljanje poljoprivrede, ako se nalazi na
zemljitu povrine od najmanje 3 ha i udaljenoj od obalne crte najmanje 100 m, te koja ima
prizemlje (Pr) do 400 m2 graevinske (bruto) povrine i najvee visine do 5 m i/ili potpuno
ukopan podrum (Po) do 1000 m2 graevinske (bruto) povrine,

20
 21

9. graevine namijenjene za privez plovila u svrhu uzgoja marikulture,

10. graevine namijenjene za privez plovila koja prevoze turiste na nenaseljenim
otocima i otoiima.

(3) U izdvojenom dijelu graevinskog podruja naselja i neizgraenom dijelu

izdvojenog graevinskog podruja izvan naselja u pojasu najmanje 100 m od obalne crte ne
moe se planirati graenje graevina, osim graevina komunalne infrastrukture koje po svojoj
prirodi zahtijevaju smjetaj na obali i podzemne infrastrukture, prateih sadraja
ugostiteljsko-turistikoj namjeni, graevina koje po svojoj prirodi zahtijevaju smjetaj na
obali (brodogradilita, luke i sl.) te ureenje javnih povrina.

Planiranje ugostiteljsko-turistike i sportske namjene

lanak 49.

(1) U prostoru ogranienja izdvojena graevinska podruja izvan naselja ugostiteljsko-

turistike i sportske namjene, u kojima se osnovna namjena (smjetaj, sport) ostvaruje u
izgraenim strukturama, mogu se planirati na predjelima manje prirodne i krajobrazne
vrijednosti tako da:
1. smjetajne graevine i pratei sadraji (portski, rekreacijski, ugostiteljski, usluni,
zabavni i sl.) budu, uz mjere poboljanja komunalne infrastrukture i zatite okolia, vie
kategorije te poloajem, veliinom, osobito visinom u skladu s obiljejem prirodnog krajolika
i mjerama zatite kulturnih dobara,
2. smjetajne graevine, organizirane kao turistiko naselje budu oblikovanjem
sukladne s izvornim urbanim i arhitektonskim obiljejima,
3. vrsta i kapacitet prateih sadraja i javnih povrina budu odreeni razmjerno svakoj
fazi graenja smjetajnih graevina,
4. izgraenost pojedinane graevne estice nije vea od 30%, a koeficijent
iskoristivosti nije vei od 0,8,
5. najmanje 40% povrine svake graevne estice bude ureeno kao parkovni nasadi i
prirodno zelenilo,
6. odvodnja otpadnih voda bude rijeena zatvorenim kanalizacijskim sustavom s
proiavanjem,
7. broj vezova jednog ili vie privezita iznosi najvie 20 % ukupnog broja smjetajnih
jedinica.

(2) Iznimno od stavka 1. podstavaka 1. i 2. ovoga lanka rekonstrukcija postojeih

graevina ugostiteljsko-turistike namjene planira se tako da se ne poveava postojea
gustoa koritenja, izgraenost graevne estice i koeficijent iskoristivosti, ako su te veliine
vee od onih odreenih u stavku 1. ovoga lanka.

(3) U ZOP-u u graevinskom podruju naselja ugostiteljsko-turistika namjena planira

se tako da:
1. ukupna povrina takve namjene iznosi najvie 20% graevinskog podruja tog
naselja,
2. smjetajna graevina s pripadajuim zemljitem bude izvan postojeih javnih
povrina uz obalu.

21
 22

(4) Prostor izvan graevinskog podruja na kojem se namjerava graditi kamp, golf
igralite ili drugo sportsko-rekreacijsko igralite na otvorenom moe se planirati na predjelima
manje prirodne i krajobrazne vrijednosti tako da:
1. izgraenost zgradama u obuhvatu zahvata u prostoru kampa nije vea od 10%,
2. izgraenost zgradama u obuhvatu zahvata u prostoru golf igralita i drugog igralite
nije vea od 4%,
3. najmanje 30% obuhvata zahvata u prostoru bude ureeno kao parkovni nasadi i
prirodno zelenilo,
4. smjetajne jedinice i pratei sadraji u kampovima budu udaljene najmanje 25 m od
obalne crte,
5. igralite za golf bude udaljeno najmanje 25 m od obalne crte.

(5) Za graenje kampa i golf igralita planira se obuhvat zahvata u prostoru i graevne
estice zgrada unutar obuhvata zahvata u prostoru.

(6) Stavci 4. i 5. ovoga lanka na odgovarajui se nain primjenjuju u planiranju

kampa i golf igralita izvan prostora ogranienja.

5. STRATEGIJA PROSTORNOG RAZVOJA REPUBLIKE HRVATSKE

Znaenje Strategije

lanak 50.

(1) Strategija prostornog razvoja Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Strategija) je

temeljni dravni dokument za usmjerenje razvoja u prostoru.

(2) Strategija u svrhu ostvarivanja ciljeva prostornog ureenja u skladu s ukupnim

gospodarskim, drutvenim i kulturnim razvojem, potrebama i mogunostima, izraenim u
temeljnim dravnim razvojnim dokumentima (strategije, planovi, programi i sl.) koje se
donose na temelju posebnih propisa, sukladno naelima prostornog ureenja, odreuje
dugorone zadae prostornog razvoja, strateka usmjerenja razvoja djelatnosti u prostoru i
polazita za koordinaciju njihovih razvojnih mjera u prostoru.

(3) Prostorni planovi, sektorske strategije, planovi i drugi razvojni dokumenti

pojedinih gospodarskih i upravnih podruja i djelatnosti ne mogu biti u suprotnosti sa
Strategijom.

Sadraj Strategije

lanak 51.

Strategija sadri osobito:

1. polazita prostornog razvoja na temelju prirodnih, gospodarskih, drutvenih,
kulturnih te okolinih uvjeta,
2. osnovu i organizaciju prostornog razvoja sa smjernicama i prioritetima za postizanje
ciljeva prostornog razvoja u funkciji zatite prostora, ouvanja i unaprjeenja okolia,
3. razvoj prostornih sustava sa smjernicama za prostorni razvoj na regionalnoj i
lokalnoj razini, osobito za razvoj naselja, infrastrukture i zatitu krajobraza i kulturnih dobara,

22
 23

4. mjere zatite okolia odreene u skladu sa Strategijom odrivog razvitka Republike

Hrvatske.

Izrada, donoenje i objava Strategije

lanak 52.

(1) Ministarstvo je odgovorno za izradu Strategije.

(2) Strategiju donosi Hrvatski sabor.

(3) Izmjene i dopune, odnosno nova Strategija donosi se obvezno na temelju analize
uinkovitosti primijenjenih mjera te stanja u prostoru utvrenog u Izvjeu o stanju u prostoru
dravne razine, kada to utvrdi Ministarstvo.

(4) Strategija se objavljuje u Narodnim novinama.

6. PROSTORNI PLANOVI

6.1. OPE ODREDBE

Predmet prostornih planova

lanak 53.

(1) Prostornim planovima se u svrhu ostvarivanja ciljeva prostornog ureenja,

sukladno naelima prostornog ureenja ureuje svrhovita organizacija, koritenje i namjena
prostora te uvjeti za ureenje, unaprjeenje i zatitu prostora Drave, upanija, gradova i
opina.

(2) Prostornim planovima propisuju se uvjeti za graenje graevina i provedbu drugih

zahvata u prostoru na odreenoj razini i/ili lokaciji u skladu s kojima se izdaje akt za
provedbu prostornog plana (u daljnjem tekstu: uvjeti provedbe zahvata u prostoru), smjernice
za izradu prostornih planova uih podruja kada je to propisano ovim Zakonom i mjere za
urbanu sanaciju ako su potrebne.

(3) Uvjeti provedbe zahvata u prostoru propisuju se odredbama za provedbu

prostornog plana i/ili njegovim grafikim dijelom.

(4) Mjere za urbanu sanaciju propisuju se prostornim planom za podruje za koje se

tim planom propisuju uvjeti provedbe zahvata u prostoru.

(5) Mjere za urbanu sanaciju propisuju se prostornim planom za podruja na kojima

preteu zgrade ozakonjene na temelju posebnog zakona.

(6) Podruja iz stavka 4. ovoga lanka planiraju se kao posebne zone urbane sanacije u
kojima se propisuju uvjeti provedbe zahvata u prostoru ovisno o pretenom postojeem
stanju.

23
 24

Sadraj prostornih planova

lanak 54.

(1) Prostorni plan obvezno sadri tekstualni dio (odredbe za provedbu prostornog
plana) i grafiki dio.

(2) Odredbe za provedbu prostornog plana sadre u obliku pravne norme odvojeno
odredbe kojima se propisuju uvjeti provedbe zahvata u prostoru od smjernica za izradu
prostornih planova uih podruja u sluajevima propisanim ovim Zakonom i od mjera za
urbanu sanaciju, ako su takve mjere potrebne.

(3) Grafiki dio prostornog plana sastoji se od kartografskih prikaza na koje upuuju
odredbe za provedbu prostornog plana.

lanak 55.

(1) Odredbama za provedbu prostornog plana lokalne razine propisuje se, po potrebi,
obveza provedbe javnog arhitektonskog natjeaja za odabir idejnog rjeenja za zgrade i druge
zahvate u prostoru javne i drutvene namjene te za zahvate u prostoru na zemljitu u
vlasnitvu jedinice lokalne samouprave.

(2) Uvjete i nain provedbe javnog natjeaja iz stavka 1. ovoga lanka propisuje
predstavniko tijelo jedinice lokalne samouprave posebnom odlukom.

lanak 56.

(1) U svrhu propisivanja uvjeta provedbe zahvata u prostoru prostorni planovi, ovisno
o razini i obuhvatu, sadre, odnosno propisuju prostorne pokazatelje, prostorne standarde,
kartografske prikaze namjena prostora, povrina, odnosno zemljita, infrastrukturnih koridora,
uvjete vane za provedbu prostornog plana, razinu ureenosti naselja, mjere zatite okolia,
zahtjeve zatite prirode, kulturne batine i drugih zatienih vrijednosti, te druge potrebne
tekstualne i grafike dijelove kojima se propisuju uvjeti provedbe zahvata u prostoru, uvjeti i
pravila u skladu s kojima se u provedbi zahvata u prostoru odreuju lokacijski uvjeti.

(2) Zahvate u prostoru i povrine dravnog znaaja i podrunog (regionalnog) znaaja

koji se prema posebnim propisima koji ureuju gradnju ne smatraju graenjem, graevine
dravnog znaaja i graevine podrunog (regionalnog) znaaja odreuje Vlada uredbom.

(3) Poblii sadraj prostornih planova, zahvate u prostoru za koje se prostornim

planovima lokalne razine obvezno propisuju uvjeti provedbe zahvata u prostoru, nain
propisivanja uvjeta provedbe zahvata u prostoru, sadraj namjena pojedinih zona i koridora
koje se planiraju u prostornim planovima i namjena graevina koje se u njima mogu graditi,
obvezne prostorne pokazatelje, prostorne standarde, pojmovnik prostornog ureenja, mjerila
kartografskih prikaza prostornih planova, standard elaborata prostornih planova i elektroniki
standard prostornih planova, propisuje, odnosno odreuje ministar pravilnikom.

24
 25

Mjere ublaavanja

lanak 57.

Mjere ublaavanja za graenje graevina na podruju odreenom posebnim propisom

kojim se ureuje zatita prirode kao ekoloka mrea, ija se lokacija planira Dravnim planom
prostornog razvoja, definira se na temelju posebnih propisa u postupku izrade tog plana.

Pravna priroda prostornih planova

lanak 58.

(1) Prostorni planovi imaju snagu i pravnu prirodu podzakonskog propisa.

(2) Na prostornim planovima, njihovim nacrtima i planskim rjeenjima ne mogu se

stjecati autorska prava.

Oblik prostornih planova

lanak 59.

(1) Prostorni planovi se izrauju u elektronikom obliku, a donose se u analognom

obliku.

(2) Analogni oblik prostornog plana je ispis elektronikog oblika prostornog plana na
papir.

(3) Elektroniki oblik prostornog plana ima istu pravnu snagu kao analogni oblik
prostornog plana, ako je izraen u skladu s elektronikim standardom prostornih planova
propisanim pravilnikom iz lanka 56. stavka 3. ovoga Zakona.

Razine prostornih planova

lanak 60.

(1) Prostorni planovi donose se na dravnoj, podrunoj (regionalnoj) i lokalnoj razini.

(2) Prostorni planovi dravne razine su Dravni plan prostornog razvoja, prostorni
plan nacionalnog parka, prostorni plan parka prirode i drugi prostorni plan podruja posebnih
obiljeja ija je obveza donoenja propisana Dravnim planom prostornog razvoja i
urbanistiki plan ureenja izdvojenog graevinskog podruja izvan naselja za gospodarsku
i/ili javnu namjenu dravnog znaaja (u daljnjem tekstu: urbanistiki plan ureenja dravnog
znaaja).

(3) Prostorni planovi podrune (regionalne) razine su prostorni plan upanije,

Prostorni plan Grada Zagreba i urbanistiki plan ureenja izdvojenog graevinskog podruja
izvan naselja za gospodarsku i/ili javnu namjenu upanijskog znaaja (u daljnjem tekstu:
urbanistiki plan ureenja upanijskog znaaja).

25
 26

(4) Prostorni planovi lokalne razine su prostorni plan ureenja grada, odnosno opine,
generalni urbanistiki plan i urbanistiki plan ureenja, osim urbanistikog plana ureenja iz
stavaka 2. i 3. ovoga lanka.

Usklaenost prostornih planova

lanak 61.

(1) Prostorni plan mora biti u skladu s ovim Zakonom i propisima donesenim na
temelju ovoga Zakona.

(2) Prostorni plan nie razine mora biti usklaen s prostornim planom vie razine.

(3) Prostorni plan uega podruja mora biti usklaen s prostornim planom irega
podruja iste razine.

(4) Prostorni planovi iste razine moraju biti meusobno usklaeni.

lanak 62.

Prostornim planom lokalne razine uega podruja mogu se propisati stroi

kvantitativni i kvalitativni uvjeti i mjere za provedbu zahvata u prostoru, odnosno vii
prostorni standardi od onih propisanih prostornim planom lokalne razine irega podruja, te se
njime ne moraju planirati sve namjene prostora odreene prostornim planom irega podruja
kao mogunost, ako takvih ima.

Financiranje izrade prostornih planova

lanak 63.

(1) Sredstva za izradu strunih podloga odreenih u Izvjeu i prostornog plana kojeg
donosi Hrvatski sabor, osiguravaju se u dravnom proraunu Republike Hrvatske, a
prostornog plana kojeg donosi Vlada u dravnom proraunu Republike Hrvatske i iz drugih
izvora sukladno zakonu.

(2) Sredstva za izradu prostornog plana koji donosi predstavniko tijelo jedinice
lokalne ili podrune (regionalne) samouprave osiguravaju se iz sredstava dravnog prorauna
i prorauna jedinica lokalne, odnosno podrune (regionalne) samouprave te iz drugih izvora
sukladno zakonu.
Dostupnost prostornih planova

lanak 64.

Prostorni planovi moraju biti dostupni na uvid javnosti u tijeku njihove izrade,
donoenja i vaenja, osim onog sadraja koji je prema posebnom zakonu povjerljive naravi.

lanak 65.

(1) Dostupnost javnosti elektronikog oblika prostornog plana tijekom njegove izrade,
donoenja i vaenja osigurava se putem informacijskog sustava.

26
 27

(2) Dostupnost javnosti analognog oblika prostornog plana tijekom njegove izrade,
donoenja i vaenja osigurava nositelj izrade prostornog plana u svojem sjeditu.

(3) Dostupnost javnosti donesenog prostornog plana dravne razine u analognom

obliku osigurava Ministarstvo i Zavod u svojem sjeditu.

(4) Dostupnost javnosti donesenog prostornog plana podrune (regionalne) i lokalne

razine u analognom obliku osigurava upravno tijelo u svojem sjeditu.

6.2. PROSTORNI PLANOVI DRAVNE RAZINE

Dravni plan prostornog razvoja

lanak 66.

Dravni plan prostornog razvoja donosi se za podruje Drave.

lanak 67.

(1) Dravni plan prostornog razvoja odreuje:

1. osobito vrijedno zemljite namijenjeno poljoprivredi,
2. zemljite namijenjeno umi i umsko zemljite dravnog znaaja,
3. koridore infrastrukture dravnog znaaja,
4. zone namijenjene istraivanju i eksploataciji mineralnih sirovina,
5. podruja posebne namjene,
6. granice podruja za koje se donosi prostorni plan podruja posebnih obiljeja ija je
obveza donoenja propisana tim planom,
7. izdvojena graevinska podruja izvan naselja za gospodarsku i javnu namjenu
dravnog znaaja,
8. povrine drugih namjena dravnog znaaja odreene uredbom iz lanka 56. stavka
2. ovoga Zakona.

(2) Dravni plan prostornog razvoja propisuje:

1. uvjete provedbe zahvata u prostoru za graevine dravnog znaaja,
2. uvjete provedbe zahvata u prostoru dravnog znaaja koji se prema posebnim
propisima koji ureuju gradnju ne smatraju graenjem,
3. obvezu donoenja prostornog plana podruja posebnih obiljeja ako za to postoji
potreba,
4. smjernice za izradu urbanistikih planova ureenja na izdvojenim graevinskim
podrujima izvan naselja za gospodarsku namjenu dravnog znaaja.

Prostorni plan podruja posebnih obiljeja

lanak 68.

(1) Prostorni plan podruja posebnih obiljeja donosi se obvezno za podruje

nacionalnog parka i parka prirode odreeno posebnim zakonom te za podruja odreena
Dravnim planom prostornog razvoja.

27
 28

(2) Prostorni plan podruja posebnih obiljeja se izrauje i donosi ovisno o

posebnostima prirodnih, kulturno povijesnih, gospodarskih i/ili drugih obiljeja, odnosno
zahtjeva odreenog prostora.

lanak 69.

(1) Prostorni plan podruja posebnih obiljeja odreuje obvezu donoenja

urbanistikog plana ureenja dravnog znaaja i njegov obuhvat.

(2) Prostorni plan podruja posebnih obiljeja propisuje:

1. mjere za unaprjeenje i zatitu prirode, okolia, kulturnih dobara i drugih vrijednosti
podruja,
2. uvjete provedbe svih zahvata u prostoru planiranih na podruju za koje se ne donosi
urbanistiki plan ureenja,
3. smjernice za izradu urbanistikih planova ureenja.

(3) Prostorni plan podruja posebnih obiljeja sadri:

1. temeljnu organizaciju i razgranienje prostora podruja prema namjeni, ukljuujui
i graevinsko podruje naselja i izdvojeni dio graevinskog podruja naselja ako takvo
postoji,
2. razmjetaj funkcija od vanosti za upravljanje podrujem,
3. sustav infrastrukture i graevina javne i drutvene namjene,
4. mjere koritenja, ureenja i zatite tog podruja s prioritetnim aktivnostima.

Urbanistiki plan ureenja dravnog znaaja

lanak 70.

(1) Urbanistiki plan ureenja dravnog znaaja donosi se obvezno za podruje

odreeno Dravnim planom prostornog razvoja.

(2) Urbanistiki plan ureenja dravnog znaaja propisuje uvjete provedbe svih
zahvata u prostoru unutar svog obuhvata i uvjete provedbe infrastrukture izvan podruja za
koje se donosi urbanistiki plan ureenja za potrebe tog podruja.

(3) U svrhu propisivanja uvjeta iz stavka 2. ovoga lanka urbanistiki plan ureenja
dravnog znaaja, uz ostale propisane dijelove, obvezno sadri:
1. detaljnu podjelu podruja na posebne prostorne cjeline obzirom na njihovu
namjenu,
2. prikaz graevnih estica namijenjenih za graenje, odnosno ureenje povrina javne
namjene i
3. druge detaljne uvjete koritenja i ureenja prostora te graenja graevina.

6.3. PROSTORNI PLANOVI PODRUNE (REGIONALNE) RAZINE

Prostorni plan upanije i Prostorni plan Grada Zagreba

lanak 71.

28
 29

Prostorni plan upanije i Prostorni plan Grada Zagreba donosi se obvezno za podruje
upanije, odnosno Grada Zagreba.

lanak 72.

(1) Prostorni plan upanije odreuje:

1. vrijedno obradivo poljoprivredno zemljite,
2. koridore infrastrukture upanijskog znaaja,
3. izdvojena graevinska podruja izvan naselja za gospodarsku namjenu upanijskog
znaaja,
4. povrine drugih namjena upanijskog znaaja odreene uredbom iz lanka 56.
stavka 2. ovoga Zakona.

(2) Prostorni plan upanije propisuje:

1. uvjete provedbe zahvata u prostoru za javne, drutvene i druge graevine podrunog
(regionalnog) znaaja,
2. uvjete provedbe zahvata u prostoru podrunog (regionalnog) znaaja koji se prema
posebnim propisima koji ureuju gradnju ne smatraju graenjem,
3. smjernice za izradu urbanistikih planova ureenja na izdvojenim graevinskim
podrujima izvan naselja za gospodarsku i javnu namjenu podrunog (regionalnog) znaaja.

lanak 73.

(1) Prostorni plan Grada Zagreba odreuje:

1. zemljite namijenjeno umi i umsko zemljite znaajno za Grad,
2. koridore infrastrukture znaajne za Grad Zagreb,
3. graevinsko podruje naselja, izdvojeno graevinsko podruje izvan naselja i
izdvojeni dio graevinskog podruja naselja,
4. neizgraeni dio graevinskog podruja naselja, izdvojenog graevinskog podruja
izvan naselja i izdvojenog dijela graevinskog podruja naselja, za koje se ne donosi
generalni urbanistiki plan te neureeni dio tih podruja,
5. dio graevinskog podruja naselja, izdvojenog graevinskog podruja izvan naselja
i izdvojenog dijela graevinskog podruja naselja, za koje se ne donosi generalni urbanistiki
plan, planiran za urbanu preobrazbu i urbanu sanaciju,
6. obuhvat generalnog urbanistikog plana,
7. obuhvat urbanistikih planova ureenja koji se prema ovom Zakonu donose u
graevinskom podruju naselja i izdvojenom graevinskom podruju izvan naselja, za koje se
ne donosi generalni urbanistiki plan.

(2) Prostorni plan Grada Zagreba propisuje:

1. uvjete provedbe zahvata u prostoru za javne, drutvene i druge graevine,
podrunog (regionalnog) znaaja,
2. uvjete provedbe zahvata u prostoru podrunog (regionalnog) znaaja koji se prema
posebnim propisima koji ureuju gradnju ne smatraju graenjem,
3. uvjete provedbe svih zahvata u prostoru izvan graevinskog podruja, osim
dravnog znaaja,
4. uvjete provedbe svih zahvata u prostoru u dijelu graevinskog podruja naselja i
dijelu izdvojenog graevinskog podruja izvan naselja kojeg odreuje Grad Zagreb, a za koje
se prema ovom Zakonu ne donosi generalni urbanistiki plan ili urbanistiki plan ureenja, te
u izdvojenom dijelu graevinskog podruja naselja,

29
 30

5. smjernice za izradu urbanistikih planova ureenja koji se prema ovom Zakonu

donose u graevinskom podruju naselja i izdvojenom graevinskom podruju izvan naselja,
a za koje se ne donosi generalni urbanistiki plan.

Urbanistiki plan ureenja upanijskog znaaja

lanak 74.

(1) Urbanistiki plan ureenja upanijskog znaaja donosi se obvezno za podruje

odreeno Prostornim planom upanije.

(2) Urbanistiki plan ureenja upanijskog znaaja propisuje uvjete provedbe svih
zahvata u prostoru unutar svog obuhvata i uvjete provedbe infrastrukture izvan podruja za
koje se donosi urbanistiki plan ureenja za potrebe tog podruja.

(3) U svrhu propisivanja uvjeta iz stavka 2. ovoga lanka urbanistiki plan ureenja
upanijskog znaaja, uz ostale propisane dijelove, obvezno sadri:
1. detaljnu podjelu podruja na posebne prostorne cjeline obzirom na njihovu
namjenu,
2. prikaz graevnih estica namijenjenih za graenje, odnosno ureenje povrina javne
namjene,
3. druge detaljne uvjete koritenja i ureenja prostora te graenja graevina.

6.4. PROSTORNI PLANOVI LOKALNE RAZINE

Prostorni plan ureenja grada, odnosno opine

lanak 75.

Prostorni plan ureenja grada, odnosno opine donosi se obvezno za podruje grada,
odnosno opine.

lanak 76.

(1) Prostorni plan ureenja grada, odnosno opine odreuje:

1. graevinsko podruje naselja, izdvojeno graevinsko podruje izvan naselja i
izdvojeni dio graevinskog podruja naselja,
2. neizgraeni dio graevinskog podruja naselja, izdvojenog graevinskog podruja
izvan naselja i izdvojenog dijela graevinskog podruja naselja, za koje se ne donosi
generalni urbanistiki plan te neureeni dio tih podruja,
3. dio graevinskog podruja naselja, izdvojenog graevinskog podruja izvan naselja
i izdvojenog dijela graevinskog podruja naselja, za koje se ne donosi generalni urbanistiki
plan, planiran za urbanu preobrazbu i urbanu sanaciju,
4. obuhvat generalnog urbanistikog plana,
5. obuhvat urbanistikih planova ureenja koji se donose u graevinskom podruju
naselja i izdvojenom graevinskom podruju izvan naselja koje odreuje grad, odnosno
opina, a za koje se prema ovom Zakonu ne donosi generalni urbanistiki plan,
6. koridore infrastrukture znaajne za grad, odnosno opinu.

(2) Prostorni plan ureenja grada, odnosno opine propisuje:

30
 31

1. uvjete provedbe svih zahvata u prostoru izvan graevinskog podruja, osim zahvata
dravnog i upanijskog znaaja,
2. uvjete provedbe svih zahvata u prostoru u dijelu graevinskog podruja naselja i
dijelu izdvojenog graevinskog podruja izvan naselja kojeg odreuje grad, odnosno opina, a
za koje se prema ovom Zakonu ne donosi generalni urbanistiki plan ili urbanistiki plan
ureenja, te u izdvojenom dijelu graevinskog podruja naselja,
3. smjernice za izradu urbanistikih planova ureenja koji se prema ovom Zakonu
donose u graevinskom podruju naselja i izdvojenom graevinskom podruju izvan naselja,
a za koje se ne donosi generalni urbanistiki plan.

(3) Prostorni plan ureenja grada, odnosno opine moe za dijelove graevinskog
podruja za koje se prema ovom Zakonu obvezno donosi urbanistiki plan ureenja
propisivati uvjeti provedbe zahvata u prostoru s detaljnou propisanom za urbanistiki plan
ureenja.

Generalni urbanistiki plan

lanak 77.

Generalni urbanistiki plan donosi se obvezno za graevinsko podruje naselja i

izdvojeno graevinsko podruje izvan naselja sredinjeg naselja velikog grada.

lanak 78.

(1) Generalni urbanistiki plan odreuje:

1. neizgraeni dio graevinskog podruja naselja i izdvojenog graevinskog podruja
izvan naselja za koje se donosi generalni urbanistiki plan te neureeni dio tih podruja,
2. dio graevinskog podruja naselja i izdvojenog graevinskog podruja izvan
naselja, planiran za urbanu preobrazbu i urbanu sanaciju,
3. obuhvat urbanistikih planova ureenja koji se prema ovom Zakonu donose za
graevinsko podruje naselja i izdvojeno graevinsko podruje izvan naselja koje odreuje
grad, odnosno opina.

(2) Generalni urbanistiki plan propisuje:

1. uvjete provedbe svih zahvata u prostoru unutar dijela svog obuhvata za koji se ne
donosi urbanistiki plan ureenja,
2. smjernice za izradu urbanistikih planova ureenja iji je obuhvat odreen
generalnim urbanistikim planom.

(3) Generalni urbanistiki plan moe za dijelove graevinskog podruja za koje se

prema ovom Zakonu obvezno donosi urbanistiki plan ureenja propisivati uvjete provedbe
zahvata u prostoru s detaljnou propisanom za urbanistiki plan ureenja.

Urbanistiki plan ureenja

lanak 79.

(1) Urbanistiki plan ureenja donosi se obvezno za neureene dijelove graevinskog

podruja i za izgraene dijelove tih podruja planiranih za urbanu preobrazbu ili urbanu
sanaciju.

31
 32

(2) Donoenje urbanistikog plana ureenja nije obvezno za podruje iz stavaka 1.

ovoga lanka za koje su prostornim planom ureenja, odnosno generalnim urbanistikim
planom propisani uvjeti provedbe zahvata u prostoru s detaljnou propisanom za urbanistiki
plan ureenja.

(3) Do donoenja urbanistikog plana ureenja na podrujima iz stavka 1. ovoga

lanka, odnosno propisivanja uvjeta provedbe zahvata u prostoru iz stavka 2. ovoga lanka ne
moe se izdati akt za graenje nove graevine.

(4) Iznimno od stavka 3. ovoga lanka akt za graenje moe se izdati za rekonstrukciju
postojee graevine i za graenje nove graevine na mjestu ili u neposrednoj blizini mjesta
prethodno uklonjene postojee graevine unutar iste graevne estice, kojom se bitno ne
mijenja namjena, izgled, veliina i utjecaj na okoli dotadanje graevine.

lanak 80.

(1) Urbanistiki plan ureenja propisuje uvjete provedbe svih zahvata u prostoru
unutar svog obuhvata.

(2) U svrhu propisivanja uvjeta iz stavka 1. ovoga lanka urbanistiki plan ureenja,
uz ostale propisane dijelove, obvezno sadri:
1. detaljnu podjelu podruja na posebne prostorne cjeline obzirom na njihovu
namjenu,
2. prikaz graevnih estica namijenjenih za graenje, odnosno ureenje povrina javne
namjene i
3. druge detaljne uvjete koritenja i ureenja prostora te graenja graevina.

6.5. POSTUPAK IZRADE I DONOENJA PROSTORNIH PLANOVA

Nositelj izrade prostornog plana i koordinacija izrade prostornog plana

lanak 81.

(1) Strune poslove u vezi s izradom nacrta prijedloga i nacrta konanog prijedloga
prostornog plana, osim same izrade tih nacrta, te administrativne poslove u vezi s izradom i
donoenjem prostornog plana, ako ovim Zakonom nije propisano drukije, obavlja nositelj
izrade prostornog plana (u daljnjem tekstu: nositelj izrade).

(2) Nositelj izrade prostornog plana dravne razine je Ministarstvo, prostornog plana
podrune (regionalne) razine struno upravno tijelo upanije, odnosno Grada Zagreba, a
prostornog plana lokalne razine struno upravno tijelo jedinice lokalne samouprave.

(3) Koordinacija izrade prostornog plana je obavljanje jednog ili vie poslova iz stavka
1. ovoga lanka koje nositelj izrade prostornog plana povjeri Zavodu, zavodu za prostorno
ureenje upanije, Grada Zagreba, odnosno velikog grada.

(4) Koordinacija izrade prostornog plana ne moe se povjeriti Zavodu, zavodu iz

stavka 3. ovoga lanka koji je struni izraiva prostornog plana.

32
 33

Odgovorni voditelj izrade nacrta prijedloga prostornog plana

lanak 82.

(1) Zavod, zavod za prostorno ureenje upanije, odnosno Grada Zagreba, zavod za
prostorno ureenje velikog grada, odnosno pravna osoba, koji izrauju nacrt prijedloga,
odnosno konanog prijedloga prostornog plana (u daljnjem tekstu: struni izraiva), mora
prije poetka njegove izrade imenovati odgovornog voditelja izrade nacrta prijedloga
prostornog plana (u daljnjem tekstu: odgovorni voditelj).

(2) Za odgovornog voditelja mora se imenovati zaposlenik zavoda, odnosno pravne

osobe koji ima strukovni naziv ovlateni arhitekt, odnosno ovlateni arhitekt urbanist.

(3) Ovlateni arhitekt koji samostalno obavlja strune poslove prostornog ureenja je
odgovorni voditelj izrade nacrta prijedloga prostornog plana kojeg izrauje.

lanak 83.

(1) Odgovorni voditelj je odgovoran da je nacrt prijedloga prostornog plana, odnosno

nacrt konanog prijedloga prostornog plana izraen u skladu s ovim Zakonom, propisima
donesenim na temelju ovoga Zakona i posebnim propisima te da su odreene dijelove,
odnosno sadraj tog plana izradili strunjaci odgovarajuih struka.

(2) Strunjaci odgovarajuih struka su osobe koje prema posebnom propisu mogu
obavljati poslove prostornog ureenja u svojstvu suradnika.

(3) Osoba koja sudjeluje u davanju zahtjeva za izradu prostornog plana, miljenja ili
suglasnosti na prijedlog ili konani prijedlog tog dokumenta ne smije u svojstvu strunjaka
odgovarajue struke sudjelovati u izradi nacrta prijedloga i nacrta konanog prijedloga tog
dokumenta.

lanak 84.

(1) Odgovorni voditelj je duan upozoriti pisanim putem nositelja izrade prostornog
plana i Ministarstvo o zahtjevu, traenju ili prijedlogu nositelja izrade prostornog plana
postavljenom prilikom izrade prostornog plana koji je protivan ovom Zakonu ili drugom
propisu te zastati s izradom tog plana do primitka odluke Ministarstva.

(2) Prije otklanjanja nezakonitosti u izradi prostornog plana utvrenog rjeenjem

Ministarstva ne moe se dati miljenje niti suglasnost koji se daju na temelju ovoga Zakona.

Iniciranje izrade prostornog plana

lanak 85.

(1) Izradu prostornog plana lokalne razine, kao i njegovih izmjena i dopuna moe
inicirati svatko.

(2) Gradonaelnik, odnosno naelnik opine duan je najmanje jednom u kalendarskoj

godini izvijestiti predstavniko tijelo jedinice lokalne samouprave o zakljucima strune

33
 34

analize zaprimljenih inicijativa u svrhu utvrivanja osnovanosti pokretanja postupka za izradu

i donoenje prostornog plana, odnosno njegovih izmjena i dopuna.

(3) Inicijativa iz stavka 1. ovoga lanka moe sadravati i prijedlog naina financiranja
izrade prostornog plana.

Odluka o izradi prostornog plana

lanak 86.

(1) Izrada prostornog plana zapoinje na temelju odluke o izradi prostornog plana.

