1

CEDULJA 1

1. Osnivanje srednje/osnovne kole,odnosno predkolske ustanove.

2. Svjedodba,vrste i namjena.

3. Vlada Federacije BiH.

CEDULJA 2

1. Odvijanje odgojno-obrazovnog rada u koli/predekolskoj ustanovi.

2. Matina knjiga.

3. Parlament Federacije BiH.

CEDULJA 3

1. Upis uenika u prvi razred kole,odnosno u predkolsku ustanovu.

2. Razredna knjiga ( Dnevnik rada).

3. Dom naroda Parlamenta Federacije BiH.

CEDULJA 4

1. Slubeni jezik u Federaciji BiH.

2. aka knjiica.

3. Vrste srednjih kola/osnovnih/predkolskih ustanova.

CEDULJA 5

1. Organ upravljanja-Organ rukovoenja u koli/predkolskoj ustanovi.

2. Matina knjiga.

3. Struktura vlasti u Federaciji BiH.

CEDULJA 6

1. Ocjenjivanje uenikog znanja.

2. Struni organi u koli/predkolskoj ustanovi nadlenosti.

3. Izvrna vlast u Federaciji BiH.

 2

CEDULJA 7

1. Radna sedmica nastavnika/odgajatelja.

2. Razredni,predmetni i vanredni ispiti.

3. Kantonalne vlasti u Federaciji BiH.

CEDULJA 8

1. Neposredni vaspitno obrazovni rad nastavnika/odgajatelja.

2. Razredni ,predmetni i vanredni ispiti.

3. Opinske vlasti u Federaciji BiH.

CEDULJA 9

1. Nastavni plan i program.

2. Pravila kole/predkolske ustanove.

3. Ljudska prava i slobode po ustavu Federacije BiH.

CEDULJA 10

1. Normativ nastavnih sredstava.

2. Evidencija i dokumentacija u koli/predkolskoj ustanovi i rokovi trajnosti.

3. Podjela nadlenosti izmeu federalne i kantonalne vlasti po ustavu Federacije BiH.

 3

CEDULJA 1
1. Osnivanje srednje osnovne kole,odnosno predkolske ustanove.
2. Svjedodba,vrste i namjena.
3. Vlada Federacije BiH.

1.) Osnovnu kolu kao javnu ustanovu moe osnovati domae i strano,pravno i fiziko lice u
svim oblicima svojine uz odobrenje ministra i uz prethodnu saglasnost Vlade Kantona.
Osnovnu kolu kao javnu ustanovu moe osnovati Kanton samostalno ili sa drugim pravnim
odnosno fizikim licima,kada Kanton ocijeni da za njeno osnivanje postoji javni interes.
Osnovna kola kao javna ustanova moe biti osnovana :
Ako postoji dovoljan broj uenika za formiranje najmanje 18 odjeljenja za redovnu kolu
O,
9 odjeljenja za specijalnu O,12 odjeljenja za Osnovnu muziku kolu i 8 odjeljenja za
osnovnu baletsku kolu.
Ako je osiguran odgovarajui struni ,nastavni kadar u skladu sa nastavnim planom i
programom
Ako su ispunjeni uslovi propisani Standardima i Normativima
Osnovna kola kao javna ustanova upisuje se u Registar osnovnih kola koji vodi Ministarstvo
obrazovanja i nauke Kantona Sarajevo,upisuje se i u Sudski registar i danom upisa stie status
pravnog lica.
Odluka o osnivanju sadri:
naziv osnivaa
naziv i sjedite kole
vrstu kole koja se osniva
izvore i nain obezbjeivanja sredstava za rad
 4

nastavni plan i program po kojem e se raditi

broj nastavnika i nastavnica i drugog osoblja
zgrade i objekte koji e biti obezbjeeni i koji e se koristiti
lice koje e do imenovanja organa rukovoenja predstavljati i zastupati kolu i njegova
ovlatenja i odgovornosti
rok za donoenje pravila kole,imenovanje kolskog odbora i direktora
druga pitanja znaajna za rad kole
Sistem odgoja i obrazovanja je regulisan slijedeim zakonima:
-Ustav FBiH
-Zakon o O
-Zakon o S
-Zakon o Univerzitetu
-Pedagokim standardima

2.) Svjedodba je javna isprava uenika.U O svjedodba se izdaje na kraju zavrenog

kolovanja .U O svjedodba se izdaje na kraju zavrenog kolovanja ,a u S na kraju zavrenog
svakog razreda.
Uz svjedodbu O je duna ueniku da izda i list profesionalne orjentacije.
Svjedodba sadri :
1. naziv i sjedite kole
2. kolska godina za koju je izdata
3. ope podatke o ueniku
4. kola i razred koji uenik pohaa
5. ocjene iz nastavnih predmeta i vladanja
6. broj matine knjige
7. podatke o upisu srednje kole u registar
8. datum izdavanja
9. potpis razrednika i direktora i mjesto za peat
10. djelovodni broj
Podaci se unose mastilom.Ocjene iz predmeta se upisuju slovima i brojem,kao i opi uspjeh
uenika.Ocjene iz vladanja se upisuju slovima.Podatke upisuje odjeljenski starjeina ,koji je
odgovoran za tanost podataka.Ueniku koji sa uspjehom zavri poloi maturu zavrni
ispit,kola izdaje diplomu zavrna svjedoanstva.
UVJERENJE :
1.naziv i sjedite kole
2.opi podaci o ueniku
3.ocjene iz nastavnih predmeta i vladanja po razredima (V,VI,VII)
4.broj matine knjige
 5

5.datum izdavanja
6.potpis direktora i mjesto za peat
7.djelovodni broj
SPISAK IZDATIH UVJERENJA:
1.naziv kole
2.redni broj
3.ime i prezime uenika
4.broj matine knjige uenika
5.broj protokola i datum izdavanja
6.izdato uvjerenje o zavrenom razredu i razredima
7.preuzeo uvjerenje(potpis)

3.) Vlada Federacije BiH predstavlja izvrnu vlast F BiH.Vlada F BiH sastoji se od premijera i
vijea ministara i to 8 ministara Bonjaka,5 ministara Hrvata i 3 ministra Srbina.
Vlada ima i premijera/predsjednika Vlade koji ima dva zamjenika iz razliitih konstitutivnih
naroda,koji se biraju iz reda ministara.Predsjednik Federacije ,uz saglasnost oba potpredsjednika
F BiH,imenuje Vladu,nakon konsultacije sa buduim premijerom.
Vlada je izabrana nakon to njeno imenovanje veinom glasova potvrdi Zastupniki dom F BiH
.Vlada donosi odluke koncenzusom 2/3 veine.
Vlada se moe smijeniti bilo odlukom Predsjednika Federacije i uz saglasnost dopredsjednika
Federacije,bilo veinskim izglasavanjem nepovjerenja Vladi u jednom i drugom Domu.
Predsjednik Federacije smjenjuje ministre i zamjenike ministara na prijedlog Premijera.

