Professional Documents
Culture Documents
Sadraj
Uvodno poglavlje.................................................................................. 5
1. ta je informatika?......................................................................... 5
2. Pojam podatka i informacije........................................................... 5
3. Hardver i softver............................................................................. 6
3.1. ta je raunar?.......................................................................... 6
3.2. Funkcijski opis raunara von Neumannov model..................... 7
3.2.1. Memorija.............................................................................. 8
3.2.2. Operativna memorija............................................................ 9
3.2.3. RAM memorija...................................................................... 9
3.2.4. ROM memorija..................................................................... 9
3.2.5. Vanjske memorije............................................................... 10
3.2.6. Optiki diskovi (CD i DVD).................................................. 11
3.3. Ulazni, izlazni i ulazno-izlazni ureaji...................................... 11
3.3.1. Tastatura............................................................................ 11
3.3.2. Mi..................................................................................... 12
3.3.3. Skener................................................................................ 12
3.3.4. Monitor.............................................................................. 12
3.3.5. tampai ........................................................................... 13
Uvodno poglavlje
1. ta je informatika?
Poiljalac Primalac
Poruku u osnovi ini niz podataka koji primaoca poruke podstiu na neku akciju.
Podatak (ili vie njih) postaje informacija u trenutku kada primaoca poruke pokrene na
neku akciju.
Pojmovi podatak i informacija su usko povezani i esto se koriste kao sinonimi. Meutim,
razlika postoji i vano je da je uoite.
Podatak i informacija su rijei koje se esto koriste u svakodnevnom ivotu. Naravno,
intuitivno je jasno ta koji od ovih pojmova znai, ali ako elimo da se bavimo problemima
informatike ovi pojmovi zasluuju veu panju.
U svakodnevnom ivotu imamo potrebu da razgovaramo i zapisujemo razliite injenice,
dogaaje, ideje i sl. U ovu svrhu moramo raspolagati notacijom koja to omoguava.
To to reprezentuje injenicu, dogaaj ili ideju zovemo podatak. Podatak sam po sebi
nema znaenje, on je sirova injenica - neobraena informacija.
Poto smo definisali podatak ostaje nam da vidimo u kakvom je odnosu ovaj pojam
sa pojmom informacije. Pojam informacije moe biti definisan na razliite naine
u zavisnosti za koje se potrebe ovaj pojam koristi. Navedimo jednu: Informacija je
saznanje koje je prihvatljivo za primaoca ili upravljake maine. Iz ove definicije slijede
neka svojstva informacija: informacija obogauje fond znanja primaoca, ona mora biti
razumljiva za primaoca, vrijednost informacije zavisi od prethodnog znanja primaoca
i postojanje informacije je zasnovano na postojanju poiljaoca i primaoca. Informacija
koja je precizna, relevantna i dobijena na vrijeme je klju za donoenje dobrih odluka.
Da bismo podatke mogli obraivati i uvati potrebni su nam hardver i softver.
3. Hardver i softver
Put razvoja informatike, odnosno raunarstva ukljuuje razvoj opreme i ideja. Tokom
godina razvoj ideja podsticao je razvoj opreme i obrnuto. Danas se umjesto pojmova
oprema i ideja koriste dva puno odreenija pojma: hardver (engl. hardware) i softver
(engl. software).
Hardver je tehniki ili materijalni dio nekog ureaja tj. fizika komponenta raunarskog
sistema. Tu ubrajamo sve elektronske i druge ureaje: tastaturu, monitor, tampa,
mi, disketu, ipove, itd.
3.1. ta je raunar?
podaci rezultati
ULAZ naredbe
OBRADA IZLAZ
Neki korisnici raunara misle da je raunar pametan. Ovo je sasvim pogrena zamisao
jer je raunar u osnovi tehniki ureaj koji jednostavno ponavlja niz osnovnih radnji.
Dakle, raunar nije pametan. Da biste raunar uopte mogli koristiti osim hardvera
potreban mu je i odgovarajui softver. Raunar je u stvari pametan onoliko koliko je
dobar njegov softver.
Grau i funkcije raunara opisao je jo 1945. godine John von Neumann. Model
raunara koji je on tada postavio vai u osnovi i za veinu dananjih raunara.
Von Neumannov model utvruje da svaki raunar mora imati sljedee dijelove:
ulazni dio preko kojeg se u memoriju unose podaci i instrukcije programa iz okoline;
izlazni dio preko kojeg se iz memorije prenose rezultati programa u okolinu;
radna memorija u kojoj se uvaju svi podaci i instrukcije programa uneseni spolja,
kao i rezultati djelovanja instrukcija;
aritmetiko-logika jedinica koja moe izvoditi instrukcijama zadate aritmetike i
logike operacije;
upravljaka jedinica koja uzima instrukcije iz radne memorije, dekodira ih i na
osnovu toga upravlja aritmetiko-logikom jedinicom, ulaznim i izlaznim dijelovima.
Sljedea slika ilustruje meusobnu povezanost svih tih dijelova. Na slici 3 su oznaeni
tokovi podataka i naredbi.
3.2.1. Memorija
A 01000001
B 01000010
C 01000011
Prema tome, ako na tastaturi raunara otkucamo tekst ABA, u memoriji raunara e se
nai niz od 24 bita:
Tako e svaki tekst koji saoptimo raunaru u eksternoj azbuci biti 8 puta dui u
internoj azbuci. Niska od 8 bita se zove bajt (engl. byte). To je osnovna jedinica memorije
raunara. Jednim bajtom mogue je prikazati 256 = 28 kombinacija binarnih brojeva.
S tolikim brojem kombinacija moemo prikazati svako slovo i broj. Prema tome, 1 bajt
memorije moe zapamtiti jedno slovo knjige. Kapacitet operativne memorije i diska se
izraava u broju bajtova. Oznaka za bajt je B.
Kao to je npr. kilogram vea jedinica od grama (1kg=1000g), tako postoje i vee jedinice
od bajta, ali s jednom razlikom (Uoite je sami!).
Operativna memorija se sastoji od dva dijela. Prvi, manji dio, namjenjen je uvanju
sistemskih programa koji upravljaju radom ureaja, a drugi vei dio, uvanju aplikativnih
programa i podataka korisnika. Iz dijela memorije, u kojem se nalaze sistemski
programi, mogu se samo donositi instrukcije i podaci u mikroprocesor, a to znai da se
ovakva memorija moe jedino itati. Memorija koja ima ovo svojstvo kae se da je ROM
(engl. Read Only Memory). Naravno, dio memorije u kojem se nalaze programi i podaci
korisnika mora biti takav da omoguava upis i itanje. Ovakva memorija se zove RAM
(engl. Random Access Memory).
RAM ili radna memorija predstavlja najvei dio memorije. Osobina RAM memorije ogleda
se u tome da se svakom njenom bajtu moe slobodno pristupiti nezavisno od prethodne
memorijske lokacije, s tim da se u nju podaci mogu i upisivati (write) i iz nje itati (read).
Svakim upisom podatka u neku lokaciju, njen prethodni sadraj se automatski gubi.
Druga vana osobina RAM memorije je da podatke koji se u njoj nalaze zadrava (uva)
samo dok postoji napajanje na njoj. im nestanenapajanje, kompletan sadraj memorije
se gubi i prilikom ponovnog dolaska napajanja (pri sljedeem ukljuivanju raunara)
ona je potpuno prazna. Zbog ovakvih osobina RAM memorija je veoma pogodna za
izvravanje programa i obradu podataka. Zato se programi i podaci uitavaju u RAM
memoriju (obino sa hard diska) i tu ih koristi mikroprocesor izvravajui uitane
programe kojima obrauje dobijene podatke. On to moe raditi samo u ovoj memoriji pa
se zato RAM memorija obino naziva i radna memorija. Brzina rada raunara je direktno
proporcionalna s koliinom RAM memorije. Poveanjem RAM memorije znatno emo
ubrzati rad raunara.