(2) Odluku o izradi prostornog plana dravne razine donosi Vlada na prijedlog
Ministarstva po prethodno pribavljenom miljenju sukladno posebnim zakonima kojima se
ureuje zatita okolia i prirode.

(3) Odluku o izradi prostornog plana podrune (regionalne), odnosno lokalne

samouprave donosi predstavniko tijelo jedinice podrune (regionalne), odnosno lokalne
samouprave po prethodno pribavljenom miljenju sukladno posebnim zakonima kojima se
ureuje zatita okolia i prirode.

(4) Odluka o izradi prostornog plana objavljuje se u Narodnim novinama, odnosno u

slubenom glasilu jedinice lokalne, odnosno podrune (regionalne) samouprave, koja je tu
odluku donijela.

(5) Odluka o izradi prostornog plana dostavlja se Zavodu.

lanak 87.

(1) Odluka o izradi prostornog plana moe se mijenjati i/ili dopunjavati te se moe
staviti izvan snage.

(2) Donoenjem nove odluke o izradi prostornog plana prestaje vaiti ranije donesena
odluka o donoenju prostornog plana po kojoj nije donesen prostorni plan.

(3) Odluka o izradi prostornog plana prestaje vaiti ako se u roku dvije godine od dana
njezine objave ne objavi javna rasprava o prijedlogu prostornog plana te ako se izrada i
donoenje prostornog plana obustavi.

lanak 88.

(1) Nositelj izrade po objavi odluke o izradi prostornog plana obavjetava javnost o
izradi prostornog plana na internetskoj stranici jedinice lokalne i podrune (regionalne)
samouprave i kroz informacijski sustav putem Zavoda.

(2) O izradi prostornog plana ureenja grada, odnosno opine moraju se pisanim
putem obavijestiti i susjedni gradovi i opine.

34
 35

lanak 89.

(1) Odluka o izradi prostornog plana, ovisno o vrsti prostornog plana i postupku
njegove izrade (izrada novog plana, njegovih izmjena i/ili dopuna, odnosno zasebno stavljanje
izvan snage), sadri osobito:
1. pravnu osnovu za izradu i donoenje prostornog plana,
2. razloge donoenja prostornog plana,
3. obuhvat prostornog plana,
4. saetu ocjenu stanja u obuhvatu prostornog plana,
5. ciljeve i programska polazita prostornog plana,
6. popis sektorskih strategija, planova, studija i drugih dokumenata propisanih
posebnim zakonima kojima, odnosno u skladu s kojima se utvruju zahtjevi za izradu
prostornih planova,
7. nain pribavljanja strunih rjeenja prostornog plana,
8. popis javnopravnih tijela odreenih posebnim propisima koja daju zahtjeve za
izradu prostornog plana te drugih sudionika korisnika prostora koji trebaju sudjelovati u izradi
prostornog plana,
9. planirani rok za izradu prostornog plana, odnosno njegovih pojedinih faza i rok za
pripremu zahtjeva za izradu prostornog plana tijela i osoba odreenih posebnim propisima,
ako je taj rok, ovisno o sloenosti pojedinog podruja, dui od trideset dana,
10. izvore financiranja izrade prostornog plana,
11. odluku o drugim pitanjima znaajnim za izradu nacrta prostornog plana.

(2) Odlukom o izradi urbanistikog plana ureenja moe se odrediti ui ili iri obuhvat
tog plana od obuhvata odreenog prostornim planom lokalne razine ireg podruja te se moe
odrediti obuhvat tog plana i za podruje za koje obuhvat nije odreen prostornim planom
lokalne razine ireg podruja.

(3) Izrada i donoenje urbanistikog plana ureenja i s time povezanih izmjena i/ili
dopuna prostornog plana ireg podruja, moe se provoditi u jedinstvenom postupku, u kojem
se donosi zajednika odluka o izradi izmjena i/ili dopuna prostornog plana ireg podruja i
izradi urbanistikog plana ureenja.

Zahtjevi za izradu prostornog plana

lanak 90.

(1) Nositelj izrade dostavlja nadlenom javnopravnom tijelu odluku o izradi

prostornog plana s pozivom da mu u roku najvie trideset dana, odnosno u roku koji odredi
tom odlukom, dostavi zahtjeve za izradu prostornog plana koji nisu sadrani u
informacijskom sustavu.

(2) Ako javnopravno tijelo ne dostavi zahtjeve za izradu prostornog plana u

odreenom roku, smatra se da zahtijeva nema. U tom sluaju u izradi i donoenju prostornog
plana uzimaju se u obzir uvjeti koje su od utjecaja na prostorni plan prema odgovarajuem
posebnom propisu i/ili dokumentu.

(3) Javnopravno tijelo nema pravo na naknadu za dostavljene zahtjeve za izradu

prostornog plana.

35
 36

(4) U zahtjevima za izradu prostornog plana moraju se navesti odredbe propisa,

sektorskih strategija, planova, studija i drugih dokumenata propisanih posebnim zakonima na
kojima se temelje zahtjevi. Ako to nije uinjeno, nositelj izrade takve zahtjeve nije duan
uzeti u obzir, ali je to duan posebno obrazloiti.

lanak 91.

(1) Javnopravno tijelo ne moe zahtjevima za izradu prostornog plana postavljati

uvjete kojima bi se mijenjali ciljevi i/ili programska polazita za izradu prostornog plana
odreeni odlukom o izradi prostornog plana.

(2) Javnopravno tijelo u svrhu davanja zahtjeva za izradu prostornog plana ne moe
zahtijevati od nositelja izrade plana ili strunog izraivaa izradu i podnoenje dokumenata ili
pribavljanje podatka iz njegova upravnog podruja.

(3) Ako se prostorni plan radi za podruje na kojem se preklapaju nadlenosti vie
ustrojstvenih jedinica nadlenog javnopravnog tijela, zahtjevi za izradu prostornog plana se
dostavljaju objedinjeno.

lanak 92.

(1) Javnopravno tijelo je duno nositelju izrade na njegov zahtjev dostaviti i sve
raspoloive podatke i drugu dokumentaciju iz svojega djelokruga, koji su potrebni za izradu
prostornog plana, a koji nisu sadrani u informacijskom sustavu.

(2) Javnopravno tijelo nema pravo na naknadu za dostavljene podatke i drugu

dokumentaciju iz stavka 1. ovoga lanka.

Struna rjeenja prostornog plana

lanak 93.

(1) Struna rjeenja prostornog plana lokalne razine mogu se pribaviti izradom vie
varijantnih rjeenja, koja moe izraditi jedan ili vie razliitih strunih izraivaa, na nain da
se mogu meusobno usporediti.

(2) Nositelj izrade moe za struna rjeenja urbanistikog plana ureenja provesti javni
natjeaj, na kojemu se odabire struno rjeenje koje je podloga za izradu plana.

(3) Uvjete i nain provedbu javnog natjeaja iz stavka 2. ovoga lanka propisuje
predstavniko tijelo jedinice lokalne samouprave posebnom odlukom.

Obveza provedbe javne rasprave

lanak 94.

(1) O prijedlogu prostornog plana provodi se javna rasprava u kojoj moe sudjelovati
svatko.

36
 37

(2) Sudionici u javnoj raspravi daju miljenja, prijedloge i primjedbe na prijedlog

prostornog plana, u roku i na nain propisan ovim Zakonom.

(3) Iznimno od stavka 1. ovoga lanka, postupak javne rasprave ne provodi se u

sluaju usklaivanja prostornog plana s ovim Zakonom, dokumentom prostornog ureenja
vie razine ili ireg podruja, drugim propisom donesenim na temelju ovoga Zakona ili
posebnim propisom, kao ni u sluaju otklanjanja nezakonitosti i/ili nepravilnosti nareenog
rjeenjem Ministarstva donesenog u provedbi nadzora nad provedbom ovoga Zakona.

(4) Odredba stavka 3. ovoga lanka ne odnosi se na sluaj usklaivanja prostornog

plana ako se time mijenja namjena prostora, osim u sluaju usklaenja prostornog plana
lokalne razine s prostornim planom podrune (regionalne) razine i/ili prostornog plana
podrune (regionalne) razine s prostornim planom dravne razine.

Prijedlog prostornog plana

lanak 95.

(1) Prijedlog prostornog plana koji se utvruje za javnu raspravu sadri tekstualni i
grafiki dio plana, te njegovo obrazloenje i saetak za javnost.

(2) Prijedlog prostornog plana lokalne razine utvruje gradonaelnik, odnosno

opinski naelnik.

(3) Prijedlog prostornog plana podrune (regionalne) razine utvruje upan, odnosno
gradonaelnik Grada Zagreba.

(4) Prijedlog prostornog plana dravne razine utvruje Vlada.

Objava javne rasprave

lanak 96.

(1) Javna rasprava o prijedlogu prostornog plana dravne razine objavljuje se u

Narodnim novinama te na internetskoj stranici Ministarstva.

(2) Javna rasprava o prijedlogu prostornog plana podrune (regionalne) razine

objavljuje se u slubenom glasilu jedinice podrune (regionalne) samouprave te na
internetskoj stranici Ministarstva i jedinice podrune (regionalne) samouprave.

(3) Javna rasprava o prijedlogu prostornog plana lokalne razine objavljuje se u

dnevnom tisku te na internetskoj stranici Ministarstva i jedinice lokalne samouprave.

(4) Objava javne rasprave iz stavaka 1., 2. i 3. ovoga lanka sadri mjesto, datum
poetka i trajanje javnog uvida u prijedlog prostornog plana, mjesto i datum jednog ili vie
javnih izlaganja, poziv zainteresiranim osobama za sudjelovanje u javnoj raspravi te rok u
kojem se nositelju izrade dostavljaju pisana miljenja, prijedlozi i primjedbe na prijedlog
prostornog plana, a objavljuje se najmanje osam dana prije poetka javne rasprave.

37
 38

Posebna obavijest o javnoj raspravi

lanak 97.

Nositelj izrade osim objave iz lanka 96. stavka 1. ovoga Zakona obvezno dostavlja i
posebnu pisanu obavijest o javnoj raspravi:
1. javnopravnim tijelima odreenim posebnim propisima koja su dala ili trebala dati
zahtjeve za izradu prostornog plana i
2. mjesnim odborima, odnosno gradskim etvrtima za podruje obuhvata prijedloga
urbanistikog plana ureenja.

Javni uvid

lanak 98.

(1) Istovremeno s objavom javne rasprave, prijedlog prostornog plana stavlja se na

javni uvid na oglasnu plou i internetske stranice nositelja izrade prostornog plana i u
informacijskom sustavu.

(2) Javni uvid u prijedlog Dravnog plana prostornog razvoja traje ezdeset dana, a
javni uvid u prijedloge ostalih prostornih planova traje trideset dana.

(3) Javni uvid u prijedlog izmjena, dopuna, odnosno stavljanja izvan snage prostornog
plana, traje najmanje osam dana, a najvie petnaest dana.

Javno izlaganje

lanak 99.

(1) Za vrijeme javnog uvida nositelj izrade organizira, ovisno o sloenosti rjeenja
prostornog plana, jedno ili vie javnih izlaganja radi obrazloenja rjeenja, smjernica i mjera,
odnosno razloga za stavljanje izvan snage prostornog plana, koje daju nositelj izrade,
odgovorni voditelj i prema potrebi drugi strunjaci koji sudjeluju u izradi prostornog plana.

(2) O javnom izlaganju nositelj izrade vodi zapisnik koji potpisuje odgovorna osoba
nositelja izrade.

(3) Zapisnik iz stavka 2. ovoga lanka sadri pitanja, miljenja, prijedloge i primjedbe
sudionika javne rasprave danih za vrijeme javnog izlaganja te odgovore na pitanja koje daju
osobe iz stavka 1. ovoga lanka.

Nain sudjelovanja sudionika u javnoj raspravi

lanak 100.

(1) Sudionici sudjeluju u javnoj raspravi na nain da:

1. imaju pravo pristupa na javni uvid u prijedlog prostornog plana,
2. postavljaju pitanja tijekom javnog izlaganja o predloenim rjeenjima, na koja
usmeno odgovaraju osobe koje vode javno izlaganje,
3. daju prijedloge i primjedbe u zapisnik za vrijeme javnog izlaganja,

38
 39

4. upuuju nositelju izrade pisane prijedloge i primjedbe u roku odreenom u objavi o

javnoj raspravi.

(2) Prijedlozi i primjedbe iz stavka 1. ovoga lanka koji nisu dostavljeni u roku ili nisu
itko napisani, ne moraju se uzeti u obzir u pripremi izvjea o javnoj raspravi.

lanak 101.

(1) Javnopravno tijelo koje je dalo, odnosno trebalo dati zahtjeve za izradu prostornog
plana u javnoj raspravi sudjeluje davanjem miljenja o prihvaanju tih zahtjeva, odnosno
miljenja o primjeni posebnog propisa i/ili dokumenta koji je od utjecaja na prostorni plana.

(2) U miljenju iz stavka 1. ovoga lanka ne mogu se postavljati novi ili drukiji uvjeti
od onih koji su dati u zahtjevima za izradu nacrta prostornog plana.

(3) Miljenje iz stavka 1. ovoga lanka prema kojemu odreeni dio prijedloga
prostornog plana nije u skladu sa zahtjevima javnopravnog tijela mora biti obrazloeno. U
suprotnom nositelj izrade nije duan takvo miljenje razmatrati.

(4) Ako javnopravno tijelo ne dostavi miljenje iz stavka 1. ovoga lanka u roku
smatra se da je miljenje dano i da je prijedlog prostornog plana izraen u skladu s danim
zahtjevima, odnosno s posebnim propisom i/ili dokumentom koji je od utjecaja na prostorni
plan.

(5) Miljenja, suglasnosti, odobrenja i drugi akti javnopravnih tijela koji se prema
posebnim propisima moraju pribaviti u postupku izrade i donoenja prostornog plana smatraju
se u smislu ovoga Zakona miljenjem iz stavka 1. ovoga lanka.

Izvjee o javnoj raspravi

lanak 102.

(1) Odgovorni voditelj u suradnji s nositeljem izrade obrauje miljenja, prijedloge i

primjedbe iznesene u javnoj raspravi i priprema izvjee o javnoj raspravi.

(2) Rok za pripremu izvjea o javnoj raspravi je najvie trideset dana za novi
prostorni plan i najvie petnaest dana za izmjene i/ili dopune, odnosno stavljanje izvan snage
prostornog plana od proteka roka za davanje pisanih miljenja, prijedloga i primjedbi.

(3) Izvjee o javnoj raspravi objavljuje se na oglasnoj ploi i internetskim stranicama

nositelja izrade prostornog plana i u informacijskom sustavu.

lanak 103.

(1) Izvjee o javnoj raspravi o prijedlogu prostornog plana lokalne razine, sadri
osobito:
1. podatke iz objave javne rasprave,
2. popis sudionika u javnoj raspravi koji su pozvani posebnom obavijesti o javnoj
raspravi,

39
 40

3. popis sudionika u javnoj raspravi ija su miljenja, prijedlozi i primjedbe na

prijedlog prostornog plana prihvaeni,
4. miljenja, prijedloge i primjedbe sudionika u javnoj raspravi koji nisu prihvaeni ili
su djelomino prihvaeni s razlozima ne prihvaanja,
5. popis sudionika u javnoj raspravi ija miljenja, prijedlozi i primjedbe nisu
razmatrani iz razloga propisanih ovim Zakonom.

(2) Izvjee o javnoj raspravi o prijedlogu prostornog plana podrune (regionalne) i

dravne razine, sadri osobito:
1. podatke iz objave javne rasprave,
2. popis sudionika u javnoj raspravi koji su pozvani posebnom obavijesti o javnoj
raspravi,
3. miljenja javnopravnih tijela koja nisu prihvaena ili su djelomino prihvaena s
razlozima ne prihvaanja,
4. saeti prikaz najeih i/ili najznaajnijih prijedloga i primjedbi na prijedlog
prostornog plana koji nisu prihvaeni s razlozima ne prihvaanja,
5. popis javnopravnih tijela sudionika u javnoj raspravi ija miljenja, nisu razmatrana
iz razloga propisanih ovim Zakonom.

(3) Akti i drugi dokazi objave javne rasprave, posebne pisane obavijest o javnoj
raspravi, zapisnici o javnim izlaganjima, miljenja javnopravnih tijela i dokazi sudjelovanja u
javnom izlaganju pozvanih sudionika u javnoj raspravi, sastavni su dio izvjea o javnoj
raspravi.

(4) Izvjee o javnoj raspravi slui za izradu i utvrivanje konanog prijedloga

prostornog plana.

Ponovna javna rasprava

lanak 104.

(1) Ponovna javna rasprava provodi se ako se prijedlog prostornog plana zbog
prihvaenih miljenja, prijedloga i primjedbi u javnoj raspravi ili iz drugih razloga promijeni
tako da nova rjeenja nisu u skladu s programskim polazitima iz odluke o izradi prostornog
plana, ako se promjeni granica graevinskog podruja ili ako se promjenom utjee na
vlasnike odnose.

(2) Javni uvid u ponovnoj javnoj raspravi traje najmanje osam dana, a najvie petnaest
dana.

(3) Nova miljenja, prijedlozi i primjedbe na izmijenjen prijedlog prostornog plana

mogu se podnositi samo u vezi s dijelovima prijedloga prostornog plana koji su u odnosu na
prvi prijedlog izmijenjeni.

(4) Ponovna javna rasprava objavljuje se na nain propisan za objavu javne rasprave, a
provodi se odgovarajuom primjenom odredbi ovoga Zakona kojima je ureena provedba
javne rasprave.

(5) Ponovna javna rasprava moe se provoditi najvie tri puta, nakon ega se donosi
nova odluka o izradi prostornog plana i provodi novi postupak izrade.

40
 41

Konani prijedlog prostornog plana

lanak 105.

(1) Nacrt konanog prijedloga prostornog plana izrauje struni izraiva u suradnji s
nositeljem izrade nakon to je provedena javna rasprava i izraeno izvjee o javnoj raspravi.

(2) Nacrt konanog prijedloga prostornog plana i konani prijedlog prostornog plana
sadri tekstualni i grafiki dio plana.

(3) Nacrt konanog prijedloga prostornog plana dostavlja se zajedno s izvjeem o

javnoj raspravi tijelu koje je utvrdilo prijedlog prostornog plana, a koje utvruje i konani
prijedlog prostornog plana.

Obavijest sudionicima javne rasprave

lanak 106.

Prije upuivanja konanog prijedloga prostornog plana lokalne razine predstavnikom

tijelu na donoenje, nositelj izrade dostavlja sudionicima javne rasprave pisanu obavijest o
tome s obrazloenjem o razlozima neprihvaanja, odnosno djelominog prihvaanja njihovih
prijedloga i primjedbi.

Miljenje zavoda

lanak 107.

(1) Prije donoenja prostornog plana ureenja grada, odnosno opine mora se pribaviti
miljenje zavoda za prostorno ureenje upanije u pogledu usklaenosti tog plana s
prostornim planom upanije.

(2) Zavod za prostorno ureenje upanije duan je miljenje iz stavka 1. ovoga lanka
izdati i dostaviti ga nositelju izrade najkasnije u roku trideset dana od dana primitka zahtjeva
nositelja izrade.

(3) Ako zavod ne dostavi miljenje iz stavka 1. ovoga lanka u propisanom roku
smatra se da je miljenje dao i da nema primjedbi.

(4) Miljenje iz stavka 1. ovoga lanka ne pribavlja se o prostornom planu iji je

struni izraiva ili koordinator zavod za prostorno ureenje upanije.

Suglasnost Ministarstva

lanak 108.

(1) Prije donoenja prostornog plana upanije, odnosno Grada Zagreba, Generalnog
urbanistikog plana Grada Zagreba, prostornog plana ureenja grada, odnosno opine unutar
ZOP-a i urbanistikog plana ureenja koji je dijelom ili cijelim obuhvatom u pojasu od 1000

41
 42

m od obalne crte, mora se pribaviti suglasnost Ministarstva u pogledu usklaenosti s ovim

Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona.

(2) Ako Ministarstvo odbije dati suglasnost, nositelj izrade moe u roku devedeset
dana ispraviti konani prijedlog prostornog plana u skladu s razlozima odbijanja davanja
suglasnosti i ponovno zatraiti suglasnost Ministarstva.

(3) Ako nositelj izrade ne postupi na nain propisan stavkom 2. ovoga lanka ili
Ministarstvo ponovno odbije dati suglasnost, postupak izrade i donoenja prostornog plana se
obustavlja.

(4) Ako se u postupku donoenja prostornog plana iz stavka 1. ovoga lanka konani
prijedlog prostornog plana dopunjava i/ili mijenja amandmanima predstavnikog tijela,
donoenju tog prostornog plana pristupa se nakon to nositelj izrade pribavi suglasnost
Ministarstva.

Nadlenost za donoenje prostornih planova

lanak 109.

(1) Dravni plan prostornog razvoja, prostorni plan nacionalnog parka, prostorni plan
parka prirode i prostorni plan podruja posebnih obiljeja ija je obveza donoenja propisana
Dravnim planom prostornog razvoja, donosi Hrvatski sabor.

(2) Urbanistiki plan ureenja dravnog znaaja donosi Vlada.

(3) Prostorni plan upanije, odnosno Grada Zagreba i urbanistiki plan ureenja
upanijskog znaaja donosi upanijska skuptina, odnosno skuptina Grada Zagreba.

(4) Prostorni plan ureenja grada, odnosno opine donosi gradsko vijee, odnosno
opinsko vijee.

(5) Generalni urbanistiki plan donosi skuptina Grada Zagreba, odnosno gradsko
vijee.

(6) Urbanistiki plan ureenja donosi skuptina Grada Zagreba, gradsko vijee,
odnosno opinsko vijee.

Objava i sadraj odluke o donoenju prostornog plana

lanak 110.

(1) Odluka o donoenju prostornog plana kojeg donosi Hrvatski sabor objavljuje se u
Narodnim novinama.

(2) Odluka o donoenju prostornog plana kojeg donosi upanijska skuptina, odnosno
skuptina Grada Zagreba objavljuje se u slubenom glasilu jedinice podrune (regionalne)
samouprave koja je odluku donijela.

42
 43

(3) Odluka o donoenju prostornog plana kojeg donosi gradsko, odnosno opinsko
vijee objavljuje se u slubenom glasilu jedinice lokalne samouprave koja je odluku donijela,
a ako tog glasila nema, tada u slubenom glasilu podrune (regionalne) samouprave.

lanak 111.

(1) Odluka o donoenju prostornog plana sadri:

1. izreku o donoenju prostornog plana, ukljuujui i naziv plana,
2. odredbe za provedbu prostornog plana,
3. popis kartografskih prikaza od kojih se sastoji grafiki dio prostornog plana,
4. naziv, tvrtku, odnosno ime strunog izraivaa prostornog plana,
5. odredbu o prestanku vaenja, odnosno vaenju prostornog plana koji je bio na snazi
do donoenja novog prostornog plana, ako takav postoji,
6. odredbu o stupanju na snagu prostornog plana.

(2) Odluka o donoenju prostornog plana sastoji se od lanaka i stavaka, a po potrebi i

od podstavaka i toaka, pri emu lanci, stavci unutar lanka, podstavci unutar stavka i toke
unutar podstavka, imaju brojane oznake u neprekinutom nizu od prvog do zadnjeg.

(3) U sluaju dopune odluke o donoenju prostornog plana kojom se dodaje novi
lanak, novi lanak ima brojanu oznaku lanka iza kojega je dodan uz koju se oznaku dodaje
malo slovo a, a u sluaju dodavanja vie lanaka za redom, dodaje se redom slovo abecede.

Dostava dokumenata prostornog ureenja

lanak 112.

(1) upanije, gradovi i opine duni su Ministarstvu i zavodu za prostorno ureenje

upanija na ijem se podruju nalaze dostaviti prostorni plan s odlukom o donoenju
najkasnije petnaest dana od dana objave odluke u svojem slubenom glasilu.

(2) Grad Zagreb duan je Ministarstvu i zavodu za prostorno ureenje Grada Zagreba,
dostaviti prostorni plan s odlukom o donoenju najkasnije petnaest dana od dana objave
odluke u svojem slubenom glasilu.

(3) U smislu stavaka 1. i 2. ovoga lanka dostavlja se analogni oblik prostornog plana,
te njegov elektroniki oblik u standardu i na mediju propisanom Uredbom o informacijskom
sustavu.

Izmjene i dopune te zasebno stavljanje izvan snage prostornih planova

lanak 113.

(1) Odredbe ovoga Zakona kojima je ureena izrada i donoenje prostornih planova na
odgovarajui se nain primjenjuju na izradu i donoenje izmjena i dopuna prostornih planova
te njihovo zasebno stavljanje izvan snage, ako ovim Zakonom nije propisano drukije.

(2) Izmjene i dopune prostornih planova razliitog obuhvata i/ili razine mogu se
izraivati i donositi istodobno.

43
 44

(3) Nakon svake izmjene i/ili dopune prostornog plana predstavniko tijelo koje je
donijelo prostorni plan duno je objaviti proieni tekst odredbi za provedbu prostornog
plana i grafikog dijela prostornog plana u elektronikom obliku i analognom obliku u roku
trideset dana od dana stupanja na snagu odluke o izmjenama i/ili dopunama prostornog plana.

(4) Proieni tekst prostornog plana objavljuje se na nain propisan za odluku o

donoenju prostornog plana.

7. PROVEDBA PROSTORNIH PLANOVA

7.1. ZAJEDNIKE ODREDBE

Provedba zahvata u prostoru

lanak 114.

(1) Svaki zahvat u prostoru provodi se u skladu s prostornim planom, odnosno u

skladu s aktom za provedbu prostornog plana i posebnim propisima, ako ovim Zakonom nije
propisano drukije.

(2) Prostorni planovi se provode izdavanjem lokacijske dozvole, dozvole za promjenu

namjene i uporabu graevine, rjeenja o utvrivanju graevne estice, potvrde parcelacijskog
elaborata (u daljnjem tekstu: akti za provedbu prostornih planova), te graevinske dozvole na
temelju posebnog zakona.

Nadlenost za izdavanje akata za provedbu prostornih planova

lanak 115.

(1) Akte za provedbu prostornih planova izdaje Ministarstvo te upravno tijelo.

(2) Rjeenje o izmjeni, dopuni, produenju vaenja, ukidanju ili ponitenju akta za
provedbu prostornih planova u sluajevima u kojima je to propisano ovim Zakonom donosi
Ministarstvo, odnosno upravno tijelo koje je donijelo akt za provedbu.

lanak 116.

(1) Ministarstvo izdaje akte za provedbu prostornih planova za zahvate u prostoru

planirane:
1. prostornim planom dravne razine, osim u nacionalnom parku i parku prirode,
2. prostornim planovima podrune (regionalne) razine na podruju dviju ili vie
upanija, odnosno Grada Zagreba.

(2) U sluaju provedbe pojedinog zahvata u prostoru iz stavka 1. ovoga lanka

Ministarstvo moe prenijeti nadlenost za izdavanje pojedinog akta za provedbu prostornog
plana na upravno tijelo.

44
 45

lanak 117.

(1) Upravno tijelo upanije, ako ovim Zakonom nije propisano drukije, izdaje na
svojem podruju akte za provedbu prostornih planova za zahvate u prostoru planirane:
1. prostornim planom dravne razine u nacionalnom parku i parku prirode,
2. prostornim planom podrune (regionalne) razine,
3. prostornim planom lokalne razine izvan podruja velikog grada,
4. prostornim planovima lokalne razine na podruju velikog grada i drugog grada ili
opine.

(2) Upravno tijelo Grada Zagreba, izdaje akte za provedbu zahvata u prostoru
planiranih prostornim planom dravne razine u parku prirode, prostornim planom Grada
Zagreba i prostornim planom lokalne razine na svojem podruju, ako ovim Zakonom nije
propisano drukije.

(3) Upravno tijelo velikog grada izdaje akte za provedbu zahvata u prostoru planiranih
prostornim planom lokalne razine na svojem podruju, ako ovim Zakonom nije propisano
drukije.

Pravni lijekovi, povreda slubene dunosti i dunosti ovlatenog arhitekta i ovlatenog

inenjera

lanak 118.

(1) Protiv upravnog akta za provedbu prostornog plana i rjeenja o izmjeni, dopuni,
ukidanju, ponitenju i/ili produenju vaenja tog akta, rjeenja o odbijanju ili odbacivanju
zahtjeva za izdavanje tog akta, odnosno rjeenja te rjeenja o obustavi postupka, kojeg donosi
upravno tijelo, moe se izjaviti alba o kojoj odluuje Ministarstvo.

(2) Protiv odluke Ministarstva o albi iz stavka 1. ovoga lanka moe se pokrenuti
upravni spor.

(3) Protiv akta za provedbu prostornog plana i rjeenja o izmjeni, dopuni, ukidanju,
ponitenju i/ili produenju vaenja tog akta, rjeenja o odbijanju ili odbacivanju zahtjeva za
izdavanje tog akta, odnosno rjeenja te rjeenja o obustavi postupka, kojeg donosi
Ministarstvo ne moe se izjaviti alba, ali se moe pokrenuti upravni spor.

lanak 119.

(1) Ako Ministarstvo povodom albe poniti akt iz lanka 118. stavka 1. ovoga
Zakona i vrati predmet na ponovni postupak, upravno tijelo duno je u svemu postupiti po
rjeenju Ministarstva.

(2) Nepostupanje po rjeenju iz stavka 1. ovoga lanka iz neopravdanog razloga je

teka povreda slubene dunosti slubene osobe ovlatene za donoenje akta iz lanka 118.
stavka 1. ovoga Zakona.

(3) Nepostupanje po rjeenju Ministarstva kojim je povodom albe zbog ne rjeavanja

zahtjeva u roku odreen novi rok za donoenje rjeenja je teka povreda slubene dunosti
elnika upravnog tijela.

45
 46

lanak 120.

Ako upravno tijelo ne postupi po rjeenju iz lanka 119. stavka 1., odnosno stavka 3.
ovoga Zakona na izvrenje e se ga prisiliti novanom kaznom koja se izrie jedinici lokalne,
odnosno podrune (regionalne) samouprave ije je to upravno tijelo.

lanak 121.

(1) Izrada idejnog projekta oito protivno uvjetima za provedbu zahvata u prostoru
propisanim prostornim planom u pogledu namjene i veliine zgrade ili oblika i veliine
graevne estice ili smjetaja zgrade na graevnoj estici je teka povreda dunosti i ugleda
ovlatenog arhitekta i/ili ovlatenog inenjera geodezije koji su u svojstvu projektanta izradili
idejni projekt.

(2) Izdavanje lokacijske dozvole oito protivno uvjetima za provedbu zahvata u

prostoru propisanim prostornim planom u pogledu namjene i veliine zgrade ili oblika i
veliine graevne estice ili smjetaja zgrade na graevnoj estici je teka povreda slubene
dunosti slubene osobe koja je izdala dozvolu.

(3) Donoenje rjeenja kojim se odbija zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole za

graenje zgrade iz razloga to bi zgrada bila protivna uvjetima za graenje graevina
propisanim prostornim planom u pogledu namjene ili veliine zgrade, oblika i veliine
graevne estice ili smjetaja zgrade na graevnoj estici, iako je oito da bi zgrada u tom
pogledu bila u skladu s navedenim uvjetima je teka povreda slubene dunosti slubene
osobe koja je donijela rjeenje.

(4) Zahtjev za pokretanje postupka zbog povrede dunosti i ugleda iz stavka 1. ovoga
lanka te povrede slubene dunosti iz stavaka 2. i 3. ovoga lanka podnosi se nakon to su
injenice iz navedenih stavaka utvrene rjeenjem donesenom povodom albe.

Primjena propisa u postupku izdavanja akta za provedbu prostornog plana

lanak 122.

(1) Akt za provedbu prostornog plana se izdaje u skladu s ovim Zakonom, prostornim
planom i drugim propisima donesenim na temelju ovoga Zakona i posebnim propisima, ako
ovim Zakonom nije propisano drukije.

(2) U sluaju protivnosti odredbe prostornog plana odredbi ovoga Zakona, prilikom
izdavanja akta za provedbu prostornog plana primjenjuje se odredba ovoga Zakona.

(3) U sluaju protivnosti odredbe prostornog plana donesenog na temelju ovoga

Zakona, odredbi propisa donesenog na temelju ovoga Zakona prilikom izdavanja akta za
provedbu prostornog plana primjenjuje se odredba propisa donesenog na temelju ovoga
Zakona.

(4) Akt za provedbu prostornog plana izdaje se u skladu s prostornim planom koji vai
na dan podnoenja zahtjeva za njegovo izdavanje.

46
 47

lanak 123.

(1) U sluaju protivnosti prostornog plana nie razine prostornom planu vie razine
prilikom izdavanja akta za provedbu prostornog plana primjenjuje se prostorni plan vie
razine.

(2) U sluaju protivnosti odredbe, odnosno dijela prostornog plana lokalne razine
uega podruja odredbi, odnosno dijelu prostornog plana lokalne razine irega podruja
prilikom izdavanja akta za provedbu prostornog plana primjenjuje se odredba, odnosno dio
prostornog plana irega podruja.

Odluka o koncesiji prema posebnom propisu

lanak 124.

(1) Odluka o koncesiji koja se donosi prema posebnom propisu koja obuhvaa
provedbu zahvata u prostoru moe se donijeti ako je taj zahvat planiran prostornim planom, a
to tijelo koje priprema dodjelu koncesije utvruje uvidom u lokacijsku informaciju ili na
drugi nain propisan posebnim propisom.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga lanka, odluka o provedbi javnog nadmetanja za

odabir najpovoljnijeg ponuditelja za istraivanje ugljikovodika, geotermalnih voda iz kojih se
moe koristiti akumulirana toplina u energetske svrhe ili skladitenja ugljikovodika i trajno
zbrinjavanje plinova radi davanja koncesije za eksploataciju moe se donijeti za sve prostore
na kojima ne postoje zapreke u dokumentima prostornog ureenja za obavljanje istraivanja
tih mineralnih sirovina.

7.2. LOKACIJSKA DOZVOLA

Zahvati u prostoru za koje se izdaje lokacijska dozvola

lanak 125.

