NN 71/2017, Odluka o uvoenju strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalikacije tehniar za raunalstvo

(041624) u obrazovnom sektoru elektrotehnika i raunalstvo

MINISTARSTVO ZNANOSTI I OBRAZOVANJA

1699
Na temelju lanka 8. stavka 4. Zakona o strukovnom obrazovanju (Narodne novine, broj 30/2009, 24/2010 i
22/2013) ministrica znanosti i obrazovanja donosi

ODLUKU
O UVOENJU STRUKOVNOG KURIKULUMA ZA STJECANJE KVALIFIKACIJE TEHNIAR ZA
RAUNALSTVO (041624) U OBRAZOVNOM SEKTORU ELEKTROTEHNIKA I RAUNALSTVO
I.
Ovom odlukom donosi se strukovni kurikulum za stjecanje kvalikacije TEHNIAR ZA RAUNALSTVO u
obrazovnom sektoru ELEKTROTEHNIKA I RAUNALSTVO.
II.
Strukovni kurikulum za stjecanje kvalikacije TEHNIAR ZA RAUNALSTVO u obrazovnom sektoru
ELEKTROTEHNIKA I RAUNALSTVO, sastavni je dio ove odluke.
III.
Ova odluka primjenjivat e se od kolske godine 2017./2018. za uenike prvog razreda srednje kole. Uenici koji su se
u eksperimentalni program obrazovanja za stjecanje kvalikacije tehniar za raunalstvo (041604) upisali ranijih godina
nastavljaju kolovanje po programu i nazivlju koji su ranije upisali.
IV.
Ovom odlukom stavlja se van snage nastavni plan i program za zanimanje tehniar za raunalstvo (040604) objavljen
u Glasniku Ministarstva prosvjete i porta, posebno izdanje, broj 2, Zagreb, kolovoz 1996.
V.
Uenici koji su se u program obrazovanja iz toke IV. ove odluke upisali ranijih godina nastavljaju svoje obrazovanje
po programu koji su ranije upisali.
VI.
Ova odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u Narodnim novinama.
Klasa: 602-03/17-05/00088
Urbroj: 533-25-17-0008
Zagreb, 28. lipnja 2017.
Ministrica
prof. dr. sc. Blaenka Divjak, v. r.
STRUKOVNI KURIKULUM
ZA STJECANJE KVALIFIKACIJE TEHNIAR ZA RAUNALSTVO
Popis kratica
ASOO Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih
AZOO Agencija za odgoj i obrazovanje
BIOS Basic Input/Output System, osnovni ulazno/izlazni sustav
CISC procesor Complex Instruction Set Computer, raunalna arhitektura kod koje se uvrtava to je mogue vie naredbi
na mikrorazini
CLI Command-line Interface, tekstualno korisniko suelje
CMS Classroom Management Soware, programska potpora za upravljanje uionicom
CSMA/CD protokol Carrier Sense Multiple Access with Collision Detection, oslukivanje viestrukog pristupa s
otkrivanjem kolizije
CSS Cascading Style Sheets, stilski jezik za oblikovanje dokumenta napisanog pomou HTML jezika
DGU Dravna geodetska uprava
DHCP Dynamic Host Conguration Protocol, serverski protokol za dodjeljivanje IP adresa i mrenih postavki
DMA Direct Memory Access, upravljaka komponenta koja omoguuje memorijskim jedinicama pristup glavnoj
memoriji raunala
DOS Disk Operating System, operacijski sustav za diskove
DRAM Dynamic Random-access Memory, dinamika radna memorija
DZS Dravni zavod za statistiku
EU Europska unija
FTP File Transfer Protocol, internetski protokol za prijenos datoteka
GPS Global Positioning System, globalni pozicijski sustav
ICMP Internet Control Message Protocol, komunikacijski mreni protokol
ARP Address Resolution Protocol, komunikacijski mreni protokol
ICT Information and Communications Technology, informacijska i komunikacijska tehnologija
IPTV Internet Protocol Television, televizijski servis preko IP-a
IP Internet Protocol, internetski protokol
IT Information Technology, informacijska tehnologija
LCD Liquid Crystal Display, zaslon s tekuim kristalima
LED Light-emitting Diode, svjetlea dioda
MBR Master Boot Record, glavni startni zapis
MZO Ministarstvo znanosti i obrazovanja
NAT Network Address Translation, proces modikacije IP adresa
DNS Domain Name System, distribuirani hijerarhijski sustav servera s tablicama domenskih naziva
NCVVO Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja
NN Narodne novine
OO model Object-Oriented Model, objektno usmjeren model
OS Operating System, operacijski sustav
PC Personal Computer, osobno raunalo
PHP Hypertext Preprocessor, objektno orijentirani programski jezik namijenjen programiranju dinaminih web stranica
PLC Programmable Logic Controller, programibilni logiki upravlja (industrijsko raunalo)
POP Post Oce Protocol, protokol za prijenos elektronike pote
RAID Redundant Array of Independent Disks, redundantno polje nezavisnih diskova, memorijski sustav koji se temelji
na polju diskova
RH Republika Hrvatska
RiSC procesor Reduced Instruction Set Computing, procesor s pojednostavljenim naredbama
SCSI Small Computer System Interface, standard za prikljuivanje perifernih jedinica na raunalni sustav
SISD raunalo Single Instruction, Single Dana, raunalo kod kojeg jedan procesor obavlja jedan niz naredbi s podatcima
na jednoj memoriji
SMTP Simple Mail Transfer Protocol, protokol za prijenos elektronike pote
SNMP Simple Network Management Protocol, jednostavni mreni protokol za nadzor i upravljanje ureajima u TCP/IP
mreama
SSL/TLS Secure Sockets Layer/Transport Layer Security, kriptografski protokoli za sigurnu komunikaciju putem
interneta
TCP Transmission Control Protocol, osnovni protokol za stvaranje veza na mrei
TFTP Trivial File Transfer Protocol, jednostavni protokol za prijenos datoteka koritenjem UDP protokola
UDP User Datagram Protocol, protokol za slanje kratkih poruka ieu aplikacijama na umreenim raunalima
UNIX Uniplexed Information and Computing System UNICS UNIX, vrsta operacijskog sustava
USB Universal Serial Bus, univerzalna serijska sabirnica
VHDL VHSIC Hardware Description Language, jezik za hardversko opisivanje VHSIC-a VHSIC Very-High-Speed
Integrated Circuits, vrlo brzi integrirani krugovi
VLSM Variable Length Subnet Masking, promjenjiva duljina maske podmree
VoIP Voice over Internet Protocol, protokol za prijenos zvune komunikacije putem IP-a
VPN Virtual Private Network, virtualna privatna mrea
WAN Wide Area Network, mrea irokog podruja (globalna mrea)
WLAN Wireless Local Area Network, beina lokalna mrea
WWW World Wide Web, svjetska mrea, multimedijski raunalni sustav za objavljivanje i razmjenu informacija
XML EXtensible Markup Language, proirljivi jezik za oznaavanja podataka i dokumenata
Napomena:
Rijei i pojmovni sklopovi koji imaju rodno znaenje koriteni u ovom dokumentu (ukljuujui nazive kvalikacija, zvanja i zanimanja) odnose se
jednako na oba roda (muki i enski) i na oba broja (jedninu i mnoinu), bez obzira na to jesu li koriteni u mukom ili enskom rodu, odnosno u
jednini ili mnoini.

1. OPI DIO
1.1. Strukovni kurikulum za stjecanje kvalikacije
Tehniar za raunalstvo

1.2. Cilj strukovnog kurikuluma

Cilj strukovnog kurikuluma stjecanje je kompetencija propisanih standardom kvalikacije tehniar za raunalstvo.
1.3. Trajanje obrazovanja
etiri godine
1.4. Uvjeti upisa, tijeka i zavretka obrazovanja
Zavrena osnovna kola

2. NASTAVNI PLAN I PROGRAM

2.1. Nastavni plan

*Napomena: U treem razredu polaznik bira jedan od est ponuenih izbornih strukovnih modula s pripadajua tri
nastavna predmeta (programerski izborni moduli) ili dva nastavna predmeta (sistemski izborni moduli). U etvrtom
razredu polaznik bira jedan od est ponuenih izbornih strukovnih modula s pripadajua tri nastavna predmeta.

2.2. Nastavni program

2.2.1. Opeobrazovni dio
Naziv nastavnog predmeta: HRVATSKI JEZIK
nauiti jezikom izraziti vlastite misli, osjeaje, ideje, stavove i prikladno jezino reagirati u meudjelovanju sa sugovornicima te u
razliitim situacijama razvijati (samo)potovanje
stei potrebne razine sluanja, razumijevanja i govorenja koje su kljune za uenje, rad i ivot, tj. razviti sposobnost komunikacije u
Cilj predmeta: razliitim situacijama
razumjeti kako jezik djeluje i ovladati potrebnim jezikoslovnim pojmovima, tekstnim vrstama i stilovima
stei potrebne razine pisanja kljune za uenje, rad i ivot, tj. razviti sposobnost komunikacije u razliitim situacijama
razviti razumijevanje knjievnosti kao umjetnosti rijei, potivati hrvatsku knjievnost i kulturu te knjievnosti i
kulture drugih naroda

Opis predmeta:
Naziv nastavnog predmeta: HRVATSKI JEZIK
Razred: prvi (1.)
U prvom razredu polaznik e
stei sljedee ishode uenja:
U hrvatskom jeziku pet je skupova ishoda uenja:
I. Sluanje i govorenje
II. Struktura hrvatskog jezika
III. Pisanje
IV. Analiza knjievnih tekstova
V. Analiza neknjievnih tekstova.
Skupovi ishoda uenja koncipirani su na nain da se njihovim ostvarivanjem razvijaju komunikacijske vjetine i kompetencije polaznika te
cjelovito razumijevanje govorenih i pisanih tekstova.
Svi se navedeni skupovi ishoda uenja ostvaruju u svakoj godini uenja hrvatskog jezika.
Nastavni predmet po razredima i ishodima uenja
Sluanje i govorenje
1. razlikovati sluanjem monoloke i dijaloke govorne oblike s obzirom na komunikacijski kontekst i primatelja
2. utvrditi sluanjem bit govornog teksta eksplicitno i implicitno
3. odabrati nain govora, rjenik i strukturu reenice primjereno komunikacijskoj situaciji i primatelju
4. organizirati jasno i smisleno govornu poruku pomou biljeaka i grakih prikaza
5. govoriti teno u skladu s pravogovornom, fonolokom, morfolokom, tvorbenom, sintaktikom, leksiko-semantikom i stilistikom
normom
6. provjeriti uinak vlastitog ili tueg govora s obzirom na komunikacijsku situaciju i primatelja govorne poruke
Struktura hrvatskog jezika
1. razvrstati jezikoslovne pojmove
2. opisati sadraje povezane s povijeu hrvatskog jezika
3. razlikovati znaajke hrvatskoga standardnog jezika u odnosu na druge idiome hrvatskog jezika
4. navesti jezina pravila
5. izdvojiti strukturu jezinih jedinica na pojedinoj jezinoj razini
6. utvrditi jezine jedinice na sintagmatskoj razini
7. uporabiti jezina pravila hrvatskoga standardnog jezika u skladu s pravopisnom, pravogovornom, fonolokom, morfolokom,
tvorbenom, sintaktikom, leksiko-semantikom i stilistikom normom
Pisanje
1. sastavljati razliite vrste tekstova
2. oblikovati tekstove koji ispunjavaju razliite komunikacijske funkcije
3. planirati sadraj teksta primjeren komunikacijskoj funkciji i itatelju uz smjernice ili samostalno
4. napisati samostalno logiki i sadrajno povezan tekst
5. rabiti razliite postupke u oblikovanju teksta s obzirom na vrstu i komunikacijsku funkciju teksta
6. koristiti rjenik primjeren komunikacijskoj funkciji teksta i itatelju
7. uporabiti jezina pravila hrvatskoga standardnog jezika u skladu s pravopisnom, pravogovornom, fonolokom, morfolokom,
tvorbenom, sintaktikom, leksiko-semantikom i stilistikom normom
8. provjeriti napisani tekst samostalno s obzirom na sadrajnu, strukturnu te jezinu tonost i primjerenost
Analiza knjievnih tekstova
1. odrediti knjievne tekstove prema vanjskim odrednicama
2. objasniti knjievnoteorijske pojmove na prototipnim primjerima
3. utvrditi na knjievnim tekstovima strukturna, tematska, sadrajna i stilska obiljeja
4. prikupiti informacije o zadanim knjievnim tekstovima iz razliitih izvora
5. izdvojiti jezine i stilske pojedinosti u knjievnim tekstovima
6. usporediti poznate knjievne tekstove na strukturnoj, sadrajnoj i jezinoj razini
7. potvrditi argumentima svoj stav o poznatome knjievnom tekstu
Analiza neknjievnih tekstova
1. razlikovati tekstove po vrsti i komunikacijskoj funkciji iz tiskanog ili elektronikog izvora
2. identicirati postupke u oblikovanju teksta kojima se ostvaruje komunikacijska funkcija teksta
3. razjasniti znaenja rijei u kontekstu specinom za pojedini tekst
4. tumaiti tekstove s grakim elementima
5. utvrditi bit teksta i sadrajne pojedinosti eksplicitno i implicitno
 6. objasniti namjeru teksta s obzirom na obiljeja teksta, oekivanja itatelja i djelovanje na itatelja
7. prikupiti informacije o zadanim neknjievnim tekstovima iz razliitih izvora
8. izdvojiti jezine pojedinosti u neknjievnim tekstovima
9. poduprijeti argumentima stav o neknjievnom tekstu

Razrada
Nastavne cjeline Razrada Nastavne teme
Sluanje monoloki oblici Javni govor
Govorenje monoloki oblici Govor
Govorenje dijaloki oblici Oluja ideja
Fonem, alofon, fon
Funkcija glasova u jeziku Fonem i grafem

Podjela glasova prema otvoru

Slogovi i slogovna struktura
Tvorba i podjela glasova Podjela glasova prema zvunosti
Podjela glasova prema mjestu tvorbe

Jednaenje glasova po zvunosti

Jednaenje glasova po mjestu tvorbe
Gubljenje suglasnika
Palatalizacija
Glasovne promjene Sibilarizacija
Jotacija
Vokalizacija
Nepostojano a

Pravogovor ili ortoepija

Naglasni sustav hrvatskoga standardnog jezika
Vrjednote govornog jezika
Pravogovorna i pravopisna Pravopis ili ortograja
norma Pisanje velikog i malog slova
Pravopisni i reenini znakovi
Pisanje glasova /, d/,
Alternacije ije/je/e/i

Hrvatski jezik od prvih pisanih Jezik temelj narodne kulture: trojezinost i tropismenost hrvatske srednjovjekovne knjievnosti
spomenika do kraja 15. stoljea Izvori hrvatskoga knjievnog jezika (spomenici pismenosti, historiografski spisi, zakonici)

Pisanje opisivanje Opisivanje kao postupak

Pripovijedanje kao postupak
Pria
Tehniko izvjee
Pisanje pripovijedanje Obavijest
ivotopis
Molba

Polaznici itaju dva djela s popisa. Prvo je djelo na popisu obvezno. Valja odabrati jo jedno cjelovito djelo po izboru
nastavnika i/ili itateljskim interesima polaznika.
Ranko Marinkovi, Prah
Giovanni Boccaccio, Chichibio
Ivan Aralica, Svemu ima vrijeme ili koljka
Pria i novela Miro Gavran, Mali neobini ljudi ili Obiteljske prie
Antun oljan, Dobri ovjek s Kaprija
Ivo Andri, Put Alije erzeleza
Dubravko Horvati, avo u podne
Vjekoslav Kaleb, Gost

Polaznici itaju dva djela s popisa. Prvo je djelo na popisu obvezno. Valja odabrati jo jedno cjelovito djelo po izboru
nastavnika i/ili itateljskim interesima polaznika.
Pavao Pavlii, Veernji akt
Marija Juri Zagorka, Vitez slavonske ravni
Roman Ivana Simi Bodroi, Hotel Zagorje
Victoria Hislop, Otok
Khaled Hosseini, Goni zmajeva
John Ronald Reuel Tolkien, Hobbit
 Polaznici itaju dva djela s popisa. Prvo je djelo na popisu obvezno. Valja odabrati jo jedno cjelovito djelo po izboru
nastavnika i/ili itateljskim interesima polaznika.
Miro Gavran, Ljubavi Georgea Washingtona
Drama Plaut, krtac
Pero Budak, Meava
Carlo Goldoni, Gostioniarka Mirandolina

Polaznici itaju est pjesama: dvije pjesme vezanog stiha, dvije pjesme slobodnog stiha i dvije pjesme u prozi.
Vezani stih: Antun Gustav Mato, Tin Ujevi, Vladimir Nazor, Dobria Cesari, Vesna Parun, Jacques Prevert, Francesco Petrarca
Lirika Slobodni stih: Antun Branko imi, Dragutin Tadijanovi, Nikola Milievi, Mak Dizdar, Nikola op, Josip Pupai, Reiner Maria Rilke
Pjesma u prozi: Miroslav Krlea, Danijel Dragojevi

Polaznici itaju pet pjevanja.

Ep Dante Alighieri, Pakao (od I. do V. pjevanja)

itanje opisivaki tekstovi Postupak opisivanja u razliitim vrstama tekstova

Postupak pripovijedanja u razliitim vrstama tekstova
itanje pripovjedaki tekstovi Molba
ivotopis

Polaznici tijekom nastavne godine piu dvije kolske zadae.

Napomene: Obvezne su etiri domae zadae u mjesecu.

Ostalo
Metode: glavne (metode govorenja, itanja, pisanja) i pomone (metode pokazivanja, praktinog rada i ilustriranja).
Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini.
Metode i oblici rada:
Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat odreuje nastavnik prema nastavnim sadrajima, osobitosti polaznika te
materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi: pisanje, govorenje i sluanje, hrvatski jezik, knjievni tekstovi, neknjievni tekstovi.
Elementi i oblici praenja i Oblici: usmena provjera, pisana provjera, domaa zadaa, kolska zadaa, predstavljanje rezultata rada, vrnjako vrjednovanje,
vrjednovanja polaznika:
samovrjednovanje, zajednika evaluacija, mape.

Literatura
Prema Katalogu obveznih udbenika i pripadajuih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i
Literatura za polaznike:
obrazovanja.

Naziv nastavnog predmeta: HRVATSKI JEZIK

Razred: drugi (2.)
U drugom razredu polaznik e
Ishodi uenja navedeni za prvi razred ostvaruju se u sva etiri razreda.
stei sljedee ishode uenja:
Razrada
Nastavne cjeline Razrada Nastavne teme
Sluanje monoloki oblici Predavanje
Sluanje dijaloki oblici Intervju
Govorenje monoloki oblici Predavanje
Govorenje dijaloki oblici Anketa
Morfem, alomorf, morfologija
Morfem i morfologija Vrste morfema

Kategorije vrsta rijei

Gramatike kategorije Kategorije oblika rijei

Imenice
Imenice i pravopis
Zamjenice
Zamjenice i pravopis
Pridjevi
Promjenjive rijei Pridjevi i pravopis
Brojevi
Brojevi i pravopis
Glagoli
Glagoli i pravopis

Nepromjenjive rijei
Hrvatski jezik od 16. do kraja
18. stoljea
Pisanje izlaganje
Cijeli se svijet igra
Prometeji
ena u knjievnom djelu
itanje izlagaki tekstovi
Napomene:
Ostalo
Metode i oblici rada:
Elementi i oblici praenja i
vrjednovanja polaznika:
Literatura
Literatura za polaznike:
Prilozi
Prijedlozi
Veznici
estice
Usklici
Najvanija jezikoslovna djela (Bartol Kai, Juraj Habdeli, Jakov Mikalja, Ardelio Della Bella, Ivan Belostenec)
Izlaganje kao postupak
Denicije
Saetak
Biljeke i natuknice
Zapisnik
Struno izvjee
Polaznici itaju tri djela s popisa. Prvo je djelo na popisu obvezno. Valja odabrati jo jedno cjelovito djelo i jedan ulomak
po izboru nastavnika i/ili itateljskim interesima polaznika.
Molire, krtac
Pedro Caldern de la Barca, ivot je san
William Shakespeare, San ljetne noi
William Shakespeare, Romeo i Julija
Tennessee Williams, Tramvaj zvan udnja
Elvis Bonjak, Nosi nas rijeka
Tena tivii, Fragile
Polaznici itaju tri djela s popisa. Prvo je djelo na popisu obvezno. Valja odabrati jo jedno cjelovito epsko ili dramsko
djelo te ulomak ili pjesmu po izboru nastavnika i/ili itateljskim interesima polaznika.
Eshil, Okovani Prometej
Miguel de Cervantes Saavedra, Don Quijote
Johann Wolfgang Goethe, Prometej
Alfred Victor de Vigny, Smrt vuka
Ivan Maurani, Smrt Smail-age engia
Mihail Jurjevi Ljermontov, Junak naeg doba
Tin Ujevi, Visoki jablani
George Gordon Byron, Hodoae Childea Harolda
Polaznici itaju etiri djela s popisa. Prvo je djelo na popisu obvezno. Valja odabrati jo jedno cjelovito epsko ili dramsko
djelo i dvije pjesme po izboru nastavnika i/ili itateljskim interesima polaznika.
Milan Begovi, Bez treega
Vesna Parun, Ti koja ima nevinije ruke
Biblija, Pjesma nad pjesmama
Ivan Slamnig, Barbara
Horacije, Lidiji
Josip Kozarac, Tena
Dinko imunovi, Muljika
Dubravka Ugrei, teca Cvek u raljama ivota
Sofoklo, Antigona
Postupak izlaganja u razliitim vrstama tekstova
Saetak
Struno izvjee
Popularno-znanstveni lanak
Polaznici tijekom nastavne godine piu dvije kolske zadae.
Obvezne su etiri domae zadae u mjesecu.
Metode: glavne (metode govorenja, itanja, pisanja) i pomone (metode pokazivanja, praktinog rada i ilustriranja).
Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini.
Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat odreuje nastavnik prema nastavnim sadrajima, osobitosti polaznika te
materijalnim i drugim uvjetima.
Elementi: pisanje, govorenje i sluanje, hrvatski jezik, knjievni tekstovi, neknjievni tekstovi.
Oblici: usmena provjera, pisana provjera, domaa zadaa, kolska zadaa, predstavljanje rezultata rada, vrnjako vrjednovanje,
samovrjednovanje, zajednika evaluacija, mape.
Prema Katalogu obveznih udbenika i pripadajuih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i
obrazovanja.
Naziv nastavnog predmeta: HRVATSKI JEZIK
Razred: trei (3.)
U treem razredu polaznik e
stei sljedee ishode uenja:
Razrada
Nastavne cjeline
Sluanje monoloki oblici Izvjee
Sluanje dijaloki oblici Razgovor na temu
Govorenje monoloki oblici Izvjee
Govorenje dijaloki oblici
Sintaksa
Spojevi rijei
Ustrojstvo reenice
Reenice po sastavu
Nezavisno sloena reenica
Zavisno sloena reenica
Povezivanje reenica u tekstu
Pravopisna pravila u sintaksi
Hrvatski jezik u 19. stoljeu
Pisanje dokazivanje
Jurei vlak brae Lumire Milan Begovi, Kvartet
Drutveni angaman
Unutarnji svijet
Ishodi uenja navedeni za prvi razred ostvaruju se u sva etiri razreda.
Razrada Nastavne teme
Slubeni razgovor
Sintaksa
Tipovi odnosa meu sastavnicama spojeva rijei
Obavijesno ustrojstvo reenice
Gramatiko ustrojstvo reenice
Jednostavne i sloene reenice
Sastavna, rastavna, suprotna, iskljuna i zakljuna reenica
Subjektna, predikatna, objektna, atributna reenica
Prilone reenice: vremenske, nainske, mjesne, pogodbene, uzrone, posljedine, namjerne, dopusne
Red rijei u reenici
Uporaba razgodaka i pravopisnih znakova
Ljudevit Gaj, Kratka osnova horvatsko-slavenskoga pravopisanja
Dokazivanje kao postupak
Pismo za iskazivanje interesa
Prikaz
Problemski lanak (na teme iz strukovne kvalikacije i sadraja predmeta Hrvatski jezik)
kolski esej
Polaznici itaju tri djela s popisa. Prvo je djelo na popisu obvezno. Valja odabrati jo jedno cjelovito epsko ili dramsko
djelo i jednu pjesmu po izboru nastavnika i/ili itateljskim interesima polaznika.
Janko Poli Kamov, Brada
Antun Gustav Mato, Cvijet sa raskra
Antun Gustav Mato, Notturno
Vladimir Vidri, Pejza II.
Charles Baudelaire, Cvjetovi zla
Konstantinos Kavas, ekajui barbare
Arthur Schnitzler, Novela o snu
Polaznici itaju tri djela s popisa. Prva su dva djela na popisu obvezna. Valja odabrati jo jedno cjelovito djelo po izboru
nastavnika i/ili itateljskim interesima polaznika.
August enoa, Prijan Lovro
Fjodor Mihajlovi Dostojevski, Zloin i kazna
Silvije Strahimir Kranjevi, Gospodskom Kastoru
Antun Gustav Mato, Kip domovine leta 188*
Vjenceslav Novak, Posljednji Stipanii
Ivan Goran Kovai, Dani gnjeva
Honor de Balzac, Otac Goriot
Charles Dickens, Velika oekivanja
Polaznici itaju etiri djela s popisa. Prva su dva djela na popisu obvezna. Valja odabrati jo jedno cjelovito epsko ili
dramsko djelo i jednu pjesmu po izboru nastavnika i/ili itateljskim interesima polaznika.
William Shakespeare, Hamlet
Janko Leskovar, Misao na vjenost
Henrik Ibsen, Nora
Petar Preradovi, Ljudsko srce
Ralph Waldo Emerson, Ljubav
Milutin Cihlar Nehajev, Bijeg
Ranko Marinkovi, Ruke
Franz Kaa, Preobrazba
 Postupak dokazivanja u razliitim vrstama tekstova
Prikaz
itanje dokazivaki tekstovi Pismo za iskazivanje interesa
Problemski lanak

Polaznici tijekom nastavne godine piu dvije kolske zadae.

Napomene: Obvezne su etiri domae zadae u mjesecu.

Ostalo
Metode: glavne (metode govorenja, itanja, pisanja) i pomone (metode pokazivanja, praktinog rada i ilustriranja).
Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini.
Metode i oblici rada:
Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat odreuje nastavnik prema nastavnim sadrajima, osobitosti polaznika te
materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi: pisanje, govorenje i sluanje, hrvatski jezik, knjievni tekstovi, neknjievni tekstovi.
Elementi i oblici praenja i Oblici: usmena provjera, pisana provjera, domaa zadaa, kolska zadaa, predstavljanje rezultata rada, vrnjako vrjednovanje,
vrjednovanja polaznika:
samovrjednovanje, zajednika evaluacija, mape.

Literatura
Prema Katalogu obveznih udbenika i pripadajuih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i
Literatura za polaznike:
obrazovanja.

Naziv nastavnog predmeta: HRVATSKI JEZIK

Razred: etvrti (4.)
U etvrtom razredu polaznik
Ishodi uenja navedeni za prvi razred ostvaruju se u sva etiri razreda.
e stei sljedee ishode uenja:
Razrada
Nastavne cjeline Razrada Nastavne teme
Sluanje monoloki oblici Komentar
Sluanje dijaloki oblici Debata
Govorenje monoloki oblici Komentar
Govorenje dijaloki oblici Razgovor na temu
Leksikologija Uvod u leksikologiju
Struktura jezinog znaka
Jezini sustav i jezini znak Jednoznanost i vieznanost leksema

Sinonimija
Leksiko-semantiki odnosi Antonimija
Homonimija

Vremenska raslojenost leksika

Raslojenost leksika Podruna raslojenost leksika
Funkcionalna raslojenost leksika

Meujezini dodiri i leksiko Posuenice

posuivanje Vrste posuenica

Jezina norma
Jezina norma i jezini purizam Jezini purizam

Frazem i frazeologija
Frazeologija Frazemske istoznanice i frazemski antonimi

Vrste rjenika
Leksikograja Leksikografski (rjeniki) lanak

Deklaracija o poloaju i nazivu hrvatskoga knjievnog jezika kao izraz samobitnosti hrvatskog jezika
Hrvatski jezik u 20. i 21. stoljeu Hrvatski jezik slubeni jezik Europske unije

Pisanje dokazivanje kolski esej

Upuivanje kao postupak
Pisanje upuivanje Tehnika uputa

Stoljee nemira
Globalno selo
Hrvatska knjievna batina
itanje dokazivaki tekstovi
itanje upuivaki tekstovi Tehnika uputa
Napomene:
Ostalo
Metode i oblici rada:
Elementi i oblici praenja i
vrjednovanja polaznika:
Literatura
Literatura za polaznike:
Naziv nastavnog predmeta: ENGLESKI JEZIK
Polaznici itaju tri djela s popisa. Prva su dva djela na popisu obvezna. Valja odabrati jo jedno cjelovito djelo po izboru
nastavnika i/ili itateljskim interesima polaznika.
Slavko Mihali, Majstore, ugasi svijeu
Miroslav Krlea, Gospoda Glembajevi
Ranko Marinkovi, Kiklop
Ivan Goran Kovai, Jama
Miljenko Jergovi, Sarajevski Marlboro
Eugne Ionesco, elava pjevaica
William Golding, Gospodar muha
Orhan Pamuk, Snijeg
Polaznici itaju tri djela s popisa. Prva su dva djela na popisu obvezna. Valja odabrati jo jedno cjelovito djelo po izboru
nastavnika i/ili itateljskim interesima polaznika.
Albert Camus, Stranac
Miroslav Krlea, Cvrak pod vodopadom
Antun oljan, Luka
Nikolaj Vasiljevi Gogolj, Kabanica
Gabriel Garca Marquez, Sto godina samoe
Raymond Carver, Katedrala
Aldous Huxley, Divni novi svijet
William Gibson, Neuromancer
Polaznici itaju pet djela s popisa. Prva su etiri djela na popisu obvezna. Valja odabrati jo jedan ulomak ili pjesmu po
izboru nastavnika i/ili itateljskim interesima polaznika.
Marko Maruli, Judita (ulomci)
Hanibal Luci, Jur ni jedna na svit vila
Marin Dri, Dundo Maroje
Ivan Gunduli, Osman (1. pjevanje)
Ivan Buni Vui, Nemoj, nemoj ma Ljubice
Fran Krsto Frankopan, Cvitja razmilenje i alostno protuenje
Titu Brezovaki, Matija grabancija dijak
Matija Antun Reljkovi, Satir iliti divji ovik
Andrija Kai Mioi, Razgovor ugodni naroda slovinskoga
Kritika
Komentar
Postupak upuivanja u razliitim vrstama tekstova
Zakoni
Polaznici tijekom nastavne godine piu dvije kolske zadae.
Obvezne su etiri domae zadae u mjesecu.
Metode: glavne (metode govorenja, itanja, pisanja) i pomone (metode pokazivanja, praktinog rada i ilustriranja).
Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini.
Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat odreuje nastavnik prema nastavnim sadrajima, osobitosti polaznika te
materijalnim i drugim uvjetima.
Elementi: pisanje, govorenje i sluanje, hrvatski jezik, knjievni tekstovi, neknjievni tekstovi.
Oblici: usmena provjera, pisana provjera, domaa zadaa, kolska zadaa, predstavljanje rezultata rada, vrnjako vrjednovanje,
samovrjednovanje, zajednika evaluacija, mape.
Prema Katalogu obveznih udbenika i pripadajuih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i
obrazovanja.

Cilj predmeta:
Opis predmeta:
Naziv nastavnog predmeta: ENGLESKI JEZIK
Razred: prvi (1.)
U prvom razredu polaznik e
stei sljedee ishode uenja: 1. identicirati sloene jezine strukture i vokabular
Razrada
Nastavne cjeline
Ja i svijet oko mene
Stanovanje
Slobodno vrijeme
primijeniti jezine zakonitosti i vokabular u razvijanju jezinih vjetina radi ostvarivanja pisane i usmene komunikacije
itati tekstove koji su pisani standardnim jezikom ili jezikom struke; razumjeti opis osjeaja i elja u osobnim pismima
razumjeti glavne poruke radijskih i televizijskih programa o tekuim dogaajima ili temama od osobnog interesa i iz jezika struke ako su
iskazane relativno polako i razumljivo
napisati osobno pismo opisujui doivljaje i dojmove
komunicirati u veini situacija koje se mogu pojaviti tijekom putovanja kroz podruje na kojemu se taj jezik govori; bez pripreme se
ukljuiti u razgovor o temama koje su im poznate; ukratko obrazloiti svoja stajalita i ukratko objasniti, ispriati priu, opisati reakcije
razviti bitna sociokulturna orijentacijska znanja o zemlji/zemljama jezika koji se ui u svim jezinim djelatnostima
primijeniti znanja o razliitim uzrocima nerazumijevanja meu osobama iz razliitih kultura
prepoznati i preispitati slinosti i razlike izmeu kulture vlastite zemlje i zemlje ciljnog jezika
isticati tolerantno ophoenje s osobama iz drugih kultura te ostvariti sloeniju komunikaciju i suradnju s razliitim osobama i skupinama
u promjenjivim uvjetima uz uvaavanje razliitosti
kritiki prosuivati razliitosti, uz obranu i argumentiranje vlastitih stavova i vrijednosti te uvaavanja tuih
Nastavom engleskog jezika, uz koritenje kombiniranih metoda i oblika rada, usvajaju se obrasci usmene i pisane komunikacije na tom
jeziku. Pri odreivanju razina jezine kompetencije koje bi polaznici trebali postii na kraju pojedinih odgojno-obrazovnih razdoblja,
odnosno ciklusa srednjokolskog obrazovanja, uzete su u obzir smjernice Zajednikoga europskoga referentnog okvira za jezike:
uenje, pouavanje, vrednovanje, Europskoga jezinog portfolia i Nacionalnoga okvirnog kurikuluma za predkolski odgoj i
obrazovanje te ope obvezno i srednjokolsko obrazovanje, kao i injenica da je rije o nastavku uenja prvoga stranog jezika u
kontinuitetu od 1. razreda osnovne kole. Po zavretku etverogodinjeg obrazovanja oekuje se da e polaznici dosei razinu B1, prije
svega u podruju receptivnih jezinih vjetina. Premda bi polaznici, u skladu s Nastavnim planom i programom za osnovnu kolu i
Nacionalnim okvirnim kurikulumom za predkolski odgoj i obrazovanje te ope obvezno i srednjokolsko obrazovanje, nakon
osam godina uenja prvoga stranog jezika ve trebali dosegnuti razinu A2, realno je oekivati heterogenost znanja polaznika iz osnovne
kole, uz manja proirenja gradiva povezana s novim kontekstom i strukom.
Napomena: Nastavnik odluuje o udjelu i postotku nastavnih sadraja iz podruja struke. Postotak moe varirati od 10 do 20%, ovisno o
razini i razredu, uvaavajui injenicu da se u zavrnim razredima poveava udio strunih predmeta/modula i/ili sadraja.
Nastavni predmet po razredima i ishodima uenja
Jezini sustav i sadraji stranog jezika
1. prepoznati jezine strukture vie razine i vokabular u usmenom i pisanom izriaju uz progresiju jezika struke
itanje
1. izdvojiti globalni i detaljni smisao tekstova ireg raspona vokabulara i sloenijih jezinih struktura koji su pisani standardnim jezikom ili
jezikom struke
Sluanje
Pisanje
1. odabrati jezine strukture i vokabular sukladno obliku i vrsti pisanoga jezinog izriaja
2. povezati vlastita stajalita i miljenja o svakodnevnim i strunim temama u jednostavne pisane izriaje
Govor
1. odabrati jezine strukture i vokabular u skladu s oblikom i vrstom usmenog izriaja
Meukulturno djelovanje
1. usporediti posebnosti vlastite kulture i vrijednosti s kulturom i vrijednostima ciljnog jezika
2. procijeniti istaknuta obiljeja kulture i vrijednosti zemlje (ili zemalja) ciljnog jezika
Razrada Nastavne teme
Predstavljanje sebe i drugoga (osobni podatci, izgled, osobine)
lanovi ue i ire obitelji
Odnosi u obitelji
Prostorije u kui/stanu
Dijelovi namjetaja
ivot u gradu/na selu/u manjem mjestu
Vrste stambenih objekata u razliitim zemljama svijeta
Vrste sportskih i rekreativnih aktivnosti
Izleti
Igre, kuni ljubimci, zabava, izlasci

Svakodnevica/ stilovi ivota
Briga o zdravlju
Prehrambene navike
Vrijeme
Napomene:
Ostalo
Metode i oblici rada:
Elementi i oblici praenja i
vrjednovanja polaznika:
Literatura
Literatura za polaznike:
Naziv nastavnog predmeta: ENGLESKI JEZIK
Razred: drugi (2.)
Moda/modni trendovi
Novac
Vrste trgovina
Kupovanje u razliitim trgovinama
Dijelovi tijela
Osobna higijena i njega tijela
Bolesti i nezgode
Briga za zdravlje
Hrana i pie
Obroci
Zdrave i alternativne prehrambene navike
Prehrambene navike (piramida prehrane)
Posue, pribor za jelo
Jelovnik, restorani
Koliko je sati?
Dijelovi dana i dani u tjednu
Svakodnevne aktivnosti
Godinja doba, mjeseci
Vremenske prilike
Obiljeavanje vanih datuma (blagdani i praznici)
Postignua u prvome stranom jeziku orijentiraju se prema temeljnom stupnju (B1) Zajednikoga europskoga referentnog okvira za
jezike;
pritom se moe oekivati da e polaznici, ukoliko su dotinom jeziku vie izloeni u svakodnevnom okruenju, navedena postignua
vjerojatno nadmaiti.
Popis potrebnih jezinih struktura:
IMENICE: vrste, rod, broj, posvojni oblik, fraza of
LANOVI: odreeni i neodreeni, nulti;
ZAMJENICE: osobne, upitne, pokazne, it, there is, there are, relativne
VEZNICI: and, or, but, yet, so, when, until, if, although, since, itd.
PRIDJEVI: stupnjevanje (pravilno i nepravilno), posvojni, pokazni i opisni, pridjevi neodreene koliine
BROJEVI: glavni i redni
PRILOZI: mjesta, odreenoga i neodreenoga vremena, naina
SINTAKSA: red rijei u reenici i nezavisno sloenoj reenici; mjesto izravnoga i neizravnoga objekta, mjesto priloga mjesta i vremena,
upitna reenica s who kao subjekotom i kao s objektom
GLAGOLI: pet osnovnih oblika: osnova -s oblik, -ed oblik, particip s nastavkom -ing, -ed. Osnovna glagolska vremena ponavljanje;
tvorba i uporaba buduih vremena (going to + innitive; shall, will; Present Continuous za budunost); pojam aktiva i pasiva; modalni
glagoli.
Metode: razgovor, usmeno izlaganje (pripovijedanje i objanjavanje), sluanje, itanje i rad na tekstu, pisanje, demonstracije.
Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava, istraivaka nastava, mentorska nastava,
praktina nastava.
Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat odreuje nastavnik prema nastavnim sadrajima, osobitosti polaznika te
materijalnim i drugim uvjetima.
Elementi: razumijevanje (sluanjem i itanjem), govorenje, pisano izraavanje, uporaba jezika.
Oblici: usmena provjera, pisana provjera, domaa zadaa, kolska zadaa, predstavljanje rezultata rada, vrnjako vrjednovanje,
samovrjednovanje, zajednika evaluacija, mape.
Prema Katalogu obveznih udbenika i pripadajuih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i
obrazovanja.

U drugom razredu polaznik e
stei sljedee ishode uenja:
Razrada
Nastavne cjeline
Putovanja i praznici
Multikulturnost
Mediji i suvremena komunikacija
kola i obrazovanje
Sport i zdravlje
Meuljudski odnosi
Jezini sustav i sadraji stranog jezika
1. upotrijebiti osnovne jezine sadraje i oblike vie razine u svrhu ostvarivanja komunikacije
2. izdvojiti potrebne jezine strukture radi ostvarenja komunikacije s razliitim osobama u poznatim i novim uvjetima
itanje
1. klasicirati opis dogaaja, osjeaja i elja u osobnim pismima
2. izdvojiti kljune informacije u tekstu koji se bavi svakodnevnim temama na standardnom jeziku
Sluanje
1. slijediti zahtjevne upute, izlaganja i programe
2. izdvojiti glavnu misao i namjeru govornika u razgovoru na standardnom jeziku
Pisanje
1. izvesti zakljuke iz nezahtjevnih tekstova
2. prikazati informacije u jednostavnim slubenim pisanim izriajima
Govor
1. povezati vlastita stajalita i miljenja o svakodnevnim i strunim temama u tene i tone govorne izriaje
Meukulturno djelovanje
1. prikazati pojavnosti koje nose obiljeja stereotipa ili diskriminacije
2. argumentirati miljenje o uzrocima nerazumijevanja meu osobama iz razliitih kultura
Razrada Nastavne teme
Organizacija putovanja
Praznici i kako ih provesti
Vozni red i prospekti
Vrste prijevoza
Snalaenje u stranoj zemlji
Znamenitosti
Hrvatske kulturne manifestacije
Kulturne manifestacije zemalja iji se jezik ui
Slavni ljudi i dogaaji
Europa juer i danas
Europska unija, Vijee Europe, europske institucije za mlade
Tiskani i elektroniki mediji
Radio i televizija
TV vodi i programi
Pisana i usmena komunikacija
Telefon, SMS, MMS, e-pota, internet, drutvene mree itd.
Pametni telefoni (Skype, Facetime)
Predmeti, ocjenjivanje
ivot u koli
kolske aktivnosti
kolski sustav usporedba i prezentiranje
kolski sustav u Republici Hrvatskoj i drugim zemljama
Vanost bavljenja sportom
Istaknuti hrvatski i svjetski sportai
Briga o zdravlju i tijelu
Bolesti i ovisnosti
Posjet lijeniku
Emocije
Generacijski jaz
Formalne i neformalne situacije

Napomene:
Ostalo
Metode i oblici rada:
Elementi i oblici praenja i
vrjednovanja polaznika:
Literatura
Literatura za polaznike:
Naziv nastavnog predmeta: ENGLESKI JEZIK
Razred: trei (3.)
U treem razredu polaznik e
stei sljedee ishode uenja: 2. razlikovati pojedinosti i specine informacije iz snimljenih i/ili izgovorenih odlomaka, uz uvjet da se govori razgovijetno i na
Razrada
Nastavne cjeline
Europsko okruenje
Postignua u prvome stranom jeziku orijentiraju se prema temeljnom stupnju (B1) Zajednikoga europskoga referentnog okvira za
jezike;
pritom se moe oekivati da e polaznici, ukoliko su dotinom jeziku vie izloeni u svakodnevnom okruenju, navedena postignua
vjerojatno nadmaiti.
Popis potrebnih jezinih struktura:
Ponavljanje iz prethodnih godina i proirivanje gradiva
IMENICE: brojive, nebrojive, glagolske imenice
ZAMJENICE: posvojne i povratne zamjenice; one kao zamjenica
PRIDJEVI: stupnjevanje (comparison of equality)
PRIJEDLOZI: vrijeme (on, at, in, by, from), mjesto, pravac (on, at, above, under, into) i uzrok (because, for the sake of)
TVORBA RIJEI: compounds
PRILOZI: tvorba priloga naina poloaj u reenici, komparacija priloga
SINTAKSA: upravni i neupravni govor; red rijei u reenici naelo tvorbe upitnih i negativnih oblika u jednostavnim i sloenim
vremenima; slaganje vremena; zavisnosloene reenice, vremenske, uzrone, pogodbene
GLAGOLI: tvorba i uporaba glagolskih vremena Present Perfect Tense Simple Continous (odnos); Present Perfect Tense Preterite
Tense (odnos).
Metode: razgovor, usmeno izlaganje (pripovijedanje i objanjavanje), sluanje, itanje i rad na tekstu, pisanje, demonstracije.
Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava, istraivaka nastava, mentorska nastava,
praktina nastava.
Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat odreuje nastavnik prema nastavnim sadrajima, osobitosti polaznika te
materijalnim i drugim uvjetima.
Elementi: razumijevanje (sluanjem i itanjem), govorenje, pisano izraavanje, uporaba jezika.
Oblici: usmena provjera, pisana provjera, domaa zadaa, kolska zadaa, predstavljanje rezultata rada, vrnjako vrjednovanje,
samovrjednovanje, zajednika evaluacija, mape.
Prema Katalogu obveznih udbenika i pripadajuih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i
obrazovanja.
Jezini sustav i sadraji stranog jezika
1. primijeniti osnove jezinog sustava vie razine na novim sadrajima
2. koristiti osnovne jezine strukture vie razine i proireni vokabular u jednostavnim opisima i situacijama iz svakodnevice
itanje
1. izdvojiti specine informacije iz neto sloenijih izvornih i didaktikih tekstova
2. kritiki procijeniti sadraj teksta i namjere autora
Sluanje
1. interpretirati razgovor meu izvornim govornicima o poznatoj temi
standardnom jeziku
Pisanje
1. izloiti svoje misli, osjeaje, ideje u osobnim pismima, razglednicama ili e-poti
2. koristiti biljeke za oblikovanje strukturiranog teksta nakon sluanja ili itanja teksta
Govor
1. komentirati nezahtjevne tekstove
2. preispitati svoje misli, osjeaje, ideje u govornom izriaju
Meukulturno djelovanje
1. vrjednovati ustaljena pravila ponaanja u komunikaciji na ciljnom jeziku
2. razlikovati pozitivne sociokulturne vrijednosti od etnocentrizma, nacionalizma, rasizma i drugih imbenika diskriminacije
3. stvoriti nove komunikacijske situacije koje sadravaju mogunost verbalne i neverbalne strategije za uspostavljanje kontakta s osobom iz
razliite kulture
Razrada Nastavne teme
Mladi i europsko okruenje
Europsko zajednitvo (valuta itd.)
Gospodarenje vlastitim novcem
 Javno zdravstvo
Javne slube kole i kolski sustavi
Javne institucije

Obitelj i drutvene veze

Mladi na djelu
Mladi i njihov svijet Problemi mladih
Oblici prihvatljivog i neprikladnog ponaanja
Kultura i supkultura mladih (odijevanje, glazba itd.)

Mobilnost ljudi i znanja

Mobilnost i migracije Posjeti i razmjene polaznika
Struna praksa i rad u inozemstvu

Svijet u kojem ivimo pogled u budunost

ivot u suvremenom drutvu (ovisnosti, problemi u ponaanju)
Problemi ovjeanstva glad, siromatvo, nezaposlenost
Drutvo i svijet koji nas okruuje Graanski odgoj
Socijalni i drutveni odnosi
Duhovne i etike vrijednosti
Odnosi meu spolovima

Izumi i otkria
Znanost i tehnologija Poznati znanstvenici
Suvremene tehnologije

Povijest struke
Strukovno usmjerene teme Zanimljivosti i osobitosti
Meunarodno trite rada

Postignua u prvome stranom jeziku orijentiraju se prema temeljnom stupnju (B1) Zajednikoga europskoga referentnog okvira za
jezike; pritom se moe oekivati da e polaznici, ukoliko su dotinom jeziku vie izloeni u svakodnevnom okruenju, navedena
postignua vjerojatno nadmaiti.
Popis potrebnih jezinih struktura za engleski jezik:
Napomene: Ponavljanje, proirivanje i sistematiziranje gradiva iz prethodnih godina
Tenses ponavljanje; slaganje vremena; frazalni glagoli; pogodbene reenice (tip 0, I, II, III); -ing oblik glagola; pasivne reenice;
modalni glagoli; frazalni glagoli; prijedlozi; upravni i neupravni govor; neizravna pitanja; question tags; fraze iz strunog jezika i jezika
formalnog dopisivanja.

Ostalo
Metode: razgovor, usmeno izlaganje (pripovijedanje i objanjavanje), sluanje, itanje i rad na tekstu, pisanje, demonstracije.
Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava, istraivaka nastava, mentorska nastava,
Metode i oblici rada: praktina nastava.
Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat odreuje nastavnik prema nastavnim sadrajima, osobitosti polaznika te
materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi: razumijevanje (sluanjem i itanjem), govorenje, pisano izraavanje, uporaba jezika.

Elementi i oblici praenja i Oblici: usmena provjera, pisana provjera, domaa zadaa, kolska zadaa, predstavljanje rezultata rada, vrnjako vrjednovanje,
vrjednovanja polaznika:
samovrjednovanje, zajednika evaluacija, mape.

Literatura
Prema Katalogu obveznih udbenika i pripadajuih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i
Literatura za polaznike:
obrazovanja.

Naziv nastavnog predmeta: ENGLESKI JEZIK

Razred: etvrti (4.)

U etvrtom razredu polaznik e
stei sljedee ishode uenja:
Razrada
Nastavne cjeline
Posao i obrazovanje
Svijet rada
Potroako drutvo
Kultura i civilizacija
Kultura i civilizacija
Znanost, umjetnost i popularna
kultura
Graanski odgoj
Strukovno usmjerene teme
Napomene:
Ostalo
Metode i oblici rada:
Elementi i oblici praenja i
vrjednovanja polaznika:
Jezini sustav i sadraji stranog jezika
1. iskazati podatke o poznatim i bliskim temama uz povremenu strunu pomo u razliitim uvjetima
2. uoiti osnovne jezine pojave vie razine radi izbjegavanja ili ispravljanja vlastitih ili tuih pogrjeaka u govoru i pismu
itanje
1. uoiti znaajke razliitih vrsta tekstova
Sluanje
1. uoiti glavne misli jednostavnih izlaganja o poznatim temama, pod uvjetom da su jasno strukturirana
Pisanje
1. interpretirati informacije o razgovoru, tekstu ili vizualnom materijalu
2. upotrijebiti klasicirane informacije u strukturiranome pisanom izriaju
Govor
1. povezati biljeke nakon sluanja ili itanja u strukturirano usmeno izlaganje
2. provjeriti informacije u razgovoru
Meukulturno djelovanje
1. koristiti prigodni jezini registar (formalno/neformalno) u razliitim skupinama i situacijama u promjenjivim uvjetima
2. ostvariti komunikaciju i suradnju s pojedincima ili skupinom u nepredvienim uvjetima uz uvaavanje razliitosti
3. samovrjednovati osobne vrijednosti i stavove u odnosu na razliitosti openito i razliite kulture zemlje (ili zemalja) ciljnog jezika
Razrada Nastavne teme
Zanimanja
Oglasi
ivotopis i europass
Molba i razgovor za posao
Moja budunost
Moje zanimanje u suvremenom drutvu
Moje zanimanje u europskom okviru
Suvremeni trendovi u mome zanimanju
Na radnom mjestu
Reklame i utjecaj na mlade
Konzumerizam
Fenomen globalizacije
Svijet kao globalno selo
Pitanja kulturnoga identiteta i suvereniteta
Fenomen globalizacije
Svijet kao globalno selo
Pitanja kulturnoga identiteta i suvereniteta
Svijet znanosti i umjetnosti (izlobe, muzeji, koncerti, lm)
Slavni ljudi i dogaaji
Socijalni i drutveni odnosi
Duhovne i etike vrijednosti
Kompetitivnost na meunarodnom tritu rada
Budunost struke
Tehnika i tehnologija u slubi struke
Struni sadraji vezani uz kvalikaciju
Postignua u prvome stranom jeziku orijentiraju se prema temeljnom stupnju (B1) Zajednikoga europskoga referentnog okvira za
jezike; pritom se moe oekivati da e polaznici, ukoliko su dotinom jeziku vie izloeni u svakodnevnom okruenju, navedena
postignua vjerojatno nadmaiti.
Popis potrebnih jezinih struktura:
ponavljanje i sistematiziranje gradiva iz prethodnih godina
pasivne reenice; odnosne reenice; pogodbene reenice (posebnosti); -ing oblik glagola; causative have; upravni i neupravni govor;
neizravna pitanja; sloenice; prijedlozi; fraze iz strunog jezika i jezika formalnog dopisivanja.
Metode: razgovor, usmeno izlaganje (pripovijedanje i objanjavanje), sluanje, itanje i rad na tekstu, pisanje, demonstracije.
Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava, istraivaka nastava, mentorska nastava,
praktina nastava.
Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat odreuje nastavnik prema nastavnim sadrajima, osobitosti polaznika te
materijalnim i drugim uvjetima.
Elementi: razumijevanje (sluanjem i itanjem), govorenje, pisano izraavanje, uporaba jezika.
Oblici: usmena provjera, pisana provjera, domaa zadaa, kolska zadaa, predstavljanje rezultata rada, vrnjako vrjednovanje,
samovrjednovanje, zajednika evaluacija, mape.
Literatura
Literatura za polaznike:
Naziv nastavnog predmeta: NJEMAKI JEZIK
Cilj predmeta:
Opis predmeta:
Naziv nastavnog predmeta: NJEMAKI JEZIK
Razred: prvi (1.)
U prvom razredu polaznik e
stei sljedee ishode uenja:
Razrada
Nastavne cjeline
Ja i svijet oko mene
Prema Katalogu obveznih udbenika i pripadajuih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i
obrazovanja.
primijeniti jezine zakonitosti i vokabular u razvijanju jezinih vjetina radi ostvarivanja pisane i usmene komunikacije
itati tekstove koji su pisani standardnim jezikom ili jezikom struke; razumjeti opis osjeaja i elja u osobnim pismima
razumjeti glavne poruke radijskih i televizijskih programa o tekuim dogaajima ili temama od osobnog interesa i iz jezika struke ako su
iskazane relativno polako i razumljivo
napisati osobno pismo opisujui doivljaje i dojmove
komunicirati u veini situacija koje se mogu pojaviti tijekom putovanja kroz podruje na kojemu se taj jezik govori; bez pripreme se
ukljuiti u razgovor o temama koje su im poznate, ukratko obrazloiti svoja stajalita i ukratko objasniti, ispriati priu, opisati reakcije
razviti bitna sociokulturna orijentacijska znanja o zemlji/zemljama jezika koji se ui u svim jezinim djelatnostima
primijeniti znanja o razliitim uzrocima nerazumijevanja meu osobama iz razliitih kultura
prepoznati i preispitati slinosti i razlike izmeu kulture vlastite zemlje i zemlje ciljnog jezika
isticati tolerantno ophoenje s osobama iz drugih kultura te ostvariti sloeniju komunikaciju i suradnju s razliitim osobama i
skupinama u promjenjivim uvjetima uz uvaavanje razliitosti
kritiki prosuivati o razliitostima, uz obranu i argumentiranje vlastitih stavova i vrijednosti te uvaavanje tuih
Nastavom njemakog jezika, uz koritenje kombiniranih metoda i oblika rada, usvajaju se obrasci usmene i pisane komunikacije na tom
jeziku. Pri odreivanju razina jezine kompetencije koje bi polaznici trebali postii na kraju pojedinih odgojno-obrazovnih razdoblja,
odnosno ciklusa srednjokolskog obrazovanja, uzete su u obzir smjernice Zajednikoga europskoga referentnog okvira za jezike:
uenje, pouavanje, vrednovanje, Europskoga jezinog portfolia i Nacionalnoga okvirnog kurikuluma za predkolski odgoj i
obrazovanje te ope obvezno i srednjokolsko obrazovanje, kao i injenica da je rije o nastavku uenja prvog stranog jezika u
kontinuitetu od 1. razreda osnovne kole. Po zavretku 4. razreda strukovne kole, polaznici bi u osnovnim podrujima jezinih djelatnosti
u njemakom jeziku mogli ostvariti razinu B1. Premda bi polaznici, sukladno Nastavnom planu i programu za osnovnu kolu i
Nacionalnom okvirnom kurikulumu za predkolski odgoj i obrazovanje te ope obvezno i srednjokolsko obrazovanje, nakon
osam godina uenja prvoga stranog jezika ve trebali dosegnuti razinu A2, ista je razina jezine kompetencije polaznika predviena i na
zavretku 1. razreda strukovne kole jer je u tom razredu realno oekivati heterogenost znanja polaznika iz osnovne kole, uz (manja)
proirenja gradiva povezanih s novim kontekstom i strukom.
Napomena: Nastavnik odluuje o udjelu i postotku nastavnih sadraja iz podruja struke. Postotak moe varirati od 10 do 20%, ovisno o
razini i godini uenja, uvaavajui injenicu da se u zavrnim razredima poveava udio strunih predmeta/modula i/ili sadraja.
Nastavni predmet po razredima i ishodima uenja
Jezini sustav i sadraji
1. prepoznati jezine strukture vie razine i vokabular u usmenom i pisanom izriaju uz progresiju jezika struke
itanje
1. izdvojiti globalan i detaljan smisao tekstova ireg raspona vokabulara i sloenijih jezinih struktura koji su pisani standardnim jezikom
ili jezikom struke
Sluanje
1. identicirati sloene jezine strukture i vokabular
Pisanje
1. odabrati jezine strukture i vokabular sukladno obliku i vrsti pisanag jezinog izriaja
2. povezati vlastita stajalita i miljenja o svakodnevnim i strunim temama u jednostavne pisane izriaje
Govor
1. odabrati jezine strukture i vokabular u skladu s oblikom i vrstom usmenog izriaja
Meukulturalno djelovanje
1. usporediti posebnosti vlastite kulture i vrijednosti s kulturom i vrijednostima ciljnog jezika
2. procijeniti istaknuta obiljeja kulture i vrijednosti zemlje (ili zemalja) ciljnog jezika
Razrada Nastavne teme
Predstavljanje sebe i drugoga (osobni podatci, izgled, osobine)
lanovi ue i ire obitelji
Odnosi u obitelji

