Sveuilite u Zagrebu

FAKULTET ELEKTROTEHNIKE I RAUNARSTVA

Zavod za elektronike sustave i obradbu informacija

SUELJE OVJEK - RAUNALO

Nova dostignua

Viktorija Dragosavljevi

0036408470

Zagreb, 2007

1
Sadraj:

1. Uvod

2. 3D display

3. Zaslon za postavljanje na glavu

4. Senzorska rukavica

5. Touchscreen

5.1. Multi-touchscreen

6. Prepoznvanje gesti

7. Zakljuak

8. Literatura

2
1) UVOD

Nove tehnologije preplavljuju na ivot svaki dan. Ono to se nekad smatralo nevjerojatnim i
nemoguim, danas se ve moda nalazi i u naim domovima. ovjekova tenja da postigne jo vie i
bolje rezultirala je velikim i naglim razvojem tehnologije, a to se najvie manifestiralo u interakciji
ovjeka i raunala tj. razvoju suelja izmeu ovjeka i raunala.

Suelje ovjek-raunalo (engl. Human-Computer Interface,HCI) je bilo koji software ili hardware koji
korisniku doputa interakciju s raunalom. HCI je plodno tlo za istraivanje i razvoj s ciljem
dizajniranja novih i modernijih suelja tj. interakcija, koja omoguavaju kvalitetu, ali i korist. Osim
toga, neki od bitnih uvjeta su jednostavnost koritenja i korisnost ureaja pri emu ono mora imati i
moderan izgled, tj kakav je sada u trendu.Sve su to stavke koje dananji dizajneri takovih ureaja
moraju ispuniti. Tako se HCI provlai kroz niz disciplina gdje koristi i sintetizira mnoga druga polja,
primjerice ljudski faktor, ergonomiju, kognitivnu psihologiju, ininjerstvo te znanost o raunalima
(grafika suelja,softwar-ski alati...). Dizajn korisnikog suelja zahtijeva napor u cilju razvoja ulaznih
jedinica u sistem (raunalo) te interpretacije izlaznih jedinica. Sve u cilju da ureaj bude uinkovit,
valjan i zadovoljavajui. Jedna od glavnih karakteristika korisnikog suelja jest uporabljivost koja je
ujedno povezana i s funkcionalnou samoga proizvoda.

U raunalnoj znanosti i HCI, korisniko suelje odnosi se na grafiku, tekstualnu i akustinu

informaciju koju program prezentira korisniku, koji upravlja pomou kontrolnih jedinica (primjerice
tipkovnica, mi, touchscreen). Danas postoji vrlo mnogo razliitih korisnikih suelja kao naprimjer:
Graphical User Interfaces,Web-based suelja, Touch suelja, Multi-srceen interfaces, Voice user
interfaces, gesture interfaces i mnogi drugi.

U nastavku ce biti navedena i ukratko opisana nova dostignua u razvoju suelja ovjek-raunalo.

3
 2) 3D display

3D display je display koji promatrau omoguava vienje tro-dimenzionalne slike. Postoji mnogo
tipova 3D displaya: a) stereoskopske slike ili 3D slika- tehnika koja omoguava kreiranje iluzije
dubine u slici. Iluzija dubine na fotografiji, filmu ili bilo kojoj drugoj dvo-dimenzionalnoj slici se
ostvaruje na nain da se projiciraju vrlo malo razliite slike na svako oko. Mnoge tehnike koriste ovu
metodu za stvaranje 3D slike; b) autostereoskopski 3D displayi rade na nain gdje nisu potrebne
naoale ili bilo kakvo drugo detektiranje. Slika 1 prikazuje shemu kako funkcionira ova tehnika.

Sl1.Autostereoskopski diplayi

4
c) holografija- reproducira svjetlosno polje koje je identino onomu koje proizlazi iz originalne scene.

Sl. 2 Holografija

d) volumski, zapremni displayi koji svojim mehanizmom prikazuje svjetlosne estice unutar
odreenog volumena.