Lokacijska dozvola se izdaje za:

1. eksploatacijsko polje, graenje rudarskih objekata i postrojenja koji su u funkciji
izvoenja rudarskih radova, skladitenje ugljikovodika i trajno zbrinjavanje plinova u
geolokim strukturama,
2. odreivanje novih vojnih lokacija i vojnih graevina,
3. zahvate u prostoru koji se prema posebnim propisima koji ureuju gradnju ne
smatraju graenjem,
4. etapno i/ili fazno graenje graevine,
5. graenje na zemljitu, odnosno graevini za koje investitor nije rijeio imovinsko-
pravne odnose ili za koje je potrebno provesti postupak izvlatenja.

Provedba zahvata u prostoru koji nisu graenje

lanak 126.

47
 48

(1) Provedbi zahvata u prostoru koji se prema posebnim propisima smatraju rudarskim
objektima ili postrojenjima, pristupa se na temelju akta odreenog tim propisima, a koji se akt
izdaje na temelju pravomone lokacijske dozvole.

(2) Na zahtjev investitora te na njegovu odgovornost i rizik, akt iz stavka 1. ovoga

lanka moe se izdati i na temelju izvrne lokacijske dozvole.

(3) Provedbi zahvata u prostoru koji se prema posebnim propisima koji ureuju
gradnju ne smatraju graenjem pristupa se na temelju pravomone lokacijske dozvole te se
isti provodi u skladu s tom dozvolom.

(4) Investitor moe na vlastitu odgovornost i rizik pristupiti provedbi zahvata u

prostoru iz stavka 3. ovoga lanka na temelju izvrne lokacijske dozvole.

Zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole

lanak 127.

(1) Postupak izdavanja lokacijske dozvole pokree se na zahtjev zainteresirane

stranke.

(2) Zahtjevu za izdavanje lokacijske dozvole podnositelj zahtjeva prilae:

1. tri primjerka idejnog projekta,
2. izjavu projektanta da je idejni projekt izraen u skladu s prostornim planom,
3. posebne uvjete i/ili dokaz da je podnio zahtjev za utvrivanje posebnih uvjeta ako
isti nisu utvreni u roku propisanom ovim Zakonom,
4. rjeenje o prihvatljivosti zahvata za okoli ako se radi o zahvatu u prostoru za koji
se prema posebnim propisima provodi postupak procjene utjecaja zahvata na okoli i/ili
ocjene prihvatljivosti zahvata za ekoloku mreu i
5. potvrdu o nostrifikaciji idejnog projekta, ako je projekt izraen prema stranim
propisima.

(3) Zahtjevu za izdavanje lokacijske dozvole za provedbu zahvata u prostoru koji se

prema posebnim propisima koji ureuju rudarstvo i gradnju ne smatraju rudarskim
graevinama, odnosno graenjem, uz dokumente iz stavka 2. ovoga lanka, podnositelj
zahtjeva prilae i dokaz pravnog interesa za izdavanje graevinske dozvole prema posebnom
zakonu kojim se ureuje gradnja, odnosno dokaz da moe provoditi zahvat u prostoru, ako se
radi o zahvatu za koji je posebnim zakonom propisano tko ga moe provoditi.

Idejni projekt

lanak 128.

(1) Idejni projekt je skup meusobno usklaenih nacrta i dokumenata struka koje,
ovisno o vrsti zahvata u prostoru, sudjeluju u projektiranju, kojima se:
1. daju osnovna oblikovno-funkcionalna i tehnika rjeenja zahvata u prostoru (idejno-
tehniko rjeenje),
2. prikazuje smjetaj jedne ili vie graevina na graevnoj estici i/ili unutar obuhvata
zahvata u prostoru i

48
 49

3. odreuju osnovna polazita znaajna za osiguravanje postizanja temeljnih zahtjeva

za graevinu i drugih zahtjeva za graevinu.

(2) Idejni projekt mora na neposredan i odgovarajui nain sadravati sve podatke
potrebne za izdavanje lokacijske dozvole (lokacijske uvjete) te mora biti izraen na nain iz
kojeg je vidljivo da su projektirana idejno-tehniko rjeenja u skladu s propisima i aktima u
skladu s kojima se izdaje lokacijska dozvola i posebnim propisima kojima se ureuje zatita
okolia i prirode.

(3) Smjetaj graevine unutar obuhvata zahvata u prostoru i obuhvat zahvata u

prostoru prikazuju se u idejnom projektu, ovisno o vrsti i veliini zahvata u prostoru na kopiji
katastarskog plana, Hrvatskoj osnovnoj karti (M 1:5000), na ortofoto karti odgovarajueg
mjerila, odnosno odgovarajuim koordinatama.

(4) Ako je za organizaciju gradilita na kojem e se provesti zahvat u prostoru za koji

se izrauje idejni projekt, potrebna privremena graevina, idejni projekt sadri i tehniko
rjeenje privremene graevine.

lanak 129.

(1) Sastavni dio idejnog projekta za lokacijsku dozvolu kojom se odreuje formiranje
graevne estice ili smjetaj jedne ili vie graevina na graevnoj estici uz nacrte i
dokumente iz lanka 128. stavka 1. ovoga Zakona je i geodetski projekt.

(2) Geodetskim projektom prikazuje se smjetaj jedne ili vie graevina na graevnoj
estici te oblik i veliina graevne estice ije se formiranje odreuje lokacijskom dozvolom.

(3) Geodetski projekt izrauje se kao zasebni dio idejnog projekta.

(4) Na temelju geodetskog projekta koji je sastavni dio idejnog projekta koji je
sastavni dio lokacijske dozvole meusobno se usklauje stanje u katastru, zemljinoj knjizi i
naravi, ako je to potrebno te se provodi formiranje graevne estice u katastru, iskolenje
graevine i evidentiranje graevine u katastru, bez izrade dodatnih snimaka i elaborata te
izdavanja potvrda, propisanih posebnih propisima koji ureuju dravnu izmjeru i katastar.

(5) Geodetski projekt smatra se u smislu posebnih propisa kojima se ureuje dravna
izmjera i katastar nekretnina parcelacijskim elaboratom, odnosno drugim geodetskim
elaboratom na temelju kojega se u katastru provodi evidentiranje i promjena podataka u
pogledu katastarskih estica zgrada i drugih graevina.

lanak 130.

(1) Idejni projekt izrauje projektant. Projektant je fizika osoba koja prema posebnom
zakonu ima pravo uporabe strukovnog naziva ovlateni arhitekt ili ovlateni inenjer.

(2) Projektant je odgovoran da je idejni projekt izraen u skladu s ovim Zakonom,

uvjetima za provedbu zahvata u prostoru propisanim prostornim planom, posebnim propisima
i posebnim uvjetima te da su njegovi pojedini dijelovi meusobno usklaeni.

49
 50

(3) Projektant koji je izradio izmjene i/ili dopune idejnog projekta odgovoran je za
cijeli idejni projekt.

lanak 131.

(1) Idejni projekt, odnosno njegovi dijelovi moraju biti izraeni na nain koji
osigurava njegovu jedinstvenost s obzirom na zahvat u prostoru za koji je izraen (ime
projektanta, tvrtka osobe registrirane za poslove projektiranja, naziv zahvata u prostoru, ime
ili tvrtka investitora, datum izrade i dr.).

(2) Idejni projekt, odnosno njegovi dijelovi izrauju se na papiru, drugom

odgovarajuem materijalu za pisanje, odnosno crtanje ili kao elektroniki zapis, tako da je
onemoguena promjena njegova sadraja, odnosno zamjena njegovih dijelova, osim u
propisanom sluaju.

lanak 132.

Autorska prava na zahvatu u prostoru projektiranom idejnim projektom i provedenom

zahvatu u prostoru u skladu s tim projektom, stjeu se sukladno posebnom zakonu, osim ako
ugovorom o izradi projekta nije ugovoreno drukije.

lanak 133.

(1) Podrobniji sadraj i elemente idejnog projekta, nain opremanja, uvjete promjene
sadraja, oznaavanja projekta i nain ovjere projekta od strane odgovornih osoba te
graevine za koje se odreuje graevna estica i/ili obuhvat zahvata u prostoru i nain
njegova odreivanja, propisuje ministar pravilnikom.

(2) Podrobniji sadraj i oblik sastavnih dijelova geodetskog projekta te nain njihove
izrade, pregledavanja, potvrivanja i provedbe u katastru propisuje ravnatelj Dravne
geodetske uprave pravilnikom kojeg donosi uz suglasnost ministra.

Obavijest o posebnim uvjetima

lanak 134.

(1) Zainteresirana osoba moe od upravnog tijela, odnosno Ministarstva zatraiti da ga

obavijesti od kojih javnopravnih tijela je potrebno pribaviti posebne uvjete za odreeni zahvat
u prostoru na odreenoj lokaciji, te o nainu provedbe pojedinih odredbi ovoga Zakona i/ili
prostornog plana.

(2) Uz upit iz stavka 1. ovoga lanka prilae se kopija katastarskog plana te opis i
prikaz zahvata u prostoru koja se namjerava provoditi.

(3) Upravno tijelo, odnosno Ministarstvo duno je na upit iz stavka 1. ovoga lanka
odgovoriti u roku osam dana od dana njegova zaprimanja.

(4) Upravno tijelo i Ministarstvo duni su na svojim internetskim stranicama objaviti

popis javnopravnih tijela s njihovim adresama koja utvruju posebne uvjete za provedbu

50
 51

zahvata za koje upravno tijelo, odnosno Ministarstvo izdaje lokacijsku dozvolu, te su duni
ovaj popis aurirati.

lanak 135.

(1) Posebni uvjeti se utvruju prije pokretanja postupka za izdavanje lokacijske

dozvole na zahtjev zainteresirane osobe, odnosno tijekom izdavanja te dozvole.

(2) Javnopravno tijelo duno je na zahtjev zainteresirane osobe posebne uvjete za

provedbu zahvata u prostoru prikazanog u idejnom projektu utvrditi ili zahtjev za njihovo
utvrivanje rjeenjem odbiti u roku petnaest dana od dana primitka urednog zahtjeva.

(3) Ako se posebni uvjeti ne mogu utvrditi javnopravno tijelo duno je zahtjev
zainteresirane osobe odbiti rjeenjem.

(4) Javnopravno tijelo od zainteresirane osobe ne moe u svrhu utvrivanja posebnih

uvjeta traiti izradu, odnosno dostavu drugih dokumenata niti izradu idejnog projekta s
razinom razrade glavnog projekta, osim elaborata koji prema posebnom zakonu prethodi
izradi idejnog projekta.

lanak 136.

(1) Upravno tijelo, odnosno Ministarstvo u svrhu utvrivanja posebnih uvjeta koji na
zahtjev zainteresirane osobe nisu utvreni do pokretanja postupka za izdavanje lokacijske
dozvole u roku od osam dana od dana primitka zahtjeva za izdavanje lokacijske dozvole
poziva javnopravno tijelo da iste utvrdi.

(2) Javnopravno tijelo duno je posebne uvjete iz stavka 1. ovoga lanka utvrditi ili
rjeenjem odbiti njihovo utvrivanje te uvjete, odnosno rjeenje dostaviti zainteresiranoj osobi
i upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu u roku petnaest dana od dana primitka poziva
upravnog tijela, odnosno Ministarstva.

(3) Smatra se da posebnih uvjeta nema, odnosno da se graevina moe prikljuiti na

infrastrukturu, ako javnopravno tijelo u roku iz stavka 2. ovoga lanka upravnom tijelu,
odnosno Ministarstvu ne dostavi posebne uvjete ili rjeenje kojim se odbija utvrivanje
posebnih uvjeta.

(4) Stavci 1., 2. i 3. ovoga lanka ne odnose se na sluaj u kojemu je u tijeku postupak
povodom albe zainteresirane osobe protiv rjeenja kojim se odbija zahtjev za utvrivanje
posebnih uvjeta, odnosno postupak povodom prigovora zainteresirane osobe protiv utvrenih
posebnih uvjeta, u kojem se sluaju zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole odbija.

lanak 137.

(1) Ako je idejni projekt potrebno uskladiti s posebnim uvjetima upravno tijelo,
odnosno Ministarstvo pozvat e zainteresiranu osobu da to uini u primjerenom roku.

(2) Ako zainteresirana osoba ne uskladi idejni projekt u roku iz stavka 1. ovoga
lanka, izdavanje lokacijske dozvole se odbija.

51
 52

lanak 138.

(1) Na rjeenje javnopravnog tijela o odbijanju utvrivanja posebnih uvjeta

zainteresirana osoba ima pravo albe, odnosno pravo pokretanja upravnog spora ako je
rjeenje donijelo sredinje tijelo dravne uprave.

(2) Rjeenje o albi izjavljenoj protiv rjeenja iz stavka 1. ovoga lanka tijelo nadleno
za odluivanje o albi duno je donijeti u roku trideset dana od dana predaje albe.

lanak 139.

(1) Dokaz o izjavljivanju albe, odnosno pokretanju upravnog spora protiv rjeenja o
odbijanju utvrivanja posebnih uvjeta doneseno tijekom postupka za izdavanje lokacijske
dozvole zainteresirana osoba je duna u roku deset dana od dana izjavljivanja albe, odnosno
pokretanja upravnog spora dostaviti upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu koje u tom sluaju
postupak izdavanja lokacijske dozvole prekida do donoenja odluke o albi, odnosno tubi.

(2) Tijelo nadleno za odluivanje o albi duno je upravnom tijelu, odnosno

Ministarstvu radi znanja dostaviti odluku o albi protiv rjeenja o odbijanju utvrivanja
posebnih uvjeta.

(3) Ako zainteresirana osoba ne postupi u skladu sa stavkom 1. ovoga lanka ili protiv
rjeenja o odbijanju utvrivanja posebnih uvjeta ne izjavi albu, odnosno ne pokrene upravni
spor, zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole se odbija.

Lokacijski uvjeti

lanak 140.

(1) Lokacijskom dozvolom se, ovisno o vrsti zahvata u prostoru i vrsti radova,
odreuju sljedei lokacijski uvjeti:
1. vrsta radova (graenje nove graevine, rekonstrukcija postojee graevine i sl.),
2. lokacija zahvata u prostoru,
3. namjena graevine s brojem posebnih dijelova nekretnine koji su samostalne
uporabne cjeline (stan, poslovni prostor, garaa i sl.) i/ili funkcionalnih jedinica (hotelska
soba, apartman i sl.),
4. veliina graevine (vanjski gabariti nadzemnog i podzemnog dijela graevine te
broj i vrsta etaa ako ih ima),
5. uvjeti za oblikovanje graevine,
6. oblik i veliina graevne estice i/ili obuhvata zahvata u prostoru,
7. smjetaj jedne ili vie graevina na graevnoj estici i/ili unutar obuhvata zahvata u
prostoru,
8. uvjeti za ureenje graevne estice, osobito zelenih i parkiralinih povrina,
9. uvjeti za nesmetani pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti,
10. nain i uvjeti prikljuenja graevne estice, odnosno graevine na prometnu
povrinu i drugu infrastrukturu,
11. mjere (nain) sprjeavanja nepovoljna utjecaja na okoli i prirodu odreene u
skladu s prostornim planom,
12. ostali uvjeti iz dokumenta prostornog ureenja od utjecaja na zahvat u prostoru,

52
 53

13. dijelovi sloene graevine za koje se izdaju graevinske dozvole u sluaju etapnog
graenja i/ili dijelovi graevine za koje se izdaju graevinske dozvole u sluaju faznog
graenja graevine,
14. posebni uvjeti,
15. uvjeti vani za provedbu zahvata u prostoru (obveza uklanjanja postojeih
graevina, sanacija terena graevne estice, obveza ispitivanja tla, kompenzacijski uvjeti i
dr.).

(2) Lokacijski uvjeti se odreuju u skladu s propisima i aktima u skladu s kojima se

izdaje lokacijska dozvola.

(3) Obuhvat zahvata u prostoru u kojemu se gradi graevina, ovisno o vrsti graevine,
odreuje se kao trasa, koridor, odnosno povrina katastarskih estica i/ili njezinih dijelova
odreen na odgovarajui nain.

(4) Sastavni dio lokacijske dozvole je idejni projekt.

Stranke u postupku izdavanja lokacijske dozvole

lanak 141.

(1) Stranka u postupku lokacijske dozvole je podnositelj zahtjeva, vlasnik nekretnine

za koju se izdaje lokacijska dozvola i nositelj drugih stvarnih prava na toj nekretnini, te
vlasnik i nositelj drugih stvarnih prava na nekretnini koja neposredno granii s nekretninom
za koju se izdaje lokacijska dozvola.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga lanka stranka u postupku lokacijske dozvole za

provedbu zahvata u prostoru koji je od interesa za Republiku Hrvatsku ili koju izdaje
Ministarstvo su podnositelj zahtjeva, vlasnik nekretnine za koju se izdaje lokacijska dozvola i
nositelj drugih stvarnih prava na toj nekretnini.

(3) Prije izdavanja lokacijske dozvole upravno tijelo, odnosno Ministarstvo duno je
stranci pruiti mogunost uvida u spis predmeta radi izjanjenja (u daljnjem tekstu: uvid u
spis predmeta).

Uvid u spis predmeta

lanak 142.

(1) Ako se lokacijska dozvola izdaje za zahvat u prostoru koji neposredno granii s
vie od deset nekretnina stranke se radi uvida u spis predmeta pozivaju putem javnog poziva
koji se objavljuje na oglasnoj ploi upravnog tijela, odnosno Ministarstva i na njegovoj
internetskoj stranici, a upravno tijelo poziv izlae i na nekretnini za koju se izdaje lokacijska
dozvola.

(2) Ako se lokacijska dozvola izdaje za zahvat u prostoru koji neposredno granii s
deset nekretnina ili manje poziv za uvid u spis predmeta dostavlja se strankama osobnom
dostavom.

53
 54

(3) Javni poziv smatra se dostavljen istekom osmoga dana od dana objave na oglasnoj
ploi upravnog tijela, odnosno Ministarstva, ime je ispunjena dunost iz lanka 141. stavka
3. ovoga Zakona.

(4) Stranka koja se ne odazove javnom pozivu, odnosno pozivu ne moe zbog toga
traiti obnovu postupka izdavanja lokacijske dozvole.

lanak 143.

(1) Javni poziv obvezno sadri:

1. naziv upravnog tijela, odnosno Ministarstva,
2. ime i adresu, odnosno tvrtku podnositelja zahtjeva,
3. naznaku da se radi o predmetu izdavanja lokacijske dozvole,
4. naziv, vrstu i lokaciju zahvata u prostoru za koji se izdaje lokacijska dozvola,
5. mjesto i vrijeme na kojemu zainteresirana stranka moe izvriti uvid u spis
predmeta i dati izjanjenje,
6. obavijest da se pozivu moe odazvati osobno ili putem svojeg opunomoenika,
7. obavijest da se lokacijska dozvola moe izdati iako se stranka ne odazove pozivu.

(2) Javni poziv se objavljuje, odnosno izlae najmanje deset dana prije dana koji je u
pozivu odreen za uvid.

(3) Javni poziv se izlae na graevnoj estici, odnosno graevini na koju se odnosi
zahvat u prostoru na vidljivom i dostupnom mjestu na nain da bude zatien od vremenskih
prilika, a o emu slubenik upravnog tijela sastavlja zabiljeku u spisu.

lanak 144.

(1) Osoba koja se odazove pozivu za uvid u spis predmeta, duna je dokazati da ima
svojstvo stranke.

(2) Osobi koja ne dokae svojstvo stranke odbit e se rjeenjem zahtjev za uvid u spis
predmeta. alba protiv tog rjeenja ne zadrava tijek postupka.

lanak 145.

(1) Stranci koja se je odazvala pozivu za uvid u spis, upravno tijelo, odnosno
Ministarstvo moe na njezin zahtjev odrediti rok od najvie osam dana u kojemu je stranka
duna izjasniti se o namjeravanom zahvatu u prostoru pisanim putem.

(2) Ako se stranka ne izjasni u roku iz stavka 1. ovoga lanka, smatra se da joj je
pruena mogunost uvida u spis predmeta i da nema primjedbi.

(3) Ako se stranka iz opravdanih razloga ne moe odazvati pozivu za uvid u spis
predmeta, uvid moe izvriti i naknadno, ali najkasnije u roku osam dana od zadnjeg dana
odreenog u pozivu za uvid, u kojem je sluaju stranka duna dokazati opravdanost razloga
zbog kojih se nije mogla odazvati pozivu.

54
 55

Uvjeti za izdavanje lokacijske dozvole

lanak 146.

(1) Lokacijska dozvola se izdaje nakon to je u provedenom postupku utvreno da:

1. je uz zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole priloena propisana dokumentacija,
2. su utvreni svi posebni uvjeti i
3. je donesen urbanistiki plan ureenja, ako se dozvola izdaje na podruju za koje je
ovim Zakonom propisana obveza njegova donoenja.

(2) Stavak 1. podstavak 3. ovoga lanka ne odnosi se na izdavanje lokacijske dozvole

za graenje zamjenskih graevina i za rekonstrukciju postojeih graevina.

(3) Zamjenska graevina u smislu stavka 2. ovoga lanka je nova graevina izgraena
na mjestu ili u neposrednoj blizini mjesta prethodno uklonjene postojee graevine unutar iste
graevne estice, odnosno obuhvata u prostoru, kojom se bitno ne mijenja namjena, veliina i
utjecaj na okoli dotadanje graevine.

(4) Lokacijska dozvola za graenje nove zgrade se izdaje nakon to je u provedenom

postupku utvreno da:
1. su ispunjeni uvjeti iz stavka 1. ovoga lanka,
2. da postoji mogunost prikljuenja graevne estice, odnosno zgrade na prometnu
povrinu ili da je izdana graevinska dozvola za graenje prometne povrine,
3. da postoji mogunost prikljuenja zgrade na javni sustav odvodnje otpadnih voda,
ako prostornim planom nije omogueno prikljuenje na vlastiti sustav odvodnje i
4. da postoji mogunost prikljuenja zgrade na niskonaponsku elektrinu mreu ili da
ima autonomni sustav opskrbom elektrinom energijom, ako se radi o zgradi u kojoj je
projektirano koritenje iste.

lanak 147.

(1) Lokacijska dozvola, odnosno rjeenje o odbijanju zahtjeva za izdavanje lokacijske

dozvole dostavlja se:
1. podnositelju zahtjeva s idejnim projektom,
2. strankama koje su izvrile uvid u spis predmeta ili su se javile upravnom tijelu,
odnosno Ministarstvu,
3. strankama koje nisu izvrile uvid u spis predmeta i nisu se javile upravnom tijelu,
odnosno Ministarstvu, izlaganjem na oglasnoj ploi upravnog tijela, odnosno Ministarstva u
trajanju od osam dana.

(2) U sluaju dostave iz stavka 1. podstavka 3. ovoga lanka lokacijska dozvola,

odnosno rjeenje smatra se dostavljeno istekom osmoga dana od dana objave na oglasnoj
ploi.

(3) Lokacijska dozvola za zahvat u prostoru koji je bio predmetom postupka procjene
utjecaja na okoli, postupka ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoli ili postupka ocjene o
prihvatljivosti zahvata za ekoloku mreu prema posebnim propisima, objavljuje se radi
upoznavanja javnosti i zainteresirane javnosti na internetskoj stranici upravnog tijela, odnosno
Ministarstva koje je tu dozvolu izdalo najmanje trideset dana.

55
 56

Izmjena i/ili dopuna lokacijske dozvole

lanak 148.

(1) Izvrna, odnosno pravomona lokacijska dozvola moe se po zahtjevu podnositelja

zahtjeva, odnosno investitora izmijeniti, dopuniti, ukinuti i/ili ponititi.

(2) Rjeenje o izmjeni i/ili dopuni lokacijske dozvole donosi se u skladu s prostornim
planom u skladu s kojim je lokacijska dozvola izdana ili u skladu s prostornim planom koji je
na snazi u vrijeme donoenja rjeenja ako to podnositelj zahtjeva, odnosno investitor zatrai.

lanak 149.

(1) U postupku donoenja rjeenja o izmjeni i/ili dopuni lokacijske dozvole pribavljaju
se samo oni posebni uvjeti na koje izmjena i/ili dopuna ima utjecaja.

(2) U postupku donoenja rjeenja o izmjeni i/ili dopuni lokacijske dozvole

primjenjuje se lanak 141. stavak 1. ovoga Zakona samo ako se izmjene i/ili dopune odnose
na vanjsku veliinu graevine, veliinu i oblik graevne estice ili smjetaj graevine na
graevnoj estici.

Vaenje lokacijske dozvole

lanak 150.

(1) Lokacijska dozvola prestaje vaiti ako se u roku dvije godine od dana
pravomonosti lokacijske dozvole ne:
1. podnese zahtjev za davanje koncesije,
2. podnese zahtjev za donoenje rjeenja o izvlatenju,
3. podnese prijedlog za donoenje odluke o slunosti ili pravu graenja na zemljitu u
vlasnitvu Republike Hrvatske,
4. podnese zahtjev za izdavanje graevinske dozvole, odnosno
5. pristupi provedbi zahvata u prostoru za kojega se ne izdaje akt za graenje.

(2) Vaenje lokacijske dozvole produuje se na zahtjev podnositelja zahtjeva ili

investitora jednom za jo dvije godine, ako se nisu promijenili uvjeti utvreni u skladu s
odredbama ovoga Zakona i drugi uvjeti u skladu s kojima je lokacijska dozvola izdana.

(3) Rok iz stavka 1. ovoga lanka ne tee za vrijeme trajanja postupka davanje
koncesije, izvlatenja, izdavanja graevinske dozvole, odluivanja o prijedlogu za donoenje
odluke o slunosti ili pravu graenja na zemljitu u vlasnitvu Republike Hrvatske, odnosno
tijekom provedbe zahvata u prostoru za kojega se ne izdaje akt za graenje, a prestaje tei
donoenjem rjeenja o izvlatenju, izdavanjem graevinske dozvole, odbijanjem prijedloga za
donoenje spomenute odluke o slunosti ili pravu graenja, odnosno provedbom zahvata u
prostoru.

(4) Ako se za graenje graevine za koju je izdana jedna lokacijska dozvola izdaje
vie graevinskih dozvola, rok iz stavka 1. ovoga lanka prestaje tei izdavanjem prve
graevinske dozvole.

56
 57

7.3. DOZVOLA ZA PROMJENU NAMJENE I UPORABU GRAEVINE

lanak 151.

(1) Promjena namjene postojee graevine i/ili drugog lokacijskog uvjeta, odnosno
njezine samostalne uporabne cjeline u iju svrhu nije potrebno izvoenje graevinskih radova
za koje je potreban akt na temelju kojega se moe pristupiti graenju odobrava se dozvolom
za promjenu namjene i uporabu graevine.

(2) Dozvola iz stavka 1. ovoga lanka ne moe se izdati za promjenu oblika ili veliine
graevne estice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru.

(3) Postojea graevina, odnosno njezina samostalna uporabna cjelina za koju je

izdana dozvola iz stavka 1. ovoga lanka moe se na temelju te dozvole poeti koristiti za
novu namjenu te se za obavljanje djelatnosti u istoj graevini moe izdati rjeenje prema
posebnom zakonu.

lanak 152.

Dozvola za promjenu namjene i uporabu graevine donosi se po zahtjevu vlasnika

postojee graevine, odnosno njezine samostalne uporabne cjeline uz koji se prilae:
1. dokaz vlasnitva graevine, odnosno njezine samostalne uporabne cjeline,
2. dokaz da se radi o postojeoj graevini, ukljuujui glavni projekt u skladu s kojim
je izgraena, snimku izvedenog stanja, odnosno snimku postojeeg stanja,
3. akt za uporabu graevine, odnosno drugi dokaz da se graevina moe koristiti,
4. suglasnost nadlenog tijela, ako se trai promjena namjene nepokretnog kulturnog
dobra upisanog u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske ili njegova dijela i
5. rjeenje o prihvatljivosti zahvata za okoli ako se radi o zahvatu u prostoru za koji
se prema posebnim propisima provodi postupak procjene utjecaja zahvata na okoli i/ili
ocjene prihvatljivosti zahvata za ekoloku mreu.

lanak 153.

(1) Dozvola za promjenu namjene i uporabu graevine izdaje se ako je podnositelj

zahtjeva uz zahtjev priloio propisanu dokumentaciju te ako se u postupku utvrdi da je nova
namjena graevine, odnosno njezine samostalne uporabne cjeline i/ili lokacijski uvjet koji se
namjerava promijeniti, u skladu s prostornim planom i da ista ispunjava uvjete propisane
posebnim propisima za novu namjenu i/ili drugi lokacijski uvjet.

(2) Dozvola za promjenu namjene i uporabu graevine za koju se promjenu namjene

prema posebnom propisu provodi postupak ocjene, odnosno procjene utjecaja zahvata na
okoli ili postupak ocjene prihvatljivosti zahvata za ekoloku mreu izdaje se ako su ispunjeni
uvjeti i stavka 1. ovoga lanka i ako javnopravno tijelo koje je provelo taj postupak izda
potvrdu da je promjena namjene u skladu s rjeenjem donesenim u tom postupku.

lanak 154.

Stranke u postupku izdavanja dozvole za promjenu namjene i uporabu graevine su

podnositelj zahtjeva, vlasnik nekretnine za koju se izdaje ta dozvola i nositelj drugih stvarnih
prava na toj nekretnini.

57
 58

lanak 155.

(1) U svrhu utvrivanja da li graevina, odnosno njezina samostalna uporabna cjelina

ispunjava uvjete propisane posebnim propisima za novu namjenu i/ili novi lokacijski uvjet
upravno tijelo, odnosno Ministarstvo obavlja oevid na koji radi izdavanja potvrde s tim u
vezi (u daljnjem tekstu: potvrda) poziva javnopravna tijela koja prema posebnim propisima u
postupku izdavanja lokacijske dozvole utvruju posebne uvjete te javnopravno tijelo koje je
provelo postupak procjene utjecaja zahvata na okoli ili postupak ocjene prihvatljivosti
zahvata za ekoloku mreu, ako je isti proveden.

(2) Potvrdu javnopravno tijelo daje usmeno na zapisnik prilikom oevida, a ako to nije
mogue, upravno tijelo, odnosno Ministarstvo odreuje rok od petnaest dana za izdavanje
potvrde pisanim putem, odnosno za odbijanje izdavanja iste.

(3) Rjeenje o odbijanju izdavanja potvrde javnopravno tijelo dostavlja upravnom

tijelu, odnosno Ministarstvu i podnositelju zahtjeva koji na istu ima pravo albe, odnosno
pokretanja upravnog spora.

(4) Smatra se da graevina, odnosno samostalna uporabna cjelina ispunjava uvjete

propisane posebnim propisima za novu namjenu i/ili drugi lokacijski uvjet te da je potvrda
izdana ako se javnopravno tijelo ne odazove pozivu za oevid, odnosno ako u roku iz stavka
2. ovoga lanka upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu ne dostavi potvrdu ili rjeenje kojim
se odbija izdavanje iste.

lanak 156.

(1) Dokaz o izjavljivanju albe, odnosno pokretanju upravnog spora protiv rjeenja
kojim se odbija izdavanje potvrde podnositelj zahtjeva je u roku deset dana od dana
izjavljivanja albe, odnosno pokretanja upravnog spora duan dostaviti upravnom tijelu,
odnosno Ministarstvu koje u tom sluaju postupak izdavanja dozvole za promjenu namjene i
uporabu graevine prekida do donoenja odluke o albi, odnosno tubi.

(2) Tijelo nadleno za odluivanje o albi duno je upravnom tijelu, odnosno

Ministarstvu radi znanja dostaviti odluku o albi protiv rjeenja o odbijanju izdavanja potvrde.

(3) Ako podnositelj zahtjeva ne postupi u skladu sa stavkom 1. ovoga lanka ili protiv
rjeenja o odbijanju izdavanja potvrde ne izjavi albu, odnosno ne pokrene upravni spor,
zahtjev za izdavanje dozvole za promjenu namjene i uporabu graevine se odbija.

7.4. RJEENJE O UTVRIVANJU GRAEVNE ESTICE

lanak 157.

(1) Ako za postojeu graevinu nije utvrena graevna estica, odnosno zemljite
nuno za redovitu uporabu graevine, kada je obveza utvrivanja tog zemljita, odnosno
estice propisana posebnim zakonom ili kada vlasnik graevine eli promijeniti oblik i
veliinu graevne estice na kojoj je postojea zgrada u skladu s dokumentom prostornog
ureenja, parcelacija graevinskog zemljita provodi se u skladu s rjeenjem o utvrivanju
graevne estice.

58
 59

(2) Smatra se da za postojeu graevinu nije utvrena graevna estica, odnosno

zemljite nuno za redovitu uporabu graevine:
1. ako su na istoj katastarskoj estici izgraene dvije ili vie graevina koje
graevinski, funkcionalno ili tehniko-tehnoloki nisu cjelina,
2. ako je graevina izgraena na dvije ili vie katastarskih estica,
3. ako je graevina izgraena na katastarskoj estici ija je povrina manja ili vea od
povrine propisane prostornim planom,
4. ako je postojea katastarska estica, na kojoj je izgraena graevina, takva da se ne
moe smatrati zemljitem nunim za redovitu uporabu te graevine,
5. ako se radi o zgradi ozakonjenoj sukladno posebnom zakonu.

lanak 158.

(1) Zahtjevu za donoenje rjeenja o utvrivanju graevne estice prilae se kopija

katastarskog plana na kojoj se odreuju oblik i veliina graevne estice te dokaz da je
graevina za koju se utvruje graevna estica postojea.

(2) Rjeenje o utvrivanju graevne estice donosi se po zahtjevu stranke ili po

slubenoj dunosti.

lanak 159.

(1) Graevna estica odreuje se u skladu s prostornim planom, a ako to nije mogue
tada u skladu s pravilima struke, vodei rauna da se graevna estica utvrdi tako da oblikom
i veliinom omoguava redovitu uporabu graevine.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga lanka graevna estica zgrade koja ima vie
samostalnih uporabnih cjelina (stanova, poslovnih prostora, garaa i sl.) i/ili funkcionalnih
jedinica (hotelskih soba, apartman i sl.), a koja je planirana, projektirana i/ili izgraena tako
da sa vie svojih strana granii s povrinom javne namjene, odreuje se kao zemljite koje je
ispod te zgrade.

7.5. PARCELACIJA GRAEVINSKOG ZEMLJITA

Uvjeti parcelacije

lanak 160.