Stanovanje
Slobodno vrijeme
Svakodnevica / stilovi ivota
Briga o zdravlju
Prehrambene navike
Vrijeme
Napomene:
Ostalo
Metode i oblici rada:
Elementi i oblici praenja i
vrjednovanja polaznika:
Literatura
Literatura za polaznike:
Prostorije u kui/stanu
Dijelovi namjetaja
ivot u gradu/na selu/u manjem mjestu
Vrste stambenih objekata u razliitim zemljama svijeta
Vrste sportskih i rekreativnih aktivnosti
Izleti
Igre, kuni ljubimci, zabava, izlasci
Izvannastavne izvankolske aktivnosti
Moda/modni trendovi
Novac
Vrste trgovina
Kupovanje u razliitim trgovinama
Dijelovi tijela
Osobna higijena i njega tijela
Bolesti i nezgode
Briga za zdravlje
Hrana i pie
Obroci
Zdrave i alternativne prehrambene navike
Prehrambene navike (piramida prehrane)
Posue, pribor za jelo
Jelovnik, restorani
Koliko je sati?
Dijelovi dana i dani u tjednu
Svakodnevne aktivnosti
Godinja doba, mjeseci
Vremenske prilike
Obiljeavanje vanih datuma (blagdani i praznici)
Postignua u prvome stranom jeziku orijentiraju se prema temeljnom stupnju (B1) Zajednikoga europskoga referentnog okvira za
jezike;
pritom se moe oekivati da e polaznici, ukoliko su dotinom jeziku vie izloeni u svakodnevnom okruenju, navedena postignua
vjerojatno nadmaiti.
Popis potrebnih jezinih struktura:
IMENICE: vrste, rod, broj
LANOVI: odreeni, neodreeni
ZAMJENICE: osobne, pokazne, posvojne, odnosne (nominativ i akuzativ), deklinacija zamjenice, bezlina man; upitna zamjenica
welcher
PRIDJEVI: stupnjevanje, predikatna uporaba, osnove deklinacije pridjeva
BROJEVI: glavni i redni
PRIJEDLOZI: osnovni prijedlozi s akuzativom, dativom i genitivom; prijedlozi s dativom i akuzativom- Wechselprpositonen
PRILOZI: upitne rijei (Was? Wer? Wieviel? Wie? Wo? Wohin? Wann?)
SINTAKSA: red rijei u izjavnoj, upitnoj i nijenoj reenici, red rijei u nezavisnim i zavisnim reenicama objektivnoj, vremenskoj,
odnosnoj i uzronoj reenici (denn, dass, weil, wenn,deshalb, damit .)
GLAGOLI: pomoni, modalni, pravilini i nepravilni, djeljivi i nedjeljivi u prezentu; povratni glagoli; preterit pomonih i modalnih
glagola, perfekt, imperativ, konjuktiv II. od haben.
Metode: razgovor, usmeno izlaganje (pripovijedanje i objanjavanje), sluanje, itanje i rad na tekstu, pisanje, demonstracije.
Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava, istraivaka nastava, mentorska nastava,
praktina nastava.
Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat odreuje nastavnik prema nastavnim sadrajima, osobitosti polaznika te
materijalnim i drugim uvjetima.
Elementi: razumijevanje (sluanjem i itanjem), govorenje, pisano izraavanje, uporaba jezika.
Oblici: usmena provjera, pisana provjera, domaa zadaa, kolska zadaa, predstavljanje rezultata rada, vrnjako vrjednovanje,
samovrjednovanje, zajednika evaluacija, mape.
Prema Katalogu obveznih udbenika i pripadajuih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i
obrazovanja.
Naziv nastavnog predmeta: NJEMAKI JEZIK
Razred: drugi (2.)
U drugom razredu polaznik e
stei sljedee ishode uenja:
Razrada
Nastavne cjeline
Putovanja i praznici
Multikulturalnost
Mediji i suvremena
komunikacija
kola i obrazovanje
Sport i zdravlje
Meuljudski odnosi
Jezini sustav i sadraji
1. upotrijebiti osnovne jezine sadraje i oblike vie razine u svrhu ostvarivanja komunikacije
2. izdvojiti potrebne jezine strukture radi ostvarenja komunikacije s razliitim osobama u poznatim i novim uvjetima
itanje
1. klasicirati opis dogaaja, osjeaja i elja u osobnim pismima
2. izdvojiti kljune informacije u tekstu koji se bavi svakodnevnim temama na standardnom jeziku
Sluanje
1. slijediti zahtjevnije upute, izlaganja, programe
2. izdvojiti glavnu misao i namjeru govornika u razgovoru na standardnom jeziku
Pisanje
1. izvesti zakljuke iz nezahtjevnih tekstova
2. prikazati informacije u jednostavnim slubenim pisanim izriajima
Govor
1. povezati vlastita stajalita i miljenja o svakodnevnim i strunim temama u tene i tone govorne izriaje
Meukulturno djelovanje
1. prikazati pojavnosti koje nose obiljeja stereotipa ili diskriminacije
2. argumentirati miljenje o uzrocima nerazumijevanja meu osobama iz razliitih kultura
Razrada Nastavne teme
Organizacija putovanja
Praznici i kako ih provesti
Vozni red i prospekti
Vrste prijevoza
Snalaenje u stranoj zemlji
Znamenitosti
Slavni ljudi i dogaaji
Kulturne manifestacije zemalja iji se jezik ui
Hrvatske kulturne manifestacije
Europa juer i danas
Europska unija, Vijee Europe, europske institucije za mlade
Tiskani i elektroniki mediji
Radio i televizija
TV vodi i programi
Pisana i usmena komunikacija
Telefon, SMS, MMS, e-pota, internet, drutvene mree itd.
Pametni telefoni (Skype, Facetime)
Predmeti, ocjenjivanje
ivot u koli
kolske aktivnosti
kolski sustav usporedba i prezentiranje
kolski sustav u Republici Hrvatskoj i drugim zemljama
Vanost bavljenja sportom
Istaknuti hrvatski i svjetski sportai
Meunarodni sportski dogaaji, Olimpijske igre
Briga o zdravlju i tijelu
Bolesti i ovisnosti
Posjet lijeniku
Emocije
Generacijski jaz
Formalne i neformalne situacije

Napomene:
Ostalo
Metode i oblici rada:
Elementi i oblici praenja i
vrjednovanja polaznika:
Literatura
Literatura za polaznike:
Naziv nastavnog predmeta: NJEMAKI JEZIK
Razred: trei (3.)
U treem razredu polaznik e
stei sljedee ishode uenja:
Razrada
Nastavne cjeline
Europsko
okruenje
Javne slube
Postignua u prvome stranom jeziku orijentiraju se prema temeljnom stupnju (B1) Zajednikoga europskoga referentnog okvira za
jezike; pritom se moe oekivati da e polaznici, ukoliko su dotinom jeziku vie izloeni u svakodnevnom okruenju, navedena
postignua vjerojatno nadmaiti.
Popis potrebnih jezinih struktura:
ponavljanje i proirivanje
IMENICE: sloenice
LANOVI: uporaba odreenog, neodreenog i nultog lana
ZAMJENICE: deklinacija neodreenih zamjenica
PRIDJEVI: stupnjevanje, deklinacija pridjeva
PRIJEDLOZI: sistematizacija, prijedlozi s dativom, akuzativom i genitivom
SINTAKSA: red rijei u zavisnim reenicama: objektnoj, vremenskoj, odnosnoj, uzronoj, namjernoj
GLAGOLI: preterit i perfekt pravilnih i nepravilnih glagola; konjunktiv II. modalnih i pomonih glagola i uporaba haben i mgen kod
izricanja molbe i elje; futur I.; pasiv; reakcija glagola; kondicional; zu+innitiv.
Metode: razgovor, usmeno izlaganje (pripovijedanje i objanjavanje), sluanje, itanje i rad na tekstu, pisanje, demonstracije.
Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava, istraivaka nastava, mentorska nastava,
praktina nastava.
Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat odreuje nastavnik prema nastavnim sadrajima, osobitosti polaznika te
materijalnim i drugim uvjetima.
Elementi: razumijevanje (sluanjem i itanjem), govorenje, pisano izraavanje, uporaba jezika.
Oblici: usmena provjera, pisana provjera, domaa zadaa, kolska zadaa, predstavljanje rezultata rada, vrnjako vrjednovanje,
samovrjednovanje, zajednika evaluacija, mape.
Prema Katalogu obveznih udbenika i pripadajuih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i
obrazovanja.
Jezini sustav i sadraji
1. primijeniti osnove jezinog sustava vie razine na novim sadrajima
2. koristiti osnovne jezine strukture vie razine i proireni vokabular u jednostavnim opisima i situacijama iz svakodnevice
itanje
1. izdvojiti specine informacije iz neto sloenijih izvornih i didaktikih tekstova
2. kritiki procijeniti sadraj teksta i namjere autora
Sluanje
1. interpretirati razgovor meu izvornim govornicima o poznatoj temi
2. razlikovati pojedinosti i specine informacije iz snimljenih i/ili izgovorenih odlomaka, uz uvjet da se govori razgovijetno i na
standardnom jeziku
Pisanje
1. izloiti svoje misli, osjeaje, ideje u osobnim pismima, razglednicama ili e-poti
2. koristiti biljeke za oblikovanje strukturiranog teksta nakon sluanja ili itanja teksta
Govor
1. komentirati nezahtjevne tekstove
2. preispitati svoje misli, osjeaje, ideje u govornom izriaju
Meukulturno djelovanje
1. vrjednovati ustaljena pravila ponaanja u komunikaciji na ciljnom jeziku
2. razlikovati pozitivne sociokulturne vrijednosti od etnocentrizma i nacionalizma do rasizma i drugih imbenika diskriminacije
3. stvoriti nove komunikacijske situacije koje sadravaju mogunost verbalne i neverbalne strategije za uspostavljanje kontakta s osobom iz
razliite kulture
Razrada Nastavne teme
Mladi i europsko okruenje
Europsko zajednitvo (valuta itd.)
Gospodarenje vlastitim novcem
Javno zdravstvo
kole i kolski sustavi
Javne institucije

Mladi i njihov svijet
Mobilnost i migracije
Drutvo i svijet koji nas okruuje Graanski odgoj
Znanost i tehnologija
Strukovno usmjerene teme
Napomene:
Ostalo
Metode i oblici rada:
Elementi i oblici praenja i
vrjednovanja polaznika:
Literatura
Literatura za polaznike:
Naziv nastavnog predmeta: NJEMAKI JEZIK
Razred: etvrti (4.)
Obitelj i drutvene veze
Mladi na djelu
Problemi mladih
Oblici prihvatljivog i neprikladnog ponaanja
Kultura i supkultura mladih (odijevanje, glazba itd.)
Mobilnost ljudi i znanja
Posjeti i razmjene polaznika
Struna praksa i rad u inozemstvu
Svijet u kojem ivimo pogled u budunost
ivot u suvremenom drutvu (ovisnosti, problemi u ponaanju)
Problemi ovjeanstva glad, siromatvo, nezaposlenost
Socijalni i drutveni odnosi
Duhovne i etike vrijednosti
Odnosi meu spolovima
Izumi i otkria
Poznati znanstvenici
Suvremene tehnologije
Povijest struke
Zanimljivosti i osobitosti
Meunarodno trite rada
Postignua u prvome stranom jeziku orijentiraju se prema temeljnom stupnju (B1) Zajednikoga europskoga referentnog okvira za
jezike.
Moe se oekivati da e polaznici, ukoliko su dotinom jeziku vie izloeni u svakodnevnom okruenju, navedena postignua vjerojatno
nadmaiti.
Popis potrebnih jezinih struktura:
ponavljanje iz prethodnih godina i proirivanje gradiva
prijedlozi s genitivom; pasiv i pasiv preterita; prijedlozi s genitivom Fragepronomen, Frageadverbien; pogodbene reenice u
sadanjosti; vremenske i namjerne reenice; innitiv sa zu; odnosne reenice; nepravilne upitne reenice; zamjeniki prilozi (welcher,
dieser); neupravni govor; fraze iz strunog jezika i jezika formalnog dopisivanja.
Metode: razgovor, usmeno izlaganje (pripovijedanje i objanjavanje), sluanje, itanje i rad na tekstu, pisanje, demonstracije.
Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava, istraivaka nastava, mentorska nastava,
praktina nastava.
Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat odreuje nastavnik prema nastavnim sadrajima, osobitosti polaznika te
materijalnim i drugim uvjetima.
Elementi: razumijevanje (sluanjem i itanjem), govorenje, pisano izraavanje, uporaba jezika.
Oblici: usmena provjera, pisana provjera, domaa zadaa, kolska zadaa, predstavljanje rezultata rada, vrnjako vrjednovanje,
samovrjednovanje, zajednika evaluacija, mape.
Prema Katalogu obveznih udbenika i pripadajuih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i
obrazovanja.

U etvrtom razredu polaznik e
stei sljedee ishode uenja:
Razrada
Nastavne cjeline
Posao i obrazovanje
Svijet rada
Potroako drutvo
Kultura i civilizacija
Znanost, umjetnost i popularna
kultura
Graanski odgoj
Strukovno usmjerene teme
Napomene:
Ostalo
Metode i oblici rada:
Elementi i oblici praenja i
vrjednovanja polaznika:
Literatura
Jezini sustav i sadraji
1. iskazati podatke o poznatim i bliskim temama uz povremenu strunu pomo u razliitim uvjetima
2. uoiti osnovne jezine pojave vie razine radi izbjegavanja ili ispravljanja vlastitih ili tuih pogrjeaka u govoru i pismu
itanje
1. uoiti znaajke razliitih vrsta tekstova
Sluanje
1. uoiti glavne misli jednostavnih izlaganja o poznatim temama, pod uvjetom da su jasno strukturirana
Pisanje
1. interpretirati informacije o razgovoru, tekstu ili vizualnom materijalu
2. upotrijebiti klasicirane informacije u strukturiranome pisanam izriaju
Govor
1. povezati biljeke nakon sluanja ili itanja u strukturirano usmeno izlaganje
2. provjeriti informacije u razgovoru
Meukulturno djelovanje
1. koristiti prigodan jezini registar (formalno/neformalno) u razliitim skupinama i situacijama u promjenjivim uvjetima
2. ostvariti komunikaciju i suradnju s pojedincima ili skupinom u nepredvienim uvjetima uz uvaavanje razliitosti
3. samovrjednovati osobne vrijednosti i stavove u odnosu na razliitosti openito i razliite kulture zemlje (ili zemalja) ciljnog jezika
Razrada Nastavne teme
Zanimanja
Oglasi
ivotopis i Europass
Molba i razgovor za posao
Moja budunost
Moje zanimanje u suvremenom drutvu
Moje zanimanje u europskom okviru
Suvremeni trendovi u mome zanimanju
Na radnom mjestu
Reklame i utjecaj na mlade
Konzumerizam
Fenomen globalizacije
Svijet kao globalno selo
Pitanja kulturnog identiteta i suvereniteta
Svijet znanosti i umjetnosti (izlobe, muzeji, koncerti, lm)
Slavni ljudi i dogaaji
Socijalni i drutveni odnosi
Duhovne i etike vrijednosti
Kompetitivnost na meunarodnom tritu rada
Budunost struke
Tehnika i tehnologija u slubi struke
Struni sadraji povezani s kvalikacijom
Postignua u prvome stranom jeziku orijentiraju se prema temeljnom stupnju (B1) Zajednikoga europskoga referentnog okvira za
jezike; pritom se moe oekivati da e polaznici, ukoliko su dotinom jeziku vie izloeni u svakodnevnom okruenju, navedena
postignua vjerojatno nadmaiti.
Popis potrebnih jezinih struktura:
ponavljanje i sistematiziranje gradiva iz prethodnih godina
usporedne reenice; reakcija glagola; particip I.; konjunktiv II. od pomonih i modalnih glagola; wrde + innitiv; zavisna reenice s ob;
reenice s dva objekta; pluskvamperfekt; genitiv kod vlastitih imena; stupnjevanje priloga; veznici entwederoder; denn; nichtsondern;
ob; seit; umzu; sodass; obwohl; darum; deswegen; trotzdem; fraze iz strunog jezika i jezika formalnog dopisivanja.
Metode: razgovor, usmeno izlaganje (pripovijedanje i objanjavanje), sluanje, itanje i rad na tekstu, pisanje, demonstracije.
Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava, istraivaka nastava, mentorska nastava,
praktina nastava.
Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat odreuje nastavnik prema nastavnim sadrajima, osobitosti polaznika te
materijalnim i drugim uvjetima.
Elementi: razumijevanje (sluanjem i itanjem), govorenje, pisano izraavanje, uporaba jezika.
Oblici: usmena provjera, pisana provjera, domaa zadaa, kolska zadaa, predstavljanje rezultata rada, vrnjako vrjednovanje,
samovrjednovanje, zajednika evaluacija, mape.
 Prema Katalogu obveznih udbenika i pripadajuih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i
Literatura za polaznike:
obrazovanja.

Naziv nastavnog predmeta: POVIJEST

razviti kod polaznika sposobnost povijesnog razmiljanja i irenje temeljnih povijesnih znanja steenih u osnovnoj koli o povijesti svoje
nacije, regije, Europe i svijeta tijekom est povijesnih razdoblja
vrjednovati dokaze
Cilj predmeta: razvijati komparativne i uzrono-posljedine analize
interpretirati povijesne podatke
konstruirati vrste povijesne argumente i povijesne perspektive

U nastavi povijesti postoje dvije razine obrazovnih standarda: temeljna povijesna znanja i sposobnost povijesnog razmiljanja.
Standard 1. Temeljna povijesna znanja ine:
a) poznavanje najvanijih injenica, datuma i povijesnih osoba
b) razumijevanje temeljnih povijesnih pojmova ili tzv. koncepata prvog reda
o povijesti svijeta i svoje nacije na pet podruja ljudske aktivnosti: drutvenom, ekonomskom, znanstveno-tehnolokom, politikom i
lozofsko-religijsko-estetskom.
Standard 2. Sposobnost povijesnog razmiljanja koje se sastoji od pet vjetina:
vjetina kronolokog razmiljanja
Opis predmeta: vjetina razumijevanja povijesne naracije
vjetina analize i interpretacije povijesnih dogaaja i procesa
vjetina povijesnog istraivanja
vjetina analize vrijednosnih povijesnih tema i zauzimanje stavova.
Razvijanje navedenih pet vjetina obuhvaa u sebi i upoznavanje tzv. tehnikih koncepata pomou kojih razumijemo kako se stvara i
konstruira povijest. Meu tehnike koncepte ubrajamo: kronologiju i pripovijedanje, uzrono-posljedini niz, kontinuitet i promjenu,
usporedbu i povijesne izvore.
Temeljna povijesna znanja, sposobnost povijesnog razmiljanja i tehniki koncepti razvijaju se u funkcionalnoj meuzavisnosti. Takoer,
svih pet vjetina kumulativnog je karaktera, tj. svaka sljedea vjetina ovisi o dovoljno razvijenim vjetinama na prethodnoj razini.
Kurikulum povijesti ima dvije temeljne komponente, odgojnu i obrazovnu. Pouavanje i uenje povijesti strukturirano je tako da otvara
polaznicima prozor u svijet velikog ljudskog iskustva u raznim podnebljima i razliitim vremenima. Ono takoer otkriva irok opseg
prilagodbe pojedinca i drutva u odnosu na probleme s kojima su se morali suoiti i osvjetljava posljedice razliitih izbora koje su ljudi
donosili. Dakle, pouavamo o snanim i dugotrajnim povijesnim procesima unutar civilizacijskih i kulturnih cjelina. Povijest nije dogaaj,
ve stvarni proces. Bez dobrog poznavanja povijesnih procesa mi danas ne moemo pristupiti raspravi o politikim, socijalnim,
gospodarskim, kulturnim i moralnim temama u drutvu. Bez poznavanja povijesti ne moemo dobiti informirane i samosvjesne graane,
to je vano za njihovo djelotvorno sudjelovanje u demokratskim procesima upravljanja i ostvarivanja demokratskih ideala nacije za sve
graane.
Duhovni i moralni razvoj polaznika, u koji spadaju tolerancija, slobodno iskazivanje vlastitog miljenja, potivanje tuih stavova i
uvjerenja, miroljubivost, patriotizam i izbjegavanje sukoba, sastavni su dio odgojne dimenzije pouavanja i uenja povijesti.
Vrjednovanjem naslijea raznolikih etnikih i kulturnih batina olakava se dijalog meu pripadnicima razliitih kultura. Razvoj
temeljnih povijesnih znanja i povijesnog razmiljanja te multikulturalna dimenzija pouavanja i uenja pomoi e mladim ljudima da
postani dobri graani svoje domovine i da se ujedno osjeaju graanima Europe i svijeta.

Nastavni predmet po razredima i ishodima uenja

Naziv nastavnog predmeta: POVIJEST
Razred: prvi (1.)

U prvom razredu polaznik e
stei sljedee ishode uenja:
Razrada
Nastavne cjeline
Kultura i nain ivota prvih ljudi Materijalna kultura i nain ivota
ledenog doba
Neolitska i urbana revolucija
Pojava pisma i nastanak prvih
drava i civilizacija
Dananji hrvatski prostor u
prapovijesti
Prijelomna vremena inovacije i Uspon i pad starih i novih drava
velika seoba
Pojava i razvoj egejske civilizacije
Doba velikih carstava
Susreti i proimanja istonog
Jadrana i Sredozemlja
Susret i suivot triju svjetova na
Sredozemlju
Od lovca i sakupljaa do stanovnika grada
1. opisati svakodnevan ivot paleolitskog lovca i sakupljaa plodova
2. preispitati neolitsku revoluciju, podjelu rada, prve izume i tehnologiju
3. objasniti kulturne grupe na prostoru dananje Hrvatske u prapovijesno doba i njihove karakteristike
4. identicirati vremenski slijed, prostor i karakteristike ranih civilizacija i prvih gradova
5. razmotriti graditeljska, umjetnika i znanstvena dostignua ranih civilizacija
6. usporediti prva pisma i njihov utjecaj na politiki, drutveni i kulturni ivot ljudi
7. razlikovati povijesne procese na dananjemu hrvatskom prostoru s onima u Euroaziji do kraja 2. tisuljea prije Krista
Uspon i pad starog svijeta
1. objasniti obiljeja i utjecaj nomadskih naroda na razvoj drava do kraja 1. tisuljea prije Krista
2. izdvojiti inovacije i promjene u gradovima i dravama mediteranskog bazena do rimskih osvajanja
3. raspravljati o velikim religijama i svjetonazorima koji su obiljeili stari svijet
4. ispitati najvanija postignua helenske i helenistike kulture
5. objasniti proces objedinjavanja sredozemnog bazena pod rimskom vlau
6. analizirati pojavu kranstva i rimsko pravo kao osnove buduega europskog nasljea
7. usporediti irenje grkog i rimskog utjecaja na prostor dananje Hrvatske
Srednjovjekovne civilizacije
1. ralaniti krizu Rimskog Carstva i dezintegracijske procese od 4. do 10. stoljea
2. objasniti politike, drutvene i kulturne promjene u Europi izmeu 500. i 1000. godine
3. ustanoviti poetak, tijek i posljedice razvoja islamske civilizacije na trima kontinentima
4. razmotriti konsolidaciju Bizantskog Carstva i irenje kranstva na prostor jugoistone Europe
5. istraiti temeljne procese rasta i zastoja u ranom srednjovjekovlju na prostoru Hrvatske
6. ispitati promjene u organizaciji drave, drutva i irenju kranstva od 11. do 14. stoljea
7. identicirati jaanje meuregionalne trgovine i kulturne razmjene meu trima kontinenatima
8. protumaiti pojavu i rast Mongolskog Carstva i njegov utjecaj na europske narode i Hrvatsku
9. izloiti sazrijevanje i rast drutva i kulture u Hrvatskoj i susjednim podrujima do 14. stoljea
Razrada Nastavne teme
Pojava i razvoj prvih ljudi
Religijska vjerovanja i prvi tragovi umjetnosti
Nagli napredak ovjeanstva u doba neolitika
Kulturne grupe i nastanak prvih naroda
Od stanovnika sela do stanovnika grada
Stari istok
Pismo pronalazak neprocjenjive vanosti
Graditeljstvo, umjetnost i znanost ranih civilizacija
ivot paleolitskog lovca krapinski praovjek
Vuedolska kultura sjedilaki ivot i metalurgija
Iliri i njihova kultura
Nove tehnologije, trgovina i migracije na Sredozemlju i u jugozapadnoj Aziji
Pojava judaizma i idovska drava
Vladavina aristokracije i demokracija u grkim polisima
Stari istok i Grka izmeu Aleksandra i Rimljana
Najpoznatije religije staroga svijeta
Helenska i helenistika kultura
Ujedinjenje Mediterana pod Rimskim Carstvom
Religija, rimska kultura i pravo kao kulturno naslijee
Indija i Kina
Od autohtonog ilirskog sela do autohtonog grada
Grki i rimski gradovi na istonoj obali Jadrana
Nain ivota i arhitektura rimskog grada na istonoj obali Jadrana
Kriza Rimskog Carstva i dezintegracijski procesi
Bizantsko Carstvo i irenje kranstva
Pojava i uspon islamske civilizacije
Kulturna i znanstvena razmjena triju svjetova na Sredozemlju

Oporavak Zapada
Slavenski svijet u Europi
Hrvatska izmeu sredozemnog i Pokrtavanje, organizacija drave i razvoj drutva
srednjoeurop-skog svijeta
Napomene:
Ostalo
Metode i oblici rada:
Elementi i oblici praenja i
vrjednovanja polaznika:
Literatura
Literatura za polaznike:
Naziv nastavnog predmeta: POVIJEST
Razred: drugi (2.)
Nova carstva, kraljevstva i komune
Gospodarski i kulturni oporavak
Kranstvo i drutvo
Prvi svjetski sustav trgovine (1250. 1350.)
Konsolidacija slavenskih naroda nakon seobe
Slavenski svijet na razmeu Istoka i Zapada
Mongoli i njihov utjecaj na slavenski svijet
Istona obala Jadrana u vrijeme seoba: etnogeneza i identiteti
Kulturni i gospodarski utjecaji: komune na Jadranu i gradovi u unutranjosti
Rubna podruja hrvatskog srednjovjekovlja
U prvom razredu polaznik e u tri skupa ishoda uenja Od lovca i sakupljaa do stanovnika grada (od pojave
ovjeka do 1200. g. pr. Kr.), Uspon i pad staroga svijeta (od 1200. g. pr. Kr. do 300.g.) i Srednjovjekovne civilizacije
(od 300. g. do 1350. g.) razumjeti bioloke i kulturne procese u svijetu, Europi i na prostoru dananje Hrvatske, koji
su doveli do stvaranja najranijih ljudskih zajednica, prvih oblika kulture i organizacije drutvenog ivota. Polaznik
e razumjeti migracije, pojavu i izgradnju razliitih drava, religija, kultura, znanosti i trgovine u svijetu, Europi i
na prostoru dananje Hrvatske od kraja 2. tisuljea prije Krista do 300. godine te pojavu i razvoj srednjovjekovnih
civilizacija, novih drava i kultura na trima kontinentima, te kako su nove drave i razliite kulturne tradicije i
povijesna iskustva utjecali na drutvene promjene i odnose u srednjem vijeku.
Metode: verbalne metode (voeni/tematski usmjereni razgovor, debata, interpretacija povijesnih tekstova, analiza problemskih situacija,
izlaganje, dijalog, nastavniko izlaganje), demonstracijske metode (igranja uloga), dokumentacijske metode (rad s udbenikom, rad s
pomonom literaturom, rad s posebno pripremljenim materijalima i rad s videomaterijalima i lmovima), operativne metode (graki i
pisani radovi, izradba plakata, mapa i vizualnih prikaza, intervju).
Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, terenski rad, projektna nastava.
Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat odreuje nastavnik prema nastavnim sadrajima, osobitosti polaznika te
materijalnim i drugim uvjetima.
Elementi: injenino znanje, konceptualno znanje, proceduralno znanje i metakognitivno znanje.
Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualni rad, rad u skupini (eseji, referati, prezentacija, plakat, mapa, vizualni prikazi,
igranje uloga).
Prema Katalogu obveznih udbenika i pripadajuih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i
obrazovanja.

U drugom razredu polaznik e
stei sljedee ishode uenja:
Temelji modernog svijeta
1. ispitati izvore, znaajke i posljedice demografske krize i promjene u 14. i 15. stoljeu u svijetu, Europi i Hrvatskoj
2. obrazloiti kako su napredak tehnologije, znanosti i kulture te geografska otkria u 15. i 16. stoljeu doveli do promjena
3. ocijeniti karakter gospodarske, politike i kulturne dominacije europskih sila nad narodima u kolonijama
4. raspraviti kako je hrvatsko drutvo doivjelo vjersku, politiku, drutvenu i kulturnu transformaciju u 16. i 17. stoljeu
5. usporediti znaajke i razvoj monarhija u Europi te znanstvenu revoluciju i prosvjetiteljstvo
6. opisati zbivanja na prostoru Hrvatske u kontekstu ekspanzije Venecije, Habsburgovaca i Osmanlija
7. ustanoviti stupanj gospodarskih, kulturnih i religijskih promjena u Europi i Hrvatskoj do kraja 17. stoljea
Doba graanskih revolucija
1. ralaniti uzroke i posljedice graanskih revolucija krajem 18. i u prvoj polovici 19. stoljea
2. objasniti uzroke i posljedice industrijske i agrarne revolucije
3. istraiti kako su liberalizam i socijalistike ideje utjecale na promjene u europskim dravama i Hrvatskoj
4. ocijeniti kako se razvoj znanosti i tehnologije odrazio na intelektualna kretanja i kulturne promjene u 19. stoljeu
5. identicirati promjene u euroazijskim carstvima u razdoblju globalne trgovine i europske premoi
6. ustanoviti uzroke, pravce i posljedice prekooceanskih migracija Hrvata i ostalih naroda do poetka 20. stoljea
7. protumaiti proces teritorijalne integracije i formiranja hrvatske i ostalih nacija u drugoj polovici 19. stoljea
8. raspraviti o promjenama i sukobima u Europi i svijetu u razdoblju novog imperijalizma
Dvadeseto stoljee
1. ralaniti ekonomska, politika i ideoloka suparnitva meu velikim silama kao uzroke svjetskih ratova
2. objasniti tijek i posljedice Prvoga svjetskog rata u svijetu, Europi i Hrvatskoj
3. opisati pokuaje uspostave demokracije i uvoenje totalitarnih sustava nakon Prvoga svjetskog rata u svijetu i Europi
4. obrazloiti pojavu i karakter nacionalsocijalizma u Njemakoj
5. ispitati viestruke uzroke, tijek i globalne posljedice Drugoga svjetskog rata u svijetu, Europi i Hrvatskoj
6. izloiti poloaj i probleme Hrvatske u prvoj i drugoj jugoslavenskoj dravi
7. protumaiti raspad komunizma u Europi, raspad socijalistike Jugoslavije i stvaranje samostalne hrvatske drave
8. identicirati oekivanja i proturjenosti u svijetu u drugoj polovici 20. stoljea
9. raspraviti znanstveni, tehnoloki i kulturni napredak ovjeanstva u 20. stoljeu

Razrada
Nastavne cjeline Razrada Nastavne teme
Crna smrt i njezine posljedice
Raanje moderne Europe Pojava nacionalnih drava, gradovi i komune
Temelji humanizma i renesanse

Velika geografska otkria i Razvoj znanosti, tehnologije i gospodarstva

europska ekspanzija Kolonijalizam i europeizacija svijeta

Izazovi s Istoka Uspon Osmanskog Carstva i kraj Bizanta

Raspad srednjovjekovnih carstava Uspon protestantizma i vjerski ratovi u Europi
i pojava nacionalnih monarhija
Nastanak modernih europskih drava

Hrvatska u razdoblju zastoja i ugroenosti

Hrvatska u produenom Stvaranje Habsburkog Carstva i kriza Osmanskog Carstva teritorijalne promjene krajem 17. stoljea
srednjovjekovlju
Religijske i kulturne promjene u hrvatskim zemljama

Uzroci i posljedice graanskih Doba razuma

revolucija krajem 18. i poetkom Amerika i Francuska revolucija
19. stoljea
Uzroci i posljedice industrijske i Industrijalizacija i modernizacija
agrarne revolucije 18. i 19. Uspon SAD-a do svjetske sile
stoljea
Promjene u euroazijskim Osmansko Carstvo i Rusija u 19. stoljeu
drutvima u razdoblju svjetske Kina i Japan u 19. stoljeu
trgovine i porasta europske moi
Primjeri nacionalizma, izgradnje Europa izmeu restauracije i revolucije
drava i drutvenih reformi u Europa u doba nacionalizma i radnikog pokreta
Europi od 1830. do 1914. godine
Novi imperijalizam monih Svijet u razdoblju imperijalizma
nacionalnih drava 1850. 1914. Porast stanovnitva i prekooceanske migracije
godine i vaniji globalni trendovi Graanska kultura od romantizma do moderne
Teritorijalna integracija hrvatskih Hrvatski narodni preporod
zemalja i stvaranje moderne Hrvatska izmeu Austrije i Ugarske
hrvatske nacije
Opa kriza modernog svijeta Politiki odnosi, savezi i sukobi europskih drava
problemi industrijalizacije, Revolucionarni pokreti u svijetu poetkom stoljea
demokracije i nacionalnosti Europska kultura izmeu historicizma i novih izraajnih oblika
 Pitanje krivnje za rat i politiki uinak rata u pojedinim dravama
Uzroci i posljedice ruske revolucije 1917. godine
Prvi svjetski rat Hrvatska u vrtlogu ratnih zbivanja
Ljudske rtve i globalne posljedice Prvoga svjetskog rata

Tri oblika politike scene u svijetu Komunistiki sovjetski sustav, faizam i graanske parlamentarne demokracije
od 1919. do 1939. godine Hrvatska u prvoj jugoslavenskoj dravi

Uzroci i karakter Drugoga svjetskog rata

Pokreti otpora i ljudske rtve u Drugome svjetskom ratu
Drugi svjetski rat Hrvatska u procjepu izmeu nacifaistike i komunistike ideologije oslobodilaki i graanski rat
Ljudske rtve i globalne posljedice Drugoga svjetskog rata

Novi meunarodni odnosi i Hladni rat i internacionalne krize

dekolonijalizacija u drugoj Dekolonizacija, Kina i Japan u drugoj polovici 20. stoljea
polovici 20. stoljea Raspad komunistikog sustava u Europi i stvaranje Europske unije

Hrvatska u socijalistikoj Hrvatska u socijalistikoj Jugoslaviji

Jugoslaviji i stvaranje samostalne Kriza konfederacije i samoupravljanja
hrvatske drave Domovinski rat i stvaranje samostalne hrvatske drave

U drugom razredu polaznik e u tri skupa ishoda uenja Temelji modernog svijeta (od 1350. do 1750. g.), Doba graanskih
revolucija (od 1750. do 1914. g.) i Dvadeseto stoljee razumjeti napredak znanosti, tehnologije i gospodarstva, kao i drutvena i
politika zbivanja te sazrijevanje razliitih institucija, ideja i stilova, u Europi, svijetu i Hrvatskoj u vrijeme irenja prekomorske trgovine.
Napomene: Polaznik e razumjeti tri meusobno povezana povijesna procesa u Europi, svijetu i Hrvatskoj: znanstvenu i industrijsku revoluciju,
graanske revolucije i uspostavu europske dominacije u svijetu te znanstveni, tehnoloki i kulturni napredak ovjeanstva, kao i ratne
sukobe u 20. stoljeu u svijetu, Europi i Hrvatskoj.

Ostalo
Metode: verbalne metode (voeni/tematski usmjereni razgovor, debata, interpretacija povijesnih tekstova, analiza problemskih situacija,
izlaganje, dijalog, nastavniko izlaganje), demonstracijske metode (igranja uloga), dokumentacijske metode (rad s udbenikom, rad s
pomonom literaturom, rad s posebno pripremljenim materijalima i rad s videomaterijalima i ilmovima), operativne metode (graki i
Metode i oblici rada: pisani radovi, izradba plakata, mapa i vizualnih prikaza, intervju).
Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, terenski rad, projektna nastava.
Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat odreuje nastavnik prema nastavnim sadrajima, osobitosti polaznika te
materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi: injenino znanje, konceptualno znanje, proceduralno znanje i metakognitivno znanje.

Elementi i oblici praenja i Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualni rad, rad u skupini (eseji, referati, prezentacija, plakat, mapa, vizualni prikazi,
vrjednovanja polaznika:
igranje uloga).

Literatura
Prema Katalogu obveznih udbenika i pripadajuih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i
Literatura za polaznike:
obrazovanja.

Naziv nastavnog predmeta: GEOGRAFIJA

razviti temeljna znanja, vjetine i kompetencije polaznika u podruju geograje
Cilj predmeta: osposobiti polaznike za zanimanja u strukovnim podrujima elektrotehnike i raunalstva

Nastavni predmet ciljevima i obrazovnim ishodima uenja pridonosi ostvarenju opih ciljeva odgoja i obrazovanja
u Hrvatskoj, a posebice opim ciljevima prirodoslovnog i drutveno-humanistikog podruja kao i temeljnim
Opis predmeta: vrijednostima navedenim u Nacionalnome okvirnom kurikulumu. Primjenom naela aktualizacije i korelacije
ostvaruje posebnu ulogu u povezivanju drutvenog i humanistikog podruja, ime pridonosi korelaciji i integraciji
nastavnih sadraja, a time i koherentnosti pouavanja u ova dva podruja odgoja i obrazovanja.
Budui da primarno prouava prirodno-geografske i drutveno-geografske elemente, procese i sustave, u razliitim prostornim okvirima,
od lokalnog preko regionalnog i nacionalnog do globalnog, geografsko obrazovanje omoguuje polaznicima razumijevanje svijeta u kojem
ive, razumijevanje prostornih odnosa i organizaciju prostora, prakticiranje naela odrivog razvoja te razvija vjetine vane za
svakodnevni ivot. Geografska znanja i vjetine primarno omoguuju razvoj prirodoslovne kompetencije i ope kulture (kulturna svijest i
izraavanje), a participiraju u razvoju svih ostalih temeljnih kompetencija, posebice u razvoju kompetencije komuniciranja na materinskom
i stranom jeziku, matematike kompetencije i primjeni informacijsko-komunikacijske tehnologije.
U sustavu znanosti geograja je polje u podruju interdisciplinarnih znanosti i podijeljena je na etiri grane: ziku, drutvenu, regionalnu
i primijenjenu geograju.

Naziv nastavnog predmeta: GEOGRAFIJA
Razred: prvi (1.)
U prvom razredu polaznik e
stei sljedee ishode uenja:
Razrada
Nastavne cjeline
Geografski pristup
Zemlja u Sunevu sustavu i
svemiru
Orijentacija i geografske karte
Nastavni predmet po razredima i ishodima uenja
Geografski pristup
1. izrei deniciju geograje i discipline specine za zanimanje
2. opisati razvoj geograje
3. razlikovati grane i discipline geograje prema objektu istraivanja pojedinih disciplina
4. obrazloiti poloaj geograje u sustavu znanosti i sustavu odgoja i obrazovanja
5. navesti dokaze o vanosti geograje u obrazovanju i svakodnevnom ivotu osobe
6. analizirati doprinos znanstvenih spoznaja geograje unaprjeenju kvalitete ivota, razvoju drutva i gospodarstva
7. obrazloiti ulogu geograje u prostornom i regionalnom planiranju i upravljanju prostorom prema konceptu odrivog razvoja
Zemlja u Sunevu sustavu i svemiru
1. opisati postanak svemira
2. razlikovati svemirska tijela
3. objasniti strukturu i odnose u Sunevu sustavu
4. opisati postanak, oblik i dimenzije Zemlje
5. objasniti uzroke i posljedice osnovnih gibanja Zemlje
6. protumaiti utjecaj gibanja Zemlje na ljude i ljudske djelatnosti
Orijentacija i geografske karte
1. primijeniti osnovne kartografske pojmove u interpretaciji geografskih karata
2. usporediti vrste i uporabu geografskih karata
3. rabiti planove naselja, topografske karte, kompas i GPS za kretanje u prostoru
4. objasniti primjenu suvremenih tehnikih sredstava za orijentaciju
5. predoiti prostorne pojave i procese na temelju samostalno prikupljenih podataka koristei se skicama, dijagramima, tablicama,
tematskim kartama
Prirodno-geografski procesi i organizacija prostora
1. izdvojiti posebnosti meu elementima prirodne osnove na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i kontinentalnoj razini te na slijepoj karti
imenovati primjere
2. razlikovati prirodno-geografske procese na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i kontinentalnoj razini
3. prepoznati interakcije meu prirodnim pojavama pozivajui se na osnovne principe prirodnih znanosti i koristiti znanstveno nazivlje
4. objasniti utjecaj prirodno-geografskih imbenika na organizaciju prostora
5. predstaviti rezultate samostalnog istraivanja stanja okolia (zraka, vode oblinjega vodenog toka, tla)
6. navesti primjere mogueg poveanja zatienih podruja u Hrvatskoj i svijetu
7. navesti primjere racionalnog koritenja tla, pitke vode i drugih prirodnih bogatstava
8. objasniti koncept odrivog razvoja i nunost pravedne raspodjele prirodnih i steenih dobara
Razrada Nastavne teme
Podjela i razvoj geograje u Hrvatskoj i svijetu
Svemir postanak i struktura
Sunev sustav
Gibanja Zemlje
Orijentacija u prostoru i odreivanjea poloaja na Zemlji
Predoavanje prostornih pojava i procesa na geografskim kartama
Izradba tablica, dijagrama i tematskih karata
Geografski informacijski sustavi

Prirodno-
-geografski procesi i organizacija
prostora
Ostalo
Metode i oblici rada:
Elementi i oblici praenja i
vrjednovanja polaznika:
Literatura
Literatura za polaznike:
Naziv nastavnog predmeta: GEOGRAFIJA
Razred: drugi (2.)
U drugom razredu polaznik e
stei sljedee ishode uenja:
Razrada
Nastavne cjeline
Elementi i oblici reljefa na Zemlji
Geoloka prolost Zemlje
Zonalna graa Zemlje i sastav litosfere
Globalna tektonika ploa
Endogeni procesi i oblici reljefa
Egzogeni procesi i oblici reljefa
Vrijeme i klima te promjene klime
Klasikacija klima
Povezanost klime, vegetacije i tla
Svjetsko more (podjela, svojstva i gibanja)
Vode na kopnu (voda u podzemlju, tekuice, jezera, movare)
Led na Zemlji
Prirodna bogatstva
Odnos ovjeka prema prirodnim bogatstvima
Oneienje zraka, voda i tla
Zatiena podruja
Metode: metoda razgovora, metoda demonstracije, metoda rada na tekstu, izravna graka metoda, neizravna graka metoda, metoda
pisanih radova, metoda praktinih radova, metoda usmenog izlaganja, metoda terenskog rada.
Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, terenski rad, projektna nastava.
Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat odreuje nastavnik prema nastavnim sadrajima, osobitosti polaznika te
materijalnim i drugim uvjetima.
Elementi: usvojenost znanja, geografske vjetine, kartografska pismenost.
Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualni praktini rad (projekt, prezentacija, istraivanje, plakat, poster, modeli, istraivako
izvjee, dnevnik terenskog rada ili terenske nastave).
Prema Katalogu obveznih udbenika i pripadajuih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i
obrazovanja.
Drutveno-geografski procesi i organizacija prostora
1. istraiti demografske strukture u zaviaju, Hrvatskoj i u svijetu
2. analizirati prirodno, prostorno i ope kretanje stanovnitva u zaviaju, Hrvatskoj i svijetu
3. analizirati utjecaj svjetskih religija na kulturu, tradiciju, umjetnost, gospodarstvo i nain ivota
4. usporediti organizaciju prostora i odnose meu naseljima u zaviaju, Hrvatskoj i svijetu
5. izdvojiti prostorne sustave primarnih, sekundarnih i tercijarnih djelatnosti u zaviaju, Hrvatskoj i svijetu
6. istraiti temeljne gospodarske pojmove, sustave i razvojne trendove
7. analizirati nejednak regionalni razvoj na nacionalnoj i svjetskoj razini
8. analizirati procese europskog integriranja i globalizacijske procese te njihov utjecaj na hrvatsko drutvo
9. istraiti djelovanje meunarodnih organizacija i regionalnih integracija te njihovo politiko i gospodarsko znaenje
10. obrazloiti vanost poznavanja i pozitivnoga vrjednovanja naslijea i vlastitog identiteta kao hrvatskih i europskih graana te graana
svijeta
Razrada Nastavne teme
 Razvoj naseljenosti u Hrvatskoj i svijetu
Razmjetaj stanovnitva u Hrvatskoj i svijetu
Prirodno kretanje stanovnitva u Hrvatskoj i svijetu
Prostorno kretanje stanovnitva u Hrvatskoj i svijetu
Ope kretanje stanovnitva u Hrvatskoj i svijetu
Populacijska politika u Hrvatskoj i svijetu
Bioloki, drutveno-gospodarski i kulturno-antropoloki sastav stanovnitva u Hrvatskoj i svijetu
Prostorni sustavi primarnih, sekundarnih i tercijarnih djelatnosti u Hrvatskoj i svijetu
Drutveno- Ljudske djelatnosti, organizacija prostora i okoli
-geografski procesi i organizacija Naseljenost i naselja u Hrvatskoj i svijetu
prostora Gospodarski sustavi
Povezanost demografskih i ekonomskih procesa
Opi pokazatelji gospodarskog razvoja
Gospodarska razvijenost i stanovnitvo
Nejednaki gospodarski i regionalni razvoj
Prostor i poloaj Republike Hrvatske
Poloaj Republike Hrvatske u meunarodnim organizacijama i regionalnim integracijama
Europska unija
Globalizacija i identitet

Ostalo
Metode: metoda razgovora, metoda demonstracije, metoda rada na tekstu, izravna graka metoda, neizravna graka metoda, metoda
pisanih radova, metoda praktinih radova, metoda usmenog izlaganja, metoda terenskog rada.
Metode i oblici rada: Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, terenski rad, projektna nastava.
Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat odreuje nastavnik prema nastavnim sadrajima, osobitosti polaznika te
materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi: usvojenost znanja, geografske vjetine, kartografska pismenost.

Elementi i oblici praenja i Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualni praktini rad (projekt, prezentacija, istraivanje, plakat, poster, modeli,
vrjednovanja polaznika:
istraivako izvjee, dnevnik terenskog rada ili terenske nastave).

Literatura
Prema Katalogu obveznih udbenika i pripadajuih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i
Literatura za polaznike:
obrazovanja.

Naziv nastavnog predmeta: POLITIKA I GOSPODARSTVO

uoiti vanost participacije u drutvenom, kulturnom, gospodarskom i politikom razvoju drutva u kojem ivimo
razviti politiku kulturu kao initelja stvaranja i stabilnosti suvremenih demokracija
usvojiti znanja o pravima i obvezama graana u demokraciji
usvojiti znanja o ljudskim pravima kao vanom preduvjetu za ivot u multikulturnom svijetu s naglaskom na potivanje razliitosti
usvojiti znanja i stei sposobnost kritikog prosuivanja poloaja hrvatskog drutva u kontekstu europskih integracija i globalizacijskih
Cilj predmeta: procesa
razviti stavove prema aktualnim politikim zbivanjima
usvojiti znanja o ustrojstvu vlasti na nacionalnoj razini
prepoznati imbenike i razlikovati tipove gospodarskih sustava
shvatiti vanost razvijanja poduzetnike kompetencije
Nastavni plan i program sastoji se od dvaju dijelova.
Prvi dio obuhvaa politiku u kojoj se obrauju pojmovi iz politike ija je svrha izgradnja polaznikovih stavova prema aktualnim politikim
Opis predmeta: zbivanjima te shvaanje politike kao nezaobilaznog segmenta u svakodnevnom funkcioniranju pojedinca i drutva.
Drugi dio obuhvaa gospodarstvo u kojemu se obrauju sadraji koji ukljuuju temelje slobodnoga trinog gospodarstva te razvijanje
poduzetnike kompetencije kao bitnog initelja na tritu rada.

Nastavni predmet po razredima i ishodima uenja

Naziv nastavnog predmeta: POLITIKA I GOSPODARSTVO
Razred: etvrti (4.)

U etvrtom razredu polaznik e
stei sljedee ishode uenja:
Razrada
Nastavne cjeline
Politika i politiko djelovanje
Drava
Politiki sustavi
Izbori
Ustrojstvo Republike Hrvatske
Uvod u ekonomiju
Trite
Poduzetnitvo i marketing
Hrvatska i Europska unija
Politika
1. opisati razvoj politike znanosti od stare Grke do danas
2. povezati utjecaj zakona na aktivnosti u svakodnevnom ivotu
3. izloiti pojmove moi, vlasti i autoriteta
4. prikazati naine politikog djelovanja u demokratskom drutvu
5. identicirati odrednice civilnog drutva
6. protumaiti pojam ljudskih prava u kontekstu njihova razvoja i dokumenata koji ih reguliraju
7. navesti znaajke i oblike drave
8. usporediti razliite politike sustave: demokraciju, tiraniju, aristokraciju, diktaturu, totalitarizam
9. iskazati obiljeja i funkcije politikih stranaka
10. prikazati politiki sustav Republike Hrvatske s naglaskom na djelokrug rada zakonodavne, izvrne i sudske vlasti
Gospodarstvo
1. opisati razvoj ekonomske znanosti
2. izloiti osnovne ekonomske pojmove
3. pokazati vrste gospodarskih sustava s naglaskom na temeljna ekonomska pitanja
4. prikazati funkcioniranje trita i trinih mehanizama
5. istraiti vrste novca i naine nanciranja poslovnih organizacija
6. povezati vrste ekonomske politike i vrste ekonomskih ciljeva
7. demonstrirati znaenje poduzetnikog pothvata
8. interpretirati obiljeja marketinga i instrumente marketinkog spleta
9. raspraviti o gospodarskom sustavu Republike Hrvatske s naglaskom na globalizacijski proces
10. protumaiti povijesni razvoj i funkcioniranje Europske unije
Razrada Nastavne teme
Razvoj politike znanosti
Vanost zakona u svakodnevnom ivotu
Vlast, mo i autoritet
Politiko djelovanje
Civilno drutvo
Ljudska prava
Drava
Oblici drave
Narod i nacija
Politiki sustavi
Demokracija neposredna i predstavnika
Totalitarizam, diktatura, tiranija, aristokracija
Politike stranke
Politike stranke u Republici Hrvatskoj
Izbori
Izborni sustavi
Izborni zakon Republike Hrvatske
Ustav Republike Hrvatske
Ustrojstvo vlasti Republike Hrvatske zakonodavna vlast,
izvrna i sudska vlast
Razvoj ekonomske znanosti
Osnovni ekonomski pojmovi
Temeljna ekonomska pitanja
Vrste gospodarskih sustava
Trite i trini mehanizmi
Ekonomska politika skalna i monetarna politika
Ekonomski ciljevi makroekonomski i mikroekonomski ciljevi
Novac i gospodarstvo vrste novca i oblici kapitala
Vrste poslovnih organizacija
Poduzetnitvo i poduzetniki pothvat
Obiljeja marketinga
Marketinki splet
Marketing i etika
Gospodarski sustav Republike Hrvatske
Povijesni razvoj Europske unije i institucije Europske unije
Hrvatska i Europska unija
Ostalo
Metode: metoda usmenog izlaganja, metoda razgovora, heuristika metoda, problemska metoda, programirana metoda, demonstracijska
metoda, istraivaka metoda.
Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, problemska nastava, programirana nastava, egzemplarna nastava,
Metode i oblici rada: mentorska nastava, demonstracijska nastava.
Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat odreuje nastavnik prema nastavnim sadrajima, osobitosti polaznika te
materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi praenja i vrjednovanja Elementi: usvojenost i razumijevanje sadraja, aktivnost.

polaznika: Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualno uenje, suradniko uenje, istraivako uenje, seminarski rad, projekt, e-uenje.

Literatura
Prema Katalogu obveznih udbenika i pripadajuih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i
Literatura za polaznike:
obrazovanja.

Naziv nastavnog predmeta: TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA

stjecati optimalnu koliinu kineziolokog teorijskog znanja koje je bitno za provedbu smislenog i samostalnoga tjelesnog vjebanja
provoditi razliite kinezioloke aktivnosti koje su izravno u funkciji usvajanja i usavravanja motorikog znanja kojim se polaznik koristi u
Cilj predmeta: sportsko-rekreacijske svrhe
poznavati i provoditi kinezioloke transformacijske i kineziterapeutske postupke koji su izravno u funkciji unaprjeenja zdravlja i
prevencije profesionalnih bolesti

Ovo zanimanje provodi se u sjedeem i stojeem poloaju. Lea i noge najoptereeniji su dio tijela.
Preporuuje se da postupci unaprjeenja kinantopolokih obiljeja budu usmjereni na jaanje miia trupa, nogu i prsiju.
Vjebe jaanja i istezanja bilo bi dobro provoditi u leeem poloaju radi rastereenja lea, nogu i zdjelice.
Sjedenje zahtijeva malu energetsku potronju i nepovoljno djeluje na rad dinog i krvoilnog sustava te su osobe koje preteito sjede sklone
Opis predmeta:
poveanju tjelesne mase i masnog tkiva. Zbog navedenog se preporuuje posebnu pozornost usmjeriti na razvou aerobnih kapaciteta.
Osjeaj za timski rad jedna je od temeljnih osobina za uspjeno obavljanje ovog zanimanja. Za utjecaj na razvoj sposobnosti timskog rada
posebno su pogodne polistrukturne kompleksne aktivnosti.
Od izvannastavnih dislociranih aktivnosti, s obzirom na utvrenu statiku aktivaciju lokomotornog sustava, preporuuje se plivanje.