CEDULJA 2
1. Odvijanje odgojno-obrazovnog rada u koli/predkolskoj ustanovi
2. Matina knjiga .
3. Parlament Federacije BiH.

1.)Odvijanje odgojno-obrazovnog rada u koli Odgojno-obrazovni rad ostvaruje se na osnovu

nastavnog plana i programa za osnovni odgoj i obrazovanje.
- Nastavni plan je temeljni nastavni dokument,kojim se propisuju odgojno-obrazovna
podruja,odnosno nastavni predmeti ,koji e se izuavati u O,redoslijed izuavanja po
razredima,sedmini i godinji fond sati za svaki predmet,a u vezi s tim i struktura kolske
godine.
- Nastavni program je kolski dokument ,kojim se propisuje obim,dubina i redoslijed
nastavnih sadraja u pojedinim nastavnim predmetima.
 6

Nastavne planove i programe za sve vrste kola donosi Ministarstvo u skladu sa zajednikim
jezgrom nastavnih planova i programa,kako to propie Agencija za nastavne planove i programe i
objavljuje ih u Slubenim novinama KS.
U redovnoj O realizuje se nastavni plan i program za uenike normalnog psihikog razvoja i
dodatni programi za nadarene uenike ,individualni prilagoeni programi za djecu sa posebnim
potrebama i NPP za odrasle.
U odjeljenje redovne O moe se ukljuiti i dijete s posebnim potrebama s kojim se realizuje
individualni prilagoeni P i P.Individualni PiP izrauje razredni nastavnik u saradnji sa strunim
timom(pedagog,defektolog,logoped).Struni tim prati realizaciju individualnog PiP.
O moe organizovati produeni ili cjelodnevni boravak i odreene teajeve za odrasle uz
saglasnost ministra.
kolska godina traje od 1. Septembra tekue godine do 31. augusta naredne godine.
Ministar propisuje kolski kalendar za svaku kolsku godinu i objavljuje ga najkasnije 10
dana prije
poetka nastave.
Nastava u O izvodi se po polugoditu i traje 37 radnih sedmica,s tim da se NPP realizuje u
okviru 35 nastavnih sedmica .Razlika u broju nastavnih i radnih sedmica koristi se za realizaciju

posebnih programskih sadraja,obiljeavanje dravnih i vjerskih praznika,kulturnih,sportskih i

drugih aktivnosti kole utvrenih godinjim programom rada.
U I polugoditu nastava traje 17 nastavnih sedmica,a u II polugoditu 18 nastavnih sedmica osim
za uenike I i VIII razreda (za njih je 17 nastavnih sedmica).
Nastavni proces se organizuje u petodnevnoj radnoj sedmici.
Nastavni as traje 45 min (40 min u specijalnoj koli)
Broj asova u toku radne sedmice utvruje se NPP s tim da u toku dana uenici od I do III
razreda ne mogu imati vie od 4 asa ,uenici IV,V i VI razreda ne mogu imati vie od 5 asova a
uenici VII,VIII i IX razreda ne mogu imati vie od 6 asova redovne nastave.
Odgojno-obrazovni rad se ne smije prekidati u toku polugodita(kolske godine) izuzev u
sluaju elementarnih nepogoda ,epidemije,drugih posebno opravdanih razloga,bez odluke
ministra.
kola je obavezna da u toku kolske godine realizuje NPP .Odgojno-obrazovni rad realizuje se na
osnovu godinjeg programa rada kole ,koji mora biti zasnovan na NPP.
Godinji program rada kole utvruje nastavniko vijee na prijedlog direktora,usvaja ga
kolski odbor ,a njime se utvruju obaveze kole i rad u cjelini u tekuoj kolskoj godini.Sastavni
dio godinjeg programa rada kole je izvjetaj o realizaciji godinjeg programa rad kole u
protekloj kolskoj godini .
kola donosi godinji program rada najkasnije do 30.9. za tekuu kolsku godinu.
Vannastavne aktivnosti obuhvataju razliite aktivnosti u koli i organizaciji kole izvan
programa redovne nastave.Zadaci i programski sadraji utvruju se godinjim programom rada
kole u skladu sa standardima ,a utvruje se putem drutava,sekcija,klubova,grupa i sl. I na
dobrovoljnoj osnovi.
Izleti,posjete,ekskurzije,logorovanja,drutveno koristan rad u prirodi i drugi oblici odgojno-
obrazovnog rada predvieni planom organizuju se i izvode u okviru radnih dana a organizuju se
u skladu sa Pravilnikom o organizaciji i realizaciji koga donosi ministar.
 7

kolski udbenik je obavezno nastavno sredstvo za uenike i nastavnike ( u udbeniku su

sadraji nastavnog programa odreenog predmeta) + prirunici,zbirke,knjige za
lektiru.Udbenike odobrava ministar.