(1) Parcelacija graevinskog zemljita moe se provoditi samo u skladu s:

1. lokacijskom dozvolom,
2. rjeenjem o utvrivanju graevne estice,
3. graevinskom dozvolom, odnosno drugim aktom na temelju kojega je izgraena
graevina,
4. urbanistikim planom ureenja ili prostornim planom podruja posebnih obiljeja
koji u grafikom dijelu propisuje oblik i veliinu graevne estice, odnosno zone pojedine
namjene u mjerilu 1:1000 ili 1:2000,
5. prostornim planom ureenja grada, odnosno opine i generalnim urbanistikim
planom u svrhu odreivanja zemljita kojega je vlasnik duan prenijeti u vlasnitvo jedinice
lokalne samouprave na temelju lanka 171. stavka 1. ovoga Zakona, odnosno

59
 60

6. granicom graevinskog podruja odreenom vaeim ili ranije vaeim prostornim

planom u svrhu odreivanja vlasnitva zemljita sukladno posebnim zakonima o
poljoprivrednom zemljitu i umama.

(2) Parcelacija zemljita izvan granica graevinskog podruja radi poveanja graevne
estice unutar granice graevnog podruja nije doputena.

lanak 161.

(1) Parcelacija neizgraenog graevinskog zemljita moe se, osim u skladu s aktima i
planovima iz lanka 160. stavka 1. ovoga Zakona, provoditi i u skladu sa:
1. svakim prostornim planom ako se zemljite nalazi na podruju na kojemu ovim
Zakonom nije propisana obveza donoenja urbanistikog plana ureenja,
2. rjeenjem o povratu zemljita donesenog na temelju Zakona o naknadi za imovinu
oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunistike vladavine,
3. sudskom presudom o utvrivanju prava vlasnitva zemljita.

(2) Parcelacija izgraenog graevinskog zemljita moe se, osim u skladu s aktima i
planovima iz lanka 160. stavka 1. ovoga Zakona, provoditi i u svrhu spajanja cijelih
katastarskih estica na kojima je izgraena postojea zgrada.

(3) lanak 160. stavak 1. ovoga Zakona ne odnosi se na parcelaciju graevinskog

zemljita kojom se meusobno usklauje stanje u katastru, zemljinoj knjizi i naravi u okviru
izrade geodetskog projekta.

Potvrda parcelacijskog elaborata

lanak 162.

(1) Akt o parcelaciji graevinskog zemljita izraen u skladu s aktima, odnosno

planovima iz lanka 160. stavka 1. i lanka 161. stavka 1. podstavka 1. ovoga Zakona provodi
se u katastru na temelju parcelacijskog elaborata za koji je upravno tijelo, odnosno
Ministarstvo izdalo potvrdu o njegovoj usklaenosti s aktom, odnosno planom u skladu s
kojim je izraen.

(2) Akt o parcelaciji graevinskog zemljita izraen u skladu s rjeenjem, odnosno

presudom iz lanka 161. ovoga Zakona provodi se u katastru prema posebnom propisu nakon
provedbe u zemljinoj knjizi, ako je izraen u skladu s tim rjeenjem, odnosno presudom, a
to utvruje katastarski ured.

(3) Stavak 1. ovoga lanka ne odnosi se na formiranje graevne estice u katastru u

skladu s lokacijskom dozvolom, odnosno graevinskom dozvolom iji je sastavni dio
geodetski projekt.

8. UREENJE GRAEVINSKOG ZEMLJITA

Cilj i sadraj ureenja graevinskog zemljita

lanak 163.

60
 61

(1) Graevinsko zemljite ureuje se u cilju njegovog osposobljavanja za graenje,

rekonstrukciju i koritenje zgrada u skladu s prostornim planom te s tim u vezi poboljanja
uvjeta ivota i rada u naseljima.

(2) Ureenje graevinskog zemljita obuhvaa sljedee radnje i radove:

1. pribavljanje projekata i druge dokumentacije, rjeavanje imovinskopravnih odnosa
u skladu s ovim Zakonom i posebnim zakonom i ishoenje akata potrebnih za provedbu
radova u svrhu ureenja graevinskog zemljita,
2. graenje infrastrukture i graevina javne i drutvene namjene, odnosno njihovu
rekonstrukciju u skladu s posebnim zakonima, ako ovim Zakonom nije propisano drukije,
3. sanaciju terena (odvodnjavanje, izravnavanje, osiguranje zemljita i sl.).

Obveza ureenja graevinskog zemljita i investitor infrastrukture

lanak 164.

(1) Ureenje graevinskog zemljita obveza je jedinica lokalne samouprave i

javnopravnih tijela koja prema posebnim propisima grade i/ili upravljaju infrastrukturom.

(2) Poticanje i organizacija izgradnje i rekonstrukcije infrastrukture i graevina javne i

drutvene namjene, koordinacija javnopravnih tijela s tim u vezi i sanacija terena u naselju
obveza je jedinica lokalne samouprave.

lanak 165.

(1) Investitor komunalne infrastrukture i sanacije terena u naselju je jedinica lokalne

samouprave ili trgovako drutvo koje obavlja odgovarajuu komunalnu djelatnost, a druge
infrastrukture javnopravno tijelo ili druga osoba koje je istu prema posebnom propisu
ovlateno graditi.

(2) Investitor komunalne, odnosno druge infrastrukture moe biti i jedna ili vie osoba
ijem zemljitu ili graevini slui infrastruktura ako za to imaju suglasnost jedinice lokalne
samouprave, odnosno osobe iz stavka 1. ovoga lanka.

(3) Suglasnost iz stavka 2. ovoga lanka moe se dati samo osobi, odnosno osobama
koje se ugovorom obveu komunalnu, odnosno drugu infrastrukturu planiranu prostornim
planom izgraditi vlastitim sredstvima u odreenom roku i istu predati u vlasnitvo jedinice
lokalne samouprave, odnosno osobe odreene posebnim propisom. Ova suglasnost moe se
dati i za graenje komunalne, odnosno druge infrastrukture koja svojom trasom i kapacitetom
premauje potrebe zemljita, odnosno graevine investitora.

(4) Meusobna prava i obveze u pogledu uvjeta graenja komunalne, odnosno druge
infrastrukture jedinica lokalne samouprave, odnosno trgovako drutvo ili osoba iz stavka 1.
ovoga lanka i investitor komunalne, odnosno druge infrastrukture ureuju ugovorom iz
stavka 3. ovoga lanka.

(5) Ugovorom iz stavka 3. ovoga lanka moe se ugovoriti povrat dijela sredstava
utroenih za izgradnju komunalne, odnosno druge infrastrukture ili djelomino prebijanje s
obvezom plaanja komunalnog doprinosa u sluaju graenja graevine komunalne
infrastrukture.

61
 62

Redoslijed ureenja graevinskog zemljita

lanak 166.

(1) Prilikom ureenja pojedinih dijelova graevinskog zemljita ili graenja pojedinih
graevina infrastrukture mora se voditi rauna o redoslijedu ureenja tako da se omogui
trenutana i konana usklaenost i funkcionalna povezanost tih dijelova.

(2) Nove graevine infrastrukture ili njihovi novi dijelovi ne mogu se prikljuivati na
postojee graevine infrastrukture, odnosno druge infrastrukturne graevine koje kapacitetom
ili drugim obiljejima ne udovoljavaju novim graevinama i ureajima, odnosno njihovim
dijelovima.

9. IMOVINSKI INSTITUTI UREENJA GRAEVINSKOG ZEMLJITA

Ugovor o financiranju ureenja graevinskog zemljita

lanak 167.

(1) Trokove ili dio trokova potrebnih za izradu urbanistikog plana ureenja ili za
izgradnju komunalne infrastrukture moe snositi vlasnik zemljita kojem to ureenje koristi ili
druga zainteresirana osoba koja s jedinicom lokalne samouprave sklopi ugovor o financiranju
ureenja graevinskog zemljita.

(2) Ugovor o financiranju ureenja graevinskog zemljita sklapa se u pisanoj formi, a

ovisno o svom predmetu, sadri osobito:
1. naziv, odnosno ime i adresu stranaka,
2. naziv i obuhvat urbanistikog plana ureenja ija se izrada financira i osnovne
smjernice za njegovu izradu znaajne za obje stranke,
3. obvezu jedinice lokalne samouprave da donese urbanistiki plan ureenja i rok za
njegovo donoenje,
4. vrstu i opseg radnji i radova na ureenju zemljita koje se obvezuje izvriti jedinica
lokalne samouprave, te rok za njihovo izvrenje,
5. iznos, nain i rok plaanja trokova ureenja zemljita koji se obvezuju platiti
vlasnik zemljita, odnosno zainteresirana osoba.

(3) Sredstva ostvarena sklapanjem ugovora o financiranju ureenja graevinskog

zemljita prihod su prorauna jedinice lokalne samouprave.

(4) Sklapanje ugovora o financiranju ureenja graevinskog zemljita ne iskljuuje

primjenu posebnih propisa o javnoj nabavi.

(5) Ugovor o financiranju ureenja graevinskog zemljita objavljuje se u slubenom

glasilu jedinice lokalne samouprave.

lanak 168.

(1) Iznimno od lanka 167. stavaka 3. i 4. ovoga Zakona, ako se urbanistiki plan
ureenja donosi za zemljite u vlasnitvu jedne ili vie osoba koje u cijelosti financiraju

62
 63

njegovu izradu, ugovorom o financiranju ureenja graevinskog zemljita moe se ugovoriti

da izraivaa tog plana odabiru i izravno plaaju te osobe.

(2) U sluaju iz stavka 1. ovoga lanka nositelj izrade prostornog plana je struno
upravno tijelo opine, grada, velikog grada, odnosno Grada Zagreba.

lanak 169.

Osoba koja s jedinicom lokalne samouprave sklopi ugovor o financiranju ureenja

graevinskog zemljita u pogledu financiranja izgradnje objekta ili ureaja komunalne
infrastrukture koji se prema posebnom zakonu financira iz komunalnog doprinosa ne plaa taj
doprinos do iznosa trokova ureenja zemljita kojeg plaa na temelju ugovora.

Prijenos zemljita u vlasnitvo jedinice lokalne samouprave

lanak 170.

(1) Vlasnik neizgraenog i neoptereenog zemljita na kojemu je urbanistikim

planom ureenja planirano graenje infrastrukture ili graevine javne namjene koje ne moe
biti vlasnik, moe to zemljite prenijeti u vlasnitvo jedinice lokalne samouprave.

(2) Na nain iz stavka 1. ovoga lanka moe postupiti i vlasnik neizgraenog zemljita
na kojemu ne moe graditi jer se ne moe formirati graevna estica u skladu s detaljnim
planom ureenja.

lanak 171.

(1) Vlasnik graevinskog zemljita unutar granica graevinskog podruja duan je

prije dobivanja lokacijske dozvole, prenijeti jedinici lokalne samouprave u vlasnitvo dio tog
zemljita koje je prostornim planom odreeno za graenje komunalne infrastrukture koja slui
njegovoj graevnoj estici ili graevini koja e se izgraditi na toj estici.

(2) Vlasnik graevinskog zemljita unutar granica graevinskog podruja duan je

prije dobivanja lokacijske dozvole s jedinicom lokalne samouprave ili drugom ovlatenom
osobom sklopiti ugovor o osnivanju slunosti provoza i/ili prolaza ili druge slunosti na
svojoj graevnoj estici ili graevini koja e na njoj biti izgraena za korist komunalne
infrastrukture kada je to prema prostornom planu potrebno.

lanak 172.

(1) Za prenijeto zemljite iz lanka 170. i lanka 171. stavka 1. ovoga Zakona (u
daljnjem tekstu: predano zemljite), odnosno za osnovanu slunost iz lanka 171. stavka 2.
ovoga Zakona, vlasniku pripada naknada u visini trine vrijednosti prenijetog zemljita u
vrijeme prijenosa, odnosno u iznosu za koji je umanjena vrijednost nekretnine uslijed
osnivanja slunosti u vrijeme njezina osnivanja.

(2) Vlasniku prenijetog zemljita iz lanka 170. i lanka 171. stavka 1. ovoga Zakona
pripada i naknada trokova izrade parcelacijskog elaborata ako je isti bio potreban za prijenos
zemljita.

63
 64

(3) Naknadu iz stavka 1. ovoga lanka duna je isplatiti jedinica lokalne samouprave,
odnosno osoba s kojom je sklopljen ugovor, najkasnije u roku dvije godine od dana prijenosa
zemljita, odnosno sklapanja ugovora.

lanak 173.

(1) Zemljite iz lanka 170. i lanka 171. stavka 1. ovoga Zakona vlasnik prenosi
izjavom o prijenosu zemljita koju daje na zapisnik uredu dravne uprave u upaniji, odnosno
Gradu Zagrebu. O prijenosu zemljita se ne donosi upravni akt.

(2) Ured dravne uprave u upaniji duan je pozvati jedinicu lokalne samouprave da
prisustvuje davanju izjave iz stavka 1. ovoga lanka najmanje etrnaest dana prije davanja
izjave.

(3) Pristanak, odnosno protivljenje jedinice lokalne samouprave prijenosu zemljita

nije od utjecaja na prijenos, odnosno na stjecanje prava vlasnitva zemljita koje se prenosi.

lanak 174.

(1) Ured dravne uprave u upaniji, odnosno Gradu Zagrebu duan je zapisnik o
prijenosu zemljita i parcelacijski elaborat pregledan i potvren u skladu s ovim Zakonom i
posebnim zakonom kojim se ureuje dravna izmjera i katastar nekretnina, ako je isti bio
potreban za prijenos zemljita, uruiti zastupniku jedinice lokalne samouprave, odnosno bez
odlaganja dostaviti jedinici lokalne samouprave u ije je vlasnitvo preneseno zemljite, te
iste dostaviti katastarskom uredu i zemljinoknjinom sudu radi provedbe po slubenoj
dunosti.

(2) Zapisnik o prijenosu zemljita kojega je potpisao vlasnik zemljita i slubena

osoba, ovjeren peatom ureda dravne uprave u upaniji, odnosno Gradu Zagrebu je pravna
osnova za stjecanje vlasnitva prenesenog zemljita od strane jedinice lokalne samouprave.

lanak 175.

(1) Ured dravne uprave, odnosno Grada Zagreba na prijedlog vlasnika saziva
raspravu u svrhu sporazumnog utvrivanja naknade za preneseno zemljite.

(2) Ako vlasnik i jedinica lokalne samouprave ne postignu sporazum u pogledu

naknade za preneseno zemljite nadleni sud ovu naknadu po zahtjevu vlasnika odreuje u
izvanparninom postupku.

Obveza prodaje zemljita

lanak 176.

Jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave dune su na zahtjev vlasnika

zemljita, odnosno graevine po trinoj cijeni prodati bez provedbe javnog natjeaja:
1. dio neizgraenog zemljita potrebnog za formiranje neizgraene graevne estice u
skladu s detaljnim planom ureenja, ako taj dio ne prelazi 50% povrine planirane graevne
estice,

64
 65

2. dio zemljita potrebnog za formiranje izgraene graevne estice u skladu s

detaljnim planom ureenja,
3. zemljite koje ini graevnu esticu zgrade za koju je doneseno rjeenje o
izvedenom stanju na temelju posebnog zakona kojim se ureuje ozakonjenje nezakonitih
zgrada.

Pravo prvokupa

lanak 177.

(1) Vlada, skuptina upanije, odnosno Grada Zagreba, gradsko vijee i opinsko
vijee (u daljnjem tekstu: nositelj prava prvokupa) moe odlukom odrediti podruje na
kojemu ima pravo prvokupa nekretnina potrebnih za graenje infrastrukture ili graevine
javne i drutvene namjene.

(2) Vlada, skuptina upanije, odnosno Grada Zagreba, gradsko vijee i opinsko
vijee moe odlukom odrediti podruje na kojemu pravna osoba s javnim ovlastima ima pravo
prvokupa nekretnina potrebnih za graenje infrastrukture za koju je prema posebnom propisu
nadlena.

(3) Podruje iz stavka 1., odnosno 2. ovoga lanka odreuje se na katastarskoj ili
drugoj odgovarajuoj podlozi, tako da je nedvojbeno na koje se nekretnine odnosi pravo
prvokupa.

(4) Odluka iz stavka 1., odnosno 2. ovoga lanka objavljuje se u informacijskom

sustavu i Narodnim novinama, odnosno slubenom glasilu upanije, Grada Zagreba, velikog
grada, grada i opine, te na njihovim internetskim stranicama.

(5) Odluka iz stavka 1., odnosno 2. ovoga lanka dostavlja se nadlenom

zemljinoknjinom sudu i nadlenom katastarskom uredu.

lanak 178.

(1) Vlasnik nekretnine na podruju na kojemu postoji pravo prvokupa koji namjerava
prodati ovu nekretninu duan je putem javnog biljenika ili na drugi odgovarajui nain istu
ponuditi na prodaju nositelju prava prvokupa i priopiti mu cijenu i uvjete prodaje.

(2) Ako nositelj prava prvokupa kojemu je stavljena ponuda ne izjavi u roku ezdeset
dana od dana priopenja ponude da prihvaa ponudu, vlasnik nekretnine moe istu prodati
drugom, ali samo pod istim uvjetima ili za viu cijenu.

(3) Kada se prema uvjetima prodaje cijena treba u cijelosti ili djelomice isplatiti u
novcu, izjava o prihvaanju ponude moe imati uinak samo ako nositelj prava prvokupa
kome je stavljena ponuda vlasniku nekretnine ili kod javnog biljenika, odnosno nadlenog
suda deponira cijeli iznos koji se prema ponudi treba isplatiti u novcu.

lanak 179.

(1) Sklapanje ugovora o kupoprodaji nekretnine protivno lanku 177. ovoga Zakona
razlog je za ponitenje tog ugovora.

65
 66

(2) Tuba za ponitenje ugovora iz stavka 1. ovoga lanka ne moe se podnijeti nakon
proteka tri godine od dana njegova sklapanja.

10. NADZOR

lanak 180.

(1) Nadzor nad provedbom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona te zakonitost rada upravnih tijela, strunih upravnih tijela, Zavoda, zavoda, pravnih
osoba s javnim ovlastima, osoba koje obavljaju strune poslove prostornog ureenja te
ovlatenih arhitekata, i ovlatenih inenjera s tim u vezi, provodi Ministarstvo.

(2) Nadzor iz stavka 1. ovoga lanka koji se odnosi na ope akte provodi se u skladu s
planom nadzora kojeg posebnom odlukom donosi ministar te po traenju pravosudnih tijela.

lanak 181.

(1) Upravna tijela, struna upravna tijela, Zavod, zavodi, pravne osobe s javnim
ovlastima, osobe koje obavljaju strune poslove prostornog ureenja te ovlateni arhitekti i
ovlateni inenjeri duni su Ministarstvu u svrhu provedbe nadzora omoguiti pristup
njihovim slubenim prostorijama i dostaviti sve zatraene podatke, dokumente i izvjea u
zatraenom roku.

(2) Ako upravno tijelo, struno upravno tijelo, Zavod, zavod, pravna osoba s javnim
ovlastima, osoba koje obavlja strune poslove prostornog ureenja, ovlateni arhitekt ili
ovlateni inenjeri ne postupi po traenju Ministarstva iz stavka 1. ovoga lanka na ispunjenje
zatraenog ga se poziva rjeenjem.

lanak 182.

(1) Ministarstvo rjeenjem nareuje upravnom tijelu, strunom upravnom tijelu,

Zavodu, zavodu, pravnoj osobi s javnim ovlastima, osobi koje obavlja strune poslove
prostornog ureenja, ovlatenom arhitektu, odnosno ovlatenom inenjeru otklanjanje
nezakonitosti koja se utvrdi u provedbi nadzora te rok za njeno otklanjanje.

(2) Nepostupanje po rjeenju iz stavka 1. ovoga lanka iz neopravdanog razloga je

teka povreda slubene dunosti elnika upravnog tijela, elnika strunog upravnog tijela,
ravnatelja Zavoda, ravnatelja zavoda, odgovorne osobe u pravnoj osobi s javnim ovlastima,
odnosno tea povreda dunosti i ugleda ovlatenog arhitekta, odnosno ovlatenog inenjera.

lanak 183.

(1) Ako tijelo jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave, upravno tijelo,
struno upravno tijelo, zavod, pravna osoba s javnim ovlastima, osoba koja obavlja strune
poslove prostornog ureenja, odnosno ovlateni arhitekt ili ovlateni inenjer ne postupi po
rjeenju Ministarstva iz lanka 181. stavka 2., odnosno lanka 182. stavka 1. ovoga Zakona na
izvrenje e se ga prisiliti novanom kaznom.

66
 67

(2) U svrhu prisile na izvrenje rjeenja tijela jedinice lokalne i podrune (regionalne)
samouprave, upravnog tijela i strunog upravnog tijela, novana kazna iz stavka 1. ovoga
lanka se izrie jedinici lokalne, odnosno podrune (regionalne) samouprave ije je to tijelo.

lanak 184.

(1) Postupak zbog teke povrede slubene dunosti slubenika, upravnog tijela,
strunog upravnog tijela, zavoda, pravne osobe s javnim ovlastima, te tee povrede dunosti i
ugleda ovlatenog arhitekta, odnosno ovlatenog inenjera, propisane ovim Zakonom ili
posebnim propisom, uoenog u provedbi nadzora nad provedbom ovoga Zakona, pokree se
po zahtjevu Ministra.

(2) Ako se u nadzoru utvrdi da je povrijeen ovaj Zakon i/ili propis donesen na
temelju ovoga Zakona, Ministarstvo ima pravo i obvezu podnijeti optuni prijedlog ili
kaznenu prijavu.

lanak 185.

U sluaju kada je protiv rjeenja Ministarstva pokrenut upravni spor, Ministarstvo

moe do okonanja spora ponititi ili izmijeniti svoje rjeenje iz onih razloga iz kojih bi sud
mogao ponititi takvo rjeenje.

11. PREKRAJNE ODREDBE

lanak 186.
Prekraj osobe koja provodi zahvat u prostoru

(1) Novanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit e se za

prekraj pravna osoba koja pristupi provedbi zahvata u prostoru koji se prema posebnim
propisima koji ureuju gradnju ne smatraju graenjem bez pravomone, odnosno izvrne
lokacijske dozvole ili zahvat u prostoru ne provodi u skladu s tom dozvolom (lanak 126.
stavci 3. i 4.),

(2) Novanom kaznom od 5.000,00 do 30.000,00 kuna kaznit e se fizika osoba za

prekraje iz stavka 1. ovoga lanka.

Prekraji projektanta

lanak 187.

Novanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit e se za prekraj

fizika osoba u svojstvu projektanta ako izradi idejni projekt protivno uvjetima za provedbu
zahvata u prostoru propisanim prostornim planom, posebnim propisima ili posebnim uvjetima
(lanak 130. stavak 2.)

67
 68

12. PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE

Zapoeti postupci

lanak 188.

(1) Postupci izrade i donoenja dokumenata prostornog ureenja zapoeti po

odredbama Zakona o prostornom ureenju i gradnji (Narodne novine, br. 76/2007, 38/2009,
55/2011, 90/2011, 50/2012 i 55/2012) do stupanja na snagu ovoga Zakona dovrit e se po
odredbama tog Zakona i propisa donesenih na temelju tog Zakona, ako ovim Zakonom nije
drukije propisano.

(2) Postupci zapoeti po slubenoj dunosti i postupci za ije su pokretanje zahtjevi

stranaka podneseni po odredbama Zakona o prostornom ureenju i gradnji (Narodne novine,
br. 76/2007, 38/2009, 55/2011, 90/2011, 50/2012 i 55/2012) do stupanja na snagu ovoga
Zakona, a koji se odnose na prostorno ureenje dovrit e se po odredbama tog Zakona i
propisa donesenih na temelju tog Zakona.

(3) Iznimno od stavka 2. ovoga lanka u postupcima koji se dovravaju po odredbama

Zakona o prostornom ureenju i gradnji (Narodne novine, br. 76/2007, 38/2009, 55/2011,
90/2011, 50/2012 i 55/2012) primjenjuje se lanak 122. stavak 4. ovoga Zakona.

lanak 189.

(1) Smatra se da je postupak urbane komasacije zapoet u smislu lanka 188. stavka 2.
ovoga Zakona ako je do dana stupanja na snagu ovoga Zakona u slubenom glasilu objavljena
odluka o izradi detaljnog plana ureenja za urbanu komasaciju pod uvjetom da jedinica
lokalne samouprave zahtjev za pokretanje postupka u smislu lanka 154. stavka 1. Zakona o
prostornom ureenju i gradnji (Narodne novine, br. 76/2007, 38/2009, 55/2011, 90/2011,
50/2012 i 55/2012) podnese u roku dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(2) Ovlauje se predstavniko tijelo upanije, Grada Zagreba, odnosno velikog grada
da za potrebe dovrenja postupka iz stavka 1. ovoga lanka osnuje komasacijsko povjerenstvo
u roku dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(3) Ovlauje se Vlada da za potrebe dovrenja postupka iz stavka 1. ovoga lanka

osnuje Dravno komasacijsko povjerenstvo te da donese odluku o naknadi za rad u
komasacijskom povjerenstvu i odluku o naknadi za rad u Dravnom komasacijskom
povjerenstvu u roku dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Lokacijska dozvola i rjeenja Ministarstva

lanak 190.

(1) Lokacijska dozvola izdana na temelju Zakona o prostornom ureenju (Narodne

novine, br. 30/94, 68/98, 61/2000, 32/2002 i 100/2004), odnosno Zakona o prostornom
ureenju i gradnji (Narodne novine, br. 76/2007, 38/2009, 55/2011, 90/2011, 50/2012 i
55/2012) moe se mijenjati, dopunjavati, ukinuti i/ili ponititi pod istim uvjetima kao i
lokacijska dozvola donesena na temelju ovoga Zakona.

68
 69

(2) U sluaju kada je protiv rjeenja Ministarstva donesenog na temelju Zakona o

prostornom ureenju (Narodne novine, br. 30/94, 68/98, 61/2000, 32/2002 i 100/2004),
odnosno Zakona o prostornom ureenju i gradnji (Narodne novine, br. 76/2007, 38/2009,
55/2011, 90/2011, 50/2012 i 55/2012) ili donesenog u vezi s tim zakonom pokrenut upravni
spor, Ministarstvo moe do okonanja spora ponititi ili izmijeniti svoje rjeenje iz onih
razloga iz kojih bi sud mogao ponititi takvo rjeenje.

Primjena posebnih propisa

lanak 191.

(1) Posebni uvjeti, miljenja, potvrde, suglasnosti, odobrenja, rjeenja i drugi akti
javnopravnih tijela koji se prema posebnim propisima donesenim do stupanja na snagu ovoga
Zakona moraju pribaviti u postupku izdavanja lokacijske dozvole ili rjeenja o uvjetima
graenja utvruju se kao posebni uvjeti prema ovome Zakonu prije podnoenja zahtjeva za
izdavanje lokacijske dozvole, odnosno tijekom izdavanja te dozvole.

(2) Stavak 1. ovoga lanka ne odnosi se na posebne uvjete koji se utvruju u postupku
procjene utjecaja na okoli i u postupku ocjene prihvatljivosti zahvata za ekoloku mreu.

Obavljanje upravnih i strunih poslova

lanak 192.

Ministarstvo do stupanja na snagu Dravnog plana prostornog razvoja izdaje akte za

provedbu prostornih planova za zahvate u prostoru dravnog znaaja odreene uredbom iz
lanka 56. stavka 2. ovoga Zakona i za zahvate u prostor planirane na podruju dvije ili vie
upanija, odnosno Grada Zagreba.

lanak 193.

(1) Hrvatski zavod za prostorni razvoj osnovan Zakonom o prostornom ureenju i

gradnji (Narodne novine, br. 76/2007, 38/2009, 55/2011, 90/2011, 50/2012 i 55/2012)
nastavlja s radom kao Zavod prema ovom Zakonu.

(2) Ravnatelj i upravno vijee Zavoda duni su uskladiti statut Hrvatskog zavoda za
prostorni razvoj osnovanog Zakonom o prostornom ureenju i gradnji (Narodne novine, br.
76/2007, 38/2009, 55/2011, 90/2011, 50/2012 i 55/2012) s ovim Zakonom u roku tri mjeseca
od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

lanak 194.

(1) Zavod za prostorno ureenje upanije, Zavod za prostorno ureenje Grada

Zagreba, odnosno zavod za prostorno ureenje velikog grada ustrojen na temelju Zakona o
prostornom ureenju i gradnji (Narodne novine, br. 76/2007, 38/2009, 55/2011, 90/2011,
50/2012 i 55/2012), nastavlja s radom kao zavod za prostorno ureenje upanije, Zavod za
prostorno ureenje Grada Zagreba, odnosno zavod za prostorno ureenje velikog grada prema
ovom Zakonu.

69
 70

(2) upanije i Grad Zagreb duni su uskladiti akte o osnivanju i statute zavoda za
prostorno ureenje upanije, odnosno Grada Zagreba u skladu s ovim Zakonom u roku tri
mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

lanak 195.

(1) Upravna tijela upanija i velikih gradova nadlena za strune i upravne poslove
prostornog ureenja ustrojena na temelju Zakona o prostornom ureenju i gradnji (Narodne
novine, br. 76/2007, 38/2009, 55/2011, 90/2011, 50/2012 i 55/2012) do dana stupanja na
snagu ovoga Zakona, nastavljaju s radom kao upravna tijela, odnosno struna upravna tijela
upanija i velikih gradova prema ovom Zakonu.

(2) Upravna tijela gradova na koje je upanija sukladno posebnom zakonu prenijela
nadlenost za obavljanje upravnih poslova prostornog ureenja do dana stupanja na snagu
ovoga Zakona, nastavljaju s radom i imaju djelokrug i ovlasti upravnog tijela velikog grada
odreene ovim Zakonom.

Dravni plan prostornog razvoja, uredbe i pravilnici

lanak 196.

(1) Dravni plan prostornog razvoja donijeti e se najkasnije u roku dvije godine od
dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(2) Vlada je duna donijeti uredbu iz lanka 37. i lanka 56. stavka 2. ovoga Zakona u
roku devedeset dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(3) Ministar je duan donijeti pravilnike iz lanka 40. stavka 2., lanka 56. stavka 3. i
lanka 133. stavka 1. ovoga Zakona u roku devedeset dana od dana stupanja na snagu ovoga
Zakona, a naputak iz lanka 5. stavka 1. ovoga Zakona kojim se propisuje sustav provedbe
postupaka i izrade akata koji se donose na temelju ovoga Zakona elektronikim putem u roku
dvanaest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(4) Ravnatelj Dravne geodetske uprave duan je donijeti pravilnik iz lanka 133.
stavka 2. ovoga Zakona u roku devedeset dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(5) Dravna geodetska uprava duna je granice i podruje prostora ogranienja ucrtati
na Hrvatsku osnovnu kartu (HOK) dopunjenu ortofotokartama u roku od devedeset dana od
dana stupanja na snagu ovoga Zakona. Do ispunjenja ove obveze granice i podruje
zatienog obalnog podruja mora prikazane na Hrvatskoj osnovnoj karti (HOK) dopunjenoj
ortofotokartama smatra se granicama i podrujem prostora ogranienja.

(6) Ovlauje se Vlada za donoenje uredbe kojom e se za potrebe provedbe ovoga

Zakona i drugih zakona urediti nain procjene vrijednosti nekretnina, nain prikupljanja
podataka i njihovu evaluaciju, a ministar za donoenje pravilnika kojim se razrauju metode
procjena nekretnina i druga pitanja s tim u vezi.

70
 71

lanak 197.

(1) Do stupanja na snagu pravilnika, odnosno uredbe koji se donose na temelju ovlasti
iz ovoga Zakona, u dijelu u kojem nisu u suprotnosti s odredbama ovoga Zakona, ostaju na
snazi:
1. Pravilnik o sadraju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim
pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (Narodne novine, br. 106/98, 39/2004,
45/2004 ispravak i 163/2004) u dijelu kojim se propisuju pravna pravila koja se odnose na
sadraj, mjerila kartografskih prikaza, obvezne prostorne pokazatelje i standard elaborata
prostornih planova i
2. Pravilnik o mjerama zatite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u
prostornom planiranju i ureivanju prostora (Narodne novine, br. 29/83, 36/85 i 42/86).

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga lanka pravilnici iz tog stavka u dijelu u kojem nisu u
suprotnosti s odredbama ovoga Zakona u odnosu na dokumente prostornog ureenja donesene
na temelju propisa koji su vaili prije stupanja na snagu ovoga Zakona i njihove izmjene i/ili
dopune donesene nakon stupanja na snagu ovoga Zakona ostaju na snazi do prestanka vaenja
tih dokumenata, ako ovim Zakonom nije propisano drukije.

Dokumenti prostornog ureenja

lanak 198.

(1) Dokumenti prostornog ureenja doneseni na temelju propisa koji su vaili prije
stupanja na snagu ovoga Zakona ostaju na snazi do donoenja prostornih planova prema ovom
Zakonu, odnosno do njihova stavljanja izvan snage na temelju ovoga Zakona.

(2) Strategija prostornog razvoja Republike Hrvatske koju je donio Hrvatski sabor na
sjednici odranoj 27. lipnja 1997. godine ostaje na snazi do donoenja Strategije prostornog
razvoja Republike Hrvatske na temelju ovoga Zakona.

(3) Dokumenti prostornog ureenja iz stavka 1. i 2. ovoga lanka mogu se mijenjati

i/ili dopunjavati te staviti izvan snage i prije donoenja dokumenata prostornog ureenja
prema ovom Zakonu u roku pet godina od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(4) Dokumenti prostornog ureenja iz stavka 1. i 2. ovoga lanka mijenjaju i/ili

dopunjavaju se te se stavljaju izvan snage u postupku propisanom ovim Zakonom za
mijenjanje i/ili dopunjavanje, odnosno stavljanje izvan snage prostornih planova.

(5) Izmjene i/ili dopune dokumenata prostornog ureenja iz stavka 1. ovoga lanka
moraju biti u skladu s dokumentom prostornog ureenja irega podruja, odnosno prostornim
planom vie razine.

(6) Izmjene i/ili dopune dokumenata prostornog ureenja iz stavka 1. i 2. ovoga lanka
ne moraju biti izraene u skladu s propisima donesenim na temelju ovoga Zakona, ali se
njihove izmjene i/ili dopune mogu donositi i u svrhu njihova usklaenja s tim propisima.

lanak 199.

71
 72

(1) Prostorni plan upanije, odnosno Grada Zagreba koji se donosi na temelju ovoga
Zakona ne moe se donijeti prije stupanja na snagu Dravnog plana prostornog razvoja.