Nastavni predmet po razredima i ishodima uenja

Naziv nastavnog predmeta: TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA
Razred: prvi (1.)
Kinezioloka teorijska znanja
U prvom razredu polaznik e 1. poznavati bitne informacije iz povijesti sporta kao dijela ope kulture
stei sljedee ishode uenja: 2. prepoznati indiciranost i kontraindiciranost odreenih kineziolokih aktivnosti prema izabranom zanimanju
3. navesti vanost i specinosti vjebanja koje treba provoditi tijekom radnog vijeka u funkciji sportske rekreacije
 4. navesti teorijska znanja o samostalnom planiranju, programiranju i kontroli procesa vjebanja (odreivanje volumena, ekstenziteta i
intenziteta vjebanja)
5. nabrojiti specine kinezioloke i kineziterapeutske transformacijske postupke za unaprjeenje i ouvanje zdravlja s ciljem prevencije
potencijalno najeih antropolokih negativnosti tijekom obavljanja izabranog zanimanja
Kinezioloke aktivnosti
1. isplanirati monostrukturne cikline aktivnosti koje se mogu koristiti u funkciji cjeloivotnog vjebanja kao sportsko-rekreacijski sadraj
2. uskladiti polistrukturne aciklike aktivnosti koje su povezane s tipinim kinantropolokim obiljejima iz opisa zanimanja
3. kombinirati polistrukturne kompleksne aktivnosti koje su povezane s tipinim kinantropolokim obiljejima iz opisa zanimanja
4. ovladati polistrukturnim konvencionalnim aktivnostima koje su povezane s tipinim kinantropolokim obiljejima iz opisa zanimanja
5. demonstrirati izvoenje jedne monostrukturne cikline aktivnosti koja se moe koristiti u funkciji cjeloivotnog vjebanja kao osnovni
sportsko-rekreacijski sadraj, a po mogunosti polaznik ima interes za nju
Transformacija kinantropolokih obiljeja
1. isplanirati izvedbu odabranih sadraja s ciljem utjecaja na razvoj i odravanje bitnih morfolokih obiljeja (optimizaciju sastava tijela
poveanje miine mase, potkono masno tkivo)
2. razlikovati izvedbu odabranih sadraja s ciljem utjecaja na razvoj i odravanje bitnih motorikih sposobnosti (eksibilnost,
koordinacijska svojstva, brzinsko eksplozivna svojstva, razvoj i odravanje jakosti)
3. prilagoditi izvedbu odabranih sadraja s ciljem utjecaja na razvoj i odravanje bitnih funkcionalnih sposobnosti (aerobna i anaerobna
izdrljivost)
4. usporediti izvedbu bitnih kineziolokih sadraja s ciljem cjelovite transformacije lokomotornog sustava (mobilnosti lokomotornog
sustava stabilnosti lokomotornog sustava)
5. kombinirati izvedbu odabranih sadraja s ciljem svladavanja sadraja razliitih programa za prevenciju lokomotornih ozljeda (relativne
vjebe jakosti, primjena elastinih otpora, primjena proprioceptivnih vjebi, primjeri povezivanja sadraja iz razliitih programa
prevencije s ciljem maksimizacije uinkovitosti)
Kinezioloki postupci unaprjeenja zdravlja
1. pokazati i nabrojiti kineziterapeutske vjebe za prevenciju tegoba onih dijelova lokomotornog sustava koji su najvie aktivirani
izabranim zanimanjem
2. izabrati i pokazati statike vjebe istezanja (stretching) za regeneraciju onih dijelova lokomotornog sustava koji su najvie aktivirani
izabranim zanimanjem
3. pokazati i provesti kineziterapeutske vjebe za rehabilitaciju nakon ozljeda onih dijelova lokomotornog sustava koji su najvie aktivirani
izabranim zanimanjem
4. sastaviti i provesti statike vjebe istezanja (stretching) za smanjenje tonusa onih dijelova lokomotornog sustava koji su najvie
aktivirani izabranim zanimanjem
5. objasniti i primijeniti skup vjebi masae i samomasae (labavljenja, glaenja, gnjeenja, istresanja) u stajanju, sjedenju ili leanju onih
dijelova lokomotornog sustava koji su najvie aktivirani izabranim zanimanjem

Razrada
Nastavne cjeline Razrada Nastavne teme
Za ovaj skup ishoda uenja izvedbeno je predvien broj sati do 10 % ukupnog broja sati. Teorijske nastavne teme u pravilu se trebaju
provoditi kako su navedene, jer su smisleno povezane s ostalim skupovima ishoda uenja u svakom razredu. Takoer, doputeno je
osmiljavanje drukijih teorijskih tema koje su izravno povezane s provedivim motorikim nastavnim temama u uvjetima pojedine
srednje strukovne kole.
1. Vanost tjelesnog vjebanja i sporta u razvoju drutva

Kinezioloka teorijska znanja 2. Sustav za kretanje ovjeka (dijelovi, graa, funkcija)

3. Energetski potencijali ovjeka tijekom vjebanja
4. Optimalni sastav tijela (metode optimizacije)
5. Pravilna prehrana i vanost unosa tekuine
6. Utjecaj procesa vjebanja na ljudski organizam (pozitivni uinci vjebanja i tetne tjelesne aktivnosti)
7. Modeliranje postupaka za redukciju potkonoga masnog tkiva
 U ovom skupu ishoda uenja naveden je vei broj nastavnih tema kako bi se omoguio izbor nastavnih tema iz propisanoga nastavnog
plana i programa.
I. ATLETIKA
1. Kros ili standardna ciklina kretanja razliitim tempom do 8 min
2. Letee tranje do 40 m
3. Tranje do 100 m
4. Tranje motoriko postignue
5. Skokovi s noge na nogu po oznaenim prostorima (ili sa strunjae na strunjau)
6. Skokovi odrazom svaki etvrti korak
7. Skok udalj tehnikom 2 koraka
8. Bacanje Vortexa u dalj
9. Atletski troboj (tranje, skok, bacanje)
II. SPORTSKA GIMNASTIKA POLAZNICI
10. Razliite varijante premeta strance
11. Stoj na glavi
12. Stoj na rukama, kolut naprijed
13. Odboka
III. SPORTSKA GIMNASTIKA POLAZNICE
14. Ljuljanje na karikama
15. Pomicanje u visu
16. Njihom strance premah odnono
Kinezioloke aktivnosti 17. Klimom premah zgreno
18. Okreti u unju i usponu na obje noge za 180 (niska greda)
19. Valcer korak, okret u usponu za 180 na obje noge (niska greda)
20. Galop naprijed, okret u unju za 180 na obje noge (niska greda)
IV. RITMIKA GIMNASTIKA
21. Kruenje rukama u eonoj, bonoj i vodoravnoj ravnini (obruem, loptom, vijaom) u mjestu i kretanju
22. Poskoci i skokovi ritmike gimnastike kroz vijau
23. Bacanje i hvatanje vijae u kombinaciji s tjelesnim elementima
24. Skok kadet
25. Skok jelenji
V. PLES I AEROBIKA
26. Engleski valcer (okreti, wisq, promenada)
27. Disko foks plesovi
28. Aerobika
VI. BORILAKI SPORTOVI
29. Bono bacanje tsuri goshi
30. Nono bacanje de ashi braai
31. Kretanja tsugi ashi i ayumi ashi
32. Polukruni koraci tai sabaki (mae sabaki i ushiro sabaki)
VII. KOARKA
33. Dodavanje jednom rukom guranjem izravno i od podloge
34. Promjene smjera i tempa kretanja s poluaktivnom i aktivnom obranom
35. Ubacivanje lopte u ko jednom rukom odozgor nakon okreta
36. Obrana ovjek na ovjeka (1 : 1; 2 : 2; 3 : 3)
37. Igra (taktika i suenje)
VIII. NOGOMET
38. Voenje lopte razliitim dijelovima stopala i brzine kretanja (pravocrtno voenje i uz promjene pravca voenja)
39. Promjene mjesta voenjem lopte te primopredajom lopte u suradnji dvojice polaznika
40. Promjene mjesta voenjem lopte te primopredajom lopte u suradnji dvojice polaznika s udarcem na vrata
41. Igra za posjed lopte u ogranienom prostoru 4 : 2, 4 : 4, 5 : 5 (otkrivanje, slobodan broj dodira po lopti)
42. Igra futsal (taktika igre, primjena pravila i suenje)
IX. ODBOJKA
43. Pojedinani blok smea visoke lopte
44. Odbijanje podlakticama preko glave
45. Vrno odbijanje skretanjem pravca leta lopte
46. Igra 6 : 6, zatita od protivnikog napada 1 : 2 : 3 (1 polaznik u bloku, 2. polaznik u prednjoj zoni iza bloka, 3. polaznik u stranjoj zoni)
47. Igra (taktika i suenje)

Transformacija kinantropolokih 4. PNF istezanje (istezanje, kontrakcija, relaksacija)
obiljeja
Kinezioloki postupci
unaprjeenja zdravlja
X. RUKOMET
48. Razne igre s loptom
49. utiranje s tla iskorakom suprotnom nogom u odnosu na utersku ruku u/iznad visine boka jensen
50. Jednostruka krianja
51. Prizemljenje do skleka nakon uta s crte
52. Osnovna vratarska tehnika, bono i dubinsko kretanje brania te sprjeavanje napadaa sportskim prekrajem
53. Igra (taktika i suenje)
XI. BADMINTON
54. Bekend servis
55. Vodoravni (drive) udarac
56. Osnove taktike igre u paru
57. Igra (taktika i suenje)
XII. TENIS
58. Privikavanje na lopticu i reket (spuvasta loptica)
59. Forhend (spuvasta loptica)
60. Bekend (spuvasta loptica)
61. Igra (taktika i suenje)
U ovom skupu ishoda uenja za svaku nastavnu temu naveden je jedan primjer njezine provedbe. To omoguuje da se doreeno prepozna
njezin smisao te da se, u razliitim uvjetima rada, osmisle daljnje nastavne teme s istovjetnim ciljem.
I. MORFOLOKA OBILJEJA
(opi razvoj i odravanje)
1. Primjena vijae (redukcija potkonoga masnog tkiva)
2. Primjena medicinke (razvoj miine mase)
3. Primjena elastinih traka (razvoj miine mase)
4. Primjena buica (razvoj miine mase)
II. MOTORIKE SPOSOBNOSTI
(razvoj i odravanje eksibilnosti)
1. Statiko aktivno istezanje (pretklon raznono)
2. Statiko pasivno istezanje (prednoenje u leeem poloaju uz potisak partnera)
3. Dinamiko istezanje (dinamiko prednoenje u stojeem poloaju)
5. Balistiko istezanje (prednoenje i zanoenje maksimalnom amplitudom u stojeem poloaju)
(razvoj i odravanje koordinacijskih svojstava)
1. Biotiki naini svladavanja prostora (hodanja, tranja, puzanja, valjanja)
2. Biotiki naini svladavanja prepreka (preskoci, penjanja, provlaenja, obilaenja)
3. Biotiki naini svladavanja otpora (dizanja, noenja, potiskivanja, vuenja)
4. Biotiki naini svladavanja baratanja predmetima (dodavanja, bacanja, voenja, ongliranja)
5. Vjebe pravovremenosti timing (kretanje i zaustavljanje u zadanim uvjetima)
6. Vjebe ritma (prelazak podnih ljestava niskim skipom)
III. FUNKCIONALNE SPOSOBNOSTI
(razvoj i odravanje aerobnih sposobnosti)
1. Standardna metoda (tranje 20' intenzitetom 50%)
2. Varijabilna metoda (tranje 20' s izmjenama intenziteta 2' 40% i 2' 60%)
3. Intervalna metoda (tranje maksimalnim intenzitetom 6 x 20" s odmorom 10")
Nastavne teme iz ovog skupa ishoda uenja mogu se sustavno provoditi tijekom svih godina obrazovanja. Primjeri ovih kineziolokih
postupaka za unaprjeenje zdravlja navedeni su u poglavlju Ostalo koje se nalazi na kraju programa etvrtoga razreda.
I. Prevencija razvoja cervikalnog i lumbalno-sakralnog sindroma
VJEBE ZA KRALJENICU
II. Prevencija razvoja kalcicirajueg tendinitisa i drugih simptoma bolnog ramena
VJEBE ZA RAMENA
III. Prevencija razvoja sindroma karpalnog i kubitalnog kanala, rizartroze i De Quervainove bolesti
VJEBE ZA AKE I RUNE ZGLOBOVE
IV. Prevencija razvoja osteoartritisa kuka i sindroma prenaprezanja miia kukova, prevencija razvoja prepatelarnog burzitisa, skakakog
koljena i drugih simptoma bolnog koljena
VJEBE ZA KUKOVE I KOLJENA
V. Prevencija razvoja sputenih svodova stopala i osteoartritisa nonih zglobova
VJEBE ZA STOPALA
 Ope napomene
Razliitost materijalnih uvjeta srednjih strukovnih kola utjee na provedivost nastavnih tema te je naveden vei broj nastavnih tema kako
bi se za razliite uvjete i zanimanja mogao izraditi provediv, a prema zanimanju usmjeren izvedbeni nastavni plan i program.
Svaka nastavna tema mora biti primjerena dobi i spolu polaznika, indicirano usmjerena prema strukovnoj kvalikaciji te omoguitii
sigurnost polaznika i usklaenost s potencijalnim interesima i stvarnim potrebama polaznika.
Tako je ovaj program rastereen nastavnih tema koje nije mogue provesti te onih koje zbog svoje sloenosti ne mogu biti u funkciji ishoda
uenja jer ih veina polaznika ne moe svladati odreenim uspjehom.
Program za srednje strukovne kole osmiljen je na nain da u svakom razredu sadri etiri meupovezana skupa ishoda uenja. To su: 1)
Kinezioloka teorijska znanja, 2) Kinezioloke aktivnosti, 3) Transformacija kinantropolokih obiljeja i 4) Kinezioloki postupci
unaprjeenja zdravlja. Time je potpuno promijenjen smisao nastave tjelesne i zdravstvene kulture u srednjim strukovnim kolama jer su
odreeni mjerljivi skupovi ishoda uenja koje svaki polaznik (osim polaznika s posebnim potrebama) tijekom redovitog pohaanja
nastave mora obvezno nauiti na primjerenoj razini. Na takav nain skupna uinkovitost svih skupova ishoda uenja omoguuje
ostvarivanje bitnih kompetencija iz ovoga odgojno-obrazovnog podruja za pojedino zanimanje.
U programu se nastavna tema navodi samo jedanput i ne ponavlja se u istom navodu, to znai da se ista moe izabrati i ponavljati u svim
viim razredima. Drugim rijeima, ono to je navedeno kao nastavna tema, primjerice u 1. razredu, moe se planirati i u svim viim
Napomene: razredima, iako se ista ne navodi u programima viih razreda. Navedeno pravilo, zbog vertikalne unutarpredmetne povezanosti i
programske povezanosti osnovnog i srednjeg kolstva, nastavnik po potrebi moe koristiti za sve nastavne teme iz programa za osnovne
kole. Takav pristup istodobno omoguuje kreativnost nastavnika i olakava izradbu izvedbenoga nastavnog plana i programa za pojedini
razredni odjel jer uvaava zahtjeve s obzirom na razliit sastav polaznika prema sposobnostima te pojedinane razlike u koliini steenih
motorikih znanja u osnovnoj koli.
Temeljna postavka ovog programa uzima u obzir bioloke razliitosti polaznika i polaznica. Zbog toga se predmetna nastava u srednjim
strukovnim kolama, kako sa znanstvenih, tako i sa strunih spoznaja, mora organizirati i provoditi posebno (odvojeno) za polaznike, a
posebno za polaznice.
Posebne napomene
Nastavni predmet Ttjelesna i zdravstvena kultura ima veliki broj posebnosti. Zbog toga je neke uputno istaknuti:
u izvedbeni nastavni plan i program treba uvrstiti meusobno povezane nastavne teme koje su odreene svim skupovima ishoda uenja
zbog posebnosti nastavnog predmeta i uvjeta u kojima se odvija nastavni proces posebnu pozornost treba obratiti sigurnosti i motivaciji
polaznika
vrjednovanje postignua polaznika provoditi prema individualnim mogunostima
nastavu izvoditi u nastavnim satima od 45 minuta, osim gdje su kolske sportske dvorane udaljene od kole vie od 10 minuta hoda i ako
nastavu nije mogue organizirati na drugi nain.

Ostalo
Primjeri nastavnih tema za skup ishoda uenja:
KINEZIOLOKI POSTUPCI UNAPRJEENJA ZDRAVLJA
I. Prevencija razvoja cervikalnog i lumbalno-sakralnog sindroma
VJEBE ZA KRALJENICU
Statike vjebe za vratni dio kraljenice:
1. postaviti dlanove s ukrienim prstima na elo pa gurati glavu naprijed, a istovremeno rukama pruati otpor
2. postaviti dlanove s ukrienim prstima na desnu stranu lica pa gurati glavu u desnu stranu, a istovremeno rukama pruati otpor
3. postaviti dlanove s ukrienim prstima na lijevu stranu lica pa gurati glavu u lijevu stranu, a istovremeno rukama pruati otpor
4. postaviti dlanove s ukrienim prstima iza glave pa gurati glavu prema natrag, a istovremeno rukama pruati otpor.
Dinamike vjebe za vratni dio kraljenice:
1. glavom izvoditi pokret naprijed-natrag
2. glavom rotirati u desnu pa u lijevu stranu
3. podizati ramena gore i polako ih sputati
4. postaviti dlanove s ukrienim prstima iza glave te potiskivati laktove prema unutra.
Statike vjebe za lumbalno-sakralni dio kraljenice
Poloaj na leima (ruke su uz tijelo):
1. stopala pogriti i zadrati poloaj
2. koljena pogriti pa leima pritiskati podlogu
3. koljena pogriti pa naizmjenino lijevom i desnom nogom uz pogreno stopalo koljeno privlaiti k sebi, a rukom pruati otpor
4. koljena pogriti pa s obje noge istodobno uz pogrena stopala koljena privlaiti k sebi, a rukama pruati otpor
5. koljena pogriti, tjeme ksirati uz podlogu, dlanove ukrienih prstiju postaviti na elo te izvoditi pretklon glavom, a istovremeno
rukama pruati otpor.
Potrbuke (s podlokom pod kukovima, ruke u priruenju):
1. upiranje o podlogu nonim prstima do potpunog opruanja koljena
2. s rukama u uzruenju naizmjence po podlozi istezati suprotnu ruku i suprotnu nogu
3. s rukama u uzruenju po podlozi istovremeno istezati obje ruke i obje noge
4. s dlanovima ukrienih prstiju iza glave izvoditi zaklon glavom, a istovremeno rukama pruati otpor.
Dinamike vjebe za lumbalno-sakralni dio kraljenice
Poloaj na leima (ruke su uz tijelo):
1. plantarna eksija
2. pogriti lijevo stopalo pa privlaiti petu po podlozi k sebi, ponoviti desnom nogom
3. pogriti istovremeno oba stopala pa privlaiti pete po podlozi k sebi
4. koljena pogriti te polako podizati i sputati zdjelicu
5. koljena pogriti, staviti ruke na prsa i podizati trup.
Poloaj na boku (donja ruka je pod glavom, gornjom se oslanja o podlogu, donja je noga savijena, a gornja ispruena):
1. pogriti gornju nogu, opruiti ju do poetnog poloaja
2. pogriti stopalo pa odizati ispruenu nogu
3. pogriti stopalo pa ispruenom nogom napraviti krug.
Potrbuke (s podlokom pod kukovima, ruke u priruenju):
1. nonim prstima upirati se u podlogu do opruanja koljena
2. naizmjenina eksija potkoljenica
3. istovremena eksija potkoljenica
4. s rukama u priruenju doi do poloaja uzruenja
5. s rukama u uzruenju, naizmjence podizati lijevu ruku i desnu nogu pa desnu ruku i lijevu nogu.
II. Prevencija razvoja kalcicirajueg tendinitisa i drugih simptoma bolnog ramena
VJEBE ZA RAMENA
Leei na leima (ruke u priruenju, s nogama ektiranim u zglobu koljena i kuka):
1. podizati ruke do odruenja, a ramena istovremeno pritiskati dolje i natrag
2. rukom uhvatiti suprotni lakat u visini ramena, istegnuti ruku u jednu stranu te drugom rukom u drugu stranu
3. s laktovima postavljenim u visini ramena stisnuti ake, okrenuti ruke prema van i pritiskati akama o podlogu
4. laktove spojiti u visini ramena ispred glave, podlaktice prisloniti jednu uz drugu, stisnuti ake i rairiti ruke pod pravim kutom uz
pritiskanje o podlogu
5. s glavom u prirodnom poloaju, rukama u priruenju, ramena podizati prema gore
6. s rukama u uzruenju naizmjenino izvoditi opruanja rukama.
Leei na trbuhu (stisnute pete uz petu, stisnute stranjice):
1. s laktovima u visini ramena, stisnuti ake i podizati ruke i glavu od podloge (kao da se eli spojiti lopatica), pogled usmjeriti prema dolje
2. uhvatiti ruke iza lea, podignuti glavu, ramena i gornji dio tijela, pogled usmjeriti prema dolje.

Metode i oblici rada:
Elementi i oblici praenja i
vrjednovanja polaznika:
Literatura
Literatura za polaznike:
III. Prevencija razvoja sindroma karpalnog i kubitalnog kanala, rizartroze i De Quervainove bolesti
VJEBE ZA AKE I RUNE ZGLOBOVE
1. stisnuti prste ake te opruiti
2. rairiti ispruene prste pa zatvoriti aku stiui prste
3. pomicanje palca u njegovu korijenskom zglobu, uz izvedbu to veeg kruga
4. istegnuti palac to dalje od ake te ga vratiti pokuavajui dodirnuti vrkove jednog po jednog prsta, od drugog do petog
5. ruku koja je poloena na rukohvat stolca ili na stol, savijati u runom zglobu prema gore i dolje
6. s rukom koja je u laktu ektirana pod pravim kutom, okretati dlan prema gore, pa prema dolje, a da pri tome ne pomicati lakat
7. stisnuti list papira izmeu ispruenih prstiju ake, a drugom ga rukom pokuati izvui
8. osloniti podlakticu na ravnu povrinu s dlanom okrenutim prema gore te savijati aku prema gore, uz pruanje otpora suprotnom
akom
9. osloniti podlakticu na ravnu povrinu s dlanom okrenutim prema dolje te savijati aku prema gore, uz pruanje otpora suprotnom
akom.
IV. Prevencija razvoja osteoartritisa kuka i sindroma prenaprezanja miia kukova, prevencija razvoja prepatelarnog burzitisa, skakakog
koljena i drugih simptoma bolnog koljena
VJEBE ZA KUKOVE I KOLJENA
Leei na leima
1. rukama u priruenju, ispruenih nogu s pogrenim stopalima, izvoditi naizmjenina odnoenja
2. s jastukom ispod koljena naizmjenino opruati noge s pogrenim stopalom gurajui jastuk u pod
3. obje noge ektirane, ispruiti jednu nogu u visini s koljenom druge noge, stopalo pogriti prema sebi, zadrati i vratiti u poetni poloaj,
izvoditi naizmjence jednom pa drugom nogom
4. poetni poloaj polusjedei, noge su ispruene, stopala pogrena, izmeu nogu jastuk, stisnuti jastuk napinjui miie stranjice i
zadravati koljena ispruena, opustiti se i ponoviti u leeem i stojeem poloaju
5. poetni poloaj leei na boku, savinuti ruku i nogu na kojima se lei, gornja noga je ispruena, stopala pogrena prema sebi, podignuti
nogu, zadrati ju u odignutom poloaju, gornja ruka je savijena i oslonjena dlanom o podlogu
6. poloaj na trbuhu, s jastukom ispod trbuha, pogriti stopalo jedne noge, savinuti koljeno i natkoljenicu od podloge, odizati koljeno i
natkoljenicu od podloge, bez podizanja zdjelice, zadrati u tom poloaju
7. sjedei na stolcu uspravno, pridravajui se rukama, jednu pa drugu nogu ispruiti u koljenskom zglobu, zadrati u tom poloaju te
vratiti u poetni poloaj
8. sjedei na stolcu uspravno, pridravajui se rukama, jednu pa drugu nogu saviti u zglobu kuka, zadrati u tom poloaju te vratiti u
poetni poloaj.
V. Prevencija razvoja sputenih svodova stopala i osteoartritisa nonih zglobova
VJEBE ZA STOPALA
Sjedei poloaj:
1. savinuti none prste oba stopala ne diui ih s poda, ispraviti prste stopala
2. podignuti prednji dio stopala drei petu na podu, spustiti prednji dio stopala, zatim podignuti i spustiti petu
3. podignuti prednji dio stopala, okrenuti stopalo prema van, spustiti stopalo, vratiti ga u sredinu
4. podignuti pete, okrenuti pete prema van, spustiti pete, vratiti ih u sredinu
5. podignuti jedno koljeno, ispruiti stopalo, zategnuti stopalo, spustiti stopalo, naizmjence lijevo i desno pa istovremeno oba
6. podignuti ispruenu nogu, zategnuti prste prema sebi, naizmjenino jedna te druga noga pa istovremeno obje
7. podignuti ispruenu nogu, kruno pomicati stopalo, stopalom ispisivati brojeve po zraku
8. bosim prstima stopala guvati novinski papir.
Metode:
prikazivanja metoda usmenoga izlaganja, metoda postavljanja i rjeavanja, metoda pokazivanja ili demonstracije
vjebanja intervalna metoda vjebanja, varijabilna metoda vjebanja, kontinuirana metoda vjebanja
sigurnosti metoda sprjeavanja ili prevencije, uvanja ili zatite, pomaganja ili asistencije
nadzora metoda praenja vjebanja, usmjeravanja vjebanja, zaustavljanja vjebanja.
Oblici:
jednostavniji (pojedinani, dvojke, trojke, etvorke i paralelni)
sloeniji (paralelno-izmjenini, sukcesivno-izmjenini, izmjenini, kruni, stanini, stazni i poligonski).
Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat odreuje nastavnik prema nastavnim sadrajima, osobitosti polaznika te
materijalnim i drugim uvjetima.
Elementi: motorika znanja, motorika postignua, kinantropoloka postignua (morfolokih obiljeja, motorikih sposobnosti i
funkcionalnih sposobnosti prema metodologiji vrjednovanja), odgojni uinci rada.
Oblici: vrjednovanje rada polaznika provoditi uvaavajui stanje njihova antropolokog statusa, stvarne mogunosti svakog polaznika i
cjelokupni napredak pojedinca tijekom nastavne godine.
Prema Katalogu obveznih udbenika i pripadajuih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i
obrazovanja.
Naziv nastavnog predmeta: TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA
Razred: drugi (2.)
U drugom razredu polaznik e
Ishodi uenja navedeni za prvi razred ostvaruju se u sva etiri razreda.
stei sljedee ishode uenja:
Razrada
Nastavne cjeline
Kinezioloka teorijska znanja
Kinezioloke aktivnosti
Razrada Nastavne teme
Za ovaj skup ishoda uenja izvedbeno je predvien broj sati do 10 % ukupnog broja sati. Teorijske nastavne teme u pravilu se trebaju
provoditi kako su navedene jer su smisleno povezane s ostalim skupovima ishoda uenja u svakom razredu. Takoer, doputeno je
osmiljavanje drukijih teorijskih tema koje su izravno povezane s provedivim motorikim nastavnim temama u uvjetima pojedine srednje
strukovne kole.
1. Olimpizam
2. Tjelesno vjebanje kao imbenik kulture ivljenja
3. Sastav kinantropolokih obiljeja i postupci razvoja
4. Izraun indeksa tjelesne mase (ITM) u funkciji redukcije masnog tkiva i poveanja miine mase
5. Utjecaj tjelesnog vjebanja na pojedine organske sustave (lokomotorni, neuroloki) sa stajalita pojedinog zanimanja
6. Obiljeja morfolokog, motorikog i funkcionalnog razvoja polaznika u adolescenciji
Energetske vrijednosti prehrambenih namirnica (vitamini, minerali, voda postupci prehidratacije, hidratacije i rehidratacije, dodatci
prehrani)
U ovom skupu ishoda uenja naveden je vei broj nastavnih tema kako bi se omoguio izbor nastavnih tema iz propisanoga nastavnog
plana i programa.
I. ATLETIKA
1. Tehnika brzog hodanja
2. Kros ili standardna ciklika kretanja razliitim tempom do 10 min
3. Tranje dionica 150 200 m
4. Tranje motoriko postignue
5. Skokovi odrazom svaki trei korak
6. Skok uvis prekoranom tehnikom L i D nogom pojedinano sa zbrojem preskoenih visina motoriko postignue
7. Sunono preskakivanje prepreka razliitih visina (20 50 cm)
8. Bacanje Vortexa u cilj na tlu
9. Atletski troboj (tranje, skok, bacanje)
II. SPORTSKA GIMNASTIKA POLAZNICI
10. Letei kolut
11. Raznoka uzdu sprave (kozli)
12. Salto na povienje od mekih strunjaa uz pomo odraznog pomagala
III. SPORTSKA GIMNASTIKA POLAZNICE
13. Stoj na rukama u kolut naprijed
14. Ljuljanja na karikama saskok u zaljuljaju
15. Klimom premah raznoni
16. Upor prednji na nioj pritki, kovrtljaj naprijed
17. Naskok premahom jedne noge odnono do upora jaueg; polkin korak, tupfer, vaga, saskok jelenji
IV. RITMIKA GIMNASTIKA
18. Skokovi s udarcem noge o nogu
19. Kotrljanje lopte po tlu i tijelu
20. Bacanje i hvatanje lopte u kombinaciji s tjelesnim elementima
21. Otvoreni zatvoreni poskok na mjestu i u kretanju
22. Preskakivanje vijae naprijed i natrag krianjem ruku
23. Letei skok vijaom
24. Skok kare povezano naprijed-natrag
V. PLES I AEROBIKA
25. Rock plesovi
26. Rumba (okreti, wisq, promenada)
27. Samba (okreti, wisq, promenada)
28. New body aerobika (aerobika s buicama)
VI. BORILAKI SPORTOVI
29. Okreti za bacanja mae mawari sabaki, ushiro mawari sabaki
30. Bono bacanje tsuri goshi
31. Nono bacanje de ashi braai u kretanju
32. Poluga juji gatame i guenje hadaka jime
VII. KOARKA
33. Ubacivanje lopte u ko jednom rukom preko glave horog (nakon voenja i na dodanu loptu)
34. Obrambeni skok i zagraivanje
35. Oduzimanje lopte (presijecanjem ili izbijanjem iz posjeda)
36. Slobodna bacanja
37. Zonska obrana
38. Igra (taktika i suenje)
VIII. NOGOMET
39. Dinamiko dodavanje i primanje lopte razliitim dijelovima stopala (primopredaja lopte u suradnji dvojice polaznika)
40. Udarci na vrata nakon dodane lopte
41. Dupli pas u suradnji dvojice polaznika (osnovna struktura suradnje)
42. Dupli pas u suradnji dvojice polaznika s udarcem na vrata 2 : 1 (+ vratar)
43. Slobodna igra 5 + 1 : 5 + 1 (taktika i suenje)
IX. ODBOJKA
44. Vrno odbijanje preko glave
45. Niski odbojkaki stav i obrana otrih lopti poluupijaem
46. Povaljka u stranu i odbijanje ekiem
47. Obrana u prednjoj liniji pojedinani i grupni blok
48. Igra 6 : 6, zatita vlastitog smea 2 : 3 (2 polaznika u prednjoj zoni, 3 polaznika u stranjoj zoni, suenje)
X. RUKOMET
49. Zaustavljanje lopte s dvije i jednom rukom u razliitim visinama
50. utiranje sa zemlje otklonom u suprotnu stranu u odnosu na utersku ruku polueret
51. Povratna lopta dupli pas
52. Pouavanje zonske obrane 5 : 1
53. Igra (taktika i suenje)
XI. BADMINTON
54. Sme udarac
55. Obrana nakon sme udarca (paralela i dijagonala, forhend i bekend)
56. Forhend i bekend, visoki (li) udarac s mree (dugi udarac s mree zamahom reketa ispod struka)
57. Igra (taktika i suenje)
XII. TENIS
58. Forhend i bekend s obzirom na vrste rotacija (ravni, spin)
59. Ravni servis
 U ovom skupu ishoda uenja za svaku nastavnu temu naveden je jedan primjer njene provedbe. To omoguuje da se doreeno prepozna
njezin smisao te da se, u razliitim uvjetima rada, osmisle daljnje nastavne teme s istovjetnim ciljem.
I. MORFOLOKA OBILJEJA
(razvoj i odravanje mobilnosti lokomotornog sustava)
1. Vjebe za mobilnost glenja (dinamika dorzalna eksija u stojeem poloaju)
2. Vjebe za mobilnost kuka (dinamiko istezanje pregibaa natkoljenice u iskoraku)
3. Vjebe torakalne mobilnosti (zasuci)
4. Vjebe mobilnosti ramena (kruenje rukom uz imitaciju dodavanja)
5. Primjeri vjebanja za razvoj i odravanje mobilnosti lokomotornog sustava
6. Pilates s malim loptama
II. MOTORIKE SPOSOBNOSTI
(razvoj i odravanje jakosti)
Transformacija kinantropolokih 1. Vjebe relativne jakosti (sklek)
obiljeja
2. Vjebe repetitivne jakosti (potisak s ravne klupe, 3 serije po 8 10 ponavljanja)
3. Vjebe maksimalne jakosti (potisak s ravne klupe, 5 serija po 1 3 ponavljanja)
4. Vjebe elastine jakosti (potisak s ravne klupe s naglaenom brzinom u obje faze)
5. Vjebe eksplozivne jakosti (bacanje medicinke iz sjeda, samo koncentrikim nainom)
III. FUNKCIONALNE SPOSOBNOSTI
(sadraji za razvoj i odravanje anaerobne izdrljivosti)
1. Intervalna standardna metoda fosfagene izdrljivosti (tranje 10 x 50 m, maksimalni intenzitet, odmor 2')
2. Intervalna varijabilna metoda fosfagene izdrljivosti (tranje 10 x 50 m, maksimalni intenzitet, a izmeu ponavljanja vrlo sporo tranje
2')
3. Intervalna standardna metoda glikolitike izdrljivosti (tranje 6 x 400 m, intenzitet 80 90 %, odmor 4')
4. Intervalna varijabilna metoda glikolitike izdrljivosti (tranje 3 x 6', 30" maksimalni intenzitet, 30" 50 %, odmor 5')
5. Kontinuirana varijabilna metoda glikolitike izdrljivosti (tranje 12', 1' maksimalni intenzitet, 1' 50 %)

Kinezioloki postupci
unaprjeenja zdravlja
Nastavne teme iz ovog skupa ishoda uenja mogu se sustavno provoditi tijekom svih godina obrazovanja. Primjeri ovih kineziolokih
postupaka unaprjeenja zdravlja navedeni su u poglavlju Ostalo koje se nalazi na kraju programa etvrtog razreda.
I. Prevencija razvoja cervikalnog i lumbalno-sakralnog sindroma
VJEBE ZA KRALJENICU
II. Prevencija razvoja kalcicirajueg tendinitisa i drugih simptoma bolnog ramena
VJEBE ZA RAMENA
III. Prevencija razvoja sindroma karpalnog i kubitalnog kanala, rizartroze i De Quervainove bolesti
VJEBE ZA AKE I RUNE ZGLOBOVE
IV. Prevencija razvoja osteoartritisa kuka i sindroma prenaprezanja miia kukova, prevencija razvoja prepatelarnog burzitisa, skakakog
koljena i drugih simptoma bolnog koljena
VJEBE ZA KUKOVE I KOLJENA
V. Prevencija razvoja sputenih svodova stopala i osteoartritisa nonih zglobova
VJEBE ZA STOPALA

Ope napomene
Razliitost materijalnih uvjeta srednjih strukovnih kola utjee na provedivost nastavnih tema te je naveden vei broj nastavnih tema kako
bi se za razliite uvjete i zanimanja mogao izraditi provediv, a prema zanimanju usmjeren izvedbeni nastavni plan i program.
Napomene: Svaka nastavna tema mora biti primjerena dobi i spolu polaznika, indicirano usmjerena prema strukovnoj kvalikaciji te omoguitii
sigurnost polaznika i usklaenost s potencijalnim interesima i stvarnim potrebama polaznika.
Tako je ovaj program rastereen nastavnih tema koje nije mogue provesti te onih koje zbog svoje sloenosti ne mogu biti u funkciji ishoda
uenja jer ih veina polaznika ne moe svladati odreenim uspjehom.
 Program za srednje strukovne kole osmiljen je na nain da u svakom razredu sadri etiri meupovezana skupa ishoda uenja. To su: 1)
Kinezioloka teorijska znanja, 2) Kinezioloke aktivnosti, 3) Transformacija kinantropolokih obiljeja i 4) Kinezioloki postupci
unaprjeenja zdravlja. Time je potpuno promijenjen smisao nastave tjelesne i zdravstvene kulture u srednjim strukovnim kolama jer su
odreeni mjerljivi skupovi ishoda uenja koje svaki polaznik (osim polaznika s posebnim potrebama) tijekom redovitog pohaanja nastave
mora obvezno nauiti na primjerenoj razini. Na takav nain skupna uinkovitost svih skupova ishoda uenja omoguuje ostvarivanje bitnih
kompetencija iz ovoga odgojno-obrazovnog podruja za pojedino zanimanje.
U programu se nastavna tema navodi samo jedanput i ne ponavlja se u istom navodu, to znai da se ista moe izabrati i ponavljati u svim
viim razredima. Drugim rijeima, ono to je navedeno kao nastavna tema, primjerice u 1. razredu, moe se planirati i u svim viim
razredima, iako se ista ne navodi u programima viih razreda. Navedeno pravilo, zbog vertikalne unutarpredmetne povezanosti i
programske povezanosti osnovnog i srednjeg kolstva, nastavnik po potrebi moe koristiti za sve nastavne teme iz programa za osnovne
kole. Takav pristup istodobno omoguuje kreativnost nastavnika i olakava izradbu izvedbenog nastavnog plana i programa za pojedini
razredni odjel jer uvaava zahtjeve s obzirom na razliit sastav polaznika prema sposobnostima te pojedinane razlike u koliini steenih
motorikih znanja u osnovnoj koli.
Temeljna postavka ovog programa uzima u obzir bioloke razliitosti polaznika i polaznica. Zbog toga se predmetna nastava u srednjim
strukovnim kolama, kako sa znanstvenih, tako i sa strunih spoznaja, mora organizirati i provoditi posebno (odvojeno) za polaznike, a
posebno za polaznice.
Posebne napomene
Nastavni predmet Tjelesna i zdravstvena kultura ima velik broj posebnosti. Zbog toga je neke uputno istaknuti:
u izvedbeni nastavni plan i program treba uvrstiti meusobno povezane nastavne teme koje su odreene svim skupovima ishoda uenja
zbog posebnosti nastavnog predmeta i uvjeta u kojima se odvija nastavni proces posebnu pozornost treba obratiti sigurnosti i motivaciji
polaznika
vrjednovanje postignua polaznika provoditi prema individualnim mogunostima
nastavu izvoditi u nastavnim satima od 45 minuta, osim gdje su kolske sportske dvorane udaljene od kole vie od 10 minuta hoda i ako
nastavu nije mogue organizirati na drugi nain.
Ostalo
Primjeri nastavnih tema za skup ishoda uenja:
KINEZIOLOKI POSTUPCI UNAPRJEENJA ZDRAVLJA
I. Prevencija razvoja cervikalnog i lumbalno-sakralnog sindroma
VJEBE ZA KRALJENICU
Statike vjebe za vratni dio kraljenice:
1. postaviti dlanove s ukrienim prstima na elo pa gurati glavu naprijed, a istovremeno rukama pruati otpor
2. postaviti dlanove s ukrienim prstima na desnu stranu lica pa gurati glavu u desnu stranu, a istovremeno rukama pruati otpor
3. postaviti dlanove s ukrienim prstima na lijevu stranu lica pa gurati glavu u lijevu stranu, a istovremeno rukama pruati otpor
4. postaviti dlanove s ukrienim prstima iza glave pa gurati glavu prema natrag, a istovremeno rukama pruati otpor.
Dinamike vjebe za vratni dio kraljenice:
1. glavom izvoditi pokret naprijed-natrag
2. glavom rotirati u desnu pa u lijevu stranu
3. podizati ramena gore i polako ih sputati
4. postaviti dlanove s ukrienim prstima iza glave te potiskivati laktove prema unutra.
Statike vjebe za lumbalno-sakralni dio kraljenice
Poloaj na leima (ruke su uz tijelo):
1. stopala pogriti i zadrati poloaj
2. koljena pogriti pa leima pritiskati podlogu
3. koljena pogriti pa naizmjenino lijevom i desnom nogom uz pogreno stopalo koljeno privlaiti k sebi, a rukom pruati otpor
4. koljena pogriti pa s obje noge istodobno uz pogrena stopala koljena privlaiti k sebi, a rukama pruati otpor
5. koljena pogriti, tjeme ksirati uz podlogu, dlanove ukrienih prstiju postaviti na elo te izvoditi pretklon glavom, a istovremeno rukama
pruati otpor.
Potrbuke (s podlokom pod kukovima, ruke u priruenju):
1. upiranje o podlogu nonim prstima do potpunog opruanja koljena
2. s rukama u uzruenju naizmjence po podlozi istezati suprotnu ruku i suprotnu nogu
3. s rukama u uzruenju po podlozi istezati obje ruke i obje noge
4. s dlanovima ukrienih prstiju iza glave izvoditi zaklon glavom, a istovremeno rukama pruati otpor.
Dinamike vjebe za lumbalno-sakralni dio kraljenice
Poloaj na leima (ruke su uz tijelo):
1. plantarna eksija
2. pogriti lijevo stopalo pa privlaiti petu po podlozi k sebi, ponoviti desnom nogom
3. pogriti istovremeno oba stopala pa privlaiti pete po podlozi k sebi
4. koljena pogriti te polako podizati i sputati zdjelicu
5. koljena pogriti, staviti ruke na prsa i podizati trup.
Poloaj na boku (donja ruka je pod glavom, gornjom se oslanja o podlogu, donja je noga savijena, a gornja ispruena):
1. pogriti gornju nogu, opruiti ju do poetnog poloaja
2. pogriti stopalo pa odizati ispruenu nogu
3. pogriti stopalo pa ispruenom nogom napraviti krug.
Potrbuke (s podlokom pod kukovima, ruke u priruenju):
1. nonim prstima upirati se u podlogu do opruanja koljena
2. naizmjenina eksija potkoljenica
3. istovremena eksija potkoljenica
4. s rukama u priruenju doi do poloaja uzruenja
5. s rukama u uzruenju, naizmjence podizati lijevu ruku i desnu nogu pa desnu ruku i lijevu nogu.
II. Prevencija razvoja kalcicirajueg tendinitisa i drugih simptoma bolnog ramena
VJEBE ZA RAMENA
Leei na leima (ruke u priruenju, s nogama ektiranim u zglobu koljena i kuka):
1. podizati ruke do odruenja, a ramena istovremeno pritiskati dolje i natrag
2. rukom uhvatiti suprotni lakat u visini ramena, istegnuti ruku u jednu stranu te drugom rukom u drugu stranu
3. s laktovima postavljenim u visini ramena stisnuti ake, okrenuti ruke prema van i pritiskati akama o podlogu
4. laktove spojiti u visini ramena ispred glave, podlaktice prisloniti jednu uz drugu, stisnuti ake i rairiti ruke pod pravim kutom uz
pritiskanje o podlogu
5. s glavom u prirodnom poloaju, rukama u priruenju, ramena podizati prema gore
6. s rukama u uzruenju naizmjenino izvoditi opruanja rukama.
Leei na trbuhu (stisnute pete uz petu, stisnute stranjice):
1. s laktovima u visini ramena, stisnuti ake i podizati ruke i glavu od podloge (kao da se eli spojiti lopatica), pogled usmjeriti prema dolje
2. uhvatiti ruke iza lea, podignuti glavu, ramena i gornji dio tijela, pogled usmjeriti prema dolje.
III. Prevencija razvoja sindroma karpalnog i kubitalnog kanala, rizartroze i De Quervainove bolesti
VJEBE ZA AKE I RUNE ZGLOBOVE
Vjebe su sljedee:
1. stisnuti prste ake te opruiti
2. rairiti ispruene prste pa zatvoriti aku stiui prste
3. pomicanje palca u njegovu korijenskom zglobu, uz izvedbu to veeg kruga
4. istegnuti palac to dalje od ake te ga vratiti pokuavajui dodirnuti vrkove jednog po jednog prsta, od drugog do petog
5. ruku koja je poloena na rukohvat stolca ili na stol, savijati u runom zglobu prema gore i dolje
6. s rukom koja je u laktu ektirana pod pravim kutom, okretati dlan prema gore, pa prema dolje, a pri tome ne pomicati lakat
7. stisnuti list papira izmeu ispruenih prstiju ake, a drugom ga rukom pokuati izvui

Metode i oblici rada:
Elementi i oblici praenja i
vrjednovanja polaznika:
Literatura
Literatura za polaznike:
Naziv nastavnog predmeta: TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA
Razred: trei (3.)
8. osloniti podlakticu na ravnu povrinu s dlanom okrenutim prema gore te savijati aku prema gore, uz pruanje otpora suprotnom akom
9. osloniti podlakticu na ravnu povrinu s dlanom okrenutim prema dolje te savijati aku prema gore, uz pruanje otpora suprotnom
akom.
IV. Prevencija razvoja osteoartritisa kuka i sindroma prenaprezanja miia kukova, prevencija razvoja prepatelarnog burzitisa, skakakog
koljena i drugih simptoma bolnog koljena
VJEBE ZA KUKOVE I KOLJENA
Leei na leima:
1. rukama u priruenju, ispruenih nogu s pogrenim stopalima, izvoditi naizmjenina odnoenja
2. s jastukom ispod koljena, naizmjenino opruati noge s pogrenim stopalom gurajui jastuk u pod
3. obje noge ektirane, ispruiti jednu nogu u visini s koljenom druge noge, stopalo pogriti prema sebi, zadrati i vratiti u poetni poloaj,
izvoditi naizmjence jednom pa drugom nogom
4. poetni poloaj polusjedei, noge su ispruene, stopala pogrena, izmeu nogu jastuk, stisnuti jastuk napinjui miie stranjice i
zadravati koljena ispruena, opustiti se i ponoviti u leeem i stojeem poloaju
5. poetni poloaj leei na boku, savinuti ruku i nogu na kojima se lei, gornja noga je ispruena, stopala pogrena prema sebi, podignuti
nogu, zadrati ju u odignutom poloaju, gornja ruka je savijena i oslonjena dlanom o podlogu
6. poloaj na trbuhu, s jastukom ispod trbuha, pogriti stopalo jedne noge, savinuti koljeno i natkoljenicu od podloge, odizati koljeno i
natkoljenicu od podloge, bez podizanja zdjelice, zadrati u tom poloaju
7. sjedei na stolcu uspravno, pridravajui se rukama, jednu pa drugu nogu ispruiti u koljenskom zglobu, zadrati u tom poloaju te
vratiti u poetni poloaj
8. sjedei na stolcu uspravno, pridravajui se rukama, jednu pa drugu nogu saviti u zglobu kuka, zadrati u tom poloaju te vratiti u
poetni poloaj.
V. Prevencija razvoja sputenih svodova stopala i osteoartritisa nonih zglobova
VJEBE ZA STOPALA
Sjedei poloaj:
1. savinuti none prste oba stopala ne diui ih s poda, ispraviti prste stopala
2. podignuti prednji dio stopala drei petu na podu, spustiti prednji dio stopala, zatim podignuti i spustiti petu
3. podignuti prednji dio stopala, okrenuti stopalo prema van, spustiti stopalo, vratiti ga u sredinu
4. podignuti pete, okrenuti pete prema van, spustiti pete, vratiti ih u sredinu
5. podignuti jedno koljeno, ispruiti stopalo, zategnuti stopalo, spustiti stopalo, naizmjence lijevo i desno pa istovremeno oba
6. podignuti ispruenu nogu, zategnuti prste prema sebi, naizmjenino jedna te druga noga pa istovremeno obje
7. podignuti ispruenu nogu, kruno pomicati stopalo, stopalom ispisivati brojeve po zraku
8. bosim prstima stopala guvati novinski papir.
Metode:
prikazivanja metoda usmenoga izlaganja, metoda postavljanja i rjeavanja, metoda pokazivanja ili demonstracije
vjebanja intervalna metoda vjebanja, varijabilna metoda vjebanja, kontinuirana metoda vjebanja
sigurnosti metoda sprjeavanja ili prevencije, uvanja ili zatite, pomaganja ili asistencije
nadzora metoda praenja vjebanja, usmjeravanja vjebanja, zaustavljanja vjebanja.
Oblici:
jednostavniji (pojedinani, dvojke, trojke, etvorke i paralelni)
sloeniji (paralelno izmjenini, sukcesivno izmjenini, izmjenini, kruni, stanini, stazni i poligonski).
Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat odreuje nastavnik prema nastavnim sadrajima, osobitosti polaznika te
materijalnim i drugim uvjetima.
Elementi: motorika znanja, motorika postignua, kinantropoloka postignua (morfolokih obiljeja, motorikih sposobnosti i
funkcionalnih sposobnosti prema metodologiji vrjednovanja), odgojni uinci rada.
Oblici: vrjednovanje rada polaznika provoditi uvaavajui stanje njihova antropolokog statusa, stvarne mogunosti svakog polaznika i
cjelokupan napredak pojedinca tijekom nastavne godine.
Prema Katalogu obveznih udbenika i pripadajuih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i
obrazovanja.
U treem razredu polaznik e
Ishodi uenja navedeni za prvi razred ostvaruju se u sva etiri razreda.
stei sljedee ishode uenja:
Razrada
Nastavne cjeline
Kinezioloka teorijska znanja
Kinezioloke aktivnosti
Razrada Nastavne teme
Za ovaj skup ishoda uenja izvedbeno je predvien broj sati do 10 % ukupnog broja sati. Teorijske nastavne teme u pravilu se trebaju
provoditi kako su navedene jer su smisleno povezane s ostalim skupovima ishoda uenja u svakom razredu. Takoer, doputeno je
osmiljavanje drukijih teorijskih tema koje su izravno povezane s provedivim motorikim nastavnim temama u uvjetima pojedine srednje
strukovne kole.
1. Razvoj tjelesnog vjebanja i sporta u Hrvatskoj
2. Uzroci ozljeivanja u izabranom zanimanju
3. Indicirane i kontraindicirane vrste kineziolokih aktivnosti sa stajalita izabranog zanimanja
4. Odreivanje volumena optereenja tijekom tjelesnog vjebanja
5. Osobitosti spolova i tjelesno vjebanje
6. Rehabilitacija pokretom i kretanjem nakon profesionalnih ozljeda
7. Cjeloivotni utjecaj kineziolokih tjelovjebenih podraaja na zdravlje polaznika
U ovom skupu ishoda uenja naveden je vei broj nastavnih tema kako bi se omoguio izbor nastavnih tema iz propisanog nastavnog plana
i programa.
I. ATLETIKA
1. Kros i standardna ciklika kretanja razliitim tempom do 12 min
2. Tranje dionica 40, 60, 80 m
3. Tranje dionica 200 300 m
4. Tranje motoriko postignue
5. Troskok s mjesta
6. Jednononi skokovi po oznaenom prostoru (ili sa strunjae na strunjau)
7. Skok uvis lenom ili prekoranom tehnikom motoriko postignue
8. Atletski troboj (tranje, skok, bacanje)
II. SPORTSKA GIMNASTIKA POLAZNICI
9. Sastav po izboru polaznika (tlo)
III. SPORTSKA GIMNASTIKA POLAZNICE
10. Sastav po izboru polaznika (tlo)
11. Sastav po izboru polaznika (greda)
IV. RITMIKA GIMNASTIKA
12. Jelenji skok
13. Vrtnje obrua oko ake i dijelova tijela
14. Kotrljanje obrua po tlu u kombinaciji s tjelesnim elementima
15. Bacanje i hvatanje obrua povezano s plesnim koracima
16. Vodoravni krug vijaom jednom rukom iznad glave i povezano vodoravni krug s preskokom (osmica) u mjestu i kretanju
17. Preskakivanje vijae karama pogreno
18. Preskakivanje vijae plesnim koracima (galop naprijed, polka)
19. Sastav (vijaa) sastav prema izboru polaznica
20. Sastav (obru) sastav prema izboru polaznica
V. PLES I AEROBIKA
21. Cha-cha-cha
 22. Salsa
23. Polka, Western polka (okreti, wisq, promenada)
24. Step aerobika
VI. BORILAKI SPORTOVI
25. Poluga ude garami
26. Udarac rukom naprijed pravocrtni
27. Udarac nogom naprijed pravocrtni
28. Donji, unutarnji i vanjski blok
VII. KOARKA
29. Otvaranje za prijem lopte
30. Razvijanje protunapada dolazak u prijem lopte, otvaranje prvog dodavanja i tranzicija
31. Presing ovjek na ovjeka na polovici i cijelom igralitu
32. Napad na presing ovjek na ovjeka
33. Igra (taktika i suenje)
VIII. NOGOMET
34. Driblinzi i ntiranja 1 : 1
35. Driblinzi i ntiranja 1 : 1 s udarcima na vrata (vratar)
36. Oduzimanja lopte 1 : 1 i 2 : 2
37. Suradnja dvojice polaznika (otkrivanja, primopredaja lopte, driblinzi i ntiranja) 2 : 1 i 2 : 2 s udarcima na vrata (vratar) te oduzimanja
lopte
38. Igra 4 + 1 : 4 + 1 (taktika i suenje)
IX. ODBOJKA
39. Sme iz zaleta varkom kuhanjem iza bloka
40. Povaljka u stranu odbijanje jednom rukom
41. Vrno odbijanje u skoku
42. Taktika igre (napad treom loptom)
X. RUKOMET
43. Finta varka s presvlaenjem
44. Skok ut s otklonom tijela u suprotnu stranu u odnosu na utersku ruku skokut polueret
45. Kombinirani sustav obrane varijanta 5 + 1
46. Igra (taktika i suenje)
XI. BADMINTON
47. Rezani forhend drop
48. Bekend dugi udarac (clear)
49. Kretanja po terenu s naglaskom na centralnu poziciju (obrambena i napadaka)
50. Igra (taktika i suenje)
XII. TENIS
51. Forhend volej (spuvasta loptica)
52. Bekend volej (spuvasta loptica)
53. Sme (spuvasta loptica)
54. Igra (taktika i suenje)

U ovom skupu ishoda uenja za svaku nastavnu temu naveden je jedan primjer njene provedbe. To omoguuje da se doreeno prepozna
njezin smisao te da se, u razliitim uvjetima rada, osmisle daljnje nastavne teme s istovjetnim ciljem.
I. MORFOLOKA OBILJEJA
(razvoj i odravanje stabilnosti lokomotornog sustava)
1. Vjebe stabilnosti stopala (podizanje na prste)
2. Vjebe stabilnosti koljena (ravni naizmjenini iskorak)
3. Vjebe stabilnosti lumbalno-sakralnog dijela trupa (prednji izdraj 40)
4. Vjebe stabilnosti lopatice (vanjska rotacija u ramenu s elastinom trakom)
Transformacija kinantropolokih 5. Primjer vjebanja za stabilnost lokomotornoga sustava u funkciji zanimanja
obiljeja 6. Pilates s velikim loptama
II. MOTORIKE SPOSOBNOSTI
(razvoj i odravanje brzinsko eksplozivnih svojstava)
1. Vjebe za razvoj i odravanje brzine (10 ustajanja iz raznih poloaja s reakcijom na zvuni podraaj)
2. Vjebe za razvoj i odravanje agilnosti (tranje naprijed i natrake 6 x 5 m)
3. Vjebe za razvoj i odravanje eksplozivne snage tipa skoka (preskoci preko vedske klupe)
4. Vjebe za razvoj i odravanje eksplozivne snage tipa sprinta (10 x 5 m, odmor 30")
5. Vjebe za razvoj i odravanje eksplozivne snage tipa udarca (izvoenje razliitih udaraca specinih za pojedine sportove)
 III. FUNKCIONALNE SPOSOBNOSTI
(optimizacija sastava tijela smanjenje potkonoga masnog tkiva)
1. Metode aerobnog vjebanja (tranje 30' niskim intenzitetom)
2. Metode anaerobnog vjebanja (tranje 20', 2' visoki intenzitet, 2'
50%)
3. Metode vjebanja s vanjskim optereenjem (kruno vjebanje, 15 vjebovnih mjesta, vjebanje 60", a oporavak 20")

Nastavne teme iz ovog skupa uenja mogu se sustavno provoditi tijekom svih godina obrazovanja. Primjeri ovih kineziolokih postupaka
unaprjeenja zdravlja navedeni su u poglavlju Ostalo koje se nalazi na kraju programa etvrtog razreda.
I. Prevencija razvoja cervikalnog i lumbalno-sakralnog sindroma
VJEBE ZA KRALJENICU
II. Prevencija razvoja kalcicirajueg tendinitisa i drugih simptoma bolnog ramena
VJEBE ZA RAMENA
Kinezioloki postupci III. Prevencija razvoja sindroma karpalnog i kubitalnog kanala, rizartroze i De Quervainove bolesti
unaprjeenja zdravlja
VJEBE ZA AKE I RUNE ZGLOBOVE
IV. Prevencija razvoja osteoartritisa kuka i sindroma prenaprezanja miia kukova, prevencija razvoja prepatelarnog burzitisa, skakakog
koljena i drugih simptoma bolnog koljena
VJEBE ZA KUKOVE I KOLJENA
V. Prevencija razvoja sputenih svodova stopala i osteoartritisa nonih zglobova
VJEBE ZA STOPALA

Ope napomene
Razliitost materijalnih uvjeta srednjih strukovnih kola utjee na provedivost nastavnih tema te je naveden vei broj nastavnih tema kako
bi se za razliite uvjete i zanimanja mogao izraditi provediv, a prema zanimanju usmjeren izvedbeni nastavni plan i program.
Svaka nastavna tema mora biti primjerena dobi i spolu polaznika, indicirano usmjerena prema strukovnoj kvalikaciji te omoguitii
sigurnost polaznika i usklaenost s potencijalnim interesima i stvarnim potrebama polaznika.
Tako je ovaj program rastereen nastavnih tema koje nije mogue provesti te onih koje zbog svoje sloenosti ne mogu biti u funkciji ishoda
uenja jer ih veina polaznika ne moe svladati odreenim uspjehom.
Program za srednje strukovne kole osmiljen je na nain da u svakom razredu sadri etiri meupovezana skupa ishoda uenja. To su: 1)
Kinezioloka teorijska znanja, 2) Kinezioloke aktivnosti, 3) Transformacija kinantropolokih obiljeja i 4) Kinezioloki postupci
unaprjeenja zdravlja. Time je potpuno promijenjen smisao nastave tjelesne i zdravstvene kulture u srednjim strukovnim kolama jer su
odreeni mjerljivi skupovi ishoda uenja koje svaki polaznik (osim polaznika s posebnim potrebama) tijekom redovitog pohaanja nastave
Napomene: mora obvezno nauiti na primjerenoj razini. Na takav nain skupna uinkovitost svih skupova ishoda uenja omoguuje ostvarivanje bitnih
kompetencija iz ovoga odgojno-obrazovnog podruja za pojedino zanimanje.
U programu se nastavna tema navodi samo jedanput i ne ponavlja se u istom navodu, to znai da se ista moe izabrati i ponavljati u svim
viim razredima. Drugim rijeima, ono to je navedeno kao nastavna tema, primjerice u 1. razredu, moe se planirati i u svim viim
razredima, iako se ista ne navodi u programima viih razreda. Navedeno pravilo, zbog vertikalne unutarpredmetne povezanosti i
programske povezanosti osnovnog i srednjeg kolstva, nastavnik po potrebi moe koristiti za sve nastavne teme iz programa za osnovne
kole. Takav pristup istodobno omoguuje kreativnost nastavnika i olakava izradbu izvedbenoga nastavnog plana i programa za pojedini
razredni odjel jer uvaava zahtjeve s obzirom na razliit sastav polaznika prema sposobnostima te pojedinane razlike u koliini steenih
motorikih znanja u osnovnoj koli.
Temeljna postavka ovog programa uzima u obzir bioloke razliitosti polaznika i polaznica. Zbog toga se predmetna nastava u srednjim
strukovnim kolama, kako sa znanstvenih, tako i sa strunih spoznaja, mora organizirati i provoditi posebno (odvojeno) za polaznike, a
posebno za polaznice.
Posebne napomene
Nastavni predmet Tjelesna i zdravstvena kultura ima velik broj posebnosti. Zbog toga je neke uputno istaknuti:
u izvedbeni nastavni plan i program treba uvrstiti meusobno povezane nastavne teme koje su odreene svim skupovima ishoda uenja
zbog posebnosti nastavnog predmeta i uvjeta u kojima se odvija nastavni proces posebnu pozornost treba obratiti sigurnosti i motivaciji
polaznika
vrjednovanje postignua polaznika provoditi prema individualnim mogunostima
nastavu izvoditi u nastavnim satima od 45 minuta, osim gdje su kolske sportske dvorane udaljene od kole vie od 10 minuta hoda i ako
nastavu nije mogue organizirati na drugi nain.

Ostalo
Primjeri nastavnih tema za skup ishoda uenja:
KINEZIOLOKI POSTUPCI UNAPRJEENJA ZDRAVLJA
I. Prevencija razvoja cervikalnog i lumbalno-sakralnog sindroma
VJEBE ZA KRALJENICU
Statike vjebe za vratni dio kraljenice:
1. postaviti dlanove s ukrienim prstima na elo pa gurati glavu naprijed, a istovremeno rukama pruati otpor
2. postaviti dlanove s ukrienim prstima na desnu stranu lica pa gurati glavu u desnu stranu, a istovremeno rukama pruati otpor
3. postaviti dlanove s ukrienim prstima na lijevu stranu lica pa gurati glavu u lijevu stranu, a istovremeno rukama pruati otpor
4. postaviti dlanove s ukrienim prstima iza glave pa gurati glavu prema natrag, a istovremeno rukama pruati otpor.
Dinamike vjebe za vratni dio kraljenice:
1. glavom izvoditi pokret naprijed-natrag
2. glavom rotirati u desnu pa u lijevu stranu
3. podizati ramena gore i polako ih sputati
4. postaviti dlanove s ukrienim prstima iza glave te potiskivati laktove prema unutra.
Statike vjebe za lumbalno-sakralni dio kraljenice
Poloaj na leima (ruke su uz tijelo):
1. stopala pogriti i zadrati poloaj
2. koljena pogriti pa leima pritiskati podlogu
3. koljena pogriti pa naizmjenino lijevom i desnom nogom uz pogreno stopalo koljeno privlaiti k sebi, a rukom pruati otpor
4. koljena pogriti pa s obje noge istodobno uz pogrena stopala koljena privlaiti k sebi, a rukama pruati otpor
5. koljena pogriti, tjeme ksirati uz podlogu, dlanove ukrienih prstiju postaviti na elo te izvoditi pretklon glavom, a istovremeno rukama
pruati otpor.
Potrbuke (s podlokom pod kukovima, ruke u priruenju):
1. upiranje o podlogu nonim prstima do potpunog opruanja koljena
2. s rukama u uzruenju naizmjence po podlozi istezati suprotnu ruku i suprotnu nogu
3. s rukama u uzruenju po podlozi istezati obje ruke i obje noge
4. s dlanovima ukrienih prstiju iza glave izvoditi zaklon glavom, a istovremeno rukama pruati otpor.
Dinamike vjebe za lumbalno-sakralni dio kraljenice
Poloaj na leima (ruke su uz tijelo):
1. plantarna eksija
2. pogriti lijevo stopalo pa privlaiti petu po podlozi k sebi, ponoviti desnom nogom
3. pogriti istovremeno oba stopala pa privlaiti pete po podlozi k sebi
4. koljena pogriti te polako podizati i sputati zdjelicu
5. koljena pogriti, staviti ruke na prsa i podizati trup.
Poloaj na boku (donja ruka je pod glavom, gornjom se oslanja o podlogu, donja je noga savijena, a gornja ispruena):
1. pogriti gornju nogu, opruiti ju do poetnog poloaja
2. pogriti stopalo pa odizati ispruenu nogu
3. pogriti stopalo pa ispruenom nogom napraviti krug.