2.) Matina knjiga sadri:

1.Ope podatke o ueniku
2.Vrijeme upisa i ispisa tj.zavretku kolovanja
3. naziv i broj dokumenta na osnovu kojeg je uenik upisan
4.razlog prestanka kolovanja
5.broj registra
6.ocjene iz predmeta po razredima
7.opi uspjeh sveden na jednu decimalu
8.ocjene iz vladanja
9.broj,datum izdavanja uvjerenja i svjedoanstva
10.potpis razrednika
Matina knjiga se vodi posebno za uenike i posebno za lica koja su polaganjem ispita ili
pohaanjem drugih oblika nastavnog rada zavrila razred.Opi podaci o ueniku unose se u toku
od 30 dana od poetka nastave.Upis podataka vri razrednik i odgovoran je za tanost
podataka.Ocjene iz predmeta i druge podatke u matinu knjigu upisuje razrednik nakon
utvrivanja opeg uspjeha uenika.
Matina knjiga numerie se rimskim brojevima,a svaka knjiga u evidenciji upisanih uenika
zapoinje rednim brojem 1 , a zavrava se rednim brojem posljednje strane te matine knjige.
Tanost podataka u MK nakon zavrenog obrazovanja ,prekida obrazovanja ili ispisa uenika
,ovjerava svojim potpisom direktor kole.Podaci se unose trajnim mastilom ili dokumental
hemijskom olovkom.
Uz MK vodi se registar :
Redni broj
Prezime i ime uenika
Redni broj uenika u MK
Broj MK
Datum upisa uenika
Upis uenika u registar vri razrednik ili drugo lice po ovlatenju direktora .I registar i MK su
dokumenti trajne vrijednosti.

3.)Parlament Federacije BiH sastoji se iz dva doma Zastupniki dom (98 zastupnika)
Dom naroda (58 delegata ,po 17 iz reda konstitutivnih naroda i 7 iz reda ostalih).
Zastupnike u Zastupnikom domu na izborima biraju birai s pravom glasa na izravnim izborima
na podruju cijele F BiH.Delegate Doma naroda biraju kantonalne skuptine iz reda svojih
delegata proporcionalno nacionalnoj strukturi stanovnitva.Delegate Bonjake,Hrvate,Srbe iz
svakog kantona biraju zastupnici iz reda tih naroda u skladu sa izbornim rezultatima.Funkciju
delegata u Domu naroda ne moe vriti zastupnik u Zastupnikom domu niti vijenik opinskog
vijea.
Dom naroda saziva se prvi put najkasnije 20 dana nakon izbora kantonalnih zakonodavnih
tijela.Svaki Dom veinom glasova usvaja Poslovnik o radu i meu svojim lanovima e izabrati
 8

predsjedavajueg i dva potpredsjedavajua koji ne mogu biti iz istog konstituivnog naroda ili
reda ostalih.Kada predsjednik F BiH utvrdi da nisu u mogunosti donositi potrebne zakone on
moe uz saglasnost s Potpredsjednikom F BiH raspustiti jedan ili oba doma.Odluke Parlamenta F
BiH zahtijevaju saglasnost oba Doma (zajednika komisija najvie po 10 lanova iz svakog
doma).Ukoliko zajednika komisija ne postigne saglasnost pitanje se prosljeuje Ustavnom sudu
F BiH da donese konanu odluku.

CEDULJA 3
1.Upis uenika u prvi razred kole,odnosno u predkolsku ustanovu.
2.Razredna knjiga(Dnevnik rada).
3.Dom naroda Parlamenta Federacije BiH.

1.)Upis u redovnu O obavlja se u dva upisna roka : APRIL i AUGUST na osnovu spiskova kolskih
obaveznika,koji kolama dostavlja nadleni organ opine na ijoj teritoriji je kola (u muziku i
beletsku u maju).Upis u I razred O iji osniva nije Kanton vri se na osnovu javnog
konkursa.kolski odbor utvruje kriterije za upis uenika u I razred i na prijedlog direktora
imenuje komisiju za upis uenika.Ocjenu sposobnosti djece pri upisu obavlja komisija
sastavljena od pedagoga,psihologa,nastavnika razredne nastave uz prethodno dostavljeno
ljekarsko uvjerenje.kolskim obaveznikom redovne O smatra se dijete koje e 1. marta tekue
godine navriti pet i po godina ivota.U matinu knjigu prvai se upisuje na osnovu rodnog
lista.Za upis redovno pohaanje nastave i uredno izvravanje obaveza odgovoran je roditelj.
O obavezna je da po obavljenom upisu kolskih obaveznika dojavi izvjetaj o upisu
osnivau,Ministarstvu i Opini na ijem podruju se nalazi ,najkasnije do 15. juna za aprilski rok
i najkasnije do 31. augusta za augustovski upisni rok.

2.) Razredna Knjiga(Dnevnik rad) sadri : DODATI NA STR. 3 LEJLINIH CEDULJ.

Uputstvo
nastavni kalendar
Raspored asova
pregled predmeta i nastavnika koji izvode nastavu
pregled ostvarenja mjesenog fonda planiranih sati po nastavnim predmetima
ime uenika,opi podaci o uenicima,ocjene po predmetima i uspjeh
Dnevnik rada redovne ,dopunske i dodatne nastave,rad odjeljenske zajednice
podatke o saradnji sa roditeljima
zapisnik sa roditeljskih sastanaka i sjednica odjeljenskih vijea
 9

pregled uspjeha (tabelarni)

pregled ostvarenja godinjeg fonda sati
uva se devet godina.

3.)Dom naroda Parlamenta Federacije BiH sastoji se od 58 delegata (po 17 iz svakog

konstitutivnog naroda i 7 iz reda ostalih).Mandat traje 4 godine ako se Dom naroda ranije ne
raspusti.Delegate biraju kantonalne skuptine iz reda svojih delegata proporcionalno
nacionalnoj strukturi stanovnitva.U Domu naroda funkciju ne moe vriti zastupnik u
Zastupnikom domu niti vijenik opinskog vijea.Dom naroda saziva se prvi put najkasnije 20
dana nakon izbora kantonalnih zakonodavnih tijela.

CEDULJA 4
1.Slubeni jezik F BiH.
2.aka knjiica.
3.Vrste osnovnih/srednjih kola/predkolskih ustanova.

1.)Slubeni jezik FBiH. nastava u kolama izvodi se na jezicima konstitutivnih naroda koji se
imenuje jednim od tri naziva :bosanski,hrvatski ili srpski jezik.Koriste se oba pisma (latinica i
irilica),te znakovno pismo ako ima potrebe.

2.)aka knjiica je javna isprava kojom se u toku osnovnog odgoja i obrazovanja dokazuje
status uenika osnovne kole.Upisanim uenicima na poetku kolovanja kola izdaje aku
knjiicu koja vai do kraja odgoja i obrazovanja o O.
U aku knjiicu se unose:
Opi podaci o ueniku
Uspjeh uenika na kraju I polugodita i na kraju kolske godine (po predmetima i
razredima).
Podaci o pohvalama,nagradama,disciplinskim mjerama .
Podatke upisuje razrednik u roku od 15 dana od dana poetka nastave za tekuu godinu ,a
podatke o uspjehu u roku od 7 dana od dana utvrivanja uspjeha uenika.Ueniku zavrnog
razreda u aku knjiicu se ne upisuju ocjene ukoliko je sa uspjehom zavrio razred ,nego u
svjedoanstvo.