(2) Prostorni plan ureenja grada, odnosno opine koji se donosi na temelju ovoga
Zakona ne moe se donijeti prije stupanja na snagu prostornog plana upanije koji se donosi
na temelju ovoga Zakona.

(3) Generalni urbanistiki plan koji se donosi na temelju ovoga Zakona ne moe se
donijeti prije stupanja na snagu Prostornog plana ureenja grada, odnosno prostornog plana
Grada Zagreba koji se donosi na temelju ovoga Zakona.

lanak 200.

(1) lanak 43. stavak 6. ovoga Zakona odnosi se i na izdvojeno graevinsko podruje
izvan naselja odreeno do stupanja na snagu ovoga Zakona.

(2) Rok iz lanka 43. stavka 6. ovoga Zakona za graevinsko podruje izvan naselja
odreeno do stupanja na snagu ovoga Zakona poinje tei danom stupanja na snagu ovoga
Zakona.

(3) Provedbeni urbanistiki planovi i detaljni planovi ureenja doneseni na temelju

propisa koji su vaili prije stupanja na snagu ovoga Zakona smatraju se urbanistikim planom
ureenja u smislu ovoga Zakona.

lanak 201.

(1) Jedinice lokalne samouprave dune su dopuniti prostorne planove ureenja velikih
gradova, gradova ili opina, odnosno Prostorni plan Grada Zagreba na nain da u njima
odrede neureene dijelove graevinskih podruja i izgraene dijelove tih podruja planirane
za urbanu preobrazbu u skladu s ovim Zakonom u roku dvanaest mjeseci od dana stupanja na
snagu pravilnika iz lanka 56. stavka 3. ovoga Zakona.

(2) Do ispunjenja obveze iz stavka 1. ovoga lanka neureenim dijelom graevinskog

podruja smatraju se neizgraeni dijelovi graevinskog podruja odreeni prostornim
planovima ureenja velikih gradova, gradova ili opina, odnosno Prostornim planom Grada
Zagreba, koji su na snazi na dan stupanja na snagu ovoga Zakona.

(3) Do ispunjenja obveze iz stavka 1. ovoga lanka izgraenim dijelovima

graevinskih podruja planiranim za urbanu preobrazbu u smislu ovoga Zakona smatraju se
dijelovi graevinskog podruja odreeni za urbanu obnovu prostornim planovima koji su na
snazi na dan stupanja na snagu ovoga Zakona.

Odluka o izradi prostornog plana

lanak 202.

Odluka o izradi prostornog plana donesena na temelju Zakona o prostornom ureenju i

gradnji (Narodne novine, br. 76/2007, 38/2009, 55/2011, 90/2011, 50/2012 i 55/2012)
prestaje vaiti u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona, ako u tom

72
 73

roku nije objavljena javna rasprava, a izrada i donoenje prostornog plana zapoeta tom
odlukom se obustavlja.

Izvjee o stanju u prostoru

lanak 203.

Zavod, zavodi i struna upravna tijela opina, gradova i velikih gradova duni su
izraditi, odnosno osigurati izradu izvjea o stanju u prostoru i podnijeti ga na razmatranje
nadlenom tijelu u roku etiri godine od dana stupanja na snagu pravilnika iz lanka 40.
stavka 2. ovoga Zakona.

Prestanak vaenja propisa

lanak 204.

Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje vaiti Zakon o prostornom ureenju i
gradnji (Narodne novine, br. 76/2007, 38/2009, 55/2011, 90/2011, 50/2012 i 55/2012) u dijelu
koji se odnosi na prostorno ureenje.

Stupanje na snagu Zakona

lanak 205.

Ovaj Zakon objavljuje se u Narodnim novinama, a stupa na snagu 1. sijenja 2014.

godine.

73
 74

OBRAZLOENJE

I. RAZLOZI ZBOG KOJIH SE ZAKON DONOSI

Upravno podruje prostornog ureenja, zajedno s upravnim podrujem graditeljstva,

danas je ureeno Zakonom o prostornom ureenju i gradnji (Narodne novine, br. 76/2007,
38/2009, 55/2011, 90/2011, 50/2012 i 55/2012), Zakonom o arhitektonskim i inenjerskim
poslovima i djelatnostima u prostornom ureenju i gradnji (Narodne novine, br. 152/2008,
49/2011 i 25/2013), Zakonom o postupanju i uvjetima gradnje radi poticanja ulaganja
(Narodne novine, br. 69/2009, 128/2010, 136/2012 i 76/2013), Zakonom o postupanju s
nezakonito izgraenim zgradama (Narodne novine, broj 86/2012), nizom posebnih zakona
kojima se ureuju razliita druga posebna podruja i velikim brojem podzakonskih propisa
donesenih na temelju tih zakona.

Prema danas vaeem Zakonu o prostornom ureenju i gradnji prostornim ureenjem

trebaju se ostvarivati pretpostavke za unaprjeenje gospodarskih, drutvenih, prirodnih,
kulturnih i ekolokih polazita odrivog razvitka u prostoru Republike Hrvatske kao osobito
vrijednom i ogranienom nacionalnom dobru te drugi vani ciljevi propisani tim Zakonom i
dokumentima koji se donose na temelju tog Zakona. U tom smislu posebice valja istaknuti
osnovni cilj prostornog ureenja, a taj je ostvarenje ravnomjernog prostornog razvoja
usklaenog s gospodarskim, drutvenim i okolinim polazitima, uravnoteenje regionalnih
razvojnih procesa i s njima povezanih zahvata u prostoru i razliitih potreba i interesa
korisnika prostora, na nain kojim se osigurava: prostorna odrivost u odnosu na racionalno
koritenje i ouvanje kapaciteta prostora na kopnu, moru i u podmorju u svrhu uinkovite
zatite prostora, povezivanje teritorija Drave s europskim prostornim sustavima, njegovanje i
razvijanje regionalnih prostornih osobitosti, meusobno usklaen i dopunjujui razmjetaj
razliitih ljudskih djelatnosti i aktivnosti u prostoru radi funkcionalnog i skladnog razvoja
zajednice uz zatitu integralnih vrijednosti prostora, razumno koritenje i zatita prirodnih
dobara, ouvanje bioraznolikosti, zatita okolia i prevencija od rizika oneienja, zatita
kulturnih dobara i vrijednosti, dobro organizirana raspodjela i ureenje graevinskog
zemljita, kvalitetan i human razvoj gradskih i ruralnih naselja te siguran, zdrav, drutveno
funkcionalan ivotni i radni okoli, cjelovitost vrijednih obalnih ekosustava i kakvoa mora za
kupanje i rekreaciju, kvaliteta i ljepota izgraenog okolia, osobito u obalnom podruju uz
zatitu ueg obalnog pojasa od graenja, odgovarajui prometni sustav, osobito javni prijevoz
i nemotorizirani promet, opskrba, funkcionalna pristupanost i uporaba usluga i graevina za
potrebe razliitih skupina stanovnitva, osobito djece, starijih ljudi i osoba smanjenih
sposobnosti i pokretljivosti, kvaliteta ureenja ugostiteljsko-turistikih podruja na obalnom i
kopnenom podruju, pogodne poslovne uvjete za razvoj gospodarstva, te nacionalna sigurnost
i obrana Drave te zatita od prirodnih i drugih nesrea.

Takva uloga i ciljevi prostornog ureenja su nesumnjivo suvremeni i ciljno racionalni

te time dobri, kako za drutvo u cjelini, tako i za svakog pojedinca. Osim toga, neke postavke
sustava prostornog ureenja iz ovoga Zakona kao i odreeni njegovi instituti, pojedinano i
naelno uzevi, predstavljaju dobra rjeenja koja tee ostvarivanju spomenute uloge i ciljeva
propisanih tim Zakonom. To se, prije svega, odnosi na: integralni sustav prostornog i
urbanistikog planiranja u oba njegova vida i druga naela na kojima se sustav temelji,
subjekte koji aktivno sudjeluju u tom sustavu te na njihove uloge u tom sustavu, podjelu
prostora Republike Hrvatske na tri razine (dravnu, regionalnu i lokalnu), podjelu prostora
jedinice lokalne samouprave na graevinsko podruje i podruje izvan graevinskog

74
 75

podruja, graevinskog podruja na graevinsko podruje naselja, izdvojeni dio graevinskog

podruja naselja i izdvojeno graevinsko podruje izvan naselja, te tih podruja na izgraeni i
neizgraeni dio, odnosno na ureeni i neureeni dio, prostorne planove kao osnovne
instrumente provedbe politike prostornog ureenja koji imaju snagu i pravnu prirodu
podzakonskog propisa, te na subordinaciju tih planova Zakonu i planova nie razine, odnosno
ueg obuhvata planovima vie razine, odnosno ireg obuhvata, postupak izrade i donoenja
prostornih planova i javnu raspravu kao uvjet za njihovo donoenje, sluajeve u kojima je
obvezno donoenje provedbenog urbanistikog plana (urbanistikog plana ureenja), zatitu i
propisivanje uvjeta za planiranje u zatienom obalnom podruju mora i lokacijsku dozvolu
kao jedan od osnovnih instituta za provedbu prostornih planova.

Meutim, ostvarenja ovakve, inae dobro postavljene uloge prostornog ureenja i

njegovih poeljnih ciljeva, zbog stanja u prostoru naslijeenog iz prolosti te brojnih razliitih
vlastitih nedostataka od kojih se najznaajniji navode u nastavku, ovaj Zakon, unato
znaajnim izmjenama i dopunama 2011. godine, na alost nije uspio osigurati. Jasni
pokazatelj toga je potreba donoenja Zakona o postupanju i uvjetima gradnje radi poticanja
ulaganja u svrhu poticanja ulaganja u podruju gradnje do 31. prosinca 2010. godine kojim se
ureuje gradnja, izdavanje akata za graenje, uporabu i uklanjanje graevina za koje se prema
Zakonu o prostornom ureenju i gradnji (Narodne novine, br. 76/2007 i 38/2009) izdaje
lokacijska dozvola i potvrda glavnog projekta, te provedba upravnog i inspekcijskog nadzora
s tim u vezi, injenica da je spomenuti rok produen do sada tri puta, kao i potreba donoenja
Zakona o postupanju s nezakonito izgraenim zgradama (Narodne novine, broj 90/2011)
kojim su se ureivali uvjeti, postupak i pravne posljedice ukljuivanja u pravni sustav
nezakonito izgraenih zgrada, a koji je ubrzo zbog neispunjavanja oekivanja zamijenjen
novim Zakonom o postupanju s nezakonito izgraenim zgradama.

Openito uzevi glavni nedostatak Zakona o prostornom ureenju i gradnji je tekst

samog Zakona. Prije svega, preteni dio teksta Zakona je zbog njegova opsega nepregledan.
Naime, tim se Zakonom, kako je naprijed navedeno, ureuju dva upravna podruja i provedba
inspekcijskog nadzora u tim podrujima pa se zbog postizanja bolje preglednosti cijeni
svrsishodnim podijeliti materiju tog Zakona na tri dijela i urediti odvojeno predmetnim
Zakonom, te Zakonom o gradnji i Zakonom o graevinskoj inspekciji ije se donoenje
predlae zajedno s predmetnim Zakonom. Osim toga, preteni dio teksta Zakona je
nedoreen, terminoloki nedosljedan, pravno-tehnikih nespretan, a to je posebno naglaeno
velikim brojem izmjena i dopuna njegovih odredbi. Nadalje, niz odredbi, odnosno instituta
koje sadri i ureuje ovaj Zakon nepotrebno i neopravdano oteavaju njegovu provedbu u
razliitim segmentima (primjerice lanak 6. kvalifikacije slubenih osoba za provoenje
postupaka, lanak 108. povjerenstvo za ocjenu arhitektonske uspjenosti idejnog projekta i
dr.). Takoer, nain sudjelovanja posebnih upravnih podruja u postupcima izrade i donoenja
prostornih planova i njihove provedbe nije ureen u dovoljnoj mjeri to stvara zastoje,
konflikte, konfuziju i pravnu nesigurnost pa je potrebno izriito propisati naine na koje
sudjeluju u tim postupcima, tj. to i pod kojim uvjetima mogu propisivati s tim u vezi.
Poseban problem predstavlja injenica to se u primjeni spomenutog Zakona ne uspijeva u
potpunosti provesti naelo sudjelovanja javnosti i pristupa informacijama i podacima o
prostoru koji su javni. To se jednako odnosi na pristup podacima od strane jedinica lokalne i
podrune samouprave i drugih subjekata prostornog ureenja to ima za posljedicu sporo
donoenje prostornih planova i njihovu poveanu cijenu, te na graane i druge korisnike
prostora to ima za posljedicu gubitak njihova povjerenja u sustav i pravnu nesigurnost.
Razlog tomu je, prije svega, neodgovarajue pravno ureenje Informacijskog sustava
prostornog ureenja.

75
 76

U segmentu sustava prostornih planova nedostatak koji izravno onemoguava

ostvarivanje pretpostavki za unaprjeenje gospodarskog i drutvenog razvitka je
neprihvatljivo velik utjecaj regionalnih i lokalnih prostornih planova u planiranju na dravnoj
razini, a posebice na provedbu zahvata u prostoru od znaaja za Dravu, te lokalnih prostornih
planova u planiranju na regionalnoj razini i na provedbu zahvata od znaaja za regionalnu
razinu. Naime, Strategija i Program prostornog ureenja Republike Hrvatske kojima su
planirani zahvati u prostoru od znaaja za Dravu, po svojoj pravnoj prirodi i sadraju nisu
dokumenti podobni za provedbu tih zahvata (izdavanje lokacijskih dozvola), ve je njihovu
provedbu potrebno razraditi prostornim planom upanije, odnosno Grada Zagreba, u
odreenim sluajevima i prostornim planovima na lokalnoj razini, a na to donositelji tih
planova nisu uvijek spremni. Isti je problem i s provedbom zahvata u prostoru upanijskog
znaaja ija je mogunost i potreba planirana upanijskim planovima, a u koju svrhu je
potrebno planiranje istih planovima lokalne razine. Postojei instrument koji bi trebao
osigurati takvu razradu je mogunost propisivanja smjernica i obveza za izradu prostornih
planova ueg podruja u dokumentima prostornog ureenja irega podruja. Meutim, ovaj
instrument, zbog nezainteresiranosti, neposluha, neslaganja ili pogrenog shvaanja adresata,
esto ne ispunjava svoju ulogu. Istovremeno, ovo propisivanja smjernica i obveza za izradu
prostornih planova ueg podruja u dokumentima prostornog ureenja irega podruja
predstavlja nepotrebno ograniavanje jedinica lokalne samouprave u obavljanju poslove iz
lokalnog djelokruga u prostornom i urbanistikom planiranju. Takvo stanje stvari nuno
namee potrebu uvoenja prostornog plana za dravnu razinu kojim bi se planirali zahvati u
prostoru od dravnog znaaja, te ureenje sustava u kojem bi se taj plan, kao i plan upanijske
razine kojim su planirali zahvati u prostoru od upanijskog znaaja, mogao provoditi izravno
tj. bez donoenja planova na niim razinama. Znaajni nedostatak predstavlja i ne postojanje
subjekta koji bi koordinirao planiranje i investiranje na dravnoj razini to ima za posljedicu
da znatna dravna sredstva i mogunosti ostaju u potpunosti neiskoriteni ili se ne
iskoritavaju dovoljno uinkovito. Prema Zakonu o prostornom ureenu i gradnji 1. listopada
2017. godine trebali bi prestati vaiti generalni urbanistiki planovi, a to je neprihvatljivo jer
su ti planovi povijesno i tehniki gotovo nezamjenjivi instrumenti urbanistikog planiranja
velikih gradova.

Sustav prostornih planova, nadalje, pati od niza drugih znaajnih nedostataka kao to
su:
- konfuzno i neadekvatno propisan sadraj dokumenata prostornog ureenja i
nepotrebno preklapanje njihova sadraja to znatno oteava njihovu provedbu (posebice je
nejasno to se planira na kojoj razini, tj. tko je to ovlaten planirati),
- upitan je sadraj pojedinih planova (primjerice u lanku 71. omjeri hotela i vila te
zabrana etairanja),
- nepotrebno opiran sadraj prostornih planova (obvezni prilozi koji su po prirodi
stvari bitni za izradu plana, a ne za njegovu provedbu) koji nepotrebno zbunjuje u provedbi
plana,
- slaba prepoznatljivost prostornog plana ureenja grada, odnosno opine kao
urbanistikog provedbenog plana za ureene i izgraene dijelove graevinskog podruja koji
nisu planirani za urbanu obnovu,
- slaba prepoznatljivost urbanistikog plana ureenja kao regulacijskog i provedbenog
plana,
- nepotrebna i tetna mogunost propisivanja potrebe donoenja urbanistikog plana
ureenja prostornim planom ireg podruja izvan sluajeva propisanih Zakonom.

76
 77

Osim toga, u sustavu prostornih planova nije rijeen niz znaajnih pitanja koja se ne
mogu na zadovoljavajui nain rijeiti prostornim planovima. U tom smislu:
- nisu propisani osnovni uvjeti (smjernice) za planiranje izvan granica graevinskog
podruja,
- nisu propisani osnovni (minimalni) urbanistiki standardi,
- nije ureeno pitanje graevina koje se mogu graditi u zonama odreene namjene,
- nije ureeno pitanje namjene graevina i njihovo razlikovanje,
- nije ureeno pitanje zatite oekivanja investitora i vlasnika zemljita obzirom na
mogunosti propisane prostornim planom u sluaju njihove nagle promjene tijekom izdavanja
lokacijske dozvole,
- nije ureen institut urbane sanacije, (definicija pojma, odreivanje obvezne urbane
sanacije, posljedica nezakonite gradnje i ozakonjenja).

Posebni problem koji je s jedne strane povezan s prostornim planiranjem, a s druge

strane s privoenjem prostora namjeni odreenoj prostornim planom, predstavlja ne rijetka
praksa jedinica lokalne samouprave koje prostornim planovima ureenja grada, odnosno
opine odreuju izdvojena graevinska podruje izvan naselja za koja nikada ne donose
urbanistike planove ureenja i/ili ne pristupaju ureenju takvih podruja, odnosno za koja ne
postoje zainteresirani investitori, a koja neiskoritena podruja onemoguavaju odreivanje
izdvojenih graevinskih podruja izvan naselja za koja postoji interes investitora. Stoga je
predmetno pitanje potrebno rijeiti na nain da izdvojeno graevinsko podruje izvan naselja
za koje u roku pet godina od dana njegova odreivanja nije donesen urbanistiki plan
ureenja ili na kojemu ili do kojega nije zapoeto graenje osnovne infrastrukture, prestaje
biti graevinsko podruje. Opseg i znaaj ovoga problema je toliki da je u interesu
omoguavanja ulaganja, nuno osigurati primjenu novog rjeenja predmetnog pitanja i na
izdvojena graevinska podruje izvan naselja odreena prije stupanja na snagu predloenog
Zakona.

Takoer, u Republici Hrvatskoj ne postoji propis ili drugi pravni akt koji bi
jedinstveno ureivao postupak procjene vrijednosti nekretnina. Neovisno o vlasniku
nekretnine ili njenom obliku, utvrivanje vrijednosti nekretnine predstavlja osnovu za
gospodarenje istom. Zateeno stanje proizvodi gospodarsku i pravnu nesigurnost za sve
nositelje vlasnikih prava na nekretninama. Razlozi za takvu nesigurnost nalaze se u
neogranienoj diskreciji procjenitelja prilikom procjene vrijednosti nekretnine. Procjene
vrijednosti nekretnina predstavljaju odgovoran i sloen posao kojeg bi trebali obavljati
strunjaci prema utvrenim pravilima, a kako bi se rezultati procjena mogli meritorno
usporeivati i valorizirati.

U segmentu provedbe dokumenata prostornog ureenja postoji niz neuinkovitih

rjeenja, problema i nedostataka. Najvei i najtetniji nedostatak je ne postojanje
hijerarhijskih ovlatenja Ministarstva nadlenog za poslove prostornog ureenja u odnosu na
upravna tijela upanija i gradova koja obavljaju upravne poslove prostornog ureenja u prvom
stupnju, a koja ovlatenja bi osigurala efikasnu zatitu prava stranaka te ujednaenu i
uinkovitu primjenu propisa na cijelom teritoriju Republike Hrvatske. Naime, prema
ovlatenjima koja spomenuto Ministarstvo, odgovorno za provedbu zakona i stanje u
upravnom podruju prostornog ureenja, prema vaeim propisima ima u odnosu na
spomenuta upravna tijela, proizlazi da je njegova stvarna pozicija tek arbitrarna te da
provedba zakona i stanje u predmetnom upravnom podruju, uglavnom ovise o dobroj volji
upravnih odjela i upana, odnosno gradonaelnika kojima su ta tijela organizacijski i stegovno
u potpunosti podreena. Osim toga, najvei problem za pravnu sigurnost investitora

77
 78

predstavljaju novi prostorni planovi, odnosno izmjene i dopune prostornih planova koje
jedinice lokalne samouprave donose nakon to su investitori izradili potrebne projekte i
podnijeli zahtjeve za izdavanje lokacijske dozvole, odnosno drugih akata za provedbu
prostornog plana po prostornim planovima vaeim u trenutku podnoenja tih zahtjeva, pri
emu se tim novim prostornim planovima, odnosno izmjenama i dopunama prostornih
planova ne omoguava zavravanje spomenutih zapoetih postupaka po prostornim
planovima koji su vaili u trenutku podnoenja zahtjeva investitora. Stoga je predmetno
pitanje potrebno rijeiti na nain da se akt za provedbu prostornog plana izdaje u skladu s
prostornim planom koji vai na dan podnoenja zahtjeva za njegovo izdavanje. Opseg i znaaj
ovoga problema je toliki da je u interesu osiguranja pravne sigurnosti investitora i s tim u vezi
uloenih sredstava, nuno osigurati primjenu novog rjeenja predmetnog pitanja i na postupke
izdavanja akata za provedbu prostornog plana zapoete prije stupanja na snagu predloenog
Zakona.

Nadalje, provedba dva odvojena postupka tj. izdavanje lokacijske dozvole kao akta za
provedbu prostornog plana i akta za graenje (graevinske dozvole) za veinu zahvata u
prostoru u veini sluajeva predstavlja nepotrebnu administrativnu prepreku koja ujedno
poveava troak investicije. To se posebice odnosi na sluajeve u kojima je investitor budue
graevine koja se ne namjerava graditi u etapama ili fazama rijeio imovinske odnose na
zemljitu. Najbolji dokaz tome je uspjeno rjeenje iz naprijed spomenutog Zakona o
postupanju i uvjetima gradnje radi poticanja ulaganja prema kojemu se i za zahtjevne
graevine izdaje jedan akt koji je ujedno i akt za provedbu prostornog plana i akt za graenje
(graevinska dozvola). Poseban problem u provedbi prostornih planova predstavlja
utvrivanje injenice je li neko podruje za koje nije donesen urbanistiki plan ureenja vee
od 5000 m ureeno ili neureeno u svakom pojedinom sluaju izdavanja akta za provedbu
prostornog plana, a o emu ovisi mogunost izdavanja tog akta, umjesto da ta injenica,
obzirom da se radi o prostorno-planskoj kategoriji, bude utvrena samim prostornim planom.
Takvo zakonsko rjeenje stvara veliku pravnu neizvjesnost i nesigurnost u pogledu Zakonom
propisane obveze donoenja provedbenog plana o kojoj ovisi mogunost graenja.

Nakon stupanja na snagu Zakona o prostornom ureenju i gradnji Republika Hrvatska

je potpisala Protokol o integriranom upravljanju obalnim podrujem Sredozemlja pa je sustav
prostornog ureenja potrebno uskladiti s tim Protokolom u pogledu obuhvata zatienog
obalnog podruja mora. Takoer, Informacijski sustav prostornog ureenja potrebno je
ustrojiti na nain koji korespondira sa Zakonom o Nacionalnoj infrastrukturi prostornih
podataka (Narodne novine, broj 56/2013).

Slijedom izloenog, a u svrhu otklanjanja uoenih problema i njihovih posljedica

predlae se donoenje predmetnog Zakona, te zajedno s njime i Zakona o gradnji i Zakona o
graevinskoj inspekciji.

II. PITANJA KOJA SE UREUJU OVIM ZAKONOM

Predloenim Zakonom ureuju se sljedea pitanja:

- predmet zakona i cilj sustava prostornog ureenja;
- znaenje pojmova koji se rabe u predmetnom Zakonu te propisima i aktima koji se
donese na temelju tog Zakona;
- primjena i donoenje posebnih propisa u provedbi predmetnog Zakona;

78
 79

- ovlatenja ministra nadlenog za poslove prostornog ureenja u provedbi

predmetnog Zakona;
- ciljevi prostornog ureenja;
- naela prostornog ureenja (naelo integralnog pristupa u prostornom planiranju,
naelo uvaavanja znanstveno utvrenih injenica, naelo prostorne odrivosti razvitka,
naelo ostvarivanja i zatite javnog i pojedinanog interesa, naelo horizontalne integracije u
zatiti prostora, naelo vertikalne integracije i naelo javnosti i slobodnog pristupa podacima i
dokumentima znaajnim za prostorno planiranje);
- subjekti prostornoga ureenja (osiguranje uinkovitosti i strunosti prostornog
ureenja, osiguranje meusobne usklaenost i provedbe prostornih planova, osiguranje
interesa i potreba posebnih upravnih podruja i gospodarstva, Hrvatski zavod za prostorni
razvoj, zavod za prostorno ureenje upanije, odnosno Grada Zagreba, zavod za prostorno
ureenje velikog grada, povjerenstvo za ocjenu arhitektonske uspjenosti, pravne osobe i
ovlateni arhitekti);
- praenje stanja u prostoru i podruju prostornog ureenja (informacijski sustav
prostornog ureenja, lokacijska informacija, Uredba o informacijskom sustavu, pristup
podacima o nekretninama i vlasnitvu, izvjee o stanju u prostoru);
- uvjeti planiranja prostora (graevinsko podruje i planiranje izvan graevinskog
podruja, zatieno obalno podruje mora - planiranje u ZOP-u, odreivanje graevinskih
podruja u prostoru ogranienja, zahvati u prostoru ogranienja, planiranje ugostiteljsko-
turistike i sportske namjene);
- Strategija prostornog razvoja Republike Hrvatske (znaenje Strategije, sadraj
Strategije, izrada, donoenje i objava Strategije);
- sustav prostornih planova - opa pitanja (predmet prostornih planova);
- sadraj prostornih planova, utvrivanje prevladavajueg javnog interesa i
kompenzacijskih uvjeta, pravna priroda prostornih planova, oblik prostornih planova, razine
prostornih planova, usklaenost prostornih planova, financiranje izrade prostornih planova,
dostupnost prostornih planova);
- prostorni planovi - prostorni planovi dravne razine (Dravni plan prostornog
razvoja, prostorni plan podruja posebnih obiljeja, urbanistiki plan ureenja dravnog
znaaja), prostorni planovi podrune (regionalne) razine (prostorni plan upanije, Prostorni
plan Grada Zagreba, urbanistiki plan ureenja upanijskog znaaja), prostorni planovi
lokalne razine (prostorni plan ureenja grada, odnosno opine, generalni urbanistiki plan,
urbanistiki plan ureenja);
- postupak izrade i donoenja prostornih planova (nositelj izrade prostornog plana,
odgovorni voditelj izrade nacrta prijedloga prostornog plana, prijedlog za izradu prostornog
plana, odluka o izradi prostornog plana, zahtjevi za izradu prostornog plana, struna rjeenja
prostornog plana, obveza provedbe javne rasprave, prijedlog prostornog plana, objava javne
rasprave, posebna obavijest o javnoj raspravi, javni uvid, javno izlaganje, nain sudjelovanja
sudionika u javnoj raspravi, izvjee o javnoj raspravi, ponovna javna rasprava, obavijest
sudionicima javne rasprave, suglasnost ministarstva, nadlenost za donoenje prostornih
planova, objava i sadraj odluke o donoenju prostornog plana, dostava dokumenata
prostornog ureenja, izmjene i dopune, te zasebno stavljanje izvan snage prostornih planova);
- provedba prostornih planova (provedba zahvata u prostoru, nadlenost za izdavanje
akata za provedbu prostornih planova, pravni lijekovi, povreda slubene dunosti i dunosti
ovlatenog arhitekta i ovlatenog inenjera, primjena propisa u postupku izdavanja akta za
provedbu prostornog plana, odluka o koncesiji prema posebnom propisu);
- instrumenti provedbe prostornih planova - lokacijska dozvola (zahvati u prostoru za
koje se izdaje lokacijska dozvola, provedba zahvata u prostoru koji nisu graenje, zahtjev za
izdavanje lokacijske dozvole, idejni projekt, obavijest o uvjetima za izradu idejnog projekta,

79
 80

utvrivanje posebnih uvjeta, lokacijski uvjeti, stranke u postupku izdavanja lokacijske

dozvole, poziv za uvid u spis predmeta, uvjeti za izdavanje lokacijske dozvole, izmjena i/ili
dopuna lokacijske dozvole, vaenje lokacijske dozvole), dozvola za promjenu namjene i
uporabu graevine, rjeenje o utvrivanju graevne estice i parcelacija graevinskog
zemljita (uvjeti parcelacije, potvrda parcelacijskog elaborata);
- ureenje graevinskog zemljita (cilj i sadraj ureenja graevinskog zemljita,
obveza ureenja graevinskog zemljita i investitor infrastrukture, redoslijed ureenja
graevinskog zemljita);
- imovinski instituti ureenja graevinskog zemljita (ugovor o financiranju ureenja
graevinskog zemljita, prijenos zemljita u vlasnitvo jedinice lokalne samouprave, obveza
prodaje zemljita, pravo prvokupa);
- nadzor nad provedbom Zakona;
- prekraj osobe koja provodi zahvat u prostoru koji nije graenje i projektanta idejnog
projekta;
- prijelazne i zavrne odredbe (zapoeti postupci, lokacijska dozvola i rjeenja
ministarstva, obavljanje strunih i upravnih poslova uredbe i pravilnici, dokumenti prostornog
ureenja, izvjee o stanju u prostoru, zahvati u prostoru, prestanak vaenja propisa, stupanje
na snagu zakona).

Upravno podruje gradnje i pitanje provedbe nadzora graevinske inspekcije, koji su

danas, zajedno s upravnim podrujem prostornog ureenja, ureeni naprijed spomenutim
Zakonom o prostornom ureenju i gradnji, uredit e se posebnim zakonima (Zakonom o
gradnji i Zakonom o graevinskoj inspekciji) ije se donoenje predlae zajedno s
donoenjem predmetnog Zakona.

III. OBJANJENJE ODREDBI PREDLOENOG ZAKONA

Uz lanak 1.
Odredbama ovoga lanka propisuje se predmet Zakona i cilj sustava prostornog
ureenja. Ureuje se sustav prostornog ureenja i to: ciljevi, naela i subjekti prostornog
ureenja, praenje stanja u prostoru i podruju prostornog ureenja, uvjeti planiranja prostora,
donoenje Strategije prostornog razvoja Republike Hrvatske, prostorni planovi ukljuujui
njihovu izradu i postupak donoenja, provedba prostornih planova, ureenje graevinskog
zemljita, imovinski instituti ureenja graevinskog zemljita i nadzor.

Uz lanak 2.
Odredbama ovoga lanka propisuje se da se prostornim ureenjem osiguravaju uvjeti
za koritenje (gospodarenje), zatitu i upravljanje prostorom Republike Hrvatske te da se time
ostvaruju pretpostavke za drutveni i gospodarski razvoj, zatitu okolia i prirode, vrsnou
gradnje i racionalno koritenje prirodnih i kulturnih dobara.

Uz lanak 3.
Odredbama ovoga lanka definiraju se pojedini pojmovi i njihovo znaenje u smislu
ovoga Zakona. Ujedno se propisuje da pojmovi uporabljeni u ovom Zakonu imaju znaenje
odreeno posebnim zakonom kojim se ureuje podruje gradnje te drugim posebnim
zakonom, koji su od utjecaja na prostorno ureenje, ako ovim Zakonom nije propisano
drukije. Izrazi koji se u ovom Zakonu koriste za osobe u mukom rodu, uporabljeni su
neutralno i odnose se na muke i enske osobe.

80
 81

Uz lanak 4.
Ovim lankom odreena je primjena i donoenje posebnih propisa, pa se na pitanja
prava na pristup informacijama i podacima u postupcima koja nisu ureena ovim Zakonom i
propisima donesenim na temelju ovoga Zakona primjenjuju odredbe propisa kojim se ureuje
pravo na pristup informacijama, a na pitanja vezano za Zavod za prostorno ureenje
Republike Hrvatske, upanijske zavode, odnosno zavod Grada Zagreba za prostorno ureenje,
te za gradske zavode za prostorno ureenje ako ih veliki grad osnuje, na koja pitanja nisu
ureenja ovim Zakonom, primjenjuju se odredbe propisa o ustanovama. Ujedno se propisuje
da se pravilnici i tehniki propisi ije je donoenje propisano posebnim zakonima, a koji
utjeu na propisivanje uvjeta za graenje graevina i provedbu drugih zahvata u prostoru ili
odreivanje lokacijskih uvjeta, donose uz suglasnost ministra nadlenog za poslove
prostornog ureenja.

Uz lanak 5.
Odredbom stavka 1. ovoga lanka propisuje se ovlatenje ministra nadlenog za
poslove prostornog ureenja da naputkom propie nain rada u Ministarstvu, upravnim
tijelima, strunim upravnim tijelima i pravnim osobama koje imaju javne ovlasti u vezi s
provedbom ovoga Zakona, ukljuujui i propisivanje sustava provedbe postupaka i izrade
akata koji se donose na temelju tog Zakona elektronikim putem. Odredbom stavka 2. ovoga
lanka propisuje se ovlatenje ministra da ureuje nain rada savjetodavnih radnih tijela
(povjerenstva, radne grupe i sl.) koja osniva na temelju posebnog propisa za utvrivanje
nacrta propisa koji se donose na temelju ovoga Zakona, te da odreuje naknadu za rad
lanovima tih tijela koji nisu dravni slubenici.

Uz lanak 6.
Odredbama ovoga lanka odreuju se ciljevi prostornog ureenja i nain na koji se
postiu.