Potrbuke (s podlokom pod kukovima, ruke u priruenju):

1. nonim se prstima upirati u podlogu do opruanja koljena
2. naizmjenina eksija potkoljenica
3. istovremena eksija potkoljenica
4. s rukama u priruenju doi do poloaja uzruenja
5. s rukama u uzruenju naizmjence podizati lijevu ruku i desnu nogu pa desnu ruku i lijevu nogu.
II. Prevencija razvoja kalcicirajueg tendinitisa i drugih simptoma bolnog ramena
VJEBE ZA RAMENA
Leei na leima
(ruke u priruenju, s nogama ektiranim u zglobu koljena i kuka):
1. podizati ruke do odruenja, a ramena istovremeno pritiskati dolje i natrag
2. rukom uhvatiti suprotni lakat u visini ramena, istegnuti ruku u jednu stranu te s drugom rukom u drugu stranu
3. s laktovima postavljenim u visini ramena stisnuti ake, okrenuti ruke prema van i pritiskati akama o podlogu
4. laktove spojiti u visini ramena ispred glave, podlaktice prisloniti jednu uz drugu, stisnuti ake i rairiti ruke pod pravim kutom uz
pritiskanje o podlogu
5. s glavom u prirodnom poloaju, rukama u priruenju, ramena podizati prema gore
6. s rukama u uzruenju naizmjenino izvoditi opruanja rukama.
Leei na trbuhu
(stisnute pete uz petu, stisnute stranjice):
1. s laktovima u visini ramena, stisnuti ake i podizati ruke i glavu od podloge (kao da se eli spojiti lopatica), pogled usmjeriti prema dolje
2. uhvatiti ruke iza lea, podignuti glavu, ramena i gornji dio tijela, pogled usmjeriti prema dolje.
 III. Prevencija razvoja sindroma karpalnog i kubitalnog kanala, rizartroze i De Quervainove bolesti
VJEBE ZA AKE I RUNE ZGLOBOVE
Vjebe su sljedee:
1. stisnuti prste ake te opruiti
2. rairiti ispruene prste pa zatvoriti aku stiui prste
3. pomicati palac u korijenskom zglobu, uz izvedbu to veega kruga
4. istegnuti palac to dalje od ake te ga vratiti pokuavajui dodirnuti vrkove jednog po jednog prsta, od drugog do petog
5. ruku koja je poloena na rukohvat stolca ili na stol savijati u runom zglobu prema gore i dolje
6. s rukom koja je u laktu ektirana pod pravim kutom, okretati dlan prema gore pa prema dolje, a pri tome ne pomicati lakat
7. stisnuti list papira izmeu ispruenih prstiju ake, a drugom ga rukom pokuati izvui
8. osloniti podlakticu na ravnu povrinu s dlanom okrenutim prema gore te savijati aku prema gore, uz pruanje otpora suprotnom akom
9. osloniti podlakticu na ravnu povrinu s dlanom okrenutim prema dolje te savijati aku prema gore, uz pruanje otpora suprotnom
akom.
IV. Prevencija razvoja osteoartritisa kuka i sindroma prenaprezanja miia kukova, prevencija razvoja prepatelarnog burzitisa, skakakog
koljena i drugih simptoma bolnog koljena
VJEBE ZA KUKOVE I KOLJENA
Leei na leima:
1. rukama u priruenju, ispruenih nogu s pogrenim stopalima, izvoditi naizmjenina odnoenja
2. s jastukom ispod koljena naizmjenino opruati noge s pogrenim stopalom gurajui jastuk u pod
3. obje noge ektirane, ispruiti jednu nogu u visini s koljenom druge noge, stopalo pogriti prema sebi, zadrati i vratiti u poetni poloaj,
izvoditi naizmjence jednom pa drugom nogom
4. poetni poloaj polusjedei, noge su ispruene, stopala pogrena, izmeu nogu jastuk, stisnuti jastuk napinjui miie stranjice i
zadravati koljena ispruena, opustiti se i ponoviti u leeem i stojeem poloaju
5. poetni poloaj leei na boku, savinuti ruku i nogu na kojima se lei, gornja noga je ispruena, stopala pogrena prema sebi, podignuti
nogu, zadrati ju u odignutom poloaju, gornja ruka je savijena i oslonjena dlanom o podlogu
6. poloaj na trbuhu, s jastukom ispod trbuha, pogriti stopalo jedne noge, savinuti koljeno i natkoljenicu od podloge, odizati koljeno i
natkoljenicu od podloge, bez podizanja zdjelice, zadrati u tom poloaju
7. sjedei na stolcu uspravno, pridravajui se rukama, jednu pa drugu nogu ispruiti u koljenskom zglobu, zadrati u tom poloaju te
vratiti u poetni poloaj
8. sjedei na stolcu uspravno, pridravajui se rukama, jednu pa drugu nogu saviti u zglobu kuka, zadrati u tom poloaju te vratiti u
poetni poloaj.
V. Prevencija razvoja sputenih svodova stopala i osteoartritisa nonih zglobova
VJEBE ZA STOPALA
Sjedei poloaj:
1. savinuti none prste oba stopala ne diui ih s poda, ispraviti prste stopala
2. podignuti prednji dio stopala drei petu na podu, spustiti prednji dio stopala, zatim podignuti i spustiti petu
3. podignuti prednji dio stopala, okrenuti stopalo prema van, spustiti stopalo, vratiti ga u sredinu
4. podignuti pete, okrenuti pete prema van, spustiti pete, vratiti ih u sredinu
5. podignuti jedno koljeno, ispruiti stopalo, zategnuti stopalo, spustiti stopalo, naizmjence lijevo i desno pa istovremeno oba
6. podignuti ispruenu nogu, zategnuti prste prema sebi, naizmjenino jedna te druga noga pa istovremeno obje
7. podignuti ispruenu nogu, kruno pomicati stopalo, stopalom ispisivati brojeve po zraku
8. bosim prstima stopala guvati novinski papir.

Metode:
prikazivanja metoda usmenoga izlaganja, metoda postavljanja i rjeavanja, metoda pokazivanja ili demonstracije
vjebanja intervalna metoda vjebanja, varijabilna metoda vjebanja, kontinuirana metoda vjebanja
sigurnosti metoda sprjeavanja ili prevencije, uvanja ili zatite, pomaganja ili asistencije
nadzora metoda praenja vjebanja, usmjeravanja vjebanja, zaustavljanja vjebanja.
Metode i oblici rada:
Oblici:
jednostavniji (pojedinani, dvojke, trojke, etvorke i paralelni)
sloeniji (paralelno izmjenini, sukcesivno izmjenini, izmjenini, kruni, stanini, stazni i poligonski).
Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat odreuje nastavnik prema nastavnim sadrajima, osobitosti polaznika te
materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi: motorika znanja, motorika postignua, kinantropoloka postignua (morfolokih obiljeja, motorikih sposobnosti i
Elementi i oblici praenja i funkcionalnih sposobnosti prema metodologiji vrjednovanja), odgojni uinci rada.
vrjednovanja polaznika: Oblici: vrjednovanje rada polaznika provoditi uvaavajui stanje njihova antropolokog statusa, stvarne mogunosti svakog polaznika i
cjelokupni napredak pojedinca tijekom nastavne godine.

Literatura
Prema Katalogu obveznih udbenika i pripadajuih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i
Literatura za polaznike:
obrazovanja.
Naziv nastavnog predmeta: TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA
Razred: etvrti (4.)
U etvrtom razredu polaznik
e stei sljedee ishode uenja:
Razrada
Nastavne cjeline
Kinezioloka teorijska znanja
Ishodi uenja navedeni za prvi razred ostvaruju se u sva etiri razreda.
Razrada Nastavne teme
Za ovaj skup ishoda uenja izvedbeno je predvien broj sati do 10 % ukupnog broja sati. Teorijske nastavne teme u pravilu se trebaju
provoditi kako su navedene, jer su smisleno povezane s ostalim skupovima ishoda uenja u svakom razredu. Takoer, doputeno je
osmiljavanje drukijih teorijskih tema koje su izravno povezane s provedivim motorikim nastavnim temama u uvjetima pojedine
srednje strukovne kole.
1. Kulturoloko-povijesne dimenzije tjelesnog vjebanja i sporta u funkciji kulture ivljenja
2. Energetska potronja tijekom radnog dana i optimizacija prehrane
3. Masaa i samomasaa kao sredstvo oporavka (utjecaj, vrste, izvoenja pojedinih zahvata)
4. Odabir kineziolokih aktivnosti u funkciji sportske rekreacije
5. Mogua patoloka stanja uzrokovana izabranim zanimanjem
6. Primjena novih tehnologija u funkciji samostalnog praenja procesa tjelesnog vjebanja (monitori srane frekvencije Polar, Omron ili
Tanita vage)
 U ovom skupu ishoda uenja naveden je vei broj nastavnih tema kako bi se omoguio izbor nastavnih tema iz propisanoga nastavnog
plana i programa.
I. ATLETIKA
1. Kros i standardna ciklika kretanja razliitim tempom 12 min i vie
2. Tranje dionica 300 400 m
3. Tranje motoriko postignue
4. Troskok s mjesta motoriko postignue
5. Skok udalj individualno odabranim tehnikom motoriko postignue
6. Skok uvis lena ili prekorana tehnika motoriko postignue
7. Atletski troboj (tranje, skok, bacanje)
II. RITMIKA GIMNASTIKA
8. Individualna/skupna vjeba s vijaom, loptom ili obruem
III. PLES I AEROBIKA
9. Beki valcer (koreograja)
10. Quadrilla (koreograja)
11. Tae-bo aerobika
IV. BORILAKI SPORTOVI
12. Obrana od pljuske (udarca rukom)
13. Obrana od obuhvata
14. Obrana od hvata za kosu
15. Sprovoenje kljuem na ruci
16. Obrana od napada noem
V. KOARKA
17. Dodavanje lopte uz primjenu nte dodavanje
18. Suradnja dva igraa u napadu napad blokadama
Kinezioloke aktivnosti 19. Obrana od blokade preuzimanjem i probijanjem
20. Igra (primjena timske taktike 5 : 5)
VI. NOGOMET
21. ongliranje loptom po podlozi i u zraku razliitim dijelovima tijela
22. Igra za posjed lopte u ogranienom prostoru 4 : 2 i 5 : 2 s odreenim brojem dodira po lopti (3 dodira, 2 dodira, 1 dodir)
23. Igra za posjed lopte u ogranienom prostoru 4 : 4 i 5 : 5 s odreenim brojem dodira po lopti (3 dodira, 2 dodira)
24. Igra 4 + 1: 4 + 1 s odreenim brojem dodira po lopti (3 dodira, 2 dodira)
VII. ODBOJKA
25. Tenis servis
26. Tradicionalni sustav 4 2 (diza u prednjoj zoni)
27. Povezivanje sustava obrane polja VI-naprijed
28. Povezivanje zatite 1 : 2: 3 (1. polaznik u bloku, 2. polaznik u prednjoj zoni iza bloka, 3. polaznik u stranjoj zoni) i zatite 2 : 3 (2.
polaznik u prednjoj zoni, 3. polaznik u stranjoj zoni)
29. Igra (taktika i suenje)
VIII. RUKOMET
30. Blokade u napadu (okomite i dijagonalne)
31. Utravanja te odvlaenja krilnih napadaa bez lopte i s loptom
32. Fintiranje u voenju i dodavanju (R)
33. Igra (taktika i suenje)
IX. BADMINTON
34. Igra na mrei: zakucavanje (net kill), rezana kratka loptica
35. Igranje udaraca s ntama, varkama (dugi, drop, net drop)
36. Igra (osnovne taktike u mjeovitim parovima)
X. TENIS
37. Spin servis
38. Igra mali tenis (taktika primjena osnovnih udaraca u igri)
 U ovom skupu ishoda uenja za svaku nastavnu temu naveden je jedan primjer njene provedbe. To omoguuje da se doreeno prepozna
njezin smisao te da se, u razliitim uvjetima rada, osmisle daljnje nastavne teme s istovjetnim ciljem.
I. LOKOMOTORNI SUSTAV
(prevencija lokomotornih ozljeda)
1. Primjena relativnih vjebi jakosti u programima prevencije ozljeda (jednononi uanj)
2. Primjena elastinih otpora u programima prevencije ozljeda (odupiranje trupa rotacijskoj sili elastinog otpora)
3. Primjena proprioceptivnih vjebi u programima prevencije ozljeda (sporo tranje s naskokom na jednu nogu i zadravanjem ravnotee)
Transformacija kinantropolokih 4. Primjeri treninga za prevenciju ozljeda lokomotornog sustava
obiljeja
II. MORFOLOKA OBILJEJA
(optimizacija sastava tijela poveanje miine mase)
1. Vjebe potisaka i privlaenja (potisak s ravne klupe, horizontalno veslanje)
2. Vjebe pregiba i opruanja (pregib podlaktica buicama, opruanje podlaktica buicama)
3. Vjebe odmicanja i primicanja (razvlaenje buicama, primicanje natkoljenice leei na boku)
4. Sustavi vjebanja I. (kumulativna ponavljanja, retrokumulativna ponavljanja, superserije)
5. Sustavi vjebanja II. (padajue serije, negativna ponavljanja, forsirana ponavljanja)

Kinezioloki postupci
unaprjeenja zdravlja
Nastavne teme iz ovog skupa ishoda uenja mogu se sustavno provoditi tijekom svih godina obrazovanja. Primjeri ovih kineziolokih
postupaka unaprjeenja zdravlja navedeni su u poglavlju Ostalo koje se nalazi na kraju programa etvrtog razreda.
I. Prevencija razvoja cervikalnog i lumbalno-sakralnog sindroma
VJEBE ZA KRALJENICU
II. Prevencija razvoja kalcicirajueg tendinitisa i drugih simptoma bolnog ramena
VJEBE ZA RAMENA
III. Prevencija razvoja sindroma karpalnog i kubitalnog kanala, rizartroze i De Quervainove bolesti
VJEBE ZA AKE I RUNE ZGLOBOVE
IV. Prevencija razvoja osteoartritisa kuka i sindroma prenaprezanja miia kukova, prevencija razvoja prepatelarnog burzitisa, skakakog
koljena i drugih simptoma bolnog koljena
VJEBE ZA KUKOVE I KOLJENA
V. Prevencija razvoja sputenih svodova stopala i osteoartritisa nonih zglobova
VJEBE ZA STOPALA

Ope napomene
Razliitost materijalnih uvjeta srednjih strukovnih kola utjee na provedivost nastavnih tema te je naveden vei broj nastavnih tema kako
bi se za razliite uvjete i zanimanja mogao izraditi provediv, a prema zanimanju usmjeren izvedbeni nastavni plan i program.
Svaka nastavna tema mora biti primjerena dobi i spolu polaznika, indicirano usmjerena prema strukovnoj kvalikaciji te omoguitii
sigurnost polaznika i usklaenost s potencijalnim interesima i stvarnim potrebama polaznika.
Tako je ovaj program rastereen nastavnih tema koje nije mogue provesti te onih koje zbog svoje sloenosti ne mogu biti u funkciji ishoda
Napomene: uenja jer ih veina polaznika ne moe svladati odreenim uspjehom.
Program za srednje strukovne kole osmiljen je na nain da u svakom razredu sadri etiri meupovezana skupa ishoda uenja. To su: 1)
Kinezioloka teorijska znanja, 2) Kinezioloke aktivnosti, 3) Transformacija kinantropolokih obiljeja i 4) Kinezioloki postupci
unaprjeenja zdravlja. Time je potpuno promijenjen smisao nastave tjelesne i zdravstvene kulture u srednjim strukovnim kolama jer su
odreeni mjerljivi skupovi ishoda uenja koje svaki polaznik (osim polaznika s posebnim potrebama) tijekom redovitog pohaanja
nastave mora obvezno nauiti na primjerenoj razini. Na takav nain skupna uinkovitost svih skupova ishoda uenja omoguuje
ostvarivanje bitnih kompetencija iz ovoga odgojno-obrazovnog podruja za pojedino zanimanje.
U programu se nastavna tema navodi samo jedanput i ne ponavlja se u istom navodu, to znai da se ista moe izabrati i ponavljati u svim
viim razredima. Drugim rijeima, ono to je navedeno kao nastavna tema, primjerice u 1. razredu, moe se planirati i u svim viim
razredima, iako se ista ne navodi u programima viih razreda. Navedeno pravilo, zbog vertikalne unutarpredmetne povezanosti i
programske povezanosti osnovnog i srednjeg kolstva, nastavnik po potrebi moe koristiti za sve nastavne teme iz programa za osnovne
kole. Takav pristup istodobno omoguuje kreativnost nastavnika i olakava izradbu izvedbenoga nastavnog plana i programa za pojedini
razredni odjel jer uvaava zahtjeve s obzirom na razliit sastav polaznika prema sposobnostima i pojedinane razlike u koliini steenih
motorikih znanja u osnovnoj koli.
Temeljna postavka ovog programa uzima u obzir bioloke razliitosti polaznika i polaznica. Zbog toga se predmetna nastava u srednjim
strukovnim kolama, kako sa znanstvenih, tako i sa strunih spoznaja,mora organizirati i provoditi posebno (odvojeno) za polaznike, a
posebno za polaznice.
Posebne napomene
Nastavni predmet Tjelesna i zdravstvena kultura ima velik broj posebnosti. Zbog toga je neke uputno istaknuti:
u izvedbeni nastavni plan i program trebauvrstiti meusobno povezane nastavne teme koje su odreene svim skupovima ishoda uenja
zbog posebnosti nastavnog predmeta i uvjeta u kojima se odvija nastavni proces posebnu pozornost treba obratiti sigurnosti i motivaciji
polaznika
vrjednovanje postignua polaznika provoditi prema individualnim mogunostima.
Nastavu izvoditi u nastavnim satima od 45 minuta, osim gdje su kolske sportske dvorane udaljene od kole vie od 10 minuta hoda i ako
nastavu nije mogue organizirati na drugi nain.

Ostalo
Primjeri nastavnih tema za skup ishoda uenja:
KINEZIOLOKI POSTUPCI UNAPRJEENJA ZDRAVLJA
I. Prevencija razvoja cervikalnog i lumbalno-sakralnog sindroma
VJEBE ZA KRALJENICU
Statike vjebe za vratni dio kraljenice:
1. postaviti dlanove s ukrienim prstima na elo pa gurati glavu naprijed, a istovremeno rukama pruati otpor
2. postaviti dlanove s ukrienim prstima na desnu stranu lica pa gurati glavu u desnu stranu, a istovremeno rukama pruati otpor
3. postaviti dlanove s ukrienim prstima na lijevu stranu lica pa gurati glavu u lijevu stranu, a istovremeno rukama pruati otpor
4. postaviti dlanove s ukrienim prstima iza glave pa gurati glavu prema natrag, a istovremeno rukama pruati otpor.
Dinamike vjebe za vratni dio kraljenice:
1. glavom izvoditi pokret naprijed-natrag
2. glavom rotirati u desnu pa u lijevu stranu
3. podizati ramena gore i polako ih sputati
4. postaviti dlanove s ukrienim prstima iza glave te potiskivati laktove prema unutra.
Statike vjebe za lumbalno-sakralni dio kraljenice
Poloaj na leima (ruke su uz tijelo):
1. stopala pogriti i zadrati poloaj
2. koljena pogriti pa leima pritiskati podlogu
3. koljena pogriti pa naizmjenino lijevom i desnom nogom uz pogreno stopalo koljeno privlaiti k sebi, a rukom pruati otpor
4. koljena pogriti pa s obje noge istodobno uz pogrena stopala koljena privlaiti k sebi, a rukama pruati otpor
5. koljena pogriti, tjeme ksirati uz podlogu, dlanove ukrienih prstiju postaviti na elo te izvoditi pretklon glavom, a istovremeno
rukama pruati otpor.
Potrbuke (s podlokom pod kukovima, ruke u priruenju):
1. upiranje o podlogu nonim prstima do potpunog opruanja koljena
2. s rukama u uzruenju naizmjence po podlozi istezati suprotnu ruku i suprotnu nogu
3. s rukama u uzruenju po podlozi istezati obje ruke i obje noge
4. s dlanovima ukrienih prstiju iza glave izvoditi zaklon glavom, a istovremeno rukama pruati otpor.
Dinamike vjebe za lumbalno-sakralni dio kraljenice
Poloaj na leima (ruke su uz tijelo):
1. plantarna eksija
2. pogriti lijevo stopalo pa privlaiti petu po podlozi k sebi, ponoviti desnom nogom
3. pogriti istovremeno oba stopala pa privlaiti pete po podlozi k sebi
4. koljena pogriti te polako podizati i sputati zdjelicu
5. koljena pogriti, staviti ruke na prsa i podizati trup.
Poloaj na boku (donja ruka je pod glavom, gornjom se oslanja o podlogu, donja je noga savijena, a gornja ispruena):
1. pogriti gornju nogu, opruiti ju do poetnog poloaja
2. pogriti stopalo pa odizati ispruenu nogu
3. pogriti stopalo pa ispruenom nogom napraviti krug.
Potrbuke (s podlokom pod kukovima, ruke u priruenju):
1. nonim prstima upirati se u podlogu do opruanja koljena
2. naizmjenina eksija potkoljenica
3. istovremena eksija potkoljenica
4. s rukama u priruenju, doi do poloaja uzruenja
5. s rukama u uzruenju, naizmjence podizati lijevu ruku i desnu nogu pa desnu ruku i lijevu nogu.
II. Prevencija razvoja kalcicirajueg tendinitisa i drugih simptoma bolnog ramena
VJEBE ZA RAMENA
Leei na leima:
(ruke u priruenju, s nogama ektiranim u zglobu koljena i kuka):
1. podizati ruke do odruenja, a ramena istovremeno pritiskati dolje i natrag
2. rukom uhvatiti suprotni lakat u visini ramena, istegnuti ruku u jednu stranu te s drugom rukom u drugu stranu
3. s laktovima postavljenim u visini ramena stisnuti ake, okrenuti ruke prema vani i pritiskati akama o podlogu
4. laktove spojiti u visini ramena ispred glave, podlaktice prisloniti jednu uz drugu, stisnuti ake i rairiti ruke pod pravim kutom uz
pritiskanje o podlogu
5. s glavom u prirodnom poloaju, rukama u priruenju, ramena podizati prema gore
6. s rukama u uzruenju naizmjenino izvoditi opruanja rukama.
 Leei na trbuhu:
(stisnute pete uz petu, stisnute stranjice)
1. s laktovima u visini ramena, stisnuti ake i podizati ruke i glavu od podloge (kao da se eli spojiti lopatica), pogled usmjeriti prema dolje
2. uhvatiti ruke iza lea, podignuti glavu, ramena i gornji dio tijela, pogled usmjeriti prema dolje.
III. Prevencija razvoja sindroma karpalnog i kubitalnog kanala, rizartroze i De Quervainove bolesti
VJEBE ZA AKE I RUNE ZGLOBOVE
1. stisnuti prste ake te opruiti
2. rairiti ispruene prste pa zatvoriti aku stiui prste
3. pomicanje palca u njegovu korijenskom zglobu uz izvedbu to veeg kruga
4. istegnuti palac to dalje od ake te ga vratiti pokuavajui dodirnuti vrkove jednog po jednog prsta, od drugog do petog.
5. ruku koja je poloena na rukohvat stolca ili na stol, savijati u runom zglobu prema gore i dolje
6. s rukom koja je u laktu ektirana pod pravim kutom, okretati dlan prema gore pa prema dolje, a pri tome ne pomicati lakat
7. stisnuti list papira izmeu ispruenih prstiju ake, a drugom ga rukom pokuati izvui
8. osloniti podlakticu na ravnu povrinu s dlanom okrenutim prema gore te savijati aku prema gore, uz pruanje otpora suprotnom
akom
9. osloniti podlakticu na ravnu povrinu s dlanom okrenutim prema dolje te savijati aku prema gore, uz pruanje otpora suprotnom
akom.
IV. Prevencija razvoja osteoartritisa kuka i sindroma prenaprezanja miia kukova, prevencija razvoja prepatelarnog burzitisa, skakakog
koljena i drugih simptoma bolnog koljena
VJEBE ZA KUKOVE I KOLJENA
Leei na leima:
1. rukama u priruenju, ispruenih nogu s pogrenim stopalima, izvoditi naizmjenina odnoenja
2. s jastukom ispod koljena naizmjenino opruati noge s pogrenim stopalom, gurajui jastuk u pod
3. obje noge ektirane, ispruiti jednu nogu u visini s koljenom druge noge, stopalo pogriti prema sebi, zadrati i vratiti u poetni poloaj,
izvoditi naizmjence jednom pa drugom nogom
4. poetni poloaj polusjedei, noge su ispruene stopala pogrena, izmeu nogu jastuk, stisnuti jastuk napinjui miie stranjice i
zadravati koljena ispruena, opustiti se i ponoviti u leeem i stojeem poloaju
5. poetni poloaj leei na boku, savinuti ruku i nogu na kojima se lei, gornja noga je ispruena, stopala pogrena prema sebi, podignuti
nogu, zadrati ju u odignutom poloaju, gornja ruka je savijena i oslonjena dlanom o podlogu
6. poloaj na trbuhu, s jastukom ispod trbuha, pogriti stopalo jedne noge, savinuti koljeno i natkoljenicu od podloge, odizati koljeno i
natkoljenicu od podloge, bez podizanja zdjelice, zadrati u tom poloaju
7. sjedei na stolcu uspravno, pridravajui se rukama, jednu pa drugu nogu ispruiti u koljenskom zglobu, zadrati u tom poloaju te
vratiti u poetni poloaj
8. sjedei na stolcu uspravno, pridravajui se rukama, jednu pa drugu nogu saviti u zglobu kuka, zadrati u tom poloaju te vratiti u
poetni poloaj.
V. Prevencija razvoja sputenih svodova stopala i osteoartritisa nonih zglobova
VJEBE ZA STOPALA
Sjedei poloaj:
1. savinuti none prste oba stopala ne diui ih s poda, ispraviti prste stopala
2. podignuti prednji dio stopala drei petu na podu, spustiti prednji dio stopala, zatim podignuti i spustiti petu
3. podignuti prednji dio stopala, okrenuti stopalo prema van, spustiti stopalo, vratiti ga u sredinu
4. podignuti pete, okrenuti pete prema van, spustiti pete, vratiti ih u sredinu
5. podignuti jedno koljeno, ispruiti stopalo, zategnuti stopalo, spustiti stopalo, naizmjence lijevo i desno pa istovremeno oba
6. podignuti ispruenu nogu, zategnuti prste prema sebi, naizmjenino jedna te druga noga pa istovremeno obje
7. podignuti ispruenu nogu, kruno pomicati stopalo, stopalom ispisivati brojeve po zraku
8. bosim prstima stopala guvati novinski papir.

Metode:
prikazivanja metoda usmenoga izlaganja, metoda postavljanja i rjeavanja, metoda pokazivanja ili demonstracije
vjebanja intervalna metoda vjebanja, varijabilna metoda vjebanja, kontinuirana metoda vjebanja
sigurnosti metoda sprjeavanja ili prevencije, uvanja ili zatite, pomaganja ili asistencije
nadzora metoda praenja vjebanja, usmjeravanja vjebanja, zaustavljanja vjebanja.
Metode i oblici rada:
Oblici:
jednostavniji (pojedinani, dvojke, trojke, etvorke i paralelni)
sloeniji (paralelno izmjenini, sukcesivno izmjenini, izmjenini, kruni, stanini, stazni i poligonski).
Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat odreuje nastavnik prema nastavnim sadrajima, osobitosti polaznika te
materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi: motorika znanja, motorika postignua, kinantropoloka postignua (morfolokih obiljeja, motorikih sposobnosti i
Elementi i oblici praenja i funkcionalnih sposobnosti prema metodologiji vrjednovanja), odgojni uinci rada
vrjednovanja polaznika: Oblici: vrjednovanje rada polaznika provoditi uvaavajui stanje njihova antropolokog statusa, stvarne mogunosti svakog polaznika i
cjelokupni napredak pojedinca tijekom nastavne godine.

Literatura
Prema Katalogu obveznih udbenika i pripadajuih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i
Literatura za polaznike:
obrazovanja.
Naziv nastavnog predmeta: KATOLIKI VJERONAUK
Cilj predmeta:
Opis predmeta:
Naziv nastavnog predmeta: KATOLIKI VJERONAUK
Razred: prvi (1.)
U prvom razredu polaznik e
stei sljedee ishode uenja: 2. navesti bitne sadraje kranske objave i naine njezina prenoenja
Razrada
Nastavne cjeline
U potrazi za smislom ivota
omoguiti i posredovati polaznicima stjecanje znanja, vjetina i sposobnosti iz podruja vjerskog odgoja i obrazovanja
usredotoiti se osobito na znaenje kranske vjere za cjelovit rast i razvoj polaznika
Katoliki vjeronauk u srednjoj koli po svojoj naravi i zadai tei cjelovitu odgoju, obrazovanju i promicanju ljudske osobe kao pojedinca i
lana drutvene zajednice. U okviru srednjokolskog obrazovanja osobito pridonosi ostvarivanju odgojno-obrazovnih ciljeva iz drutveno-
humanistikog podruja te potie njihovo religiozno i socijalno sazrijevanje. Polaznicima omoguuje i pomae da objektivno i sustavno, u
povezanosti s vlastitim pitanjima i suvremenim ivotnim iskustvom, na osobnoj i zajednikoj razini, upoznaju i doive katoliku vjeru, da
steknu znanje i razumijevanje njezinih temelja, njezina odnosa prema drugim religijama i svjetonazorima, njezina povijesnog hoda i
utjecaja na ljudsko drutvo.
Pomae im da prepoznaju njezin doprinos opeprihvaenim ljudskim vrjednotama, da uoavaju i znaju obrazloiti njezine specinosti te
da dijalogom s vjerskim sadrajima, vrjednotama i stavovima i sami postanu humanije osobe. Vjeronauk im, u meupredmetnoj korelaciji
sa sadrajima i ciljevima drugih nastavnih predmeta, eli pruiti cjelovitu sliku o njima samima i svijetu u kojemu ive, otvarajui osobito
pitanja smisla ivota koja tek na obzorju transcendencije i govora o Bogu nalaze svoj cjelovit odgovor. U tu svrhu kolski se vjeronauk,
potujui odgojno-obrazovnu vlastitost i ciljeve pluralne i demokratske kole, sustavno uobliuje u kolski kurikulum, kao i drugi nastavni
predmeti, uvajui, dakako, svoju vjersku, odgojnu i obrazovnu posebnost.
Nastavni predmet po razredima i ishodima uenja
Religioznost i put religija
1. navesti temeljna religiozna pitanja o svijetu i ivotu
2. opisati temeljna obiljeja religioznosti
3. razlikovati prirodne i objavljene religije
4. analizirati odrednice velikih svjetskih religija i svjetonazora
5. usporediti monoteistike religije: idovstvo, kranstvo i islam
6. voditi dijalog o religioznim pitanjima uvaavajui razliitost
Kranska objava i vjera
1. ustanoviti izvore i povijesne etape kranske objave
3. ralaniti proces nastanka Biblije i njezinu strukturu
4. otkriti temeljne poruke Svetog pisma i njegovo znaenje za kranski ivot
5. opisati Isusov povijesni lik i njegovo povijesnospasenjsko znaenje kao Sina Bojega
6. protumaiti poruku i djelo Isusa Krista te njegovu prisutnost u ivotu Crkve danas
7. usporediti osobu Isusa Krista s utemeljiteljima drugih religija
Kranska vjera u suvremenom svijetu
1. razlikovati vjerniki i prirodoznanstveni pogled na stvarnost svijeta i ovjeka
2. objasniti komplementarnost vjernikog i znanstvenog pristupa stvarnosti
Razrada Nastavne teme
U vrtlogu svijeta i ivota
Upoznaj samoga sebe vlastitosti ljudske osobe
Smisao i besmisao ivota
Kranska vjera kao odgovor smisla
ivjeti kao protagonist ivotna uporita

ovjek religiozno bie
Kranska objava i Sveto pismo
Isus Krist vrhunac objave
Tajna stvaranja govor znanosti Biblijsko-vjerniki pristup stvaranju
i govor vjere
Napomene:
Ostalo
Metode i oblici rada:
Elementi i oblici praenja i
vrjednovanja polaznika:
Literatura
Literatura za polaznike:
Naziv nastavnog predmeta: KATOLIKI VJERONAUK
Razred: drugi (2.)
U drugom razredu polaznik e
stei sljedee ishode uenja:
Razrada
Nastavne cjeline
Vjera iskonska ljudska potreba
ovjek je po naravi religiozan
Razvoj religije
Politeistike religije i religije koje ne poznaju pojam osobnog Boga ili boanstva
Monoteistike religije
Posebnost kranstva u odnosu na druge religije
Kranska objava i njezino prenoenje
Biblija kao pisana Boja rije i pristup Bibliji
Biblijski govor o Bogu
Biblija u ivotu krana
Isus povijesna osoba
Isusov lik
Navjetaj kraljevstva Bojega
Isusovo otkupiteljsko djelo
Isus Krist pravi Bog i pravi ovjek
Zajednitvo s Kristom
Prirodoznanstvena tumaenja nastanka svijeta
Odnos vjere i prirodnih znanosti
Sukladno Ugovoru o katolikom vjeronauku u javnim kolama i vjerskom odgoju u predkolskim ustanovama iz
1999. godine, nastava katolikog vjeronauka u naelu je planirana za dva kolska sata tjedno (70 sati godinje), ali
se trenutano u veini kola u Republici Hrvatskoj realizira unutar jednoga kolskog sata tjedno (35 sati godinje).
Shodno tomu, nastavnik je slobodan unutar postojee satnice prilagoditi nastavni plan i ponuene teme u skladu s
odgojno-obrazovnim potrebama polaznika, a vodei rauna o obrazovnim ishodima.
Metode: metoda razgovora (voeni/tematski usmjereni razgovor, debata, parlaonica, interpretacija knjievnih i biblijskih tekstova, analize
problemskih situacija, rasprave), metoda demonstracije, metoda igranja uloga, metoda pisanja (asocijacija, osobnih iskustava, intervjua,
eseja), metoda rada na tekstu, portfolio metoda, metoda praktinih radova (izradba maketa, plakata), metoda usmenog izlaganja, metoda
terenskog rada, audiovizualna metoda, meditativno-molitveni elementi.
Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, terenski rad, projektna nastava.
Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat odreuje nastavnik prema nastavnim sadrajima, osobitosti polaznika te
materijalnim i drugim uvjetima.
Elementi: znanje, zalaganje, kultura meuosobne komunikacije, stvaralako izraavanje.
Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualni rad, rad u skupini (eseji, referati, projekt, prezentacija, istraivanje, plakat, poster,
modeli).
Prema Katalogu obveznih udbenika i pripadajuih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i
obrazovanja.
Crkva u sadanjosti i prolosti
1. otkriti povijesne poetke i strukturiranje Crkve
2. objasniti vanost Crkve za kransku vjeru i ivot
3. razmotriti znaenje Blaene Djevice Marije kao uzor vjere
4. iskazati odnos sakramenata kranske inicijacije i pripadnosti Crkvi
5. navesti temeljne odrednice susreta Crkve s antikim svijetom
6. analizirati ivot i djelovanje Crkve u srednjem vijeku
7. opisati krize i obnove Crkve u novom vijeku
8. ustanoviti zadae Crkve u suvremenom svijetu
9. primijeniti naela ekumenizma
Kranska antropologija
1. povezati obiljeja zrele osobnosti i izbor ivotnih vrijednosti
2. objasniti kransko poimanje slobode
3. usporediti opeljudske i kranske vrjednote
Razrada Nastavne teme

Sloboda izbor i odgovornost
ivot s Crkvom i u Crkvi
Zajednica koja oslobaa i slui Crkva kranskoga sluenja siromanima dominikanci i franjevci (13. 14. st.)
povijest Crkve
S crkvom na putu vjere i slobode Slaviti ivot u crkvenom zajednitvu i slavljima
molitva, slavlje, svjedoenje
Napomene:
Ostalo
Metode i oblici rada:
Elementi i oblici praenja i
vrjednovanja polaznika:
Literatura
Literatura za polaznike:
Naziv nastavnog predmeta: KATOLIKI VJERONAUK
Razred: trei (3.)
U treem razredu polaznik e
stei sljedee ishode uenja:
Razrada
Nastavne cjeline
Kransko poimanje ovjeka
Mladi ovjek u hodu prema slobodi i zrelosti
Ususret drugomu
U potrazi za vrjednotama
Ustanovljenje Crkve i pripadnost Crkvi
Sakramenti kranske inicijacije darovi milosnoga ivota i zajednitva
Slube i karizme u Crkvi slobodno i radosno ivljenje Evanelja
Jedna Crkva u mnotvu crkava prema punom zajednitvu
Marija uzor vjere i majka Crkve
Susret s antikim svijetom evaneoska sloboda i muenitvo
Kranstvo na hrvatskome jezinom prostoru u srednjem vijeku
Crkva u srednjem vijeku od duhovnog i kulturnog procvata do ratova i raskola
Crkva u doba humanizma promicanje vjere, tradicije i kulture
Vrijeme dubokih podjela reformacijska kriza i obnova Crkve
Crkva i moderno doba duhovni, prosvjetni i kulturni preporod
Crkva u suvremenom svijetu sluiteljica ovjeka i ovjeanstva
Molitva Crkve, osobna i zajednika molitva
Dobrovoljstvo kao oblik opeljudskog i kranskog sluenja
Sukladno Ugovoru o katolikom vjeronauku u javnim kolama i vjerskom odgoju u predkolskim ustanovama iz
1999. godine, nastava katolikog vjeronauka u naelu je planirana za dva kolska sata tjedno (70 sati godinje), ali
se trenutano u veini kola u Republici Hrvatskoj realizira unutar jednoga kolskog sata tjedno (35 sati godinje).
Shodno tomu, nastavnik je slobodan unutar postojee satnice prilagoditi nastavni plan i ponuene teme u skladu s
odgojno-obrazovnim potrebama polaznika, a vodei rauna o obrazovnim ishodima.
Metode: metoda razgovora (voeni/tematski usmjereni razgovor, debata, parlaonica, interpretacija knjievnih i biblijskih tekstova, analize
problemskih situacija, rasprave), metoda demonstracije, metoda igranja uloga, metoda pisanja (asocijacija, osobnih iskustava, intervjua,
eseja), metoda rada na tekstu, portfolio metoda, metoda praktinih radova (izradba maketa, plakata), metoda usmenog izlaganja, metoda
terenskog rada, audiovizualna metoda, meditativno-molitveni elementi.
Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, terenski rad, projektna nastava.
Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat odreuje nastavnik prema nastavnim sadrajima, osobitosti polaznika te
materijalnim i drugim uvjetima.
Elementi: znanje, zalaganje, kultura meuosobne komunikacije, stvaralako izraavanje.
Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualni rad, rad u skupini (eseji, referati, projekt, prezentacija, istraivanje, plakat, poster,
modeli).
Prema Katalogu obveznih udbenika i pripadajuih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i
obrazovanja.
Kranska antropologija
1. ustanoviti posljedice razliitih poimanja ovjeka za konkretan ivot
2. otkriti temelje ljudskog dostojanstva u ovjekovoj stvorenosti na sliku Boju
3. prepoznati u Isusu Kristu ideal ostvarenog ovjetva
Kransko razumijevanje morala
1. objasniti znaenje savjesti kao kriterija razluivanja dobra i zla
2. razmotriti odnos vjere i morala u Svetom pismu
3. ustanoviti odnos evaneoskog zakona ljubavi i kranskog djelovanja
4. povezati vjeru i ljubav prema Bogu s njihovim konkretnim izrazima
5. navesti odrednice kranskog poimanja obitelji
6. protumaiti kranski stav prema ivotu i njegovoj zatiti
7. uspostaviti odnos izmeu spoznaje Boga kao istine i ivota u istini
Razrada Nastavne teme
ovjek kao stvorenje i slika Boja
Isusov put kao paradigma kraninova puta

ovjek moralno bie
Ljubav prema Bogu i blinjemu Znakovi ljubavi prema Bogu
temelji kranske moralnosti
Muko i ensko stvori ih enidba sakrament brane ljubavi i zajednitva
Dostojanstvo ljudskoga ivota
ivjeti u istini
Napomene:
Ostalo
Metode i oblici rada:
Elementi i oblici praenja i
vrjednovanja polaznika:
Literatura
Literatura za polaznike:
Naziv nastavnog predmeta: KATOLIKI VJERONAUK
Razred: etvrti (4.)
U etvrtom razredu polaznik e
stei sljedee ishode uenja:
Razrada
Nastavne cjeline
ovjek polazite etikog razmiljanja
Kriteriji dobra i zla
Odnos vjere i morala
Savjest norma etikog djelovanja
Savjest pred zakonom i suvremenim etikim pitanjima
Bog temelj kranske moralnosti
Objavljeni moralni zakon temeljni zakon
Zlo i grijeh prijestup istinske ljubavi prema Bogu i blinjemu
Evaneoski zakon ljubavi
ovjek ena i mukarac
Obitelj u Bojem naumu
Roditelji i obitelj odgovorno roditeljstvo
Svetost i dostojanstvo ljudskoga ivota
ivotom obdareni i u ivot pozvani
uvanje cjelovitosti i dostojanstva ljudske osobe izazovi znanosti
Dostojanstvo osobe pred stvarnou patnje, bolesti i smrti
Hoditi u istini
Istina e vas osloboditi
Sukladno Ugovoru o katolikom vjeronauku u javnim kolama i vjerskom odgoju u predkolskim ustanovama iz
1999. godine, nastava katolikog vjeronauka u naelu je planirana za dva kolska sata tjedno (70 sati godinje), ali
se trenutano u veini kola u Republici Hrvatskoj realizira unutar jednoga kolskog sata tjedno (35 sati godinje).
Shodno tomu, nastavnik je slobodan unutar postojee satnice prilagoditi nastavni plan i ponuene teme u skladu s
odgojno-obrazovnim potrebama polaznika, a vodei rauna o obrazovnim ishodima.
Metode: metoda razgovora (voeni/tematski usmjereni razgovor, debata, parlaonica, interpretacija knjievnih i biblijskih tekstova,
analize problemskih situacija, rasprave), metoda demonstracije, metoda igranja uloga, metoda pisanja (asocijacija, osobnih iskustava,
intervjua, eseja), metoda rada na tekstu, portfolio metoda, metoda praktinih radova (izradba maketa, plakata), metoda usmenog
izlaganja, metoda terenskog rada, audiovizualna metoda, meditativno-molitveni elementi.
Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, terenski rad, projektna nastava.
Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat odreuje nastavnik prema nastavnim sadrajima, osobitosti polaznika te
materijalnim i drugim uvjetima.
Elementi: znanje, zalaganje, kultura meuosobne komunikacije, stvaralako izraavanje.
Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualni rad, rad u skupini (eseji, referati, projekt, prezentacija, istraivanje, plakat, poster,
modeli).
Prema Katalogu obveznih udbenika i pripadajuih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i
obrazovanja.
Kranska vjera u suvremenom svijetu
1. prepoznati promjene odnosa prema religiji i kranstvu u suvremenom svijetu
2. razluiti obiljeja zrele i prosvijeene od fanatine i manipulativne religioznosti
3. ustanoviti specine razlike izmeu kranstva i drugih religija
4. primijeniti Kristov put osmiljavanja i prevladavanja patnje na dogaaje u osobnom ivotu i svijetu
5. otkriti mogunosti suradnje i specinog doprinosa kranske vjere rjeavanju globalnih problema: ekologije, mira u svijetu, etikih i
bioetikih pitanja
Kranska objava i vjera
1. analizirati odrednice kranske vjere u Kristovo uskrsnue, ivot vjeni i eshatoloko dovrenje
Kransko razumijevanje morala
1. izloiti temeljne odrednice kranskog pogleda na ljudski rad
2. opisati doprinos kranske vjere zalaganju za mir u svijetu
Razrada Nastavne teme

Suvremeni ovjek pred pitanjem Traganje za iskustvom svetoga i nova religioznost
Boga
Biblijska slika i iskustvo Boga
Ljudski rad i stvaralatvo
Izazovi znanstveno-tehnikog
napretka
Kranska nada u budunost
Napomene:
Ostalo
Metode i oblici rada:
Elementi i oblici praenja i
vrjednovanja polaznika:
Literatura
Literatura za polaznike:
Naziv nastavnog predmeta: ETIKA
Cilj predmeta:
Potekoe suvremenog ovjeka s Bogom izazov nevjere
Suvremena religioznost i njezina pitanja
Pitanje Boga pred iskustvom patnje i zla u svijetu
Dokazi o Bojoj opstojnosti
Bog u svjedoanstvu vjere Staroga zavjeta
Bog u svjedoanstvu vjere Novoga zavjeta
Kransko iskustvo Boje prisutnosti u skrivenosti
Sakramentalno iskustvo milosrdnog Boga
Bog u iskustvu kranskih svetaca i svjedoka vjere
ovjek sustvaratelj
Kranski pogled na rad
Ope dobro, pravda i solidarnost
Etika poslovanja
Kransko zauzimanje za mir
Budunost i mo znanja
Informatizacija i globalizacija
Znanost u slubi poboljanja ivota
Briga za okoli
Zajednitvom do napretka
Svjetovna oekivanja budunosti
Eshatoloki i apokaliptiki tekstovi u Bibliji
ovjek pred pitanjem svretka
Kranska nada u dovrenje: novo stvaranje, uskrsnue i ivot vjeni
Sukladno Ugovoru o katolikom vjeronauku u javnim kolama i vjerskom odgoju u predkolskim ustanovama iz
1999. godine, nastava katolikog vjeronauka u naelu je planirana za dva kolska sata tjedno (70 sati godinje), ali
se trenutano u veini kola u Republici Hrvatskoj realizira unutar jednog kolskog sata tjedno (35 sati godinje).
Shodno tomu, nastavnik je slobodan unutar postojee satnice prilagoditi nastavni plan i ponuene teme u skladu s
odgojno-obrazovnim potrebama polaznika, a vodei rauna o obrazovnim ishodima.
Metode: metoda razgovora (voeni/tematski usmjereni razgovor, debata, parlaonica, interpretacija knjievnih i biblijskih tekstova, analize
problemskih situacija, rasprave), metoda demonstracije, metoda igranja uloga, metoda pisanja (asocijacija, osobnih iskustava, intervjua,
eseja), metoda rada na tekstu, portfolio metoda, metoda praktinih radova (izradba maketa, plakata), metoda usmenog izlaganja, metoda
terenskog rada, audiovizualna metoda, meditativno-molitveni elementi.
Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, terenski rad, projektna nastava.
Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat odreuje nastavnik prema nastavnim sadrajima, osobitosti polaznika te
materijalnim i drugim uvjetima.
Elementi: znanje, zalaganje, kultura meuosobne komunikacije, stvaralako izraavanje.
Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualni rad, rad u skupini (eseji, referati, projekt, prezentacija, istraivanje, plakat, poster,
modeli).
Prema Katalogu obveznih udbenika i pripadajuih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i
obrazovanja.
stjecati teorijsko znanje iz vrijednosnog normativnog podruja koje se odnosi na meuljudske odnose i komunikaciju
razvijati svijest o moralnoj odgovornosti prema sebi i uzajamnosti prema zajednici

Opis predmeta:
Naziv nastavnog predmeta: ETIKA
Razred: prvi (1.)
U prvom razredu polaznik e
stei sljedee ishode uenja:
Razrada
Nastavne cjeline
U potrazi za identitetom
Prepreke u potrazi
Orijentacija i zamke na putu
Ciljevi: lani, prividni, istinski
Odgovornost za sebe i druge
moralna dimenzija ivota
Ostalo
Metode i oblici rada:
Elementi i oblici praenja i
vrjednovanja polaznika:
Literatura
Literatura za polaznike:
Etika je u srednjoj koli predmetno podruje koje se bavi lozojom morala kao dijela lozoje koje razmatra odnos dobra i zla te naela
ispravnog djelovanja. U okviru lozoje etika je sistematizirana kao praktina disciplina koja se bavi ljudskim djelovanjem unutar neke
socijalne skupine prema kriterijima moralne ispravnosti. U tom smislu etika je temeljna disciplina iz koje je mogue izvesti razliite
primijenjene etike kao to su individualna etika, socijalna etika, te razliite etike specinih podruja poput bioetike, profesionalnih etika i
sl. Etika kao disciplina crpi svoja uporita i iz drugih lozofskih disciplina poput lozofske antropologije, politike, pravne i socijalne
lozoje. Unutar interdisciplinarnog pristupa etika takoer ukljuuje spoznaje znanstvenih disciplina, primjerice, psihologije, sociologije,
socijalne i razvojne psihologije te opih teorija kulture. Unutar interdisciplinarne suradnje nuno je ukljuiti lozoju bez koje nije mogue
utemeljeno i bez proizvoljnosti raspravljati o kljunim ivotnim i odgojnim temama.
Osnovni smisao poduke u ovom podruju razvijanje je kompetencije moralne prosudbe te usvajanje obrazaca moralnog ponaanja; pritom
je bitno polaznike uvesti u situacije koje ukljuuju moralne konikte za koje nemaju gotove odgovore i do kojih trebaju doi razlonim
sueljavanjem razliitih stajalita. Smisao moralnog razvoja jest intuitivno i impulzivno rjeavanje problema zamijeniti racionalnom i
loginom argumentacijom.
Moralne prosudbe zahtijevaju sposobnost percipiranja realiteta, procjenu vlastitog iskustva, sposobnost razumijevanja stajalita drugih i
sposobnost apstraktnog miljenja. To znai da nije dovoljno znati pravila, nego i kako ih primijeniti u odreenim situacijama.
Nastavni predmet po razredima i ishodima uenja
Moralno iskustvo predreeksivna svijest
1. razlikovati osnovne etike pojmove
2. ispitati razliite perspektive samospoznaje
3. analizirati konstitutivne pojmove mitsko-religijskih izvora etike
4. preispitati moralne temelje i poruke mitsko-religijskih izvora i uenja
5. identicirati granine situacije
6. procijeniti razliita moralna naela djelovanja
7. suprotstaviti razloge moralnih sukoba analizom koniktnih situacija
Razrada Nastavne teme
Razliite perspektive samospoznaje
Uloge, uzori, idoli
Osjeanje, htijenje, miljenje
Granine situacije
Borba sa zlom ili s moi
udnja za znanjem ili izazov elje za moi
ivotni izbor
Zloporaba moi
Ispravnost/neispravnost individualnog puta
Potraga za nedostinim
Logika srca i logika uma
Transcendiranje realiteta kao put do vrjednota
Savjest
Moralni razvitak kroz koniktne situacije
Moralnost kao uzajamnost odnosa s drugima
Etika kao svijest o moralu
Metode: metoda razgovora (voeni/tematski usmjereni razgovor, debata, parlaonica, interpretacija tekstova, analize problemskih situacija,
rasprave), metoda demonstracije, metoda igranja uloga, metoda pisanja (asocijacija, osobnih iskustava, intervjua, eseja), metoda rada na
tekstu, portfolio metoda, metoda praktinih radova, metoda usmenog izlaganja, audiovizualna metoda.
Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava.
Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat odreuje nastavnik prema nastavnim sadrajima, osobitosti polaznika te
materijalnim i drugim uvjetima.
Elementi: usvojenost sadraja, primjena sadraja, suradnja u nastavi.
Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualni rad, rad u skupini (eseji, referati, projekt, prezentacija, istraivanje, plakat, poster).
Prema Katalogu obveznih udbenika i pripadajuih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i
obrazovanja.
Naziv nastavnog predmeta: ETIKA
Razred: drugi (2.)
U drugom razredu polaznik e
stei sljedee ishode uenja:
Razrada
Nastavne cjeline
Individualna sloboda i
odgovornost prema zajednici
Najvie vrijednosti socijalnog i
politikog ivota (antiko i
moderno razdoblje)
Izazovi suvremenog drutva
Ostalo
Metode i oblici rada:
Elementi i oblici praenja i
vrjednovanja polaznika:
Literatura
Literatura za polaznike:
Etika socijalnog ivota
1. analizirati vanost individualne slobode u ljudskome drutvu
2. identicirati temeljne vrijednosti ljudskog zajednitva
3. izdvojiti razloge konikata u drutvu i mogunosti kompromisa
4. otkriti temeljne vrijednosti antike politike lozoje
5. ispitati pretpostavke novovjekovnih politikih i socijalnih lozoja
6. preispitati smisao pojmova ljudskog dostojanstva, ljudskih prava, slobode, jednakosti, socijalne pravednosti i tolerancije u modernoj
demokraciji
7. procijeniti fenomene suvremenog drutva, razvoja znanosti i tehnologije, konzumerizma i zloporabe medija
Razrada Nastavne teme
Viedimenzionalnost pojma slobode: sloboda individualnog izbora, slobodna volja, sloboda djelovanja
Individualne slobode i djelovanje u odnosu prema drugima: odgovornost i uzajamnost
Uspjenost ili neuspjenost partnerstva s drugima
Sukob izmeu potrebe za vlastitim ispunjenjem i ispunjenjem socijalnih zahtjeva (egoizam i altruizam, tenja ka srei i moralna
odgovornost)
Rjeavanje individualnih sukoba s drugima: strpljivost, suosjeanje, obazrivost, tolerancija
Razliitost interesa ili sukobi interesa u drutvu? Imperativ mirnog rjeavanja sukoba
Temelji kulturnog pluralizma
Feministiki pokret i ravnopravnost ena
Platonova utopija pravednosti
Temelji Aristotelove teorije djelovanja. Politika lozoja kao jedinstvo etike i politike
udoree kao temelj zajednitva.
Etike krjeposti i naelo sredine
Vrste pravednosti (komutativna i distributivna)
Novovjekovne utopije, borba protiv privatnog vlasnitva (T. More)
Kontraktualistiki modeli drave (T. Hobbes, J. J. Rousseau)
Klasini utilitarizam i principi utilitarizma (J. S. Mill, J. Bentham)
Ope dobro kao zbroj pojedinanih interesa
Raun uitka.
Hedonizam i pravednost
Pojam ljudskog dostojanstva
Ljudska prava i njihovo podrijetlo
Pravo i pravednost, legalnost i moralnost (J. Locke, I. Kant)
Pojam socijalne pravednosti; razlike meu ljudima i problem jednakost ljudi (K. Marx, J. Rawls)
Ambivalentnost razvoja znanosti i tehnologije
Imperativ beskonanog napretka
Tehnologija i znanost u slubi moi
Konzumerizam kao stil ivota
Veliki ekonomski i politiki sustavi i (ne)mogunost njihove kontrole
Uloga medija u svakodnevnom ivotu i mogunost njihove zloporabe
Metode: metoda razgovora (voeni/tematski usmjereni razgovor, debata, parlaonica, interpretacija tekstova, analize problemskih
situacija, rasprave), metoda demonstracije, metoda igranja uloga, metoda pisanja (asocijacija, osobnih iskustava, intervjua, eseja), metoda
rada na tekstu, portfolio metoda, metoda praktinih radova, metoda usmenog izlaganja, audiovizualna metoda.
Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava.
Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat odreuje nastavnik prema nastavnim sadrajima, osobitosti polaznika te
materijalnim i drugim uvjetima.
Elementi: usvojenost sadraja, primjena sadraja, suradnja u nastavi.
Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualni rad, rad u skupini (eseji, referati, projekt, prezentacija, istraivanje, plakat, poster).
Prema Katalogu obveznih udbenika i pripadajuih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i
obrazovanja.
Naziv nastavnog predmeta: ETIKA
Razred: trei (3.)
U treem razredu polaznik e
stei sljedee ishode uenja:
Razrada
Nastavne cjeline
ovjek, priroda, etika
Kvaliteta ivota
Smisao i granice tehnolokog
razvoja
Ekologija i zatita okolia
Bioetika i biologijske znanosti
Medicinska bioetika
Ostalo
Metode i oblici rada:
Elementi i oblici praenja i
vrjednovanja polaznika:
Literatura
Literatura za polaznike:
Naziv nastavnog predmeta: ETIKA
Razred: etvrti (4.)
Primijenjena etika
1. identicirati izabrane pojmove iz podruja primijenjene etike
2. preispitati razliita shvaanja odnosa ovjeka i prirode
3. razlikovati razliite ekoloke teorije
4. procijeniti smisao i granice znanstveno-tehnolokog razvoja
5. analizirati smisao etikih kodeksa i zakletvi
6. izdvojiti karakteristine probleme medicinske bioetike
Razrada Nastavne teme
ovjek i priroda
Pojam i predmet bioetike
Antropocentrizam, patocentrizam, biocentrizam, holizam
ovjek i ivotinjski svijet
ovjek i svijet biljaka
Opstanak i preivljavanje
Poboljanje kvalitete ivota
Odrivi razvoj
Odgovornost u tehnolokoj civilizaciji
Tehnoloka izvedivost i etika dopustivost
Etika odgovornosti kao etika tehnoloke civilizacije
Ekoloki pokret i ekoloka etika
Ekoloka odgovornost
Ekosustavi
Ekoloka svijest i osobna angairanost
Evolucionizam, darvinizam, kreacionizam
Eugenika
Genetika i biotehnologija
Etika humanih reproduktivnih tehnologija
Pobaaj
Etika transplantacije organa i trgovina organima
Etika umiranja i smrti
Eutanazija
Metode: metoda razgovora (voeni/tematski usmjereni razgovor, debata, parlaonica, interpretacija tekstova, analize problemskih situacija,
rasprave), metoda demonstracije, metoda igranja uloga, metoda pisanja (asocijacija, osobnih iskustava, intervjua, eseja), metoda rada na
tekstu, portfolio metoda, metoda praktinih radova, metoda usmenog izlaganja, audiovizualna metoda.
Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava.
Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat odreuje nastavnik prema nastavnim sadrajima, osobitosti polaznika te
materijalnim i drugim uvjetima.
Elementi: usvojenost sadraja, primjena sadraja, suradnja u nastavi.
Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualni rad, rad u skupini (eseji, referati, projekt, prezentacija, istraivanje, plakat, poster).
Prema Katalogu obveznih udbenika i pripadajuih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i
obrazovanja.