Tvrdi (hard) disk je memorija najveeg kapaciteta, sadri sav raspoloivi softver,
a slui jo i za uvanje podataka. Trajno ih pamti i dok je raunar iskljuen, ali se
ne moe (zasebno) prenositi jer se nalazi u kuitu raunara. Brzina tvrdog diska je
veoma velika u odnosu na ostale vanjske nosioce podataka, ali znatno sporija od radne
memorije. Kapacitet dananjih diskova izraava se u GB. U konfiguraciji raunara moe
se nalaziti vei broj diskova ili se jedan disk moe podijeliti u vie dijelova (particija). U
svakom sluaju korisnici trebaju imati u vidu da je kapacitet diska vana karakteristika
raunara.
Memorijski stik (engl. Memory Stick) se moe prenositi, pa slui za uvanje i prijenos
podataka i programa. Prvi put se pojavio 1998. godine i imao je kapacitet 4MB, to je u
odnosu na disketu (kapaciteta 1,44 MB) bilo znatno poboljanje. Kapacitet dananjih
stikova izraava se u GB.
CD-ROM je skraenica od Compact Disc Read Only Memory. CD-ROM disk je optiki
disk koji se uspjeno koristi u oblasti raunarstva za potrebe uvanja velike koliine
podataka na malom prostoru. Kompakt disk se najee koristi kao medijum u koji se
jedanput upisuju podaci, a mogu se itati neogranien broj puta. Otuda ovaj disk nosi
naziv CD-ROM. Na optikom disku podaci se zapisuju u obliku udubljenja na ploi
diska. Plastina ploa presvuena je aluminijskom legurom. Podaci se uvaju u obliku
udubljenja u aluminijskom sloju (1), a ako udubljenja nema podatak se ita kao 0.
Laserski zrak osvjetljava mali dio povrine diska (s donje strane) i reflektuje se samo
ako nema udubljenja pa tako ita nule i jedinice. Laserski zrak je vrlo uzak tako da
moe proitati jedan bit i sa veoma male povrine. Zbog toga se na optikom disku moe
sauvati velika koliina podataka. Danas se na tritu mogu nai i CD-RW(Compact
Disc-ReWritable) diskovi na koje podatke moete upisivati i brisati.
DVD (Digital Versatile Disc) DVD disk ima kapacitet od 4,5 GB do nekoliko desetina
GB pa je pogodan za uvanje video zapisa. Na DVD-ove se obino zapisuju filmovi.
Prednost gledanja filmova na DVD-u u odnosu na VHS su: mnogo kvalitetnija slika,
digitalni zvuk, interaktivni meniji, mogunost biranja jezika i brojne druge.
DVD ita je ureaj koji slui za itanje DVD diska, ali moe itati i sve vrste CD-ova.
3.3.1. Tastatura
Tastatura (engl. keyboard) je slina tastaturi pisaih maina. Ima vei broj tastera koji
slue za unoenje slova, cifara i interpunkcijskih znakova. Meutim, ono po emu se
ova tastatura razlikuje od tastature pisae maine jeste postojanje komandnih tastera i
numerike tastature. Komandnim tasterima se zadaju odreene komande koje raunar
izvrava neposredno po pritisku odgovarajuih tastera. Neke komande sa tastature
zahtijevaju istovremeni pritisak dva ili vie tastera. Na ovaj nain se izbjegava aktiviranje
komande sluajnim pritiskom jednog tastera. Raspored slova na tastaturi donekle se
razlikuje od drave do drave. Kod nas se koriste dvije vrste tastatura: jedna s engleskog
govornog podruja na kojoj su u prvom redu odozgo slovnih tastera redom QWERTY (kae
se: kverti) i druga s njemakog govornog podruja na kojoj su slova Y i Z zamijenila mjesta
pa je u gornjem redu slovnih tastera QWERTZ. Posebna slova nae azbuke (, , , ,
) smjetena su na tastere na kojima su na engleskim tastaturama uglaste i vitiaste
zagrade i jo neki posebni znakovi.
Razmislite: Koje su prednosti pisanja nekog teksta pomou raunara i tastature u
odnosu na pisae maine?
12 Uvodno poglavlje
3.3.2. Mi
Mi (engl. mouse) je ulazni ureaj koji je u svom djelovanju usko povezan s monitorom.
On je pokazivaki ureaj (pointing device) ijim se kretanjem po ravnoj povrini bira
pozicija na ekranu, a pritiskom na jedan od tastera aktivira odreena funkcija. Mi
ima oblik kutijice na ijoj gornjoj strani se nalaze dva tastera i toki koji slui za
skrolovanje (kretanje) kroz tekst dole - gore. Kabal koji povezuje kutijicu s kuitem
raunara podsjea na miiji rep pa je po tome ovaj ureaj i dobio svoje ime. Pomijeranjem
mia raunaru prenosimo podatak o kretanju nae ruke koje on pretvara u digitalnu
informaciju. Danas koristimo uglavnom optike mieve koji koriste optiki senzor.
Slika 6. Mi i Tastatura
3.3.3. Skener
Skener je ulazni ureaj koji se koristi za unoenje fotografija, rukopisa, ilustracija i dr.
u raunar radi dalje obrade, uvanja ili umetanja u druge dokumente, web stranicu,
itd. Objekt skeniranja, najee slika ili neki drugi sadraj, podijeli se na konaan broj
elemenata (takica) koje se izlau bijeloj svjetlosti, zatim se registruje intenzitet svjetlosti
za svaku pojedinanu taku, a reflektujui odraz se pomou CCD1-a pretvara u digitalni
oblik. Raunaru se prenose numeriki podaci za svaku pojedinu taku. Takav oblik
predstavljanja slike naziva se bitmapa, a njeni elementi (sitne takice) pikseli. Fizika
veliina piksela izraava se preko rezolucije. Postoji nekoliko vrsta skenera: runi, stoni
(desktop), rotacioni. Danas se za kunu upotrebu najvie kupuju stoni skeneri.
3.3.4. Monitor
Monitor je najvie upotrebljavani izlazni ureaj, jer pomou monitora primamo najvie
informacija. Naime, na ekranu monitora mogu se pratiti rezultati obrade i rezultati
unosa podataka pomou tastature. Monitori se meusobno razlikuju po veliini: 14,
15, 17 i 21 (1 in = 2,54 cm,), a taj broj predstavlja duinu dijagonale monitora.
Veina dananjih monitora je u boji, ali osim njih postoje i monohromatski (crno-bijeli)
monitori koji prikazuju nijanse sivog.
Danas se koriste dva osnovna tipa monitora:
monitor koji koristi ekran s katodnom cijevi (CRT), slino onoj koja se koristi kod
televizora. Slika na ekranu dobija se tako to snop elektrona emitovan iz katode
(elektronskog mlaza) udara na ekran i time izaziva svjetlost. Kolor monitori koriste
tri mlaza koji na ekranu pogaaju tri sloja nanesenog materijala. Slojevi emituju
crvenu, zelenu i plavu boju, a mijeanjem te tri boje stvara se itava paleta boja na
ekranu. (RGB modul red, green, blue). Meutim, svjetlost pojedinane take na
1 CCD(Charge Coupled Device) je svjetlosni senzor u soivu kamere koji pretvara svjetlosne odraze u elektronske
signale.
13
Sve slike koje se stvaraju na ekranu monitora su rasterske slike. Rasterska slika sastoji
se od sitnih krugova zvanih pikseli. to su ti kruii sitniji i gui (to je vie piksela)
slika e biti kvalitetnija.
Inae, u raunarskoj grafici piksel je osnovni grafiki element i moemo ga zamisliti kao
mali krug. Moemo jo rei da je piksel mjesto na ekranu koje kod monitora u boji moe
primiti jednu od moguih (npr. 256) boja.