3.)Osnovne kole
Redovna
Paralelna ( osnovna muzika i osnovna baletska )
Specijalna
Srednje kole:
Gimnazije
Uiteljska kola
 10

Srednja tehnika
Srednja umjetnika
kola za vjerske slube
Srednja struna
Specijalna srednja kola

CEDULJA 5
1.Organ upravljanja rukovoenja u koli.
2.Matina knjiga.
3.Struktura vlasti i FBiH.

1.)Organ upravljanja rukovoenja u koli

ORGAN UPRAVLJANJA je kolski odbor .kolski odbor (ako je osniva Kanton) broji 5 lanova a
sainjavaju ga 1 predstavnik kojeg imenuje Ministarstvo,1 predstavnik opine ,1 predstavnik
roditelja i 2 predstavnika iz reda uposlenika kole.
kolski odbor treba da odrava etniki sastav lokalne zajednice u kojoj kola djeluje .Nain rada
O regulie se poslovnikom o radu.lanovima O mandat traje 4 godine ,sa mogunou jednog
reizbora.

Predsjednika i lanove O osnovne kole kao javne ustanove imenuje i razrjeava Vlada
Kantona.
Sve u vezi sa O donosi Vlada Kantona.
kolski odbor obavlja slijedee poslove:
Donosi pravila kole
Imenuje i razrjeava direktora
Vri izbor pomonika direktora
Objavljuje konkurse za izbor nastavnika i strunih saradnika te imenuje komisiju za izbor
uposlenika kole.
Odluuje o albama po konkursu i prestanku prava nastavnika i strunih saradnika za
daljnji odgono-obrazovni rad.
Usvaja godinji program rada kole
donosi finansijski plan i usvaja godinji obraun
usmjerava ,kontrolira i ocjenjuje rad direktora
prati uspjeh uenika i preduzima mjere za poboljanje odgojno-obrazovnog rada
donosi svoj program rada ,a izvjetaj o svom radu podnosi ministarstvu
 11

obavlja druge poslove u skladu sa zakonom i pravilima kole

ORGAN RUKOVOENJA je direktor kole.Direktora O koja nije javna ustanova imenuje i

razrjeava kolski odbor na osnovu javnog konkursa i uz saglasnost osnivaa, a direktora kole
kao javne ustanove imenuje i razrjeava kolski odbor na osnovu javnog konkursa ,miljenja
Ministarstva i uz saglasnost Vlade Kantona.
Direktor kole se imenuje na period od 4 godine i moe biti ponovo imenovan u skladu sa
zakonom o ustanovama.
Za direktora O moe biti imenovano lice koje ima najmanji VII stepen strune spreme
odgovarajueg profila za nastavnika kole u koju konkurie ili pedagoga.Mora imati najmanje 5
godina radnog iskustva u nastavi ili na pedagoko-psiholokim poslovima,a naroito se istie
svojim radom u organizaciji odgojno-obrazovne djelatnosti.
Potrebno radno iskustvo podrazumijeva rad u nastavi sa VII ili VI stepenom strune spreme.
O moe razrijeiti dunosti direktora i prije isteka mandata zbog dokazanog krenja zakona.
Direktor obavlja slijedee poslove :
1.)predlae godinji program rada kole i preduzima aktivnosti za njegovo provoenje
2.)na prijedlog Komisije za izbor uposlenika vri izbor i postavljanje uposlenika i sa njima
zakljuuje ugovor o radu,odnosno donosi rjeenje o prestanku ugovora o radu.
3.)odluuje o rasporeivanju nastavnika i drugih zaposlenika u koli na odreene poslove
4.)prati i ocjenjuje rad nastavnika i strunih saradnika
5.)najmanje jednom godinje podnosi izvjetaj o uspjehu i postignutim rezultatima odgojno-
obrazovnog rada kolskom odboru,osnivau,PPZ-u,ministru i nadlenom organu opine, i na
kraju prvog polugodita i na kraju kolske godine izvjetaj o uspjehu u uenju i vladanju uenika.
6.)obavlja i druge poslove utvrene pravilima kole

ORGAN KONTROLE POSLOVANJA U OSNOVNOJ KOLI JE NADZORNI ODBOR

Broji tri lana a sainjavaju ga jedan predstavnik kojeg odreuje Ministarstvo ,jedan predstavnik
opine i jedan predstavnik kole.
Predsjednika i lanove nadzornog odbora kole koja nije javna ustanova imenuje i razrjeava
osniva , a predsjednika i lanove nadzornog odbora kole kao javne ustanove ustanove imenuje
i razrjeava Vlada Kantona.
Nadzorni odbor kole obavlja slijedee poslove :
kontrolira donoenje i realizaciju finansijskog plana i godinjeg obrauna
kontrolira izvravanje obaveza iz ugovora o zakupu (ukoliko kola stie prihode na
osnovu zakupa)
kontrolira priliv finansijskih sredstava na osnovu donacija pravnih i fizikih lica,
odravanja kurseva instruktivne nastave i prodaje proizvoda ,intelektualnih i drugih
usluga
informira se o prihodima koje osnovna kola stie iz legata,poklona i zavjetanja.