U etvrtom razredu polaznik e
stei sljedee ishode uenja:
Razrada
Nastavne cjeline
Moral i etika
Razliiti lozofski pristupi
utemeljenju etike
Ostalo
Metode i oblici rada:
Elementi i oblici praenja i
vrjednovanja polaznika:
Literatura
Literatura za polaznike:
Naziv nastavnog predmeta: MATEMATIKA
Etika kao lozoja morala
1. ispitati odnos morala i etike
2. analizirati moral kao predreeksivno iskustvo
3. razluiti pojmove morala i udorea
4. procijeniti idealan zahtjev vaenja morala
5. ralaniti strukturu etike
6. izdvojiti osnovne etike pojmove
Etika argumentacija i etike teorije
1. razlikovati lozofske pristupe utemeljenju etike
2. razluiti strategije opravdanja vaenja etike
3. preispitati lozofsko-antropoloko utemeljenje etike
4. suprotstaviti razliite etike argumentacije
5. analizirati etike tekstove
Razrada Nastavne teme
Moral kao predmet i sadraj etike
Moral kao predreeksivno iskustvo
Moral i udoree
Idealan zahtjev vaenja morala, moral kao trebanje
Etika kao lozoja morala
Struktura etike: normativna, deskriptivna i metaetika
Temeljni etiki pojmovi
Razdioba etikih teorija
Etika pravila i etika dobrog ivota
Aristotelovo utemeljenje etike vrline
Kantova deontoloka etika
Utilitaristika etika (Bentham, Mill)
Nietzscheova kritika morala, etiki nihilizam
Habermasova etika diskursa
Kontraktualistika etika (Hobbes, Rousseau, Rawls)
Metaetika, logiko-jezina analiza etikih iskaza
Relativistiko osporavanje etike (kulturni relativizam)
Metaziko opravdanje etike (teoloka etika)
Tradicijsko i religiozno opravdanje etike (obiajnost i udoree)
Filozofsko-antropoloko opravdanje/osporavanje etike izvedeno iz biti ovjeka
Metode: metoda razgovora (voeni/tematski usmjereni razgovor, debata, parlaonica, interpretacija tekstova, analize problemskih situacija,
rasprave), metoda demonstracije, metoda igranja uloga, metoda pisanja (asocijacija, osobnih iskustava, intervjua, eseja), metoda rada na
tekstu, portfolio metoda, metoda praktinih radova, metoda usmenog izlaganja, audiovizualna metoda.
Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava.
Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat odreuje nastavnik prema nastavnim sadrajima, osobitosti polaznika te
materijalnim i drugim uvjetima.
Elementi: usvojenost sadraja, primjena sadraja, suradnja u nastavi.
Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualni rad, rad u skupini (eseji, referati, projekt, prezentacija, istraivanje, plakat, poster).
Prema Katalogu obveznih udbenika i pripadajuih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i
obrazovanja.
 usvojiti temeljna matematika znanja, vjetine i procese te uspostaviti i razumjeti matematike odnose i veze
biti osposobljeni za rjeavanje matematikih problema i primjenu matematike u razliitim kontekstima ukljuujui i svijet rada
razviti pozitivan odnos prema matematici, odgovornost za svoj uspjeh i napredak te svijest o svojim matematikim postignuima
prepoznati i razumjeti povijesnu i drutvenu ulogu matematike u znanosti, kulturi, umjetnosti i tehnologiji te njezin potencijal za
Cilj predmeta: budunost drutva
biti osposobljeni za apstraktno i prostorno miljenje te logiko zakljuivanje
uinkovito primjenjivati matematika znanja, ideje i rezultate sluei se razliitim prikazima
uinkovito primjenjivati tehnologiju
stei vrste temelje za cjeloivotno uenje i nastavak obrazovanja

U drutvu temeljenom na informacijama i tehnologiji potrebno je kritiki misliti o sloenim temama, tumaiti dostupne informacije,
analizirati nove situacije i prilagoditi im se, donositi utemeljene odluke u svakodnevnom ivotu, rjeavati razliite probleme, uinkovito
Opis predmeta: primjenjivati tehnologiju te razmjenjivati ideje i miljenja.
Matematiko obrazovanje polaznicima omoguuje stjecanje znanja, vjetina, sposobnosti, naina miljenja i stavova nunih za uspjeno i
korisno sudjelovanje u takvu drutvu.

Nastavni predmet po razredima i ishodima uenja

Naziv nastavnog predmeta: MATEMATIKA
Razred: prvi (1.)
U prvom razredu polaznik e
stei sljedee ishode uenja: 6. rabiti vrijednost trigonometrijskih funkcija iljastog kuta
Brojevi
1. raunati u skupovima N, Z, Q i R
2. rabiti apsolutnu vrijednost u sloenijim algebarskim izrazima
3. odrediti udaljenost toaka na brojevnom pravcu
4. provoditi u skupu realnih brojeva osnovne raunske operacije, potenciranje s racionalnim eksponentom i korjenovanje
5. procijeniti i prikazati vrijednost realnog broja na traenu tonost
Algebra i funkcije
1. primijeniti postotke, omjere i razmjere u sloenijim situacijama
2. rabiti potencije s racionalnim eksponentom i korijene
3. raunati s algebarskim izrazima i razlomcima
4. diskutirati o rjeenju linearne jednadbe, nejednadbe i njihovih sustava koristei linearnu funkciju
Oblik i prostor
1. analizirati meusobne odnose toaka u pravokutnom koordinatnom sustavu u ravnini
2. ispitati geometrijske oblike u ravnini i njihova svojstva u svrhu crtanja, mjerenja, raunanja i zakljuivanja
3. primijeniti pouke o sukladnosti i slinosti trokuta kod geometrijskih oblika u ravnini
Mjerenje
1. primijeniti odgovarajue mjere i mjerne jedinice i pretvoriti ih u odgovarajue vrijednosti vee ili manje mjerne jedinice
2. primijeniti formule za opseg i povrinu geometrijskih oblika u ravnini
3. rabiti Pitagorin pouak i njegov obrat, proporcionalnost i slinost
4. primijeniti svojstva kutova (pouak o obodnom i sredinjem kutu, Talesov pouak i svojstva zbroja unutarnjih kutova trokuta,
etverokuta i mnogokuta)
5. povezati trigonometriju pravokutnog trokuta sa svakodnevnim ivotom i strukom
Podatci
1. prikupiti traene podatke uz raspravu o valjanosti metode
2. rasporediti prikupljene podatke po izabranom kriteriju
3. predoiti prikupljene podatke pomou linijskog, stupastog i krunog dijagrama

Razrada
Nastavne cjeline Razrada Nastavne teme
Skupovi N, Z, Q i R
Raunske operacije u skupu R (zbrajanje, oduzimanje, mnoenje, dijeljenje, potenciranje s racionalnim eksponentom, korjenovanje)
Apsolutna vrijednost realnog broja
Brojevi
Brojevni pravac
Vrijednosti sinusa, kosinusa i tangensa u pravokutnom trokutu
Procjena i zaokruivanje

Algebra i funkcije
Oblik i prostor
Mjerenje
Podatci
Napomene:
Ostalo
Metode i oblici rada:
Elementi i oblici praenja i
vrjednovanja polaznika:
Literatura
Literatura za polaznike:
Naziv nastavnog predmeta: MATEMATIKA
Razred: drugi (2.)
U drugom razredu polaznik e
stei sljedee ishode uenja:
Razrada
Nastavne cjeline
Brojevi
Algebra i funkcije
Oblik i prostor
Mjerenje
Postotci, omjeri i razmjeri
Potencije i korijeni
Algebarski izrazi i algebarski razlomci
Linearne jednadbe i sustavi jednadbi
Linearne nejednadbe i sustavi nejednadbi
Linearna funkcija
Pravokutni koordinatni sustav u ravnini
Sukladnost i slinost
Geometrijski oblici u ravnini
Mjerne jedinice
Geometrijski oblici u ravnini opseg i povrina, Pitagorin pouak, pouak o obodnom i sredinjem kutu, Talesov pouak i svojstva zbroja
unutarnjih kutova trokuta, etverokuta i mnogokuta
Trigonometrija pravokutnog trokuta
Prikupljanje, obrada i predoavanje podataka
Matematiki procesi (prikazivanje i komunikacija, povezivanje, logiko miljenje, argumentiranje i zakljuivanje,
rjeavanje problema i matematiko modeliranje, primjena tehnologije) ne pouavaju se kao zasebne nastavne
cjeline, ve se ostvaruju pri pouavanju i uenju konkretnih matematikih sadraja.
Metode: metoda usmenog izlaganja, metoda razgovora, heuristika metoda, problemska metoda, programirana metoda, metoda
grakih radova, metoda demonstracije, istraivaka metoda.
Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava, mentorska nastava, praktina nastava,
problemska nastava, programirana nastava, egzemplarna nastava.
Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat odreuje nastavnik prema nastavnim sadrajima, osobitosti polaznika te
materijalnim i drugim uvjetima.
Elementi: usvojenost i razumijevanje sadraja, primjena znanja, aktivnost.
Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualno uenje, suradniko uenje, istraivako uenje, seminarski rad, projekt, e-uenje.
Prema Katalogu obveznih udbenika i pripadajuih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i
obrazovanja.
Brojevi
1. primijeniti deniciju logaritma i osnovna svojstva raunskih operacija s logaritmima u raunski sloenijim situacijama
Algebra i funkcije
1. analizirati kvadratne jednadbe, nejednadbe i kvadratnu funkciju
2. primijeniti eksponencijalnu i logaritamsku funkciju te eksponencijalne i logaritamske jednadbe i nejednadbe
Oblik i prostor
1. istraiti geometrijske oblike u prostoru i njihova svojstva
Mjerenje
1. analizirati sloene geometrijske oblike u prostoru
Podatci
1. protumaiti prikupljene i prikazane podatke
Razrada Nastavne teme
Logaritam pozitivnog broja
Kvadratna jednadba
Kvadratna funkcija
Kvadratna nejednadba
Eksponencijalna funkcija
Logaritamska funkcija
Eksponencijalna i logaritamska jednadba
Eksponencijalna i logaritamska nejednadba
Geometrija prostora
Geometrijski oblici u prostoru oploje i obujam
Podatci Analiza prikupljenih i obraenih podataka
Matematiki procesi (prikazivanje i komunikacija, povezivanje, logiko miljenje, argumentiranje i zakljuivanje,
Napomene: rjeavanje problema i matematiko modeliranje, primjena tehnologije) ne pouavaju se kao zasebne nastavne
cjeline, ve se ostvaruju pri pouavanju i uenju konkretnih matematikih sadraja.
Ostalo
Metode: metoda usmenog izlaganja, metoda razgovora, heuristika metoda, problemska metoda, programirana metoda, metoda grakih
radova, metoda demonstracije, istraivaka metoda.
Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava, mentorska nastava, praktina nastava,
Metode i oblici rada: problemska nastava, programirana nastava, egzemplarna nastava.
Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat odreuje nastavnik prema nastavnim sadrajima, osobitosti polaznika te
materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praenja i Elementi: usvojenost i razumijevanje sadraja, primjena znanja, aktivnost.
vrjednovanja polaznika: Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualno uenje, suradniko uenje, istraivako uenje, seminarski rad, projekt, e-uenje.

Literatura
Prema Katalogu obveznih udbenika i pripadajuih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i
Literatura za polaznike:
obrazovanja.

Naziv nastavnog predmeta: MATEMATIKA

Razred: trei (3.)
U treem razredu polaznik e
stei sljedee ishode uenja: Algebra i funkcije
Brojevi
1. rabiti trigonometrijsku krunicu i depno raunalo za odreivanje vrijednosti trigonometrijskih funkcija kuta zadanog u stupnjevima ili
radijanima
2. primijeniti n! u sloenijim algebarskim izrazima
1. analizirati trigonometrijske funkcije i rijeiti trigonometrijske jednadbe i nejednadbe koristei trigonometrijsku krunicu i formule
identiteta
2. povezati binomni pouak i elemente kombinatorike
Oblik i prostor
1. primijeniti vektore u koordinatnom sustavu u ravnini pri ispitivanju svojstava geometrijskih oblika
2. analizirati meusobne odnose toaka i pravaca u koordinatnom sustavu u ravnini
3. analizirati meusobne odnose toaka, pravaca i krunica u koordinatnom sustavu u ravnini
Mjerenje
1. povezati trigonometriju pravokutnog i kosokutnog trokuta sa svakodnevnim ivotom i strukom
2. primijeniti skalarni umnoak vektora
3. odrediti povrinu nepravilnog lika u ravnini
4. sluiti se konceptom mjerenja pri rjeavanju problemskih zadataka
Podatci
1. proraunati srednje vrijednosti i mjere rasprenosti niza podataka
2. odrediti vjerojatnost dogaaja za prikupljene i analizirane podatke

Razrada
Nastavne cjeline Razrada Nastavne teme
Trigonometrijska krunica
Brojevi
Faktorijele
Trigonometrijske funkcije realnog broja
Trigonometrijske jednadbe i nejednadbe
Algebra i funkcije
Binomni pouak
Permutacije, kombinacije i varijacije

Vektori u ravnini
Oblik i prostor Pravac u koordinatnom sustavu
Krunica u koordinatnom sustavu
Trigonometrija kosokutnog trokuta
Mjerenje
Vektori u ravnini skalarni umnoak vektora
Podatci Vjerojatnost
Trigonometrijska krunica
Brojevi
Faktorijele
Matematiki procesi (prikazivanje i komunikacija, povezivanje, logiko miljenje, argumentiranje i zakljuivanje,
Napomene: rjeavanje problema i matematiko modeliranje, primjena tehnologije) ne pouavaju se kao zasebne nastavne
cjeline, ve se ostvaruju pri pouavanju i uenju konkretnih matematikih sadraja.
Ostalo
Metode i oblici rada:
Elementi i oblici praenja i
vrjednovanja polaznika:
Literatura
Literatura za polaznike:
Naziv nastavnog predmeta: MATEMATIKA
Razred: etvrti (4.)
U etvrtom razredu polaznik e
stei sljedee ishode uenja:
Razrada
Nastavne cjeline
Brojevi
Algebra i funkcije
Podatci
Innitezimalni raun
Napomene:
Ostalo
Metode i oblici rada:
Elementi i oblici praenja i
vrjednovanja polaznika:
Literatura
Literatura za polaznike:
Metode: metoda usmenog izlaganja, metoda razgovora, heuristika metoda, problemska metoda, programirana metoda, metoda grakih
radova, metoda demonstracije, istraivaka metoda.
Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava, mentorska nastava, praktina nastava,
problemska nastava, programirana nastava, egzemplarna nastava.
Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat odreuje nastavnik prema nastavnim sadrajima, osobitosti polaznika te
materijalnim i drugim uvjetima.
Elementi: usvojenost i razumijevanje sadraja, primjena znanja, aktivnost.
Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualno uenje, suradniko uenje, istraivako uenje, seminarski rad, projekt, e-uenje.
Prema Katalogu obveznih udbenika i pripadajuih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i
obrazovanja.
Brojevi
1. primijeniti zapis broja u zadanom ili nepoznatome brojevnom sustavu
Algebra i funkcije
1. primijeniti nizove i redove
2. analizirati sloene funkcije pomou svojstava elementarnih funkcija
Podatci
1. istraiti utjecaj dodavanja ili uklanjanja podataka na srednje vrijednosti niza podataka
Innitezimalni raun
1. odrediti konvergentnost niza uz izraun limesa
2. povezati limes funkcije s asimptotama grafa funkcije
3. derivirati sloenu funkciju
4. ispitati svojstva funkcije primjenjujui derivacije
5. nacrtati graf funkcije
6. odrediti primitivnu funkciju koristei osnovna svojstva integriranja
7. izraunati povrinu ispod grafa jednostavnije funkcije primjenjujui Newton-Leibnizovu formulu
Razrada Nastavne teme
Brojevni sustavi
Nizovi i redovi
Funkcije
Statistika
Limes niza
Limes funkcije
Derivacija funkcije
Primitivna funkcija i integral
Matematiki procesi (prikazivanje i komunikacija, povezivanje, logiko miljenje, argumentiranje i zakljuivanje,
rjeavanje problema i matematiko modeliranje, primjena tehnologije) ne pouavaju se kao zasebne nastavne
cjeline, ve se ostvaruju pri pouavanju i uenju konkretnih matematikih sadraja.
Metode: metoda usmenog izlaganja, metoda razgovora, heuristika metoda, problemska metoda, programirana metoda, metoda grakih
radova, metoda demonstracije, istraivaka metoda.
Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava, mentorska nastava, praktina nastava,
problemska nastava, programirana nastava, egzemplarna nastava.
Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat odreuje nastavnik prema nastavnim sadrajima, osobitosti polaznika te
materijalnim i drugim uvjetima.
Elementi: usvojenost i razumijevanje sadraja, primjena znanja, aktivnost.
Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualno uenje, suradniko uenje, istraivako uenje, seminarski rad, projekt, e-uenje.
Prema Katalogu obveznih udbenika i pripadajuih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i
obrazovanja.
Naziv nastavnog predmeta: FIZIKA
dopuniti znanja, vjetine i kompetencije polaznika u podruju zike na razini srednjeg obrazovanja radi
Cilj predmeta:
cjelovitog osposobljavanja za odreeno zanimanje
Fizika je osnova primijenjenih znanosti i tehnologija pa su zakonitosti zike temelj za primijenjenu znanost, kao
to su elektrotehnika i raunalstvo. U zici je vaan i karakteristian eksperimentalan pristup koji omoguuje
viekratno ponavljanje i istraivanje neke pojave, a time njezino detaljno upoznavanje i opisivanje; stoga je pokus
neizostavan dio zikalnog odgoja i obrazovanja. Fizika se slui opaanjem i mjerenjem te logikim razmiljanjem i
Opis predmeta:
matematikim zakljuivanjem. Otuda proizlaze dva tijesno povezana pristupa, eksperimentalni i teorijski.
Fizikalna pismenost ukljuuje kompetencije koje polazniku omoguuju promatranje i istraivanje pojava,
razmiljanje o njima i razumijevanje njihova objanjenja te na temelju toga kreativno odluivanje i poduzimanje
akcija.

Nastavni predmet po razredima i ishodima uenja

Naziv nastavnog predmeta: FIZIKA
Razred: prvi (1.)
U prvom razredu polaznik e
stei sljedee ishode uenja:
Gibanja
1. opisati temeljne veliine kojima opisujemo gibanja
2. razlikovati srednju i trenutanu brzinu
3. usporediti akceleracije gibanja tijela s poveavanjem i smanjivanjem brzine
4. klasicirati primjere pravocrtnih gibanja stalne akceleracije
5. interpretirati graki ovisnost dviju veliina koje opisuju pravocrtno gibanje
6. uporabiti jednadbe za rjeavanje problema pravocrtnih gibanja stalne akceleracije ukljuujui slobodan pad
7. objasniti kutnu brzinu, kutnu akceleraciju i centripetalnu akceleraciju na krunom gibanju
Sile i polja
1. rijeiti problem uporabom Newtonovih zakona gibanja
2. primijeniti opis sile tee, trenja i elastine sile u razliitim primjerima
3. slagati i razlagati sile koje djeluju na tijelo crtanjem vektora sila
4. raspraviti o opem zakonu gravitacije i gibanju satelita oko Zemlje
5. analizirati primjere sudara tijela uporabom zakona ouvanja koliine gibanja
6. usporediti osnovni zakon gibanja za rotaciju s temeljnim zakonom translacijskoga gibanja
7. prosuditi o ravnotei krutog tijela
8. razmatrati pojave djelovanja sila u tekuinama i plinovima te primijeniti opise tlakova u razliitim primjerima
9. objasniti meudjelovanje tokastih elektrinih naboja pomou Coulombova zakona
10. povezati magnetsko, elektrino i gravitacijsko polje kao jedinstven koncept prostora koji ini djelovanje razliitih sila

Razrada
Nastavne cjeline Razrada Nastavne teme
Put i pomak
Brzina
Akceleracija
Gibanja Jednoliko pravocrtno gibanje
Jednoliko ubrzano i usporeno pravocrtno gibanje
Slobodan pad
Jednoliko kruno gibanje

Sile i polja
Ostalo
Metode i oblici rada:
Elementi i oblici praenja i
vrjednovanja polaznika:
Literatura
Literatura za polaznike:
Naziv nastavnog predmeta: FIZIKA
Razred: drugi (2.)
U drugom razredu polaznik e
stei sljedee ishode uenja: 10. povezati zakon ouvanja koliine gibanja i zakon ouvanja energije prilikom prouavanja sudara
Razrada
Nastavne cjeline
Rad i energija
Sila i masa
Sila tea, trenje, elastina sila
Newtonovi zakoni gibanja
Centripetalna sila
Gravitacijska sila
Sudari
Rotacija krutog tijela
Ravnotea krutog tijela
Tlak
Uzgon
Protjecanje uida
Coulombov zakon
Elektrino polje
Magnetsko polje
Metode: metoda usmenog izlaganja, metoda razgovora, heuristika metoda, problemska metoda, programirana metoda, metoda grakih
radova, metoda demonstracije, istraivaka metoda.
Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava, mentorska nastava, praktina nastava,
problemska nastava, programirana nastava, egzemplarna nastava.
Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat odreuje nastavnik prema nastavnim sadrajima, osobitosti polaznika te
materijalnim i drugim uvjetima.
Elementi: usvojenost znanja, primjena znanja, samostalnost u radu.
Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualno uenje, suradniko uenje, istraivako uenje, seminarski rad, projekt, e-uenje.
Prema Katalogu obveznih udbenika i pripadajuih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i
obrazovanja.
Rad i energija
1. objasniti rad u mehanici ovisno o poloaju vektora sile
2. razlikovati rad stalne sile u odnosu na rad promjenjive sile
3. uporabiti izraz za snagu pri djelovanju stalne sile
4. usporediti korisnosti razliitih primjera rada
5. opisati razliite vrste energije
6. raspraviti o kinetikoj energiji tijela u razliitim primjerima
7. konstruirati pojam gravitacijske potencijalne energije
8. prosuditi slinosti i razlike elastine potencijalne energije i gravitacijske potencijalne energije
9. primijeniti zakon ouvanja energije
Termodinamika
1. razlikovati unutarnju energiju, toplinu i temperaturu
2. povezati pojam temperature sa srednjom kinetikom energijom estica
3. razmotriti probleme termikog rastezanja u razliitim dimenzijama
4. istraiti plinske zakone
5. opisati naine prijenosa topline
6. objasniti pojam rada na razliitim primjerima u termodinamici
7. primijeniti Prvi zakon termodinamike na termodinamikim procesima
8. raspraviti rad toplinskih strojeva pomou Drugog zakona termodinamike
Razrada Nastavne teme
Mehaniki rad i energija
Kinetika i potencijalna energija
Gravitacijska i elastina potencijalna energija
Snaga i korisnost stroja
Zakon ouvanja energije u mehanikim sustavima

Termodinamika
Ostalo
Metode i oblici rada:
Elementi i oblici praenja i
vrjednovanja polaznika:
Literatura
Literatura za polaznike:
Naziv nastavnog predmeta: FIZIKA
Razred: trei (3.)
U treem razredu polaznik e
stei sljedee ishode uenja: 10. izloiti primjenu elektromagnetske indukcije
Razrada
Nastavne cjeline
Elektrodinamika
Toplinsko rastezanje i stezanje vrstih tvari i tekuina
Temperatura, unutarnja energija, toplina i toplinski kapacitet tijela
Plinski zakoni.Prijenos topline
Prvi zakon termodinamike
Rad u termodinamici
Drugi zakon termodinamike
Toplinski strojevi
Metode: metoda usmenog izlaganja, metoda razgovora, heuristika metoda, problemska metoda, programirana metoda, metoda grakih
radova, metoda demonstracije, istraivaka metoda.
Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava, mentorska nastava, praktina nastava,
problemska nastava, programirana nastava, egzemplarna nastava.
Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat odreuje nastavnik prema nastavnim sadrajima, osobitosti polaznika te
materijalnim i drugim uvjetima.
Elementi: usvojenost znanja, primjena znanja, samostalnost u radu.
Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualno uenje, suradniko uenje, istraivako uenje, seminarski rad, projekt, e-uenje.
Prema Katalogu obveznih udbenika i pripadajuih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i
obrazovanja.
Elektrodinamika
1. objasniti usmjereno gibanje elektrinog naboja u vodiu te elektrinu struju i elektrini otpor
2. primijeniti Ohmov zakon na strujne krugove istosmjerne i izmjenine struje
3. rijeiti problem u strujnom krugu pomou 1. i 2. Kirchhoova pravila
4. protumaiti ovisnost elektrinog otpora o temperaturi
5. izraunati rad i snagu elektrine struje na praktinim primjerima
6. objasniti Oerstedov pokus
7. opisati magnetsko polje te skicirati magnetske silnice za magnetsko polje ravnog vodia, strujnu petlju i zavojnicu
8. razmotriti djelovanje sile u magnetskom polju na razliitim primjerima
9. objasniti Faradayev zakon indukcije uz izvoenje pokusa
Titranje, valovi i zvuk
1. objasniti zikalne veliine koje odreuju harmonijsko titranje
2. interpretirati graki promjenu zikalnih veliina koje opisuju harmonijsko titranje s vremenom
3. primijeniti jednadbe koje opisuju harmonijsko titranje u rjeavanju zadataka
4. razmotriti energetski harmonijsko titranje (prigueno i prisilno titranje, rezonancija)
5. objasniti nastajanje i rasprostiranje mehanikih valova
6. razlikovati transverzalni od longitudinalnog vala
7. prikazati pojave odbijanja, loma, ogiba i superpozicije valova
8. raspraviti spektar i primjenu zvunih valova
Razrada Nastavne teme
Elektrina struja
Elektrini otpor
Ohmov zakon za strujni krug
Rad i snaga elektrine struje
Oerstedov pokus
Lorentzova i Amperova sila
Elektromotor
Elektromagnetska indukcija
Naelo rada generatora
Zatita od elektrinog udara

Titranje, valovi i zvuk
Ostalo
Metode i oblici rada:
Elementi i oblici praenja i
vrjednovanja polaznika:
Literatura
Literatura za polaznike:
Naziv nastavnog predmeta: FIZIKA
Razred: etvrti (4.)
U etvrtom razredu polaznik e
stei sljedee ishode uenja:
Razrada
Nastavne cjeline
Elektromagnetski valovi i
svjetlost
Harmonijsko titranje, prigueno i prisilno titranje
Rezonancija
Energija titranja
Nastanak valova i karakteristine valne veliine
Odbijanje, lom, ogib i superpozicija valova
Valovi zvuka
Ultrazvuk
Metode: metoda usmenog izlaganja, metoda razgovora, heuristika metoda, problemska metoda, programirana metoda, metoda grakih
radova, metoda demonstracije, istraivaka metoda.
Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava, mentorska nastava, praktina nastava,
problemska nastava, programirana nastava, egzemplarna nastava.
Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat odreuje nastavnik prema nastavnim sadrajima, osobitosti polaznika te
materijalnim i drugim uvjetima.
Elementi: usvojenost znanja, primjena znanja, samostalnost u radu.
Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualno uenje, suradniko uenje, istraivako uenje, seminarski rad, projekt, e-uenje.
Prema Katalogu obveznih udbenika i pripadajuih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i
obrazovanja.
Elektromagnetski valovi i svjetlost
1. razmotriti svojstva elektromagnetskih valova i dijelove elektromagnetskog spektra
2. objasniti primjenu elektromagnetskih valova u prijenosu informacija na daljinu i u medicini
3. primijeniti zakon odbijanja svjetlosti na primjeru ravnog zrcala
4. konstruirati sliku koju daje sferno zrcalo uz navoenje njezinih svojstava
5. opisati lom svjetlosti na granici sredstva i disperziju svjetlosti na prizmi
6. konstruirati sliku koju daje tanka lea te navesti njezina svojstva
7. primijeniti jednadbu lee
8. objasniti pojave valne optike (interferencija, ogib i polarizacija svjetlosti)
9. primijeniti jednadbe optike reetke i/ili Youngova pokusa pri rjeavanju zadataka i istraivakom pokusu
Atomi i atomske jezgre
1. opisati strukturu i razvoj modela atoma te pojmove atomskog broja, masenog broja i izotopa
2. povezati linijske spektre s energijskim nivoima atoma
3. objasniti fotoelektrini efekt
4. usporediti valnu i estinu prirodu svjetlosti i tvari
5. navesti , i raspad i opisati ionizirajua svojstva nastalih produkata i njihov doseg
6. primijeniti zakone ouvanja naboja i masenog broja prilikom nuklearnih reakcija
7. uporabiti u rjeavanju zadataka zakon radioaktivnog raspada
8. objasniti primjenu nuklearne energije dobivene sijom i fuzijom
Razrada Nastavne teme
Elektromagnetski titraji
Nastajanje i rasprostiranje elektromagnetskih valova
Spektar i brzina elektromagnetskih valova
Zakoni geometrijske optike
Zrcala
Disperzija svjetlosti
Lee
Interferencija i ogib svjetlosti
Polarizacija svjetlosti
 Zraenje uarenog tijela
Fotoelektrini efekt
Dualizam u prirodi
Razvoj modela atoma
Atomi i atomske jezgre
Struktura atomske jezgre
Radioaktivnost
Nuklearna energija
Ionizirajue i neionizirajue zraenje

Ostalo
Metode: metoda usmenog izlaganja, metoda razgovora, heuristika metoda, problemska metoda, programirana metoda, metoda
grakih radova, metoda demonstracije, istraivaka metoda.
Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava, mentorska nastava, praktina nastava,
Metode i oblici rada: problemska nastava, programirana nastava, egzemplarna nastava.
Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat odreuje nastavnik prema nastavnim sadrajima, osobitosti polaznika te
materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praenja i Elementi: usvojenost znanja, primjena znanja, samostalnost u radu.
vrjednovanja polaznika: Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualno uenje, suradniko uenje, istraivako uenje, seminarski rad, projekt, e-uenje.

Literatura
Prema Katalogu obveznih udbenika i pripadajuih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i
Literatura za polaznike:
obrazovanja.

Naziv nastavnog predmeta: KEMIJA

upoznati kemijske elemente, kemijske spojeve, sirovine i produkte
objasniti kemijske promjene, povezati ih s pojavama u prirodi te ih prikazati jednadbama kemijske reakcije
razvijati vjetinu eksperimentiranja, sposobnost opaanja promjena, opisivanja i donoenja zakljuaka izvoenjem pokusa
Cilj predmeta: uoiti uzajamne veze izmeu pokusa, pojava u prirodi i teorije
prepoznati tetne i opasne kemikalije te objasniti nain njihova obiljeavanja, pravila rukovanja, postupanja i zbrinjavanja
razvijati svijest o nunosti ouvanja prirodnih uvjeta, a pritom ne odriui se dobrobiti civilizacije i napretka
osvijestiti socijalnu osjetljivost u smislu iskazane empatije prema svakom pojedincu i njegovim potrebama

Kemija je znanost o tvarima i njihovim kemijskim promjenama. Cilj je nastave kemije stei znanja o temeljnim
kemijskim teorijama, ponajprije atomskoj teoriji i njezinim popratnim konceptima i modelima kako bi na osnovi
Opis predmeta: njih mogli opisati i razumjeti svojstva i promjene tvari. Jedna od temeljnih zadaa nastave kemije jest razviti interes
polaznika prema prirodnim znanostima predstavljajui ih dijelom ope kulture. Nastavom kemije polaznici trebaju
stei znanja i sposobnosti koje e omoguiti daljnje samoobrazovanje, odnosno usavravanje u struci.

Nastavni predmet po razredima i ishodima uenja

Naziv nastavnog predmeta: KEMIJA
Razred: prvi (1.)

U prvom razredu polaznik e
stei sljedee ishode uenja: 4. protumaiti pomou shematskog prikaza Daniellova lanka sastavne dijelove lanka
Razrada
Nastavne cjeline
Struktura atoma i periodni
sustav elemenata
Veze izmeu atoma i molekula
Osnove elektrokemije
Metali
Nemetali
Napomene:
Ostalo
Metode i oblici rada:
Elementi i oblici praenja i
vrjednovanja polaznika:
Literatura
Literatura za polaznike:
Naziv nastavnog predmeta: BIOLOGIJA
estina graa tvari
1. objasniti strukturu atoma
2. navesti podatke koji se mogu iitati iz periodnog sustava elemenata
3. usporediti zikalna svojstva metala i nemetala
4. odrediti valenciju nekog atoma s obzirom na njegov poloaj u periodnom sustavu elemenata
5. navesti osnovna svojstva kemijskih veza
6. objasniti znaenje Lewisove simbolike
7. povezati vanost meumolekulskih sila s graom tvari
Osnove elektrokemije
1. povezati reakcije oksidacije i redukcije s promjenom oksidacijskog broja
2. razlikovati oksidacijsko i redukcijsko sredstvo
3. predvidjeti mogue ishode oksido-redukcijskih procesa na elektrodama pri elektrolizi vode i taljevine kemijskog spoja
5. usporediti kemijske reakcije u galvanskom lanku i elektroliznom lanku
6. povezati kemijsku reaktivnost metala i predznak standardnoga elektrodnog potencijala
7. predvidjeti razliku potencijala galvanskog ili elektroliznog lanka
Metali i nemetali
1. pokazati vanost tehniki vanih metala i njihovih legura
2. prikupiti najvanije injenice o svojstvima nemetala po skupinama u periodnom sustavu elemenata
3. izabrati spojeve nemetala koji imaju utjecaj na biosferu
4. prikazati vanost vode u svakodnevnom ivotu i svim ljudskim aktivnostima
5. prikazati vrste pesticida koji se upotrebljavaju u poljoprivredi
6. izloiti vanost primjene umjetnih gnojiva
7. otkriti vanost zbrinjavanja otpada
Razrada Nastavne teme
Sastav tvari
Graa atoma
Periodni sustav elemenata
Ionska veza
Kovalentna veza
Polarnost molekula (meumolekulske sile i vodikova veza)
Oksidacija i redukcija
Galvanski lanci
Elektroliza
Metalna veza
Tehniki vani metali i njihove legure
Halogeni elementi
Halkogeni elemeni
Duikova skupina elemenata
Ugljikova skupina elemenata
Nastavni proces izvodi se skladnom izmjenom teorije i praktinog rada s ciljem ostvarivanja ishoda uenja.
Metode: metoda usmenog izlaganja, metoda razgovora, heuristika metoda, problemska metoda, metoda grakih radova, metoda
demonstracije, istraivaka metoda.
Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini.
Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat odreuje nastavnik prema nastavnim sadrajima, osobitosti polaznika te
materijalnim i drugim uvjetima.
Elementi: usvojenost nastavnih sadraja, primjena znanja, individualni rad.
Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualno uenje, suradniko uenje, istraivako uenje, seminarski rad, projekt, e-uenje,
domaa zadaa.
Prema Katalogu obveznih udbenika i pripadajuih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i
obrazovanja.

Cilj predmeta:
Opis predmeta:
Naziv nastavnog predmeta: BIOLOGIJA
Razred: prvi (1.)
U prvom razredu polaznik e
stei sljedee ishode uenja:
Razrada
Nastavne cjeline
ovjek i zdravlje
Spolnost i sazrijevanje ovjeka
Ostalo
usvojiti i meusobno povezati kljune bioloke koncepte u objanjavanju pojava i procesa u ivom svijetu kako bi stekli temeljnu bioloku
pismenost kao svojinu i alat graanina suvremenoga demokratskog drutva
proiriti znanja o zdravlju i rizicima od bolesti te oblikovati stavove o potrebi odgovornog ponaanja prema vlastitom zdravlju i zdravlju
drugih ljudi
steeno znanje staviti u funkciju oblikovanja stavova o potrebi ouvanja bogatstava prirode i prirodne ravnotee te obrazloiti potrebu
vlastitoga odgovornog ponaanja prema prirodi i okoliu
Polaznici stjeu znanja i razvijaju vjetine, poevi od manualne spretnosti i umijea koritenja pribora za praktian
rad, do promatranja, opisivanja, izdvajanja bitnog, zakljuivanja, prezentiranja i rada u timu. Uenje ciljano utjee i
na afektivnu domenu polaznikog razvoja, usvajanjem potovanja prema ivotu te razvijanjem empatije prema
drugim ljudima i drugim ivim biima, kao i na odgovornost za ouvanje prirode, okolia, vlastitog i tueg
zdravlja.
Nastavni predmet po razredima i ishodima uenja
ovjek i zdravlje
1. raspraviti o zdravim stilovima ivljenja te vanosti pravilne i redovite primjene higijenskih navika u svakodnevnom ivotu
2. identicirati putove ulaska patogenih mikroorganizama i nametnika u ovjekovo tijelo i mjere prevencije
3. dati primjere najee virusne i bakterijske bolesti i naine njihova lijeenja
4. diskutirati o djelovanju sredstava ovisnosti na zdravlje i ponaanje ljudi
5. protumaiti vanost preuzimanja odgovornosti za vlastito zdravlje na primjerima razliite ovisnosti
6. prepoznati opasnosti za zdravlje povezane sa specinou zanimanja za koje se koluje
7. pokazati zahvate prve pomoi koji mogu spasiti ivot ugroenoj osobi
8. opisati primjer posljedica poremeaja ravnotee u organizmu
Spolnost i sazrijevanje i ovjeka
1. protumaiti povezanost sazrijevanja i ivotnih razdoblja s djelovanjem hormona
2. povezati funkciju spolnih organa s njihovom graom i higijenom
3. razlikovati prednosti i nedostatke razliitih metoda planiranja trudnoe
4. protumaiti proces oplodnje i razvoj ploda do poroaja
5. povezati promjene tijekom trudnoe s odgovornim ponaanjem trudnice
6. raspraviti razliite stavove o spolnosti i odgovornome spolnom ponaanju
Razrada Nastavne teme
Znaenje vlastitog zdravlja i potreba zdravog stila ivljenja
Povezanost najeih bolesti i poremeaja organskih sustava s moguim imbenicima rizika i prevencijom
Osobna higijena
Zdrava hrana i razborita prehrana
Umor, odmor i rekreacija
Ovisnosti (puenje i ovisnost o duhanu, alkohol i alkoholizam, droge i narkomanija, ostale ovisnosti)
Pruanje prve pomoi (zahvati koji spaavaju ivot)
Individualni rad i rad u skupini:
Primjeri poremeaja ravnotee u organizmu i njihove posljedice
Poremeaji prehrane i utjecaj medija na stavove o zdravlju
Utjecaj vrnjaka i medija na oblikovanje zdravih stilova ivljenja
Odgovorno ponaanje prema zdravlju (donoenje odluka)
Rizici za zdravlje povezani sa specinou zanimanja i nainom ivota
ivotni ciklus i razvoj spolnosti ovjeka
Pubertet i adolescencija
Graa i funkcija mukog i enskoga spolnog sustava
Menstrualni ciklus i oplodnja
Trudnoa, poroaj, dojenje i njega novoroenadi
Sredstva kontracepcije i metode planiranja trudnoe
Individualni rad i rad u skupini:
Odgovorno spolno ponaanje i partnerski odnosi (donoenje odluka)
Utjecaj vrnjaka i medija na spolno ponaanje

Metode i oblici rada:
Elementi i oblici praenja i
vrjednovanja polaznika:
Literatura
Literatura za polaznike:
Naziv modula
Popis strukovnih skupova ishoda Tehniko dokumentiranje
uenja iz standarda kvalikacije Uvod u baze podataka
Kako uiti i raditi s ovim modulom
Cilj modula:
Opis modula:
Nastavni predmeti koji se izvode
u ovom modulu:
Naziv nastavnog predmeta: UPOTREBA INFORMACIJSKE TEHNOLOGIJE U UREDSKOM POSLOVANJU
Razred: prvi (1.)
U prvom razredu polaznik e
stei sljedee ishode uenja:
Razrada
Nastavne cjeline
Elektroniki svijet
Operacijski sustavi
Metode: metoda usmenog izlaganja, metoda razgovora, heuristika metoda, problemska metoda, metoda grakih radova, metoda
demonstracije, istraivaka metoda.
Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini.
Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat odreuje nastavnik prema nastavnim sadrajima, osobitosti polaznika te
materijalnim i drugim uvjetima.
Elementi: usvojenost nastavnih sadraja, primjena znanja i individualni rad.
Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualno uenje, suradniko uenje, istraivako uenje, seminarski rad, projekt, e-uenje,
domaa zadaa.
Prema Katalogu obveznih udbenika i pripadajuih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i
obrazovanja.
2.2.2. Obvezni strukovni moduli
OSNOVE INFORMACIJSKO-KOMUNIKACIJSKE TEHNOLOGIJE
Upotreba informacijske tehnologije u poslovanju
Tehniko i poslovno komuniciranje
primijeniti standarde tehnikog crtanja i nacrtne geometrije
uporabiti raunalne programe u izradbi tehniko-tehnoloke dokumentacije
izraditi jednostavne baza podataka
razvijati sposobnosti za poslovno komuniciranje
Uporaba informacijske tehnologije u voenju dokumentacije i u poslovnoj komunikaciji.
Upotreba informacijske tehnologije u uredskom poslovanju (1. razred, 2 sata, 3,5 boda)
Tehniko dokumentiranje (1. razred, 2 sata, 3,5 boda)
Uvod u baze podataka (2. razred, 1 sat, 1,5 boda)
Tehniko i poslovno komuniciranje (4. razred, 2 sata, 3,5 boda)
Nastavni predmeti po razredima i ishodima uenja
1. koristiti i podesiti osobno raunalo
2. rukovati mapama i datotekama na osobnom raunalu
3. koristiti i primijeniti program za obradu teksta u izradbi i ureivanju sloenijih dokumenata
4. koristiti i primijeniti program za tabline kalkulacije u izradbi tablinih izrauna i grakona
5. koristiti i primijeniti program za izradbu prezentacija
6. koristiti internet i elektroniku potu
7. koristiti i primijeniti program za izradbu dijagrama pomou suvremenih oblika i predloaka
Razrada Nastavne teme
Informacijske i komunikacijske tehnologije
Sigurnost i raunalni virusi
Zakon, pravna regulativa i zakonski propisi
Programska potpora
Operacijski sustav
Organizacija podataka
Rad s podatcima
Korisniki programi
Namjetanje raunala

Obrada teksta
Tabline kalkulacije
Izradba prezentacija
Internet i rad na mrei
Izradba dijagrama
Napomene:
Ostalo
Metode i oblici rada:
Elementi i oblici praenja i
vrjednovanja polaznika:
Literatura
Literatura za polaznike:
Naziv nastavnog predmeta: TEHNIKO DOKUMENTIRANJE
Razred: prvi (1.)
U prvom razredu polaznik e
stei sljedee ishode uenja:
Razrada
Nastavne cjeline
Standardi u tehnikom crtanju
Osnovne geometrijske
konstrukcije
Osnove rada u programu za obradu teksta
Rad s tekstom
Oblikovanje dokumenta
Objekti
Cirkularna pisma
Program za tabline kalkulacije
Unos i ureivanje podataka i formula
Oblikovanje tablice i nizovi podataka
Funkcije
Grakoni
Rad s tablicama
Promjena prikaza i ispis radne knjige
Osnove programa za izradbu prezentacija
Izradba prezentacije
Oblikovanje prezentacije
Priprema izlaznih rezultata
Internet i World Wide Web
Elektronika komunikacija
Programska podrka za e-potu
Dijagrami tijeka
Mreni dijagrami
Organizacijski dijagrami
Tlocrti
Pri realizaciji vjebi razredni odjel dijeli se u grupe od 10 do 14 polaznika.
Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseoloke metode, metode aktivnog uenja, metode uenja stvaranjem.
Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini.
Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat odreuje nastavnik prema nastavnim sadrajima, osobitosti polaznika te
materijalnim i drugim uvjetima.
Elementi: primjena znanja, sudjelovanje u nastavnom procesu.
Oblici: problemski zadatak, projektni zadatak, seminarski rad.
Prema Katalogu obveznih udbenika i pripadajuih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i
obrazovanja.
1. koristiti norme tehnikog crtanja i dokumentiranja
2. nacrtati i prepoznati osnovne simbole iz shema elektrikih i elektronikih sklopova
3. nacrtati jednostavne sheme elektrikih i elektronikih sklopova
4. skicirati i nacrtati tijelo u prostornom prikazu
5. izraditi tehniku dokumentaciju
Razrada Nastavne teme
Vrste tehnikih crtea
Vrste crta
Namjena crta
Standardna mjerila u tehnikom crtanju
Zaglavlja i sastavnice
Tehniko pismo
Konstrukcija krunih prijelaza
Osnovne geometrijske konstrukcije mnogokuta (trokut, etverokut, peterokut, esterokut)
Konstrukcija ravninskih krivulja (krunica, elipsa, sinusoida)

Osnove nacrtne geometrije
Prostorno predoavanje
Simboli i sheme elektrinih i
elektronikih sklopova
Tehnika dokumentacija
Vjebe
Napomene:
Ostalo
Metode i oblici rada:
Elementi i oblici praenja i
vrjednovanja polaznika:
Literatura
Literatura za polaznike:
Naziv nastavnog predmeta: UVOD U BAZE PODATAKA
Razred: drugi (2.)
U drugom razredu polaznik e
stei sljedee ishode uenja: 4. izdvojiti i prikazati eljene podatke prema zadanom kriteriju iz baze podataka
Razrada
Nastavne cjeline
Europski nain prikazivanja
Projekcija toke i duine
Crtanje osnovnih projekcija lika (nacrt, tlocrt, bokocrt)
Skiciranje ortogonalnih projekcija tijela
Metode prostornog predoavanja
Perspektiva
Dimetrija
Kosa projekcija
Izometrija
Simboli u elektrotehnici i elektronici
Shematski crtei elektrinih instalacija
Jednopolne sheme u elektrotehnici
Shematski crtei u elektronici
Shematski blok-dijagrami
Podjela tehnike dokumentacije
Zahtjevi tehnike dokumentacije
Blokovski prikaz
Tekstualni dio (popis opreme, trokovnici)
Crteni dio (simboli, oznaavanje elemenata, oznaka pripadnosti i lokacija)
Tehniko pismo
Konstrukcija trokuta, kvadrata, peterokut, esterokuta
Konstrukcija krunice, elipse i sinusoide
Konstrukcija lika u tlocrtu nacrtu i bokocrtu
Skiciranje ortogonalne projekcije u tlocrtu nacrtu i bokocrtu
Crtanje tijela u izometriji
Skiciranje tijela u izometriji
Crtanje elektrotehnikog shematskog crtea pomou raunala
Crtanje shematskog elektronikog crtea pomou raunala
Crtanje blok dijagrama pomou raunala
Pri realizaciji vjebi razredni odjel dijeli se u grupe od 10 do 14 polaznika.
Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseoloke metode, metode aktivnog uenja, metode uenja stvaranjem.
Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini.
Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat odreuje nastavnik prema nastavnim sadrajima, osobitosti polaznika te
materijalnim i drugim uvjetima.
Elementi: primjena znanja, sudjelovanje u nastavnom procesu.
Oblici: problemski zadatak, projektni zadatak, seminarski rad.
Prema Katalogu obveznih udbenika i pripadajuih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i
obrazovanja.
1. protumaiti osnovnu organizaciju baze podataka
2. osmisliti i konstruirati bazu podataka
3. povezati tablice relacijske baze (1 : 1, 1 : N, N : M)
5. koristiti obrasce za unos i izmjenu podataka
6. kreirati izvjea prema zadanom kriteriju iz vie povezanih tablica
Razrada Nastavne teme

Uvod u baze podataka
Relacijski model
Izradba baze podataka
Ureivanje baze podataka
Prikaz podataka
Obrasci
Izvjea
Vjebe
Napomene:
Ostalo
Metode i oblici rada:
Elementi i oblici praenja i
vrjednovanja polaznika:
Literatura
Literatura za polaznike:
Naziv nastavnog predmeta: TEHNIKO I POSLOVNO KOMUNICIRANJE
Razred: etvrti (4.)
Baza podataka
Svrha koritenja i koritenje baze podataka
Modeli podataka
Upoznavanje s izgledom programa za rad s bazama podataka
Otvaranje postojee i kreiranje nove baze podataka u programu za rad s bazama podataka
Vrste tablica (matine i prometne)
Graa i kreiranje tablice
Polje
Slog
Primarni i vanjski klju
Indeks
Konstruiranje baze podataka na osnovi zadanog problema crtanjem skica i dijagrama
Izradba tablica: deniranje imena stupaca i pripadnih tipova podataka
Zadavanje kljueva
Deniranje indeksa
Dodavanje novih i brisanje postojeih zapisa
Ureivanje postojeih zapisa
Kopiranje, preimenovanje i brisanje tablica
Prikaz tablice (promjene izgleda)
Sortiranje, pretraivanje i zamjena podataka
Postavljanje upita QBE tehnikom
Generiranje upita dizajnerom
Izvoenje, spremanje i uitavanje upita
Izradba obrazaca
Pregled, unos i brisanje podataka koritenjem obrazaca
Pretraivanje i ltriranje koritenjem obrazaca
Spremanje i otvaranje obrazaca
Izradba izvjea
Pregled i ispis podataka
Izvoz podataka u vanjsku datoteku
Grupiranje podataka u izvjeu
Agregatne funkcije u izvjeu
Spremanje i otvaranje izvjea
Crtanje dijagrama baze podataka
Izradba baze podataka
Izradba tablica
Dodavanje novih zapisa, izmjena i brisanje postojeih zapisa
Prikaz tablica
Upiti
Rad s obrascima
Rad s izvjeima
Pri realizaciji vjebi razredni odjel dijeli se u grupe od 10 do 14 polaznika.
Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseoloke metode, metode aktivnog uenja, metode uenja stvaranjem.
Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini.
Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat odreuje nastavnik prema nastavnim sadrajima, osobitosti polaznika te
materijalnim i drugim uvjetima.
Elementi: primjena znanja, sudjelovanje u nastavnom procesu.
Oblici: problemski zadatak, projektni zadatak, seminarski rad.
Prema Katalogu obveznih udbenika i pripadajuih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i
obrazovanja.

U etvrtom razredu polaznik e
stei sljedee ishode uenja:
Razrada
Nastavne cjeline
Programski alati za poslovno
komuniciranje
Programski alati za izradbu
tehnike dokumentacije
Osnove poslovnog komuniciranja Usmena komunikacija
Osnove elektronikog
komuniciranja
Osnove prezentacijske vjetine
Vjebe
Napomene:
Ostalo
Metode i oblici rada:
Elementi i oblici praenja i
vrjednovanja polaznika:
Literatura
Literatura za polaznike:
1. koristiti programske alate za izradbu tehnikih i poslovnih dokumenata
2. primijeniti predloke tipskih dokumenata
3. izraditi jednostavnije tehnike dokumente: tehniku specikaciju, ponudu s trokovnikom i korisniki prirunik
4. primijeniti poslovnu komunikaciju elektronikim putem
5. pripremiti i odrati poslovni sastanak
6. prezentirati odabrane tehnike i poslovne dokumente poslovnim korisnicima
Razrada Nastavne teme
Programski alati za poslovno komuniciranje i izradbu poslovne dokumentacije
Pregled osnovnih alata i funkcija namijenjenih poslovnom komuniciranju
Cilj, nain i poslovni primjeri izradbe odgovarajuih dokumenata
Poslovni dopis, trokovnik, kalkulacija, prezentacija, elektronika pota
Poslovni predloci, koritenje i izradba zadane poslovne dokumentacije
Programski alati za izradbu tehnike dokumentacije
Pregled osnovnih alata i funkcija namijenjenih tehnikim poslovima
Cilj, nain i poslovni primjeri izradbe tehnike dokumentacije
Tehniki dijagram s opisom i tehniki nacrt sa sastavnicom
Osnove rada u alatima
Poslovni predloci, koritenje i izradba zadane tehnike dokumentacije
Osnovi pojmovi u komunikaciji
Oblici i naini komuniciranja
Pisana komunikacija
Javni govor i prezentiranje
Usporedba i razlike usmene, pisane i elektronike komunikacije
Poslovni web
Poslovna elektronika pota
Poslovni kontakti i upravljanje vremenom
Pregled i upoznavanje alata poslovnoga elektronikog komuniciranja
Poslovni predloci, primjeri elektronike poslovne komunikacije
Cilj i misija prezentacije
Publika i situacija
Struktura i plan prezentacije
Vizualna i verbalna komunikacija
Zlatna pravila uspjenih prezentacija
Elementi izvedbe: stav, kontrola, utjecaj
Uvjebavanje
Pregled i upoznavanje programskih alata
Osnovni rad s programskim alatima
Rad s odabranim predlocima
Modikacija predloaka po dobivenom zadatku
Poslovna komunikacija izraenih dokumenata elektronikom potom
Sazivanje poslovnih sastanaka uz pratei dopis i dokumente
Samostalna izradba prezentacije po dobivenom zadatku
Javna prezentacija i obrana dobivenog zadataka
Pri realizaciji vjebi razredni odjel dijeli se u grupe od 10 do 14 polaznika.
Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseoloke metode, metode aktivnog uenja, metode uenja stvaranjem.
Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini.
Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat odreuje nastavnik prema nastavnim sadrajima, osobitosti polaznika te
materijalnim i drugim uvjetima.
Elementi: usvojenost programskih sadraja, primjena znanja, sudjelovanje u nastavnom procesu.
Oblici: usmena provjera, pisana provjera, problemski zadatak, projektni zadatak, seminarski rad.
Prema Katalogu obveznih udbenika i pripadajuih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i
obrazovanja.
Naziv modula OSNOVE RAUNALSTVA
Osnove raunala
Graa raunala
Popis strukovnih skupova ishoda Operacijski sustavi
uenja iz standarda kvalikacije
Praktine osnove raunalstva
Algoritmi i programiranje

Kako uiti i raditi s ovim modulom

upoznati osnovnu strukturu, naelo rada osobnog raunala i njegovih pojedinih dijelova
samostalno sastaviti i nadograditi sklopovske komponente osobnog raunala, instalirati potreban operacijski sustav te dijagnosticirati i
Cilj modula: otkloniti jednostavne neispravnosti
razvijati algoritamski nain razmiljanja

Sastavljanje i nadogradnja komponenti osobnog raunala. Instalacija operacijskih sustava te dijagnosticiranje i

Opis modula:
otklanjanje jednostavnih neispravnosti. Primjena algoritama u rjeavanju problema.
Algoritmi i programiranje (1. razred, 3 sata, 4,5 boda)
Algoritmi i programiranje (2. razred, 3 sata, 5 bodova)
Nastavni predmeti koji se izvode Osnove raunala (2. razred, 2 sata, 4 boda)
u ovom modulu: Praktine osnove raunala (2. razred, 2 sata, 4 boda)
Graa raunala (3. razred, 3 sata, 5 bodova)
Operacijski sustavi (3. razred, 2 sata, 3,5 boda)

Nastavni predmeti po razredima i ishodima uenja

Naziv nastavnog predmeta: ALGORITMI I PROGRAMIRANJE
Razred: prvi (1.)
1. objasniti vanost algoritama u procesu rjeavanja problema
2. razmotriti tipine strukture podataka i pripadnih algoritama te prepoznati vana svojstva algoritama
U prvom razredu polaznik e 3. odabrati i osmisliti algoritme za rjeavanje jednostavnijih problema
stei sljedee ishode uenja: 4. koristiti naredbe za upis i ispis podataka
5. primijeniti naredbe za grananje i ponavljanje dijelova programa
6. koristiti jednodimenzionalna i dvodimenzionalna polja te nizove znakova

Razrada
Nastavne cjeline Razrada Nastavne teme
Osnovni pojmovi algoritama
Svojstva algoritma
Zapis algoritma
Vrste naredbi
Sekvencijske naredbe
Naredbe pridruivanja i aritmetike operacije
Algoritmi Naredbe za odreivanje tijeka algoritma
Logike operacije
Naredbe za ponavljanje s ispitivanjem uvjeta na poetku
Naredbe za ponavljanje s ispitivanjem uvjeta na kraju
Sloene naredbe programske funkcije
Naredbe za ponavljanje poznati broj puta

Brojevni sustavi
Prikaz podataka u sklopovima raunala
Zapis prirodnih brojeva
Zapis podataka u sklopovima Zapis cijelih brojeva
raunala
Zapis racionalnih brojeva i brojeva s pominom tokom
Racionalni brojevi jednostruke i dvostruke preciznosti
Zapis znakova

Programski jezik
Vjebe
Napomene:
Ostalo
Metode i oblici rada:
Elementi i oblici praenja i
vrjednovanja polaznika:
Literatura
Literatura za polaznike:
Naziv nastavnog predmeta: ALGORITMI I PROGRAMIRANJE
Razred: drugi (2.)
Osnovna struktura programa u odabranom programskom jeziku
Osnovni tipovi podataka
Varijable i konstante
Funkcije za ispis podataka
Funkcije za upis podataka
Naredba za dodjeljivanje vrijednosti
Aritmetike operacije i pretvorba tipova podataka
Matematike funkcije
Prioriteti izvravanja operacija
Znakovi i znakovne funkcije (ctype.h)
Jednostruko grananje if
Viestruka grananja if_else, if_else_if_else
Logike operacije
Naredba switch
Naredbe za ponavljanje s ispitivanjem uvjeta na poetku while
Naredbe za ponavljanje s ispitivanjem uvjeta na kraju do_while
Naredbe continue i break
Naredba za ponavljanje poznati broj puta for
Ugnijeene petlje
Jednodimenzionalna polja
Inicijalizacija jednodimenzionalnih polja
Dvodimenzionalna polja
Inicijalizacija dvodimenzionalnih polja
Nizovi znakova
Upis i ispis niza znakova
Usporeivanje i kopiranje nizova znakova
Algoritmi
Uvod u rad s programom za graki prikaz algoritama
Sekvencijske naredbe
Naredbe za odreivanje tijeka programa
Naredbe za ponavljanje s ispitivanjem uvjeta
Naredba za ponavljanje poznati broj puta
Programski jezik
Naredbe za upis i ispis podataka
Aritmetike operacije i matematike funkcije
Naredbe za grananje u programu
Naredbe za ponavljanje s ispitivanjem uvjeta
Naredba za ponavljanje poznati broj puta
Polja
Nizovi znakova
Pri realizaciji vjebi razredni odjel dijeli se u grupe od 10 do 14 polaznika.
Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseoloke metode, metode aktivnog uenja, metode uenja stvaranjem.
Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini.
Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat odreuje nastavnik prema nastavnim sadrajima, osobitosti polaznika te
materijalnim i drugim uvjetima.
Elementi: usvojenost programskih sadraja, primjena znanja, sudjelovanje u nastavnom procesu.
Oblici: usmena provjera, pisana provjera, laboratorijska vjeba, problemski zadatak, projektni zadatak.
Prema Katalogu obveznih udbenika i pripadajuih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i
obrazovanja.
 1. koristiti algoritme za pretraivanje i razvrstavanje
2. kreirati i primijeniti funkcije u programu
U drugom razredu polaznik e 3. koristiti pokazivae u radu s poljima i funkcijama
stei sljedee ishode uenja: 4. dizajnirati i koristiti strukture podataka
5. kreirati i koristiti datoteke
6. primijeniti naredbe za rad s grakom u izradbi razliitih crtea i animacija

Razrada
Nastavne cjeline Razrada Nastavne teme
Pretraivanje jednodimenzionalnog polja
Algoritmi za pretraivanje i Razni naini sortiranja elemenata polja
razvrstavanje Razvrstavanje razmjenom (selection sort)
Razvrstavanje metodom mjehuria (bubble sort)

Deniranje i deklaracija funkcije

Poziv funkcije
Funkcije Prijenos argumenata
Tipovi funkcija
Rekurzivne funkcije

Deklaracija pokazivaa
Funkcije i pokazivai
Pokazivai Polja i pokazivai
Pokazivai na niz znakova

Osnovni pojmovi o strukturama

Strukture podataka Polja struktura

Otvaranje i zatvaranje datoteke

Datoteke Neformatirani nain upisa i ispisa podataka
Formatirani nain upisa i ispisa podataka

Naredbe za rad s bitovima

Rad s bitovima Polja bitova

Naredbe za rad s grakom

Graka Izradba razliitih crtea i animacija

Pretraivanje
Razvrstavanje
Funkcije
Pokazivai
Vjebe
Strukture
Datoteke
Rad s bitovima
Graka

Napomene: Pri realizaciji vjebi razredni odjel dijeli se u grupe od 10 do 14 polaznika.