Za prikazivanje grafike i slika mora postojati odgovarajua elektronika koja to omoguava.
Ova elektronika je smjetena na posebnoj ploi koja se zove grafika kartica koja je
posrednik izmeu procesora i monitora. Od nje zavisi koliko kvalitetnu sliku moemo
dobiti, te koliko emo imati boja. Kvalitetnije kartice imaju bolju rezoluciju (npr. 1280
x 1024 piksela) i puno vie nijansi boja (16 miliona ili vie), ali zahtijevaju i vie RAM-a.
3.3.5. tampai
Podjela tampaa:
Matrini tampai su najjednostavniji. Kod matrinih tampaa tipografski znak
se formira od taaka na papiru, koje se dobijaju udarcima iglica iz pokretne glave
tampaa. Papir se pomie valjkom tako da se pie red po red, a glava za pisanje
pomie se uzdu valjka i preko obojene trake iglicama otiskuje znakove na papir.
Tipografski znaci nastaju tako to se crne takice otiskuju u pravilno rasporeenoj
mrei rasteru (matrici) na unaprijed dogovoreni nain. Stvaranje buke pri tampanju,
mala brzina rada i nekvalitetan otisak su glavni nedostaci matrinih tampaa.
14 Uvodno poglavlje
Ink-jet tampai tekst ili sliku formiraju na slian nain kao i matrini, odnosno
na glavi tampaa se nalaze rupice kroz koje se na papir ubrizgava mastilo. Postoje
crno-bijeli i kolor ink-jet tampai. Ovi tampai se i po cijeni i po kvalitetu nalaze
izmeu matrinih i laserskih tampaa.
Laserski tampai imaju znatno bolji kvalitet tampe i veu brzinu tampanja od
matrinih i ink-jet tampaa. Laserski zrak slui da se na valjku stvori elektrini
naboj. Sitne estice praha iz tonera nanose se i zadravaju na onim dijelovima valjka
na kojima postoji elektrini naboj. Poslije toga se prah s valjka prenosi na papir i
uz grijanje se ta prakasta boja rastopi i upije u papir. Valjak se pravilno vrti, a
laserski zrak se pomijera uzduno. Na taj nain se na valjku prije nanoenja praha
stvori nevidljiva rasterska slika elektrinog naboja. Ta tehnika je poznata i kod
ureaja za fotokopiranje. Izrada dananjih laserskih tampaa omoguava veoma
veliku rezoluciju (gustou takica). Uobiajena gustoa takica je oko 120 takica po
centimetru. Zbog toga ovi tampai imaju najbolji kvalitet otiska, ali su i najskuplji.
15
<Vjeba 1>
Razmotrite koji mediji odgovaraju vaim potrebama, koja su sredstva i metode kojim
biste mogli sakupiti informacije i shvatiti njihovo znaenje.
<Vjeba 2>
Razmislite o vaem daljem kolovanju, zatim o tome sakupite dostupne informacije
koristei raunarsku mreu i druge dostupne izvore informacija.
<Vjeba 3>
Izaberite jedan od sljedeih zadataka i napravite plan za rjeenje problema.
3. Prijenos informacija
3.1. Komunikacija
Proces u kojem jedna osoba izraava svoje misli i osjeanja, kako bi ih prenijela drugoj
osobi, te tako kod nje(ga) podstakla razumijevanje, osuivanje, donoenje odluka i
akcija, zove se komunikacija. Da bismo drugima prenijeli ono o emu razmiljamo,
na to razumljiviji i uspjeniji nain, koristimo sredstva kao to su jezici, gestikulacija,
simboli. U komunikaciji je veoma vano razumjeti proces prenoenja informacija.
Poiljalac prenosi informaciju kodirajui sastav informacije u slike, zvuk, znakove itd.
Primalac dekodira kodiranu informaciju od poiljaoca u informaciju koju primalac moe
razumjeti.
Komunikacija moe biti jednostavno izvrena kada ovi procesi kodiranja i dekodiranja
tano funkcioniu.
Kada elite prenijeti svoje ideje drugima, potrebno je uzeti u obzir prethodno znanje i
stepen zanimanja/radoznalosti, sluaoca. Ponekad odluku o izboru metoda prijenosa
donosite tako to prezentujete novu informaciju, a zatim pristupite praenju reakcija
sluaoca, jer ako iste ipak izostanu, potrebno je odustati od pokuaja dalje komunikacije.
Korisni savjeti!
Nekada su prezentacije pravljene runo. Danas ih pravimo pomou raunara, pri tom
koristei sofver za pravljenje prezentacije. Osim samih znakova, crtei, tabele, slike,
zvuk i video zapisi se sada mogu podjednako dobro koristiti u prezentacijama. Brzo
ureivanje rada, dodavanje i ponovno koritenje novih informacija, te auriranje istih je
znatno olakano koritenjem raunara. Prezentacije ne moraju biti propraene obimnim
sadrajima na ekranu, jer je mnogo toga mogue predstaviti i pomou dodatnih verbalnih
objanjenja predavaa. No, vano je osigurati da su slova, crtei i ostali vizuelni sadraji
dovoljno veliki, tako da su jasno vidljivi i osobama u posljednjim redovima.
U cilju pojednostavljenja prezentacije, poeljno je usresrediti se na predstavljanje
osnovnih teza i pojmova koje je vano naglasiti.
Kada se priprema materijal za obavjetenje pomou Web-a, veoma je vano da je sadraj
to je mogue jednostavniji, a istovremeno informativan i razumljiv za primaoca.
Potrebno je pravilno koristiti crtee, tabele, grafove, fotografije, zvuk, itd. i pravilno ih
rasporediti na ekranu, radi lake vidljivosti, kao i ukljuiti raznovrsnost u prikazu, radi
odravanja panje gledalaca.
(Izvori informacija)
www.google.ba
www.yahoo.com
www.bing.com
Kroz sljedei primjer objasnit emo kako se uspjeno pretrauju informacije. Pretpostavit
emo da elite da posjetite neko mjesto u Bosni i Hercegovini prvi put. Prvo napravite
plan puta do mjesta koje ste odabrali. Uzmimo na primjer da ste odluili posjetiti Stari
most i jo neke znamenitosti u Mostaru i blioj okolini. Naravno, uzet emo u obzir
injenicu da se pripremate kao da niste u Mostaru. Moda ete se vi odluiti za neko
drugo mjesto: Sarajevo, Banja Luku, Tuzla , Bijeljinu, Livno, Neum, .
Prvo ete provjeriti gdje se nalazi Stari most. Pretraivanjem pojmova Stari most i
Mostar pomou Interneta sigurno ete pronai mnogo linkova. Neki od njih e vam
detaljno objasniti gdje se nalazi Stari most. Za one koji dolaze u Mostar, potrebno je
nai prenoite, po mogunosti u blizini Starog mosta. Tako da sada slijedi izbor hotela,
motela, pansiona i drugih smjetajnih kapaciteta koji se nalaze u blizini.
Zatim je potrebno razraditi raspored posjeta oblinjim znamenitostima. Treba da uzmete
u obzir kada i ta ete posjetiti, koliko vremena ete se zadrati na pojedinim mjestima,
gdje ete jesti, itd.
Iskustvo i informacije koje inicijalno prikupite mogu biti dalje produbljene i obogaene
21
tako to ete prethodno istraiti historiju i kulturni znaaj ovih mjesta. Istraivanje
klimatskih uslova u periodu vae posjete pomae vam u izboru odjee, obue i drugih
stvari neophodnih za putovanje.
1. Pretaivanje pomou kljune rijei ili fraze (najee Google, Yahoo ili Bing pretraivaa),
2. Pretraivanje pomou kategorija ili Direktorijuma (npr. Yahoo direktorijum ili ODP
Open directory project).