2.)Matina knjiga sadri :

ope podatke o ueniku
vrijeme upisa i ispisa tj zavretku kolovanja
 12

naziv i broj dokumenata na osnovu kojeg je uenik upisan

razlog prestanka kolovanja
broj registra
ocjene iz predmeta po razredima
opi uspjeh sveden na jednu decimalu
ocjene iz vladanja
broj,datum izdavanja uvjerenja i svjedoanstva
potpis razrednika
Matina knjiga se vodi posebno za uenike i posebno za lica koja su polaganjem ispita ili
pohaanjem drugih oblika nastavnog rada zavrila razred.
Opi podaci o ueniku unose se u toku od 30 dana od poetka nastave.Upis podataka vri
razrednik i odgovoran je za tanost podataka.Ocjene iz predmeta i druge podatke u matinu
knjigu upisuje razrednik nakon utvrivanja opeg uspjeha uenika najkasnije 30 dana.
Matina knjiga ima oblik sveske , povezane u poluplatno, a tampa se za 160, 320 i 480
uenika,vodi se na obrascu veliine 30x40 cm.
Matina knjiga numerie se rimskim brojevima, a svaka knjiga u evidenciji upisanih
uenika zapoinje rednim brojem 1 , a zavrava se rednim brojem posljednje strane te
matine knjige ( posljednjeg uenika upisanog u M.K.)
Za uenike koji su doli iz druge kole u matinu knjigu upisuje se broj i datum
izdavanja prevodnice,naziv kole koja je izdala prevodnicu i mjesto kole.
Ako je uenik preao u drugu kolu ,moe se ispisati kada se dobije izvjetaj da je uenik
upisan u drugu kolu .U prostor za ispisivanje uenika upisuje se broj i datum izvjetaja o
upisu i naziv kole koja je uenika upisala.
Tanost podataka u MK nakon zavrenog obrazovanja ,prekida obrazovanja ili ispisivanja uenika
iz kole ,ovjerava svojim potpisom direktor kole.Podaci se unose trajnim mastilom ili
dokumental hemijskom olovkom.
MK je dokument trajne vrijednosti i kola je duna da jee uva u metalnim ormarima ili drugim
adekvatnim prostorima otpornim na poar i druge vrste unitavanja.
Uz MK vodi se registar koji sdri redni broj,prezime i ime uenika,redni broj uenika u MK i broj
MK kao i datum upisa uenika.
Upis uenika u registar vri razrednik ili drugo lice po ovlatenju direktora .I registar je
dokument trajne vrijednosti.

3.) Struktura vlasti u FBiH

Zakonodavna vlast Zastupniki dom se sastoji od 98 zastupnika (NA INTERNETU
140????).Poslanici u Predstavnikom domu (zastupnikom) biraju se demokratskim
putem na neposrednim izborima ,tajnim glasanjem na teritoriji cijele Federacije. Svaki
bira ima pravo tajno glasati za bilo koju registriranu stranku.Prije svakih izbora ,svaka
registrirana stranka objavljuje izbornu listu kandidata.Izabrani poslanici u Zastupnikom
domu iz svake stranke osobe su sa vrha liste te stranke,prema broju dobijenih glasova .
Zastupniki dom se saziva prvi put najkasnije 20 dana nakon objave rezultata izbora.
 13

Dom naroda 58 delegata po 17 iz reda konstitutivnih naroda i 7 iz reda ostalih .Dom

naroda se saziva prvi put najkasnije 20 dana nakon to su izabrana kantonalna
zakonodavna tijela.
Kada Predsjednik Federacije utvrdi da domovi nisu u mogunosti donositi potrebne
zakone,on moe,uz saglasnost s Potpredsjednikom Federacije raspustiti jedan ili oba
doma ,s tim da nijedan dom ne moe biti rasputen u periodu od godinu dana od
njegovog prvog sazivanja.
Izvrna vlast predsjednik i Potpredsjednik FBiH tri konstitutivna naroda.Bira ih
Zastupniki dom ,veinom glasova , na osnovu zajednike liste tri kandidata za
predsjednika i potpredsjednike Federacije , a zatim ih potvruje Dom naroda FBiH.
Mandat predsjednika i potpredsjednika FBiH je etiri godine.
Vlada FBiH sastoji se od Prmijera ,koji je predsjednik Vlade,zamjenika Premijera i
ministara.Predsjednik FBiH uz saglasnost oba potpredsjednika imenuje Vladu FBiH nakon
konsultacija sa Premijerom ili kandidatom za tu funkciju.Za imenovanje Premijera potrebna
je sagalasnost veine u Zastupnikom domu.Vlada FBiH sastoji se znai od Premijera i 16
ministara 8 Bonjaci,5 Hrvati i 3 Srbi.
Sudska vlast Sudsku funkciju u Federaciji vre sudovi Federacije:
Ustavni sud
Vrhovni sud
Sud za ljudska prava
Imenuje i smjenjuje ih Visoko sudsko i tuiteljsko vijee.
Ustavni sud - sastoji se od 9 sudija. Od kojih su najmanje po 2 iz reda konstitutivnih naroda i
jedan iz reda ostalih ,a broj se utvruje zakonom.Odluke Ustavnog suda konane su i
obavezujue .
Presude Vrhovnog suda su konane i obavezujue.Broj sudija Vrhovnog suda ne moe biti
manji od 9 sudija.Vrhovni sud najvii je albeni sud Federacije.
Sud za ljudska prava sastoji se od tri suca,po jedan iz reda konstitutivnih naroda.Ovlast
obuhvataju pitanja koja se odnose na ustavne ili druge zakonske odredbe u vezi s ljudskim
pravima i temeljnim slobodama.

CEDULJA 6
1 Ocjenjivanje uenikog znanja.
2.Struni organ kole.
3.Izvrna vlast u FBiH.

1.)Provjeravanje i ocjenjivanje znanja i vjetina je sastavni dio odgojno- obrazovnog procesa u

koli kojim se uenici kontinuirano podstiu na savjesno i aktivno usvajanje znanja,vjetina i
navika.Ocjenjivanje uenikog znanja je brojano i opisno .Javno je i kontinuirano.Uz brojanu
ocjenu upisuje se i datum.
Zakljuna ocjena se izvodi na polugoditu i na kraju kolske godine.Pored ocjena daju se i
karakteristike uenika ,vezano za njihovo napredovanje ,sklonosti ,posebneosobine u pisanoj
formi na kraju kolovanja.
 14

Na osnovu pedagokog kartona,uenici sa posebnim potrbama dobiju pismeni godinji izvjetaj

koji opisuje rezultate koje je uenik postigao u realizaciji NPP.Ako im spec. obrazovanje
omoguava mogu da budu ocjenjeni i ocjenama.
Za uenike devetogodinjeg obrazovanja ocjenjivanje je opisno za I i II razred, za uenike III
razreda I polugodite je opisno a na kraju kolske godine i opisno i brojano.
Opi uspjeh uenika izvodi se na osnovu zakljunih ocjena iz nastavnih predmeta i
utvruje se na osnovu svakog polugodita
Zakljunu ocjenu u razrednoj nastavi utvruje nastavnik razredne nastave,zakljunu
ocjenu u predmetnoj nastavi utvruje odjeljensko vijee na prijedlog predmetnog
nastavnika

2.)Struni organ kole nain rada strunih organa regulira se poslovnikom o radu strunih
organa
kole.
Nastavniko vijee
Odjeljensko vijee
Struni aktiv
Nastavniko vijee sainjavaju svi nastavnici i struni saradnici.Njime rukovodi direktor kole.
Nastavniko vijee obavlja slijedee poslove :
1. Utvruje prijedlog godinjeg programa rada kole
2. Donosi odluke o organizaciji odgojno-obrazovnog rada
3. Prati ostvarivanje NPP i podnosi izvjetaj kolskom odboru
4. Vri osvrt na postignua uenika kao i kontinuitet ocjenjivanja
5. Vri izbor razrednika
6. Analizira uspjeh uenika i rad odjeljenskog vijea
7. Analizira rad nastavnika i strunih saradnika
8. Imenuje komisije za polaganje ispita
9. Razmatra odgovarajue disciplinske mjere

Odjeljenskim vijeem rukovodi razrednik (nastavnici koji izvode nastavu u tom odjeljenju).
Odjeljensko vijee obavlja slijedee poslove :
1. Analizira uspjeh uenika i i rad nastavnika
2. Odluuje o programima za nadarene uenike i one koji zaostaju
3. Utvruje zakljune ocjene
4. Izrie i predlae disciplinske mjere
5. Analizira rad nastavnika i strunih saradnika i predlae mjere za unapreenje rada

Strunim aktivom rukovodi predsjednik aktiva,nastavnici odreenih oblasti.

Obavlja slijedee poslove:
1. Prati realizaciju NPP,predlae mjere za njihovo unapreenje
2. Predlae izmjene NPP
3. Daje prijedlog o podjeli predmeta za nastavnike
4. Uestvuje u izboru i izradi programa strunog usavravanja nastavnika
 15

5. Uestvuje u radu asocijacije strunih aktiva O iz iste nastavne oblasti

3.)Izvrna vlast u FBiH Predsjednik FBiH ima dva potpredsjednika iz razliitih konstitutivnih
naroda.Izbor za predsjednika i dva potpredsjednika FBiH zahtijeva prihvatanje zajednike liste tri
kandidata, veinu glasova u Zastupnikom domu, a zatim i veinu glasova u Domu naroda.
Mandat im traje 4 godine.
Vlada FBiH premijer i 16 ministara (8 Bonjaka,5 Hrvata i 3 Srbina).Premijer ima dva
zamjenika.Predsjednik FBiH uz saglasnost potpredsjednika imenuje Vladu FBiH nakon
konsultacije sa premijerom ili kandidatom za tu funkciju.Vlada FBiH je izabrana nakon to je
njeno imenovanje potvrdio Zastupniki dom.Vlada se moe smijeniti odlukom predsjednika FBiH
ili izglasavanjem nepovjerenja Vladi u oba doma Parlamenta FBiH.

CEDULJA 7
1 Radna sedmica nastavnika.
2.Razredni,predmetni i vanredni ispit.
3.Kantonalne vlasti u FBiH

1.)Radna sedmica nastavnika -40-satna sedmica utvruje se Godinjim programom a u skladu sa

standardima.U okviru radne sedmice nastavnik moe imati najvie 25 asova svih vrsta i oblika
neposrednog odgojno-obrazovnog rada.U odgojno-obrazovnom procesu u okviru cjelodnevnog
boravka kole nastavnik moe imati najvie 30 asova svih vrsta neposrednog odgojno-
obrazovnog rada s uenicima u skladu sa Pravilima kole.

2.)Razredni ,predmetni i vanredni ispiti uenik koji iz opravdanih razloga nije mogao redovno
pohaati nastavu i biti ocjenjen iz jednog ili vie predmeta moe polaganjem ispita ili drugih
oblika nastavnog rada nadoknaditi izgubljeno vrijeme i stei osnovno obrazovanje u redovnom
roku.
Uenik koji iz opravdanih razloga nije mogao redovno pohaati nastavu pa je sa nastave izostao u
odreenom razredu 1/3 od ukupnog fonda sati predvienih NPP moe polagati predmetni ili
razredni ispit u toku k. godine kako bi u redovnom roku zavrio odgovarajui razred
O.Nastavniko vijee u svakom konkretnom trenutku cijeni opravdanost razloga ne pohaanja
nastave i donosi odluku o polaganju ispita.

3.)Kantonalne vlasti-kantoni :
Unsko-Sanski
Posavski
Tuzlanski
Zeniko-Dobojski
Bosansko-Podrinjski
Srednjobosanski
Hercegovako-Neretvanski
Zapadno-Hercegovaki
 16

Kanton Sarajevo
Zapadno-Bosanski/Livanjski

Svaki Kanton ima zakonodavno tijelo koje se sastoji od jednog doma iji se broj zastupnika
odreuje srazmjerno sastavu stanovnitva , ali ne moe biti manji od 30 i vei od 50.Mandat
zastupnika je 4 godine .Biraju se na u izborima.Prije izbora svaka registrovana politika
stranka objavljuje spisak kandidata.Kantonalni zastupnici biraju se meu osobama koje su
na vrhu izborne liste stranke.Izmeu zastupnika se bira predsjednik i donosi
Poslovnik.Kantonalno zakonodavno tijelo prvi put e se sazvati najkasnije 10 dana nakon
objave rezultata izbora.
Svako zakonodavno tijelo Kantona donosi veinom glasova svoj poslovnik.3 kandidata koja
potvrdi Skuptina Kantona odluuju izmeu sebe ko e biti predsjedavajui.

Izvrna vlast - svaki Kanton ima predsjednika- bira se veinom glasova Skuptine
Kantona.Mandat je 2 godine.Vladu imenuje predsjednik i odobrava Skuptina.Odrava
nacionalni sastav stanovnitva.

Sudstvo - Kantonalne suce predlae Predsjednik Kantona,a bira ih Skuptina.Nacionalni

sastav odrava nacionalni sastav Kantona .Svaki Kantonalni sud bira svog predsjednika.
Suce Kantonalnih sudova,ukljuujui i predsjednike sudove , bira , imenuje, provodi
stegovni postupak protiv i smjenjuje Visoko sudsko i tuiteljsko Vijee Federacije sukladno
zakonu.

CEDULJA 8
1 Neposredni odgojno-obrazovni rad nastavnika.
2.Razredni,predmetni i vanredni ispit.
3.Opinske vlasti u FBiH

1.)Neposredni odgojno-obrazovni rad nastavnika odgojno-obrazovni rad nastavnika realizuje se

na osnovu Godinjeg programa rada kole koji mora biti zasnovan na osnovu NPP.
Godinjim programom utvruju se nastavne obaveze, rad na profesionalnoj orjentaciji uenika,
slobodne aktivnosti uenika, oblici, sadraji, obim, raspored obrazovnog rada i druge aktivnosti
O. Godinji program utvruje Nastavniko Vijee na prijedlog direktora kole, a usvaja ga kolski
odbor, najkasnije do 30 septembra tekue godine.
Nastavnik je lice kvalificirano za izvoenje odgojno-obrazovnog rada sa djecom i odraslima, koje
treba da ima iroko i temeljno ope obrazovanje, da dobro poznaje disciplinu koju predaje, da
poznaje psiholoko-pedagoke i metodike osnove nastave i odgoja, kao i da ima ljudske
kvalitete neophodne za nastavniku profesiju.

2.)Razredni ,predmetni i vanredni ispiti uenik koji iz opravdanih razloga nije mogao redovno
pohaati nastavu i biti ocjenjen iz jednog ili vie predmeta moe polaganjem ispita ili drugih
 17

oblika nastavnog rada nadoknaditi izgubljeno vrijeme i stei osnovno obrazovanje u redovnom
roku.
Uenik koji iz opravdanih razloga nije mogao redovno pohaati nastavu pa je sa nastave izostao u
odreenom razredu 1/3 od ukupnog fonda sati predvienih NPP moe polagati predmetni ili
razredni ispit u toku k. godine kako bi u redovnom roku zavrio odgovarajui razred
O.Nastavniko vijee u svakom konkretnom trenutku cijeni opravdanost razloga ne pohaanja
nastave i donosi odluku o polaganju ispita.

3.)Opinske vlasti FBiH u Opini se ostvaruje lokalna samouprava. Svaka opina ima Opinsko
vijee. Mandat lanova traje etiri godine, s tim da mandat prvih lanova Opinskog vijea traje
jednu godinu. Biraju ih glasai na izborima, na cijelom podruju opine.
Opinsko vijee :
Priprema i 2/3- inskom veinom glasova usvaja status opine
Bira naelnika
Odobrava budet, propise i uredbe o oporezivanju. Opina ima Sudove. Opinske Sudove
osniva i finansira Kantonalna vlast. Nadleni su u svim graanskim i kaznenim procesima.
Suce imenuje i smjenjuje predsjednik najvieg Kantonalnog Suda

CEDULJA 9
1.Nastavni plan i program
2.Pravila kole
3.Ljudska prava i slobode po Ustavu FBiH

1.)Nastavni plan i program Nastavni plan je temeljni nastavni dokument,kojim se propisuju

odgojno-obrazovna podruja,odnosno nastavni predmeti ,koji e se izuavati u O,redoslijed
izuavanja po razredima,sedmini i godinji fond sati za svaki predmet,a u vezi s tim i struktura
kolske godine.

Nastavni program je kolski dokument ,kojim se propisuje obim,dubina i redoslijed nastavnih

sadraja u pojedinim nastavnim predmetima.
Nastavne planove i programe za sve vrste kola donosi Ministarstvo u skladu sa zajednikim
jezgrom nastavnih planova i programa,kako to propie Agencija za nastavne planove i programe i
objavljuje ih u Slubenim novinama KS.

2.)Pravila kole donosi ih kolski odbor uz saglasnost Ministra. Ona su osnovni opi akt.
Pravilima kole se utvruju:
1. Naziv, sjedite i peat kole
2. Osniva kole
3. Djelatnost kole
4. Unutranja organizacija
5. Odgojno-obrazovni rad u koli
6. Pravila i dunosti uenika, nastavnika i radnika
 18

7. Voenje pedagoke dokumentacije i evidencije

8. Struni organi kole
9. Organi upravljanja, rukovoenja i kontrole poslovanja
10. Nain izbora predstavnika roditelja u kolski odbor
11. Formiranje i rad Vijea roditelja
12. Formiranje i rad Vijea uenika
13. Ostvarivanje javnosti rada kole
14. Prava uenika koji su stekli zvanje vrhunskih sportista
15. Organizacija rada u produenom boravku
16. Sadraji i oblici drutvene, kulturne i sportske aktivnosti kole
17. Nain napredovanja uenika
18. Odgojno-disciplinske mjere uenicima i nastavnicima

3.)Ljudska prava i slobode po Ustavu F BiH Sve osobe u F BiH uivaju slijedea prava: na ivot,
slobodu, jednakost pred zakonom, sloboda rase, boje ko, vjere, uvjerenja, pravedan krivini
postupak, zabrana muenja, privatnost, sloboda kretanja, azil, zatita porodice i djece, imovina,
sloboda govora i miljenja, okupljanja, udruivanja, socijalnu zatitu, zdravstvenu zatitu, na
utoite, obrazovanje, zatitu manjina, na prehranu.

Svi graani uivaju prava:

1. Osnivanje i pripadanje politikim strankama

2. Politika prava

3. Da biraju i budu izabrani

CEDULJA 10

1.Normativi nastavnih sredstava

2.Evidencija i dokumentacija u koli

3.Podjela nadlenosti izmeu Federalne i Kantonalne vlasti

1.)Normativi nastavnih sredstava Normativima se utvruju:

Radni prostor-specijalizirane uionice, kabineti, predkabineti i ostave

Oprema, nastavna sredstva, uila i kolski namjetaj

 19

Nastavna sredstva su kao i sva druga sredstva rada, pretpostavka uspjene realizacije nastavnih
sadraja i utvrena su Normativima radnog prostora, opreme, nastavnih sredstava i uila po
predmetima za O.

kole se opremaju na osnovu Normativa, nastavnih sredstava svih predmeta, uvaavajui pri
tome njihovu opu namjenu i didaktiku multimedijsku funkciju.