Ostalo
Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseoloke metode, metode aktivnog uenja, metode uenja stvaranjem.
Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini.
Metode i oblici rada:
Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat odreuje nastavnik prema nastavnim sadrajima, osobitosti polaznika te
materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praenja i Elementi: usvojenost programskih sadraja, primjena znanja, sudjelovanje u nastavnom procesu.
vrjednovanja polaznika: Oblici: usmena provjera, pisana provjera, laboratorijska vjeba, problemski zadatak, projektni zadatak.

Literatura
Prema Katalogu obveznih udbenika i pripadajuih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i
Literatura za polaznike:
obrazovanja.

Naziv nastavnog predmeta: OSNOVE RAUNALA

Razred: drugi (2.)

U drugom razredu polaznik e
stei sljedee ishode uenja:
Razrada
Nastavne cjeline
Osnovni pojmovi i koncepti
Kuite s napajanjem
Matina ploa
Tvrdi disk
Operacijski sustav
Memorija
Ureaji za pohranu podataka
Audio i video-podsustav
Ulazni ureaji
1. prepoznati dijelove osobnog raunala
2. ralaniti i objasniti osnovnu strukturu raunala kao sustava
3. prikazati i protumaiti elemente matine ploe i njezine funkcije
4. opisati ziku i logiku strukturu tvrdog diska
5. imenovati elemente strukture operacijskog sustava
6. objasniti proces podizanja operacijskog sustava
7. opisati naelo rada tipinih izlaznih ureaja
Razrada Nastavne teme
Vrste raunala
Podsustavi osobnog raunala
Konektori na perifernim ureajima
Unutranjost sustavske jedinice
Kuite raunala
Jedinica napajanja
Standardi kuita i jedinica napajanja
Tehnologije u jedinicama napajanja
Standardi oblika matinih ploa
Komponente matine ploe
Chipset
Sabirnice
BIOS
Sustavski resursi
Mikroprocesor
Modeli procesora
Viejezgreni procesori
Nain rada vrstog diska
Logika struktura tvrdog diska
ATA suelja
SCSI
RAID
Pojam i vrste operacijskih sustava
Osnovna struktura operacijskog sustava
Instalacija operacijskog sustava
Podizanje operacijskog sustava
Osnovna konguracija operacijskog sustava
Osnovni dijagnostiki alati operacijskog sustava
DRAM memorija
Vrste RAM memorije
Karakteristike RAM memorije
Vanjski tvrdi disk
Flash memorije
Memorijske kartice
itai memorijskih kartica
Optiki pogoni i mediji
SSD diskovi
Floppy pogoni i mediji
Monitori
Projektori
Grake kartice
Karakteristike videopodsustava
Zvune kartice
Zvuni sustavi
Ulazi i prikljuci osobnog raunala
Standardni ulazni ureaji
Skeneri
Digitalni fotoaparat
Kamera za raunalo

Pisai
Mreni podsustav
Prijenosna raunala
Napomene:
Ostalo
Metode i oblici rada:
Elementi i oblici praenja i
vrjednovanja polaznika:
Literatura
Literatura za polaznike:
Naziv nastavnog predmeta: PRAKTINE OSNOVE RAUNALSTVA
Razred: drugi (2.)
U drugom razredu polaznik e
stei sljedee ishode uenja:
Razrada
Nastavne cjeline
Osobno
raunalo (PC)
Tvrdi disk (HDD)
Vrste i karakteristike pisaa
Iglini pisai
Laserski pisa
Tintni pisai
Naini komunikacije pisaa
Mreni podsustav osobnog raunala
Mrena kartica
Vrste prijenosnih raunala
Komponente prijenosnih raunala
Izmjenjive komponente prijenosnih raunala
Baterije prijenosnih raunala
Povezivanje teorijskih spoznaja s praktinom primjenom izvodi se na nastavi nastavnog predmeta Praktine
osnove raunalstva.
Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseoloke metode, metode aktivnog uenja, metode uenja stvaranjem.
Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini.
Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat odreuje nastavnik prema nastavnim sadrajima, osobitosti polaznika te
materijalnim i drugim uvjetima.
Elementi: usvojenost programskih sadraja, primjena znanja, sudjelovanje u nastavnom procesu.
Oblici: usmena provjera, pisana provjera, problemski zadatak, projektni zadatak, e-uenje.
Prema Katalogu obveznih udbenika i pripadajuih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i
obrazovanja.
1. sastaviti i nadograditi sklopovske komponente osobnog raunala
2. instalirati i kongurirati operacijski sustav osobnog raunala prema postavljenim zahtjevima
3. instalirati i kongurirati osnovne programe za zatitu i odravanje osobnog raunala
4. instalirati i kongurirati elementarnu inu mreu prema postavljenim zahtjevima
5. kongurirati vatrozid te spojiti raunalo na internet
6. testirati mreu prema zadanim zahtjevima
7. primijeniti tehnike lemljenja
Razrada Nastavne teme
Komponente osobnog raunala
Podsustavi osobnog raunala
Konektori osobnog raunala
Bios
Rastavljanje osobnog raunala
Sastavljanje i nadogradnja osobnog raunala
Dijagnosticiranje i otklanjanje jednostavnih neispravnosti na osobnom raunalu
Alati za snimanje/vraanje sustavskih informacija
Snimanje i vraanje sustavskih informacija
Izradba tehnike dokumentacije
Logika organizacija tvrdog diska
Simulacija pogrjeaka na tvrdom disku
Particije
Alati za rad s particijama
Rad s particijama
Izradba tehnike dokumentacije

Operacijski
sustavi
Sigurnost i odravanje
Lemljenje
Mrea
Napomene:
Ostalo
Metode i oblici rada:
Elementi i oblici praenja i
vrjednovanja polaznika:
Literatura
Literatura za polaznike:
Naziv nastavnog predmeta: GRAA RAUNALA
Razred: trei (3.)
U treem razredu polaznik e
stei sljedee ishode uenja: 4. primijeniti preslikavanje adresa u memorijskom sustavu
Razrada
Nastavne cjeline
Arhitektura raunala
Instalacija operacijskog sustava
Konguriranje operacijskog sustava
Komandna linija (naredbe, sintaksa) operacijskog sustava
Formiranje dual boot sustava
Kreiranje sigurnosne kopije (image) particije
Izradba tehnike dokumentacije
Instalacija i konguracija programa za odravanje
Instalacija i konguracija programa za zatitu
Dijagnosticiranje i otklanjanje jednostavnih neispravnosti na operacijskom sustavu
Izradba tehnike dokumentacije
Osnovna pravila lemljenja
Alati i pribor za lemljenje
Priprema za lemljenje
Postupci lemljenja
Izradba komunikacijskog kabela (primjerice, RS-232)
Vizualno i funkcionalno testiranje izraenoga kabela
Izradba tehnike dokumentacije
Izradba mrenih kabela (straight-through, crossover)
Vizualno i funkcionalno testiranje mrenih kabela
Spajanje raunala u lokalni mreni sustav
Testiranje mrenog sustava (rad u komandnoj liniji)
Spajanje lokalne mree na internet
Testiranje brzine pristupa prema internetu
Dijagnosticiranje i otklanjanje jednostavnih neispravnosti na lokalnoj mrei
Izradba tehnike dokumentacije
Pri realizaciji vjebi razredni odjel dijeli se u grupe od 10 do 14 polaznika.
Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseoloke metode, metode aktivnog uenja, metode uenja stvaranjem.
Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini.
Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat odreuje nastavnik prema nastavnim sadrajima, osobitosti polaznika te
materijalnim i drugim uvjetima.
Elementi: primjena znanja, sudjelovanje u nastavnom procesu.
Oblici: usmena provjera, provjera praktinih vjetina, ispitna vjeba, seminarski rad, projektni zadatak.
Prema Katalogu obveznih udbenika i pripadajuih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i
obrazovanja.
1. opisati arhitekturu raunalnog sustava
2. interpretirati izvoenje naredbi
3. klasicirati memorijski sustav
5. analizirati viejezgrene procesore i vieprocesorske sustave
6. primijeniti programsku potporu za analizu rada raunala i interpretirati rezultate mjerenje
Razrada Nastavne teme
Osnovni raunski modeli
Arhitektura, organizacija, struktura i graa raunalskog sustava
Klasikacija arhitekture raunalskog sustava
Funkcijske jedinice Von Neumannova modela raunala
Jednostavno mikroraunalo Von Neumannov model raunala
Von Neumannovo raunalo raunalo SISD

Mikroprocesor
Upravljaka jedinica
Aritmetiko-logika jedinica Aritmetika sekcija
Memorijski sustav
Sabirnice
Ulazno-izlazni podsustav
Vieprocesorski sustavi
Vjebe
Napomene:
Ostalo
Metode i oblici rada:
Elementi i oblici praenja i
vrjednovanja polaznika:
Literatura
Pojednostavljeni model CISC procesora
Primjer izvoenja programa
Stanje na vanjskim sabirnicama
Pojednostavljeni model RISC procesora
Prijenos upravljanja unutar istog programa
Prijenos upravljanja meu razliitim programima
Rekurzivne programske procedure
Dva osnovna naina oblikovanja upravljake jedinice
Mikroprogramirana upravljaka jedinica
Oblikovanje jednostavne aritmetiko-logike jedinice
Logika sekcija
Memorijska hijerarhija
Osnovne organizacijske i tehnoloke karakteristike memorijskog sustava
Glavna ili radna memorija
Porodice DRAM
Magnetska diskovna memorija
Magnetska diskovna memorija
Polje diskova RAID
Djelovanje prirune memorije
Svojstva prirune memorije
Organizacija prirune memorije
Fiziki i virtualni adresni prostor
Adresno preslikavanje
Virtualna memorija i priruna memorija
Vodei i pratei moduli
Sabirniki ciklus i sabirniki protokol
Sabirnice osobnih raunala (PC sabirnice)
Ulazno-izlazne sabirnice: USB, FireWire i SCSI
Naini izmjene podataka
Programirani ulazno-izlazni prijenos podataka
Prekidni ulazno-izlazni prijenos podataka
Izravni pristup memoriji DMA
Paralelni U/I meusklop
Serijski U/I meusklop
Mrena kartica
Performanse raunala
Mjerenje performansi raunala
Protone strukture u raunalskom sustavu
Naredbena protona struktura
Superskalarni procesori
Oblici i razine paralelizma
Paralelne arhitekture
Multiprocesorski sustavi
Viejezgreni procesori
Graki procesori
Analiza memorijskog sustava
Snimanje stanja na vanjskim sabirnicama
Povezivanje raunala s vanjskim sklopovima procesa i ostvarivanje prijenosa U/I
Prekidni nain rada
Mjerenje svojstava raunala
Pri realizaciji vjebi razredni odjel dijeli se u grupe od 10 do 14 polaznika.
Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseoloke metode, metode aktivnog uenja, metode uenja stvaranjem.
Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini.
Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat odreuje nastavnik prema nastavnim sadrajima, osobitosti polaznika te
materijalnim i drugim uvjetima.
Elementi: usvojenost programskih sadraja, primjena znanja, sudjelovanje u nastavnom procesu.
Oblici: usmena provjera, pisana provjera, laboratorijska vjeba, problemski zadatak, projektni zadatak.
 Prema Katalogu obveznih udbenika i pripadajuih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i
Literatura za polaznike:
obrazovanja.

Naziv nastavnog predmeta: OPERACIJSKI SUSTAVI

Razred: trei (3.)
U treem razredu polaznik e
stei sljedee ishode uenja:
1. protumaiti osnovne karakteristike i funkcije operacijskih sustava
2. objasniti naela rada operacijskih sustava
3. pripremiti raunalo za instalaciju operacijskih sustava prema konkretnim zahtjevima
4. instalirati operacijski sustav
5. kongurirati operacijske sustave
6. administrirati operacijske sustave
7. izraditi sigurnosne kopije operacijskih sustava raunala

Razrada
Nastavne cjeline Razrada Nastavne teme
Funkcije i karakteristike operacijskih sustava
Uvod u
Strukture operacijskih sustava DOS, Windows i UNIX
operacijske
Linux
sustave
Pokretanje sustava openito, BIOS, MBR, particije

Naelo prekida, dodjeljiva sabirnice, zahtjev-prihvat, vektor prekida

Prioritet prekida, viestruki prekidi, programski prekidi
Mehanizmi rada operacijskih Program, proces, dretva, rasporeivanje po vremenu i prioritetu
sustava Upravljanje procesima, sinkronizacija, paralelizam
Spremnici vrste, brzine i kapaciteti, logike i zike adrese
Upravljanje spremnikom, pretvorba adresa, segmentacija, stranienje

Struktura operacijskog sustava Windows

Administriranje i optimizacija operacijskog sustava Windows
Datoteke, datoteni sustavi MS Windows
Tvrdi diskovi, dinamiki diskovi, inicijalizacija, formatiranje, particije
Klijentski operacijski sustavi MS Upravljanje diskovima, enkripcije, diskovne kvote
Windows
Datoteni sustavi FAT, NTFS, RAID, FAT-NTFS konverzije
Izradbe sigurnosnih kopija, pohranjivanje podataka
Korisniki rauni, grupe, proli, dozvole, zatita
Mrea ravnopravnih korisnika i klijent posluitelj mrea
Struktura, administriranje i optimizacija operacijskog sustava Linux
Datoteni sustav Linuxa Exta, Btrfsa, Swapa
Komandna linija Linuxa, editori, gedit, pico, skripte
Klijentski
Upravljanje diskovima i particijama
operacijski sustavi
Korisniki rauni, dozvole
Linux
Spremanje podataka, izradbe sigurnosnih kopija
Mrena konguracija, mrea ravnopravnih korisnika s Linuxom
Dijeljenje podataka, resursa u mrei ravnopravnih korisnika

Hibridna mrea s dva operacijska sustava

Hibridni operacijski sustavi Virtualno raunalo povezivanje razliitih operacijskih sustava
Udaljeni pristup raunalu Win, Linux
Uvod u operacijske sustave
Mehanizmi rada operacijskih sustava
Vjebe Klijentski operacijski sustavi MS Windows
Klijentski operacijski sustavi Linux
Hibridni operacijski sustavi

Napomene: Pri realizaciji vjebi razredni odjel dijeli se u grupe od 10 do 14 polaznika.

Ostalo
Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseoloke metode, metode aktivnog uenja, metode uenja stvaranjem.
Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini.
Metode i oblici rada:
Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat odreuje nastavnik prema nastavnim sadrajima, osobitosti polaznika te
materijalnim i drugim uvjetima.
Elementi i oblici praenja i
vrjednovanja polaznika:
Literatura
Literatura za polaznike:
Elementi: usvojenost programskih sadraja, primjena znanja, sudjelovanje u nastavnom procesu.
Oblici: usmena provjera, pisana provjera, laboratorijska vjeba, problemski zadatak, projektni zadatak, seminarski rad, e-uenje.
Prema Katalogu obveznih udbenika i pripadajuih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i
obrazovanja.

Naziv modula ELEKTRONIKA

Osnove elektrotehnike
Popis strukovnih skupova ishoda Uvod u elektroniku
uenja iz standarda kvalikacije
Digitalna logika

Kako uiti i raditi s ovim modulom

primijeniti zakone elektrotehnike te odabrati, spojiti i izmjeriti elektrine elemente u strujnom krugu
Cilj modula: analizirati, konstruirati i primijeniti mjerenja jednostavnijih elektronikih komponenata i sklopova

Opis modula: Analiza, projektiranje i konstrukcija jednostavnih elektronikih komponenata i sklopova.

Osnove elektrotehnike (1. razred, 4 sata, 7 bodova)
Nastavni predmeti koji se izvode Uvod u elektroniku (2. razred, 2 sata, 4 boda)
u ovom modulu:
Digitalna logika (2. razred, 3 sata, 5 bodova)

Nastavni predmeti po razredima i ishodima uenja

Naziv nastavnog predmeta: OSNOVE ELEKTROTEHNIKE
Razred: prvi (1.)
1. primijeniti temeljne zakone elektrotehnike na jednostavne elektrine sklopove
2. dimenzionirati jednostavne strujne krugove za realnu primjenu
U prvom razredu polaznik e 3. odabrati i spojiti odgovarajue elemente prema postojeoj shemi
stei sljedee ishode uenja:
4. izmjeriti elektrine veliine na pripadajuim elementima strujnog kruga
5. izraditi elektrinu shemu

Razrada
Nastavne cjeline Razrada Nastavne teme
Elektrina osnova grae tvari
Elektrini napon i elektrina struja
Uvod u
Elektrini otpor (otpor vodia, elektrina otpornost, elektrina vodljivost i provodljivost, elektrini otpornici, ovisnost otpora o
elektrotehniku
temperaturi)
Ohmov zakon

Krugovi istosmjerne struje
Elementi strujnoga kruga (linearni i nelinearni elementi, idealni i realni elementi, kratki spoj, prazan hod)
Serijski spoj otpornika (dijeljenje napona, Kirchhoov zakon za napone, ukupni otpor serijskog spoja)
Paralelni spoj otpornika (dijeljenje struje, Kirchhoov zakon za struje, ukupni otpor paralelnog spoja)
Mjeoviti spojevi otpornika (nadomjesni otpor, potenciometarski spoj, mosni spoj)
Elektrina energija i snaga
Izvori istosmjernog napona (vrste naponskih izvora, idealni i realni izvori, osnovni spojevi naponskih izvora, prilagoenje snage)
Mree istosmjerne struje (izravna primjena Kirchhoovih zakona metoda, metoda superpozicije, evenenov teorem)

Znaajke elektrinog polja

Tvari u elektrinom polju (elektrina inuencija, elektrina polarizacija, proboj u dielektriku)
Elektrino polje Kapacitet i kondenzatori (pojam elektrinoga kapaciteta, ploasti kondenzator, serijski i paralelni spoj kondenzatora, znaajke
kondenzatora, izvedbe kondenzatora)
Nabijanje i izbijanje kondenzatora, vremenska konstanta, energetski odnosi

Znaajke magnetskog polja

Magnetizam tvari (feromagnetiki materijali, HB karakteristika, petlja histereze, magnetski krug)
Magnetsko
Magnetske sile (sila na vodi protjecan strujom, sila izmeu dva ravna vodia, sila na strujnu petlju, sila na naboje u gibanju)
polje
Elektromagnetska indukcija (indukcija gibanjem vodia, indukcija promjenom toka, samoindukcija, meuindukcija, transformator)
Svitak u krugu istosmjerne struje (prikaz svitka, energija svitka, ukapanje i iskapanje RL kruga)

Izmjenine struje
Vjebe
Napomene:
Ostalo
Metode i oblici rada:
Elementi i oblici praenja i
vrjednovanja polaznika:
Literatura
Literatura za polaznike:
Naziv nastavnog predmeta: UVOD U ELEKTRONIKU
Razred: drugi (2.)
Znaajke sinusoidnih veliina i vektorski prikaz sinusoidnih veliina
Otpornik, kondenzator i zavojnica u krugu izmjenine struje, izmjenina snaga
Jednostavni RLC spojevi (serijski RL spoj, serijski RC spoj, serijski RLC spoj, paralelni RL spoj, paralelni RC spoj, paralelni RLC spoj,
rezonancija)
Trofazni izmjenini napon
Nesinusoidalni izmjenini naponi
Odziv RC i CR mrea na nesinusoidalni izmjenini napon
LV Uvod u elektrotehniku
Krugovi istosmjerne struje
Izmjenine struje
Elektrino polje
Magnetsko polje
Izmjenine struje
LV Uvod u elektrotehniku
Mjerenje elektrinih veliina: napona, struje i otpora univerzalnim instrumentom
Indirektno mjerenje otpora U-I metodom
LV Krugovi istosmjerne struje
Serijski spoj otpornika
Paralelni spoj otpornika
Mjeoviti spojevi otpornika
Djelilo napona (optereeno i neoptereeno)
Serijski spoj naponskih izvora
Paralelni spoj naponskih izvora
Mjerenje elektrine snage
Nabijanje i izbijanje kondenzatora
LV Izmjenine struje
Mjerenje izmjeninog napona i struje
Snaga na omskom otporu (djelatna snaga)
Katodni osciloskop (mjerenje izmjeninih signala, valni oblici, amplituda, period i frekvencija)
Otpornik, kondenzator i zavojnica u krugu izmjenine struje, izmjenina snaga
Serijski spoj RL
Paralelni spoj RL
Serijski spoj RC
Paralelni spoj RC
Serijski RLC spoj rezonancija
Paralelni RLC spoj rezonancija
Nesinusoidalni izmjenini naponi
Odziv RC i CR-mrea na niz pravokutnih impulsa
Pri realizaciji vjebi razredni odjel dijeli se u grupe od 10 do 14 polaznika.
Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseoloke metode, metode aktivnog uenja, metode uenja stvaranjem.
Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini.
Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat odreuje nastavnik prema nastavnim sadrajima, osobitosti polaznika te
materijalnim i drugim uvjetima.
Elementi: usvojenost programskih sadraja, primjena znanja, sudjelovanje u nastavnom procesu.
Oblici: usmena provjera, pisana provjera, laboratorijska vjeba, problemski zadatak, projektni zadatak.
Prema Katalogu obveznih udbenika i pripadajuih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i
obrazovanja.

U drugom razredu polaznik e
stei sljedee ishode uenja:
Razrada
Nastavne cjeline
Mjerni instrumenti
Sklopovi s diodama
Osnovni sklopovi s bipolarnim s Karakteristike tranzistora i parametri
tranzistorima
Osnovni spojevi
pojaala
Osnovni sklopovi s unipolarnim JFET tranzistor
tranzistorima
Operacijska pojaala
Optoelektroniki elementi
Vjebe
Napomene:
Ostalo
Metode i oblici rada:
Elementi i oblici praenja i
vrjednovanja polaznika:
Literatura
Literatura za polaznike:
1. primijeniti mjerne instrumente
2. analizirati rad PN diode i osnovnih diodnih sklopova u analognoj i impulsnoj elektronici
3. opisati naelo rada bipolarnog tranzistora na tranzistorskoj sklopci
4. objasniti strukturu i naelo rada unipolarnih tranzistora
5. primijeniti osnovne spojeve s operacijskim pojaalima u analognoj elektronici (pojaala, multivibratori, komparatori, generatori pilastog
napona)
6. primijeniti optoelektronike elemente
Razrada Nastavne teme
Analogni mjerni instrumenti s dvodimenzionalnim prikazom
Digitalni mjerni instrumenti
Rad i svojstva PN diode
Strujno-naponska karakteristika PN diode
Rad dioda na ispravljaima i stabilizatorima
Ostale vrste dioda
Rad bipolarnog tranzistora kroz osnovne spojeve tranzistora
Princip rada bipolarnog tranzistora na tranzistorskoj sklopki
Tranzistorska sklopka
Svojstva osnovnih spojeva pojaala s bipolarnim tranzistorima
Osnovna NF pojaala statikom i dinamikom analizom
Viestupanjska pojaala
Pojaala snage
MOS struktura i MOSFET tranzistor
Vanost pojaala s FET tranzistorima
Osnovni spojevi s operacijskim pojaalima u analognoj elektronici
Osnovne karakteristike operacijskog pojaala
Rad i mogunosti primjene operacijskog pojaala (pojaala, multivibratori, komparatori, generatori pilastog napona)
Svojstva, parametri, primjena
Poluvodiki svjetlosni izvori
Poluvodiki svjetlosnoosjetljivi elementi
Optoelektroniki elementi
Poluvodika dioda
Ispravljaki spojevi
Snimanje karakteristike tranzistora u spoju zajednikog emitera
Impulsni odziv RC i CR mree
Tranzistorska sklopka
Pojaalo u spoju zajednikog emitera
Pojaalo u spoju zajednike baze
Pojaalo u spoju zajednikog kolektora
Dvostupanjsko RC pojaalo
Diferencijsko pojaalo
Pojaalo snage
Operacijsko pojaalo (invertirajue i neinvertirajue)
Pri realizaciji vjebi razredni odjel dijeli se u grupe od 10 do 14 polaznika.
Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseoloke metode, metode aktivnog uenja, metode uenja stvaranjem.
Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini.
Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat odreuje nastavnik prema nastavnim sadrajima, osobitosti polaznika te
materijalnim i drugim uvjetima.
Elementi: usvojenost programskih sadraja, primjena znanja, sudjelovanje u nastavnom procesu.
Oblici: usmena provjera, pisana provjera, laboratorijska vjeba, problemski zadatak, projektni zadatak.
Prema Katalogu obveznih udbenika i pripadajuih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i
obrazovanja.
Naziv nastavnog predmeta: DIGITALNA LOGIKA
Razred: drugi (2.)
U drugom razredu polaznik e
stei sljedee ishode uenja:
Razrada
Nastavne cjeline
Brojevni sustavi i kodovi
Boolova algebra
Osnovni logiki sklopovi
Multivibratori u digitalnoj logici
Sloeni kombinacijski sklopovi
AD i DA pretvorba
VHDL -programski jezik
Vjebe
Napomene:
Ostalo
Metode i oblici rada:
Elementi i oblici praenja i
vrjednovanja polaznik:
Literatura
Literatura za polaznike:
Naziv modula
Popis strukovnih skupova ishoda Konguriranje raunalnih mrea i servisa
uenja iz standarda kvalikacije
Kako uiti i raditi s ovim modulom
1. koristiti brojevne sustave i kodove za prikaz digitalnih podataka
2. upotrijebiti aksiome i osnovne teoreme Booleove algebre
3. primijeniti osnovne logike sklopove na sloenim logikim funkcijama
4. analizirati sloenije kombinacijske sklopove
5. simulirati analogno-digitalne (AD) i digitalno-analogne (DA) pretvornike
6. primijeniti formalni programski jezik na logike sklopove
7. primijeniti svojstva multivibratora
Razrada Nastavne teme
Brojevni sustavi i kodovi za prikaz digitalnih podataka
Pretvorbe meu brojevnim sustavima: decimalni, binarni, oktalni i heksadecimalni
Vanost kodova i razlike meu njima: BCD-kod, XS-3 kod, 2421 kod, ASCII kod
Aksiomi i osnovni teoremi Booleove algebre
Logike funkcije i sheme
Zakoni Booleove algebre u svrhu minimizacije sloenih logikih funkcija
Simboli osnovnih logikih sklopova i njihove tablice stanja i funkcije
Simboli logikih sklopova i logike funkcije
Razliite skupine integriranih digitalnih sklopova
Svojstva i primjena multivibratora
SR, JK, D, T bistabil-simbol, tablicu stanja
Primjena bistabila na registrima i brojilima
Vrste registara i brojila
Monostabilni i astabilni multivibrator
Sheme sklopa za zbrajanje, kodera i dekodera te njihova primjena
Sheme multipleksora i demultipleksora i njihova primjena
Rad DA pretvornika s teinski rasporeenim otpornicima
Rad AD pretvornika-brojeeg
Struktura VHDL programskog jezika
Primjena programskog jezika VHDL na logike sklopove
Osnovni logiki sklopovi
Skupine integriranih digitalnih sklopova
Bistabili u digitalnoj tehnici
Monostabil i astabil u digitalnoj elektronici
Registri i brojila
Sloeni kombinacijski sklopovi
Pri realizaciji vjebi razredni odjel dijeli se u grupe od 10 do 14 polaznika.
Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseoloke metode, metode aktivnog uenja, metode uenja stvaranjem.
Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini.
Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat odreuje nastavnik prema nastavnim sadrajima, osobitosti polaznika te
materijalnim i drugim uvjetima.
Elementi: usvojenost programskih sadraja, primjena znanja, sudjelovanje u nastavnom procesu.
Oblici: usmena provjera, pisana provjera, laboratorijska vjeba, problemski zadatak, projektni zadatak.
Prema Katalogu obveznih udbenika i pripadajuih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i
obrazovanja.
RAUNALNE MREE I SIGURNOST
Raunalne mree
Sigurnost informacijskih sustava
Cilj modula: analizirati i izvesti mrenu konguraciju (raunala, usmjerivai, preklopnici)
Opis modula: Upoznavanje s naelima mrenog rada i podeavanje mree za rad prema zadanim postavkama.
Uvod u raunalne mree (2. razred, 2 sata, 3,5 boda)
Nastavni predmeti koji se izvode Raunalne mree (3. razred, 2 sata, 3,5 boda)
u ovom modulu: Konguriranje raunalnih mrea i servisa (4. razred, 3 sata, 4 boda)
Sigurnost informacijskih sustava (4. razred, 2 sata, 3,5 boda)

Nastavni predmeti po razredima i ishodima uenja

Naziv nastavnog predmeta: UVOD U RAUNALNE MREE
Razred: drugi (2.)
1. objasniti naelo rada raunalne mree prema slojnom modelu
2. primijeniti mreno adresiranje
U drugom razredu polaznik e 3. kongurirati lokalnu mreu uporabom preklopnika
stei sljedee ishode uenja:
4. izvesti temeljnu konguraciju radne stanice i preklopnika
5. kongurirati preklopnik za rad s VLAN-ovima

Razrada
Nastavne cjeline Razrada Nastavne teme
Opi model komunikacijskog sustava
Osnove mrene tehnologije
Osnovni pojmovi OSI i TCP/IP modeli podatkovne komunikacije
Enkapsulacija i dekapsulacija po slojevima

Vrste medija i konektori

Kabeli za povezivanje ureaja
Fiziki pristup mrei Prijenos analognih i digitalnih signala protok podataka
Kodiranje na zikom sloju

Temeljne aktivnosti podatkovnog sloja

CSMA/CD protokol i kolizijska domena
Podatkovni sloj Nain rada preklopnika
Temeljne karakteristike preklopnika i koncentratora
Preklopniki orijentirana mrea

Osnovne zadae mrenog sloja

Logiko adresiranje
Temeljne aktivnosti mrenog Subnet maska
sloja
Mreni alati i alati za analizu rada mree
Analiza rada lokalne mree

Osnovne elektrike i logike funkcije preklopnika

Konguracija preklopnika
Konzolni pristup i modovi CLI
Temeljna konguracija preklopnika
Konguracija sigurnosnih postavki i udaljeni pristup
Koncept i konguracija VLAN-a
VLAN trunking

Osnovna mrena konguracija raunala

Uvod u koritenje mrenog simulatora
Konguracija jednostavne peer-to-peer mree
Konguracija jednostavne mree na bazi koncentratora
Raunala u kolizijskoj domeni
Raunala u preklopniki orijentiranoj mrei
Vjebe IP adresiranje
Uvod u koritenje mrenog analizatora
Konguracija preklopnika
Dopuna konguracije i udaljeni pristup
Konguracija VLAN-a
Konguracija trunkinga
VLAN trunking protokol (VTP)

Napomene: Pri realizaciji vjebi razredni odjel dijeli se u grupe od 10 do 14 polaznika.

Ostalo

Metode i oblici rada:
Elementi i oblici praenja i
vrjednovanja polaznika:
Literatura
Literatura za polaznike:
Naziv nastavnog predmeta: RAUNALNE MREE
Razred: trei (3.)
U treem razredu polaznik e
stei sljedee ishode uenja:
Razrada
Nastavne cjeline
Djelovanje u mrenom sloju
Usmjeriva i usmjerivaki
protokoli
Djelovanje u transportnom sloju UDP
Tehnologija mrea irokog
podruja (WAN)
Uvod u beine mree Standardi beinih mrea
Vjebe
Napomene:
Ostalo
Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseoloke metode, metode aktivnog uenja, metode uenja stvaranjem.
Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini.
Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat odreuje nastavnik prema nastavnim sadrajima, osobitosti polaznika te
materijalnim i drugim uvjetima.
Elementi: usvojenost programskih sadraja, primjena znanja, sudjelovanje u nastavnom procesu.
Oblici: usmena provjera, pisana provjera, laboratorijska vjeba, ispitna vjebe, problemski zadatak, projektni zadatak, seminarski rad, e-
uenje.
Prema Katalogu obveznih udbenika i pripadajuih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i
obrazovanja.
1. postaviti optimalnu konguraciju usmjerivaa
2. postaviti osnovne sigurnosne postavke na preklopniku i usmjerivau
3. kongurirati jednostavne usmjerivake protokole
4. spojiti dvije lokalne mree uporabom usmjerivaa
5. kongurirati jednostavnu beinu vezu
Razrada Nastavne teme
Zadae i djelovanje u mrenom sloju
IPv4 adresiranje
Subnetiranje
Subnetiranje s promjenjivom duinom mrene maske
NAT/PAT
ICMP i ARP
Fragmentiranje i ponovno sastavljanje IP paketa
IPv6 adresiranje
Osnove usmjeravanja
Tablica usmjeravanja
Vektorski protokoli (RIPv1)
Protokoli stanja veze (OSPF)
Osnovne zadae transportnog sloja
TCP
Filtriranje prometa
Koncept WAN mree
Karakteristike WAN tehnologija
WAN enkapsulacija
VPN
Priroda i nain rasprostiranja radiovalova
Primjena IPv4 adresiranja
VLSM
ICMP i ARP paketi
IPv6 adresiranje
Temeljna konguracija usmjerivaa pomou konzole i s udaljenog mjesta
Statiko usmjeravanje
Konguracija RIPv1 protokola
Konguracija OSPF protokola
Otkrivanje i praenje PDU transportnog sloja
Konguriranje pristupnih listi (ACL)
WAN enkapsulacija
Konguracija WLAN-a
Pri realizaciji vjebi razredni odjel dijeli se u grupe od 10 do 14 polaznika.

Metode i oblici rada:
Elementi i oblici praenja i
vrjednovanja polaznika:
Literatura
Literatura za polaznike:
Naziv nastavnog predmeta: KONFIGURIRANJE RAUNALNIH MREA I SERVISA
Razred: etvrti (4.)
U etvrtom razredu polaznik e
stei sljedee ishode uenja:
Razrada
Nastavne cjeline
Dizajniranje mree
WAN mree
Konguracija mrenih servisa i
usluga
Nadziranje i upravljanje radom
mrea
VoIP, IPTV, videonadzor
Vieusluna mrea
Primjena virtualnih raunala u
dizajnu mree
Beine mree
Nove tehnologije
Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseoloke metode, metode aktivnog uenja, metode uenja stvaranjem.
Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini.
Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat odreuje nastavnik prema nastavnim sadrajima, osobitosti polaznika te
materijalnim i drugim uvjetima.
Elementi: usvojenost programskih sadraja, primjena znanja, sudjelovanje u nastavnom procesu.
Oblici: usmena provjera, pisana provjera, laboratorijska vjeba, ispitna vjebe, problemski zadatak, projektni zadatak, seminarski rad, e-
uenje.
Prema Katalogu obveznih udbenika i pripadajuih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i
obrazovanja.
1. kongurirati mrene ureaje za izvoenje osnovnih mrenih servisa
2. kongurirati beinu vezu izmeu vie LAN-ova
3. kongurirati malu kunu i/ili uredsku mreu s pristupom internetu
4. primijeniti virtualna raunala i mrene ureaje
5. spojiti opremu za videonadzor i VoiP u vieuslunu mreu
Razrada Nastavne teme
Uvod u dizajn mree
Parametri dizajna mree
Hijerarhijska struktura mree
Metodologija mrenog dizajna
Redundantne veze
STP
Frame Relay
ATM
MPLS
DHCP
DNS i NAT
TFTP i FTP
SNMP
SMTP
POP
Mreni pisa
SYSLOG
NetFlow protokoli
Karakteristike analogne i digitalne telefonije
VoIP protokoli i standardi
Vrste i karakteristike videonadzora
Karakteristike prijenosa TV slike putem podatkovnih mrea
Razlike izmeu vieuslune i namjenske mree
Fizike osobine vieuslune mree
Aspekti primjene virtualnog raunala
Virtualno raunalo kao usmjeriva/posluitelj
Naela rada beinih mrea
Karakteristike podatkovnog sloja beine mree
Planiranje beinog LAN-a
Internet of ings IoT (IoE everything)
 Konguriranje sloene pristupne mree (U/S)
Konguriranje sloene dvoslojne mree (U/S)
Spanning Tree Protokol (U/S)
WAN mree
Implementacija Windows DHCP servera u stvarnoj mrei
Implementacija DHCP servera konguriranog na usmjerivau (U/S)
Implementacija Linux servera (DNS/NAT) u stvarnoj mrei
NAT/DNS server na ruteru (U/S)
Implementacija SMTP/POP protokola u jednostavnoj mrei
Primjena NTP-a
Vjebe SYSLOG
NetFlow protokoli
Konguriranje ureaja lokalne mree za pristup internetu
Konguriranje usluge mrenog ispisa
Konguriranje VoIP usluge u lokalnoj mrei
Konguriranje videonadzora u lokalnoj mrei
Konguriranje 3D usluge u lokalnoj mrei
Konguriranje jednostavne beine mree
Konguriranje virtualne privatne mree (VPN) izmeu jednakopravnih korisnika
Konguriranje mree meu virtualnim raunalima
Konguriranje mree uporabom kombinacije stvarnih i virtualnih ureaja

Napomene: Pri realizaciji vjebi razredni odjel dijeli se u grupe od 10 do 14 polaznika.

Ostalo
Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseoloke metode, metode aktivnog uenja, metode uenja stvaranjem.
Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini.
Metode i oblici rada:
Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat odreuje nastavnik prema nastavnim sadrajima, osobitosti polaznika te
materijalnim i drugim uvjetima.
Elementi: usvojenost programskih sadraja, primjena znanja, sudjelovanje u nastavnom procesu.
Elementi i oblici praenja i
Oblici: usmena provjera, pisana provjera, laboratorijska vjeba, ispitna vjebe, problemski zadatak, projektni zadatak, seminarski rad, e-
vrjednovanja polaznika:
uenje.
Literatura
Prema Katalogu obveznih udbenika i pripadajuih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i
Literatura za polaznike:
obrazovanja.

Naziv nastavnog predmeta: SIGURNOST INFORMACIJSKIH

SUSTAVA
Razred: etvrti (4.)
U etvrtom razredu polaznik e
stei sljedee ishode uenja:
1. opisati vieslojni model informacijske sigurnosti
2. zatititi podatke na raunalu
3. zatititi operacijske sustave raunala
4. zatititi mrene ureaje prema specikaciji
5. objasniti osnovni pristup izgradnje sigurnosne politike informacijskog sustava
6. koristiti alate za praenje mrenog prometa

Razrada
Nastavne cjeline Razrada Nastavne teme
Koncept informacijske sigurnosti
Uvod u sigurnost informacijskih Pojam napada i prijetnje, sigurnost kao proces
sustava
Vieslojni strateki model sigurnosti

Openito o zikoj sigurnosti, denicije pojmova i tehnologija

Graevine i okoli, prostorije
Videonadzor
Fiziki sloj Biometrija
UPS sustavi
Sigurno unitavanje podataka (CD medija, papirnatih medija)
 Popis postupaka nadzora pristupa nad datotekama, direktorijima i diskovima
Osnove pojma kriptograje
Podatkovni sloj Zatita pristupa datotekama, direktorijima i diskovima pomou enkripcije
Tehnike pohranjivanja priuvnih kopija podataka (potpuna pohrana, diferencijalna, inkrementalna)

Prijetnje na aplikacijskom sloju

Aplikacijski sloj Maliciozni programi, naelo rada te sprjeavanje navedenih programa (virusi, crvi, trojanski konji, rootkit programi i slino)

Prijetnje na raunalnom sloju

Autentikacija Windows, GNU/Linux
Raunalni sloj Sistemski i operativni dnevniki zapisi korisnika i odreivanje prava
Ojaanje sigurnosti operacijskih sustava ispravnim postavljanjem konguracije (Microso)

Denicija mrenog prometa i protokola (IPv4, IPv6, TCP, UDP, mreni portovi)
Praenje mrenog prometa i analiza uzoraka
Filtriranje mrenog prometa (ACL-ovi, vatrozidi, ltar sadraja, proxy server)
IDS/IPS
Mrena karantena, kontrola pristupa mrei (NAC)
Mreni sloj Sigurni protokoli (HTTPS, SSH, FTPS, SFTP)
Osnove rada SSL/TLS
Osnove pojma certikata i certikacije
Sigurnost beinih raunalnih mrea (WEP, WPA/WPA2 personal, WPA/WPA2 enterprise)
Ojaanje sigurnosti kritinih mrenih servisa (DHCP, DNS, FTP, HTTP)

Sigurnosne politike i njihova svrha

Operativni sloj Napadi metodom socijalnog inenjerstva

Popis postupaka nadzora pristupa nad datotekama, direktorijima i diskovima

Zatita pristupa datotekama, direktorijima i diskovima metodom enkripcije
Tehnike stvaranja priuvnih kopija podataka
Infekcija raunala, analiza i ienje (virusi, crvi, trojanski konji, rootkit programi)
Ojaanje sigurnosti Microso Windows sustava ispravnim postavljanjem konguracije
Ojaanje sigurnosti GNU/Linux sustava ispravnim postavljanjem konguracije
Prava korisnika na Microso Windows i GNU/Linux sustavima
Vjebe Sustavski i operacijski log zapisi na Microso Windows i GNU/Linux sustavima
Praenje i analiza uzoraka mrenog prometa
Filtriranje prometa pomou liste kontrole pristupa (IP ACL, iptables), konguracija vatrozida
Konguracija proxy servera, lter sadraja
Konguracija IDS/IPS sustava
Zatita 802.11 mrea (WEP, WPA/WPA2 personal)
Ojaanje sigurnosti kritinih mrenih servisa (DHCP, DNS, HTTP, FTP, SSH)

Napomene: Pri realizaciji vjebi razredni odjel dijeli se u grupe od 10 do 14 polaznika.

Ostalo
Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseoloke metode, metode aktivnog uenja, metode uenja stvaranjem.
Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini.
Metode i oblici rada:
Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat odreuje nastavnik prema nastavnim sadrajima, osobitosti polaznika te
materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi: usvojenost programskih sadraja, primjena znanja, sudjelovanje u nastavnom procesu.

Elementi i oblici praenja i Oblici: usmena provjera, pisana provjera, laboratorijska vjeba, ispitna vjebe, problemski zadatak, projektni zadatak, seminarski rad, e-
vrjednovanja polaznika:
uenje.

Literatura
Prema Katalogu obveznih udbenika i pripadajuih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i
Literatura za polaznike:
obrazovanja.

Naziv modula MIKROUPRAVLJAI

Popis strukovnih skupova ishoda Primjena mikroupravljaa
uenja iz standarda kvalikacije Ugradbeni raunalni sustavi
Kako uiti i raditi s ovim modulom
Cilj modula: analizirati, kongurirati i programirati programirljive logike komponente i mikroupravljae
Upoznavanje s naelima rada i nainom programiranja mikroupravljaa te njihova primjena u rjeavanju
Opis modula:
kombinacijskih i sekvencijskih zadataka.
Nastavni predmeti koji se izvode Mikroupravljai (3. razred, 2 sata, 4 boda)
u ovom modulu: Ugradbeni raunalni sustavi (4. razred, 2 sata, 3,5 boda)

Nastavni predmeti po razredima i ishodima uenja

Naziv nastavnog predmeta: MIKROUPRAVLJAI
Razred: trei (3.)
1. analizirati osnovnu konguraciju mikroupravljaa
2. primijeniti set naredbi odabranog mikroupravljaa
U treem razredu polaznik e 3. rijeiti kombinacijske, sekvencijske i vremensko-brojake funkcije pomou mikroupravljaa u odabranome programskom jeziku
stei sljedee ishode uenja:
4. primijeniti mikroupravlja za ostvarenje prekidnog naina rada
5. izraditi sustav upravljan mikroupravljaem

Razrada
Nastavne cjeline Razrada Nastavne teme
Mikroupravljai osnovne karakteristike
Mikroupravlja Blok-shema osnovni dijelovi
Primjeri

Vrste naredbi prema nainu adresiranja

Vrste naredbi prema operaciji koja se izvodi
Programiranje mikroupravljaa Naredbe za aritmetike i logike operacije te naredbe za rad s bitovima
Naredbe za premjetanje podataka i za skokove u programu

Blok-shema odabranog mikroupravljaa, osnovne karakteristike

Organizacija memorije odabranog mikroupravljaa
Primjena mikroupravljaa Registri odabranog mikroupravljaa i njihove funkcije
rjeavanje problemskih zadataka
Rjeavanje upravljakih zadataka pomou mikroupravljaa
Kombinacijski i sekvencijski zadatci

Prekidni nain rada Prekidni nain rada mikroupravljaa

mikroupravljaa Prekidni nain rada mikroupravljaa primjeri

Vremensko-brojaki podsustav Vremensko-brojaki podsustav mikroupravljaa

mikroupravljaa Vremensko-brojaki podsustav mikroupravljaa primjeri

Serijska komunikacija
Podsustav za serijsku Serijska komunikacija primjeri
komunikaciju mikroupravljaa tedni nain rada mikroupravljaa
Primjena mikroupravljaa primjeri

Naredbe za aritmetike i logike operacije te naredbe za rad s bitovima

Naredbe za premjetanje podataka te za skokove u programu
Upravljaki zadatci kombinacijski zadatci (LED)
Upravljaki zadatci kombinacijski zadatci (7-segmentni pokaziva)
Upravljaki zadatci kombinacijski zadatci (LCD)
Vjebe Upravljaki zadatci sekvencijski zadatci (brojenje vanjskih dogaaja)
Upravljaki zadatci prekidni nain rada
Upravljaki zadatci vremensko-brojaki podsustav
Upravljaki zadatci serijska komunikacija
Vjebe primjena mikroupravljaa

Napomene: Pri realizaciji vjebi razredni odjel dijeli se u grupe od 10 do 14 polaznika.

Ostalo
Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseoloke metode, metode aktivnog uenja, metode uenja stvaranjem.
Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini.
Metode i oblici rada:
Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat odreuje nastavnik prema nastavnim sadrajima, osobitosti polaznika te
materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praenja i Elementi: usvojenost programskih sadraja, primjena znanja, sudjelovanje u nastavnom procesu.
vrjednovanja polaznika: Oblici: usmena provjera, pisana provjera, laboratorijska vjeba, problemski zadatak, projektni zadatak, seminarski rad.

Literatura
Prema Katalogu obveznih udbenika i pripadajuih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i
Literatura za polaznike:
obrazovanja.
Naziv nastavnog predmeta: UGRADBENI RAUNALNI SUSTAVI
Razred: etvrti (4.)
U etvrtom razredu polaznik e
stei sljedee ishode uenja:
Razrada
Nastavne cjeline
Ugradbeni raunalni sustavi
(URS) uvod
Osnovna struktura URS-a
Procesi i funkcije u URS-u
Realizacija URS-a
Primjena URS-a u nadzoru,
upravljanju i regulaciji
Vjebe
Napomene:
Ostalo
1. identicirati osnovne naine povezivanja mikroupravljaa s zikim svijetom (digitalno-ziki sustavi)
2. ilustrirati povezivanje suelja mikroupravljaa s uobiajenim elektronikim sklopovima (povezivanje s otpornikim, kapacitivnim i
induktivnim teretom uz prenaponsku zatitu)
3. analizirati osnovna svojstva senzor za mjerenje zikalnih veliina i izvrnih komponenti (signalni elementi, releji, motori)
4. koristiti svojstva suelja za digitalne ulazne i izlazne signale
5. ispitati naela uzorkovanja te analogno-digitalne (AD) i digitalno-analogne (DA) pretvorbe te suelja za analogne ulazne i izlazne
signale
6. izraditi jednostavne programske odsjeke za prihvat ulaznih vrijednosti, ostvarivanje jednostavnih upravljakih zadataka, obavljanje
izlaznih operacija te mjerenje vremena i generiranje vremenskih signala
7. demonstrirati naine mjerenja vremena i generiranje vremenskih signala
8. upotrijebiti prekidni mehanizam za prihvat asinkronih vanjskih signala
9. razlikovati neposredno programiranje mikroupravljaa (bez operacijskog sustava) i programiranje uporabom funkcija operacijskog
sustava za rad u stvarnom vremenu (RTOS)
Razrada Nastavne teme
Struktura ugradbenog raunalnog sustava model, denicije
Jednostavni primjeri URS-a
Tehnika izvedba upravljakog dijela URS-a
Senzori pomaka i tlaka karakteristike, primjena
Senzori razine i temperature karakteristike, primjena
Izvrni elementi, aktuatori, suelja
Pokazni elementi, LED, DISPLAY
AD pretvornici
DA pretvornici
Ugradba raunala u sustave
Primjeri programiranja URS
Serijska komunikacija RS232
Primjer s RS232
Serijska komunikacija I2C
Primjer s I2C
Realizacija sustava regulacije pomou mikroupravljaa
Dvopoloajna regulacija
Proporcionalna regulacija
Sekvencijsko upravljanje
Koncept programibilno-logikog upravljaa (PLC)
Programiranje PLC-a primjer
Upute za rad u laboratoriju
Uvodne vjebe senzori
Senzori
Aktuatori
Sustav za nadzor temperature, razine, tlaka
Sustav upravljanja rasvjetom
Sustav daljinskog nadzora upravljanje s IR
On-o regulacija
Sekvencijsko upravljanje programator
Regulacija temperature
Regulacija brzine vrtnje elektrinog motora, prekidni rad, PWM
Upravljanje koraajnim motorom
PLC regulacija, upravljanje motora
Pri realizaciji vjebi razredni odjel dijeli se u grupe od 10 do 14 polaznika.
 Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseoloke metode, metode aktivnog uenja, metode uenja stvaranjem.
Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini.
Metode i oblici rada:
Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat odreuje nastavnik prema nastavnim sadrajima, osobitosti polaznika te
materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praenja i Elementi: usvojenost programskih sadraja, primjena znanja, sudjelovanje u nastavnom procesu.
vrjednovanja polaznika: Oblici: usmena provjera, pisana provjera, laboratorijska vjeba, problemski zadatak, projektni zadatak, seminarski rad.

Literatura
Prema Katalogu obveznih udbenika i pripadajuih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i
Literatura za polaznike:
obrazovanja.

Naziv modula PROGRAMIRANJE

Popis strukovnih skupova ishoda Dizajn baza podataka
uenja iz standarda kvalikacije Skriptni jezici i web programiranje
Kako uiti i raditi s ovim modulom
uoiti prednosti konceptualnog modela jednostavnije relacijske baze podataka te koristiti SQL naredbe za rad s tablicama
Cilj modula: primijeniti skriptne jezike i web programiranje

Uporaba programskih jezika u radu s bazama podataka, koritenje skriptnih jezika te primjena web programiranja
Opis modula:
za izradbu korisnikih aplikacija.
Dizajn baza podataka (3. razred, 2 sata, 4 boda)
Nastavni predmeti koji se izvode Skriptni jezici i web programiranje (3. razred, 2 sata, 5 bodova)
u ovom modulu:
Skriptni jezici i web programiranje (4. razred, 2 sata, 3,5 boda)

Nastavni predmeti po razredima i ishodima uenja

Naziv nastavnog predmeta: DIZAJN BAZA PODATAKA
Razred: trei (3.)
1. prepoznati prednosti konceptualnog modela jednostavnije relacijske baze podataka
2. koristiti SQL naredbe za kreiranje, promjenu i brisanje tablica
U treem razredu polaznik e 3. upotrijebiti SQL naredbe za dodavanje, promjenu, brisanje i itanje podataka iz tablice
stei sljedee ishode uenja: 4. ilustrirati vanost primjene transakcija kod promjene u bazi podataka
5. koristiti osnovne administracijske poslove nad bazom podataka
6. objasniti vanost sigurnosti baze podataka

Razrada
Nastavne cjeline Razrada Nastavne teme
Openito o modelima baza podataka
Uvod Relacijski model
Potreba za strukturiranim jezikom (QBE vs. SQL)
Analiza korisnikih zahtjeva
Skiciranje rjeenja
Izradba ER dijagrama
Kreiranje matinih tablica
Kreiranje prometnih tablica
Vezivanje kljuem (primarni i strani klju) i odreivanje veza
Pretvaranje ER dijagrama u relacijski model
Pravila pretvorbe
Relacijski model
Pretvaranje veza (1 : 2, 1 : N, M : N)
Normalizacija (na intuitivnoj razini)
Kreiranje nove baze (osnovna i log datoteka)
Izradba relacijske sheme dizajnerom
Izradba relacijske sheme SQL naredbama
CREATE TABLE
DROP TABLE
ALTER TABLE

Uvod u SQL sintaksu
Referencijalni integritet i
transakcije
Administrativni poslovi
Vjebe
Napomene:
Ostalo
Metode i oblici rada:
Elementi i oblici praenja i
vrjednovanja polaznika:
Literatura
Literatura za polaznike:
Naziv nastavnog predmeta: SKRIPTNI JEZICI I WEB-PROGRAMIRANJE
Razred: trei (3.)
Ubacivanje podataka u postojeu tablicu
INSERT
Jednostavni upiti
Dohvaanje podataka naredbom SELECT
Jednostavni upiti (dohvaanje podataka iz jedne tablice)
Sortiranje naredbom ORDER BY
Filtriranje naredbom WHERE
Sloeniji upiti (JOIN dvije tablice)
Izmjena postojeih podataka naredbom UPDATE
Izmjena svih podataka, izmjena jednog podatka (WHERE)
Brisanje podataka
Brisanje svih zapisa iz tablice
Brisanje jednog zapisa
Sloeniji upiti
Grupiranje
Agregatne funkcije
Podupiti
Referencijalni integritet
Uvod u transakcije
BEGIN TRANSACTION, COMMIT, ROLLBACK
Izradba arhivske kopije baze (backup)
Povrat baze iz arhive (restore)
Sigurnost u bazi podataka
Korisnici i grupe (roles)
Login
Naredbe GRANT, DENY, REVOKE
Analiza korisnikih zahtjeva i izradba ER modela
Pretvaranje ER modela u relacijski model
Implementacija relacijskog modela u RDBMS-u
Umetanje, izmjena i brisanje podataka
Dohvaanje podataka
Spajanje tablica
Grupiranje
Agregatne funkcije
Podupiti
Transakcije
Administrativni poslovi
Pri realizaciji vjebi razredni odjel dijeli se u grupe od 10 do 14 polaznika.
Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseoloke metode, metode aktivnog uenja, metode uenja stvaranjem.
Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini.
Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat odreuje nastavnik prema nastavnim sadrajima, osobitosti polaznika te
materijalnim i drugim uvjetima.
Elementi: usvojenost programskih sadraja, primjena znanja, sudjelovanje u nastavnom procesu.
Oblici: usmena provjera, pisana provjera, problemski zadatak, projektni zadatak, seminarski rad, e-uenje.
Prema Katalogu obveznih udbenika i pripadajuih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i
obrazovanja.