Pretraiva
Glavno pretraivanje je usluga pomou koje moete pronai traenu
informaciju pretraivanjem kategorije pojmova
(primjeri: travelling, tourism, accommodation, itd).
Potpuno pretraivanje teksta je usluga pomou koje moete pronai traenu
informaciju pretraivanjem pojmova koji sadre neku kljunu rije
(primjeri: Mostar, Stari most, Old Bridge itd).
Kljuna rije - pojam koji se koristi kao osnova za pretraivanje potrebnih
informacija iz baze podataka.
Operator - pretraiva doputa upotrebu logikih simbola koje nazivamo
operatori.
(AND) I : Ako u naoj pretrazi elimo nai sve pojmove koje traimo, upotrijebit
emo operator AND, koji je takoer koristan kada elimo suziti pretraivanje.
(OR) ILI : Koristei logiki operator OR moemo objediniti sve sline
pojmove jer e u rezultat pretrage ui svi zapisi koji imaju bar
jedan od pojmova za pretraivanje. Koristan je za ire pretaivanje.
NOT (NE) : Ako elimo da iskljuimo neki pojam koristit emo operater NOT
Kada u va web pretraiva ukucate neku kljunu rije u potrazi za eljenom informacijom
koristei se Internetom kao izvorom, kao rezultat dobijate listu web stranica koje dijelom
sadre ukucani pojam. Uspjeno pretraivanje zahtijeva paljiv izbor kljunih rijei kako
bi ponuene web stranice, to je to blie mogue, odgovarale traenom pojmu. Rezultati
pretraivanja zavise i od koritenog web pretraivaa, pa je zbog toga poeljno koristiti
nekoliko pretraivaa istovremeno u cilju pronalaenja informacije koju elite da saznate
ili koja e vam pomoi u rjeavanju nekog problema.
Slika 12. Primjer pretraivanja upotrebom AND operatora (oko 8.200.000 rezultata)
23
Slika 13. Primjer pretraivanja upotrebom NOT operatora (oko 1.800.000 rezultata)
Dobra je praksa pripremiti listu linkova (URL-ova) za web stranice koje su povezane s
pojmom koji traimo. Tako npr. navedena lista web linkova predstavlja dobar poetak
za uspjeno pretraivanje kulturnih znamenitosti u vaoj neposrednoj okolini.
Poznato mjesto URL
Gradovi http://www.sarajevo.ba
http://www.banjaluka.com
http://www.mostar.ba
http://www.livno.ba
http://www.zenica.ba
http://www.bijeljina.com
Turizam http://www.tripadvisor.com/
Edukacija http://www.gimnazijabl.rs.ba
http://www.2gimnazija.edu.ba
http://www.gimnazijabijeljina.com
http://www.znanje.org
Pretraivai http://www.google.ba
http://www.yahoo.com
http://www.bing.com
Prikupljena informacija mora odgovarati potrebama cilja zbog kojeg ste istu i traili. Svrha
tako odabrane informacije mora biti jasno definisana da bi je i ostali mogli lako koristiti.
Sada emo objasniti informacije iz navedenog primjera putovanja koje smo sakupili
pomou Interneta, knjiga, itd. Prvo emo klasifikovati prikupljeni materijal o putovanju
u Mostar u nekoliko kategorija ukljuujui:
samo mjesto,
njegovu kulturu,
historiju,
klimu i prirodne pojave,
saobraaj,
smjetaj,
te ih rasporediti po direktorijumima na raunar. Sakupljene kopije i materijale treba
sloiti po sadrajima, zatim fotografije, mape, itd. i memorisati na hard disku raunara.
Pomou skenera tampani materijal moemo prebaciti u digitalni format i sauvati na
raunaru. Dijelovi prikupljenih informacija zovu se podaci. Moemo ih rasporediti
po folderima (engl. folder, directory). Preporuljivo je materijale sadrane u jednom
direktorijumu dalje klasifikovati po srodnim osobinama u poddirektorijume (engl.
subfolder, subdirectory). Ovako klasifikovane podatke lake je pronai i koristiti prilikom
naknadnog pretraivanja prikupljenog materijala, pogotovo ako vie osoba radi na
istom projektu. S obzirom da se svi podaci nalaze na jednom mjestu, ovakvu strukturu
moemo smatrati manjom bazom podataka, a uvid u cjelokupan materijal olakava
pravljenje analiza, kratkih sadraja i presjeka.
1 Gnutella je naziv protokola za distribuirano dijeljenje datoteka. Sam naziv je kombinacija rijei
GNU (GNU je raunarski operativni sistem koji sadri slobodni softver (izgovara se gnju) i Nutella
(okoladica).
2 Vano je napomenuti da ako pristupate Freenetu i slinim mreama, onda pristajete da va raunar
postaje jo jedna mrena taka, odnosno server u necentralizovanoj mrei, to moe dovesti do toga da
prije ili kasnije postajete mjesto hostovanja nelegalnih materijala.
27
Ukoliko se vaa web stranica prikazuje kao na datom primjeru, onda u postavkama web
pregledaa (Chrome, Firefox, Internet Explorer i sl.) provjeriti da li ste odabrali ispravnu
kodnu stranicu npr. UTF-8.
5. Komunikacini protokoli
Prilikom razmjene podataka, postoje odreena pravila kojih se trebamo pridravati. Tako
npr. razmjena velike koliine podataka odjednom, namee veliki teret primaocu, pa je
zbog toga preporuljivo da smanjite veliinu fajla pomou nekog programa za saimanje
(engl. compression), npr. Winrar,WinZip.
Razliiti aplikativni softveri skladite korisnike podatke u formatima koji su (uglavnom)
samo njima itljivi i razumljivi. Tako naprimjer, ako pokuate otvoriti dokument napisan
u programu za obradu teksta kao to je npr. Word u nekom programu za obradu slika,
npr. Photoshopu, raunar ga ili uopte nee otvoriti ili ete dobiti dokument pun
besmislenih znakova koji nemaju nikakve slinosti s originalnim dokumentom. S druge
strane, Excel e manje-vie uspjeno otvoriti Wordov dokument i obrnuto, jer programi
29
Veliina fajla je podatak koji predstavlja koliinu informacija koje fajl sadri.
Kompresija - da bismo smanjili veliinu fajla, koristimo metode kompresije
(saimanja). Veliina fajla se moe smanjiti pomou softvera za kompresiju.
Proces vraanja komprimovanog fajla u prvobitno stanje zove se
dekompresija.
PDF (dokument prenosivog formata): Svaki PDF-dokument sadri kompletan
opis dokumenta, ukljuujui slike, tekst,vektorsku grafiku,rasterske slike
ifontovepotrebne za prikaz teksta to omoguava njihovo pravilno pregledanje,
bez obzira o kojoj raunarskoj platformi je rije.
HTML (Hypertext Markup Language) Skriptni jezik za pisanje web stranica. HTML
koristi tagove koji odreuju izgled stranice.
Kada su slike, pokretne slike i zvuk saeti pomou nepovratne kompresije, u nekim
sluajevima, razlika izmeu saetog i originalnog podatka skoro da se i ne moe primijetiti,
jer se uglavnom izostavljaju dijelovi informacije koji svakako nisu vidljivi/ujni ljudskim
oima/uima. Meutim, saimanje nepovratnom kompresijom se ne moe koristiti za
podatke kod kojih se znaenje gubi ak i kada samo jedan znak nedostaje, kao to su
npr. tekst, brojane vrijednosti, programi, itd.
Da biste postavili web stranicu (koju ste kreirali) na Web (WWW-u) potrebno je da
uradite sljedee: prvo ete prebaciti kreirani sadraj sa vaeg raunara na neki WWW
server. Ova operacija se zove prijenos, podizanje (engl. uploading). Raunarski protokol
koji se koristi u ovoj operaciji zove se FTP protokol, a URL e pokazati lokaciju vae
stranice na odabranom WWW serveru. S obzirom da se sada vaa web stranica nalazi
na WWW serveru, korisnici Interneta joj mogu pristupiti tako to e ukucati URL vae
31
web stranice u web pretraiva. Pretraiva automatski obavjetava ciljni WWW server
o zahtjevu za slanjem informacija (fajla) pretraivau. Kada WWW server primi zahtjev,
nazad alje traenu informaciju (fajl) raunaru koji je traio tu informaciju. Sada pomou
web pretraivaa svako moe pristupiti vaoj web stranici i pregledati informacije koje
ona sadri. Sadraj web stranice je potrebno povremeno aurirati (engl. update) kako bi
uvijek sadrala najnovije informacije.
Obratite panju na osnovna pravila kojih se morate pridravati ako elite da vau web
stranicu postavite na Internet:
1. Potrudite se da ne otkrijete line informacije ali i vaih prijatelja.
2. Potrudite se da napravite web stranicu tako da ista svojim sadrajem, nije ni na koji
nain uvredljiva za ljude drugih kultura i obiaja.
3. Ne koristite fotografije, ilustracije, muziku itd. bez saglasnosti onih koji na njih
imaju autorska prava. Traite (npr. putem elektronske pote) dozvolu za materijal
nad kojim druge osobe imaju autorska prava.
Razmislite na koji nain bi osobe koje su posjetile vau web stranicu, mogle da vam
prenesu utiske o onom to su vidjeli. Elektronska pota (engl. e-mail) je vjerovatno
najbolje sredstvo za tu vrstu komunikacije. Jedna je od ustaljenih metoda razmjene
poruka pomou informaciono-komunikacionih mrea. Poruka koju je napisao poiljalac
kao dolazea pota isporuena je odgovarajuem POP serveru (zavisno od mail adrese
primaoca). Primalac zatim koristi odgovarajui e-mail program (engl. client), kao to
su Outlook, Eudore, Thunderbird Maila da prenese pristiglu elektronsku potu s POP
mail servera do svog raunara. Nakon to je pregledao potu, primalac moe odgovoriti
poiljaocu, s tim to sada odlazna poruka ide mreom od raunara poiljaoca do
odgovarajueg SMTP servera, odnosno servera za odlaznu potu.
Webmail (Web-based e-mail) je e-mail klijent koji je implementiran kao web aplikacija
kojoj pristupamo pomou web browser-a (pregledaa). Za razliku od uobiajenog
pristupa e-poti pomou zasebnih klijentskih programa za e-potu (kao to su Microsoft
Outlook, Live ili Mozilla Thunderbird) koji poruke uvaju na korisnikom raunaru, u
webmailu se poruke ne moraju prenositi i uvati na korisnikom raunaru, ve mogu
ostati uskladitene na serverima pruaoca usluga. Popularniji davaoci usluga webmaila
su Gmail, Yahoo! Mail, Hotmail (sada Outlook) i AOL.
Mailing Lista: grupisanje e-mail adresa veeg broja ljudi pod jednim
zajednikim nazivom: razred, informatika sekcija, itd. Kada aljete
potu, navedite ime grupe i pota e biti istovremeno poslana svim
lanovima grupe. Nekada se mailing liste zloupotrebljavaju za irenje
neeljene pote (engl. unsolicited mail) koja se u raunarskom argonu
naziva spam.
Elektronsku potu je veoma brzo i lako koristiti uz mnogo pogodnosti koje prua, ali
treba imati u vidu da postoje odreena pravila ponaanja kojih se trebamo pridravati
(korisniki bonton).
Primjeri korisnikog bontona
1. Elektronsku potu uvijek piite tako da uzimate u obzir osjeanja primaoca.
Izbjegavajte mogue nesporazume s obzirom da je elektronska pota prvenstveno
komunikacija znakovima.
2. Izrazite sadraj razumljivo i jednostavno i uvijek u skladu s optim kontekstom
komunikacije.
3. Ne aljite velike dokumente (pogotovo ne bez prethodnog saimanja).
34 Poglavlje 3: Obrada informacija pomou raunara
Primjer 1: Koristei npr. LibreOffice Calc napravite tabelu kao na slici i pomou formula/
funkcija izraunajte sljedee vrijednosti: zbir, najveu i najmanju vrijednost, prosjenu
vrijednost i prebrojte koliko knjiga je u ponudi.
Upotrebljeni softver: LibreOffice Calc
Pod pojmom digitalna kamera u irem smislu smatrat emo digitalne fotoaparate
raznih klasa, kao i digitalne video kamere za snimanje pokretnih slika (engl. camcorder)
koje jednim imenom nazivamo video kamere. Danas ve i mobilni telefoni, digitalni
fotoaparati imaju mogunost snimanja filmskih sekvenci, kao i automatskog snimanja
i reprodukovanja zvuka. Takoer, nude opcije nekoliko vrsta pretapanja iz kadra u
kadar, omoguuju reprodukciju na ugraenom LCD ekranu ili na TV ekranu direktno iz
kamere itd. Objasnimo sada princip rada ovih ureaja. Kod digitalnog fotoaparata CCD
pretvara svjetlo koje je sakupilo optiko soivo u elektrine signale, a zatim se pomou
A/D konvertora ti signali pretvaraju u digitalne signale. Digitalni signali se zatim pomou
CPU pretvaraju u elektronski prikaz, nakon ega je tako nastalu sliku mogue sauvati
na neki medij za skladitenje podataka (memorijske kartice) ili u internu memoriju
same kamere. Tako sauvane slike i video zapise moemo pregledati direktno na TV-u,
prenijeti na raunar, dodatno obraditi i/ili odtampati.
Skener je optiki ulazni ureaj koji pretvara slike, tampani tekst, rukopis itd. iz
analognog u digitalni format tj. u oblik koji je pogodan za prijenos, obradu i uvanje
podataka. Da bismo objasnili princip rada skenera navest emo samo vanije dijelove
skenera, a to su: stakleni panel ispod kojeg se nalazi izvor svjetlosti tj. lampa skenera,
soivo, filteri i CCD.
Lampa skenera osvjetljava stranu papira postavljenu licem okrenutim na dole na
staklenoj podlozi iznad mehanizma za skeniranje. Motor pomjera glavu skenera koja
hvata svjetlost koja se odbija od skeniranog dokumenta. Odbijena svetlost prolazi kroz
sistem ogledala koji je usmeravaju ka soivu.
Soiva fokusiraju svjetlosne zrake na svjetlosno osetljive diode koje svjetlost prevode
u elektrinu struju. Ako skener radi sa slikama u boji, odbijena svjetlost se usmjerava
prema posebnim diodama kroz crvene, zelene i plave filtere.Kada se skenira jedan red
dokumenta, prelazi se na sljedei, pomou step motora koji pomjera glavu skenera
veoma precizno du cijelog dokumenta. Stabilizator osigurava da ti pokreti budu to
mirniji. Ovaj proces se naziva skeniranje (engl. scanning). Kvalitet dobijenog sadraja
digitalizacijom zavisi od kvaliteta skenera, koja se izraava u dpi (taaka po inu)
jedinicama. Tako npr. u sluaju 150 dpi skenera, jedan in ispisa (2,5 cm) opisuje 150
taaka prilikom prijenosa u raunar. to je ova vrijednost vea, digitalni oblik je vjerniji
originalu, a dobijena slika preciznija. Skeneri se razlikuju po rezoluciji, otrini skenirane
slike i dubini boje. Veina skenera ima hardversku rezoluciju od najmanje 300x300 dpi.
Rezolucija je odreena brojem senzora u jednom redu i preciznou step motora. Kod
dananjih skenera proizvoai istiu da je rezoluciju 48004800 ili ak 96009600,
to je hardverski, teko dostii. Ovo su oznake za rezolucije dobijene pomou softvera,
odnosno interpolacijom. Interpolacija je proces koji softver skenera koristi za poveanje
rezolucije, upotrebom dodatnih piksela koje ubacuje izmeu onih ostvarenih pomou
CCD-a. Najjednostavniji nain ubacivanja dodatnih piksela je dodavanje po jedan piksel
koji predstavlja srednju vrijednost dva susjedna.
Vektorska slika se obrauje matematiki kao kolekcija taaka, linija, krivih ili poligona.
S obzirom da se grafiki prikaz zasniva na nizu raunskih operacija, kvalitet slike se
zadrava ak i nakon viestrukog smanjenja-uveanja originala. Iako je teko izraziti
fine konture objekata, bez tragova preklapanja, ovaj format slike je pogodan za stvaranje
tehnikih ilustracija itd. Termin vektorska grafika danas se uglavnom koristi u kontekstu
raunarski napravljenih dvodimenzionalnih oblika. Softverski paketi koji se koriste za
crtanje arhitektonskih i mainskih komponenti i objekata, kao to su npr. CAD programi,
koriste vektorsku grafiku. Primjeri raster formata su: AI, CDR, EPS, SVG itd..
Sigurno ste nauili na asovima fizike, da se zvuk kroz zrak prenosi oscilacijom estica na
odreenoj frekvenciji i to u obliku sinusoide. Da bismo zvuk obradili pomou raunara
moramo ga prebaciti u digitalni oblik. Ovaj postupak se vri uzorkovanjem (engl.
sampling), tj. uzimanjem uzoraka zvunog signala u utvrenim vremenskim intervalima.
Na taj nain se stvaraju aproksimacije (opis priblinom tanou) originalnog signala.
Digitalni prikaz je vjerodostojniji to je koliina uzetih uzoraka u jedinici vremena vea.
39
Slika 29. kolski (web) poster na temu: Sokratova pravila u svakodnevnoj komunikaciji
Impress je aplikativni softver iz LibreOffice paketa koji koristimo kada elimo napraviti
prezentaciju. Svojim funkcijama, tj. mogunostima rada sa grafikonima, tablicama ili
animacijama, omoguava stvaranje atraktivnih i dinaminih prezentacija.
Pomou Impressa napravite slajdove pomou kojih ete predstaviti neku znamenitu
linost, svoje zamiljeno putovanje u neki grad po izboru i sl...
Iskoristite Internet za prikupljanje informacija.
Napisani tekst emo sauvati naredbom Save As na eljeno mjesto. Obratite panju na
dno prozora za uvanje dokumenta u kojem su sljedee opcije veoma vane :
1. U imenu dokumenta koristite ekstenziju .html
2. Odabranu opciju Sve datoteke (*.*)
3. Vrsta kodiranja umjesto ANSI odaberemo npr. UNICODE
Da bismo vidjeli kako sauvani dokument izgleda na webu uitat emo ga u neki
pregleda (eng. browser).
44 Poglavlje 3: Obrada informacija pomou raunara
Svakako da se web stranica moe napraviti i na neki drugi nain, npr. pomou
komercijalnih ili besplatnih alata i onda prebaciti na neki od servera za postavljanje
web stranica. Web stranicu korisnik moe kreirati i online pomou besplatnih alata.
Dovoljno je da ima svoju e-mail adresu i osnovno znanje engleskog jezika. Primjer takvog
alata se nalazi na stranici www.webnode.com .
<Vjeba>
Kreirajte svoju web stranicu o nekoj vama zanimljivoj temi kao to ste to radili u
kolskom posteru u prethodnim vjebama.
46 Poglavlje 4: Informaciono drutvo i na ivot
Internetom kao mreom svih mrea, je mogue meusobno povezati fiziki udaljene
raunare, tako da na brz i efikasan nain nesmetano moemo razmjenjivati podatke.
Veliki doprinos brzoj razmjeni podataka dale su irokopojasne (eng. broadband) mree
(ISDN, ADSL, T1/T2/T3) zahvaljujui kojima moemo vriti prijenos velike koliine
podataka (pogotovo kada su u pitanju multimedijalni sadraji), velikom brzinom protoka.
U posljednje vrijeme vrena su mnoga istraivanja i eksperimenti na polju sveprisutnosti
raunara (eng. ubiquitous computing). Predvia se da emo u budunosti imati
lagodnije ivote, jer e minijaturni raunari biti ugraena u skoro sve maine u naoj
neposrednoj okolini.
S daljim napretkom i razvojem IT infrastrukture oekuje se da e i kvalitet ivota biti
bolji.
Istovremeno raste i zahtjev drutva da ureaji koje koristimo budu jednostavni za upotrebu
(eng. user friendly). Trenutni trendovi nalau da informaciona sredstva imaju sve vie
novih funkcija kako bi imala vie namjena (eng. multipractical), to s druge strane esto
rezultuje komplikovanijim rukovanjem istih. Uzmite za primjer novije mobilne telefone
od kojih se sve vie zahtijeva da pored osnovne funkcije uspostavljanja poziva, sadre i
kameru, videokameru, mogunost reprodukcije zvuka itd. Ako ve postoji tendencija da
drutvo u kojem ivimo uinimo to pogodnijim za ivot pojedinaca, onda je potrebno
ureaje uiniti to jednostavnijim za rukovanje, jer u suprotnom oni, u pravom smislu,
nee doprinijeti obogaenju drutva u kojem ivimo. Ovo je pogotovo ozbiljan problem
kada su u pitanju starije osobe i osobe s hendikepima koje tee savladavaju tehnike
rukovanja informacionim sredstvima.
U posljednje vrijeme koncept nazvan univerzalni dizajn (eng. universal design)
dobija sve vie panje. U pitanju je ideja koja se zasniva na potrebi stvaranja drutva
u kojem bi se svi ljudi trebali osjeati ugodno, bez obzira na njihovu starosnu dob, pol
ili hendikep. Ovom se konceptu u posljednje vrijeme polae sve vie panje i kada su u
pitanju raunari, te nain izrade web stranica. Tako npr. ako pogledate accessibility
options u Control Panelu Windows OS-a, vidjet ete da postoje opcije uveanja
kursora ili dijelova ekrana za slabovidne, odnosno bljeskanje ekrana umjesto zvunih
signala za osobe slabog sluha itd. Sline opcije moete nai i na sve veem broju web
stranica, pogotovo kada su u pitanju obrazovne institucije gdje se posebna panja polae
prikljuenju osoba s invaliditetom.
Svaki raunar spojen na neku raunarsku mreu mora imati jedinstvenu oznaku kako
bi se omoguila nesmetana komunikacija u istoj. Tako, npr. za razmjenu podataka
izmeu dva raunara Internetom, vano je znati njihov jedinstven identifikacioni broj (IP
adresu) i kojim mreama pripadaju (domenu). Vie stotina miliona raunara trenutno
je spojeno na Internet i taj broj se svakim danom poveava. Postoje razliita tijela irom
svijeta koja nadziru dodjelu domena i IP adresa kako bi se izbjeglo ponavljanje istih.
Kalifornijska neprofitabilna organizacija ICANN je organizacija za dodjelu domena i IP
adresa za cijeli svijet. Internet uprava (eng. Internet Governance) mora postojati da
bi se komunikacija Internetom jednostavno i sigurno odvijala.
Npr. ve neko vrijeme, raunarski virusi i spam pota (neeljena pota) su svima poznati
problemi vezani za Internet komunikaciju. Ako pojedinci ne urade vie na preduzimanju
odgovarajuih mjera za spreavanje irenja ove elektronske poasti, vrlo lako mogu, ak
i nesvjesno, prouzrokovati probleme osobama sa kojima komuniciraju.
U tom smislu, svako od nas treba biti svjestan opasnosti kojima se izlaemo i kojima
druge izlaemo, jer jedino zajednikim zalaganjem na ograniavanju posljedica ovih
problema, mi ustvari radimo na podravanju napretka informacionog drutva.
Kod Morsea je svako slovo bilo sastavljeno iz znakovnih - strujnih impulsa (kratkih
i dugih crtica) i rastavnih - bestrujnih impulsa, koji su posluili kao razmak izmeu
znakova, rijei i reenica koje su primane na elektromagnet s pisaem koji je crtice
ispisivao na traci.
Unionistike snage tokom graanskog rata u Americi esto su koristile telegraf i na taj
nain nakon postavljanja 24 000 km kabla, poslale vie od 6.5 miliona telegrama u
51
Slika 39. Telegrafski odailja iz 1840. Slika 40. Telegrafski prijemnik Samuela Morsea
<Vjeba>
Probajte napisati svoje ime i prezime u Morseovom kodu na stranici
(http://morsecode.scphillips.com/jtranslator.html)
Pola vijeka kasnije, tanije 1896. godine, Guglielmo Marconi je u Velikoj Britaniji
izveo prvi uspjean eksperiment beine telegrafije, a 1901. godine, uspjeno i obavio
prvi beini prekookeanski prijenos podataka. panska Armada, koju je vodio Admiral
Cervera, bila je zarobljena i unitena od strane amerike flote u pansko-amerikom
ratu, jer je komunikacija sa panijom bila blokirana od strane Amerikanaca. Tek nakon
ovog dogaaja beina telegrafija je poela privlaiti sve vie panje, a i sama ogranienja
iane komunikacije, izazvana neophodnou izgradnje kablovske infrastrukture,
izazvala je nagli porast interesa za beinom komunikacijom.
Na osnovu navedenih primjera, ini nam se da su se sredstva komunikacije razvijala
zajedno s borbama i ratovima ljudi. Meutim, svi emo se sloiti, da komunikacija kao
sredstvo za razmjenu informacija trebala bi prvenstveno sluiti za dobrobit ovjeanstva.
52 Poglavlje 4: Informaciono drutvo i na ivot
5 000 operacija po svakoj jedinici memorije ili ukupno 100 000 operacija u sekundi,
357 operacija mnoenja u sekundi,
38 operacija dijeljenja u sekundi.
nazrelo tek s pojavom nove ideje o raunarskoj arhitekturi koja nalae raunarima da
istovremeno uvaju i podatke i operacije nad njima, te ih po potrebi itaju i izvravaju.
Ovaj princip rada raunara zadrao se do dananjeg dana i poznat je pod nazivom von
Neumannova arhitektura, po svom tvorcu John von Neumannu. Von Neumann je
otkrio ovu ideju 1945. i odmah poeo razvijati napredniju verziju raunara - EDVAC.
No, prvi raunar ovog tipa bilo je EDSAC, prototip koji je proizveo M.V. Wilkes i ostali
na Univerzitetu Cambridge, u Engleskoj 1949. godine.
raunara druge generacije. IBM je 1953. godine razvio IBM 701, kompleksan rau-
nar za naunu upotrebu pri amerikom Savjetu za nuklearnu energiju. Trea gen-
eracija raunara poinje 1958. godine s pojavom prvog integralnog kola. Upravo su
integralna kola doprinijela dananjoj sveprisutnosti raunara. Naunici su nali nain
da toliko smanje veliinu tranzistora da su ih mogli staviti na stotine na mali silikonski
ip, veliine manje od 1cm2. Negdje u isto vrijeme pojavljuju se i programski jezici, kao
novi nain komunikacije instrukcija izmeu korisnika i ureaja. Prvi programski jezik
FORTRAN nastaje 1956. godine, a neto savreniji COBOL ve 1959. godine.
Steve Jobs i Steve Wozniak su 1976. godine u Kaliforniji osnovali kompaniju Apple
Computers, a 1981. godine i IBM je napravio svoj prvi PC.
No, nain na koji ljudi doivljavaju brzinu raunara nije uvijek i iskljuivo vezan za
hardverske komponente, ve i koliko softver uspijeva ii u korak. Tako, kao paradigma
Mooreovom zakonu esto se spominje i Wirthov zakon koji tvrdi da mnogo ubrzanije
softver postaje sporiji nego to hardver postaje bri.
55
4. Hronologija
Broj
Godina Neki od znaajnijih dogaanja vezanih za Internet Internet
domaina
USSR je uspio lansirati Sputnik, prvi vjetaki satelit u svijetu.
ARPA (Advanced Research Projects Agency) je pokrenuta od
1957.
strane Ministarstva odbrane SAD-a koja je bila zapanjena ovim
dogaajem.
Leonard Kleinrock (SAD) kao doktorsku disertaciju objavljuje
1961.
matematiku teorijsku podlogu o mehanizmu paketne mree.
Joseph Carl Robnett Licklider, ameriki psiholog i naunik
1962. u oblasti raunarstva u Ministarstvu odbrane otkriva ideju
galaktike mree koja je imala slian oblik kao i Internet danas.
1964. Paul Barran (USA) izdaje lanak o mrenoj razmjeni paketa.
1965. Theodor Holm (Ted) Nelson prvi put upotrebljava rije hypertext.
Donald Davis (UK) zapoinje eksperiment s paketnom
1968.
komutiranom mreom u Velikoj Britaniji.
Lansiran ARPANET kao dio projekta Amerikog Ministarstva
odbrane baziran na komutaciji paketa podataka. Istina je da je
to bio prvenstveno vojni projekat namjenjen povezivanju vojnih
1969. 4
objekata, ali takoer je u velikoj mjeri bio i nauni projekt kao dio
tenje povezivanja istraivakih centara na razliitim krajevima
SAD-a.
15 Univerziteta i instituta pridruilo se ARPANET-u, a
Raymond Samuel Tomlinson implementira e-mail u ARPANET
koristei simbol @.
1971. 23
Zanimljivo je da kada je Tomilson pokazao svom kolegi Jerry
Burchfielu ta je uspio napraviti dobio odgovor u smislu Nemoj
nikom rei. To nije ono to bi trebali raditi.
ARPANET je proiren do Norveke i Engleske. Ovo je prva
meunarodna veza raunara.
1973. 35
Bob Metcalfe & David Boggs u Xerox Palo Alto istraivakom
centru (PARC) isprobavaju mehanizam Ethernet umreavanja Alto
raunara i tampaa. Brzina te mree je bila oko 3 Mbps.
Vint Cerf i Bob Kahn definiu mehanizam TCP-a koji podrava
neke od najee koritenih aplikativnih protokola na Internetu,
1974. kao to su HTTP (protokol za pregled web stranica), SMTP 62
(protokol za razmjenu elektronske pote), telnet i SSH (protokole
za udaljeni rad na raunaru) i brojne druge.
1975. Steve Walker kreira prvu mailing listu na svijetu.
AT&Ts Bell Laboratoriji razvijaju UUCP, softver za mrenu
konekciju i poinju njegovu distribuciju sljedee godine zajedno
sa sistemom pod nazivom UNIX.
1976.
Kraljica Elizabeta alje e-mail prilikom posjete Radarskom
nauno-istraivakom centru Ministarstva odbrane Velike
Britanije.
USENET koristi UUCP veza povezujui dva Univerziteta u
1979. 188
Americi.
56 Poglavlje 4: Informaciono drutvo i na ivot
Pojam informatikih ureaja se odnosi na kune aparate (TV, friider, klima, itd.), koji
e dobiti novu dimenziju spajanjem na neku raunarsku mreu, npr. Internet. Poto
ovako umreite svoje kune aparate, moi ete ih kontrolisati daljinskim upravljaem,
terminalom ili personalnim raunarom.
TV / Video
Ve postoje usluge slanja maila i pristupa Internetu pomou TV/kablovskog prikljuka.
Digitalna TV omoguava interaktivno uestvovanje u izboru vremena gledanja programa.
U nekim verzijama ove usluge, moete mobilnim telefonom daljinski programirati tajmer
za snimanje TV programa, bez obzira gdje se nalazite u tom trenutku.
Mikrovalna pe
Povezana na Internet, mikrovalna pe bi predlagala recepte u zavisnosti od namirnica
kojima raspolaete u tom trenutku.
On-line igre
On-line igra je igra u kojoj dva ili vie igraa istovremeno uestvuju pomou Interneta.
Moete da igrate igre kao to su mah-jong- ili Counter Strike u dvoje ili sa vie igraa,
spajajui se Internetom sa nekim serverom za igre (engl. gaming server). U posljednje
vrijeme konzole za igru, kao to su PlayStation 2 ili Xbox opremljene su funkcijom
spajanja na Internet. pogledati http://www.ga.com.ba
Medijska umjetnost
S pojavom raunara, poinje se razvijati i novi naini umjetnikog izraavanja. Npr.
nova medijska umjetnost, koja se zasniva na upotrebi video materijala, raunarske
grafike, itd. Medijska umjetnost je prvo posmatrana samo sa jedne take gledita
bilo tehnike ili estetske strane. Danas, spajanjem tehnologije i umjetnosti razvija se
slobodna zona umjetnikog izraavanja. Cilj je stvaranje umjetnika ija se kreativnost
zasniva na razumijevanju uloge medija u umjetnosti.
1.3. Obrazovanje
E-uenje
Uenje elektronski ili e-uenje (engl. e-learning) je pristup koji treba da unaprijedi
usvajanje novih znanja uenika upotrebom raunara i raunarskih mrea i materijala
na CD/DVD ROM-ovima, te upotrebom drugih multimedijalnih sadraja. Ove metode
predstavljaju okosnicu uenja na daljinu (engl. distance learning).
http://www.britishcouncil.ba/engleski/internet
SOHO
Skraenica za mala kancelarija kuna kancelarija (engl. Small Office Home Office)
se odnosi na upotrebu raunara u kunom i malom preduzetnitvu.
1.5. Ostalo
Termin se koristi da opie okruenje u kojem svaki informacioni terminal, kuni aparat,
odreene vrste roba, ak i odjea, mogu da sadre ip kojim bi se povezali s inim/
beinim mreama i tako omoguili svojim vlasnicima koritenje informacionih usluga
u bilo koje vrijeme i na bilo kojem mjestu. Ovaj koncept je prvi predstavio naunik Mark
Weiser.
Pogledajte: http://www.ubiq.com/hypertext/weiser/UbiHome.html
Oekuje se da e upotreba mobilnih ureaja: prenosivih raunara (laptopa), runih
raunara (PDA), mobilnih telefona, sistema satelitske navigacije u automobilima (GPS),
itd. biti u stalnom porastu. Nove tehnologije i usluge za povezivanje razliitih mobilnih
ureaja u raunarsku mreu ili na Internet e se pojaviti na tritu i tako obiljeiti veliku
62 Poglavlje 5: Utjecaj raunarskih mrea na promjene u drutvu
Nedostaci Internet-komunikacije
Internet je istovremeno pouzdano orue za prikupljanje podataka, ali i nosilac neobavezne
komunikacije meu ljudima, to znai da vrlo esto niste sigurni ni u pouzdanost izvora,
ni u ispravnost same informacije. Imajui ovo u vidu, neophodno je da se u potpunosti
upoznate sa potencijalnim opasnostima surfanja po Webu (engl. web surfing) i nauite
kako da se ponaate prema nepotvrenim/nepoznatim/sumnjivim izvorima informacija,
kao i samim informacijama.
<Vjeba 1>
1. Potraite na Webu neke primjere i utvrdite koji tip curenja je bio u pitanju?
2. Analizirajte zato je dolo do takvog incidenta.
3. Analizirajte kako se isti mogao sprijeiti.
Pogledajte
http://news.bbc.co.uk/2/hi/technology/3809025.stm
http://www.computerweekly.com/Articles/2006/06/27/216632/
Data+thieves+use+P2P+to+grab+firms+secrets.htm
<Vjeba 2>
<Vjeba 3>
pojedinaca i ekonomske odnose uopte. Ona omoguava razmjenu dobara i usluga on-
line u stvarnom vremenu (engl. real time). Elektronsko poslovanje izmeu potroaa
(engl. C2C), kompanija i potroaa (engl. B2C) i samih kompanija (engl. B2B) se odvija
preko specijalno dizajniranih web stranica, koje se nazivaju e-prodavnicama (engl.
e-shops). B2B poslovanje trenutno zauzima 94% cjelokupnog elektronskog poslovanja
na Web-u.
Pogledajte
C2C: http://www.ebay.com/
B2C: http://www.amazon.com
B2B: http://www.ge.com
Isto tako, na polju civilnih usluga, oekuje se dalji rast koritenja elektronskih usluga,
ukljuujui i e-vladu (engl. e-government), odnosno on-line obavljanje administrativnih
procedura. S druge strane, koliko god da nam stalni razvoj novih tehnologija omoguava
lagodniji ivot, utoliko veu vanost imaju i neophodne mjere sigurnosti pri on-line
trgovini.
4.5. ifrovanje
Za razliku od prethodne, metoda koja koristi samo jedan tajni klju zove se ifrovanje
tajnim kljuem (engl. secret key encryption). Sigurnost komunikacije u ovom sluaju
se zasniva na istom tajnom kljuu koji poiljalac i primalac koriste za ifrovanje, odnosno
deifrovanje poruke. Ovaj nain sigurnog prijenosa podataka se naziva simetrino
ifrovanje (engl. symmetric encryption). Najvanije je sigurno razmijeniti klju izmeu
ove dvije osobe, a da pri tom ne doe do zlonamjernog presretaa.
Kada pristupate on-line prodavnici, ili usluzi koja se plaa, esto vidite poruku: Ulazite
na sigurnu stranicu informacije koje proslijedite nee biti vidljive treem licu tokom
prijenosa. Ovo upozorenje znai da se koristi enkripcijski protokol SSL, koji se zasniva
na metodi javnog kljua i koji je ujedno trenutno najpopularniji nain zatite povjerljivih
podataka prilikom on-line trgovine.
Pogledati: http://www.verisign.com/
Treba uvijek imati u vidu da bez obzira koliko dobra bila sigurnost mree i koliko god
dodatno ista bila poboljana ifrovanjem podataka, da jo uvijek postoji veliki rizik od
potencijalne tete, prvenstveno uslijed ljudske greke u procesu kontrole podataka.
<Vjeba 4>
Razgovarajte ili napiite esej na jednu od ponuenih tema. Moete napraviti i kratku
prezentaciju.
Tema 1
Potencijalni problemi u raunarskoj mrei
Preuzimanje lanog identiteta
67
Pogledati: http://www.itu.int/wsis/docs2/tunis/off/7.html
Obino, kada govorimo o etikom obrazovanju kaemo da djeca stiu prva saznanja o
moralnom i nemoralnom u okviru svojih porodica, pa onda i kroz druenja s drugom
djecom u obdanitima, kolama, sportskim i drugim udruenjima i sl.
Meutim, nakon to ste doivjeli nekoliko neprijatnosti prouzrokovanih novim aspektima
ivljenja u informacionom drutvu, postalo je oigledno da vam je svima, malim i velikim,
potrebna dodatna obuka po pitanju cyber morala. Ukratko, da biste mogli pravilno
funkcionisati u informacionom drutvu, morate usvojiti osnovna pravila informatikog
morala.
1 Moral je skup pravila koji omoguavaju povoljan i skladan opstanak i razvitak pojedinca i drutva.
71
Ako se vie od pola injenica odnosi na vas, vjerojatno ste zavisnik od informacija.
(1) Razmislite o
karakteristikama Internet-
komunikacije.
(2) Razmotrite potencijalne
opasnosti od preestog uea u
svijetu Interneta.
(3) Razmislite kako moete poboljati
Internet-komunikacije.