2.)Evidencija i dokumentacija u koli

Dokumenti (trajna vrijednost):

1. Matina knjiga i registar

2. Ljetopis

3. Knjiga zapisnika sjednica Nastavnikog vijea

4. Knjiga zapisnika o radu Komisije za polaganje ispita

5. Knjiga zapisnika organa upravljanja i organa nadzora

Evidencija:

1. Odjeljenska knjiga za redovnu nastavu

2. Dnevnik rada za ostale vidove nastave

3. Knjiga evidencije o slobodnim aktivnostima uenika

4. Godinji planovi i programi redovne nastave

5. Raspored asova

6. Evidentni list

7. Spisak djece za upis u O

8. Spisak stairanja pripravnika i evidencije o realizaciji plana stairanja pripravnika

9. Prijave za polaganje ispita

10. Zapisnik o polaganju ispita

11. Spisak izdatih uvjerenja, svjedodbi

 20

12. Pedagoki karton

3.)Podjela nadlenosti izmeu Federalne i Kantonalne vlasti

Postoje tri vrste ovlatenja:

1. Iskljuiva ovlatenja F BiH

2. Ovlatenja F BiH i Kantona

3. Ovlatenja Kantona

Ovlasti F BiH:

1. Organizovanje i voenje odbrane Federacije i zatita njene teritorije

2. Dravljanstvo Federacije

3. Ekonomska politika

4. Donoenje propisa o finansijama i finansijskim institucijama

5. Suzbijanje meunarodnog i meukantonalnog kriminala

6. Dodjela elektronskih frekvencija za radio, TV i druge svrhe

7. Energetska politika

8. Finansiranje institucija i djelatnosti pod pokroviteljstvom Federacije Vlade

Ovlasti Federacije i Kantona:

1. Zatita ljudskih prava

2. Zdravstvo

3. Ekoloka politika

4. Socijalna politika

5. Komunikacijska i saobraajna infrastruktura

 21

6. Provoenje zakona o dravljanstvu i putnim ispravama, boravak i kretanje stranaca

7. Turizam

8. Iskoritavanje prirodnih resursa

Ovlasti Kantona:

1. Policija

2. Obrazovanje

3. Kultura

4. Stambena politika

5. Provoenje socijalne politike

6. Javne slube

7. Koritenje javnog zemljita

8. Lokalno poslovanje

9. Turistiki resursi

10. Finansiranje djelatnosti Kantonalne vlasti

11. Medijska politika

Gradske vlasti-kao jedinica lokalne uprave i samouprave. Gradske vlasti ne mogu imati manje od
15 niti vie od 30 vijenika.

Sastav Gradskog vijea ini jednak broj vijenika iz svake opine

Gradsko vijee ine predsjednik, dva zamjenika, sekretar i 25 vijenika

Gradsku upravu ine gradonaelnik i zamjenici

Odgovornosti grada:

1. Finansije i porezna politika

 22

2. Zajednika infrastruktura

3. Urbanistiko planiranje

4. Javni promet

5. Druge nadlenosti koje Gradu povjeri Kanton

Gradonaelnik:

1. Provodi gradsku politiku

2. Imenuje i smjenjuje gradske slubenike

3. Osiguravanje saradnje gradskih slubenika sa ombudsmenima

4. Podnoenje izvjetaja Gradskog vijea i javnosti o provoenju gradske politike

5. Nadzor nad gradskim ustanovama, objektima i presuzeima

Mandat traje koliko i Gradsko vijee.

DODATNA PITANJA

LJETOPIS KOLE je dokument trajne vrijednosti. U kolskom ljetopisu unose se podaci o

vanijim dogaajima iz ivota rada kole. Vodi se u tvrdo ukorienoj svesci (knjizi). Podaci se
unose hronolokim redom kako su se odvijali. Preporuuje se da se ti podaci unose za svaku
kolsku godinu od 1. septembra do 31. Augusta posebno i to po mjesecima. Uz saeto iskazane
podatke o vanijim dogaajima ili promjenama stavlja se datum.
 23

Odvajanje jedne kolske godine od prethodne vri se na taj nain to se na cijelom listu istakne
tekua kolska godina. Podatke unosi direktor kole ili njegov pomonik. Podaci se unose
mastilom paljivo i uredno. Preporuljivo je da se najvaniji dogaaji iz ivota rada kole
dokumentuju i fotografijama.

PREVODNICA se izaje samo u periodu od 1.9. do 30.06. Za vrijeme ljetnog raspusta, prevodnica
se ne izdaje, a upis se vri na osnovu uvjerenja o prethodno zavrenom razredu.

Zahtjev zaprevodnicu sadri: Izvjetaj o upisu kole u koju je upisan uenik, naziv kole kojoj se
vraa izvjetaj, ime uenika, razred, datum.

Prevodnica sadri: naziv kole, broj protokola, datum, kolska godina za koju se izdaje, opi
podaci o ueniku, razred za koji je izdata, ocjene po predmetima, potpis razrednika i direktora
kole.

Prevodnica se dostavlja slubenim putem kada uenik mijenja kolu. Nova kola pismeno
podnosi zahtjev za izdavanje prevodnice u staroj koli. Na osnovu tog dokumenta uenik se
upisuje u matinu knjigu nove kole, nakon ega nova kola vraa staroj odrezak sa potvrdom da
je uenik upisan, na osnovu kojeg stara kola ispisuje djete iz matine knjige i odjeljenske knjige.

Ministar unutranjih poslova-Muhidin Ali

Ministar pravde-Meliha Vidovi

Ministar finansija-Vjekoslav Bevanda

Ministar energije, rudarstva i industrije-Vahid Heo

Miistar prometa i komunikacije-

Ministar rada i socijalne politike-Perica Jeleevi

Ministar raseljenih osoba i izbjeglica-Eldin Mui

Ministar za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilakog rata-Zahid Crnki

Ministar zdravsta-Safet Omerovi

Ministar obrazovanja i nauke-Meliha Ali

Ministar kulture i sporta-Gavrilo Grahovac

Ministar trgovine-Desnica Radivojevi

Ministar prostornog ureenja

 24

Ministar poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva-Damir Ljubi

Ministar razvoja, poduzetnitva i obrta-Velimir Kuni

Ministar okolia, turizma-Nevenko Herceg