U treem razredu polaznik e
stei sljedee ishode uenja:
1. primijeniti kodove sustava boja pri izradbi web sadraja
2. izraditi strukture internetske stranice i web sjedita
3. oblikovati i urediti strukturirane dokumente i poveznice
4. oblikovati i urediti tekst i tablice
5. ugraditi multimedijske elemente u web sjedite
6. izraditi responzivne web stranice
7. izraditi predloak web sjedita

Razrada
Nastavne cjeline Razrada Nastavne teme
Web preglednici, web pretraivai
Uvod Skriptni jezici na internetu
Sustavi boja na zaslonu i pisau (RGB, CMYK)

Proces razvoja web sjedita

Organizacija web sjedita Deniranje web sjedita/ureivanje postojeeg web sjedita
Pregled web sjedita u pregledniku

Sintaksa HTML-a
Pregled HTML elemenata i atributa
<html>, <body>, <head>
tekst: <p>, <h1> <h6>, <br>, <b>, <i>
HTML link: <a>
tablice: <table>, <tr>, <td>
slika: <img>
ostalo: <hr>, <! komentar -->
liste
Svojstva dokumenata
Metaelementi
Dodavanje i ureivanje teksta
Izradba tablica
Oblikovanje liste
Ugradnja slika
Skaliranje slika

Oblikovanje web sjedita pomou HTML-a

Povezivanje HTML dokumenata Izradba i ureivanje poveznica

Multimedijski sadraji u HTML Formatiranje multimedijskih sadraja za primjenu na internetu

dokumentu Ugradnja multimedijskih sadraja u HTML dokument

Povezivanje HTML-a i CSS-a

Vrste CSS-a
CSS Sintaksa
Vrste selektora
id i class selektori i njihova primjena
Pozadina
Fontovi
Tekst
Poveznice
Stanja: link, visited, hover, active
Liste
CSS Ureivanje web sjedita Model okvira
Prikaz
Pozicioniranje
Tablice
Prozirnost
Responzivnost web dokumenta

Vjebe

HTML
CSS
Napomene:
Ostalo
Metode i oblici rada:
Elementi i oblici praenja i
vrjednovanja polaznika:
Literatura
Literatura za polaznike:
Naziv nastavnog predmeta: SKRIPTNI JEZICI I WEB-PROGRAMIRANJE
Razred: etvrti (4.)
U etvrtom razredu polaznik e
stei sljedee ishode uenja:
Razrada
Nastavne cjeline
HTML graka
Otvaranje, podeavanje i spremanje HTML dokumenata
Oblikovanje teksta
Ureivanje strukturiranog HTML dokumenta
Kreiranje poveznica
Kreiranje tablica
Rad sa slikama
Povezivanje HTML dokumenata
Oblikovanje web sjedita
Graka, zvuk, video
Izradba sloenijih HTML stranica i oblikovanje web sjedita
Ureivanje dokumenata
Oblikovanje pozadine
Oblikovanje teksta
Ureivanje strukturiranog dokumenta
Pozicioniranje HTML elemenata prema pravilima CSS-a
Oblikovanje web sjedita
Izradba sloenih izbornika
Ugraivanje CSS animacija s interneta u web sjedite
Pri realizaciji vjebi razredni odjel dijeli se u grupe od 10 do 14 polaznika.
Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseoloke metode, metode aktivnog uenja, metode uenja stvaranjem.
Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini.
Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat odreuje nastavnik prema nastavnim sadrajima, osobitosti polaznika te
materijalnim i drugim uvjetima.
Elementi: usvojenost programskih sadraja, primjena znanja, sudjelovanje u nastavnom procesu.
Oblici: usmena provjera, pisana provjera, problemski zadatak, projektni zadatak, seminarski rad, e-uenje.
Prema Katalogu obveznih udbenika i pripadajuih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i
obrazovanja.
1. izraditi i primijeniti HTML graku
2. koristiti funkcije JavaScripta te pristupati DOM elementima
3. primijeniti AJAX za asinkronu komunikaciju klijent-server
4. koristiti CMS u izradbi internetskih sjedita
5. upotrebljavati PHP obrasce pri izradbi internetskih stranica
6. izraditi sloeno web sjedite
Razrada Nastavne teme
Google
SVG
Canvas
Geolokacija
HTML igre
 Ugradnja u HTML, varijable, petlje, funkcije
Dogaaji (events)
HTML DOM (elementi, dogaaji, navigacija, Node)
getElementById(id).innerHTML
style objekt
PopUp Boxes
Math
JavaScript Array
String
Timer setTimeout()
Objekti
Nizovi
Petlje
Pogrjeke
Koritenje gotovih skripti
JS zaslon, prozor
JS lokacija
JS povijest
JS Browser BOM JS navigacija
JS popup
JS podeavanje vremena
JS kolaii

Uvod u JSON
JS JSON Sintaksa
Primjena
Uvod
AJAX XMLHttpRequest objekt
Ajax i baze podataka
Instalacija CMS-a
CMS Dodavanje stranica i sadraja u CMS-u
Konguriranje CMS postavki
Uvod u PHP
PHP osnove Izradba internetskih aplikacija u PHP-u
Funkcije
Obrasci i HTML: <form>, method: GET/POST, action, Submit, textbox, radiobutton, checkbox
PHP obrasci Obrasci i PHP: $_GET, $_POST
Povezivanje PHP-a s bazama podataka
Interakcija s HTML-om
Raspored kontrola
Kontrole
Ugradnja Appleta u web sjedite
Korisniko suelje
Animacija
Streaming

Struktura XML-a
XML
XML elementi i atributi
Tehnike zatite podataka
Sigurnost
Zatita privatnosti: cookies

Planiranje, testiranje i Planiranje

postavljanje web sjedita na Testiranje web sjedita
posluitelj Postavljanje web sjedita na posluitelj
Vjebe
Ugradnja JavaScripta u HTML
Osnove JavaScripta (koritenje varijabli, petlji, funkcija)
JavaScript i dogaaji
JavaScript JavaScript i DOM (koritenje style objekta)
Koritenje gotovih objekata
Koritenje gotovih skripti
Izradba sloenog web sjedita pomou HTML-a, CSS-a i JavaScripta
 Osnovno koritenje XMLHttpRequest objekta
AJAX
Izmjene dijela internetske stranice, nakon nekog dogaaja, koritenjem AJAX-a
Generiranje osnovne HTML stranice koristei PHP
PHP osnove
Izradba sloenijih dinamikih stranica
Izradba jednostavnog obrasca
PHP i obrasci Koritenje $_GET i $_POST metoda
Izradba sloenijih obrazaca s raznim kontrolama
Napomene: Pri realizaciji vjebi razredni odjel dijeli se u grupe od 10 do 14 polaznika.
Ostalo
Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseoloke metode, metode aktivnog uenja, metode uenja stvaranjem.
Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini.
Metode i oblici rada:
Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat odreuje nastavnik prema nastavnim sadrajima, osobitosti polaznika te
materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praenja i
vrjednovanja polaznika:
Literatura
Literatura za polaznike:
Elementi: usvojenost programskih sadraja, primjena znanja, sudjelovanje u nastavnom procesu.
Oblici: usmena provjera, pisana provjera, problemski zadatak, projektni zadatak, seminarski rad, e-uenje.
Prema Katalogu obveznih udbenika i pripadajuih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i
obrazovanja.

2.2.3. Izborni strukovni dio

Naziv modula PROGRAMERSKI IZBORNI MODUL 1
Primijenjena matematika
Popis strukovnih skupova ishoda Napredno i objektno programiranje
uenja iz standarda kvalikacije
Multimedija

Kako uiti i raditi s ovim modulom

rjeavati razliite problemske zadatke uporabom raunalnih alata u matematikim procesima
kreirati, obraditi i oblikovati razliite multimedijske zapise te ih meusobno povezivati
Cilj modula: koristiti OO model za izradbu korisnikog suelja
generalizirati OO paradigmu koritenjem obrazaca dizajn programa (design patterns)
primijeniti OO model za pristup podatcima u bazi

Rjeavanje zadataka i problema primjenom raznih matematikih/ raunalnih alata te izradba objektno usmjerene
Opis modula:
aplikacije i multimedijskog zapisa.
Primijenjena matematika (3. razred, 1 sat, 2 boda)
Primijenjena matematika (4. razred, 2 sata, 3 boda)
Nastavni predmeti koji se izvode Napredno i objektno programiranje (3. razred, 2 sata, 4 boda)
u ovom modulu: Napredno i objektno programiranje (4. razred, 2 sata, 3 boda)
Multimedija (3. razred, 2 sata, 2 boda)
Multimedija (4. razred, 1 sat, 2 boda)

Nastavni predmeti po razredima i ishodima uenja

Naziv nastavnog predmeta: PRIMIJENJENA MATEMATIKA
Razred: trei (3.)
1. koristiti raunalne alate u matematikim procesima i za stvaranje novih informacija
U treem razredu polaznik e 2. primijeniti matrice za rjeavanje problema vezanih uz transformacije u koordinatnom sustavu i rjeavanju problema temeljenih na
stei sljedee ishode uenja: sustavima jednadbi
3. primijeniti metode linearnog programiranja za rjeavanje problema

Razrada
Nastavne cjeline Razrada Nastavne teme
Determinante i linearni sustavi 2. reda
Determinante i sustavi linearnih Determinante 3. reda. Cramerovo pravilo
jednadbi
Sustavi linearnih jednadbi. Gauss-Jordanova metoda

Matrice i linearna preslikavanja
Uvod u linearno programiranje
Vjebe
Napomene:
Ostalo
Metode i oblici rada:
Elementi i oblici praenja i
vrjednovanja polaznika:
Literatura
Literatura za polaznike:
Naziv nastavnog predmeta: PRIMIJENJENA MATEMATIKA
Razred: etvrti (4.)
U etvrtom razredu polaznik e
stei sljedee ishode uenja:
Razrada
Nastavne cjeline
Elementi matematike logike
Kombinatorika
Vjerojatnost
Polarne koordinate
Denicija i primjeri matrica
Mnoenje matrica (linearno preslikavanje ravnine)
Minimum i maksimum polinoma Ax + By + C na konveksnom poligonu
Nejednadba Ax + By + C > 0
LV1
Determinante i linearni sustavi 2. reda
Zadatci s parametrom
Graki prikaz sustava u koordinatnom sustavu
LV2
Sustavi linearnih jednadbi
Problemski zadatci iz osnova elektrotehnike
LV3
Preslikavanje ravnine. Translacija i rotacija u ravnini matrini prikaz
LV4
Linearno programiranje
Raunski zadatci problem transporta
LV5
Linearno programiranje
Zadatci s parametrom
Pri realizaciji vjebi razredni odjel dijeli se u grupe od 10 do 14 polaznika.
Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseoloke metode, metode aktivnog uenja, metode uenja stvaranjem.
Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini.
Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat odreuje nastavnik prema nastavnim sadrajima, osobitosti polaznika te
materijalnim i drugim uvjetima.
Elementi: usvojenost programskih sadraja, primjena znanja, sudjelovanje u nastavnom procesu.
Oblici: usmena provjera, pisana provjera, problemski zadatak, projektni zadatak, seminarski rad, e-uenje.
Prema Katalogu obveznih udbenika i pripadajuih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i
obrazovanja.
1. koristiti polarni koordinatni sustav
2. koristiti metode uzastopnog pribliavanja u matematici i programiranju
3. primijeniti algebru sudova i osnove minimalizacije
4. koristiti osnovna naela prebrojavanja i vjerojatnosti te ih primijeniti u algoritmima
Razrada Nastavne teme
Iskazi i logike operacije
Tablice istinitosti
Tautologije
Metode dokazivanja tautologije
Faktorijeli i binomni koecijenti
Svojstva binomnih koecijenata
Osnovna naela prebrojavanja
Permutacije
Kombinacije
Dogaaji
Vjerojatnost
Geometrijska vjerojatnost
Uvjetna vjerojatnost
Formula potpune vjerojatnosti. Bayesova formula
Ponavljanje pokusa
Zakon velikih brojeva
Polarni koordinatni sustav
Jednadba krivulje 2. reda u polarnim koordinatama
Metoda tangente za rjeavanje Metoda tangente i geometrijska interpretacija
nelinearnih jednadbi Ocjena pogrjeke Newtonove metode

LV1
Matematika logika
LV2
Svojstva binomnih koecijenata
LV3
Vjebe Geometrijska vjerojatnost
LV4
Krivulje u polarnom sustavu
LV5
Metoda tangente i geometrijska interpretacija

Napomene: Pri realizaciji vjebi razredni odjel dijeli se u grupe od 10 do 14 polaznika.

Ostalo
Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseoloke metode, metode aktivnog uenja, metode uenja stvaranjem.
Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini.
Metode i oblici rada:
Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat odreuje nastavnik prema nastavnim sadrajima, osobitosti polaznika te
materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praenja i Elementi: usvojenost programskih sadraja, primjena znanja, sudjelovanje u nastavnom procesu.
vrjednovanja polaznika: Oblici: usmena provjera, pisana provjera, problemski zadatak, projektni zadatak, seminarski rad, e-uenje.

Literatura
Prema Katalogu obveznih udbenika i pripadajuih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i
Literatura za polaznike:
obrazovanja.

Naziv nastavnog predmeta: NAPREDNO I OBJEKTNO

PROGRAMIRANJE
Razred: trei (3.)
1. koristiti razvojnu okolinu i primijeniti je na pisanje jednostavnih programa
U treem razredu polaznik e 2. koristiti OO model uz primjenu gotovih klasa za rjeavanje problema
stei sljedee ishode uenja:
3. primijeniti OO model na realan problem

Razrada
Nastavne cjeline Razrada Nastavne teme
Povijest razvoja programskih jezika
Osnovni principi objektno orijentiranog programiranja
Uvod .NET razvojna platforma ili Java platforma
.NET ili Java objektni model: imenski prostor, klasa, objekt, metoda, svojstvo, dogaaj
Upoznavanje s radnom okolinom Visual Studio Express

Struktura izradbe programa: rjeenje, projekt, datoteke

Programski jezik C# ili Java
Osnovna pravila pisanja kda
Procedura Main()
Izradba prvog programa (Hello World) u jeziku C# ili Java
 Ponavljanje
Tipovi i konverzije
Varijable i konstante
Bjeline
Komentari
Iskazi i izrazi
Operatori
Pretprocesorske naredbe
Ispravljanje pogrjeaka (debugging)
Gotove klase iz biblioteke
Klasa String
Osnove naprednog programiranja Polja
Ponavljanje
Uvod u C# polja
For i foreach petlje
Kolekcije
ArrayList, List<T>
IList, ICollection
Koritenje klasa imenskog prostora System.IO
File, FileInfo, Directory, DirectoryInfo, Path
Stream, StreamReader, StreamWriter
Naredba using ili try nally

Uvod u Windows Forme

Izradba forme
Svojstva forme: Anchor, Dock, BackColor, Size, Location ili Layout Manager
Koritenje jednostavnih kontrola
Label, Button

Napredno programiranje TextBox

izradba korisnikog suelja GroupBox, Panel, CheckBox, RadioButton
ListBox, ComboBox
UpDown
PictureBox
Izbornici
Standardni dijalozi

Upoznavanje s radnom okolinom i izradba Hello, World! programa u C# ili Javi

Osnovne jezine konstrukcije C# ili Java
Stringovi
Polja
Vjebe Kolekcije
Rad s datotenim sustavom
Osnove rada s programskim okvirom Windows Forms ili Swing Components
Kontrole u programskom okviru Windows Forms ili kontrole unutar Swing Components okvira

Napomene: Pri realizaciji vjebi razredni odjel dijeli se u grupe od 10 do 14 polaznika.

Ostalo
Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseoloke metode, metode aktivnog uenja, metode uenja stvaranjem.
Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini.
Metode i oblici rada:
Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat odreuje nastavnik prema nastavnim sadrajima, osobitosti polaznika te
materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praenja i Elementi: usvojenost programskih sadraja, primjena znanja, sudjelovanje u nastavnom procesu.
vrjednovanja polaznika: Oblici: usmena provjera, pisana provjera, problemski zadatak, projektni zadatak, seminarski rad, e-uenje.

Literatura
Prema Katalogu obveznih udbenika i pripadajuih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i
Literatura za polaznike:
obrazovanja.

Naziv nastavnog predmeta: NAPREDNO I OBJEKTNO

PROGRAMIRANJE
Razred: etvrti (4.)

U etvrtom razredu polaznik e
stei sljedee ishode uenja:
Razrada
Nastavne cjeline
Uvod
Objektno orijentirano
programiranje primjena na
realan problem
Objektno orijentirano
programiranje obrasci dizajna Decorator
(design patterns)
Objektno orijentirano
programiranje pristup
podatcima u bazi
Vjebe
Napomene:
Ostalo
Metode i oblici rada:
Elementi i oblici praenja i
vrjednovanja polaznika:
Literatura
Literatura za polaznike:
1. koristiti OO model za izradbu korisnikog suelja
2. generalizirati OO paradigmu koritenjem obrazaca dizajn programa (design patterns)
3. primijeniti OO model za pristup podatcima u bazi
Razrada Nastavne teme
Klase i strukture
Metode
Konstruktori
Uahurivanje (encapsulation)
Modikatori pristupa: private, public, protected
Svojstva
Dogaaji
Deniranje dogaaja preko delegata
Instanciranje objekata
Konstruktori i inicijalizatori
Statiki lanovi i lanovi instance
Nasljeivanje
Baza i izvedena klasa
Data hiding, premoivanje
Polimorzam
Suelja (interfaces)
Izradba jednostavne objektno orijentirane aplikacije (Videoteka)
Deniranje objektnog modela
Izradba formi i komunikacija meu njima
Koritenje datoteka za spremanje i uitavanje podataka
Koritenje obrazaca za rjeavanje konkretnih problema
Strategy pattern
Adapter
Observer
Composite
Factory
Implementirati spremanje i uitavanje podataka koritenjem O/R mappera NHibernate/FluentHibernate i koritenjem SQlite baze podataka
Deniranje entiteta
Deniranje podataka za spremanje (deniranje mapiranja)
Deniranje DAO klasa za rad s entitetima
Konguriranje pristupa bazi
Rad s podatcima (izmjene na komponentama Videoteke kako bi radile s bazom)
Strukture, klase, instance
Enkapsulacija, nasljeivanje, polimorzam
lanovi klase
Objektni model
Obrasci
Komunikacija s bazom podataka
Koritenje O/R mappera
Pri realizaciji vjebi razredni odjel dijeli se u grupe od 10 do 14 polaznika.
Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseoloke metode, metode aktivnog uenja, metode uenja stvaranjem.
Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini.
Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat odreuje nastavnik prema nastavnim sadrajima, osobitosti polaznika te
materijalnim i drugim uvjetima.
Elementi: usvojenost programskih sadraja, primjena znanja, sudjelovanje u nastavnom procesu.
Oblici: usmena provjera, pisana provjera, problemski zadatak, projektni zadatak, seminarski rad, e-uenje.
Prema Katalogu obveznih udbenika i pripadajuih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i
obrazovanja.
Naziv nastavnog predmeta: MULTIMEDIJA
Razred: trei (3.)
1. prepoznati osnovne datotene formate multimedijskih datoteka
U treem razredu polaznik e 2. izraditi graki i slikovni dokument
stei sljedee ishode uenja: 3. koristiti program za obradu audiodatoteka
4. koristiti program za izradbu animacijskih datoteka

Razrada
Nastavne cjeline
Osnovni pojmovi multimedije
Razrada Nastavne teme
Denicija i opi pojmovi multimedije
Komponente multimedijskog sustava
Osnovni elementi multimedije
Podruja primjene multimedije

Zapis znakova u raunalu

Atributi teksta (tip fonta, veliina, boja)
Tekst
Rasterizacija
Dizajn teksta

Boje i modeli boja

Parametri slike (rezolucija, dinamiki opseg)
Veliina zapisa slike
Metode kompresije slike
Graka
Rasterska i vektorska graka
Graki formati
Programi za obradu slika
Graka na internetu

Osnovna svojstva zvuka

Analogna i digitalna tehnologija
Digitalizacija zvuka
Zvuk
Kompresija audiozapisa
Formati zvunih datoteka
Programi za obradu zvuka

to je animacija i kako nastaje

Trajanje animacije
Klasina animacija
Raunalska animacija
Animacija Okvir, kljuni kadar, meukadar
Animacije na internetu
3D animacija
Prividna stvarnost
Programi za izradbu animacija

Vjebe
Napomene:
Ostalo
Metode i oblici rada:
Elementi i oblici praenja i
vrjednovanja polaznika:
Literatura
Literatura za polaznike:
Naziv nastavnog predmeta: MULTIMEDIJA
Razred: etvrti: (4.)
U etvrtom razredu polaznik e
stei sljedee ishode uenja:
Razrada
Nastavne cjeline
Video
Uporaba razliitih fontova
Kreiranje razliitih simbola i njihova uporaba
Kompatibilnost teksta i grake (dizajn)
Izvori digitalnih slika
Skeniranje i fotograranje digitalnim fotoaparatom
Preuzimanje slika s interneta
Obrada slika koritenjem ciljanih programa
Priprema slika za tisak
Priprema slika za prikaz na zaslonu
Priprema slika za objavljivanje na internetu
Pretvaranje zvunog zapisa iz originalnog u neki drugi format zapisa
Obrada zvunih datoteka koritenjem ciljanih programa
Oblikovanje gotovog zvunog zapisa
Snimanje zvunog zapisa
Editiranje i oblikovanje snimljenog zvunog zapisa
Dodavanje zvunih datoteka u multimedijalne aplikacije
Koritenje raunala u animaciji (programi za izradbu animacija)
Sprite animacija
Animacija pomou kljunih kadrova
Pokretna graka
Izradba projekta
Pri realizaciji vjebi razredni odjel dijeli se u grupe od 10 do 14 polaznika.
Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseoloke metode, metode aktivnog uenja, metode uenja stvaranjem.
Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini.
Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat odreuje nastavnik prema nastavnim sadrajima, osobitosti polaznika te
materijalnim i drugim uvjetima.
Elementi: usvojenost programskih sadraja, primjena znanja, sudjelovanje u nastavnom procesu.
Oblici: usmena provjera, pisana provjera, laboratorijska vjeba, problemski zadatak, projektni zadatak, seminarski rad, e-uenje.
Prema Katalogu obveznih udbenika i pripadajuih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i
obrazovanja.
1. koristiti program za izradbu videosadraja
2. integrirati vie multimedijskih sadraja u jedan dokument
3. izraditi multimedijski dokument na CD/DVD-u i webu
Razrada Nastavne teme
Parametri koji odreuju veliinu videodatoteke
Veliina zapisa
Naini digitalizacije
Naini kompresije (prostorna, temporalna)
Mjesto kompresije
Streaming video
Formati videozapisa
Postupci obrade videozapisa
Programi za obradu videozapisa
 Pretvorbe razliitih videoformata
Snimanje kamerom
Obrada videozapisa koritenjem ciljanih programa
Prebacivanje videozapisa s kamere u raunalo
Vjebe Editiranje videozapisa
Osnovna obrada videozapisa (selekcija, kopiranje, premjetanje)
Obrada videozapisa efekti
Dodavanje videozapisa u multimedijalne aplikacije
Izradba projekta

Napomene: Pri realizaciji vjebi razredni odjel dijeli se u grupe od 10 do 14 polaznika.

Ostalo
Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseoloke metode, metode aktivnog uenja, metode uenja stvaranjem.
Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini.
Metode i oblici rada:
Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat odreuje nastavnik prema nastavnim sadrajima, osobitosti polaznika te
materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praenja i Elementi: usvojenost programskih sadraja, primjena znanja, sudjelovanje u nastavnom procesu.
vrjednovanja polaznika: Oblici: usmena provjera, pisana provjera, laboratorijska vjeba, problemski zadatak, projektni zadatak, seminarski rad.

Literatura
Prema Katalogu obveznih udbenika i pripadajuih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i
Literatura za polaznike:
obrazovanja.

Naziv modula PROGRAMERSKI IZBORNI MODUL 2

Primijenjena matematika
Popis strukovnih skupova ishoda Napredno i objektno programiranje
uenja iz standarda kvalikacije
Programiranje mobilnih ureaja

Kako uiti i raditi s ovim modulom

rjeavati razliite problemske zadatke uporabom raunalnih alata u matematikim procesima
izraivati aplikacije za mobilne ureaje
Cilj modula: koristiti OO model za izradbu korisnikog suelja
generalizirati OO paradigmu koritenjem obrazaca dizajn programa (design patterns)
primijeniti OO model za pristup podatcima u bazi

Rjeavanje zadataka i problema primjenom raznih matematikih/ raunalnih alata te izradba objektno usmjerene
Opis modula:
aplikacije i aplikacije za mobilne ureaje.
Primijenjena matematika (3. razred, 1 sat, 2 boda)
Primijenjena matematika (4. razred, 2 sata, 3 boda)
Nastavni predmeti koji se izvode Napredno i objektno programiranje (3. razred, 2 sata, 4 boda)
u ovom modulu: Napredno i objektno programiranje (4. razred, 2 sata, 3 boda)
Programiranje mobilnih ureaja (3. razred, 2 sata, 2 boda)
Programiranje mobilnih ureaja (4. razred, 1 sat, 2 boda)

Nastavni predmet po razredima i ishodima uenja

Naziv nastavnog predmeta: PROGRAMIRANJE MOBILNIH
UREAJA
Razred: trei (3.)
1. izloiti osnovna naela rada prijenosnih ureaja
2. prikazati interakciju aplikacija s nestandardnim U/I ureajima
U treem razredu polaznik e 3. koristiti osnovne funkcije za mobilne ureaje
stei sljedee ishode uenja:
4. izraditi jednostavnu aplikaciju s grakim i zvukovnim sadrajem
5. projektirati jednostavnu korisniku aplikaciju za GSM ureaj

Razrada
Nastavne cjeline Razrada Nastavne teme

Mobilni ureaji
Uvod u programiranje za
mobilne ureaje
Izradba aplikacije za mobilni
ureaj
Vjebe
Napomene:
Ostalo
Metode i oblici rada:
Elementi i oblici praenja i
vrjednovanja polaznika:
Literatura
Literatura za polaznike:
Naziv nastavnog predmeta: PROGRAMIRANJE MOBILNIH
UREAJA
Razred: etvrti (4.)
U etvrtom razredu polaznik e
stei sljedee ishode uenja:
Vrste mobilnih ureaja
Namjena mobilnih ureaja
Osnove GSM ureaja
Komponente GSM ureaja
Suelje GSM ureaja
Programska podrka za mobilne ureaje
Razvojno suelje za izradbu mobilnih aplikacija
Osnovna struktura aplikacije
Ugradnja predeniranih funkcija razvojnog suelja u aplikacije
Vanost scenarija
Kreiranje dijagrama tijeka na temelju scenarija
Prilagoavanje grake mobilnim ureajima
Implementacija zapisa zvuka
Kreiranje scenarija
Kreiranje dijagrama tijeka
Kreiranje grakih zapisa
Kreiranje zvunih zapisa
Implementacija dijagrama uz pomo predeniranih funkcija i programa
Simulacija rada i ispravak
Implementacija u stvarni mobilni ureaj
Upoznavanje s razvojnim sueljem
Pokretanje simulatora za mobilne ureaje
Kreiranje jednostavne aplikacije tipa hello word
Implementacija aplikacije na stvarni mobilni ureaj
Kreiranje aplikacije s interakcijom korisnikog suelja
Kreiranje aplikacije s odazivom na pritisak tipke
Simulacija i implementacija u stvarni ureaj
Kreiranje jednostavnih grakih zapisa prilagoenim mobilnim ureajima
Formiranje jednostavnih zvunih zapisa prilagoenim mobilnim ureajima
Kreiranje aplikacije koja sadri graki zapis
Kreiranje jednostavne animacije
Simulacija i implementacija u stvarni ureaj
Kreiranje aplikacije s grakim i zvunim zapisom
Simulacija i implementacija u stvarni ureaj
Kreiranje aplikacije na temelju zadanog scenarija
Simulacija i implementacija u stvarni ureaj
Pri realizaciji vjebi razredni odjel dijeli se u grupe od 10 do 14 polaznika.
Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseoloke metode, metode aktivnog uenja, metode uenja stvaranjem.
Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini.
Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat odreuje nastavnik prema nastavnim sadrajima, osobitosti polaznika te
materijalnim i drugim uvjetima.
Elementi: usvojenost programskih sadraja, primjena znanja, sudjelovanje u nastavnom procesu.
Oblici: usmena provjera, pisana provjera, laboratorijska vjeba, problemski zadatak, projektni zadatak, seminarski rad.
Prema Katalogu obveznih udbenika i pripadajuih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i
obrazovanja.
1. koristiti animacije, tranzicije i tablini prikaz za sadraj na ekranu
2. koristiti multitasking opcije prilikom izradbe aplikacije
3. upravljati gestama i pokretima ureaja
4. koristiti baze podataka kao spremita informacija za rad aplikacije
5. izraditi jednostavnu aplikaciju koja koristi opcije povezivanja s udaljenim posluiteljem radi razmjene podataka za rad
Razrada
Nastavne cjeline
Upravljanje prikazom sadraja
Razrada Nastavne teme
Podatci na ekranu mobilnog ureaja
Prikaz podataka u aplikacije kroz vie ekrana
Animacije i tranzicije izmeu ekrana aplikacije
Prikaz podataka na ekranu u strukturi tablice

Pojam mutitaskinga u programiranju

Osnovni princip multitaskinga na mobilnim platformama
Multitasking Upravljanje multitaskingom
Primjeri praktine primjene

Osnovni koncept koritenja gesta i pokreta mobilnog ureaja

Akcelerometar
iroskop
Geste i pokreti mobilnog ureaja Kompas
Ekran osjetljiv na viestruke dodire (multitouch)
Primjeri praktine primjene

Primjeri baza podataka na mobilnoj platformi

Baze podataka na mobilnoj Povezivanje sa bazom podatak
platformi
Rad sa podatcima u bazi podataka

Princip komunikacije s udaljenim posluiteljem preko internetske veze

Povezivanje sa udaljenim Razmjena podataka
posluiteljem
Praktini primjeri

Kreiranje aplikacije koja koristi vie zaslona za svoj rad

Animirati prijelaze izmeu zaslona unutar aplikacije
Na jednom zaslonu prikazati podatke sloene u strukturi tablice
Ugraditi u aplikaciju kontrolu za koritenje multitasking opcija na mobilnoj platformi
Vjebe Kreirati aplikaciju kojom se upravlja gestama i pokretima mobilnog ureaja
Stvoriti jednostavnu bazu podataka i napraviti aplikaciju koja je koristi te ima mogunost rada s podatcima unos, prikaz, mijenjanje i
brisanje
Kreirati aplikaciju koja se spaja na udaljeni posluitelj
Izraditi aplikaciju koja razmjenjuje podatke s udaljenim posluiteljem, unosi nove podatke, prikazuje i mijenja postojee te brie podatke

Napomene: Pri realizaciji vjebi razredni odjel dijeli se u grupe od 10 do 14 polaznika.

Ostalo
Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseoloke metode, metode aktivnog uenja, metode uenja stvaranjem.
Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini.
Metode i oblici rada:
Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat odreuje nastavnik prema nastavnim sadrajima, osobitosti polaznika te
materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praenja i Elementi: usvojenost programskih sadraja, primjena znanja, sudjelovanje u nastavnom procesu.
vrjednovanja polaznika: Oblici: usmena provjera, pisana provjera, laboratorijska vjeba, problemski zadatak, projektni zadatak, seminarski rad.

Literatura
Prema Katalogu obveznih udbenika i pripadajuih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i
Literatura za polaznike:
obrazovanja.

Naziv modula PROGRAMERSKI IZBORNI MODUL 3

Primijenjena matematika
Popis strukovnih skupova ishoda Napredno i objektno programiranje
uenja iz standarda kvalikacije
Web dizajn

Kako uiti i raditi s ovim modulom

uporabom raunalnih alata u matematikim procesima rjeavati razliite problemske zadatke
izraivati aplikacije za web
Cilj modula: koristiti OO model za izradbu korisnikog suelja
generalizirati OO paradigmu koritenjem obrazaca dizajn programa (design patterns)
primijeniti OO model za pristup podatcima u bazi

Rjeavanje zadataka i problema primjenom raznih matematikih/raunalnih alata te izradba objektno usmjerene
Opis modula:
aplikacije i aplikacije za web.
 Primijenjena matematika (3. razred, 1 sat, 2 boda)
Primijenjena matematika (4. razred, 2 sata, 3 boda)
Nastavni predmeti koji se izvode Napredno i objektno programiranje (3. razred, 2 sata, 4 boda)
u ovom modulu: Napredno i objektno programiranje (4. razred, 2 sata, 3 boda)
Web dizajn (3. razred, 2 sata, 2 boda)
Web dizajn (4. razred, 1 sat, 2 boda)

Nastavni predmeti po razredima i ishodima uenja

Naziv nastavnog predmeta: WEB DIZAJN
Razred: trei (3.)
U treem razredu polaznik e
stei sljedee ishode uenja:
1. organizirati web sjedite i izraditi naslovnu stranicu
2. unijeti tekstualne, grake i multimedijske sadraje na stranice za ureivanje
3. povezati web stranice (izradba hiperveza)
4. primijeniti stilove na stranice (vizualno ureivanje sjedita) i izraditi strukture dokumenta
5. umetnuti multimedijske sadraje na web stranice
6. izraditi i urediti sloene tablice
7. izraditi obrasce i ugraditi ih u web sjedite

Razrada
Nastavne cjeline Razrada Nastavne teme
Vizualni pristup ureivanju web sjedita
Uvod
Radna okolina, suelje
Graki formati
Ugraivanje grake u dokument
Svojstva slike (Properties)
Rad s grakom
Ureivanje grake u grakom editoru
Izradba logotipa za primjenu na webu
Izradba ikona za primjenu na webu

Formati zvuka
Alati za ureivanje zvuka
Rad sa zvukom
Ureivanje zvuka u editoru
Ugraivanje zvuka u dokument

Formati videa
Ureivanje videa
Rad s videom
Izradba videa iz slika
Ugraivanje videa u dokument

Rad s animacijama
Ugraivanje multimedijskih
sadraja u web dokument
Vrste animacija
Alati za izradbu animacija
Izradba animacija za primjenu na internetu
Primjena zvukovnih formata
Primjena videoformata
Alati za ureivanje videa
Primjena animacija
Ureivanje animacija za primjenu na internetu

Izradba sloenih tablica u HTML-u

Tablice
Ureivanje sloenih tablica primjenom CSS elemenata
Izradba i ureivanje elemenata obrasca
<input />
<textarea>
<select>
<label>
HTML obrasci <button>
<eldset>
Procesiranje HTML obrasca
Izradba obrasca primjenom osnovnih elemenata obrasca
Ugradnja obrasca u web sjedite

Vjebe
Napomene:
Ostalo
Metode i oblici rada:
Elementi i oblici praenja i
vrjednovanja polaznika:
Literatura
Literatura za polaznike:
Naziv nastavnog predmeta: WEB DIZAJN
Razred: etvrti (4.)
U etvrtom razredu polaznik e
stei sljedee ishode uenja:
Razrada
Nastavne cjeline
CSS3 animacije
Editori za izradu web stranice
Obrasci (Forms)
JavaScript
Osnovno ureivanje dokumenta, rad s tekstom
Povezivanje dokumenata
Rad s grakom
Ureivanje datoteke zvuka
Izradba videodatoteka iz slika u editoru i prilagodba za primjenu na internetu
Izradba animacija pomou editora i prilagodba za primjenu na internetu
Ugradnja multimedijskih sadraja u HTML dokument
Ureivanje dokumenata CSS pravilima
Izradba CSS layouta
Ureivanje strukturiranog dokumentaIzrada HTML/CSS predloka
Izradba sloenih tablica pomou HTML-a
Izradba HTML obrasca
Ugraivanje HTML obrasca u web sjedite
Pri realizaciji vjebi razredni odjel dijeli se u grupe od 10 do 14 polaznika.
Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseoloke metode, metode aktivnog uenja, metode uenja stvaranjem.
Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini.
Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat odreuje nastavnik prema nastavnim sadrajima, osobitosti polaznika te
materijalnim i drugim uvjetima.
Elementi: usvojenost programskih sadraja, primjena znanja, sudjelovanje u nastavnom procesu.
Oblici: usmena provjera, pisana provjera, problemski zadatak, projektni zadatak, seminarski rad.
Prema Katalogu obveznih udbenika i pripadajuih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i
obrazovanja.
1. izraditi web sjedite pomou editora
2. izraditi animacije te ih ugraditi u web sjedite
3. izraditi i urediti predloak sloenog web sjedita
4. izraditi skripte i ugraditi ih u web sjedite
5. primijeniti biblioteke za poboljanje funkcionalnosti web sjedita
Razrada Nastavne teme
Izrada animacija (CSS i CSS3)
Primjena i prilagodba gotovih animacija s interneta
Ugradnja CSS animacija u web sjedite
Tehnike izradbe i dizajn web stranica na internetu
Ureivanje web stranice
Deniranje action i method atributa oznake form
Izradba i ureivanje elemenata obrasca
<input />
<textarea>
<select>
<label>
<button>
<eldset>
Procesiranje obrasca
Ureivanje web sjedita iz predloka pomou HTML-a, CSS3 i JavaScripta
Izrada JavaScript obrasca
Ugradnja JavaScript animacije u web sjedite
 Uvoz biblioteke u web sjedite
Koritenje osnovnih jQuery funkcionalnosti
Dohvaanje elemenata pomou selektora
jQuery Primjena ltra na selektore
Primjena atributa na selektore
Form selektori
Koritenje gotovih jQuery UI kontrola za unaprjeenje izgleda web stranice

Potreba za CMS-om
Pregled internetskih stranica implementiranih pomou CMS-a
CMS Instalacija CMS-a
Dodavanje stranica i sadraja u CMS-u
Konguriranje CMS postavki

Izradba animacija pomou CSS-a

Ureivanje animacija pomou CSS-a
Izradba obrazaca i deniranje parametara obrasca
Rad s elementima obrasca
Izrada web sjedita pomou editora
Vjebe Ureivanje web stranice pomou editora
Ureivanje web sjedita iz HTML/CSS3 predloka
Ureivanje web sjedita iz HTML/CSS3/JavaScript predloka
Izradba i ureivanje animacija pomou JavaScripta
Unaprjeivanje izgleda i interaktivnosti web stranice pomou jQuery biblioteke
Izradba web sjedita pomou CMS-a

Napomene: Pri realizaciji vjebi razredni odjel dijeli se u grupe od 10 do 14 polaznika.

Ostalo
Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseoloke metode, metode aktivnog uenja, metode uenja stvaranjem.
Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini.
Metode i oblici rada:
Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat odreuje nastavnik prema nastavnim sadrajima, osobitosti polaznika te
materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praenja i Elementi: usvojenost programskih sadraja, primjena znanja, sudjelovanje u nastavnom procesu.
vrjednovanja polaznika: Oblici: usmena provjera, pisana provjera, laboratorijska vjeba, problemski zadatak, projektni zadatak, seminarski rad.

Literatura
Prema Katalogu obveznih udbenika i pripadajuih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i
Literatura za polaznike:
obrazovanja.

Naziv modula SISTEMSKI IZBORNI MODUL 1

Dijagnostika i odravanje informacijskih sustava
Popis strukovnih skupova ishoda Posluiteljski operacijski sustavi
uenja iz standarda kvalikacije
Multimedija
Kako uiti i raditi s ovim modulom
primijeniti suvremene alate u dijagnosticiranju i odravanju IT sustava te osigurati komunikaciju s korisnicima objekata dijagnostike i
odravanja
Cilj modula: kongurirati raunalne mree i servise
kreirati, obraditi i oblikovati razliite multimedijske zapise te ih meusobno povezivati
Dijagnosticiranje i odravanje informacijskih sustava te primjena postupaka za osiguranje informacijskih sustava.
Opis modula:
Konguriranje raunalnih mrea i servisa. Izradba i obrada razliitih multimedijskih zapisa.
Dijagnostika i odravanje informacijskih sustava (3. razred, 3 sata, 6 bodova)
Dijagnostika i odravanje informacijskih sustava (4. razred, 2 sata, 4 boda)
Nastavni predmeti koji se izvode Posluiteljski operacijski sustavi (4. razred, 2 sata, 2 boda)
u ovom modulu:
Multimedija (3. razred, 2 sata, 2 boda)
Multimedija (4. razred, 1 sat, 2 boda)

Nastavni predmeti po razredima i ishodima uenja

Naziv predmeta: DIJAGNOSTIKA I ODRAVANJE INFORMACIJSKIH SUSTAVA
Razred: trei (3.)
U treem razredu polaznik e
stei sljedee ishode uenja:
Razrada
Nastavne cjeline
Uvod u dijagnostiku i
odravanje
Osnove dijagnostike
Sustavni pristup odravanju
Preventivno odravanje osobnog Ureaji za neprekidno napajanje
raunala
Korektivno odravanje osobnog Utvrivanje kvarova na video podsustavu
raunala (simptomi i otklanjanje Utvrivanje kvarova hard diska
kvarova)
Dijagnostika i odravanje
jednostavne raunalne mree
Napomene:
Ostalo
Metode i oblici rada:
Elementi i oblici praenja i
vrjednovanja polaznika:
Literatura
1. primijeniti specinosti dijagnostike i odravanja sklopovski baziranih sustava i programski baziranih sustava
2. primijeniti sustavni pristup problematici dijagnostike i odravanja te strukturiranje objekata dijagnostike i odravanja
3. osmisliti nain komuniciranja s korisnicima objekata dijagnostike i odravanja
4. primijeniti postupke preventivnog odravanja sklopovske i programske opreme
5. primijeniti postupke korektivnog odravanja sklopovske i programske opreme
6. dijagnosticirati i popraviti kvar na raunalnoj mrei
Razrada Nastavne teme
Osnovni pojmovi dijagnostike i odravanja (pouzdanost, raspoloivost, pogodnost za odravanje, vrste odravanja)
Dijagnostiki sustav
Tehnika strukturne dijagnostike
Tehnika funkcionalne dijagnostike
Test-procedure
Hardverske tehnike testiranja
Soverske tehnike testiranja
Procedura samotestiranja
Dijagnostiki alati integrirani u OS
Soverski dijagnostiki alati
Alati za dijagnostiku i otklanjanje neispravnosti
Prikupljanje podataka
Simptomi pogrjeaka
Prvi koraci u otklanjanju kvarova
Kontrola procesa podizanja
Lociranje hardverskih/soverskih/konguracijskih problema
Komunikacija s korisnicima
Osnovni postupci preventivnog odravanja PC-ja
Zatita linije za napajanje
Preventivno odravanje tvrdog diska
Preventivno odravanje OS-a
Zatita sustava (elektrostatiko pranjenje, zatita tijekom skladitenja)
Lokacija kvarova u bloku za napajanje
Utvrivanje kvarova na matinoj ploi
Utvrivanje kvarova na CD i DVD ureajima
Utvrivanje kvarova na portovima
Utvrivanje kvarova na prijenosnim raunalima
Temeljna konguracija usmjerivaa putem konzole i s udaljenog mjesta
Statiko usmjeravanje
Konguracija RIPv1 protokola
Konguracija OSPF protokola
Konguriranje pristupnih listi (ACL)
Konguracija DHCP-a na usmjerivau
Konguracija NAT/DNS usluge na usmjerivau
Konguracija jednostavne P2P beine mree
Konguracija WLAN-a
Pri realizaciji vjebi razredni odjel dijeli se u grupe od 10 do 14 polaznika.
Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseoloke metode, metode aktivnog uenja, metode uenja stvaranjem.
Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini.
Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat odreuje nastavnik prema nastavnim sadrajima, osobitosti polaznika te
materijalnim i drugim uvjetima.
Elementi: primjena znanja, sudjelovanje u nastavnom procesu.
Oblici: usmena provjera, provjera praktinih vjetina, laboratorijska vjeba, ispitna vjeba, problemski zadatak, projektni zadatak
seminarski rad.

Literatura za polaznike:
Naziv nastavnog predmeta: DIJAGNOSTIKA I ODRAVANJE
INFORMACIJSKIH SUSTAVA
Razred: etvrti (4.)
U etvrtom razredu polaznik e
stei sljedee ishode uenja:
Razrada
Nastavne cjeline
Dijagnostika i odravanje
posluiteljskih operacijskih
sustava
Primjena virtualizacije u
dijagnostici i odravanju
Dijagnostika i odravanje
mikroupravlja-kih i ugradbenih Mjerenje i snimanje elektrinih signala u mikroupravljakom i ugradbenom sustavu
sustava
Dijagnostika i odravanje sloene Primjena i analiza prometa programskim alatima s naglaskom na ICMP/ARP
raunalne mree
Dijagnostiki pristup
problematici sigurnosti IT sustava
Ostalo
Napomene:
Metode i oblici rada:
Prema Katalogu obveznih udbenika i pripadajuih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i
obrazovanja.
1. dokumentirati postupke dijagnostike i odravanja
2. primijeniti dijagnostike alate i metode u vrsto oienim i programskim sustavima
3. identicirati i rijeiti neispravnosti u mrenim objektima i sustavima
4. koristiti virtualno okruenje u postupcima dijagnostike i otklanjanja kvarova
5. primijeniti simulaciju neispravnosti u sustavima baziranima na sklopovskoj i programskoj razini u cilju otklanjanja neispravnosti
Razrada Nastavne teme
Kontrola ispravnosti manje mree posluitelj + klijent
Provjere DHCP i DNS servisa
Provjera kontrole domene u otvorenim operacijskim sustavima
Preureivanje dozvole pristupa u Windows serveru
Provjera datotenog sustava Windows servera
Otklanjanje pogrjeki u instalaciji i konguraciji Windows servera
Dijagnostika i odravanje klijentskoga operacijskog sustava pokrenutog na virtualnom stroju
Dijagnostika i odravanje posluiteljskoga operacijskog sustava pokrenutog na virtualnom stroju
Simuliranje neispravnosti klijentskoga operacijskog sustava pokrenutog na virtualnom stroju
Simuliranje neispravnosti posluiteljskoga operacijskog sustava pokrenutog na virtualnom stroju
Dijagnostika ispravnosti mikroupravljaa
Dijagnostika i odravanje mikroupravljakog sustava
Dijagnostika i odravanje ugradbenog procesorskog sustava
Uporaba ICMP protokola u dijagnostici lokalne mree
Dijagnosticiranje i otklanjanje pogrjeaka nastalih zbog nepravilne dodjele IP adresa/mrenih maski u LAN-u
Dijagnosticiranje i otklanjanje pogrjeaka nastalih nepravilnom konguracijom usmjerivaa
Dijagnosticiranje i otklanjanje pogrjeaka nastalih nepravilnim odreivanjem statikih ruta
Rekonstrukcija topologije na osnovi sadraja tablice usmjeravanja
Dijagnosticiranje i otklanjanje pogrjeaka nastalih nepravilnom konguracijom usmjernikih protokola
Obnavljanje zaporki na preklopniku/usmjerivau
Dijagnostika i odravanje virtualne privatne mree (VPN) meu jednakopravnim korisnicima
Dijagnostika i odravanje sloene pristupne mree (U/S)
Dijagnostika ispravnosti i vraanje oteenih priuvnih kopija podataka
Dijagnostika inciranog raunala i ienje
Dijagnostika ispravno postavljene konguracije Microso Windows sustava
Dijagnostika ispravno postavljene konguracije GNU/Linux sustava
Provjera prava korisnika na Microso Windows i GNU/Linux sustavima
Dijagnostika sustava pomou sistemskih i operativnih log zapisa na Microso Windows i GNU/Linux sustavima
Dijagnostika ltriranjem prometa pomou liste kontrole pristupa (IP ACL, iptables)
Dijagnostika konguracije vatrozida
Dijagnostika konguracije proxy servera, ltar sadraja
Dijagnostika konguracije IDS/IPS sustava
Dijagnostika i odravanje 802.11 mrea (WEP, WPA/WPA2 personal)
Pri realizaciji vjebi razredni odjel dijeli se u grupe od 10 do 14 polaznika.
Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseoloke metode, metode aktivnog uenja, metode uenja stvaranjem.
Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini.
Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat odreuje nastavnik prema nastavnim sadrajima, osobitosti polaznika te
materijalnim i drugim uvjetima.
Elementi i oblici praenja i
vrjednovanja polaznika:
Literatura
Literatura za polaznike:
Naziv nastavnog predmeta: POSLUITELJSKI OPERACIJSKI
SUSTAVI
Razred: etvrti (4.)
U etvrtom razredu polaznik e
stei sljedee ishode uenja:
Razrada
Nastavne cjeline
Uvod u posluiteljske operacijske Strukture posluiteljskih operacijskih sustava
sustave
Posluiteljski operacijski sustavi
MS Windows
Posluiteljski
operacijski sustavi
Linux
Uvod u posluiteljske
operacijske sustave (vjebe)
Posluiteljski operacijski sustavi
MS Windows (vjebe)
Posluiteljski operacijski sustavi
Linux (vjebe)
Zajedniki projekt modula
(vjebe)
Napomene:
Ostalo
Elementi: usvojenost programskih sadraja, primjena znanja, sudjelovanje u nastavnom procesu.
Oblici: usmena provjera, pisana provjera, laboratorijska vjeba, problemski zadatak, projektni zadatak, seminarski rad.
Prema Katalogu obveznih udbenika i pripadajuih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i
obrazovanja.
1. objasniti osnovne karakteristike posluiteljskih operacijskih sustava
2. pripremiti raunalo za instalaciju posluiteljskoga operacijskog sustava
3. instalirati posluiteljske operacijske sustave
4. instalirati i kongurirati osnovne upravljake funkcije
5. povezati korisnika s posluiteljem
Razrada Nastavne teme
Funkcije i karakteristike posluiteljskih operacijskih sustava
Klijent posluitelj, nain rada
Struktura operacijskog sustava Windows server
Administriranje i optimizacija operacijskog sustava Windows server
Datoteke, datoteni sustavi Windows server
Upravljanje diskovima, enkripcije, diskovne kvote
Dozvole, vlasnitva, dijeljenja, ACL kod Windows servera
Aktivni direktorij: karakteristike, struktura, hijerarhija
Usluge Windows servera: DHCP, DNS, FTP, WAMP
Upravljanje domenom, spajanje klijenata
Group policy pojam, konguracija, primjena
Struktura posluiteljskoga operacijskog sustava Linux
Instalacija posluiteljskoga operacijskog sustava Linux
Konguracija posluiteljskoga operacijskog sustava Linux
Administracija posluiteljskoga operacijskog sustava Linux
Datoteke i datoteni sustavi posluiteljskoga operacijskog sustava Linux
Upravljanje diskovima i particijama
Korisniki rauni, dozvole posluiteljskoga operacijskog sustava Linux
Spremanje podataka, izradbe sigurnosnih kopija posluiteljskoga operacijskog sustava Linux
Usluge posluiteljskoga operacijskog sustava Linux: DHCP, DNS, FTP, LAMP
Spajanje korisnika, kontrola domene, SAMBA, LDAP
Terminalski rad (Windows i Linux)
Instalacija, osnovna ugaanja Winows server
Rad s diskovima particije, dinamiki diskovi, RAID volumeni
Dozvole pristupa ACL, vlasnitva, dijeljenja
Aktivni direktorij servisi, domene, grupe, hijerarhija AD-a
FTP, WAMP instalacije i konguracije
Group policy spajanje klijenata
Rad s diskovima namjetanja
Instalacija posluiteljskoga operacijskog sustava Linux, osnovna namjetanja
Dozvole pristupa GUI, CLI
DHCP, DNS servisi
FTP, LAMP posluitelji
Spajanje klijenata SAMBA
Rad na projektu
Pri realizaciji vjebi razredni odjel dijeli se u grupe od 10 do 14 polaznika.
 Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseoloke metode, metode aktivnog uenja, metode uenja stvaranjem.
Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini.
Metode i oblici rada:
Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat odreuje nastavnik prema nastavnim sadrajima, osobitosti polaznika te
materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praenja i Elementi: usvojenost programskih sadraja, primjena znanja, sudjelovanje u nastavnom procesu.
vrjednovanja polaznika: Oblici: usmena provjera, pisana provjera, laboratorijska vjeba, problemski zadatak, projektni zadatak, seminarski rad.

Literatura
Prema Katalogu obveznih udbenika i pripadajuih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i
Literatura za polaznike:
obrazovanja.

Naziv modula SISTEMSKI IZBORNI MODUL 2

Dijagnostika i odravanje informacijskih sustava
Popis strukovnih skupova ishoda Posluiteljski operacijski sustavi
uenja iz standarda kvalikacije
Programiranje mobilnih ureaja
Kako uiti i raditi s ovim modulom
primijeniti suvremene alate u dijagnosticiranju i odravanju IT sustava te osigurati komunikaciju s korisnicima objekata dijagnostike i
odravanja
Cilj modula: kongurirati raunalne mree i servise
izraditi aplikaciju za mobilne ureaje
Dijagnosticiranje i odravanje informacijskih sustava te primjena postupaka za osiguranje informacijskih sustava.
Opis modula:
Konguriranje raunalnih mrea i servisa. Izradba aplikacija za mobilne ureaje.
Dijagnostika i odravanje informacijskih sustava (3. razred, 3 sata, 6 bodova)
Dijagnostika i odravanje informacijskih sustava (4. razred, 2 sata, 4 boda)
Nastavni predmeti koji se izvode Posluiteljski operacijski sustavi (4. razred, 2 sata, 2 boda)
u ovom modulu:
Programiranje mobilnih ureaja (3. razred, 2 sata, 2 boda)
Programiranje mobilnih ureaja (4. razred, 1 sat, 2 boda)

Napomena: Svi nastavni predmeti u Sistemskome izbornom modulu 2 razraeni su u prethodnim izbornim modulima.
Naziv modula SISTEMSKI IZBORNI MODUL 3
Dijagnostika i odravanje informacijskih sustava
Popis strukovnih skupova ishoda Posluiteljski operacijski sustavi
uenja iz standarda kvalikacije
Web dizajn

Kako uiti i raditi s ovim modulom

primijeniti suvremene alate u dijagnosticiranju i odravanju IT sustava te osigurati komunikaciju s korisnicima objekata dijagnostike i
odravanja
Cilj modula: kongurirati raunalne mree i servise
izraivati aplikacije za web

Dijagnosticiranje i odravanje informacijskih sustava te primjena postupaka za osiguranje informacijskih sustava.