Uz lanak 7.
Ovim lankom odreuju se naela prostornog ureenja: integralni pristup u
prostornom planiranju, uvaavanje znanstveno utvrenih injenica, prostorna odrivost
razvitka, ostvarivanje i zatita javnog i pojedinanog interesa, horizontalna integracija u zatiti
prostora, vertikalna integracija i javnost i slobodan pristup podacima i dokumentima
znaajnim za prostorno ureenje.

Uz lanke 8. do 14.
Odredbama ovih lanaka detaljnije se razrauju naela prostornog ureenja.

Uz lanak 15.
Odredbama ovoga lanka propisuje se da uinkovitost prostornog ureenja
osiguravaju Hrvatski sabor i Vlada Republike Hrvatske, te predstavnika tijela jedinica
lokalne i podrune (regionalne) samouprave donoenjem prostornih planova i donoenjem,
odnosno prihvaanjem drugih dokumenata propisanih ovim Zakonom. Ujedno odreuje se da
strunu utemeljenost planova i drugih dokumenata propisanih ovim Zakonom osiguravaju
tijela dravne uprave, struna upravna tijela, zavodi i druge pravne osobe registrirane za
obavljanje strunih poslova prostornog ureenja, te ovlateni arhitekti koji samostalno
obavljaju strune poslove prostornog planiranja.

81
 82

Uz lanak 16.
Odredbama ovoga lanka propisuje se da meusobnu usklaenost prostornih planova,
uz tijela, zavode i osobe iz lanka 15. stavka 2. ovoga Zakona osigurava Ministarstvo
davanjem suglasnosti u skladu s ovim Zakonom. Takoer, propisuje se da provedbu
prostornih planova osiguravaju Ministarstvo i upravna tijela.

Uz lanak 17.
Odredbama ovoga lanka, radi osiguranja interesa i potreba posebnih upravnih
podruja i gospodarstva u prostoru putem sustava prostornog ureenja, omoguava se
sudjelovanje javnopravnih tijela u uspostavi i voenju informacijskog sustava prostornog
ureenja i dostavi podataka za taj sustav na nain propisan ovim Zakonom i propisima
donesenim na temelju ovoga Zakona, te u izradi prostornih planova izradom o vlastitom
troku strunih podloga potrebnih za izradu prostornih planova propisanih posebnim
zakonima, davanjem svojih zahtjeva i miljenja u postupku izrade i donoenja prostornih
planova i utvrivanjem posebnih uvjeta pije, odnosno tijekom postupka izdavanja lokacijske
dozvole u sluajevima propisanim posebnim propisima, a na nain i u postupku propisanom
ovim Zakonom. Ujedno propisuje se da se interesi i potrebe gospodarstva i posebnih upravnih
podruja u prostoru putem sustava prostornog ureenja osiguravaju i donoenjem posebnih
propisa kojima se ureuje planiranje i projektiranje posebnih vrsta graevina i podruja te
donoenjem sektorskih strategija, planova, studija i drugih dokumenata propisanih posebnim
zakonima kojima, odnosno u skladu s kojima se utvruju zahtjevi za izradu prostornih
planova.

Uz lanak 18.
Odredbama ovoga lanka propisuje se da strune poslove prostornog ureenja za
Dravu obavlja Hrvatski zavod za prostorni razvoj, da je osniva Zavoda Republika Hrvatska,
a da osnivaka prava ostvaruje Vlada Republike Hrvatske, te da Zavod ima svojstvo pravne
osobe s pravima i odgovornostima propisanim ovim Zakonom.

Uz lanak 19.
Ovim lankom propisuju se djelatnosti Zavoda koje obuhvaaju osobito: izradu,
odnosno koordinaciju izrade i praenje provedbe Dravnog plana prostornog razvoja i drugih
prostornih planova koje donosi Hrvatski sabor ili Vlada, izradu, odnosno koordinaciju izrade i
suradnju u izradi drugih dokumenata od vanosti za prostorno ureenje i zatitu prostora
Drave, voenje, razvoj i upravljanje informacijskog sustava prostornog ureenja, pripremu
liste pokazatelja o stanju u prostoru, izradu, odnosno voenje izrade izvjea o stanju u
prostoru Drave, obavljanje strunih poslova za odreivanje sadraja i metodologije
prostornog planiranja u izradi prostornih planova i praenju stanja u prostoru, suradnju s
osobama, meunarodnim tijelima, institucijama i udrugama na izradi i provedbi projekata i
programa iz podruja prostornog ureenja, sudjelovanje u provedbi meunarodnih obveza
Republike Hrvatske iz podruja prostornog ureenja, osiguravanje uvjeta za pristup
informacijama o prostoru, kojima raspolae, sudjelovanje u izradi sektorskih strategija,
planova, studija i drugih dokumenata dravne razine propisanih posebnim zakonima i druge
poslove u skladu s ovim Zakonom, posebnim propisima i statutom Zavoda.

Uz lanak 20.
Ovim lankom propisuje se da su tijela Zavoda Upravno vijee i ravnatelj Zavoda.

82
 83

Uz lanak 21.
Odredbama ovoga lanka propisuje se da Upravno vijee Zavoda upravlja Zavodom,
da Upravno vijee Zavoda ima predsjednika i etiri lana, da predsjednika i lanove
Upravnog vijea Zavoda imenuje i razrjeava ministar, da je predsjednik Upravnog vijea
Zavoda predstavnik Ministarstva, da se predsjednik i lanovi Upravnog vijea imenuju na
etiri godine, te da iste osobe mogu biti ponovno imenovane za lana Upravnog vijea
Zavoda.

Uz lanak 22.
Ovim lankom propisuju se zadae Upravnog vijea Zavoda, te dunost Upravnog
vijea zavoda da dostavi Ministarstvu izvjee o ostvarivanju godinjeg programa rada
Zavoda do 1. oujka tekue godine za prethodnu kalendarsku godinu.

Uz lanak 23.
Odredbama ovoga lanka propisuje se da je ravnatelj voditelj poslovanja Zavoda, da se
isti imenuje na vrijeme od etiri godine, da zastupa i predstavlja Zavod i da za svoj rad
odgovara Upravnom vijeu Zavoda i ministru, te se odreuje da se uvjeti koje ravnatelj mora
ispunjavati, nain njegova izbora, te njegovi poslovi i ovlasti utvruju Statutom Zavoda.

Uz lanak 24.
Ovim lankom odreuje se da se statutom Zavoda utvruju ovlasti i nain odluivanja
ravnatelja, osnove unutarnjeg ustrojstva Zavoda, nain raspolaganja sredstvima, nain
ostvarivanja javnosti rada, te druga pitanja za koje je ovim Zakonom i/ili posebnim propisom
odreeno da se ureuju statutom.

Uz lanak 25.
Odredbama ovoga lanka odreuje se financiranje Zavoda, nain raspolaganja s dobiti
Zavoda i snoenja gubitka, te da Zavod ne moe bez suglasnosti ministra stjecati, otuiti ili
opteretiti nekretnine i drugu imovinu kojom raspolae, a ija vrijednost prelazi iznos odreen
Statutom Zavoda.

Uz lanak 26.
Ovim lankom odreuje se da strune poslove prostornog ureenja za upaniju,
odnosno Grad Zagreb obavlja zavod za prostorno ureenje upanije, odnosno Grada Zagreba,
zatim osniva zavoda za prostorno ureenje upanije, odnosno Grada Zagreba i nositelj
osnivakih prava, te da se ravnatelj zavoda za prostorno ureenje upanije, donosno Grada
Zagreba imenuje i razrjeava uz prethodnu suglasnost Ministarstva.

Uz lanak 27.
Ovim lankom propisuju se djelatnosti zavoda za prostorno ureenje upanije,
odnosno Grada Zagreba.

Uz lanak 28.
Odredbama ovoga lanka propisuje se mogunost velikog grada da osnuje zavod za
prostorno ureenje za svoje podruje ako za to postoji potreba i ako se za to mogu osigurati
sredstva u njegovom proraunu, te se propisuje djelatnost toga zavoda.

Uz lanak 29.
Ovim lankom propisuje se mogunost da opinsko vijee, gradsko vijee, odnosno
skuptina Grada Zagreba u svrhu osiguranja vrsnoe izgraenog prostora na svom podruju,

83
 84

ako za to postoji potreba i ako za to moe osigurati sredstva u svojem proraunu osnuje
povjerenstvo za ocjenu arhitektonske uspjenosti.

Uz lanak 30.
Ovim lankom propisuje se da nacrte prijedloga i nacrte konanih prijedloga
prostornih planova i druge strune poslove prostornog ureenja moe izraivati, odnosno
obavljati pravna osoba, odnosno ovlateni arhitekt, ako ispunjava uvjete za obavljanje poslova
prostornog ureenja propisane posebnim zakonom.

Uz lanak 31.
Odredbama ovoga lanaka propisano je da se za potrebe izrade, donoenja, provedbe i
nadzora prostornih planova, trajnog praenja stanju u prostoru i podruju prostornog ureenja,
te izrade izvjea o stanju u prostoru, u skladu s ovim Zakonom i drugim propisima
uspostavlja i vodi informacijski sustav prostornog ureenja, te nain i voenje tog sustava.

Uz lanak 32.
Odredbom ovoga lanka propisuje se sadraj informacijskog sustava.

Uz lanak 33.
Ovim lankom propisuje se obveza Ministarstva da uspostavi i razvija sustav u
suradnji sa Zavodom i zavodima za prostorno ureenje upanije, odnosno Grada Zagreba, te
obveza Zavoda, zavoda za prostorno ureenje upanije, odnosno Grada Zagreba i zavoda
velikog grada, ako je osnovan, da vodi i upravlja tim sustavom, svaki u okviru svojih ovlasti.

Uz lanak 34.
Odredbama ovoga lanka propisuje se dunost Ministarstva, zavoda, upravnih tijela i
strunih upravnih tijela da podatke znaajne za prostorno ureenje kojima raspolau uine
dostupnima putem informacijskog sustava na nain propisan ovim Zakonom i propisima
donesenim na temelju ovoga Zakona, dunost javnopravnih tijela da podatke o postojeem
stanju, nainu i uvjetima koritenja i zatite prostora, te druge podatke znaajne za prostorno
ureenje kojima raspolau uine dostupnima putem informacijskog sustava povezivanjem u
informacijski sustav svog informacijskog sustava ili njegova dijela i/ili dostavom podataka
potrebnih za uspostavu i voenje informacijskog sustava u propisanom obliku Zavodu.
Ujedno se propisuje da Ministarstvo, upravna tijela i struna upravna tijela nemaju pravo na
naknadu za dostavljene podatke niti za omoguavanje koritenja navedenih podataka.

Uz lanak 35.
Odredbama ovoga lanka propisuje se da su podaci u informacijskom sustavu javni
ako nemaju povjerljivo znaenje odreeno sukladno posebnom propisu, da svatko ima, u
skladu sa zakonom, pravo na uvid i pribavljanje podataka iz informacijskog sustava koji nisu
povjerljivi, te da nositelj izrade prostornog plana i struni izraiva prostornog plana koriste
podatke iz informacijskog sustava bez naknade.

Uz lanak 36.
Odredbama ovoga lanka propisuje se dunost upravnog tijela na ijem se podruju
nalazi zemljite da u svrhu upoznavanja s namjenom prostora i uvjetima provedbe zahvata u
prostoru iz prostornih planova na odreenom zemljitu, po zahtjevu zainteresirane osobe,
izdaje lokacijsku informaciju u roku osam dana od dana podnoenja zahtjeva, zatim se
odreuje sadraj zahtjeva za izdavanje lokacijske informacije, te sadraj i nain dostave
lokacijske informacije. Ujedno se odreuje da lokacijska informacija nije upravni akt.

84
 85

Uz lanak 37.
Odredbama ovoga lanka propisano je da Vlada Republike Hrvatske uredbom
propisuje pobliu strukturu, sadraj, nain rada, oblik i elektroniki standard informacijskog
sustava, ovlasti i obveze u voenju i upravljanju informacijskim sustavom Ministarstva,
zavoda te upravnih tijela i strunih upravnih tijela u vezi s informacijskim sustavom, te
javnopravna tijela koja su prostorne i druge podatke duna uiniti dostupnima putem
informacijskog sustava i nain na koji su to duna uiniti, a da nacrt te uredbe priprema
Zavod, a prijedlog uredbe utvruje Ministarstvo.

Uz lanak 38.
Ovim lankom propisano je da Ministarstvo, jedinice lokalne i podrune (regionalne)
samouprave, zavodi i osobe koje obavljaju strune poslove prostornog ureenja imaju za
potrebe obavljanja poslova prema ovom Zakonu pravo uvida i pribavljanja podataka (izvoda i
dr.) iz katastra i zemljinih knjiga bez naknade, te da su osloboeni plaanja upravnih i
sudskih pristojbi s time u vezi.

Uz lanak 39.
Odredbama ovoga lanka propisana je obveza Hrvatskog sabora, odnosno
predstavnikih tijela jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave da, svaki za svoju
razinu, razmatraju izvjee o stanju u prostoru za razdoblje od etiri godine, zatim se odreuju
izraivai izvjea, obveza sudjelovanja u izradi izvjea javnopravnih tijela u ijem je
djelokrugu obavljanje poslova od utjecaja na sadraj izvjea, te mogunost da nacrt izvjea,
odnosno njegova dijela, na svim razinama izrauje pravna osoba, odnosno ovlateni arhitekt
koji ispunjava uvjete za obavljanje poslova prostornog ureenja propisane posebnim
zakonom.

Uz lanak 40.
Odredbama ovoga lanka propisan je sadraj izvjea stanja u prostoru, te da poblii
sadraj izvjea, obvezne prostorne pokazatelje, nain sudjelovanja javnopravnih tijela u
izradi izvjea i druge zahtjeve u vezi s praenjem stanja u podruju prostornog ureenja
propisuje ministar pravilnikom.

Uz lanak 41.
Odredbama ovoga lanka ureuje se objava izvjea o stanju u prostoru, te obveza
jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave da Ministarstvu i Zavodu dostavi
izvjee u elektronikom obliku u roku petnaest dana od dana objave u slubenom glasniku.

Uz lanak 42.
Odredbama ovoga lanka odreuje se prostorni plan kojim se planira graevinsko
podruje, graevinsko podruje naselja i izdvojeno graevinsko podruje izvan naselja.
Ujedno se propisuje da se naselja mogu planirati samo na graevinskom podruju, te da se na
graevinskom podruju naselja, izdvojenom dijelu graevinskog podruja naselja i podruju
posebne zatite voda ne moe planirati izgradnja niti proirenje graevina za gospodarenje
otpadom od dravnog znaaja i od upanijskog znaaja.

Uz lanak 43.
Odredbama ovoga lanka propisuje se da se na zemljitu poljoprivredne namjene,
zemljitu namijenjenom umi i umskom zemljitu, te izdvojenom graevinskom podruju
izvan naselja, odreenom Dravnim planom prostornog razvoja ne moe prostornim planom
upanije, Prostornim planom Grada Zagreba i prostornom planom ureenja grada, odnosno

85
 86

opine, odreivati (planirati niti proirivati) graevinsko podruje niti odreivati namjena.
Nadalje, propisuje se da se na izdvojenom graevinskom podruju izvan naselja odreenom
prostornom planom upanije ne moe prostornim planom ureenja grada, odnosno opine
odreivati (planirati niti proirivati) graevinsko podruje niti odreivati druga namjena.
Nova izdvojena graevinska podruja izvan naselja mogu se odreivati prostornim planom
grada, odnosno opine i Prostornim planom Grada Zagreba samo ako su postojea izdvojena
graevinska podruja izvan naselja izgraena 50% ili vie svoje povrine. Graevinska
podruja naselja mogu se proirivati samo ako je postojee podruje izgraeno 50% ili vie
svoje povrine. Propisuju se i drugi uvjeti za mogunost proirivanja graevinskog podruja
naselja, odnosno graevinska podruja izvan naselja, te sluaj kada izdvojeno graevinsko
podruje izvan naselja prestaje biti graevinsko podruje.

Uz lanak 44.
Odredbom ovoga lanka odreuje da se da se izvan graevinskog podruja moe
planirati izgradnja infrastrukture, graevina obrane, graevina namijenjenih poljoprivrednoj
proizvodnji, graevina namijenjenih gospodarenju u umarstvu i lovstvu, podruja
gospodarskog koritenja pomorskog dobra i ureenje plaa, istraivanje i eksploatacija
mineralnih sirovina, graenje asfaltnih baza, betonara i drugih graevina u funkciji obrade
mineralnih sirovina unutar odreenih eksploatacijskih polja, kampova, golf igralita i drugih
sportsko-rekreacijskih igralita na otvorenom s prateim zgradama, graenje stambenih i
pomonih graevina za vlastite (osobne) potrebe na graevnim esticama od 20 ha i vie i za
potrebe seoskog turizma na graevnim esticama od 2 ha i vie, te rekonstrukcija postojeih
graevina.

Uz lanak 45.
Odredbama ovoga lanaka odreuje se zatieno obalno podruje mora kao podruje
od posebnog interesa za Dravu, da ZOP obuhvaa podruje obalnih jedinica lokalne
samouprave, te da se planiranje i koritenje prostora ZOP-a provodi uz ogranienja u pojasu
kopna i otoka u irini od 1000 m od obalne crte i pojasu mora u irini od 300 m od obalne crte
(prostor ogranienja).

Uz lanak 46.
Odredbom ovoga lanka odreuju se uvjeti planiranja u ZOP-u.

Uz lanak 47.
Odredbom ovoga lanka ureuje se odreivanje graevinskih podruja u prostoru
ogranienja.

Uz lanak 48.
Odredbom ovoga lanka detaljno se propisuju zahvati u prostoru koji se ne mogu
planirati u prostoru ogranienja, te iznimke od propisane zabrane.

Uz lanak 49.
Odredbama ovoga lanka ureuje se planiranje ugostiteljsko-turistike i sportske
namjene u prostoru ogranienja, u ZOP-u u graevinskom podruju naselja, uvjeti za
planiranje izdvojenih graevinskih podruja izvan naselja ugostiteljsko-turistike i sportske
namjene u kojima se grade samo kamp, golf igralite ili druga igralita na otvorenom, te uvjeti
za graenje kampa i golf igralita izvan prostora ogranienja.

86
 87

Uz lanke 50. do 52.

Odredbama ovih lanaka odreuje se da je Strategija prostornog razvoja Republike
Hrvatske temeljni dravni dokument za usmjerenje razvoja u prostoru, zatim sadraj, izradu,
donoenje i objavu Strategije.

Uz lanak 53.
Odredbom stavka 1. ovoga lanka odreuje se da se prostornim planovima u svrhu
ostvarivanja ciljeva prostornog ureenja, sukladno naelima prostornog ureenja ureuje
svrhovita organizacija, koritenje i namjena prostora te uvjeti za ureenje, unapreenje i
zatitu prostora Drave, upanija, gradova i opina. Odredbom stavka 2. ovoga lanka
odreuje se da se prostornim planovima propisuju uvjeti za graenje graevina i provedbu
drugih zahvata u prostoru na odreenoj razini i/ili lokaciji u skladu s kojima se izdaje akt za
provedbu prostornog plana, smjernice za izradu prostornih planova uih podruja kada je to
propisano ovim Zakonom i mjere za urbanu sanaciju ako su potrebne. Nadalje, odreuje se da
se uvjeti provedbe zahvata u prostoru propisuju odredbama za provedbu prostornog plana i/ili
njegovim grafikim dijelom, te se odreuje kojim se prostornim planom propisuju mjere za
urbanu sanaciju.

Uz lanak 54.
Odredbama ovoga lanka odreuje se da prostorni plan obvezano sadri tekstualni dio
(odredbe za provedbu prostornog plana) i grafiki dio, te sadraj odredbi za provedbu
prostornog plana i grafikog dijela.

Uz lanak 55.
Odredbama ovoga lanka propisuje se da se odredbama za provedbu prostornog plana
lokalne razine moe propisati obveza provedbe javnih natjeaja za odabir idejnog rjeenja za
zgrade i druge zahvate u prostoru javne i drutvene namjene te za zahvate u prostoru na
zemljitu u vlasnitvu jedinice lokalne samouprave, te da uvjete i nain provedbe tog natjeaja
propisuje predstavniko tijelo jedinice lokalne samouprave posebnom odlukom.

Uz lanak 56.
Odredbama ovoga lanka propisuje se sadraj prostornih planova, te da zahvate u
prostoru dravnog znaaja i podrunog (regionalnog) znaaja koji se prema posebnim
propisima koji ureuju gradnju ne smatraju graenjem, graevine dravnog znaaja i
graevine podrunog (regionalnog) znaaja odreuje Vlada uredbom. Ujedno se propisuje
sadraj pravilnika koji donosi ministar.

Uz lanak 57.
Odredbom ovoga lanka propisuje se da se mjere ublaavanja za graenje graevina
na podruju odreenom posebnim propisom kojim se ureuje zatita prirode kao ekoloka
mrea, ija se lokacija planira Dravnim planom prostornog razvoja, definira na temelju
posebnih propisa u postupku izrade tog plana.

Uz lanak 58.
Odredbama ovoga lanka odreuje se pravna priroda prostornih planova i propisuje
zabrana stjecanja autorskih prava na prostornim planovima, njihovim nacrtima i planskim
rjeenjima.

Uz lanak 59.
Odredbama ovoga lanka propisuje se oblik prostornih planova.

87
 88

Uz lanak 60.
Odredbama ovoga lanka odreuju se razine prostornih planova. Prostorni planovi
dravne razine su: Dravni plan prostornog razvoja, prostorni plan nacionalnog parka,
prostorni plan parka prirode i drugi prostorni plan podruja posebnih obiljeja ija je obveza
donoenja propisana Dravnim planom prostornog razvoja i urbanistiki plan ureenja
izdvojenog graevinskog podruja izvan naselja za gospodarsku namjenu dravnog znaaja.
Prostorni planovi podrune (regionalne) razine su: prostorni plan upanije, Prostorni plan
Grada Zagreba i urbanistiki plan ureenja izdvojenog graevinskog podruja izvan naselja za
gospodarsku namjenu upanijskog znaaja. Prostorni planovi lokalne razine su: prostorni plan
ureenja grada, odnosno opine, generalni urbanistiki plan i urbanistiki plan ureenja, osim
urbanistikog plana ureenja iz stavka 2. i 3. ovoga lanka.

Uz lanak 61.
Ovaj lanak sadri odredbe o usklaenosti prostornih planova.

Uz lanak 62.
Odredbom ovoga lanka propisuje se mogunost da se prostornim planom lokalne
razine ueg podruja mogu propisati stroi uvjeti i mjere za provedbu zahvata u prostoru,
odnosno vii prostorni standardi od onih propisanih prostornim planom lokalne razine ireg
podruja, te da se njime ne moraju planirati sve namjene prostora odreene prostornom
planom irega podruja kao mogunost ako takvih ima.

Uz lanak 63.
Odredbama ovoga lanaka ureuje se financiranje izrade prostornih planova.

Uz lanke 64. i 65.

Odredbama ovih lanaka ureuje se uvid u prostorne planove i njihova dostupnost
javnosti.

Uz lanak 66.
Odredbom ovoga lanka propisano je da se Dravni plan prostornog razvoja donosi za
podruje Drave.

Uz lanak 67.
Odredbama ovoga lanka propisuje se to se Dravnim planom prostornog razvoja
odreuje, a to propisuje.

Uz lanak 68.
Odredbama ovoga lanka propisuje se da se Prostorni plan podruja posebnih obiljeja
donosi obvezno za podruje nacionalnog parka i parka prirode odreeno posebnim zakonom
te za podruja odreena Dravnim planom prostornog razvoja, te da se Prostorni plan
podruja posebnih obiljeja izrauje i donosi ovisno o posebnostima prirodnih, kulturno
povijesnih, gospodarskih i/ili drugih obiljeja, odnosno zahtjeva odreenog prostora.

Uz lanak 69.
Odredbama ovoga lanka propisuje se da prostorni plan podruja posebnih obiljeja
odreuje obvezu donoenja urbanistikog plana ureenja dravnog znaaja i njegov obuhvat,
mjere, uvjete i smjernice koji se propisuju prostornim planom podruja posebnih obiljeja, te
sadraj toga plana.

88
 89

Uz lanak 70.
Odredbama ovoga lanka propisuje se da se urbanistiki plan ureenja dravnog
znaaja donosi obvezno za podruje odreeno Dravnim planom prostornog razvoja, uvjete
koji se propisuju urbanistikim planom ureenja dravnog znaaja, te sadraj toga plana.

Uz lanak 71.
Odredbom ovoga lanka propisuje se da se prostorni plan upanije i prostorni plan
Grada Zagreba obvezno donosi za podruje upanije, odnosno Grada Zagreba.

Uz lanak 72.
Odredbama ovoga lanka propisuje se to se prostornim planom upanije odreuje, a
to se istim planom propisuje.

Uz lanak 73.
Odredbama ovoga lanka propisuje se to se prostornim planom Grada Zagreba
odreuje, te to se istim planom propisuje.

Uz lanak 74.
Odredbama ovoga lanka propisuje se da se urbanistiki plan ureenja upanijskog
znaaja donosi obvezno za podruje odreeno prostornim planom upanije, uvjete koji se
propisuju urbanistikim planom ureenja upanijskog znaaja, te sadraj toga plana.

Uz lanak 75.
Odredbom ovoga lanka propisuje se da se prostorni plan ureenja grada, odnosno
opine obvezno donosi za podruje grada, odnosno opine.

Uz lanak 76.
Odredbama ovoga lanka propisuje se to se prostornim planom ureenja grada,
odnosno opine odreuje, a to se istim planom propisuje, te da se tim planom mogu za
dijelove graevinskog podruja za koje se prema ovom Zakonu obvezno donosi urbanistiki
plan ureenja propisivati uvjeti provedbe zahvata u prostoru s detaljnou propisanom za
urbanistiki plan ureenja.

Uz lanak 77.
Odredbom ovoga lanka propisuje se da se generalni urbanistiki plan obvezno donosi
za graevinsko podruje naselja i izdvojeno graevinsko podruje izvan naselja sredinjeg
naselja velikog grada.

Uz lanak 78.
Odredbama ovoga lanka propisuje se to se generalnim urbanistikim planom
odreuje, a to se tim planom propisuje, te da se generalnim urbanistikim planom mogu za
dijelove graevinskog podruja za koje se prema ovom Zakonu obvezno donosi urbanistiki
plan ureenja propisivati uvjeti provedbe zahvata u prostoru s detaljnou propisanom za
urbanistiki plan ureenja.

Uz lanak 79.
Odredbama ovoga lanka propisuje se da se urbanistiki plan ureenja obvezno donosi
za neureene dijelove graevinskog podruja i za izgraene dijelove podruja planiranih za
urbanu preobrazbu ili urbanu sanaciju. Nadalje, propisuje se da donoenje urbanistikog plana
ureenja nije obvezno za podruje iz stavka 1. ovoga lanka za koje su prostornim planom

89
 90

ureenja, odnosno generalnim urbanistikim planom propisani uvjeti provedbe zahvata u

prostoru s detaljnou propisanom za urbanistiki plan ureenja. Do donoenja urbanistikog
plana ureenja na podrujima iz stavka 1. ovoga lanka, odnosno propisivanja uvjeta
provedbe zahvata u prostoru iz stavka 2. ovoga lanka ne moe se izdati akt za graenje nove
graevine. Iznimno od stavka 3. ovoga lanka akt za graenje moe se izdati za
rekonstrukciju postojee graevine i za graenje nove graevine na mjestu ili u neposrednoj
blizini mjesta prethodno uklonjene postojee graevine unutar iste graevne estice, kojom se
bitno ne mijenja namjena, izgled, veliina i utjecaj na okoli dotadanje graevine.

Uz lanak 80.
Odredbama ovoga lanka propisuje se da urbanistiki plan ureenja propisuje uvjete
provedbe svih zahvata u prostoru unutar svog obuhvata, te da u svrhu propisivanja uvjeta iz
stavka 1. ovoga lanka urbanistiki plan ureenja, uz ostale propisane dijelove, obvezno
sadri: detaljnu podjelu podruja na posebne prostorne cjeline obzirom na njihovu namjenu,
prikaz graevnih estica namijenjenih za graenje, odnosno ureenje povrina javne namjene
i druge detaljne uvjete koritenja i ureenja prostora te graenja graevina.

Uz lanak 81.
Odredbama ovoga lanka odreuje se nositelj izrade prostornog plana odreene razine,
te se propisuju poslovi koje isti obavlja.

Uz lanke 82. do 84.

Odredbama ovih lanaka ureuje se imenovanje odgovornog voditelja izrade nacrta
prijedloga prostornog plana, njegove dunosti te uvjeti sudjelovanja strunjaka odgovarajuih
struka u izradi prostornog plana.

Uz lanak 85.
Odredbama ovoga lanka propisano je da inicijativu za izradu prostornog plana lokalne
razine, kao i za izradu njegovih izmjena i dopuna moe dati svatko, da je gradonaelnik,
odnosno naelnik opine duan najmanje jednom u kalendarskoj godini izvijestiti
predstavniko tijelo jedinice lokalne samouprave o zakljucima strune analize zaprimljenih
inicijativa u svrhu utvrivanja osnovanosti pokretanja postupka za izradu i donoenje
prostornog plana, odnosno njegovih izmjena i dopuna, te da ta inicijativa moe sadravati i
nain financiranja izrade prostornog plana.

Uz lanak 86.
Odredbom ovoga lanka propisuje se da izrada prostornog plana zapoinje na temelju
odluke o izradi prostornog plana. Odluku o izradi prostornog plana dravne razine donosi
Vlada na prijedlog Ministarstva po prethodno pribavljenom miljenju sukladno posebnim
zakonima kojima se ureuje zatita okolia i prirode. Odluku o izradi prostornog plana
podrune (regionalne), odnosno lokalne samouprave donosi predstavniko tijelo jedinice
regionalne (podrune), odnosno lokalne samouprave po prethodno pribavljenom miljenju
sukladno posebnim zakonima kojima se ureuje zatita okolia i prirode. Odluka o izradi
prostornog plana objavljuje se u Narodnim novinama, odnosno u slubenom glasilu jedinice
lokalne, odnosno podrune (regionalne) samouprave, koja je tu odluku donijela. Odluka o
izradi prostornog plana dostavlja se Zavodu.

Uz lanak 87.
Odredbama ovoga lanka ureuje se mogunost izmjene i/ili dopune odluke o izradi
prostornog plana te prestanak njezina vaenja.

90
 91

Uz lanak 88.
Odredbama ovoga lanka propisuje se dunost nositelja izrade prostornog plana da o
izradi prostornog plana obavijesti javnost putem internetske stranice jedinice lokalne i
podrune (regionalne) samouprave i kroz informacijski sustav putem Zavoda, a o izradi
prostornog plana ureenja grada, odnosno opine moraju se pisanim putem obavijestiti i
susjedni gradovi i opine.

Uz lanak 89.
Odredbama ovoga lanka propisuje se sadraj odluke o izradi prostornog plana,
mogunost da se tom odlukom odredi ui ili iri obuhvat tog plana od obuhvata odreenog
prostornim planom lokalne razine ireg podruja, te se moe odrediti obuhvat tog plana i za
podruje za koje obuhvat nije odreen prostornim planom lokalne razine ireg podruja i
mogunost da se izrada i donoenje urbanistikog plana ureenja i s time povezanih izmjena
i/ili dopuna prostornog plana ireg podruja, provodi u jedinstvenom postupku, u kojem se
donosi zajednika odluka o izradi izmjena i/ili dopuna prostornog plana ireg podruja i izradi
urbanistikog plana ureenja.

Uz lanke 90. do 92.

Odredbama ovih lanaka ureuje se nain i uvjeti sudjelovanja javnopravnog tijela sa
svojim zahtjevima u postupku izrade prostornog plana.

Uz lanak 93.
Odredbama ovoga lanka odreuje se da se struna rjeenja prostornog plana lokalne
razine mogu pribaviti izradom vie varijantnih rjeenja, koja moe izraditi jedan ili vie
razliitih strunih izraivaa, na nain da se mogu meusobno usporediti. Nositelj izrade
moe za struna rjeenja urbanistikog plana ureenja provesti javni natjeaj, na kojemu se
odabire struno rjeenje koje je podloga za izradu plana. Uvjete i nain provedbe javnog
natjeaja iz stavka 2. ovoga lanka propisuje predstavniko tijelo jedinice lokalne samouprave
posebnom odlukom.

Uz lanak 94.
Odredbama ovoga lanka ureuju se pitanja vezana uz obvezu provedbe javne
rasprave.

Uz lanak 95.
Odredbama ovoga lanka propisuje se sadraj prijedloga prostornog plana koji se
utvruje za javnu raspravu, te tijela koja utvruju prijedlog prostornog plana za odreenu
razinu.

Uz lanak 96.
Odredbama ovoga lanka ureuju se pitanja vezana uz objavu javne rasprave.

Uz lanak 97.
Odredbama ovoga lanka odreuje se da nositelj izrade osim objave iz lanka 95.
stavka 1. ovoga Zakona obvezno dostavlja i posebnu pisanu obavijest o javnoj raspravi:
javnopravnim tijelima odreenim posebnim propisima koja su dala ili trebala dati zahtjeve za
izradu prostornog plana i mjesnim odborima, odnosno gradskim etvrtima za podruje
obuhvata prijedloga urbanistikog plana ureenja.

91
 92

Uz lanak 98.
Odredbama ovoga lanka ureuju se pitanja vezana uz javni uvid.

Uz lanak 99.
Odredbama ovoga lanka ureuju se pitanja vezana uz javno izlaganje.

Uz lanke 100. i 101.

Odredbama ovih lanka ureuje se nain sudjelovanja sudionika u javnoj raspravi.

Uz lanke 102. i 103.

Odredbama ovih lanaka ureuju se pitanja vezana uz izvjee o javnoj raspravi:
osoba koja priprema izvjee, rok za pripremu izvjea, sadraj izvjea, te se odreuju akti
koji ine sastavi dio izvjea.

Uz lanak 104.
Odredbom ovoga lanka ureuju se pitanja vezana uz ponovnu javnu raspravu.

Uz lanak 105.
Odredbom ovoga lanka ureuju se pitanja vezana uz nacrt konanog prijedloga
prostornog plana.

Uz lanak 106.
Odredbom ovoga lanka propisuje se da nositelj izrade, prije upuivanja konanog
prijedloga prostornog plana lokalne razine predstavnikom tijelu na donoenje, dostavlja
sudionicima javne rasprave pisanu obavijest o tome s obrazloenjem o razlozima
neprihvaanja, odnosno djelominog prihvaanja njihovih prijedloga i primjedbi.

Uz lanak 107.
Odredbama ovoga lanka propisuje se obveza pribavljanja miljenja zavoda za
prostorno ureenje upanije u pogledu usklaenosti prostornog plana ureenja grada, odnosno
opine s prostornim planom upanije. Zavod za prostorno ureenje upanije duan je
miljenje iz stavka 1. ovoga lanka izdati i dostaviti ga nositelju izrade najkasnije u roku
trideset dana od dana primitka zahtjeva nositelja izrade. Ako zavod ne dostavi miljenje iz
stavka 1. ovoga lanka u propisanom roku smatra se da je miljenje dao i da nema primjedbi.

Uz lanak 108.
Odredbama ovoga lanka ureuju se pitanja vezana uz obvezu pribavljanja suglasnosti
Ministarstva na prostorne planove.

Uz lanak 109.
Odredbama ovoga lanka propisuju se tijela nadlena za donoenje prostornih planova.

Uz lanke 110. i 111.

Odredbe ovih lanaka ureuju pitanja koja se odnose na objavu i sadraj odluke o
donoenju prostornog plana.

Uz lanak 112.
Odredbe ovoga lanka ureuju pitanje dostave dokumenata prostornog ureenja.

92
 93

Uz lanak 113.
Odredbama ovoga lanka propisuje se da se odredbe ovoga Zakona kojima je ureena
izrada i donoenje prostornih planova na odgovarajui nain primjenjuju na izradu i
donoenje izmjena i dopuna prostornih planova te njihovo zasebno stavljanje izvan snage.
Ujedno, ureuju se i druga pitanja vezana uz izmjene i dopune prostornih planova: izrada
proienog teksta plana i njegova objava.

Uz lanak 114.
Odredbama ovoga lanka propisano je da se svaki zahvat u prostoru provodi u skladu s
prostornim planom, odnosno u skladu s aktom za provedbu prostornog plana i posebnim
propisima, ako ovim Zakonom nije propisano drukije. Prostorni planovi se provode
izdavanjem lokacijske dozvole, dozvole za promjenu namjene i uporabu graevine, rjeenja o
utvrivanju graevne estice, potvrde parcelacijskog elaborata, te graevinske dozvole na
temelju posebnog zakona.

Uz lanke 115. do 117.

Odredbama ovoga lanka propisuje se da akte za provedbu prostornih planova izdaje
Ministarstvo te upravno tijelo. Rjeenje o izmjeni, dopuni, produenju vaenja, ukidanju ili
ponitenju akta za provedbu prostornih planova u sluajevima u kojima je to propisano ovim
Zakonom donosi Ministarstvo, odnosno upravno tijelo koje je donijelo akt za provedbu.
Ujedno se detaljnije razrauje za koje zahvate u prostoru Ministarstvo izdaje akte za provedbu
prostornih planova, te za koje zahvate akte izdaje upravno tijelo upanije, upravno tijelo
Grada Zagreba, te upravno tijelo velikog grada.

Uz lanak 118.
Odredbama ovoga lanka propisuje se mogunost izjavljivanja albe protiv upravnog
akta za provedbu prostornog plana i rjeenja o izmjeni, dopuni, ukidanju, ponitenju i/ili
produenju vaenja tog akta, rjeenja o odbijanju ili odbacivanju zahtjeva za izdavanje tog
akta, odnosno rjeenja te rjeenja o obustavi postupka, kojeg donosi upravno tijelo, te
mogunost pokretanja upravnog spora protiv odluke Ministarstva o albi iz stavka 1. ovoga
lanka i protiv akta za provedbu prostornog plana i rjeenja o izmjeni, dopuni, ukidanju,
ponitenju i/ili produenju vaenja tog akta, rjeenja o odbijanju ili odbacivanju zahtjeva za
izdavanje tog akta, odnosno rjeenja te rjeenja o obustavi postupka, kojeg donosi
Ministarstvo.

Uz lanak 119.
Odredbama ovoga lanka propisuje se obveza upravnog tijela da postupa po rjeenju
Ministarstva ako Ministarstvo povodom albe poniti akt iz lanka 117. stavka 1. ovoga
Zakona i vrati predmet na ponovni postupak, te da ne postupanje upravnog tijela po rjeenju
Ministarstva predstavlja teku povredu slubene dunosti.

Uz lanak 120.
Odredbom ovoga lanka propisuje se novana kazna za jedinicu lokalne, odnosno
podrune (regionalne) samouprave ije upravno tijelo ne postupi po rjeenju iz lanka 119.
stavka 1., odnosno stavka 3. ovoga Zakona.

Uz lanak 121.
Odredbama ovoga lanka propisuje se to se smatra tekom povredom dunosti i
ugleda ovlatenog arhitekta i/ili ovlatenog inenjera geodezije koji su u svojstvu projektanta
izradili idejni projekt, slubene osobe koja je izdala lokacijsku dozvolu i slubene osobe koja

93
 94

je donijela rjeenje kojim se odbija zahtjeva za izdavanje lokacijske dozvole za graenje

zgrade. Zahtjev za pokretanje postupka zbog povrede dunosti i ugleda iz stavaka 1. ovoga
lanka, te povrede slubene dunosti iz stavka 2. i 3. ovoga lanka podnosi se nakon to su
injenice iz navedenih stavaka utvrene rjeenjem donesenim povodom albe.

Uz lanke 122. i 123.

Odredbama ovih lanaka ureuje se pitanje primjene propisa u postupku izdavanja
akta za provedbu prostornog plana.

Uz lanak 124.
Odredbom ovoga lanka propisuje se da se odluka o koncesiji koja se donosi prema
posebnom propisu koja obuhvaa provedbu zahvata u prostoru moe donijeti ako je taj zahvat
planiran prostornim planom, a to tijelo koje priprema dodjelu koncesije utvruje uvidom u
lokacijsku informaciju. Iznimno od toga, odluka o provedbi javnog nadmetanja za odabir
najpovoljnijeg ponuditelja za istraivanje ugljikovodika, geotermalnih voda iz kojih se moe
koristiti akumulirana toplina u energetske svrhe ili skladitenja ugljikovodika i trajno
zbrinjavanje plinova radi davanja koncesije za eksploataciju moe se donijeti za sve prostore
na kojima ne postoje zapreke u dokumentima prostornog ureenja za obavljanje istraivanja
tih mineralnih sirovina.

Uz lanak 125.
Odredbom ovoga lanka odreeno je za koje zahvate u prostoru se izdaje lokacijska
dozvola.

Uz lanak 126.
Odredbama ovoga lanka propisuje se akt na temelju kojega se moe pristupiti
provedbi zahvata u prostoru koji se prema posebnim propisima koji ureuju rudarstvo i
gradnju ne smatraju rudarskim graevinama, odnosno graenjem.

Uz lanak 127.
Odredbama ovoga lanka propisano je da se postupak izdavanja lokacijske dozvole
pokree na zahtjev zainteresirane stranke, te se propisuje dokumentacija koja se uz isti prilae.

Uz lanke 128. i 129.

Ovim lancima daje se definicija idejnog projekta, propisuje se njegov sadraj,
odreuje se to ini njegov sastavni dio, propisuje sadraj geodetskog projekta i njegov
sastavni dio.

Uz lanak 130.
Odredbama ovoga lanka odreuje se da idejni projekt izrauje projektant, daje se
definicija projektanta i propisuje se za to je isti odgovoran.

Uz lanak 131.
Odredbama ovoga lanka propisuje se nain izrade idejnog projekta, odnosno njegovih
dijelova.

Uz lanak 132.
Odredbom ovoga lanka propisuje se stjecanje autorskih prava na zahvatu u prostoru
projektiranom idejnim projektom i provedenom zahvatu u prostoru u skladu s tim projektom.

94
 95

Uz lanak 133.
Odredbama ovoga lanka daje se ovlast ministru i ravnatelju Dravne geodetske
uprave za donoenje pravilnika kojima se ureuje podrobniji sadraj i elementi idejnog
projekta, nain opremanja, uvjete promjene sadraja, oznaavanja projekta i nain ovjere
projekta od strane odgovornih osoba te graevine za koje se odreuje graevna estica i/ili
obuhvat zahvata u prostoru i nain njegova odreivanja, odnosno podrobniji sadraj,
elemente, nain izrade, pregled, potvrivanje i provedbu u katastru geodetskog projekta.

Uz lanak 134.
Odredbama ovoga lanka ureuje se pitanja vezana uz obavijest o posebnim uvjetima.

Uz lanak 135.
Odredbama ovoga lanka propisuje se da se posebni uvjeti utvruju prije pokretanja
postupka za izdavanje lokacijske dozvole na zahtjev zainteresirane osobe, odnosno tijekom
izdavanja te dozvole, da je javnopravno tijelo duno na zahtjev zainteresirane osobe posebne
uvjete za provedbu zahvata u prostoru prikazanog u idejnom projektu utvrditi ili zahtjev za
njihovo utvrivanje rjeenjem odbiti u roku petnaest dana od dana primitka urednog zahtjeva,
te da ako se posebni uvjeti ne mogu utvrditi javnopravno tijelo duno je zahtjev zainteresirane
osobe odbiti rjeenjem. Ujedno se propisuje da javnopravno tijelo od zainteresirane osobe ne
moe u svrhu utvrivanja posebnih uvjeta traiti izradu, odnosno dostavu drugih dokumenata
niti izradu idejnog projekta s razinom razrade glavnog projekta, osim elaborata koji prema
posebnom zakonu prethodi izradi idejnog projekta.

Uz lanak 136.
Odredbama ovoga lanka propisuje se da upravno tijelo, odnosno Ministarstvo u svrhu
utvrivanja posebnih uvjeta koji na zahtjev zainteresirane osobe nisu utvreni do pokretanja
postupka za izdavanje lokacijske dozvole u roku od osam dana od dana primitka zahtjeva za
izdavanje lokacijske dozvole poziva javnopravno tijelo da iste utvrdi, da je javnopravno tijelo
duno je posebne uvjete iz stavka 1. ovoga lanka utvrditi ili rjeenjem odbiti njihovo
utvrivanje te uvjete, odnosno rjeenje dostaviti zainteresiranoj osobi i upravnom tijelu,
odnosno Ministarstvu u roku petnaest dana od dana primitka poziva upravnog tijela, odnosno
Ministarstva, te da se smatra da posebnih uvjeta nema, odnosno da se graevina moe
prikljuiti na infrastrukturu, ako javnopravno tijelo u roku iz stavka 2. ovoga lanka
upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu ne dostavi posebne uvjete ili rjeenje kojim se odbija
utvrivanje posebnih uvjeta.

Uz lanak 137.
Odredbama ovoga lanka propisuje da ako je idejni projekt potrebno uskladiti s
posebnim uvjetima upravno tijelo, odnosno Ministarstvo pozvati e zainteresiranu osobu da to
uini u primjerenom roku, a ako zainteresirana osoba ne uskladi idejni projekt u roku iz
stavka 1. ovoga lanka, izdavanje lokacijske dozvole se odbija.

Uz lanke 138. i 139.

Odredbama ovih lanaka ureuju se pitanja vezana uz albu zainteresirane osobe na
rjeenje javnopravnog tijela o odbijanju utvrivanja posebnih uvjeta.

Uz lanak 140.
Odredbama ovoga lanka propisuju se lokacijski uvjeti koji se odreuju lokacijskom
dozvolom.

95
 96

Uz lanak 141.
Odredbama ovoga lanka odreuje se tko moe biti stranka u postupku izdavanja
lokacijske dozvole pri emu se uzimaju u obzir dosadanja normativna rjeenja i iskustva s
tim u vezi, a koja su se rjeenja pokazala primjerenim u pogledu ekonominosti postupka,
obzirom na znaaj zahvata u prostoru za koji se dozvola izdaje i zatite prava i pravnih
interesa stranaka koje u tom postupku sudjeluju.

Uz lanke 142. do 145.

Ovim lancima ureuju se pitanja vezana uz uvid u spis predmeta, a obuhvaaju
odredbe o pozivu za uvid, sadraj i objavu uvida, te ureuju pitanja vezana za odaziv stranke
na isti.

Uz lanak 146.
Odredbama ovoga lanka propisuju se uvjeti za izdavanje lokacijske dozvole.

Uz lanak 147.
Odredbama ovoga lanka ureuje se pitanje dostave lokacijske dozvole, odnosno
rjeenja o odbijanju zahtjeva za izdavanje lokacijske dozvole i objave lokacijske dozvole za
zahvat u prostoru koji je bio predmetom postupka procjene utjecaja na okoli, postupka
ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoli ili postupka ocjene o prihvatljivosti zahvata za
ekoloku mreu prema posebnim propisima.

Uz lanke 148. i 149.

Odredbama ovih lanaka propisuje se da se izvrna, odnosno pravomona lokacijska
dozvola moe po zahtjevu podnositelja zahtjeva, odnosno investitora izmijeniti, dopuniti
ukinuti i/ili ponititi, i ureuju se pitanja vezana uz postupak donoenja rjeenja o izmjeni i/ili
dopuni lokacijske dozvole.

Uz lanak 150.
Odredbama ovoga lanka propisuje se vaenje lokacijske dozvole.

Uz lanke 151. do 156.

Ovim lancima ureuju se pitanja vezana uz postupak izdavanja dozvole za promjenu
namjene i uporabu graevine, a obuhvaaju: podnoenje zahtjeva, dokumentaciju koja se
prilae uz isti, stranke u postupku, obavljanje oevida, izdavanje potvrde javnopravnog tijela
o ispunjavanju uvjeta propisanih posebnim propisima za novu namjenu i/ili novi lokacijski
uvjet, te pravo albe, odnosno pokretanja upravnog spora.

Uz lanke 157. do 159.

Odredbama ovih lanaka propisuju se sluajevi u kojima se donosi rjeenje o
utvrivanju graevne estice, dokumentacija koju je potrebno priloiti uz zahtjev za izdavanje
toga rjeenja i nain na koji se odreuje graevna estica.

Uz lanke 160. do 162.

Ovim lancima ureuje se pitanje parcelacije graevinskog zemljita, koje obuhvaa
odredbe o uvjetima parcelacije, o aktima i planovima u skladu s kojima se ista provodi, svrhu
provedbe parcelacije, te odredbe o potvrdi parcelacijskog elaborata.

96
 97

Uz lanak 163.
Odredbama ovoga lanka propisuje se cilj i sadraj ureenja graevinskog zemljita, te
radnje i radove koje ureenje graevinskog zemljita obuhvaa.

Uz lanke 164. i 165.

Ovim lancima propisuje se obveza ureenja graevinskog zemljita, odreuje se
investitor komunalne, odnosno druge infrastrukture, te nain ureenja meusobnih prava i
obveza izmeu jedinice lokalne samouprave, odnosno trgovakog drutva ili javnopravnog
tijela koje je prema posebnom propisu ovlateno graditi komunalnu, odnosno drugu
infrastrukturu i sanaciju terena.

Uz lanak 166.
Odredbama ovoga lanka odreuje se redoslijed ureenja graevinskog zemljita.

Uz lanke 167. do 169.

Ovim lancima ureuju se pitanja vezana uz ugovor o financiranju ureenja
graevinskog zemljita koji s jedinicom lokalne samouprave sklopi vlasnik zemljita kojem to
ureenje koristi ili druga zainteresirana osoba, a odnose se na sadraj i objavu ugovora,
pripadnost sredstava ostvarenih sklapanjem ugovora, primjenu posebnih propisa o javnoj
nabavi, sluaj osloboenja od plaanja komunalnog doprinosa i nositelja izrade prostornog
plana.

Uz lanak 170.
Odredbama ovoga lanka propisuje se mogunost vlasnika neizgraenog i
neoptereenog zemljita na kojemu je urbanistikim planom ureenja planirano graenje
infrastrukture ili graevine javne namjene koje ne moe biti vlasnik i vlasniku neizgraenog
zemljita na kojemu ne moe graditi jer se ne moe formirati graevna estica u skladu s
urbanistikim planom ureenja da to zemljite prenese u vlasnitvo jedinice lokalne
samouprave.

Uz lanak 171.
Odredbama ovoga lanka propisuje se dunost vlasnika graevinskog zemljita unutar
granica graevinskog podruja da prije dobivanja lokacijske dozvole prenese jedinici lokalne
samouprave u vlasnitvo dio tog zemljita koje je prostornim planom odreeno za graenje
komunalne infrastrukture koja slui njegovoj graevnoj estici ili graevini koja e se
izgraditi na toj estici, te da s jedinicom lokalne samouprave ili drugom ovlatenom osobom
sklopi ugovor o osnivanju slunosti provoza i/ili prolaza ili druge slunosti na svojoj
graevnoj estici ili graevini koja e na njoj biti izgraena za korist komunalne infrastrukture
kada je to prema prostornom planu potrebno.

Uz lanak 172.
Odredbama ovoga lanka ureuju se pitanja vezana uz naknadu za predano zemljite
iz lanka 170. i lanka 171. stavka 1. ovoga Zakona, odnosno za osnovanu slunost iz lanka
171. stavka 2. ovoga Zakona , a koja se odnose na visinu i rok isplate naknade i obvezu
jedinice lokalne samouprave, odnosno osobe s kojom je sklopljen ugovor da istu isplati.

Uz lanak 173.
Odredbama ovoga lanka propisano je da vlasnik zemljite iz lanka 170. i lanka 171.
stavka 1. ovoga Zakona prenosi izjavom o predaji zemljita koju daje na zapisnik uredu
dravne uprave u upaniji, odnosno Gradu Zagrebu, zatim rok u kojem je spomenuti ured

97
 98

duan pozvati jedinicu lokalne samouprave da prisustvuje davanju izjave, te da pristanak,

odnosno protivljenje jedinice lokalne samouprave nije od utjecaja na prijenos zemljita,
odnosno na stjecanje prava vlasnitva zemljita koje se prenosi.

Uz lanke 174. i 175.

Odredbama ovih lanaka ureuju se pitanja vezana uz zapisnik o prijenosu zemljita i
sporazumno utvrivanje naknade za preneseno zemljite.

Uz lanak 176.
Ovim lankom propisuje se dunost jedinica lokalne i podrune (regionalne)
samouprave da na zahtjev vlasnika zemljita, odnosno graevine po trinoj cijeni prodaju bez
provedbe javnog natjeaja: dio neizgraenog zemljita potrebnog za formiranje neizgraene
graevne estice u skladu s detaljnim planom ureenja, ako taj dio ne prelazi 50% povrine
planirane graevne estice, dio zemljita potrebnog za formiranje izgraene graevne estice
u skladu s detaljnim planom ureenja,zemljite koje ini graevnu esticu zgrade za koju je
doneseno rjeenje o izvedenom stanju na temelju posebnog zakona kojim se ureuje
ozakonjenje nezakonitih zgrada.

Uz lanke 177. do 179.

Odredbama ovih lanaka odreuje se: nositelji prava prvokupa, nain odreivanja
podruja za koje ima pravo prvokupa, objava i dostava odluke o podruju na kojemu stoji
pravo prvokupa, prava i dunosti vlasnika nekretnine na tom podruju, rok u kojem se nositelj
prava prvokupa mora izjasniti o ponudi, sluaj ponitenja ugovora o kupoprodaji nekretnine,
te rok za podnoenje tube za ponitenje tog ugovora.

Uz lanke 180. do 185.

Ovim lancima ureuje se nadzor nad provedbom ovoga Zakona i propisa donesenih
na temelju ovoga Zakona, te zakonitost rada upravnih tijela, strunih upravnih tijela, Zavoda,
zavoda, pravnih osoba s javnim ovlastima, osoba koje obavljaju strune poslove prostornog
ureenja te ovlatenih arhitekata, i ovlatenih inenjera s tim u vezi.

Uz lanke 186. i 187.

Odredbama ovih lanaka propisuju se novane kazne za prekraj osobe koja provodi
zahvat u prostoru, odnosno za prekraj projektanta.

Uz lanak 188.
Odredbama ovoga lanka propisuju se prijelazne i zavrne odredbe koje se odnose na
zapoete postupke. Ujedno, odredbom stavka 3. ovoga lanka propisuje se retroaktivno
djelovanje. Retroaktivno djelovanje u postupcima koji se dovravaju po odredbama Zakona o
prostornom ureenju i gradnji (Narodne novine, br. 76/2007, 38/2009, 55/2011, 90/2011,
50/2012 i 55/2012) nuno je radi osiguranja legalnih oekivanja investitora koji ulau
sredstva u izradu idejnog, odnosno glavnog projekta u skladu s prostornim planom koji vai u
vrijeme podnoenja zahtjeva za izdavanje lokacijske dozvole, odnosno graevinske dozvole, a
koji prostorni plan u znaajnom broju sluajeva znade biti izmijenjen, a da pri tome ne
omoguava dovrenje zapoetih postupaka izdavanja spomenutih dozvola na temelju plana
koji je vaio u vrijeme podnoenja zahtjeva za izdavanje tih dozvola.

Uz lanke 189. do 204.

Ovim lancima propisane su prijelazne i zavrne odredbe koje se odnose na zapoete
postupke, lokacijsku dozvolu i rjeenja Ministarstva, primjenu posebnih propisa, obavljanje i

98
 99

upravnih i strunih poslova, Dravni plan prostornog razvoja, uredbe i pravilnike, dokumente
prostornog ureenja, odluku o izradi prostornog plana, izvjee o stanju u prostoru i prestanak
vaenja propisa. Za ureenje prijelaznog razdoblja posebni znaaj ima odredba lanka 198.
stavka 1. prema kojoj dokumenti prostornog ureenja doneseni na temelju propisa koji su
vaili prije stupanja na snagu ovoga Zakona ostaju na snazi do donoenja prostornih planova
prema ovom Zakonu, odnosno do njihova stavljanja izvan snage na temelju ovoga Zakona, a
ime se osigurava postepeni prijelaz sa prostornih planova donesenih na temelju ranije
vaeih planova na prostorne planove koji se donose na temelju ovoga Zakona tj. ime se
omoguava postupna zamjena "starih" prostornih planova s "novim" prostornim planovima
bez stvaranja pravnih praznina i situacija u kojima bi odreeno podruje ostalo bez prostornog
plana odreene razine.

Uz lanak 205.
Ovom se odredbom odreuje dan stupanja na snagu ovoga Zakona.

IV. FINANCIJSKA SREDSTVA POTREBNA ZA PROVOENJE ZAKONA I

NAIN OSIGURANJA TIH SREDSTAVA

Za provoenje ovoga Zakona u dravnom proraunu Republike Hrvatske nije potrebno

osigurati dodatna financijska sredstva.

V. RAZLIKE IZMEU RJEENJA KOJA SE PREDLAU U ODNOSU

NA RJEENJA IZ PRIJEDLOGA ZAKONA I RAZLOZI ZBOG
KOJIH SU TE RAZLIKE NASTALE

Hrvatski sabor je na 9. sjednici odranoj 4. listopada 2013. godine u prvom itanju

raspravljao o Prijedlogu zakona o prostornom ureenju, kojeg je prihvatio zakljukom, s time
da su predlagatelju upuene sve primjedbe, prijedlozi i miljenja iznesena u raspravi radi
pripreme Konanog prijedloga zakona.

U skladu s navedenim izraen je Konani prijedlog zakona o prostornom ureenju koji

se od Prijedloga toga zakona razlikuje u sljedeem:
- dodatno su definirani pojmovi posebni uvjeti i potvrda idejnog projekta te se na
jasniji nain ureuje postupak njihova utvrivanja, odnosno izdavanja;
- brisana je potreba osnivanja Savjeta prostornog planiranja;
- detaljnije je ureen ustroj i djelokrug Hrvatskog zavoda za prostorni razvoj;
- uvedena je mogunost gradova da osnivaju povjerenstvo za ocjenu arhitektonske
uspjenosti;
- propisana je obveza uspostavljanja informacijskog sustav prostornog ureenja i kao
multiplatformalnog sustava;
- omoguena je dostava lokacijske informacije elektronikim putem;
- pojaana je zatita voda;
- ublaeni su uvjeti koji moraju biti ispunjeni da izdvojeno graevinsko podruje izvan
naselja u roku pet godina od dana njegova odreivanja ne bi prestalo biti graevinsko
podruje;
- povean je broj graevina koje se mogu planirati izvan graevinskog podruja unutar
eksploatacijskih polja;
- omogueno je planiranje boljih uvjeta za uzgoj marikulture;

99
 100

- smanjen je broj zona, odnosno podruja koje se moraju odreivati Prostornim

planom upanije i Prostornim planom Grada Zagreba;
- pojednostavljeno je objavljivanje javne rasprave za prostorne planove jedinice
lokalne samouprave;
- omogueno je izdavanje lokacijske dozvole za odreivanje novih vojnih lokacija i
vojnih graevina,
- olakava se parcelacija neizgraenog graevinskog zemljita;
- mogunost prikljuenja zgrade na niskonaponsku elektrinu zgradu ili postojanje
autonomnog sustav opskrbom elektrinom energijom uvedena je kao uvjet za izdavanje
lokacijske dozvole za zgradu u kojoj je projektirana koritenje elektrine energije;
- ureeno je pitanje obveze prodaje zemljita od strane jedinica lokalne i podrune
(regionalne) samouprave;
- propisane su prekrajne kazne za osobe koje provede zahvat u prostoru koji se ne
smatra graenjem i za projektanta idejnog projekta;
- promijenjen je dan stupanja na snagu Zakona (1. sijenja 2014. godine.);
- ispravljene su uoene greke u pisanju i nejasnoe u pojedinim odredbama te su
popunjene uoene pravne praznine, ukljuujui i praznine u prijelaznim i zavrnim
odredbama.

VI. PRIJEDLOZI PRIMJEDBE I MILJENJA DANI NA PRIJEDLOG ZAKONA

KOJE PREDLAGATELJ NIJE PRIHVATIO S RAZLOZIMA
NEPRIHVAANJA

Odbor za prostorno ureenje i graditeljstvo (Zdravko Ronko)

- Navodi da je u sveobuhvatnoj raspravi upuena zamjerka rjeenju prema kojem se u

znaajnoj mjeri smanjuje uloga jedinica lokalne samouprave u planiranju u prostoru, dakle
ono od dravnog znaaja i naglaeno je da jedinice lokalne samouprave trebaju biti sudionici
odreenih odluka kad se zadire u taj prostor. I zatraeno je takoer da se preciznije odredi
uloga upanija i jedinica lokalne samouprave u odreivanju zona turistikog znaaja.
Razlog neprihvaanja
Tvrdnja o smanjivanju uloge jedinica lokalne samouprave u planiranju u prostora od
dravnog znaaja nije tona jer se predloenim Zakonom ova uloga poveava. Naime, prema
vaeem Zakonu o prostornom ureenju i gradnji prostora od dravnog znaaja se planira
Programom prostornog ureenja Republike Hrvatske kojeg donosi Vlada Republike Hrvatske,
a koji se ne izrauje i ne donosi u postupku propisanom za prostorne planove, dok se prema
predloenom Zakonu prostor od dravnog znaaja planira Dravnim planom prostornog
razvoja kojega donosi Hrvatski sabor, te se isti izrauje i donosi kroz iroko sudjelovanje
javnosti, ukljuujui i jedinice lokalne samouprave koje su na taj nain sudionici u planiranju
prostora od dravnog znaaja tj. imaju mogunosti utjecati na odluke s tim u vezi. Preciznije
odreivanje uloge upanija i jedinica lokalne samouprave u odreivanju zona turistikog
znaaja, kao i zona druge namjene, obzirom na detaljnost i opseg nije predmet predloenog
Zakona ve provedbenih propisa koji se donose na temelju Tog Zakona.

- Istie potrebu da se prije donoenja prostornih planova izrade razvojni programi za

sljedeih 15 godina i predvidi djelatnost koja je najuinkovitija za razvoj odreenog podruja.
Razlog neprihvaanja

100
 101

Prijedlog nije mogue, a niti potrebno prihvatiti jer predmetno pitanje ve ureeno.
Naime, takav program predstavlja Strategija prostornog razvoja Republike Hrvatske koja se
donosi na temelju predloenog Zakona.

- Istie problem nedovoljno jasno ureenog dijela kad u razvoju nekog podruja
poljoprivredno zemljite postaje graevinsko.
Razlog neprihvaanja
U prostorno-planerskom smislu ovo je pitanje jasno i nedvojbeno ureeno
predloenim Zakonom kroz definiciju graevinskog zemljita kao zemljita koje je izgraeno,
ureeno ili prostornim planom namijenjeno za graenje graevina ili ureenje povrina javne
namjene. U faktinom, pak, smislu ovo je pitanje ureeno Zakonom o poljoprivrednom
zemljitu.

- Upitnim smatra odredbu kojom se ureuje planiranje ugostiteljsko-turistike i

sportske namjene s obzirom na problematiku vezano uz golf igralita te se ocjenjuje korakom
unazad s obzirom da se daje mogunost izgradnje graevina na prostoru sportskih sadraja.
Razlog neprihvaanja
Tvrdnja nije tona jer se golf igralita mogu planirati na prostoru sportskih sadraja i
prema vaeem Zakonu o prostornom ureenju i gradnji (lanak 52. stavak 4. podstavak 3.).

Odbor za zatitu okolia i prirode (Branko Bai)

- Uoava da bi sukladno predloenom zakonu prostorni planovi drave ili upanija

ukljuivali provedbene elemente odnosno da bi se ve temeljem njih mogle iskoristiti dozvole
za pojedine zahvate od dravnog i upanijskog znaaja. S tim u vezi izraava dvojbu kako bi
te provedbene odredbe stajale u planovima tog reda koji su strateki te definiraju osnovne
smjernice. Ocjenjuje da navedeno predstavlja veliku opasnost da se izvlaenjem detaljnih
podataka iz planova velikog mjerila tj. iz preopenitih planova izazovu adekvatne velike
pogreke u prostoru to je posebno opasno primjerice kod turistikih zona uz obalu.
Razlog neprihvaanja
Tvrdnja nije tona jer sustav prostornih planova prema predloenom Zakonu vie ne
poznaje podjelu prostornih planova na strateke prostorne planove i provedbene prostorne
planove.

- Naglaava vanost provoenja urbanistiko-arhitektonskih natjeaja i ugraivanja

odredbi Pravilnika o natjeajima u zakonu.
Razlog neprihvaanja
Mogunost provoenja urbanistiko-arhitektonskih natjeaja je ve propisana, a
predloeno rjeenje prema kojemu bi se sluajevi i postupak provoenja natjeaja uredio
pravilnikom, se cijeni kao neopravdano i nepotrebno zadiranje u samoupravni djelokrug
jedinica lokalne samouprave koje ova pitanja ureuju samostalno vlastitim odlukama, ovisno
o svojim lokalnim potrebama.

- Smatra da je sa stajalita zatite investitora problematino predloeno pribavljanje

posebnih uvjeta na bazi idejnog projekta, a koje se oslanja na informacijski sustav prostornog
ureenja za koji e trebati odreeno vrijeme da zaivi.
Razlog neprihvaanja
Utvrivanje (pribavljanje) posebnih uvjeta se ne oslanja na informacijski sustav.

101
 102

- Predlae da se jo jednom razmotri mogunost da se na tragu Europske konvencije o

krajobrazu tema krajobraza ugradi i u ovaj zakon.
Razlog neprihvaanja
Obveze iz Europske konvencije o krajobrazu su u domai pravni sustav ugraene
Zakonom o zatiti prirode, a u predloeni Zakon uporabom termina priroda koji prema
Zakonu o zatiti prirode, uz ostalo, obuhvaa i pojam krajobraza. Dakle,sve odredbe
predloenog Zakona koje se odnose na prirodu odnose se i na krajobraz. Ureivanje, pak, istih
pitanja na isti nain u jednom pravnom sustavu nije doputeno, a niti poeljno.

- Naglaava da lanak 68. stavak 2. nije u potpunosti usklaen sa Arhukom

konvencijom budui da omoguuje davanje odgovora na odreeni presjek primjedbi, a ne sve
primjedbe koje se zaprime za prostorni plan podrune i dravne razine.

Razlog neprihvaanja
Ureenje predmetnog pitanja u potpunosti je u skladu s Arhukom konvencijom. Ova
Konvencija ne obvezuje drave potpisnice da posebno odgovori na svaku pojedinanu
primjedbu ve da primjedbe razmotri, uzme u obzir i javnost upozna s rezultatom razmatranja
istih.

- U svezi dravnog plana prostornog razvoja koji predvia provedbene mjere

upozorava na zadiranje u ovlasti lokalne razine.
Razlog neprihvaanja
Prema odredbi lanka 135. stavka 1. Ustava Republike Hrvatske Jedinice lokalne
samouprave obavljaju poslove iz lokalnog djelokruga kojima se neposredno ostvaruju potrebe
graana, a osobito poslove koji se, uz ostalo odnose na prostorno i urbanistiko planiranje, s
time da se prema odredbi stavka 3. istog lanka poslovi lokalnog djelokruga ureuju se
zakonom. Sukladno potonjoj odredbi, predloenim Zakonom kao poslovi iz lokalnog
djelokruga vezano uz prostorno i urbanistiko planiranje ureeno je donoenje prostornih
planova ureenja grada, odnosno opine, generalnog urbanistikog plana i urbanistikog
plana ureenja, a kojim planovima se planira provedba zahvata u prostoru znaajnih za
neposredno ostvarivanje potreba graana. Dravnim planom prostornog razvoja planira se
provedba zahvata u prostoru znaajnih za dravu, a ne za neposredno ostvarivanje potrebe
graana u jedinici lokalne samouprave.

- Predloe brisanje odredbe lanka 44. u dijelu kojim se, za razliku od vaeeg
Zakona, doputa izgradnja smjetajnih i ugostiteljsko-turistikih kapaciteta na golf igralitima
te ugradnju odredba kojom bi se zabranila izgradnja smjetajnih kapaciteta na golf igralitima.
Razlog neprihvaanja
Izgradnja smjetajnih i ugostiteljsko-turistikih kapaciteta na golf igralitima je
uobiajena i poeljna za razvoj ugostiteljstva, turizma i gospodarstva openito, te je
propisivanje takve mogunosti u skladu sa Strategijom razvoja hrvatskog turizma do 2020.
godine koju je usvojio Hrvatski sabor. Istovremeno nema racionalnih razloga zbog kojih se
navedeno ne bi omoguili.

- Ocjenjuje neprihvatljivim konstataciju predlagatelja da je najvei i najtetniji

nedostatak koji izravno onemoguava ostvarivanje pretpostavki za unapreenje gospodarskog
i drutvenog razvitka neprihvatljivo velik utjecaj regionalnih i lokalnih prostornih planova u
planiranju na dravnoj razini, a posebice na provedbu zahvata u prostoru od znaaja za dravu
te lokalnih prostornih planova u planiranju na regionalnoj razini. Stoga smatra da predloena
zakonska rjeenja predstavljaju centralizaciju kojom se omoguuje dravi, odnosno upaniji,

102
 103

da jedinicama lokalne samouprave namee odreena rjeenja na njihovom podruju. S druge

strane istie kako je predlagatelj izgubio iz vida situacije u kojima je drava koila razvoj na
lokalnoj razini u sluajevima gdje odreene planirane zone nisu stavljene u funkciju jer se
eka realizacija projekata od dravnog znaaja. Takoer, istie da su predloenim zakonom
podruna i lokalna samouprava razvlatene ovlasti koje im proizlaze iz ustavom zajamenih
prava te da nova zakonska rjeenja odudaraju od Europske povelje o lokalnoj samoupravi te
ukidaju dostignutu razinu prava lokalne samouprave.
Razlog neprihvaanja
Predmetna zakonska rjeenja ne odudaraju od Europske povelje o lokalnoj samoupravi
i njima se ne ukida dostignuta razina prava lokalne samouprave u podruju prostornog i
urbanistikog planiranja ve se njima mijenja nain planiranja na dravnoj i regionalnoj razini
na nain da za provedbu zahvata u prostoru na dravnoj razini vie nije obavezno planiranje
na regionalnoj i/ili lokalnoj razini, a za provedbu zahvata u prostoru na regionalnoj razini nije
obavezno planiranje na lokalnoj razini. Dakle, spomenuti tetni nedostatak ne proizlazi iz
prava koje bi jedinice podrune (regionalne) i lokalne samouprave imale prema vaeem
Zakonu o prostornom ureenju nego iz injenice to iste uvijek ne ispunjavaju svoje obveze
propisane zakonom i prostornim planovima ireg podruja, odnosno vie razine, kako je to
objanjeno u obrazloenju predloenog Zakona. Pri tome planiranje na lokalnoj razini, tj.
obavljaju poslove iz lokalnog djelokruga kojima se neposredno ostvaruju potrebe graana,
ostaje isto kao i prema vaeem zakonu, osim u dijelu u kojemu se jedinica lokalne
samouprave oslobaa obveza koje su joj nametnute prostornim planom upanije pa se tvrdnja
prema kojoj se jedinice lokalne samouprave razvlauju ovlasti koje proizlaze iz Ustava
ukazuje neosnovanom.

- Smatra da je da zatita prostora, okolia i drugih prostornih vrijednosti prestala biti

jednom od osnovnih i obveznih sadranih sastavnica donoenja prostornih planova, da je
obvezni sadraj prostornih planova u dijelu koji se odnosi na zatitu okolia ovim zakonom u
odnosu na vaei zakon podnormiran.
Razlog neprihvaanja
Tvrdnja nije osnovana. Prema odredbi lanka 2. predloenog Zakona Prostornim
ureenjem osiguravaju se uvjeti za koritenje (gospodarenje), zatitu i upravljanje prostorom
Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Drava) kao osobito vrijednim i ogranienim
nacionalnim dobrom, te se time ostvaruju pretpostavke za drutveni i gospodarski razvoj,
zatitu okolia, vrsnou gradnje i racionalno koritenje prirodnih i kulturnih dobara. Prema
odredbi lanka 6. stavka 1. podstavka 6. istog prijedloga razumnim koritenjem i zatitom
prirodnih dobara, ouvanjem prirode, zatitom okolia i prevencijom od rizika oneienja
osigurava se osnovni cilj prostornog ureenja. Nadalje, spreavanje prevladavanja interesa
pojedinih djelatnosti na raun, uz ostalo, zatite okolia propisana je odredbom lanka 10.
stavka 1. predloenog Zakona, a prema odredbi lanka 46. podstavka 2. Strategija prostornog
razvoja Republike Hrvatske sadri osnovu i organizaciju prostornog razvoja sa smjernicama i
prioritetima za postizanje ciljeva prostornog razvoja u funkciji zatite prostora, ouvanja i
unapreenja okolia. Prema, pak, odredbi lanka 51. stavka 1. predloenog Zakona svi
prostorni planovi moraju sadravati mjere zatite okolia. Dakle, kao i prema vaeem
Zakonu o prostornom ureenju, okoli predstavlja osnovnu sastavnicu prostora, a njegova
zatita jedan od osnovnih ciljeva prostornog ureenja i prostornih planova kao njegovih
osnovnih instrumenata.

- Trai objanjenje zato se u predloenom zakonu u postupku izdavanja lokacijske

dozvole kao stranke izuzete javne ustanove za upravljanje nacionalnim parkovima i

103
 104

parkovima prirode, te jedinice lokalne samouprave na ijem se podruju planira zahvat u

prostoru.
Razlog neprihvaanja
Javne ustanove za upravljanje nacionalnim parkovima i parkovima prirode sudjeluju u
postupku izdavanja lokacijske dozvole na svojem podruju utvrivanjem posebnih uvjeta na
temelju Zakona o zatiti prirode, dok jedinica lokalne samouprave prostornim planovima
propisuje uvjete za izdavanje lokacijskih dozvola, a u odreenim sluajevima i sama izdaje te
dozvole pa se njihovo dvostruko sudjelovanje u predmetnim postupcima cijeni nepotrebnim.

Klub zastupnika HDZ-a (Branko Bai)

- Smatra da podjela postojeeg Zakona o prostornom ureenju i gradnji na tri zakona

za podruje prostornog ureenja i gradnje te posljedino, za poseban zakon graevinskoj
inspekciji je nepotrebna i po meni nije dovoljno argumentirana na nain da se govori o
nepreglednou postojeega zakona. Smatra da je rezultat ova tri zakona povean ukupni broj
odredaba i lanaka. Na odreeni nain su pomijeana nepotrebna razna podruja, primjerice
energetska uinkovitost i gradnja.
Razlog neprihvaanja
Ukupni broj odredaba i lanaka nije jedini i iskljuivi pokazatelj preglednosti zakona.
Cijeni se da su nepreglednost vaeeg Zakona i injenica da su prostorno ureenje i gradnja
dva razliita upravna podruja dovoljan razlog za njihovo ureivanje u dva zakona i treem
koji ureuje pitanja iz oba upravna podruja.

- Smatra da se Zakonom o prostornom ureenju znaajno centralizira prostorno

planiranje u Republici Hrvatskoj jer da se uz postojeu strategiju prostornog razvoja koja je
donesena u Hrvatskom saboru ovim se Zakonom sada jo dodatno donosi dravni plan
prostornog razvoja i o ono to je posebno dvojbeno urbanistiki plan ureenja izdvojenog
graevinskog podruja izvan naselja za gospodarsku i/ili javnu namjenu dravnog znaaja, jer
da e ako se na prostoru jedinica lokalne samouprave bez sudjelovanja jedinice lokalne
samouprave odluivati o namjeni prostora izvan dohvata upanijskih odnosno lokalnih
predstavnikih tijela i jer proceduri donoenja planova nije jednaka za dravu, upaniju,
opine i gradove. Smatra da se time ozbiljno dovodi u pitanje ovlasti jedinica lokalne
samouprave koji prema lanku 135. Ustava Republike Hrvatske imaju pravo izmeu ostalih
poslova i lokalnog djelokruga obavljati poslove prostornog i urbanistikog planiranja
samostalno tako da podlijeu samo nadzoru, ustavnosti i zakonitosti ovlatenih dravnih tijela.
Razlog neprihvaanja
Uloga Strategije prostornog razvoja Republike Hrvatske i Dravnog plana prostornog
razvoja su u sadrajnom, formalno-pravnom i svakom drugom pogledu potpuno razliita pa se
meusobno ne mogu nadomjestiti niti zamijeniti. Prostor jedinice lokalne samouprave je
istovremeno i prostor jedinice podrune (regionalne) samouprave i drave. Dravni plan
prostornog razvoja i urbanistiki plan ureenja izdvojenog graevinskog podruja izvan
naselja za gospodarsku i/ili javnu namjenu dravnog znaaja se ne donosi bez, kako se
pogreno navodi, sudjelovanja jedinice lokalne samouprave i izvan dohvata upanijskih
odnosno lokalnih predstavnikih tijela jer se o istima provodi javna rasprava u kojoj sudjeluju
i jedinice lokalne samouprave, odnosno spomenuta predstavnika tijela. Postupak izrade i
donoenja prostornih planova je u naelu jednak za dravu, upaniju, opine i gradove, a
minimalne razlike koje s tim u vezi postoje nisu od nikakvog utjecaja na mogunost i nain
sudjelovanja spomenutih subjekata u tom postupku. Poslovi, pak , prostornog i urbanistikog
planiranja kojega jedinice lokalne samouprave obavljaju u svom izvornom djelokrugu (kojima

104
 105

se neposredno ostvaruju potrebe graana) i nadalje, sukladno Ustavu, podlijee samo nadzoru
ustavnosti i zakonitosti.

- Smatra da se uvoenjem dravnog plana prostornog razvoja odstupa od svih

dosadanjih hrvatskih iskustava, a da nas europska ne moraju objedinjavati jer nemamo u tom
smislu neki, ali ak ni europska iskustva na tom tragu nisu takva da bi nam davali za pravo
voenje dravnog prostornog plana koji svojim sadrajem odstupa i od unutarnje logike
prostornog planskog procesa osobito iz razloga to se taj dravni plan kojega e donijeti
Hrvatski sabor ini provedbenim za nepoznati broj i vrstu zahvata u prostoru.
Razlog neprihvaanja
Tvrdnja u vezi s dravnim planom i dosadanjim hrvatskim iskustvima nije tona jer
su za podruje Republike Hrvatske bili donijeti Prostorni plan SR Hrvatske iz 1974. i 1988.
godine. Za odstupanje od normativnog ureenja predmetnog pitanja u proteklih dvadeset
godina nije i ne trebaju biti odluujua europska iskustva nego vlastito iskustvo. Vlastito
iskustvo pokazuje da logika prostornog planskog procesa koja se sastoji u planiranju
provoenja istog zahvata u prostoru s vie planova razliitih razina ne donosi nita dobro.
Dapae, takva logika nepotrebno otee i poskupljuje proces planiranja i dovodi do pravne
nesigurnosti.

- Smatra da, postupak izrade i donoenja prostornih planova nije propisan jednako u
pogledu zahtjevnosti prava i obveza za lokalnu razinu u odnosu na dravnu i upanijsku
razinu, a posebno se to odnosi na izvjee o javnoj raspravi.
Razlog neprihvaanja
Postupak izrade i donoenja prostornih planova je u naelu jednak za sve tri razine
planiranja iako to, valja istaknuti, u pravnom i u sutinskom pogledu nije nuno niti
predstavlja kakvu obavezu. Razlike u sadraju izvjea o javnoj raspravi prilagoene su razini
planiranja, vodei rauna o potrebama graana koje se zadovoljavaju na lokalnoj razini i
primjerenim mehanizmima za to.

- Smatra da je povean broj prostornih planova za koje je potrebno prije donoenja

pribaviti suglasnost Ministarstava poput GUP-ova, iako nije rijeeno pitanje suglasnosti u
sluajevima prostornih planova dravne razine unutar ZOP-a,
Razlog neprihvaanja
Prostorne planova dravne razine donosi Hrvatski sabor, odnosno Vlada Republike
Hrvatske. Ministarstvo ne moe Hrvatskom saboru niti Vladi Republike Hrvatske davati
suglasnosti za donoenje odluka.

- Smatra da se jedinica lokalne samouprave ovim zakonom stavlja u drugu razinu jer
da je mogue ishoditi graevinsku dozvolu bez plaanja komunalnog i vodnog doprinosa.
Razlog neprihvaanja
Znaenje predmetne tvrdnje nije jasno pa se na istu nije mogue razmotriti niti se na
istu oitovati.

- Smatra da dodatnu centralizaciju prostornog ureenja u Republici Hrvatskoj

predstavlja injenica da upanijski zavod za prostorno ureenje od sada svog ravnatelja mogu
dobiti tek nakon to ministrica, odnosno ministar da suglasnost to do sada nije bio sluaj.
Razlog neprihvaanja
Ovakvo se rjeenje cijeni nunim, obzirom na nove zadae i ovlasti upanijskih
zavoda, posebice u vez s informacijskim sustavom prostornog ureenja koji ima dravni
znaaj, te imajui u vidu da isto nije protivno pozitivnim propisima.

105
 106

- Smatra da se predloenim zakonom devastiraju, odnosno naruavaju postignuta

zatita prostora kao najvrednijeg resursa nacionalnog bogatstva. Naime, zatita prostora,
okolia i drugih prostornih vrijednosti prestala je biti jednom od osnovnih i obveznih
sadrajnih sastavnica donoenja prostornih planova i prostornog ureenja u cjelini i ta je
zadaa iz sadraja prostornih planova unato podranih ciljeva i naela iz Zakona o
prostornom ureenju i gradnji marginalizirana u potpunosti.
Razlog neprihvaanja
Tvrdnja nije osnovana. Prema odredbi lanka 2. predloenog Zakona Prostornim
ureenjem osiguravaju se uvjeti za koritenje (gospodarenje), zatitu i upravljanje prostorom
Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Drava) kao osobito vrijednim i ogranienim
nacionalnim dobrom, te se time ostvaruju pretpostavke za drutveni i gospodarski razvoj,
zatitu okolia, vrsnou gradnje i racionalno koritenje prirodnih i kulturnih dobara. Prema
odredbi lanka 6. stavka 1. podstavka 6. istog prijedloga razumnim koritenjem i zatitom
prirodnih dobara, ouvanjem prirode, zatitom okolia i prevencijom od rizika oneienja
osigurava se osnovni cilj prostornog ureenja. Nadalje, spreavanje prevladavanja interesa
pojedinih djelatnosti na raun, uz ostalo, zatite okolia propisana je odredbom lanka 10.
stavka 1. predloenog Zakona, a prema odredbi lanka 46. podstavka 2. Strategija prostornog
razvoja Republike Hrvatske sadri osnovu i organizaciju prostornog razvoja sa smjernicama i
prioritetima za postizanje ciljeva prostornog razvoja u funkciji zatite prostora, ouvanja i
unapreenja okolia. Prema, pak, odredbi lanka 51. stavka 1. predloenog Zakona svi
prostorni planovi moraju sadravati mjere zatite okolia. Dakle, kao i prema vaeem
Zakonu o prostornom ureenju, okoli predstavlja osnovnu sastavnicu prostora, a njegova
zatita jedan od osnovnih ciljeva prostornog ureenja i prostornih planova kao njegovih
osnovnih instrumenata.

- Navodi da je zatieno obalno podruje mora odreeno unutar administrativnih

granica obalnih jedinica lokalne samouprave samo formalno, a da se svodi na posebne mjere
ogranienja koje se propisuju samo za podruje unutar pojasa irine od tisuu metara kopna i
otoka i pojasa mora od 300 metara do obalne crte kao prostor ogranienja. Formalno
proirenje granice da se opravdava potpisanim Protokolom o integriranom upravljanjem
obalnim podrujem Sredozemlja bez posebnih zahtjeva i ogranienja u prostornom planiranju
i kad se govori o plaama i kad se govori o lukama nautikog turizma to svakako ogranienja
koja se odnose i na luke nautikog turizma i na plae posebno e utjecati na kategoriju
pomorskog dobra. Neke od do sada vaeih i u zakonu definiranih uvjeta za graenje
smanjene su i za 100% od postojeih, a druge norme od velike vanosti za nain oblikovanja
prostora u ZOP-u su brisani.
Razlog neprihvaanja
Znaenje predmetnih tvrdnji nije jasno pa se na iste nije mogue razmotriti niti se na
iste oitovati.

- Navodi da nije jasno zato javna ustanova za upravljanje zatienih podrujima

prirode vie nije stranka u postupku, kao to da nije jasno zato vie nisu ni jedinice lokalne
samouprave na ijem se prostoru izdaje lokacijska dozvola, stranke u postupku.
Razlog neprihvaanja
Javna ustanova za upravljanje zatienim podrujima prirode sudjeluje u postupku
izdavanja lokacijske dozvole na svojem podruju utvrivanjem posebnih uvjeta na temelju
Zakona o zatiti prirode, dok jedinica lokalne samouprave prostornim planovima propisuje
uvjete za izdavanje lokacijskih dozvola, a u odreenim sluajevima i sama izdaje te dozvole
pa se njihovo dvostruko sudjelovanje u predmetnim postupcima cijeni nepotrebnim.

106
 107

- Navodi da kada drava provodi odreene projekte onda stranka u postupku nije
susjed mea, ali kad obini graanin provodi projekte onda je stranka u postupku susjed
mea to da predstavlja oitu ravnopravnost.
Razlog neprihvaanja
Predmetno rjeenje je isto kao u vaeem Zakonu o prostornom ureenju i gradnji te je
ocjenjeno da je isto odgovarajue pa da nema potrebe za njegovom promjenom.

- Smatra da se sustav prostornih planova mijenja bez stvarnog opravdanja, poveanjem

odnosno smanjenjem broja vrsta prostornih planova pa se uvodi dravni plan prostornog
razvoja, ponovno se uvodi generalni urbanistiki plan nego u naelu za sredinja naselja
velikih gradova ili njihovih dijelova i urbanistiki plan ureenja dakle nazivom isti, ali sa
razliitim sadrajem za tri razine planiranja. Zakljuuje da e se na tri razine-dravnoj,
upanijskoj i lokalnoj, donositi plan iste razine samo za druge namjene koje e onda Vlada
kad su u pitanju urbanistiki planovi ureenja dravne razine. Dakle moe se rei da je sustav
prostornih planova ozbiljno naruen ovakvim pristupom koji je nuen u sustavu prostornog
ureenja.
Razlog neprihvaanja
Razina razrade prostornog plana (detaljnost prostornog plana) nije isto to i razina
njegova donoenja, a prostorni planovi se ne donose za namjene nego za odreena podruja
pa predmetna tvrdnja poiva na pogrenim premisama.

- Smatra da e usvajanjem ovog zakona vrlo brzo pod udar doi potreba za
mijenjanjem 576 prostornih planova jedinica lokalne i podrune odnosno regionalne
samouprave kako bi se uskladili s ovim zakonom. Vrlo veliki broj, gotovo svi prostorni
planovi koji su doneseni u roku godinu dana sadravati e potrebu za promjenom zbog
donoenja izmjena u kontekstu urbane preobrazbe kako to pie u zakonu u roku od 12
mjeseci.
Razlog neprihvaanja
Predloenim Zakonom, uz jednu iznimku, nije propisana obveza mijenjanja prostornih
planova radi usklaenja sa tim Zakonom niti je ogranieno vaenje prostornih planova
donesenih prije stupanja na snagu pa se predmetna tvrdnja cijeni neosnovanom. Spomenutu
iznimku predstavlja dunost dopune prostornih planova ureenja velikih gradova, gradova ili
opina, odnosno Prostornog plana Grada Zagreba na nain da u njima odrede neureeni
dijelovi graevinskih podruja i izgraeni dijelovi tih podruja planirani za urbanu preobrazbu
u skladu s predloenim Zakonom u roku dvanaest mjeseci od dana stupanja na snagu
pravilnika iz lanka 51. stavka 2. istog Zakona, a koji je rok instruktivne naravi. Dakle,
mogunost predmetne dopune nije ograniena rokom od dvanaest mjeseci. Ova dunost,
obzirom na minimalni opseg potrebne dopune, ne predstavlja bitan teret za jedinicu lokalne
samouprave i moe se ispuniti prilikom svake, inae namjeravane, odnosno potrebne izmjene
i dopune prostornog plana. Takoer, eventualno neispunjenje ove obveze za jedinicu lokalne
samouprave u formalno-pravnom pogledu ne uzrokuje posljedice, niti dovodi u pitanje
mogunost provedbe Zakona jer je odredbom stavka 2. spomenutog lanka propisano da se do
ispunjenja predmetne obveze neureenim dijelom graevinskog podruja smatraju
neizgraeni dijelovi graevinskog podruja odreeni prostornim planovima ureenja velikih
gradova, gradova ili opina, odnosno Prostornim planom Grada Zagreba, koji su na snazi na
dan stupanja na snagu ovoga Zakona, a odredbom stavka 3. da se izgraenim dijelovima
graevinskih podruja planiranim za urbanu preobrazbu u smislu tog Zakona smatraju dijelovi
graevinskog podruja odreeni za urbanu obnovu prostornim planovima koji su na snazi na
dan stupanja na snagu predmetnog Zakona.

107
 108

- Smatra da pet godina nije dovoljno razdoblje da se planirana zona realizira, jer da s
obzirom i na situaciju i krizu itd. i u ovom trenutku nemogunost ulaganja nema nekih novih
investicija.
Djelomino prihvaeno na nain da u roku od pet godina na izdvojenom
graevinskom podruju izvan naselja ne mora biti donesen urbanistiki plan ureenja i
izgraena osnovna infrastruktura ve je dovoljno da je donesen spomenuti plan ili barem
izgraena osnovna infrastruktura do tog podruja. Rok nije mogue produiti jer bi to bilo
protivno smislu odredbe, odnosno jer bi se time produljilo rezervacija tj. zauzimanje prostora
namijenjenog graenju na kojem se ne namjerava graenje, a to onemoguava planiranje
drugih prostora za graenje na kojima se namjerava graditi.

- Smatra da predloeni zakon nije u skladu sa dokumentom kojega je donijela Vlada -

A politikama i trae jednostavno da se ovakav zakon sa stava struke dakle arhitektonske
struke u Republici Hrvatskoj povue i da se uskladi sa onim to je Vlada ve donijela kada je
u pitanju prostorno ureenje u Republici Hrvatskoj.
Razlog neprihvaanja
Tvrdnje nisu tone. Predloeni Zakon je u potpunosti u skladu s A politikama koje je
donijela Vlada Republike Hrvatske.

Saborski zastupnik Tomislav Klari

- Smatra da drava i Sabor ne bi smjeli odluivati o tome to e biti na podruju

jedinica lokalne samouprave van onog obuhvata koji je namijenjen naseljima i izdvojenih
graevinskih podrujima odnosno gospodarskih zona ukoliko se to kosi sa interesima
odnosno stratekim planovima jedinice lokalne samouprave.
Razlog neprihvaanja.
Ovakvo stajalite protivno Ustavu Republike Hrvatske, vaeem Zakonu o prostornom
ureenju i gradnji i predloenom Zakonu jer jedinicu lokalne samouprave i njezine interese
stavlja iznad drave i njenih interesa.

- Navodi da dobar dio jedinica lokalne samouprave donosi nekakav program ukupnog
razvoja i da je on puno dui od pet godina, protekom koji e se izbacivati iz prostornih
planova jedinica lokalne samouprave gospodarske zone koje nisu u roku od pet godina
stavljene u funkciju. Smatra da postoji itav niz razloga zbog ega nekakva zona i nekakav
prostor nije stavljen u funkciju, a tim vie to odreujete da ukoliko taj prostor nije stavljen u
funkciju da se na nekoj drugoj lokaciji stavlja nekakav drugi prostor u funkciju.
Razlog neprihvaanja.
Budui nisu navedeni razlozi na koje se misli na primjedbu se nije mogue oitovati.

- Predlae u lanku 41. dodati stavak bi se propisala namjena naputenih

eksploatacijskih i proizvodnih podruja u neposrednoj blizini zatienih kulturnih spomenika i
unutar obuhvata ZOP-a da je u nadlenosti jedinica lokalne samouprave ukoliko su unutar
obuhvata prostornog plana naselja.
Razlog neprihvaanja.
Propisivanje namjene odreenih podruja, ukljuujui i spomenuta podruja je
predmet prostornih planova koji sagledavaju i uzimaju u obzir sve relevantne okolnosti.
Obzirom na specifinost, odnosno raznolikost moguih situacija i okolnosti predmetno pitanje
nije mogue na odgovarajui nain urediti Zakonom.

108
 109

- Navodi da je Primorsko-goranska upanija donijela prostorni plan u koji je ugradila

prometnu integralnu studiju, koju su Vlada, ministarstvo, grad Rijeka, upanija platili 8
milijuna kuna, da su u toj prostorno integralnoj studiji rezervirani prostori svih gradova i
opina od Rijeke, Bakra, Opine Vinodolske, Novog Vinodolskog, Senja i nadalje za koridore
prometne pravce, ravniarske pruge, da ne govorim Omialj i most jo jedan na Krk.
Meutim, da ministar prometa govori o nekoj drugoj pruzi, a da je vrlo kvalitetan prostor svih
tih jedinica lokalne samouprave sadanjim prostornim planom Primorsko-goranske upanije
rezerviran i da se ne moe drugaije planirati osim za te koridore, ali kako shvaa da nee biti
koridor ravniarske pruge budui se gradi dvokolosjena pruga do Delnica od Delnica do
Zlobina, kolosijeni tunel u Zlobinu, ranirni kolodvor i dalje dvokolosjena pruga. Istie da
su to najave Ministarstva prometa, a da u prostornom planu Primorsko-goranske upanije
imamo neto drugo.

Razlog neprihvaanja
Ovi navodi nisu povezani s predmetnim prijedlogom Zakona. Po svemu sudei radi se
o problemima u provedbi vaeeg Zakona o prostornom ureenju i gradnji.

Saborski zastupnik Branko Bai

- Navodi da su jedinice lokalne i podrune samouprave, donijele svoje prostorne

planove na temelju Zakona o prostornom ureenju i gradnji, a da se predloenim Zakonom
uvodi novi sustav koji s jedne strane poveava broj prostornih planova, a s druge strane da e
brojne jedinice lokalne samouprave biti primorane svoje planove uskladiti (mijenjati) sa
novim zakonom da u roku od 12 mjeseci kako to pie u samome zakonu.
Razlog neprihvaanja
Predloenim Zakonom, uz jednu iznimku, nije propisana obveza mijenjanja prostornih
planova radi usklaenja sa tim Zakonom niti je ogranieno vaenje prostornih planova
donesenih prije stupanja na snagu pa se predmetna tvrdnja cijeni neosnovanom. Spomenutu
iznimku predstavlja dunost dopune prostornih planova ureenja velikih gradova, gradova ili
opina, odnosno Prostornog plana Grada Zagreba na nain da u njima odrede neureeni
dijelovi graevinskih podruja i izgraeni dijelovi tih podruja planirani za urbanu preobrazbu
u skladu s predloenim Zakonom u roku dvanaest mjeseci od dana stupanja na snagu
pravilnika iz lanka 51. stavka 2. istog Zakona, a koji je rok instruktivne naravi. Dakle,
mogunost predmetne dopune nije ograniena rokom od dvanaest mjeseci. Ova dunost,
obzirom na minimalni opseg potrebne dopune, ne predstavlja bitan teret za jedinicu lokalne
samouprave i moe se ispuniti prilikom svake, inae namjeravane, odnosno potrebne izmjene
i dopune prostornog plana. Takoer, eventualno neispunjenje ove obveze za jedinicu lokalne
samouprave u formalno-pravnom pogledu ne uzrokuje posljedice, niti dovodi u pitanje
mogunost provedbe Zakona jer je odredbom stavka 2. spomenutog lanka propisano da se do
ispunjenja predmetne obveze neureenim dijelom graevinskog podruja smatraju
neizgraeni dijelovi graevinskog podruja odreeni prostornim planovima ureenja velikih
gradova, gradova ili opina, odnosno Prostornim planom Grada Zagreba, koji su na snazi na
dan stupanja na snagu ovoga Zakona, a odredbom stavka 3. da se izgraenim dijelovima
graevinskih podruja planiranim za urbanu preobrazbu u smislu tog Zakona smatraju dijelovi
graevinskog podruja odreeni za urbanu obnovu prostornim planovima koji su na snazi na
dan stupanja na snagu predmetnog Zakona.

109
 110

- Smatra da postoji dvojba u vezi s mogunosti da svaki prostorni plan, posebice

dravni prostorni plan bude provediv, odnosno operativan kako se to ureuje predmetnim
Prijedlogom jer da se ne zna koje e mjerilo biti podloga za izradu dravnog prostornog plana.
Smatra da se ne moe voditi valjana rasprava u jedinicama lokalne samouprave i nekom
predstavnikom tijelu o donoenju prostornog plana koji je raen u mjerilu 1:500000 ili
1:1000000.
Razlog neprihvaanja
Mjerilo podloga na kojima se izrauju prostorni planovi nije predmet predloenog
Zakona nego pravilnika koji se donosi na temelju tog Zakona.

- Smatra da iz predloenog Zakona proizlazi da se ne vjeruje gradu Zadru da on

najbolje zna to je od interesa za Zadar, za Zadarsku upaniju i za Republiku Hrvatsku, nego
da to bolje od njega zna Vlada i bolje od njega zna upanija zadarska jer da e Vlada svojom
uredbom propisati koji e to prostori i podruja na podruju grada Zadra biti oni koje e
urediti svojim aktom upanija Zadarska.
Razlog neprihvaanja
Tvrdnja nije tona. Uredbom koja se donosi na temelju predloenog Zakona ne
propisuju se prostori i podruja na podruju grada Zadra koje e urediti svojim aktom
upanija Zadarska nego zahvate u prostoru dravnog znaaja i podrunog (regionalnog)
znaaja koji se prema posebnim propisima koji ureuju gradnju ne smatraju graenjem,
graevine dravnog znaaja i graevine podrunog (regionalnog) znaaja.

- Navodi da je u drugom itanju Zakon o stratekim investicijskim projektima te da mu

to sve skupa daje jo jasniju sliku kuda i na koji nain Vlada planira u realizaciji odreenih
projekata kako to zakon predlae gospodarske namjene. Navodi da se moe opravdano
postaviti pitanje neemo li upravo zbog toga da bismo odreene projekte koji moda nisu
dobro prihvaeni u pojedinoj jedinici lokalne samouprave i/ili na odreenoj regionalnoj razini
neemo li ih na ovaj nain kroz Zakon o stratekim investicijskim projektima gdje e postojati
jedno usko tijelo jedno povjerenstvo Vladino koje e o tome odreivati i utvrivati koji su to
projekti od stratekog interesa za RH e sada da te projekte koji nee proi toliku javnost mi
emo ih sa ovim urbanistikim planovima ureenja kudikamo lake rijeiti nego da to
prepustimo toj demokraciji koja zahtjeva proceduru donoenja i kroz upanijsku skuptinu i
kroz Gradsko, odnosno Opinsko vijee.
Razlog neprihvaanja
Viestruko ponavljanje istih procedura nije uvjet za ostvarivanje demokratinost niti se
demokracija ostvaruje samo na regionalnoj i lokalnoj razini. Dapae, demokracija se, prije
svega, temelji i ostvaruje na dravnoj razini slobodnim izborima zastupnika u Hrvatski sabor,
a tek po tom dekoncentracijom dravne vlasti i decentralizacijom pojedinih njenih funkcija,
odnosno razvojem demokracije na regionalnoj i lokalnoj razini. Urbanistiki plan ureenja
dravnog znaaja donosi Vlada Republike Hrvatske za podruje koje je Dravnim planom
prostornog razvoja odredio Hrvatski sabor, a to znai da se isti donose na demokratski nain
uz sudjelovanje najireg kruga javnosti.

Saborski zastupnik Ivan uker

- Smatra da u obrazloenju predmetnog zakona nedostaje to u administrativnoj

ureenosti podruja prostornog ureenja fali i gdje se sukobljavaju interesi jedinica lokalne
samouprave i drave. Smatra da je bilo potrebno pobrojati 10, 15 ili 20 dravnih investicija
koje u ovom trenutku ekaju, imaju investitore, ali jedinice lokalne samouprave to koe.

110
 111

Razlog neprihvaanja
Navedeno nije nuno jer ve sam sustav viestrukog planiranja u kojem u znatnom
broju sluajeva planiranje nije dovedeno do provedbene razine, kako je to navedeno u
obrazloenju predloenog Zakona, predstavlja dovoljan razlog za promjenu sustava. Najbolji
pokazatelj toga je broj i znaaj investicija u zadnjih dvadeset godina.

- Smatra da se predmetnim Zakonom eli nametnuti da drava odreuje neke stvari, a

da je nekada moda neke projekte lake provesti i lake progurati, bez obzira koliko oni
odgovaraju toj lokalnoj zajednici, ako se oni rasprave i donesu na lokalnoj razini, nego ako se
nametnu odozgora.
Razlog neprihvaanja
Cilj, odnosno svrha predloenog Zakona je jasna podjela djelokruga drave, jedinica
lokalne i podrune (regionalne) samouprave u podruju prostornog ureenja, a ne nametanje
odluka tim jedinicama odozgora.

- Smatra da se politika prostornog ureenja ne provodi uspjeno zato to nema

adekvatne naknade za koritenje prostora, a da to u predmetnom Zakonu nigdje eksplicitno
nije navedeno. Smatra da kada bi bila adekvatna naknada za koritenje prostora da onda ne bi
bilo jedinice lokalne samouprave koja ne bi prihvatila odreene projekte koji su dravni i
interesantni i koje bi drava nametnula te da bi moda neke jedinice lokalne samouprave
prihvatile nekakve projekte ako graani i kompletno okruenje ima financijsku korist oko
toga, ali da toga naalost nema.
Razlog neprihvaanja
Nije jasno tko bi kome i zato trebao davati naknadu za koritenje prostora i ime bi to
bilo opravdano. Prostor na kojemu se nalazi jedinica lokalne samouprave istovremeno je i
prostor na kojemu se nalaze jedinice podrune (regionalne) samouprave i drava.

- Smatra da samo uvanje koridora za infrastrukturne koridore i ne definiranje

podruja uz taj koridor ne znai nita, te da nedostaje odredba u zakonu koja bi propisala da
se prostor uz te infrastrukturne projekte (planira) za nekakve zone mjeovite namjene,
gospodarske aktivnosti, ne mogu sigurno bit stambene, ne moe bit djeji vrti.
Razlog neprihvaanja
Navedeno nije predmet Zakona jer se potreba planiranja zona mjeovite namjene,
gospodarskih aktivnosti i drugi namjena na odreenom podruju, pa tako i uz infrastrukturne
koridore, planira prostornim planovima.

111