Sl. 3 3D volumetric display

5
Slijedi nekoliko primjera koji prikazuju 3D sliku.

Sl. 4

Sl. 5

6
 Sl. 7

Zanimljivosti

Potrebno je, kao zanimljivost, spomenuti jednu od najnovijih dostignua na ovome podruju
tehnologije; Heliodisplay. Iako ureaj ne koristi holografsku tehniku, vizualno ima vrlo slian
efekt. Heliodisplay je interaktivan planarni prikazni sustav kojim se trodimenzionalne
pokretne ili statine slike prikazuju u prostoru bez vidljive pozadine. Vano je odmah pojasniti
jedan detalj: nije rije o trodimenzionalnom prikazu (u smislu da prikazana slika ima formu
objekta, odnosno da ima treu dimenziju), ve je rije o prikazivanju trodimenzionalnih
objekata u dvije dimenzije.

Ureaj najprije emitira 'nevidljivi zid', a zatim projicira sliku. Display moe biti i interaktivan,
odnosno slika se moe aktivno ponaati pri 'dodiru'. Naime, u bazu ureaja ugraena je
visokorezolucijska kamera koja snima pokrete. Ureaj pokrete interpretira te ih prevodi u
paralelno pomicanje slike na displayu.

7
 Sl. 8. Heliodisplay

Iako su se touchscreen displayi ustalili u svakodnevnici, pojavilo se suelje slino

touchscreen displayu, osim u tome to ono reagira bez da ga se dotakne. Ovakvo neto
koristilo bi prevenstveno u medicini tijekom operacija. Znaajka ovakvoga displaya su
senzori koji itaju pokrete do 15 cm od monitora. Nadalje, software koji je ugraen u ovaj
ureaj prevodi pokrete u komande.

Sl. 9. Touchscreen bez dodira

8
 3) Zaslon za postavljanje na glavu (engl. Head Mounted Display, HMD)

Tipian HMD ima jedan ili dva mala displaya s leama i polupropusnim zrcalima ugraenim u
naoale. Displayi su vrlo maleni, a mogu sadravati CRT, LCD, Lcos ili OLED. Na svako je oko
projicirana razliita slika u odnosu na drugo. To ukazuje da se koriste stereoskopske slike. Za
prikazivanje slike tj njenoga fokusiranja koriste se raznorazne optike tehnike u cilju izotravanja slike
i poveanja doivljaja realistinosti slike. HMD se moe izvesti i sa senzorima (tracking sensors ) koji
mjere promjenu mjesta i orijentacije. Ovo omoguuje korisnicima vie mogunosti u istraivanju
virtualnog svijeta jednostavno miui glavom bez potrebe mjenjanja kontrolera za promjenu stanovita
slike.

Sl. 10

Sl. 11

9
 4) Senzorska rukavica

Senzorska rukavica je interaktivna naprava, slina obinoj rukavici, koja omoguuje raspoznavanje,
opaanje taktilnih osjeta i kontrole pokreta u robotici i virtualnom svijetu. Senzorke rukavice su
tipian primjer elektromehanikih naprava u taktilnim aplikacijama. Taktilna osjetila ukljuuju
simulaciju osjetila dodira i ukljuuje sposobnost zapaanja pritiska, slike, momenta, temperature i
povrine. Sposobnost kontroliranja pokreta ukljuuje koritenje senzora za detektiranje pokreta ruke i
prstiju korisnika, te prijevod tih pokreta u signale koje dalje 'preuzima', 'oponaa' virtualna ili robotska
ruka.

Sl. 12.

Sl. 13

10
 5) Touchscreen

Svakodnevno se susreu monitori, displayi koji imaju sposobnosti reagirati na dodir prsta kada
proemo po display. To su Touchscreen displayi, a postali su sve prisutniji u naoj svakodnevnici. Tri
su osnovna naina na koji sustav prepozna korisnikov dodir: otporniki, kapacitivni i povrinski
zvuni val.

Otporniki nain rada - suelje se sastoji od sva sloja; vodljivog i izolacijskog metalnog sloja izmeu
kojih tee stalna struja. Kada korisnik dotakne display, izmeu slojeva se u odreenoj toki stvori
kontakt. Dolazi do promjene elektrinog polja u toj toki ije koordinate sustav pamti te se dalje
odreenim algoritmom taj signal prevodi u operaciju koju je korisnik ve zadao.

Kapacitivni nain rada sloj koji sadri elektrini naboj nalazi se na staklenoj plohi monitora. Kada
korisnik dotakne display dolazi do promjene koliine naboja (naboj putuje u 'smjeru' korisnika) te
dolazi do pada koliine naboja na kopacitivnoj ploi. Sklopovlje koje se nalazi u svakom uglu
monitora mjerenjem kloine naboja odreuje u kojoj toki je dolo do dodira. Dalje se informacija
iskoriuje u cilju zadane aktivnosti koju je korisnik zadao.

Povrinski zvuni val na x i y osi monitora smjetena su dva pretvornika na staklenoj povrini.
Ondje su takoer smjeteni reflektori koji reflektiraju elektrine signale s jednog pretvornika na drugi.
Pretvornik koji prima signal ima sposobnost odreivanja da li je signal izazvan dodirom te ga moe
locirati. Ovaj dizajn nema na suelju metalnih slojeva ve svjetlosni protok te gotovo savrenu jasnou
slike.

Sl. 14.

11
 Sl. 15

5.1. Multi-touch

Oblik tehnike interakcije ovjek-raunalo i hardwarea koji vre implementaciju. Podsjea na neki
oblik touchscreen-a koji mogu prepoznati viestruke simultane dodirne toke, ukljuujui pritisak,
nezavisnost dodira te poziciju. Dozvoljava geste i interakcije vie prstiju i ruku, ukljuujui i direktnu
manipulaciju kroz geste. Ovisno o veliini displaya neki multi-touch ureaji doputaju vie od jednog
korisnika. Postoje i neke dodatne aktivnosti koji ovakav ureaj ine popularnim.

Sl. 16

12
 6) Prepoznavanje gesti

Jedan od smjerova istraivanja i prouavanja u rairenoj znanosti o raunalima kojemu je cilj ljudske
geste tj pokrete intrpretirati matematikim algoritmom. Predmet prouavanja su najee geste lica i
ruku. Poglavito se prouava prepoznavanje emocije izraene izrazom lica te prepoznavanje gesti ruku.
Velika veina pristupa koristi kameru i kompjuterske algoritme za obradu za razumijevanje jezika
znakovlja. Koritenjem dviju video kamera s referentnom pozicijom kao npr infracrveni emiteri,
omoguuje ovjeku interakciju s raunalom bez dodatne mehanike opreme. Mogue je uperiti prstom
na toku na zaslonu i kursor e se u tom smjeru pomicati. Ovakvo neto bi moglo zamijeniti tipine
dananje ulazne jedinice, kao to su mi, tipkovnica, ali i touch-screen.

Sl. 17

13
7) Zakljuak

Ovaj kratak pregled prikazao je samo maleni dio onoga to je sve postignuto u modernoj tehnologiji
suelja ovjek-raunalo. Svakim smo danom bombardirani novim informacijama, novim, boljim i
sofisticiranijim ureajima. Ureaj danas, osim to mora vriti razne nevjerojatne funkcije, mora i
izgledati moderno, sofisticirano i lijepo. Pred ininjere su postavljeni veliki izazovi, a sve u cilju da
ovjeku olaka interakciju s raunalom. Nedvojbeno je da emo biti svjedoci jo nevjerojatnih
dostignua zapakiranih u moderan dizajn.

14
8) Literatura

1. http://en.wikipedia.org/

2. www.howstuffworks.com

3. http://www.vidilab.com/tehnologije/

4. Visual gesture interfaces for virtual environments; R.G.O'Hagan, A. Zelinsky, S. Rougeaux.

15