Opis modula:
Konguriranje raunalnih mrea i servisa. Izradba aplikacija za web.
Dijagnostika i odravanje informacijskih sustava (3. razred, 3 sata, 6 bodova)
Dijagnostika i odravanje informacijskih sustava (4. razred, 2 sata, 4 boda)
Nastavni predmeti koji se izvode Posluiteljski operacijski sustavi (4. razred, 2 sata, 2 boda)
u ovom modulu:
Web dizajn (3. razred, 2 sata, 2 boda)
Web dizajn (4. razred, 1 sat, 2 boda)

Napomena: Svi nastavni predmeti u Sistemskome izbornom modulu 3 razraeni su u prethodnim izbornim modulima.
2.2.4. Zavrni rad
Provodi se temeljem Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj koli (Narodne novine, broj 87/2008,
86/2009, 92/2010, 105/2010 isp., 90/2011, 16/2012, 86/2012, 94/2013, 152/2014 i 7/2017) i Pravilnika o izradbi
i obrani zavrnoga rada (Narodne novine, broj 118/2009).
 3. OKRUENJE ZA UENJE
Ustanova za strukovno obrazovanje i prostori poslodavaca

4. KADROVSKI UVJETI
Nastavni predmet Nastavnik Izobrazba*
profesor hrvatskog jezika i knjievnosti
profesor jugoslavenskih jezika i knjievnosti
diplomirani kroatolog
profesor hrvatske kulture
diplomirani komparatist knjievnosti ili profesor komparativne knjievnosti (pod uvjetom da ima poloen
razlikovni ispit iz hrvatskog jezika na Filozofskom fakultetu u Zagrebu)
nastavnik opeobrazovnog profesor jugoslavenskih jezika i knjievnosti sa smjerom animacija kulture (diplomirao na Pedagokom
Hrvatski jezik fakultetu u Rijeci do 1991. godine pod uvjetom da ima poloen razlikovni ispit iz hrvatskog jezika na tom
predmeta
fakultetu)
magistar hrvatskog jezika i knjievnosti
magistar edukacije hrvatskog jezika i knjievnosti
magistar kroatologije
magistar edukacije kroatologije
magistar kroatistike i junoslavenskih lologija

profesor engleskog jezika i knjievnosti

diplomirani anglist
nastavnik opeobrazovnog magistar edukacije (nastavniki smjer) engleskog jezika (i knjievnosti)
Engleski jezik
predmeta
magistar prevoditelj ukoliko ima poloenu pedagoko-psiholoko-metodiku naobrazbu
magistar lolog ukoliko ima poloenu pedagoko-psiholoko-metodiku naobrazbu

profesor njemakog jezika i knjievnosti

nastavnik opeobrazovnog magistar edukacije (nastavniki smjer) njemakog jezika (i knjievnosti)
Njemaki jezik
predmeta magistar prevoditelj ukoliko ima poloenu pedagoko-psiholoko-metodiku naobrazbu
magistar lolog ukoliko ima poloenu pedagoko-psiholoko-metodiku naobrazbu

diplomirani povjesniar
profesor povijesti
nastavnik opeobrazovnog magistar edukacije povijesti
Povijest
predmeta magistar povijesti
profesor geograje i povijesti
magistar edukacije geograje i povijesti

profesor geograje
profesor geograje i povijesti
profesor geograje i geologije
nastavnik opeobrazovnog diplomirani geograf
Geograja
predmeta profesor geograje i drugog predmeta
magistar edukacije geograje
magistar edukacije geograje i povijesti
magistar edukacije geograje i drugog predmeta

profesor sociologije
magistar sociologije
diplomirani politolog
nastavnik opeobrazovnog magistar politologije
Politika i gospodarstvo
predmeta diplomirani ekonomist
magistar ekonomije
diplomirani pravnik
magistar prava

magistar kineziologije
profesor kineziologije
Tjelesna i zdravstvena nastavnik opeobrazovnog profesor tjelesnog odgoja
kultura predmeta
profesor zike kulture
profesor zikog odgoja
 diplomirani vjerouitelj teologije
diplomirani kateheta
nastavnik opeobrazovnog profesor vjeronauka
Katoliki vjeronauk
predmeta magistar religiozne pedagogije i katehetike
diplomirani teolog
magistar teologije

profesor lozoje
magistar edukacije lozoje
diplomirani lozof
magistar lozoje
profesor sociologije
magistar sociologije
diplomirani politolog
magistar politologije
diplomirani teolog
nastavnik opeobrazovnog magistar teologije
Etika
predmeta diplomirani kateheta
magistar religiozne pedagogije i katehetike
profesor hrvatske kulture
magistar edukacije kroatologije
diplomirani kroatolog
magistar kroatologije
profesor religijske kulture
magistar edukacije religijskih znanosti
diplomirani religiolog
magistar religijskih znanosti

magistar edukacije matematike

magistar matematike
magistar edukacije matematike i informatike
magistar raunarstva i matematike
magistar edukacije matematike i zike
nastavnik opeobrazovnog magistar edukacije zike i matematike
Matematika
predmeta profesor matematike
diplomirani inenjer matematike
profesor matematike i informatike
diplomirani inenjer raunarstva i matematike
profesor matematike i zike
profesor zike i matematike

magistar edukacije zike

magistar zike
magistar edukacije zike i matematike
magistar edukacije zike i politehnike
magistar edukacije zike i informatike
nastavnik opeobrazovnog magistar zike geozike
Fizika
predmeta magistar edukacije zike i tehnike
magistar edukacije zike i kemije
profesor zike
diplomirani inenjer zike
profesor matematike i zike
profesor zike i matematike
 profesor kemije
diplomirani inenjer kemije
diplomirani inenjer kemijske tehnologije
diplomirani kemijski inenjer
diplomirani inenjer biotehnologije
magistar edukacije kemije
nastavnik opeobrazovnog magistar edukacije biologije i kemije
Kemija
predmeta
magistar edukacije zike i kemije
magistar kemije
magistar biologije i kemije
magistar/inenjer kemijskog inenjerstva
magistar primijenjene kemije
magistar/inenjer bioprocesnog inenjerstva

profesor biologije
magistar biologije
prof. biologije i kemije
magistar biologije i kemije
magistar edukacije biologije i kemije
nastavnik opeobrazovnog diplomirani inenjer biologije, smjer ekologija
Biologija
predmeta diplomirani inenjer biologije, smjer molekularna biologija
magistar molekularne biologije
magistar eksperimentalne biologije
magistar biologije i ekologije mora
magistar ekologije i zatite prirode
magistar zatite okolia

magistar ekonomist, smjer informatika

magistar profesor matematike i informatike
magistar raunarstva i matematike
magistar inenjer elektrotehnike
magistar inenjer elektrotehnike i informacijske tehnologije
magistar inenjer elektronike i raunalnog inenjerstva
magistar inenjer komunikacijske i informacijske tehnologije
magistar inenjer raunarstva
magistar informatike u edukaciji
magistar inenjer automatike i sustava
diplomirani inenjer elektrotehnike
diplomirani inenjer raunarstva
profesor matematike i informatike
Tehniko i poslovno nastavnik struno-teorijskih profesor informatike
komuniciranje sadraja diplomirani informatiar
struni specijalist inenjer raunarstva
struni specijalist poslovnih informacijskih sustava
struni specijalist inenjer informacijskih tehnologija
struni specijalist inenjer elektrotehnike
sveuilini prvostupnik inenjer elektrotehnike i informacijske tehnologije
sveuilini prvostupnik inenjer raunalstva
sveuilini prvostupnik inenjer elektrotehnike
struni prvostupnik inenjer elektrotehnike
struni prvostupnik inenjer raunalstva
struni prvostupnik informatike
inenjer elektrotehnike
inenjer raunarstva
inenjer informatike
 magistar ekonomist, smjer informatika
magistar profesor matematike i informatike
magistar raunarstva i matematike
magistar inenjer elektrotehnike
magistar inenjer elektrotehnike i informacijske tehnologije
magistar inenjer elektronike i raunalnog inenjerstva
magistar inenjer raunarstva
magistar inenjer komunikacijske i informacijske tehnologije
magistar inenjer informatike
magistar informatike u edukaciji
magistar inenjer automatike i sustava
magistar inenjer industrijskog inenjerstva
struni specijalist inenjer raunarstva
struni specijalist inenjer elektrotehnike
struni specijalist poslovnih informacijskih sustava
Upotreba informacijske struni specijalist inenjer informacijskih tehnologija
nastavnik struno-teorijskih
tehnologije u uredskom
sadraja diplomirani inenjer elektrotehnike
poslovanju
diplomirani inenjer raunarstva
diplomirani inenjer industrijskog menadmenta
profesor matematike i informatike
profesor informatike
diplomirani informatiar
profesor elektrotehnike
sveuilini prvostupnik inenjer elektrotehnike i informacijske tehnologije
sveuilini prvostupnik inenjer raunalstva
sveuilini prvostupnik inenjer elektrotehnike
struni prvostupnik inenjer elektrotehnike
struni prvostupnik inenjer raunarstva
struni prvostupnik informatike
inenjer elektrotehnike
inenjer raunarstva
inenjer informatike

magistar inenjer elektrotehnike

magistar inenjer elektrotehnike i informacijske tehnologije
magistar inenjer komunikacijske i informacijske tehnologije
magistar inenjer raunarstva
magistar inenjer elektronike i raunalnog inenjerstva
Tehniko nastavnik struno-teorijskih magistar inenjer automatike i sustava
dokumentiranje sadraja
struni specijalist inenjer raunarstva
struni specijalist inenjer elektrotehnike
diplomirani inenjer elektrotehnike
diplomirani inenjer raunarstva
profesor elektrotehnike

magistar ekonomist, smjer informatika

nastavnik struno-teorijskih
Uvod u baze podataka
sadraja
magistar profesor matematike i informatike
magistar raunarstva i matematike
magistar inenjer elektrotehnike
magistar inenjer elektrotehnike i informacijske tehnologije
magistar inenjer elektronike i raunalnog inenjerstva
magistar inenjer raunarstva
magistar inenjer komunikacijske i informacijske tehnologije
magistar inenjer automatike i sustava
magistar inenjer informatike
magistar informatike u edukaciji
diplomirani inenjer elektrotehnike
diplomirani inenjer raunarstva
profesor matematike i informatike
 profesor informatike
diplomirani informatiar
profesor elektrotehnike
struni specijalist inenjer raunarstva
struni specijalist inenjer elektrotehnike
struni specijalist poslovnih informacijskih sustava
struni specijalist inenjer informacijskih tehnologija
sveuilini prvostupnik inenjer elektrotehnike i informacijske tehnologije
sveuilini prvostupnik inenjer raunalstva
sveuilini prvostupnik inenjer elektrotehnike
struni prvostupnik inenjer elektrotehnike
struni prvostupnik inenjer raunarstva
struni prvostupnik informatike
inenjer elektrotehnike
inenjer raunarstva
inenjer informatike

diplomirani inenjer elektrotehnike

magistar inenjer elektrotehnike
magistar inenjer elektrotehnike i informacijske tehnologije
magistar inenjer elektronike i raunalnog inenjerstva
magistar inenjer raunarstva
magistar inenjer komunikacijske i informacijske tehnologije
magistar inenjer informatike
magistar inenjer automatike i sustava
magistar informatike u edukaciji
magistar ekonomist, smjer informatika
magistar profesor matematike i informatike
magistar raunarstva i matematike
nastavnik struno-teorijskih struni specijalist inenjer raunarstva
Osnove raunala
sadraja
struni specijalist inenjer elektrotehnike
struni specijalist poslovnih informacijskih sustava
struni specijalist inenjer informacijskih tehnologija
sveuilini prvostupnik inenjer elektrotehnike i informacijske tehnologije
sveuilini prvostupnik inenjer raunalstva
sveuilini prvostupnik inenjer elektrotehnike
struni prvostupnik inenjer elektrotehnike
struni prvostupnik inenjer raunarstva
struni prvostupnik informatike
inenjer elektrotehnike
inenjer raunarstva
inenjer informatike

magistar ekonomist, smjer informatika

magistar profesor matematike i informatike
magistar raunarstva i matematike
magistar inenjer elektrotehnike
magistar inenjer elektrotehnike i informacijske tehnologije
magistar inenjer elektronike i raunalnog inenjerstva
magistar inenjer raunarstva
nastavnik struno-teorijskih magistar inenjer komunikacijske i informacijske tehnologije
Graa raunala
sadraja magistar inenjer informatike
magistar inenjer automatike i sustava
magistar informatike u edukaciji
diplomirani inenjer elektrotehnike
diplomirani inenjer raunarstva
profesor matematike i informatike
profesor informatike
diplomirani informatiar

suradnik u nastavi
nastavnik struno-teorijskih
Operacijski sustavi
sadraja
Praktine osnove nastavnik struno-teorijskih
raunalstva sadraja
profesor elektrotehnike
struni specijalist inenjer raunarstva
struni specijalist inenjer elektrotehnike
struni specijalist poslovnih informacijskih sustava
struni specijalist inenjer informacijskih tehnologija
sveuilini prvostupnik inenjer elektrotehnike i informacijske tehnologije
sveuilini prvostupnik inenjer raunalstva
sveuilini prvostupnik inenjer elektrotehnike
struni prvostupnik inenjer elektrotehnike
struni prvostupnik inenjer raunarstva
struni prvostupnik informatike
inenjer elektrotehnike
inenjer raunarstva
inenjer informatike
strukovna kvalikacija u obrazovnom sektoru Elektrotehnika i raunalstvo u
etverogodinjem trajanju obrazovanja s najmanje pet godina radnog staa u struci
magistar ekonomist, smjer informatika
magistar profesor matematike i informatike
magistar raunarstva i matematike
magistar inenjer elektrotehnike
magistar inenjer elektrotehnike i informacijske tehnologije
magistar inenjer elektronike i raunalnog inenjerstva
magistar inenjer raunarstva
magistar inenjer komunikacijske i informacijske tehnologije
magistar inenjer informatike
magistar inenjer automatike i sustava
magistar informatike u edukaciji
diplomirani inenjer elektrotehnike
diplomirani inenjer raunarstva
profesor matematike i informatike
profesor informatike
diplomirani informatiar
profesor elektrotehnike
struni specijalist inenjer raunarstva
struni specijalist inenjer elektrotehnike
struni specijalist poslovnih informacijskih sustava
struni specijalist inenjer informacijskih tehnologija
sveuilini prvostupnik inenjer elektrotehnike i informacijske tehnologije
sveuilini prvostupnik inenjer raunalstva
sveuilini prvostupnik inenjer elektrotehnike
struni prvostupnik inenjer elektrotehnike
struni prvostupnik inenjer raunarstva
struni prvostupnik informatike
inenjer elektrotehnike
inenjer raunarstva
inenjer informatike
magistar ekonomist, smjer informatika
magistar profesor matematike i informatike
magistar raunarstva i matematike
magistar inenjer elektrotehnike
magistar inenjer elektrotehnike i informacijske tehnologije
magistar inenjer elektronike i raunalnog inenjerstva
magistar inenjer raunarstva
magistar inenjer komunikacijske i informacijske tehnologije
magistar inenjer informatike
magistar informatike u edukaciji
magistar inenjer automatike i sustava
 magistar inenjer industrijskog inenjerstva
diplomirani inenjer elektrotehnike
diplomirani inenjer raunarstva
profesor matematike i informatike
profesor informatike
nastavnik praktine nastave elektrotehnike struke
diplomirani informatiar
diplomirani inenjer industrijskog menadmenta
profesor elektrotehnike
struni specijalist inenjer raunarstva
struni specijalist inenjer elektrotehnike
struni specijalist poslovnih informacijskih sustava
struni specijalist inenjer informacijskih tehnologija
sveuilini prvostupnik inenjer elektrotehnike i informacijske tehnologije
sveuilini prvostupnik inenjer raunalstva
sveuilini prvostupnik inenjer elektrotehnike
struni prvostupnik inenjer elektrotehnike
struni prvostupnik inenjer raunarstva
struni prvostupnik informatike
inenjer elektrotehnike
inenjer raunarstva
inenjer informatike

strukovna kvalikacija u obrazovnom sektoru Elektrotehnika i raunalstvo u

suradnik u nastavi
etverogodinjem trajanju obrazovanja s najmanje pet godina radnog staa u struci
magistar ekonomist, smjer informatika
magistar profesor matematike i informatike
magistar raunarstva i matematike
magistar inenjer elektrotehnike
magistar inenjer elektrotehnike i informacijske tehnologije
magistar inenjer elektronike i raunalnog inenjerstva
magistar inenjer raunarstva
magistar inenjer komunikacijske i informacijske tehnologije
magistar inenjer informatike
magistar inenjer automatike i sustava
magistar informatike u edukaciji
struni specijalist inenjer raunarstva
struni specijalist inenjer elektrotehnike
struni specijalist poslovnih informacijskih sustava
Algoritmi i nastavnik struno-teorijskih struni specijalist inenjer informacijskih tehnologija
programiranje sadraja
diplomirani inenjer elektrotehnike
diplomirani inenjer raunarstva
profesor matematike i informatike
profesor informatike
diplomirani informatiar
profesor elektrotehnike
sveuilini prvostupnik inenjer elektrotehnike i informacijske tehnologije
sveuilini prvostupnik inenjer raunalstva
struni prvostupnik inenjer elektrotehnike
struni prvostupnik inenjer raunarstva
struni prvostupnik informatike
inenjer elektrotehnike
inenjer raunarstva
inenjer informatike

nastavnik struno-teorijskih magistar inenjer elektrotehnike i informacijske tehnologije

Osnove elektrotehnike
sadraja magistar inenjer komunikacijske i informacijske tehnologije

suradnik u nastavi
nastavnik struno-teorijskih
Uvod u elektroniku
sadraja
nastavnik struno-teorijskih
sadraja
Digitalna logika
suradnik u nastavi
Uvod u raunalne nastavnik struno-teorijskih
mree sadraja
magistar inenjer raunarstva
magistar inenjer elektrotehnike
magistar inenjer automatike i sustava
magistar inenjer elektronike i raunalnog inenjerstva
struni specijalist inenjer raunarstva
struni specijalist inenjer elektrotehnike
diplomirani inenjer elektrotehnike
diplomirani inenjer raunarstva
profesor elektrotehnike
strukovna kvalikacija u obrazovnom sektoru Elektrotehnika i raunalstvo u
etverogodinjem trajanju obrazovanja s najmanje pet godina radnog staa u struci
magistar inenjer elektrotehnike i informacijske tehnologije
magistar inenjer komunikacijske i informacijske tehnologije
magistar inenjer raunarstva
magistar inenjer elektrotehnike
magistar inenjer automatike i sustava
magistar inenjer elektronike i raunalnog inenjerstva
struni specijalist inenjer raunarstva
struni specijalist inenjer elektrotehnike
diplomirani inenjer elektrotehnike
diplomirani inenjer raunarstva
profesor elektrotehnike
magistar ekonomist, smjer informatika
magistar profesor matematike i informatike
magistar raunarstva i matematike
magistar inenjer elektrotehnike
magistar inenjer raunalstva ili informatike
magistar informatike u edukaciji
struni specijalist raunalstva
struni specijalist poslovnih informacijskih sustava
struni specijalist inenjer informacijskih tehnologinja
diplomirani inenjer elektrotehnike
diplomirani inenjer raunarstva
profesor elektrotehnike
sveuilini prvostupnik inenjer elektrotehnike i informacijske tehnologije
sveuilini prvostupni inenjer raunarstva
struni prvostupnik inenjer elektrotehnike i informacijske tehnologije
struni prvostupnik inenjer raunalstva
struni prvostupnik informatike
inenjer elektrotehnike
inenjer raunarstva
inenjer informatike
strukovna kvalikacija u obrazovnom sektoru Elektrotehnika i raunalstvo u
etverogodinjem trajanju obrazovanja s najmanje pet godina radnog staa u struci
magistar ekonomist, smjer informatika
magistar profesor matematike i informatike
magistar raunarstva i matematike
magistar inenjer elektrotehnike
magistar inenjer elektrotehnike i informacijske tehnologije
magistar inenjer elektronike i raunalnog inenjerstva
magistar inenjer raunarstva
magistar inenjer komunikacijske i informacijske tehnologije
magistar inenjer informatike
magistar inenjer automatike i sustava
magistar informatike u edukaciji
 diplomirani inenjer elektrotehnike
diplomirani inenjer raunarstva
profesor matematike i informatike
profesor informatike
diplomirani informatiar
profesor elektrotehnike
struni specijalist inenjer raunarstva
struni specijalist inenjer elektrotehnike
struni specijalist poslovnih informacijskih sustava
struni specijalist inenjer informacijskih tehnologija
sveuilini prvostupnik inenjer elektrotehnike i informacijske tehnologije
sveuilini prvostupnik inenjer raunalstva
sveuilini prvostupnik inenjer elektrotehnike
struni prvostupnik inenjer elektrotehnike
struni prvostupnik inenjer raunarstva
struni prvostupnik informatike
inenjer elektrotehnike
inenjer raunarstva
inenjer informatike

magistar ekonomist, smjer informatika

magistar profesor matematike i informatike
magistar raunarstva i matematike
magistar inenjer elektrotehnike
magistar inenjer elektrotehnike i informacijske tehnologije
magistar inenjer elektronike i raunalnog inenjerstva
magistar inenjer raunarstva
magistar inenjer komunikacijske i informacijske tehnologije
magistar inenjer informatike
magistar inenjer automatike i sustava
magistar informatike u edukaciji
diplomirani inenjer elektrotehnike
diplomirani inenjer raunarstva
profesor matematike i informatike
nastavnik struno-teorijskih profesor informatike
sadraja diplomirani informatiar
Raunalne mree
profesor elektrotehnike
struni specijalist inenjer raunarstva
struni specijalist inenjer elektrotehnike
struni specijalist poslovnih informacijskih sustava
struni specijalist inenjer informacijskih tehnologija
sveuilini prvostupnik inenjer elektrotehnike i informacijske tehnologije
sveuilini prvostupnik inenjer raunalstva
sveuilini prvostupnik inenjer elektrotehnike
struni prvostupnik inenjer elektrotehnike
struni prvostupnik inenjer raunarstva
struni prvostupnik informatike
inenjer elektrotehnike
inenjer raunarstva
inenjer informatike

strukovna kvalikacija u obrazovnom sektoru Elektrotehnika i raunalstvo u

suradnik u nastavi
etverogodinjem trajanju obrazovanja s najmanje pet godina radnog staa u struci
magistar ekonomist, smjer informatika
magistar profesor matematike i informatike

Konguriranje magistar raunarstva i matematike

nastavnik struno-teorijskih magistar inenjer elektrotehnike
raunalnih mrea i
sadraja
servisa magistar inenjer elektrotehnike i informacijske tehnologije
magistar inenjer elektronike i raunalnog inenjerstva
magistar inenjer raunarstva

suradnik u nastavi
Sigurnost nastavnik struno-teorijskih
informacijskih sustava sadraja
magistar inenjer komunikacijske i informacijske tehnologije
magistar inenjer informatike
magistar inenjer automatike i sustava
magistar informatike u edukaciji
diplomirani inenjer elektrotehnike
diplomirani inenjer raunarstva
profesor matematike i informatike
profesor informatike
diplomirani informatiar
profesor elektrotehnike
struni specijalist inenjer raunarstva
struni specijalist inenjer elektrotehnike
struni specijalist poslovnih informacijskih sustava
struni specijalist inenjer informacijskih tehnologija
sveuilini prvostupnik inenjer elektrotehnike i informacijske tehnologije
sveuilini prvostupnik inenjer raunalstva
sveuilini prvostupnik inenjer elektrotehnike
struni prvostupnik inenjer elektrotehnike
struni prvostupnik inenjer raunarstva
struni prvostupnik informatike
inenjer elektrotehnike
inenjer raunarstva
inenjer informatike
strukovna kvalikacija u obrazovnom sektoru Elektrotehnika i raunalstvo u
etverogodinjem trajanju obrazovanja s najmanje pet godina radnog staa u struci
magistar ekonomist, smjer informatika
magistar profesor matematike i informatike
magistar raunarstva i matematike
magistar inenjer elektrotehnike
magistar inenjer elektrotehnike i informacijske tehnologije
magistar inenjer elektronike i raunalnog inenjerstva
magistar inenjer raunarstva
magistar inenjer komunikacijske i informacijske tehnologije
magistar inenjer informatike
magistar inenjer automatike i sustava
magistar informatike u edukaciji
diplomirani inenjer elektrotehnike
diplomirani inenjer raunarstva
profesor matematike i informatike
profesor informatike
diplomirani informatiar
profesor elektrotehnike
struni specijalist inenjer raunarstva
struni specijalist inenjer elektrotehnike
struni specijalist poslovnih informacijskih sustava
struni specijalist inenjer informacijskih tehnologija
sveuilini prvostupnik inenjer elektrotehnike i informacijske tehnologije
sveuilini prvostupnik inenjer raunalstva
sveuilini prvostupnik inenjer elektrotehnike
struni prvostupnik inenjer elektrotehnike
struni prvostupnik inenjer raunarstva
struni prvostupnik informatike
inenjer elektrotehnike
inenjer raunarstva
inenjer informatike

nastavnik struno-teorijskih
sadraja
Mikroupravljai
suradnik u nastavi
Ugradbeni raunalni nastavnik struno-teorijskih
sustavi sadraja
suradnik u nastavi
magistar raunarstva i matematike
magistar inenjer elektrotehnike
magistar inenjer elektrotehnike i informacijske tehnologije
magistar inenjer elektronike i raunalnog inenjerstva
magistar inenjer raunarstva
magistar inenjer komunikacijske i informacijske tehnologije
magistar inenjer informatike
magistar inenjer automatike i sustava
magistar informatike u edukaciji
diplomirani inenjer elektrotehnike
diplomirani inenjer raunarstva
profesor matematike i informatike
profesor informatike
diplomirani informatiar
profesor elektrotehnike
struni specijalist inenjer raunarstva
struni specijalist inenjer elektrotehnike
struni specijalist poslovnih informacijskih sustava
struni specijalist inenjer informacijskih tehnologija
sveuilini prvostupnik inenjer elektrotehnike i informacijske tehnologije
sveuilini prvostupnik inenjer raunalstva
sveuilini prvostupnik inenjer elektrotehnike
struni prvostupnik inenjer elektrotehnike
struni prvostupnik inenjer raunarstva
struni prvostupnik informatike
inenjer elektrotehnike
inenjer raunarstva
inenjer informatike
strukovna kvalikacija u obrazovnom sektoru Elektrotehnika i raunalstvo u
etverogodinjem trajanju obrazovanja s najmanje pet godina radnog staa u struci
magistar ekonomist, smjer informatika
magistar profesor matematike i informatike
magistar raunarstva i matematike
magistar inenjer elektrotehnike
magistar inenjer elektrotehnike i informacijske tehnologije
magistar inenjer elektronike i raunalnog inenjerstva
magistar inenjer raunarstva
magistar inenjer komunikacijske i informacijske tehnologije
magistar inenjer informatike
magistar inenjer automatike i sustava
magistar informatike u edukaciji
diplomirani inenjer elektrotehnike
diplomirani inenjer raunarstva
profesor matematike i informatike
profesor informatike
diplomirani informatiar
profesor elektrotehnike
struni specijalist inenjer raunarstva
struni specijalist inenjer elektrotehnike
struni specijalist poslovnih informacijskih sustava
struni specijalist inenjer informacijskih tehnologija
sveuilini prvostupnik inenjer elektrotehnike i informacijske tehnologije
sveuilini prvostupnik inenjer raunalstva
sveuilini prvostupnik inenjer elektrotehnike
struni prvostupnik inenjer elektrotehnike
struni prvostupnik inenjer raunarstva
struni prvostupnik informatike
inenjer elektrotehnike
inenjer raunarstva
inenjer informatike
strukovna kvalikacija u obrazovnom sektoru Elektrotehnika i raunalstvo u
etverogodinjem trajanju obrazovanja s najmanje pet godina radnog staa u struci

nastavnik struno-teorijskih
Dizajn baza podataka
sadraja
Skriptni jezici i web nastavnik struno-teorijskih
programiranje sadraja
magistar ekonomist, smjer informatika
magistar profesor matematike i informatike
magistar raunarstva i matematike
magistar inenjer elektrotehnike
magistar inenjer elektrotehnike i informacijske tehnologije
magistar inenjer elektronike i raunalnog inenjerstva
magistar inenjer raunarstva
magistar inenjer komunikacijske i informacijske tehnologije
magistar inenjer informatike
magistar inenjer automatike i sustava
magistar informatike u edukaciji
diplomirani inenjer elektrotehnike
diplomirani inenjer raunarstva
profesor matematike i informatike
profesor informatike
diplomirani informatiar
profesor elektrotehnike
struni specijalist inenjer raunarstva
struni specijalist inenjer elektrotehnike
struni specijalist poslovnih informacijskih sustava
struni specijalist inenjer informacijskih tehnologija
sveuilini prvostupnik inenjer elektrotehnike i informacijske tehnologije
sveuilini prvostupnik inenjer raunalstva
sveuilini prvostupnik inenjer elektrotehnike
struni prvostupnik inenjer elektrotehnike
struni prvostupnik inenjer raunarstva
struni prvostupnik informatike
inenjer elektrotehnike
inenjer raunarstva
inenjer informatike
magistar ekonomist, smjer informatika
magistar profesor matematike i informatike
magistar raunarstva i matematike
magistar inenjer elektrotehnike
magistar inenjer elektrotehnike i informacijske tehnologije
magistar inenjer elektronike i raunalnog inenjerstva
magistar inenjer raunarstva
magistar inenjer komunikacijske i informacijske tehnologije
magistar inenjer informatike
magistar inenjer automatike i sustava
magistar informatike u edukaciji
diplomirani inenjer elektrotehnike
diplomirani inenjer raunarstva
profesor matematike i informatike
profesor informatike
diplomirani informatiar
profesor elektrotehnike
struni specijalist inenjer raunarstva
struni specijalist inenjer elektrotehnike
struni specijalist poslovnih informacijskih sustava
struni specijalist inenjer informacijskih tehnologija
sveuilini prvostupnik inenjer elektrotehnike i informacijske tehnologije
sveuilini prvostupnik inenjer raunalstva
sveuilini prvostupnik inenjer elektrotehnike
struni prvostupnik inenjer elektrotehnike
struni prvostupnik inenjer raunarstva
struni prvostupnik informatike
inenjer elektrotehnike
inenjer raunarstva
inenjer informatike
 magistar edukacije matematike
magistar matematike
magistar edukacije matematike i informatike
magistar raunarstva i matematike
magistar edukacije matematike i zike
Primijenjena nastavnik struno-teorijskih magistar edukacije zike i matematike
matematika sadraja profesor matematike
diplomirani inenjer matematike
profesor matematike i informatike
diplomirani inenjer raunarstva i matematike
profesor matematike i zike
profesor zike i matematike

magistar ekonomist, smjer informatika

magistar profesor matematike i informatike
magistar raunarstva i matematike
magistar inenjer elektrotehnike
magistar inenjer elektrotehnike i informacijske tehnologije
magistar inenjer elektronike i raunalnog inenjerstva
magistar inenjer raunarstva
magistar inenjer komunikacijske i informacijske tehnologije
magistar inenjer informatike
magistar inenjer automatike i sustava
magistar informatike u edukaciji
diplomirani inenjer elektrotehnike
diplomirani inenjer raunarstva
profesor matematike i informatike
Napredno i objektno nastavnik struno-teorijskih profesor informatike
programiranje sadraja diplomirani informatiar
profesor elektrotehnike
struni specijalist inenjer raunarstva
struni specijalist inenjer elektrotehnike
struni specijalist poslovnih informacijskih sustava
struni specijalist inenjer informacijskih tehnologija
sveuilini prvostupnik inenjer elektrotehnike i informacijske tehnologije
sveuilini prvostupnik inenjer raunalstva
sveuilini prvostupnik inenjer elektrotehnike
struni prvostupnik inenjer elektrotehnike
struni prvostupnik inenjer raunarstva
struni prvostupnik informatike
inenjer elektrotehnike
inenjer raunarstva
inenjer informatike

magistar ekonomist, smjer informatika

magistar profesor matematike i informatike
magistar raunarstva i matematike
magistar inenjer elektrotehnike
magistar inenjer elektrotehnike i informacijske tehnologije
nastavnik struno-teorijskih magistar inenjer elektronike i raunalnog inenjerstva
Multimedija
sadraja
magistar inenjer raunarstva
magistar inenjer komunikacijske i informacijske tehnologije
magistar inenjer informatike
magistar inenjer automatike i sustava
magistar informatike u edukaciji
 diplomirani inenjer elektrotehnike
diplomirani inenjer raunarstva
profesor matematike i informatike
profesor informatike
diplomirani informatiar
profesor elektrotehnike
struni specijalist inenjer raunarstva
struni specijalist inenjer elektrotehnike
struni specijalist poslovnih informacijskih sustava
struni specijalist inenjer informacijskih tehnologija
sveuilini prvostupnik inenjer elektrotehnike i informacijske tehnologije
sveuilini prvostupnik inenjer raunalstva
sveuilini prvostupnik inenjer elektrotehnike
struni prvostupnik inenjer elektrotehnike
struni prvostupnik inenjer raunarstva
struni prvostupnik informatike
inenjer elektrotehnike
inenjer raunarstva
inenjer informatike

magistar ekonomist, smjer informatika

magistar profesor matematike i informatike
magistar raunarstva i matematike
magistar inenjer elektrotehnike
magistar inenjer elektrotehnike i informacijske tehnologije
magistar inenjer elektronike i raunalnog inenjerstva
magistar inenjer raunarstva
magistar inenjer komunikacijske i informacijske tehnologije
magistar inenjer informatike
magistar inenjer automatike i sustava
magistar informatike u edukaciji
diplomirani inenjer elektrotehnike
diplomirani inenjer raunarstva
profesor matematike i informatike
Programiranje mobilnih nastavnik struno-teorijskih profesor informatike
ureaja sadraja diplomirani informatiar
profesor elektrotehnike
struni specijalist inenjer raunarstva
struni specijalist inenjer elektrotehnike
struni specijalist poslovnih informacijskih sustava
struni specijalist inenjer informacijskih tehnologija
sveuilini prvostupnik inenjer elektrotehnike i informacijske tehnologije
sveuilini prvostupnik inenjer raunalstva
sveuilini prvostupnik inenjer elektrotehnike
struni prvostupnik inenjer elektrotehnike
struni prvostupnik inenjer raunarstva
struni prvostupnik informatike
inenjer elektrotehnike
inenjer raunarstva
inenjer informatike

magistar ekonomist, smjer informatika

magistar profesor matematike i informatike
magistar raunarstva i matematike
magistar inenjer elektrotehnike
nastavnik struno-teorijskih magistar inenjer elektrotehnike i informacijske tehnologije
Web dizajn
sadraja magistar inenjer elektronike i raunalnog inenjerstva
magistar inenjer raunarstva
magistar inenjer komunikacijske i informacijske tehnologije
magistar inenjer informatike
magistar inenjer automatike i sustava
 magistar informatike u edukaciji
diplomirani inenjer elektrotehnike
diplomirani inenjer raunarstva
profesor matematike i informatike
profesor informatike
diplomirani informatiar
profesor elektrotehnike
struni specijalist inenjer raunarstva
struni specijalist inenjer elektrotehnike
struni specijalist poslovnih informacijskih sustava
struni specijalist inenjer informacijskih tehnologija
sveuilini prvostupnik inenjer elektrotehnike i informacijske tehnologije
sveuilini prvostupnik inenjer raunalstva
sveuilini prvostupnik inenjer elektrotehnike
struni prvostupnik inenjer elektrotehnike
struni prvostupnik inenjer raunarstva
struni prvostupnik informatike
inenjer elektrotehnike
inenjer raunarstva
inenjer informatike

magistar ekonomist, smjer informatika

magistar profesor matematike i informatike
magistar raunarstva i matematike
magistar inenjer elektrotehnike
magistar inenjer elektrotehnike i informacijske tehnologije
magistar inenjer elektronike i raunalnog inenjerstva
magistar inenjer raunarstva
magistar inenjer komunikacijske i informacijske tehnologije
magistar inenjer informatike
magistar inenjer automatike i sustava
magistar informatike u edukaciji
diplomirani inenjer elektrotehnike
diplomirani inenjer raunarstva
profesor matematike i informatike
nastavnik struno-teorijskih profesor informatike
Dijagnostika i sadraja diplomirani informatiar
odravanje
profesor elektrotehnike
informacijskih sustava
struni specijalist inenjer raunarstva
struni specijalist inenjer elektrotehnike
struni specijalist poslovnih informacijskih sustava
struni specijalist inenjer informacijskih tehnologija
sveuilini prvostupnik inenjer elektrotehnike i informacijske tehnologije
sveuilini prvostupnik inenjer raunalstva
sveuilini prvostupnik inenjer elektrotehnike
struni prvostupnik inenjer elektrotehnike
struni prvostupnik inenjer raunarstva
struni prvostupnik informatike
inenjer elektrotehnike
inenjer raunarstva
inenjer informatike

strukovna kvalikacija u obrazovnom sektoru Elektrotehnika i raunalstvo u

suradnik u nastavi
etverogodinjem trajanju obrazovanja s najmanje pet godina radnog staa u struci
magistar ekonomist, smjer informatika
magistar profesor matematike i informatike
Posluiteljski operacijski nastavnik struno-teorijskih magistar raunarstva i matematike
sustavi sadraja magistar inenjer elektrotehnike
magistar inenjer elektrotehnike i informacijske tehnologije
magistar inenjer elektronike i raunalnog inenjerstva
 magistar inenjer raunarstva
magistar inenjer komunikacijske i informacijske tehnologije
magistar inenjer informatike
magistar inenjer automatike i sustava
magistar informatike u edukaciji
diplomirani inenjer elektrotehnike
diplomirani inenjer raunarstva
profesor matematike i informatike
profesor informatike
diplomirani informatiar
profesor elektrotehnike
struni specijalist inenjer raunarstva
struni specijalist inenjer elektrotehnike
struni specijalist poslovnih informacijskih sustava
struni specijalist inenjer informacijskih tehnologija
sveuilini prvostupnik inenjer elektrotehnike i informacijske tehnologije
sveuilini prvostupnik inenjer raunalstva
sveuilini prvostupnik inenjer elektrotehnike
struni prvostupnik inenjer elektrotehnike
struni prvostupnik inenjer raunarstva
struni prvostupnik informatike
inenjer elektrotehnike
inenjer raunarstva
inenjer informatike

strukovna kvalikacija u Obrazovnom sektoru Elektrotehnika i raunalstvo u

suradnik u nastavi
etverogodinjem trajanju obrazovanja s najmanje pet godina radnog staa u struci

*Napomena: Ako postoje dvojbe oko ispunjavanja propisanih uvjeta odgovarajue vrste obrazovanja za izvoenje nastave
iz pojedinoga nastavnog predmeta (promjena naziva nastavnog predmeta, akademskog ili strunog naziva, nastavnog
plana i programa/strukovnog kurikuluma, uvoenje novoga akademskog ili strunog naziva i sl.), suglasnost o
odgovarajuoj vrsti obrazovanja za izvoenje nastave iz pojedinoga nastavnog predmeta na zahtjev ustanove za strukovno
obrazovanje moe izdati ministarstvo nadleno za obrazovanje uz prethodno struno miljenje nadlene agencije.

5. MINIMALNI MATERIJALNI UVJETI

Nastavni predmet Oprema Prostor
Hrvatski jezik grafoskop, raunalo s pristupom internetu, projektor, zaslon standardna uionica
raunalo s pristupom internetu i potrebnim soverom, projektor,
Engleski jezik standardna uionica, kabinet za strani jezik
zaslon, CD player, DVD player
raunalo s pristupom internetu i potrebnim soverom, projektor,
Njemaki jezik standardna uionica, kabinet za strani jezik
zaslon, CD player, DVD player
Povijest raunalo s pristupom internetu, projektor, zaslon standardna uionica, kabinet za povijest
 raunalo s pristupom internetu, projektor, zaslon, geografske karte
svijeta, kontinenata i Republike Hrvatske, topografske karte (broj
listova dostatan radu u paru), satelitske snimke, reljefni modeli, zbirke
specijalizirana uionica za geograju ili kabinet
Geograja minerala i stijena, prozirnice, multimedijalne prezentacije, kompas,
za geograju, kolsko dvorite
krivinomjer, GPS ureaj (broj kompasa, krivinomjera i gps ureaja
minimalno dostatan za rad u skupinama), graki prikazi, tekstualni
materijal
standardna uionica, informatika uionica
Politika i gospodarstvo raunalo s pristupom internetu, projektor, zaslon koritenje prilikom realizacije pojedinih
nastavnih tema
otvoreni i zatvoreni sportski prostori s prateim
Tjelesna i zdravstvena nastavna sredstva i pomagala prema dravnom pedagokom standardu higijenskim prostorijama (sportska dvorana,
kultura za opremanje sportskih igralita, dvorana i ostalih prateih prostora teretana, igralita, plivalite), sukladno
dravnom pedagokom standardu
Katoliki vjeronauk raunalo s pristupom internetu, projektor, zaslon standardna uionica, kabinet za vjeronauk
Etika raunalo s pristupom internetu, projektor, zaslon standardna uionica, kabinet za etiku
raunalo s pristupom internetu i potrebnom matematikom standardna uionica, kabinet za matematiku,
Matematika programskom potporom, projektor, zaslon, pametna ploa, informatika uionica koritenje prilikom
geometrijski pribor, modeli geometrijskih tijela realizacije pojedinih nastavnih tema
raunalo s pristupom internetu, projektor, zaslon, pribor za specijalizirana ili standardna uionica, kabinet za
Fizika
demonstracijske pokuse pripremu nastave zike s opremom
standardna uionica ili specijalizirana uionica
raunalo s pristupom internetu, projektor, zaslon, kemijski pribor i za kemiju, informatika uionica koritenje
Kemija
kemikalije prilikom realizacije pojedinih nastavnih tema,
kabinet za pripremu nastave kemije s opremom
projektor, zaslon, grafoskop, raunalo s pristupom internetu, DVD standardna uionica, kabinet za biologiju,
Biologija player, televizor, model unutarnjih organa ovjeka (torzo), slike organa specijalizirana uionica koritenje prilikom
ovjeka, stetoskop i tlakomjer realizacije pojedinih nastavnih tema
projektor, zaslon, raunalo za nastavnika s instaliranom potrebnom
programskom potporom (operacijski sustav, antivirusna zatita,
primjenski programi, programsko okruenje odabranog programskog
Tehniko i poslovno
jezika), pristupom internetu i lokalnoj mrei, minimalno 14 umreenih standardna uionica, specijalizirana uionica
komuniciranje
raunala za polaznike s pristupom internetu i instaliranom potrebnom
programskom potporom, programska potpora za upravljanje
uionicom (CMS), pisa
projektor, zaslon, raunalo za nastavnika s instaliranom potrebnom
Uporaba informacijske programskom potporom, pristupom internetu i lokalnoj mrei,
tehnologije u uredskom minimalno 14 umreenih raunala za polaznike s pristupom internetu i informatika uionica
poslovanju instaliranom potrebnom programskom potporom, programska potpora
za upravljanje uionicom (CMS), pisa
projektor, zaslon, raunalo za nastavnika s instaliranom potrebnom
programskom potporom, pristupom internetu i lokalnoj mrei,
Tehniko
minimalno 14 umreenih raunala za polaznike s pristupom internetu i standardna uionica, specijalizirana uionica
dokumentiranje
programskom potporom, grafoskop i grafoprozirnice za tehniko
crtanje
projektor, zaslon, raunalo za nastavnika s instaliranom potrebnom
programskom potporom, pristupom internetu i lokalnoj mrei,
Uvod u baze podataka minimalno 14 umreenih raunala za polaznike s pristupom internetu i standardna uionica, specijalizirana uionica
instaliranom potrebnom programskom potporom, programska potpora
za upravljanje uionicom (CMS)
Osnove raunala projektor, zaslon, raunalo s pristupom internetu standardna uionica
projektor, zaslon, raunalo za nastavnika s instaliranom potrebnom
programskom potporom, pristupom internetu i lokalnoj mrei,
Graa raunala minimalno 14 umreenih raunala za polaznike s pristupom internetu i standardna uionica, specijalizirana uionica
instaliranom potrebnom programskom potporom, programska potpora
za upravljanje uionicom (CMS)
projektor, zaslon, raunalo za nastavnika s instaliranom potrebnom
programskom potporom, pristupom internetu i lokalnoj mrei,
Operacijski sustavi minimalno 14 umreenih raunala za polaznike s pristupom internetu i standardna uionica, specijalizirana uionica
instaliranom potrebnom programskom potporom, programska potpora
za upravljanje uionicom (CMS)
projektor, zaslon, raunalo za nastavnika s instaliranom potrebnom
programskom potporom, pristupom internetu i lokalnoj mrei,
minimalno 7 radnih stolova s umreenim raunalima za polaznike,
potrebnom programskom potporom i odgovarajuim prikljucima,
Praktine osnove specijalizirana uionica, radionica za praktinu
mjerni instrumenti i oprema, komponente i/ili sklopovi, pristup
raunalstva nastavu
internetu, minimalno 7 raunala za rastavljanje/sastavljanje, mnimalno
7 kompleta alata za servisera (alat i pribor za lemljenje, klijeta za
krimpanje, tester za mreni kabel, patch panel, alat za patch panel,
preklopnik, mreni kabeli)
 projektor, zaslon, raunalo za nastavnika s instaliranom potrebnom
programskom potporom (operacijski sustav, antivirusna zatita,
primjenski programi, programsko okruenje odabranog programskog
Algoritmi i
jezika), pristupom internetu i lokalnoj mrei, minimalno 14 umreenih standardna uionica, specijalizirana uionica
programiranje
raunala za polaznike s pristupom internetu i instaliranom potrebnom
programskom potporom, programska potpora za upravljanje
uionicom (CMS)
projektor, zaslon, sredinje upravljako mjesto kojim se upravlja svim
prikljucima na radnim mjestima polaznika, raunalo za nastavnika s
instaliranom potrebnom programskom potporom, pristupom internetu
Osnove elektrotehnike i lokalnoj mrei, minimalno 7 radnih stolova s umreenim raunalima standardna uionica, specijalizirana uionica
za polaznike, potrebnom programskom potporom i odgovarajuim
prikljucima, mjerni instrumenti i oprema, komponente i/ili sklopovi,
pristup internetu
projektor, zaslon, raunalo za nastavnika s instaliranom potrebnom
programskom potporom, pristupom internetu i lokalnoj mrei,
minimalno 7 radnih stolova s umreenim raunalima za polaznike,
Uvod u elektroniku standardna uionica, specijalizirana uionica
potrebnom programskom potporom i odgovarajuim prikljucima,
mjerni instrumenti i oprema, komponente i/ili sklopovi, pristup
internetu
projektor, zaslon, raunalo za nastavnika s instaliranom potrebnom
programskom potporom, pristupom internetu i lokalnoj mrei,
minimalno 7 radnih stolova s umreenim raunalima za polaznike,
Digitalna logika standardna uionica, specijalizirana uionica
potrebnom programskom potporom i odgovarajuim prikljucima,
mjerni instrumenti i oprema, komponente i/ili sklopovi, pristup
internetu
projektor, zaslon, raunalo za nastavnika s instaliranom potrebnom
programskom potporom, pristupom internetu i pristupom lokalnoj
mrei, minimalno 14 umreenih raunala za polaznike s pristupom
Uvod u raunalne
internetu i pristupom lokalnoj mrei s instaliranom potrebnom standardna uionica, specijalizirana uionica
mree
programskom potporom (mreni simulator), 4 koncentratora (Hub), 4
preklopnika (Switch), 2 usmjerivaa (Router), kabeli za mreno
povezivanje
projektor, zaslon, raunalo za nastavnika s instaliranom potrebnom
programskom potporom, pristupom internetu i pristupom lokalnoj
mrei, minimalno 14 umreenih raunala za polaznike s pristupom
Raunalne mree internetu i pristupom lokalnoj mrei s instaliranom potrebnom standardna uionica, specijalizirana uionica
programskom potporom (mreni simulator), 4 koncentratora (Hub), 4
preklopnika (Switch), 2 usmjerivaa (Router), kabeli za mreno
povezivanje
projektor, zaslon, raunalo za nastavnika s instaliranom potrebnom
programskom potporom, pristupom internetu i lokalnoj mrei,
minimalno 14 umreenih raunala (LAN, Wi-Fi) za polaznike s
Konguriranje
pristupom internetu i instaliranom potrebnom programskom
raunalnih mrea i standardna uionica, specijalizirana uionica
potporom (virtualno raunalo, programska potpora za praenje
servisa
mrenog prometa), 2 IP kamere, 2 IP telefona, 2 beine pristupne
toke, 7 preklopnika (Switch), 3 usmjerivaa(Router), kabeli za mreno
povezivanje ureaja, mreni pisa
projektor, zaslon, raunalo za nastavnika s instaliranom potrebnom
programskom potporom, pristupom internetu i lokalnoj mrei,
minimalno 7 radnih stolova s umreenim raunalima za polaznike,
Sigurnost potrebnom programskom potporom i odgovarajuim prikljucima,
standardna uionica, specijalizirana uionica
informacijskih sustava mjerni instrumenti i oprema, komponente i/ili sklopovi, pristup
internetu, 4 kongurabilna preklopnika, 2 usmjerivaa (hardverski ili
soverski), vatrozid (hardverski ili soverski), posluitelj s
posluiteljskim operacijskim sustavom, neprekidno napajanje
projektor, zaslon, raunalo za nastavnika s instaliranom potrebnom
programskom potporom, pristupom internetu i lokalnoj mrei,
minimalno 7 radnih stolova s umreenim raunalima za polaznike,
Mikroupravljai standardna uionica, specijalizirana uionica
potrebnom programskom potporom i odgovarajuim prikljucima,
mjerni instrumenti i oprema, komponente i/ili sklopovi, pristup
internetu
projektor, zaslon, raunalo za nastavnika s instaliranom potrebnom
programskom potporom, pristupom internetu i lokalnoj mrei,
Ugradbeni raunalni minimalno 7 radnih stolova s umreenim raunalima za polaznike,
standardna uionica, specijalizirana uionica
sustavi potrebnom programskom potporom i odgovarajuim prikljucima,
mjerni instrumenti i oprema, komponente i/ili sklopovi, pristup
internetu
projektor, zaslon, raunalo za nastavnika s instaliranom potrebnom
programskom potporom, pristupom internetu i lokalnoj mrei,
Dizajn baza podataka minimalno 14 umreenih raunala za polaznike s pristupom internetu i standardna uionica, specijalizirana uionica
instaliranom potrebnom programskom potporom, programska potpora
za upravljanje uionicom (CMS)
 projektor, zaslon, raunalo za nastavnika s instaliranom potrebnom
programskom potporom, pristupom internetu i lokalnoj mrei,
Skriptni jezici i web
minimalno 14 umreenih raunala za polaznike s pristupom internetu i standardna uionica, specijalizirana uionica
programiranje
instaliranom potrebnom programskom potporom, programska potpora
za upravljanje uionicom (CMS)
projektor, zaslon, raunalo za nastavnika s instaliranom potrebnom
programskom potporom, pristupom internetu i lokalnoj mrei,
Primijenjena
minimalno 14 umreenih raunala za polaznike s pristupom internetu i standardna uionica, specijalizirana uionica
matematika
instaliranom potrebnom programskom potporom, programska potpora
za upravljanje uionicom (CMS)
projektor, zaslon, raunalo za nastavnika s instaliranom potrebnom
programskom potporom, pristupom internetu i lokalnoj mrei,
Napredno/objektno
minimalno 14 umreenih raunala za polaznike s pristupom internetu i standardna uionica, specijalizirana uionica
programiranje
instaliranom potrebnom programskom potporom, programska potpora
za upravljanje uionicom (CMS)
projektor, zaslon, raunalo za nastavnika s instaliranom potrebnom
programskom potporom, pristupom internetu i lokalnoj mrei,
Multimedija minimalno 14 umreenih raunala za polaznike s pristupom internetu i standardna uionica, specijalizirana uionica
instaliranom potrebnom programskom potporom, programska potpora
za upravljanje uionicom (CMS)
projektor, zaslon, raunalo za nastavnika s instaliranom potrebnom
programskom potporom, pristupom internetu i lokalnoj mrei,
Programiranje
minimalno 14 umreenih raunala za polaznike s pristupom internetu i standardna uionica, specijalizirana uionica
mobilnih ureaja
instaliranom potrebnom programskom potporom, programska potpora
za upravljanje uionicom (CMS)
projektor, zaslon, raunalo za nastavnika s instaliranom potrebnom
programskom potporom, pristupom internetu i lokalnoj mrei,
Web dizajn minimalno 14 umreenih raunala za polaznike s pristupom internetu i standardna uionica, specijalizirana uionica
instaliranom potrebnom programskom potporom, programska potpora
za upravljanje uionicom (CMS)
projektor, zaslon, raunalo za nastavnika s instaliranom potrebnom
Dijagnostika i programskom potporom, pristupom internetu i lokalnoj mrei,
odravanje minimalno 14 umreenih raunala za polaznike s pristupom internetu i standardna uionica, specijalizirana uionica
informacijskih sustava instaliranom potrebnom programskom potporom, programska potpora
za upravljanje uionicom (CMS)
projektor, zaslon, raunalo za nastavnika s instaliranom potrebnom
programskom potporom, pristupom internetu i lokalnoj mrei,
Posluiteljski
minimalno 14 umreenih raunala za polaznike s pristupom internetu i standardna uionica, specijalizirana uionica
operacijski sustavi
instaliranom potrebnom programskom potporom, programska potpora
za upravljanje uionicom (CMS)

6. REFERENCE DOKUMENTA

6.1. Referentni brojevi

Kod standarda kvalikacije: SK-0702/12-01-42/12-01
Naziv sektora: Elektrotehnika i raunalstvo
ifra sektora: 07

6.2. lanovi radnih skupina koji su sudjelovali u izradbi strukovnog kurikuluma

6.2.1. Opeobrazovni dio
I. Jezino-komunikacijsko podruje:
Ivana Leki, prof., AZOO, Split voditeljica
Jelena Matkovi, prof., ASOO, Zagreb
Vesna Hrvoj-ic, MZO, Zagreb
Hrvatski jezik
dr. sc. Sanja Fulgosi, NCVVO, Zagreb
Boica Jelakovi, prof., XV. gimnazija, Zagreb
dr. sc. Sreko Liste, AZOO, Split
Tanja Maran, prof., Hotelijersko-turistika kola Opatija, Opatija
Melita Rabak, prof., Trgovaka i tekstilna kola u Rijeci;Rijeka
Linda Grubii Belina, prof., AZOO, Rijeka
Engleski i njemaki jezik
Izabela Potnar Miji, prof., AZOO, Osijek
Ana Crkveni, prof., AZOO, Zagreb
Dubravka Kovaevi, prof., AZOO, Zagreb
Ninoka Truck-Biljan, prof., Sveuilite Josipa Jurja Strossmayera, Osijek
Vlasta Svalina, prof., Ekonomska i upravna kola, Osijek
Livija Pribani Katarini, prof., Srednja strukovna kola Vinkovci, Vinkovci
Dragana Jurilj Prgomet, prof., Druga srednja kola Beli Manastir, Beli Manastir
Cvjetanka Boani, prof., X. gimnazija Ivan Supek, Zagreb
II. Matematiko podruje:
Matematika
Neda Lesar, prof., AZOO, Zagreb voditeljica
Nada Gvozdenovi, dipl. ing., ASOO, Zagreb
Mirjana Iliji, prof., Tehnika kola Ruera Bokovia, Zagreb
Draga Dolenec Gashi, prof., Graka kola u Zagrebu, Zagreb
Zlatko Zadelj, prof., NCVVO, Zagreb
Darko Belovi, MZO, Zagreb
III. Prirodoslovno podruje:
mr. sc. Diana Garai, AZOO, Zagreb voditeljica
Nada Gvozdenovi, dipl. ing., ASOO, Zagreb
Andreja Uroi Landeki, MZO, Zagreb
Geograja
Sonja Burar, prof., AZOO, Osijek
dr. sc. Ruica Vuk, Prirodoslovno-matematiki fakultet, Geografski odsjek, Zagreb
Kemija
Borjanka Smojver, dipl. ing., AZOO, Rijeka
Gordana Ceci-Sule, prof., AZOO, Split
Olgica Martinis, AZOO, Zagreb
Ratka oi, dipl. ing., Prirodoslovna i graka kola, Rijeka
Sanja Klubika, dipl. ing., Tehnika kola Daruvar, Daruvar
Biologija
mr. sc. Zrinka Pongrac timac, prof., V. gimnazija, Zagreb
Dalibor Sumpor, prof., Srednja kola Tina Ujevia i Tehnika kola, Kutina
Marina Nit, prof., AZOO, Osijek
prof. dr. sc. Ines Radanovi, Prirodoslovno-matematiki fakultet, Odsjek za biologiju, Zagreb
Fizika
dr. sc. eljko Jakopovi, AZOO, Zagreb
Tatjana Jane, prof., Tehnika kola Ruera Bokovia, Zagreb
Hrvoje Negovec, prof., I. tehnika kola Tesla, Zagreb
dr. sc. Ana Suec, Prirodoslovno-matematiki fakultet, Odsjek za ziku, Zagreb
IV. Tehniko i informatiko podruje:
Raunalstvo
eljka Knezovi, prof., AZOO, Split voditeljica
Biljana oda, ASOO, Zagreb
Vinja Marani-Uremovi, MZO, Zagreb
Zlatka Markui, dipl. ing., XV. gimnazija, Zagreb
Predrag Broanac, prof., V. gimnazija Zagreb
Latinka Krinik, prof., kola za medicinske sestre Vrape, Zagreb
Natalija Stjepanek, prof., Ekonomska i upravna kola, Osijek
Stjepan alkovi, prof., Srednja kola Krapina, Krapina
V. Drutveno-humanistiko podruje:
Ankica Mlinari, dipl. teolog, AZOO, Osijek voditeljica
Mateja Mandi, prof., ASOO, Zagreb
Ivana Pilko, dipl. fonetiar i lingvist, MZO, Zagreb
Katoliki vjeronauk
prof. dr. sc. Ana ea Filipovi, Katoliki bogoslovni fakultet, Zagreb
Gordana Barudija, dipl. teolog, AZOO, Zagreb
Dejan aplar, dipl. teolog, Gimnazija Beli Manastir, Beli Manastir
Etika
Milana Funduk, prof., Klasina gimnazija, Zagreb
dr. sc. Dijana Lozi-Leko, Gimnazija A. G. Matoa, Zabok
Povijest
mr. sc. Marijana Marinovi, AZOO, Rijeka
dr. sc. eljko Holjevac, Filozofski fakultet, Zagreb
Lobert Simii, dipl. sociolog i dipl. povjesniar, Medicinska kola, Rijeka
Mladen Stoji, prof., Srednja kola za elektrotehniku i raunalstvo, Rijeka
Miroslav ai, prof., Prirodoslovna kola Vladimira Preloga, Zagreb
Politika i gospodarstvo
Martina Preglej, prof., portska gimnazija, Zagreb
Zlata Patar, prof., Prva gimnazija, Zagreb
VI. Umjetniko podruje:
/
VII. Tjelesno i zdravstveno podruje:
Tjelesna i zdravstvena kultura
eljko tefanac, prof., AZOO, Zagreb voditelj
Biljana oda, prof., ASOO, Zagreb
Vinja Marani-Uremovi, MZO, Zagreb
prof. dr. sc. Boris Neljak, Kinezioloki fakultet, Zagreb
dr. sc. Dario Novak, Kinezioloki fakultet, Zagreb
dr. sc. Vilko Petri, Kinezioloki fakultet, Zagreb
Ana Matkovi, prof., kola za primalje, Zagreb
 6.2.2. Strukovni dio
Maja Juki, dipl. ing., konzultant u obrazovanju voditeljica
akademik Leo Budin, Fakultet elektrotehnike i raunarstva, Zagreb
dr. sc. Mislav Balkovi, Visoka kola za primijenjeno raunarstvo, Zagreb
mr. sc. eljko iranovi, Abaca studio, Zagreb
Snjeana Tomaevi, dipl. ing., Tehnika kola Ruera Bokovia, Zagreb
Milan Kora, dipl. ing., Tehnika kola Ruera Bokovia, Zagreb
Josip Rasinec, dipl. ing., Tehnika kola Ruera Bokovia, Zagreb
Braslav Erpai, dipl. ing., Tehnika kola Ruera Bokovia, Zagreb
Zlatko Nadarevi, dipl. ing., Tehnika kola Ruera Bokovia, Zagreb
Rajko Mihajlovi, dipl. ing., Tehnika kola Ruera Bokovia, Zagreb
Damir Vojnovi, Tehnika kola Ruera Bokovia, Zagreb
Ivica Premui, Tehnika kola Ruera Bokovia, Zagreb
Sanja Vehabovi Hadi, dipl. ing., Tehnika kola Ruera Bokovia, Zagreb
Milan urain, nastavnik praktine nastave, Tehnika kola Ruera Bokovia, Zagreb
Ivan Juri, ing., Tehnika kola Ruera Bokovia, Zagreb
Dubravka Orani, dipl. ing., Tehnika kola Ruera Bokovia, Zagreb
Jasminka Kotur, dipl. ing., Tehnika kola Ruera Bokovia, Zagreb
Marko Stojanovi, ing., Tehnika kola Ruera Bokovia, Zagreb
Damir Mileta, dipl. ing., Tehnika kola Ruera Bokovia, Zagreb
Stjepan alkovi, dipl. informatiar, Srednja kola Krapina, Krapina
Mladen Ptiar, dipl. ing., Srednja kola Krapina, Krapina
Sanio Bei, dipl. ing., Elektrotehnika kola Split, Split
Ivana Piplovi, dipl. ing., Elektrotehnika kola Split, Split
Dijana Boduljak, dipl. ing., Elektrotehnika kola Split, Split
Ivo urkovi, dipl. ing., Elektrotehnika kola Split, Split
Ante Vlah, dipl. ing., Elektrotehnika kola Split, Split
Kreimir Koi, dipl. ing., Tehnika kola akovec, akovec
Valerija Poljanec, dipl. ing., Tehnika kola akovec, akovec
Kristinka Blaeka, dipl. ing., Tehnika kola akovec, akovec
Damir tampar, dipl. ing., Tehnika kola akovec, akovec
Draen Janek, dipl. ing., Tehnika kola akovec, akovec
Sanja Lopari, prof., Tehnika kola akovec, akovec
mr. sc. Goran ambi, Visoka kola za primijenjeno raunarstvo, Zagreb
Ivan avar, ing., Visoka kola za primijenjeno raunarstvo, Zagreb
Marin Frankovi, mag. oec., Visoka kola za primijenjeno raunarstvo, Zagreb
Ivan Mesic, Visoka kola za primijenjeno raunarstvo, Zagreb

6.3. Predlagatelj strukovnog kurikuluma

Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih