Handbook Law Asylum Migration Borders 2nded - HR PDF

PRIRUNIK
Prirunik o europskom
pravu u podruju
azila, zatite granica
iimigracije
Agencija Europske unije za temeljna prava, 2014.
Vijee Europe, 2014.
Rukopis za ovaj prirunik dovren je u prosincu 2013. Prirunik je prvi put objavljen na etiri jezika u
lipnju 2013. Ovo drugo izdanje ukljuuje izmjene pravne steevine EU-a o pitanju azila koje su stupile
na snagu u ljeto 2013. Budue aurirane verzije ovog prirunika bit e dostupne na internetskoj
stranici Agencije Europske unije za temeljna prava (FRA) na adresi http://fra.europa.eu/en/theme/
asylum-migration-borders te na stranici Europskog suda za ljudska prava www.echr.coe.int pod
Publikacije.
Umnoavanje je doputeno, osim u komercijalne svrhe, pod uvjetom da se navede izvor.
Europe Direct je usluga koja vam omoguuje pronai odgovore

na pitanja o Europskoj uniji
Besplatni telefonski broj (*):

00 800 6 7 8 9 10 11
(*) Informacije su besplatne, kao i veina poziva (premda neke mree, javne govornice ili hoteli
mogu naplaivati pozive).
Fotografije (naslovna stranica i unutranjost): iStockphoto
Vie informacija o Europskoj uniji dostupno je na internetu (http://europa.eu).
Luxembourg: Ured za publikacije Europske unije, 2014.
ISBN 978-92-871-9965-2 (CoE)

ISBN 978-92-9239-364-9 (FRA)
doi:10.2811/59337
Printed in Belgium
Tiskano na recikliranom papiru izbijeljenom bez klora (PCF)
Prirunik je izvorno napisan na engleskom jeziku. Europski sud za ljudska prava (ESLJP) ne preuzima
odgovornost za kvalitetu prijevoda na druge jezike. Stajalita iznesena u ovom priruniku nisu
obvezujua za ESLJP. Prirunik upuuje na nekoliko komentara i drugih prirunika. ESLJP ne snosi
odgovornost za njihov sadraj niti njihovo ukljuivanje na ovaj popis predstavlja bilo kakvu podrku
tim publikacijama. Daljnje publikacije dostupne su na internetskim stranicama knjinice ESLJP-a na
adresi: www.echr.coe.int.
Prirunik o europskom
pravu u podruju azila,
zatite granica i imigracije
Izdanje 2014.
Predgovor
U oujku 2011., kao rezultat prvog zajednikog projekta, Agencija Europske unije za
temeljna prava i Europski sud za ljudska prava izdali su Prirunik o europskom antidiskri-
minacijskom pravu. Nakon niza pozitivnih dojmova, odlueno je nastaviti ovu suradnju u
jo jednom veoma aktualnom podruju u kojem je identificirana potreba za sveobuhvat-
nim vodiem kroz sudsku praksu Europskog suda za ljudska prava, Suda Europske Unije
kao i relevantnih uredbi i direktiva Europske unije. Ovaj prirunik nastoji dati uvid u razne
europske standarde koji se odnose na azil, zatitu granica i imigraciju.
Prirunik je namijenjen pravnicima, sucima, dravnim odvjetnicima, graninoj policiji,

imigracijskim slubenicima i ostalima koji rade s dravnim vlastima, kao i nevladinim
organizacijama i drugim tijelima koja se mogu susresti s pravnim pitanjima u bilo kojem
podruju koje prirunik pokriva.
Stupanjem na snagu Lisabonskog sporazuma u prosincu 2009. Povelja Europske Unije o

temeljnim pravima postala je pravno obvezujua. Lisabonski sporazum takoer predvia
pristupanje Europske Unije Europskoj konvenciji o ljudskim pravima koja je pravno obve-
zujua u svim dravama lanicama Europske unije i Vijea Europe. Bolje razumijevanje
zajednikih principa razvijenih praksom dvaju europskih sudova, kao i uredbi i direktiva
EU-a, kljuno je za pravilnu provedbu primjenjivih standarda te osigurava puno poti-
vanje temeljnih prava na nacionalnoj razini. Nadamo se da e ovaj prirunik pridonijeti
postizanju ovog vanog cilja.
Erik Fribergh Morten Kjaerum
Tajnik Europskog suda za ljudska prava Direktor Agencije Europske unije za

temeljna prava
3
Sadraj
PREDGOVOR ......................................................................................................................................................................................................................... 3
KRATICE ...................................................................................................................................................................................................................................... 9
KAKO KORISTITI OVAJ PRIRUNIK .......................................................................................................................................................... 11
UVOD ......................................................................................................................................................................................................................................... 15
Vijee Europe ........................................................................................................................................................................................................ 15
Europska unija ..................................................................................................................................................................................................... 16
Povelja Europske Unije o temeljnim pravima .............................................................................................................. 20
Pristupanje Europske unije Europskoj konvenciji o ljudskim pravima ............................................ 21
Kljune toke ........................................................................................................................................................................................................ 22
1. PRISTUP TERITORIJU IPOSTUPCIMA ........................................................................................................................................ 23
Uvod ................................................................................................................................................................................................................................ 24
1.1. Schengenski vizni reim .................................................................................................................................................. 25
1.2. Spreavanje neovlatenog ulaska ...................................................................................................................... 28
1.3. Zabrane ulaska i schengenska upozorenja .............................................................................................. 28
1.4. Granine kontrole .................................................................................................................................................................... 31
1.5. Tranzitne zone ............................................................................................................................................................................. 32
1.6. Traitelji azila .................................................................................................................................................................................. 33
1.7. Odgurivanje na more .......................................................................................................................................................... 34
1.8. Pravni lijek ........................................................................................................................................................................................ 36
Kljune toke ........................................................................................................................................................................................................ 37
2. STATUS I POVEZANA DOKUMENTACIJA .............................................................................................................................. 39
Uvod ................................................................................................................................................................................................................................ 40
2.1. Traitelji azila .................................................................................................................................................................................. 41
2.2. Osobe kojima se priznaje izbjegliki status te osobe kojima se priznaje
potreba za supsidijarnom zatitom ................................................................................................................... 43
2.3. rtve trgovanja ljudima te osobito izrabljivakih radnih uvjeta ...................................... 44
2.4. Osobe na koje se primjenjuje privremene mjere u skladu s pravilom 39. ....... 45
2.5. Migranti u nezakonitoj situaciji ................................................................................................................................ 46
2.6. Rezidenti na dulje vrijeme ............................................................................................................................................ 48
2.7. Dravljani Turske ...................................................................................................................................................................... 50
2.8. Dravljani treih zemalja koji su lanovi obitelji dravljana Europskog
gospodarskog prostora (EEA) i vicarskih dravljana ................................................................. 52
2.9. Osobe bez dravljanstva i gubitak dravljanstva ili dokumentacije .......................... 53
Kljune toke ........................................................................................................................................................................................................ 55
5
3. UTVRIVANJE STATUSA AZILANTA I ZAPREKE ZA UDALJENJE: MATERIJALNA
PITANJA ....................................................................................................................................................................................................................... 57
Uvod ................................................................................................................................................................................................................................ 59
3.1. Pravo na azil i naelo nevraanja (nonrefoulement) ................................................................ 60
3.1.1. Priroda rizika prema propisima EU-a ......................................................................................................... 63
3.1.2. Priroda rizika prema Europskoj konvenciji oljudskim pravima ......................................... 65
3.1.3. Procjena rizika ................................................................................................................................................................ 70
3.1.4. Dostatnost zatite ....................................................................................................................................................... 73
3.1.5. Unutranji premjetaj ............................................................................................................................................... 75
3.1.6. Sigurnost u drugim podrujima ...................................................................................................................... 76
3.1.7. Izuzee od meunarodne zatite .................................................................................................................. 78
3.1.8. Prestanak meunarodne zatite ................................................................................................................... 80
3.2. Grupno protjerivanje ........................................................................................................................................................... 81

3.3. Prepreke protjerivanju temeljene podrugim osnovama ljudskih prava ............. 83
3.4. Dravljani treih zemalja koji uivaju viu razinu zatite od protjerivanja .......... 84
3.4.1. Rezidenti na dulje vrijeme ................................................................................................................................... 85
3.4.2. Dravljani treih zemalja koji su lanovi obitelji dravljana Europskoga

gospodarskog prostora (EEA) i vicarskih dravljana ................................................................ 85
3.4.3. Turski dravljani ............................................................................................................................................................. 86
Kljune toke ........................................................................................................................................................................................................ 88
4. PROCESNA JAMSTVA I PRAVNA PODRKA U SLUAJEVIMA AZILA I POVRATA .............. 91

Uvod ................................................................................................................................................................................................................................ 92
4.1. Postupci za traenje azila ............................................................................................................................................... 93
4.1.1. Intervju, postupak uvida i inicijalno donoenje odluka ............................................................. 93
4.1.2. Pravo na uinkovit pravni lijek ......................................................................................................................... 95
4.1.3. albe s automatskim suspenzivnim uinkom ................................................................................... 98
4.1.4. Ubrzani postupak azila .........................................................................................................................................100
4.2. Dublinski postupci ............................................................................................................................................................... 101

4.3. Postupci koji se odnose na uvjete prihvata traitelja azila ................................................ 104
4.4. Postupci vraanja ................................................................................................................................................................. 104
4.5. Pravna pomo u postupcima azila ivraanja .................................................................................... 106
4.5.1. Pravna pomo u postupcima azila ..........................................................................................................108
4.5.2. Pravna pomo u odlukama o vraanju ................................................................................................108
4.5.3. Pravna pomo u osporavanju odluka o potpori azilu ..............................................................109
Kljune toke .................................................................................................................................................................................................... 110
5. PRIVATNI I OBITELJSKI IVOT IPRAVO NA SKLAPANJE BRAKA ......................................................... 111

Uvod ............................................................................................................................................................................................................................ 113
5.1. Pravo na sklapanje braka i osnivanje obitelji ..................................................................................... 114
6
5.2. Regularizacija obitelji ....................................................................................................................................................... 117
5.3. Ponovno spajanje obitelji ........................................................................................................................................... 123
5.4. Ouvanje obitelji zatita od protjerivanja ........................................................................................... 128
5.4.1. Prekid odnosa ..............................................................................................................................................................129
5.4.2. Osude za kaznena djela ....................................................................................................................................130
Kljune toke .................................................................................................................................................................................................... 133
6. PRITVOR I OGRANIENJA SLOBODE KRETANJA .................................................................................................... 135

Uvod ............................................................................................................................................................................................................................ 137
6.1. Liavanje slobode ili ogranienje slobode kretanja? ................................................................ 138
6.2. Alternativna rjeenja za pritvor .......................................................................................................................... 140
6.3. Iscrpni popis iznimaka pravu na slobodu ............................................................................................... 141
6.3.1. Pritvor radi spreavanja neovlatenog ulaska u zemlju .......................................................144
6.3.2. Pritvor u oekivanju deportacije ili izgona .........................................................................................145
6.4. Propisano zakonom .......................................................................................................................................................... 148

6.5. Nunost i razmjernost .................................................................................................................................................... 149
6.6. Proizvoljnost .............................................................................................................................................................................. 150
6.6.1. Naelo dobre vjere ..................................................................................................................................................151
6.6.2. Duna panja ................................................................................................................................................................151
6.6.3. Stvarni izgledi za udaljenje ...............................................................................................................................152
6.6.4. Maksimalno trajanje zadravanja .............................................................................................................153
6.7. Pritvor osoba s posebnim potrebama ....................................................................................................... 155

6.8. Procesna jamstva ................................................................................................................................................................ 156
6.8.1. Pravo na obrazloenje .........................................................................................................................................157
6.8.2. Pravo na preispitivanje pritvora ..................................................................................................................158
6.9. Uvjeti pritvora ........................................................................................................................................................................... 160

6.10. Odteta za nezakoniti pritvor ................................................................................................................................ 162
Kljune toke .................................................................................................................................................................................................... 163
7. PRISILNA VRAANJA I NAIN UDALJENJA ................................................................................................................... 165
Uvod ............................................................................................................................................................................................................................ 166
7.1. Provedba udaljenja: sigurno, dostojanstveno i ovjeno ................................................... 167
7.2. Povjerljivost ................................................................................................................................................................................ 168
7.3. Ozbiljna teta uzrokovana sigurnosnim mjerama ....................................................................... 169
7.4. Istraga ................................................................................................................................................................................................ 171
Kljune toke .................................................................................................................................................................................................... 172
8. GOSPODARSKA I SOCIJALNA PRAVA ................................................................................................................................. 173
Uvod ............................................................................................................................................................................................................................ 175
8.1. Glavni izvori prava .............................................................................................................................................................. 176
8.2. Gospodarska prava ........................................................................................................................................................... 178
7
8.2.1. Dravljani treih zemalja koji su lanovi obitelji dravljana Europskog
gospodarskog prostora (EEA) i vicarskih dravljana .............................................................180
8.2.2. Detairani radnici .......................................................................................................................................................181
8.2.3. Dratelji plave karte, istraivai i studenti ..........................................................................................182
8.2.4. Dravljani Turske .......................................................................................................................................................183
8.2.5. Rezidenti na dulje vrijeme i korisnici Direktive ospajanju obitelji ................................184
8.2.6. Dravljani drugih zemalja sa sporazumima opridruivanju ili suradnji ...................185
8.2.7. Traitelji azila i izbjeglice .....................................................................................................................................188
8.2.8. Migranti u nezakonitoj situaciji .....................................................................................................................188
8.3. Obrazovanje ............................................................................................................................................................................... 189
8.4. Stanovanje ................................................................................................................................................................................... 192
8.5. Zdravstvena zatita ........................................................................................................................................................... 197
8.6. Socijalna sigurnost i socijalna pomo .......................................................................................................... 200
Kljune toke .................................................................................................................................................................................................... 205
9. OSOBE S POSEBNIM POTREBAMA ....................................................................................................................................... 209
Uvod ............................................................................................................................................................................................................................ 210
9.1. Maloljetnici bez pratnje ................................................................................................................................................ 211
9.1.1. Prihvat i postupanje ..............................................................................................................................................212
9.1.2. Procjena dobi ................................................................................................................................................................214
9.2. rtve trgovanja ljudima ................................................................................................................................................ 215
9.3. Osobe s invaliditetom .................................................................................................................................................... 217
9.4. rtve muenja i drugih tekih oblika nasilja ........................................................................................ 218
Kljune toke .................................................................................................................................................................................................... 220
LITERATURA .................................................................................................................................................................................................................. 221
IZVORI NA INTERNETU ..................................................................................................................................................................................... 227
POPIS SLUAJEVA .................................................................................................................................................................................................. 229
KAKO PRONAI SUDSKI SLUAJ NA EUROPSKIM SUDOVIMA ........................................................................ 243
TABLICA INSTRUMENATA EUROPSKE UNIJE .......................................................................................................................... 249
PRILOG1.: P
RIMJENJIVOST DIREKTIVA EUROPSKE UNIJE NAVEDENIH U OVOM
PRIRUNIKU .................................................................................................................................................................................. 256
PRILOG2.: P
RIMJENJIVOST PROTOKOLA EUROPSKE KONVENCIJE O LJUDSKIM
PRAVIMA .......................................................................................................................................................................................... 260
PRILOG3.: P
RIHVATLJIVOST ODREDBI EUROPSKE SOCIJALNE POVELJE .............................................. 262
PRILOG4.: P
RIMJENJIVOST KLJUNIH MEUNARODNIH PRAVNIH INSTRUMENATA ........ 265
PRILOG5.: K
ODOVI DRAVA UPOTRIJEBLJENI UPRILOZIMA ............................................................................ 267
8
Kratice
CAT Konvencija Ujedinjenih naroda protiv muenja (Ujedinjeni narodi)
CJEU Sud Europske unije (do prosinca 2009. Europski sud pravde)
CoE Vijee Europe
CRC Konvencija Ujedinjenih naroda o pravima djeteta
CRPD Konvencija Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom
CPT Europski odbor za sprjeavanje muenja i neljudskoga i poniavajueg

postupanja ili kanjavanja
EASO Europski ured za azil
EKLJP Europska konvencija o ljudskim pravima
ESLJP Europski sud za ljudska prava
ECJ Europski sud pravde (od prosinca 2009. Sud Europske unije)
ECSR Europski odbor za socijalna prava
EEA Europski gospodarski prostor
Dravljani EEA-e Dravljani jedne od 28 drava lanica EU-a, Islanda i Lihtentajna

i Norveke
EEZ Europska ekonomska zajednica
EFTA Europsko udruenje za slobodnu trgovinu
ESC Europska socijalna povelja
EU Europska unija
FRA Agencija Europske unije za temeljna prava
Frontex Europska agencija za upravljanje operativnom suradnjom na vanjskim

granicama drava lanica Europske unije
ICCPR Meunarodni pakt o graanskim i politikim pravima
ICESCR Meunarodni pakt o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima
PACE Parlamentarna skuptina Vijea Europe
RABIT Brzi granini interventni timovi
9
SAR Traenje i spaavanje
SIS Schengenski informatiki sustav
SOLAS Konvencija o zatiti ljudskih ivota na moru
TEU Ugovor o Europskoj uniji
TFEU Ugovor o funkcioniranju Europske unije
UN Ujedinjeni narodi
UNHCR Visoki povjerenik Ujedinjenih naroda za izbjeglice
UNHRC Vijee za ljudska prava Ujedinjenih naroda
UNMIK Privremena administrativna misija Ujedinjenih naroda na Kosovu
UNRWA Agencija Ujedinjenih naroda za dostavu humanitarne pomoi

palestinskim izbjeglicama na Bliskom istoku
10
Kako koristiti ovaj prirunik
Ovaj prirunik prua pregled prava primjenjivog na azil, upravljanje granicama i imigraciju
u odnosu na pravo Europske unije (EU) i Europsku konvenciju o ljudskim pravima (EKLJP).
Sagledava situaciju onih stranaca koje EU obiava nazivati dravljanima treih zemalja,
iako takvo razlikovanje nije relevantno za navedeno pravo EKLJP-a.
Prirunik ne pokriva prava graana EU-a ili graana Islanda, Lihtentajna, Norveke i vi-
carske koji, prema pravu EU-a, mogu slobodno ulaziti i slobodno se kretati na teritoriju
EU-a. Ove kategorije graana spominjat e se samo gdje je to potrebno kako bi se shva-
tila situacija lanova njihovih obitelji koji su dravljani treih zemalja.
Prema pravu EU-a postoji 20 razliitih kategorija dravljana treih zemalja, a svaka kate-
gorija ima razliita prava koja variraju u skladu s vezama koje imaju s dravama lani-
cama EU-a ili koja proizlaze iz potrebe za posebnom zatitom. Za neke, poput traitelja
azila, pravo EU-a prua itav niz pravila, dok za ostale, poput studenata, regulira samo
neke aspekte, a ostala prava preputa drava lanica EU-a. Openito, dravljani treih
zemalja kojima se dozvoljava nastanjivanje u EU imaju i opirnija prava od onih koji ostaju
samo privremeno. U tablici 1. naveden je opsean pregled razliitih kategorija dravljana
treih zemalja prema pravu EU.
Ovaj prirunik napravljen je kako bi pomogao pravnim praktiarima koji nisu specijalizi-
rani za podruje azila, granica i imigracijskog prava, kao i odvjetnicima, sucima, dravnim
odvjetnicima, graninim i imigracijskim slubenicima i drugima koji rade u dravnim slu-
bama, ali i nevladinim organizacijama i drugim tijelima koja se mogu susresti s pravnim
pitanjima vezanim za ove teme. Ovo je glavni referentni materijal glede EU-a i EKLJP-a
koji se odnosi na ova podruja te pojanjava kako je svako pitanje regulirano prema
pravu EU-a, a kako prema EKLJP-u, Europskoj socijalnoj povelji (ESC) ili drugim instru-
mentima Vijea Europe. Svako poglavlje prvo predstavlja jedinstvenu tablicu primjenji-
vih zakonskih odredbi prema dvama odvojenim europskim pravnim sustavima. Zatim
se relevantni zakoni ta dva europska poretka predstavljaju jedan za drugim i na nain
kako su primjenjivi na svaku temu. Na taj nain itatelj moe uoiti gdje se ta dva sustava
preklapaju, a gdje se razlikuju.
Praktiari iz zemalja izvan EU-a, koje su lanice Vijea Europe te stoga stranke EKLJP-a,
mogu pristupiti relevantnim informacijama za svoju zemlju idui izravno na odjeljke
EKLJP-a. Praktiari iz drava lanica EU-a trebaju upotrebljavati oba odjeljka budui da
su te drave vezane obama pravnim porecima. Oni kojima treba vie informacija o
11
Prirunik o europskom pravu u podruju azila, zatite granica iimigracije
odreenom pitanju, mogu pronai referentni popis specijaliziranih materijala u odjeljku

prirunika naslovljenom Daljnje itanje.
Pravo EKLJP-a predstavljeno je u kratkim referencama na odabrane sluajeve Europskog

suda za ljudska prava (ESLJP) vezane za temu koja se obrauje. Odabrani su iz velikog
broja postojeih presuda i odluka ESLJP-a vezanih za pitanja migracije.
Pravo EU-a nalazi se u zakonskim mjerama koje su usvojene te u relevantnim odred-

bama EU Ugovora, a posebice u odredbama Povelje Europske unije o temeljnim pravima,
kao to je tumai pravna praksa Suda Europske unije (CJEU, koji se inae do 2009.g. spo-
minje i kao Europski sud pravde ECJ).
Pravna praksa opisana ili citirana u ovom priruniku prua primjere vanog korpusa
pravne prakse i ESLJP-a i CJEU-a. Smjernice na kraju prirunika pruaju itatelju pomo pri
traenju sluajeva pravne prakse online.
Nisu sve drave lanice EU-a vezane svim razliitim dijelovima zakonodavstva EU-a u
pogledu azila, upravljanja granicama i imigracije. Prilog1. o Primjenjivosti uredbi i direk-
tiva EU-a citiranih u ovom priruniku prua pregled o tome koje su zemlje vezane kojim
odredbama. Takoer pokazuje da su se Danska, Irska i Ujedinjeno Kraljevstvo najee
ograivale od instrumenata navedenih u ovom priruniku. Mnogi instrumenti EU-a glede
granica, ukljuujui i Schengensku pravnu steevinu tj. sve pravo EU-a usvojeno na
tom podruju kao i neke druge instrumente europskog prava, takoer se primjenjuju u
nekim dravama koje nisu lanice EU-a poput Islanda, Lihtentajna, Norveke i vicarske.
Dok su sve drave lanice Vijea Europe stranke EKLJP-a, nisu sve ratificirale ili pristu-
pile svim protokolima Konvencije niti su nuno ugovorne strane drugih konvencija Vijea
Europe koje se spominju u ovom priruniku. Prilog2. donosi pregled primjenjivosti oda-
branih instrumenata Vijea Europe, ukljucujuci i Protokola EKLJP-a.
Znatne razlike postoje i meu dravama ugovornicama Europske socijalne povelje (ESC).
Drave koje se pridrue sustavu ESC-a mogu odluiti ele li potpisati pojedinane lanke,
iako podlijeu nekim minimalnim zahtjevima. Prilog3. prua pregled prihvaenosti odre-
daba ESC-a.
Prirunik ne pokriva meunarodno humanitarno pravo ili pravo o izbjeglicama, osim

ako to nije izrijekom inkorporirano u pravo EKLJP-a ili EU-a. To je sluaj sa enevskom
konvencijom iz 1951. koja se odnosi na status izbjeglica (enevska konvencija 1951.), a
koja se izrijekom spominje u lanku78. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (TFEU).
12
Kako koristiti ovaj prirunik
Europske drave, naravno, ostaju obveznice svih ugovora kojima su ugovornice. Primje-
njivi meunarodni instrumenti navedeni su u Prilogu4.
Ovaj prirunik ukljuuje uvod, u kojem se ukratko objanjava uloga dvaju pravnih sustava
uspostavljenih pravom EKLJP-a i EU-a, te devet poglavlja u kojima se pokrivaju sljedee
teme:
pristup teritoriju i postupcima;
status i povezana dokumentacija;
odluivanje o azilu i prepreke uklanjanju: sadrajna pitanja;
procesna jamstva i pravna potpora u sluajevima azila i vraanja;
privatni i obiteljski ivot i pravo na sklapanje braka;
pritvor i ogranienje slobode kretanja;
prisilno vraanje i nain udaljenja;
ekonomska i socijalna prava;
osobe s posebnim potrebama.
Svako poglavlje pokriva odreenu temu dok upuivanja na druge teme i poglavlja pru-
aju dublje razumijevanje primjenjivog pravnog okvira. Na kraju svakog poglavlja pred-
stavljene su kljune toke.
Elektronska verzija prirunika sadri linkove na sudsku praksu dvaju europskih sudova
i na citirano zakonodavstvo EU-a. Linkovi na zakonodavstvo EU-a dovode do eur-lex
pregledne stranice s koje se moe otvoriti predmet ili zakonodavni akt u bilo kojem od
dostupnih EU jezika.
13
Tablica 1.: Kategorije dravljana treih zemalja prema pravu EU-a
Osobe ija prava proizlaze lanovi obitelji dravljana drava lanica EU-a
iz odredaba EU-a o slobodi
kretanja
Osobe ija prava proizlaze iz lanovi obitelji dravljana Europskog gospodarskog prostora
meunarodnih sporazuma (EEA) i vicarske
Turski dravljani i lanovi njihovih obitelji
Dravljani zemalja koje su sklopile bilateralne ili multilateralne
sporazume s EU-om (oko 25 sporazuma koji pokrivaju preko
100 drava)
Imigranti na krae i dulje lanovi obitelji sponzora dravljana treih zemalja
vrijeme Rezidenti na dulje vrijeme u EU
Nositelji plave karte i lanovi njihovih obitelji
Izaslani radnici
Istraivai
Studenti
Sezonski radnici
Transferi unutar korporacija
Osobe koje trae zatitu Traitelji azila
Korisnici supsidijarne zatite
Korisnici privremene zatite
Izbjeglice
rtve trgovanja ljudima
Migranti u neregularnom Dravljani treih zemalja u ilegalnom boravku
statusu Dravljani treih zemalja u ilegalnom boravku ije je udaljenje
odgoeno
Napomena: Kurziv dodan zakonodavstvu EU-a glede nerijeenih kategorija do prosinca 2013.
Izvor: FRA, 2013
14
Uvod
U ovom uvodu kratko e se pojasniti uloge dvaju europskih pravnih poredaka kojima se
regulira migracija. Upute na pravni sustav Vijea Europe prvenstveno se odnose na EKLJP
i pravnu praksu koju je razvio ESLJP, osim poglavlja 8. koje takoer predstavlja Europsku
socijalnu povelju. Pravo EU-a ponajprije se predstavlja relevantnim uredbama i direkti-
vama te odredbama Povelje EU o temeljnim pravima.
Vijee Europe
Vijee Europe osnovano je nakon Drugog svjetskog rata kako bi ujedinilo europske
zemlje u promicanju vladavine prava, demokracije, ljudskih prava i drutvenog razvoja.
U tu je svrhu 1950. ono usvojilo Europsku konvenciju o ljudskim pravima. Europski sud za
ljudska prava kao i biva Europska komisija za ljudska prava utemeljen je lankom 19.
EKLJP-a kako bi se osiguralo da drave ispunjavaju svoje obveze prema Konvenciji. ESLJP
to ini razmatrajui pritube pojedinaca, skupina pojedinaca, nevladinih udruga ili pravnih
osoba koje navode krenje odredaba Konvencije. U prosincu 2013. Vijee Europe sasto-
jalo se od 47 drava lanica, od kojih je 28 drava lanica EU-a. Tuitelj pred ESLJP-om ne
mora nuno biti dravljanin niti zakoniti rezident jedne od tih 47 drava, osim za neke
specifine odredbe. ESLJP moe razmatrati i meudravne sluajeve koje su podnijeli
jedna ili vie drava lanica Vijea Europe, a protiv neke druge drave lanice.
EKLJP sadri vrlo malo odredaba u kojima se izrijekom spominju stranci ili se ograniavaju
neka prava dravljanima ili zakonitim rezidentima (primjerice, lanci2., 3. i 4. Protokola
br.4. EKLJP-u i lanak1. Protokola br.7.). Pitanja migracije rezultirala su opsenom sud-
skom praksom ESLJP-a iji su primjeri izneseni u ovom priruniku. Ponajprije se odnose
na lanke 3., 5., 8. i 13. EKLJP.
15
lanak1. EKLJP zahtijeva od drava da osiguraju prava zajamena Konvencijom

svima unutar njihove nadlenosti. To ukljuuje strance, a u nekim specifinim slua-
jevima pojam nadlenosti moe se protezati i izvan teritorija drave. Drava ugovornica
EKLJP-a odgovorna je u skladu s lankom 1. za sva djela i propuste svojih tijela bez obzira
jesu li posljedica nacionalnog prava ili potrebe udovoljavanja meunarodnim pravnim
obvezama.1
lanak13. EKLJP zahtijeva od drava da osiguraju domai pravni lijek za pritube u skladu
s Konvencijom. Naelo supsidijarnosti preputa dravama osnovnu odgovornost da
osiguraju vlastito potovanje obveza prema EKLJP-u, ostavljajui obraanje ESLJP-u kao
posljednju mogunost.
Drave imaju meunarodnu obvezu osigurati da se njihovi slubenici pridravaju EKLJP-a.

Sve drave lanice Vijea Europe ugradile su ili primjenjuju EKLJP u svom nacionalnom
zakonodavstvu, to zahtijeva od njihovih sudaca i slubenika djelovanje u skladu s
odredbama Konvencije.
Odredbe Europske socijalne povelje Vijea Europe, usvojene 1961. i revidirane 1996.,
dopunjavaju odredbe EKLJP-a u vezi sa socijalnim pravima. Do prosinca 2013. 43 od 47
drava lanica Vijea Europe ratificiralo je Povelju.2 Europska socijalna povelja ne pred-
via sud, ali ima Europski odbor za socijalna prava (ECSR) koji se sastoji od neovisnih
strunjaka koji odluuju o sukladnosti nacionalnog prava i prakse unutar okvira dvaju
postupaka: postupka izvjeivanja, prema kojem drave redovito podnose nacionalna
izvjea te postupka kolektivne pritube,3 prema kojem organizacije mogu podnositi pri-
tube. ECSR usvaja zakljuke glede nacionalnih izvjea i usvaja odluke glede kolektivnih
pritubi. Neki od tih zakljuaka i odluka spominju se i u ovom priruniku.
Europska unija
EU se sastoji od 28 drava lanica. Pravo EU-a sastoji se od ugovora i sekundarnog prava
EU-a. Ugovore su, naime Ugovor o Europskoj uniji (TEU) i Ugovor o funkcioniranju Europ-
ske unije (TFEU), usvojile sve drave lanice EU-a te se oni nazivaju jo i primarnim
1 ESLJP, Matthews protiv Ujedinjenog Kraljevstva [GC], br.24833/94, ECHR 1999-I, st.32; ESLJP, Bosphorus
Hava Yollar Turizm ve Ticaret Anonim irketi protiv Irske [GC], br.45036/98, ECHR 2005-VI, st.153.
2 Trideset i dvije drave vezane su revidiranim ESC-om iz 1996. te njih 11 Poveljom iz 1961. ESC prua
mogunost dravama ugovornicama da potpiu samo odreene odredbe. Prilog3. donosi pregled
primjenjivosti odredaba ESC-a.
3 Postupak pritubi je fakultativan (za razliku od postupka izvjeivanja) te ga je do prosinca 2013.
prihvatilo 15 drava ugovornica ESC-a.
16
Uvod
pravom EU-a. Institucije EU-a usvojile su, prema ovlastima Ugovora, uredbe, direktive i
odluke EU-a te se one esto nazivaju sekundarnim pravom EU-a.
EU se razvila iz tri meunarodne organizacije osnovane 1950-ih koje su se bavile ener-

gijom, sigurnou i slobodnom trgovinom, a skupno su bile poznate kao Europske zajed-
nice. Osnovna svrha Europskih zajednica bila je poticanje gospodarskog razvoja kroz
slobodni protok robe, kapitala, ljudi i usluga. Sloboda kretanja osoba stoga je osnovni ele-
ment EU-a. Prva Uredba o slobodnom kretanju radnika iz 1968.4 prepoznala je da radnici
ne samo da trebaju biti slobodni kretati se ve i da moraju moi povesti lanove obitelji
sa sobom, bez obzira na njihovo dravljanstvo. EU je razvila popratni korpus sloenog
zakonodavstva o kretanju prava na socijalno osiguranje, o pravima na socijalnu pomo
i na zdravstvenu skrb, kao i odredbe koje se odnose na meusobno priznavanje kvali-
fikacija. Velik dio ovog zakonodavstva, koje je razvijeno prije svega za dravljane EU-a,
odnosi se i na razliite kategorije onih koji nisu dravljani EU-a.
Dravljani drava lanica izvan EU-a tj. Islanda, Lihtentajna i Norveke koje su dio
Europskog gospodarskog prostora (EEA), koji je stupio na snagu 1994., imaju ista prava
slobode kretanja kao i dravljani EU-a.5 Slino, na osnovi posebnog sporazuma sklo-
pljenog s EU-om 21.lipnja1999.,6 dravljani vicarske uivaju prava kretanja i nastana
u EU-u. Drave EU-a i EEA-a, zajedno sa vicarskom, lanice su Europskog udruenja za
slobodnu trgovinu (EFTA) koje je meuvladina organizacija osnovana radi promicanja
slobodne trgovine i ekonomske integracije. EFTA ima vlastite institucije, ukljuujui i sud.
Sud EFTA-e nadlean je tumaiti Sporazum EEA-e u vezi s Islandom, Lihtentajnom i Nor-
vekom. Ustrojen je prema modelu CJEU-a i sklon je slijediti njegovu sudsku praksu.
Prema pravu EU-a i turski dravljani mogu imati privilegirani status. Oni nemaju pravo na
slobodu kretanja u EU-u ili unutar EU-a. Meutim, 1963. s Turskom je sklopljen Sporazum
o pridruivanju Europske ekonomske zajednice (EEZ) i Turske (Ankarski sporazum), kao i
dodatni protokol koji je usvojen 1970. (Dodatni protokol Ankarskom sporazumu).7 Kao
posljedica toga turski dravljani, kojima je dozvoljen ulazak u EU kako bi radili ili se nasta-
nili, uivaju odreene privilegije, imaju pravo ostanka i zatieni su od protjerivanja. Oni,
4 Uredba Vijea (EEZ-a) br.1612/68, od 15.listopada1968.

5 Sporazum o Europskom gospodarskom prostoru, od 2.svibnja1992., Dio III., Slobodno kretanje osoba,
usluga i kapitala, SL 1994 L 1.
6 Sporazum izmeu Europske zajednice i njenih drava lanica s jedne strane i vicarske konfederacije s
druge strane o slobodnom kretanju osoba potpisan je u Luksemburgu 21.lipnja1999., a stupio je na
snagu 1.lipnja2002., SL 2002. L 114/6.
7 Sporazum o pridruivanju EEZ-a i Turske (1963.), SL br.217 od 29.prosinca1964. (Ankarski sporazum),
dopunjen Dodatnim protokolom, potpisanim u studenom 1970., SL 1972 L 293.
17
takoer, imaju koristi od klauzule o mirovanju lanka41. Dodatnog protokola Ankarskom

sporazumu, prema kojoj ne mogu biti podvrgnuti daljnjim restrikcijama od onih vaeih
u trenutku kad je klauzula postala vaea u zemlji domainu. EU je sklopila sporazume s
nizom drugih zemalja (vidi Poglavlje8., odjeljak8.2.6.), ali ni jedan od njih nije sveobu-
hvatan poput Ankarskog sporazuma.
Ugovor iz Maastrichta stupio je na snagu 1993. i stvorio dravljanstvo Unije, iako se

isto temelji na posjedovanju dravljanstva jedne od drava lanica EU-a. Ovaj je pojam
opseno koriten za podupiranje slobode kretanja za dravljane i lanove njihovih obitelji
bilo kojeg dravljanstva.
Godine 1985. potpisan je Schengenski sporazum koji je doveo do ukidanja nadzora unu-
tranjih granica sudjelujuih drava lanica EU-a. Do 1995. osmiljen je sloeni sustav pri-
mjene vanjskog nadzora kojim se regulira pristup Schengenskom podruju. Schengenski
je sustav 1997., do tada reguliran na meunarodnoj razini, postao dio pravnog poretka
EU-a. On se nastavlja razraivati i razvijati u kontekstu Schengenskog kodeksa o grani-
cama koji konsolidira pravila EU-a glede upravljanja granicama. Godine 2004. osnovana
je agencija EU-a Frontex kako bi pomagala dravama lanicama EU-a u upravljanju vanj-
skim granicama Unije.
Od Rimskog ugovora 1957. kasnije izmjene i dopune poveale su nadlenost Europskih

zajednica (EZ), sada EU, po pitanjima vezanim za migraciju; Amsterdamski ugovor dao je
EU-u nove nadlenosti u podrujima granica, imigracije i azila, ukljuujui vize i povratke.
Ovaj je proces kulminirao Lisabonskim ugovorom koji je EU-u dao nove nadlenosti u
sferi integracije dravljana treih zemalja.
U ovome kontekstu pravna se steevina EU-a o azilu, korpus meuvladinih sporazuma,

uredbi i direktiva koje upravljaju svim pitanjima vezanim za azil, neprestano razraivala.
Nisu meutim sve drave lanice EU-a vezane svim elementima pravne steevine o
azilu. Do listopada 2012. nekoliko je instrumenata pravne steevine bilo u postupku revi-
zije, a nekolicina drava lanica EU-a nije prihvaala te revizije (vidi Prilog1.).
Tijekom prolog desetljea EU je usvojila zakonodavstvo koje se odnosi na imigraciju

u EU za neke kategorije osoba kao i pravila o dravljanima treih zemlja koji zakonito
borave unutar Unije (vidi Prilog1.).
U skladu s Ugovorima o EU-u, EU je osnovao svoj sud koji je do stupanja na snagu

Lisabonskog sporazuma u prosincu 2009. bio znan kao Europski sud (ECJ); od tada je
18
Uvod
promijenio ime u Sud Europske unije (CJEU).8 CJEU ima niz nadlenosti. S jedne strane ima
pravo odluivati o valjanosti prava EU-a te o nepoduzetnosti institucija EU-a sukladno
relevantnom pravu EU-a i meunarodnom pravu, kao i odluivati o krenjima prava EU-a
od strane drava lanica EU-a. S druge strane CJEU zadrava ekskluzivnu nadlenost u
osiguravanju ispravne i ravnomjerne primjene i tumaenja prava EU-a u svim dravama
lanicama EU-a. U skladu s lankom 263. stavkom 4. TFEU-a, mogunost pristupa pojedi-
naca CJEU-u relativno je suena.9
Ipak, pojedinane pritube koje se bave tumaenjem ili valjanou prava EU-a mogu se
uvijek iznijeti pred nacionalne sudove. Pravosudna tijela drava lanica EU-a, na osnovi
dunosti iskrene suradnje i prema naelima korisnog djelovanja prava EU-a na nacional-
noj razini, imaju odgovornost osigurati da se pravo EU-a ispravno primjenjuje i provodi
unutar nacionalnog pravnog sustava. Nadalje slijedei presudu Europskog suda pravde u
sluaju Francovich,10 drave lanice EU-a moraju, pod odreenim uvjetima, pruiti nado-
knadu, ukljuujui i odtetu u odgovarajuim sluajevima za one koji su patili zbog propu-
sta drave lanice da se uskladi s pravom EU-a. U sluaju sumnje u tumaenje ili valjanost
odredbe EU-a, nacionalni sudovi mogu i u nekim sluajevima moraju11 potraiti smjer-
nice od Suda Europske Unije koristei postupak prethodnih pitanja prema lanku267.
TFEU. U podruju slobode, sigurnosti i pravde postupak urnog preliminarnog odluivanja
osmiljen je kako bi se osigurala brza odluka u sluajevima, pred bilo kojim nacionalnim
sudom ili tribunalom, koji se odnose na osobu u pritvoru.12
8 Prirunik se odnosi na Europski sud pravde (ECJ) za odluke i presude izdane prije prosinca 2009., a na
Sud Europske Unije (CJEU) za sluajeve rijeene nakon prosinca 2009.
9 To je, primjerice, bio sluaj ECJ, Spojeni sluajevi C-402/05 P i C-415/05 P [2008.] I-6351, Kadi i
Al Barakaat International Foundation protiv Vijea Europske unije i Komisije Europskih zajednica,
3.rujna2008.
10 ECJ, Spojeni sluajevi C-6/90 i C-9/90 [1991] ECR I-05357, Francovich i Bonifaci i ostali protiv Republike
Italije, 19.studenog1991.; ECJ, Sluaj C-479/93 [1995] ECR I-03843, Francovich protiv Republike Italije,
9.studenog1995.
11 Prema lanku267. stavku 3. takva se obveza javlja za sudove protiv ijih odluka ne postoji pravni lijek
prema nacionalnom pravu, a odnosi se i na ostale sudove kad god se prethodno pitanje tie valjanosti
neke odredbe EU-a te postoje osnove za razmatranje osnovanosti prigovora (vidi, primjerice, ECJ, sluaj
br.314/85 [1987] ECR 4199, Foto-Frost v. Hauptzollamt Lbeck-Ost, C-314/85 [1987] ECR 4199,
22.listopada1987.).
12 Vidi Statut Suda, Protokol br.3, l.23.stavak a) te Pravila postupanja Suda, l.107. 14. Za bolji pregled
sluajeva koji mogu podlijegati PPU-u vidi Sud Europske Unije, Informativna biljeka o referencama
s nacionalnih sudova za prethodna pitanja (2011/C 160/01), 28.svibnja2011., st.37.: primjerice,
razmotrite predaju zahtjeva za postupak urne preliminarne odluke koji bi se primijenio u sljedeoj
situaciji: u sluaju, o kojem se govori u etvrtom stavku lanka267. TFEU-a, osobe u pritvoru ili liene
slobode gdje je odgovor na postavljeno pitanje odluujui glede procjene pravnog stanja te osobe ili u
postupcima roditeljskog prava ili skrbnitva nad djecom gdje identitet suda koji ima nadlenost u skladu
s pravom Europske unije ovisi o odgovoru na pitanje navedenom u prethodnom pitanju.
19
Povelja Europske Unije o temeljnim pravima

Originalni ugovori Europskih zajednica nisu sadravali nikakvu odredbu o ljudskim pra-
vima niti njihovoj zatiti ljudska prava. Ipak, kako su sluajevi pristizali pred Europski sud
pravde i navodili krenja ljudskih prava u podrujima unutar prava EU-a, Sud je razvio
novi pristup u dodjeli zatite pojedincima ukljuivi temeljna prava u takozvana opa
naela europskog prava. Prema Europskom sudu pravde ta opa naela odraavaju
sadraj zatite ljudskih prava kakav se moe nai u nacionalnim ustavima i ugovorima o
ljudskim pravima, posebice EKLJP-u. Europski sud pravde je izjavio da e osigurati pridr-
avanje prava EU-a s tim naelima.13
Priznajui da njezine politike mogu imati utjecaj na ljudska prava te u nastojanju da se

graani osjeaju blie EU-u, Europska je unija 2000. izglasala Povelju Europske unije o
temeljnim pravima. Povelja sadri popis ljudskih prava inspiriran pravima ugraenim u
ustave drava lanica EU-a, EKLJP, ESC i druge meunarodne ugovore o ljudskim pravima,
poput Konvencije o pravima djeteta (CRC) Ujedinjenih naroda (UN). Povelja o temeljnim
pravima proglaena 2000. bila je tek deklaracija i nije bila pravno obvezujua. Europska
komisija, primarno tijelo za predlaganje novih zakona EU-a, ubrzo nakon toga je izjavila
da e osigurati usklaenost zakonskih prijedloga s Poveljom.
Kad je 1.prosinca2009. stupio na snagu Lisabonski sporazum, njime je promijenjen sta-

tus Povelje o temeljnim pravima, koja je postala pravno obvezujua. Kao posljedica, insti-
tucije EU-a (kao i drave lanice EU-a) obvezne su pridravati se Povelje kad primjenjuju
pravo EU-a (lanak51. Povelje).
Usvojen je i Protokol kojim se Povelja tumai u vezi s Poljskom i Ujedinjenim Kraljev-

stvom. Godine 2011. u jednom sluaju migracije pred Sudom EU isti je zakljuio da je
glavna svrha tog Protokola ograniiti primjenu Povelje u podruju socijalnih prava. Sud je
nadalje drao da Protokol ne utjee na primjenu prava o azilu EU-a.14
lanak18. Povelje po prvi put na europskoj razini sadri pravo na azil. Sukladno
lanku18. zajameno je pravo na azil uz potivanje pravila iz enevske konvencije[] i
u skladu s Ugovorom o Europskoj uniji i Ugovorom o funkcioniranju Europske unije[].
lanak19. Povelje ukljuuje zabranu vraanja osobe u situaciju gdje on ili ona ima
13 ECJ, Sluaj C-44/79 [1979] ECR 3727, Liselotte Hauer protiv Land Rheinland-Pfalz, 13.prosinca1979.,
st.15.
14 CJEU, Spojeni sluajevi C-411/10 i C-493/10, N.S. protiv Secretary of State for the Home Department i
M.E. ostali protiv Refugee Applications Commissioner and Minister for Justice, Equality and Law Reform,
21.prosinca2011.
20
Uvod
osnovani strah od progona ili postoji realan rizik muenja ili neljudskog i poniavajueg
postupanja ili kanjavanja (naelo neodbijanja prihvata ili non-refoulement).
Nadalje i druge odredbe Povelje o zatiti pruenoj pojedincima vane su u kontekstu

migracije. lanak47. Povelje predvia samostalno pravo na uinkoviti pravni lijek te
iznosi naela pravinog suenja. Naelo sudbene kontrole sadrano u lanku47. zahti-
jeva kontrolu tribunala. Time se prua opsenija zatita nego u lanku13. EKLJP-a koji
jami pravo uinkovitog pravnog lijeka pred nacionalnim tijelom koje nije nuno sud.
Usto lanak52. Povelje predvia da je minimalna zatita koju pruaju odredbe Povelje
ona koju prua EKLJP; ipak, EU moe primijeniti opsenije tumaenje prava od onog koje
je usvojio ESLJP.
Pristupanje Europske unije Europskoj konvenciji

o ljudskim pravima
Pravo EU-a i EKLJP tijesno su povezani. Sud Europske Unije trai inspiraciju u EKLJP-u kad
odreuje opseg zatite ljudskih prava prema pravu EU-a. Povelja o temeljnim pravima
odraava spektar prava koje predvia EKLJP, iako nije ograniena samo na njih. Prema
tome pravo EU-a u velikoj se mjeri razvilo u skladu s EKLJP-om iako EU jo nije potpi-
snica EKLJP-a. U skladu s trenutano vaeim pravom, pojedinci koji se ele aliti na EU i
njezin propust u zatiti ljudskih prava, nemaju pravo to initi protiv EU-a pred ESLJP-om.
Pod nekim se okolnostima neizravno moe tuiti EU dovodei sluaj protiv jedne ili vie
drava lanica EU-a pred ESLJP.15
Lisabonski sporazum sadri odredbe kojima se EU nalae pridruivanje EKLJP-u kao

samostalne stranke, a Protokol 14. EKLJP-a donosi izmjene i dopune kako bi do ovog pri-
druivanja moglo i doi. Nije jo uvijek jasno kakav e to uinak imati u praksi te pose-
bice kako e utjecati na budui odnos Suda Europske Unije i Europskog suda za ljudska
prava. Pridruivanje EU-a EKLJP-u vjerojatno e poboljati pristup pravdi za pojedince koji
smatraju da je EU propustila zatititi njihova ljudska prava. Pregovori o pristupanju EU-a
EKLJP-u su u postupku i vjerojatno e trajati nekoliko godina.
15 Za vie detalja o sudskoj praksi ESLJP-a u ovom sloenom podruju vidi, posebice, ESLJP, Bosphorus Hava
Yollar Turizm ve Ticaret Anonim irketi protiv Irske [GC], br.45036/98, 30.lipnja2005.
21
Kljune toke
Migracija u Europu i unutar Europe regulirana je kombinacijom nacionalnih prava, prava

EU-a, EKLJP-a, ESC-a i drugih meunarodnih obveza koje su preuzele europske drave.
Pritube protiv djela ili propusta javnih tijela koja kre EKLJP mogu se podnijeti protiv bilo
koje od 47 drava lanica Vijea Europe. To ukljuuje 28 drava lanica EU-a. EKLJP titi
sve pojedince unutar nadlenosti bilo koje od svojih 47 drava, bez obzira na njihovo
dravljanstvo ili boravini status.
lanak13. EKLJP-a od drava zahtijeva pruanje domaeg pravnog lijeka za pritube u

skladu s Konvencijom. Naelo supsidijarnosti, kao to se tumai u kontekstu EKLJP-a,
stavlja osnovnu odgovornost osiguranja usklaenosti s EKLJP-om na same drave, ostav-
ljajui pribjegavanje ESLJP-u kao posljednju mogunost.
Prituba na djela ili propuste drave lanice EU-a koja kri pravo EU-a moe se podignuti
pred nacionalnim sudovima koji imaju obvezu osigurati ispravnu primjenu prava EU-a, te
mogu, a ponekad i moraju, uputiti Sudu Europske Unije preliminarno pitanje o tumaenju
ili valjanosti predmetne odredbe EU-a.
22
1
Pristup teritoriju
ipostupcima
Europska unija Obuhvaena Vijee Europe

pitanja
Konvencija kojom se primjenjuje Schengenski vizni
Schengenski sporazum iz 1985., reim
19.lipnja1990.
Uredba o viznim listama, Uredba (EZ)
br.539/2001
Kodeks o vizama, Uredba (EZ)
br.810/2009
Direktiva o sankcijama nositelja, Spreavanje
2001/51/EZ neovlatenog
Potporna direktiva, 2002/90/EZ ulaska
Schengenski informatiki sustav (SIS) Zabrana ulaska/ EKLJP, lanak2. Protokola br.4
osnovan Glavom IV Konvencije iz 1985. Schengensko (sloboda kretanja)
kojom se primjenjuje Schengenski upozorenje
sporazum
Uredba SIS II, Uredba (EZ) br.1987/2006 i
Odluka SIS II, Odluka Vijea 2007/533/JHA
Direktiva o vraanju, 2008/115/EZ,
lanak11.
Schengenski kodeks o granicama, Uredba Granine kontrole
(EZ) br.562/2006
Direktiva o vraanju, 2008/115/EZ, Tranzitna zona ESLJP, Amuur protiv Francuske,
lanak4. stavak4. 1996. (pritvaranje u tranzitnoj
zoni liavanje je slobode)
23

pitanja
Povelja o temeljnim pravima EU-a, Traitelji azila EKLJP, lanak3. (zabrana
lanak18. (pravo na azil) muenja)
Povelja, lanak19. (zatita u sluaju
udaljenja, izbacivanja ili izruenja)
Direktiva o postupcima azila, 2013/32/EU
Schengenski kodeks o granicama, Uredba Odgurivanje na ESLJP, Hirsi Jamaa i ostali protiv
br.(EZ) 562/2006, lanak3. i 12. more Italije, 2012. (kolektivno
protjerivanje na otvorenom
moru)
Povelja o temeljnim pravima EU-a, Pravni lijek EKLJP, lanak13. (pravo na
lanak47. (pravo na uinkovit pravni lijek i uinkovit pravni lijek)
na poteno suenje)
Direktiva o postupcima azila, 2013/32/EU
Schengenski kodeks o granicama, Uredba
(EZ) br.562/2006, lanak13.
Kodeks o vizama, Uredba (EZ) br.
810/2009, lanak32. stavak3. i lanak34.
stavak7.
Uvod
Ovo poglavlje prua uvid u reime primjenjive na one koji ele ui na teritorij neke europ-
ske drave. Uz to izlae glavne parametre koje drave moraju potovati prema pravu
EKLJP-a kao i prema pravu EU-a, prilikom odreivanja uvjeta za ulazak na teritorij kao i
upravljanja granicama.
Ope je pravilo da drave na vlastitom teritoriju imaju suvereno pravo nadzirati ulazak
i stalnu prisutnost onih koji nisu njihovi dravljani. I prava EU-a i EKLJP-a nameu neka
ogranienja na ostvarivanje suvereniteta. Dravljani imaju pravo ulaska u vlastitu dravu
i dravljani EU-a imaju ope pravo, u skladu s pravom EU-a, ulaziti u druge drave lanice
EU-a. Nadalje kao to se pojanjava u ovim stavcima, i pravo EU-a i EKLJP-a na granicama
brani odbiti osobe koje su progonjene ili im prijeti drugo teko stradanje (naelo neodbi-
janja prihvata).
U skladu s pravom EU-a postoje opa pravila za drave lanice EU-a u vezi s izdava-
njem kratkoronih viza i primjenom kontrola granica i aktivnou nadzora granica. EU
je takoer postavila pravila za spreavanje nezakonitog ulaska. Agencija EU-a Frontex
osnovana je 2004. kako bi pomogla dravama lanicama EU-a u upravljanju vanjskim
24
Pristup teritoriju ipostupcima
granicama EU-a.16 Agencija prua i operativnu potporu zajednikim operacijama na gra-

nicama na tlu, zraku ili moru. Pod odreenim okolnostima drave lanice EU-a mogu
od Frontexa zahtijevati razmjetaj brzog interventnog sustava poznatog kao RABIT.17
Kada djeluju u sastavu Frontexove ili RABIT-ove operacije, drave lanice EU-a zadra-
vaju odgovornost za svoja djela i propuste. U listopadu 2011. Uredba (EU) br.1168/2011,
kojom se izmjenjuje i dopunjuje Uredba (EZ) br.2007/2004 o osnivanju Frontexa, ojaala
je obveze temeljnih prava kojima podlijee Frontex. U 2013. godini Uredba o EUROSUR-u
(Uredba (EU) br.1052/2013) uspostavila je Europski sustav nadzora granica.
Kao to je prikazano na slici1, Schengenska pravna steevina u potpunosti se primje-

njuje u veini drava lanica EU-a. Ona uspostavlja unificirani sustav odravanja kontrole
vanjskih granica i pojedincima dozvoljava slobodno putovanje preko granica unutar
Schengenskog prostora. Nisu sve drave lanice EU-a stranke Schengenskoga prostora,
a schengenski se sustav iri i izvan granica EU-a na Island, Lihtentajn, Norveku i vi-
carsku. lanak6. Schengenskog kodeksa o granicama (Uredba (EZ) br.562/2006)
zabranjuje primjenu kodeksa na nain koji dovodi do odbijanja prihvata ili nezakonite
diskriminacije.
U skladu s EKLJP-om drave imaju pravo, prema ustaljenom meunarodnom pravu i

sukladno svojim obvezama prema ugovorima (ukljuujui i EKLJP), nadzirati ulazak, bora-
vak i protjerivanje ne-dravljana. Pristup teritoriju za one koji nisu dravljani nije izrije-
kom reguliran EKLJP-om niti se utvruje tko bi trebao dobiti vizu. Sudska praksa ESLJP-a
namee odreena ogranienja na pravo drava da odbiju nekoga sa svojih granica, pri-
mjerice, kada bi to rezultiralo odbijanjem prihvata. Sudska praksa moe, u odreenim
okolnostima, zahtijevati od drava dozvolu ulaska za odreenog pojedinca kad je to pre-
duvjet za ostvarivanje nekih njegovih/njenih konvencijskih prava, posebice glede obitelj-
skog ivota.18
1.1. Schengenski vizni reim

Dravljani EU-a i dravljani onih zemalja koje su dio Schengenskoga podruja i lanovi nji-
hovih obitelji imaju pravo ulaziti na teritorij drava lanica EU-a bez prethodne autoriza-
cije. Mogu biti iskljueni samo na osnovi javne politike, javne sigurnosti ili javnog zdravlja.
16 Uredba (EZ) 2007/2004, 26.listopada2004. SL 2004 L 349/1; Uredba (EU) 1168/2011,

25.listopada2011., SL 2011 L 304/1.
17 Uredba (EZ) 863/2007, 11.srpnja2007., SL 2007 L 199/30.
18 Za vie informacija vidi ESLJP, Abdulaziz, Cabales i Balkandali protiv Ujedinjenog Kraljevstva, br.9214/80,
9473/81 i 9474/81, 28.svibnja1985., st.82.-83.
25
U skladu s pravom EU-a dravljani zemalja navedenih u Dodatku Uredbe o popisu viza
(Uredba (EZ) br.539/2001, vidi i izmjene i dopune) mogu pristupiti teritoriju EU-a s vizom
izdanom prije ulaska. Dodatak Uredbi redovito se izmjenjuje i dopunjuje. Internetska
stranica Europske komisije sadri auriranu list potrebnih viza za Schengen podruje19.
Dravljani Turske koji nisu podlijegali viznom reimu u vrijeme stupanja na snagu odredbi
klauzule o mirovanju ne mogu biti podvrgnuti zahtjevu za vizom u dravi lanici EU-a.20
Slika 1.: Schengensko podruje
EU Schengen drave
IS
EU drave koje nisu u Schengenu
drave koje nisu u Schengenu
drave koje su kandidati za Schengen
FI
NO
AORES (PT)
EE
SE MADEIRA (PT)
LV
CANARIAS (ES)
DK
IE
LT
UK
NL
PL
BE DE
LU
CZ
SK
FR
LI AT
CH
HU
SI RO
IT HR
PT
BG
ES
EL
CY
MT
Izvor: Europska komisija, Opa uprava za unutarnje poslove, 2013
19 Europska komisija, Unutarnji poslovi, Vizna pravila na http://ec.europa.eu/dgs/home-affairs/what-we-

do/policies/borders-and-visas/visa-policy/index_en.htm.
20 Dodatni protokol Ankarskom sporazumu, SL 1972 L 293, l.41.
26
Osobni podaci o traiteljima kratkoronih viza pohranjeni su u Viznom informacijskom

sustavu (Uredba VIS (EZ) br.767/2008 izmijenjenom i dopunjenom Uredbom (EZ)
br.81/2009), sredinjem informatikom sustavu koji povezuje konzulate i vanjske gra-
nine prijelaze.
Posjeti do tri mjeseca dravama koje su dio Schengenskoga podruja podlijeu Pravilniku
o vizama (Uredba (EZ) br.810/2009, vidi izmjene i dopune). Za razliku od gore nave-
denoga, dui boravci odgovornost su pojedinanih drava koje to mogu regulirati naci-
onalnim pravom. Dravljani koji su osloboeni obveznih viza sukladno Uredbi o viznim
listama (EZ) br.539/2001 mogu zatraiti vize prije svoga posjeta ako dolaze radi neke
druge svrhe, a ne u kratki posjet. Sve propisane vize moraju biti dobivene prije putova-
nja. Samo specifine kategorije dravljana treih zemalja izuzete su od ovog uvjeta.
Primjer: U sluaju Koushkaki21 Europski sud je zakljuio da dravne vlasti ne mogu

odbiti izdati Schengensku vizu podnositelju zahtjeva, osim u jednom od slua-
jeva predvienom u Viznom kodeksu. Dravne vlasti imaju iroko polje diskrecije
prilikom utvrivanja te injenice. Viza se ima odbiti ukoliko postoji razumna sumnja
o namjeri podnositelja zahtjeva da napusti teritorij drave lanice prije isteka vize
za koju se prijavio. Kako bi se utvrdilo postoji li takva razumna sumnja, nadleno
tijelo mora izvriti pojedinano ispitivanje zahtjeva za vizu te uzeti u obzir opu situ-
aciju u podnositeljevoj zemlji podrijetla kao i njegove pojedinane karakteristike,
izmeu ostalog, njegovu obiteljsku, socijalnu i ekonomsku situaciju, da li je moda
prethodno zakonito ili nezakonito boravio u nekoj dravi lanici, te njegovo veze sa
zemljom podrijetla kao i sa konkretnom dravom lanicom.
Prema lanku21. Konvencije o primjeni Schengenskog sporazuma,22 dravljani treih

zemalja koji posjeduju jedinstvene vize i koji su legalno uli na teritorij neke schengenske
drave, mogu se slobodno kretati unutar cijelog Schengenskog podruja dok su njihove
vize jo uvijek vaee. Prema istom lanku dozvola boravka uz putne isprave u nekim
sluajevima moe zamijeniti vizu. Uredba (EZ) br.1030/2002 utvruje jedinstveni format
dozvola boravka.23 Stranci koji ne podlijeu uvjetima za vizu mogu se slobodno kretati
21 CJEU, Sluaj C-84/12, Rahmanian Koushkaki protiv Savezne Republike Njemake, 19.prosinca2013.
22 Konvencija kojom se primjenjuje Schengenski sporazum od 14.lipnja1985. izmeu vlada drava
Ekonomske zajednice Beneluksa, Federalne Republike Njemake i Republike Francuske o postupnom
ukidanju kontrola na zajednikim granicama, SL 2000 L 249/19.
23 Uredba Vijea (EZ) br.1030/2002 kojom se utvruje jedinstveni format dozvola boravka za dravljane
treih zemalja, 13.lipnja2002., SL 2002 L 157, izmijenjena i dopunjena Uredbom (EZ) br.380/2008, SL
2008 L 115/1.
27
unutar schengenskog teritorija maksimalno tri mjeseca unutar est mjeseci od datuma
prvog ulaska, uz uvjet da ispunjavaju uvjete za ulazak.
Sa Schengenskim kodeksom o granicama (Uredba (EZ) br.562/2006, izmijenjena Ured-

bom (EU) br. 1051/2013) ukinute su kontrole unutranjih granica, osim u izuzetnim slu-
ajevima. Sud EU je miljenja da drave ne mogu provoditi motrenje granica jer bi to
imalo isti uinak kao i granina kontrola.24 Motrenje, ukljuujui i elektroniko, unutranjih
schengenskih granica dozvoljeno je na osnovi dokaza o nezakonitom boravku, ali podli-
jee odreenim ogranienjima, poput intenziteta i uestalosti.25
1.2. Spreavanje neovlatenog ulaska

U skladu s pravom EU-a poduzete su mjere spreavanja neovlatenog ulaska na teritorij
EU-a. Direktiva o sankcijama prijevoznicima (2001/51/EZ) odreuje sankcije onima koji
prevoze neprijavljene migrante u EU.
Potporna direktiva (2002/90/EZ) definira neovlateni ulazak, tranzit i boravak te donosi

sankcije protiv onih koji potpomau takva krenja. Te sankcije moraju biti uinkovite,
razmjerne i odvraajue (lanak3.). Drave lanice EU-a mogu odluiti ne sankcionirati
humanitarnu pomo, ali nisu obvezne to uiniti (lanak1. stavak2.).
1.3. Zabrane ulaska i schengenska

upozorenja
Zabrana ulaska onemoguuje pojedincima ulazak u dravu iz koje su bili protjerani.
Zabrana vai odreeno razdoblje i osigurava da pojedinci koji se smatraju opasnima ili
nepoeljnima ne dobiju vizu ili na neki drugi nain ne uu na teritorij.
U skladu s pravom EU-a zabrane ulaska unose se u bazu podataka zvanu Schengenski
informatiki sustav (SIS) kojoj vlasti drugih drava potpisnica Schengenskoga sporazuma
mogu pristupiti i konzultirati je. U praksi je to jedini nain na koji drava koja je izdala
zabranu ulaska moe osigurati da se protjerani dravljanin tree zemlje nee vratiti na
njen teritorij uavi kroz neku drugu dravu lanicu EU-a i Schengenskoga podruja te
se slobodno kretati bez graninih kontrola. Schengenski informatiki sustav zamijenjen
24 CJEU, Spojeni sluajevi C-188/10 i C-189/10, [2010] ECR I-05667, Aziz Melki i Selim Abdeli [GC], st.74.
25 CJEU, Sluaj C-278/12 PPU, Atiqullah Adil protiv Minister voor Immigratie, Integratie en Asiel,
19.srpnja2012.
28
je drugom generacijom Schengenskog informatikog sustava (SIS II) koji se poeo pri-
mjenjivati 9.travnja201326. SIS II, koji se temelju na Uredbi (EZ) br.SIS II27 i Odluci SIS II28,
naprednija je verzija sustava koja sadri poboljane funkcionalnosti, kao to su mogu-
nost koristenja biometrije i poboljane mogunosti upita. Zabrane ulaska mogu se
osporavati.
Primjer: U sluaju g. i ge Forabosco francusko je Dravno vijee (Conseil dtat)

pobilo odluku kojom se odbija viza supruzi gospodina Foraboscoa koju su njemake
vlasti upisale u SIS-ovu bazu podataka na osnovi odbitka njezine molbe za azil u
Njemakoj. Francusko dravno vijee smatralo je da zabrana ulaska u SIS-ovoj bazi
podataka zbog negativne odluke o azilu nije dovoljan razlog za odbijanje dugotrajne
francuske vize.29
Primjer: U sluaju M. Hicham B francusko Dravno vijee naloilo je privremenu sus-

penziju odluke o protjerivanju stranca zbog upisa u SIS-ovu bazu podataka. Odluka
o protjerivanju stranca spomenuta u popisu SIS-a nije navodila iz koje je drave taj
upis doao. Budui da odluke o protjerivanju moraju sadravati pravne i injenine
razloge, nalog o protjerivanju smatrao se nezakonitim.30
Za pojedince sa zabranom ulaska u kontekstu povratnog naloga u skladu s Direktivom

o vraanju (Direktiva 2008/115)31 zabrana uobiajeno ne bi smjela biti dua od pet
godina32, a treba ju pratiti i upozorenje SIS-a te e im biti uskraen ulazak na cijelo Schen-
gensko podruje. Drava lanica EU-a koja je izdala zabranu ulaska morat e je povui
kako bi bilo koja druga drava lanica EU-a mogla izdati vizu ili prihvatiti osobu. Budui
da zabrana moe biti zasnovana na situaciji specifinoj za dravu koja ju je izdala, javljaju
26 Za pitanja koja se odnose na Poglavlje IV Ugovora o Europskim zajednicama vidi: Odluka Vijea
2013/158/EU od 7.oujka2013. koja je odredila datum poetka primjene Uredbe (EZ) br.1987/2006
Europskog parlamenta i Vijeca o uspostavljanju, funkciji i uporabi druge generacije Schengenskog
informatikog sustava (SIS II), SL 2013 L 87, str. 10; za pitanja koja se odnose na Poglavlje IV Ugovora
o Europskoj uniji vidi: Odluka Vijea 2013/157/EU of 7.oujka2013. koja je odredila datum poetka
primjene Odluke 2007/533/JHA o uspostavljanju, funkciji i uporabi druge generacije Schengenskog
informatikog sustava (SIS II), SL 2013 L 87, str. 8.
27 Uredba (EZ) br.1987/2006 Europskog parlamenta i Vijea, 20.prosinca2006., SL 2006 L 381/4.
28 Odluka Vijea 2007/533/JHA, 12.lipnja2007., SL 2007 L 205/63.
29 Francuska, Dravno vijee (Conseil dtat), M et Mme Forabosco, 9.lipnja1999.
30 Francuska, Dravno vijee (Conseil dtat), M Hicham B, br.344411, 24.studenog2010.
31 Direktiva 2008/115/EZ, SL 2008 L 348, l.3 stavak6. i l.1.
32 CJEU, Sluaj C-297/12, Kazneni postupak protiv Gjoka Fileva, Adnana Osmanija, 19.rujna2013.
29
se pitanja glede razmjernosti zabrane za cijelo Schengensko podruje posebice u situaci-

jama koje ukljuuju ostala temeljna prava poput spajanja obitelji.
Zabrane ulaska izdane izvan podruja Direktive o vraanju formalno ne spreavaju ostale
drave da dopuste pristup Schengenskom podruju. Ostale drave, meutim, mogu
uzeti u obzir zabrane ulaska kada odluuju o izdavanju vize ili dozvoli ulaska. Zabrane
stoga mogu imati uinak diljem Schengenskog podruja iako zabrana moe biti relevan-
tna samo za dravu izdavanja koja pojedinca smatra nepoeljnim, ukljuujui, primjerice,
zbog ometanja politike stabilnosti; schengensko upozorenje koje je izdala drava lanica
EU-a za ruskog politiara sprijeilo je lana Parlamentarne skuptine Vijea Europe (PACE)
da prisustvuje zasjedanju francuskog parlamenta. O tome se detaljno raspravljalo u listo-
padu 2011. na sastanku Komisije za pravna pitanja i ljudska prava PACE-a to je dovelo
do pripreme izvjea o restrikcijama slobode kretanja kao kazni za politike stavove.33
U skladu s EKLJP-om staviti nekoga u bazu podataka SIS-a potez je pojedinane drave
lanice unutar podruja prava EU-a. Kao takve pritube se mogu uputiti ESLJP-u uz tvrd-
nju da je predmetna drava krila EKLJP stavljajui ili zadravajui nekoga na popisu.
Primjer: U sluaju Dalea protiv Francuske rumunjski dravljanin, ije je ime Francuska
upisala u bazu podataka SIS-a prije no to se Rumunjska prikljuila EU-u, nije mogao
voditi posao niti pruati ili primati usluge ni u jednoj dravi Schengenskog podruja.
Njegova prituba da je to ometanje njegova prava voenja profesionalne aktivno-
sti (zatienog prema lanku8. EKLJP o pravu na potivanje privatnog i obiteljskog
ivota) proglaena je neprihvatljivom. U prvoj odluci Vijea glede registracije u bazu
podataka SIS-a i njena uinka Sud je smatrao da je procjena drave u odreivanju
kako se zatititi od proizvoljnosti vea u pogledu ulaska na nacionalni teritorij nego u
odnosu na protjerivanje.34
ESLJP je takoer trebao razmotriti uinke zabrane putovanja nametnute kao posljedica
stavljanja pojedinca na UN-ov popis teroristikih sumnjivaca kao i s ciljem spreavanja
krenja domacih ili stranih imigracijskih odredaba.
33 Vijee Europe, Komisija za pravna pitanja i ljudska prava (2012.), Neprihvatljivost restrikcija slobode
kretanja kao kazne za politike stavove, 1.lipnja2012. i Rezolucija br.1894 (privremena verzija),
usvojena 29.lipnja2012.
34 ESLJP, Dalea protiv Francuske (odluka) br.964/07, 2.veljae2010.
30
Primjer: Sluaj Nada protiv vicarske35 odnosio se na talijansko-egipatskog drav-

ljanina koji je ivio u Campione dItalia (talijanska enklava u vicarskoj) i kojeg su
vicarske vlasti stavile na Federalni nalog o Talibanima primjenjujui protutero-
ristike sankcije UN-ova Vijea sigurnosti. Popis je spreavao tuitelja da napusti
Campione dItalia, a njegovi pokuaji da se njegovo ime ukloni s popisa bili su odbi-
jeni. ESLJP je napomenuo da su vicarske vlasti imale odreeno diskrecijsko pravo
u primjeni UN-ovih protuteroristikih rezolucija. Sud je utvrdio da je vicarska krila
tuiteljeva prava sukladno lanku8. EKLJP-a time to nije pravodobno obavijestila
Italiju ili UN-ovu Komisiju za sankcije da ne postoji osnovana sumnja protiv tuitelja
te to nije prilagodila uinke sankcija njegovoj pojedinanoj situaciji. Takoer je utvr-
dio da je vicarska prekrila odredbe lanka13. EKLJP-a u svezi s lankom 8., budui
da tuitelj nije imao nikakvo uinkovito pravno sredstvo da se njegovo ime izbrie
spopisa.
Primjer: Sluaj Stamose protiv Bugarske36 odnosio se na bugarskog dravljana kojem

su bugarske vlasti zabranile naputanje zemlje tijekom dvije godine iz razloga to je
prekrio imigracijska pravila SAD-a. Ocjenjujui po prvi put da li je zabrana putova-
nja izreena s ciljem spreavanja krenja domaih ili inozemnih imigracijskih pravila
suprotna lanku2. Protokola br.4. Konvenciji, ESLJP je zakljuio da opa i neselek-
tivna mjera koja je podnositelju zahtjeva zabranjivala putovanje u bilo koju stranu
zemlju iz razloga to je prekrsio imigracijska pravila samo jedne zemlje nije bila
razmjerna.
1.4. Granine kontrole

lanak6. Schengenskog kodeksa o granicama zahtijeva da se zadaci nadzora granica
obavljaju potujui ljudsko dostojanstvo.37 Nadzori se vre na nain koji ne diskriminira
osobu na osnovi spola, rasnog ili etnikog podrijetla, vjeroispovijedi ili vjere, invaliditeta,
dobi ili seksualne orijentacije. Postoji jo povoljnih pravila za dravljane treih zema-
lja koji uivaju prava slobode kretanja (lanci3. i 7. stavak6.). Takoer postoji meha-
nizam za evaluaciju i nadzor primjene Schengenske pravne steevine (Uredba (EU)
br.1053/2013).
35 ESLJP, Nada protiv vicarske [GC], br.10593/08, 12.rujna2012.

36 ESLJP, Stamose protiv Bugarske, br.29713/05, 27.studenog2012.
37 Vidi CJEU, Sluaj C-23/12, Mohamad Zakaria, 17.sijenja2013.
31
U skladu s EKLJP-om zahtjev da muslimanka ukloni maramu s glave prilikom provjere

identiteta u konzulatu ili da Sikh skine turban prilikom sigurnosne kontrole u zranoj luci
ne kri njihovo pravo na slobodu vjeroispovijedi prema lanku9. EKLJP.38
U sluaju Ranjit Singh protiv Francuske Vijee za ljudska prava UN-a (UNHRC) smatralo je
da je zahtjev da Sikh skine turban prilikom fotografiranja za slubenu fotografiju krenje
odredbi lanka18. Meunarodnog pakta o graanskim i politikim pravima (ICCPR), ne
prihvaajui argument da je zahtjev za pojavljivanjem bez pokrivala za glavu na slube-
noj fotografiji potreban za zatitu javne sigurnosti i reda. Rasuivanje UNHRC-a bilo je da
drava nije objasnila zato bi noenje turbana otealo identifikaciju osobe, koja taj tur-
ban nosi neprestano, ili kako bi to povealo mogunost prijevare ili krivotvorenja isprava.
Komisija je takoer uzela u obzir injenicu da fotografija bez turbana moe uzrokovati da
predmetna osoba mora svaki put prilikom provjere identiteta skidati turban.39
1.5. Tranzitne zone

Drave su ponekad pokuale tvrditi da pojedinci u tranzitnim zonama nisu pod njihovom
jurisdikcijom.
U skladu s pravom EU-a lanak4. stavak4. Direktive o vraanju odreuje minimalna

prava koja trebaju uivati i osobe privedene ili uhvaene prilikom njihova ilegalnog pre-
laska granice.
U skladu s EKLJP-om drava se moe smatrati odgovornom u sluaju osoba u tranzitnoj

zoni.
Primjer: U Amuur protiv Francuske40 tuitelji su zadrani u tranzitnoj zoni parike

zrane luke. Francuske su vlasti tvrdile da tuitelji nisu uli u Francusku te da nisu
pod francuskom jurisdikcijom. ESLJP se nije sloio zakljuivi da su odredbe nacional-
nog prava na snazi u to vrijeme, nedovoljno garantirale prava tuitelja na slobodu
sukladno lanku5. stavku 1. EKLJP-a.41
38 ESLJP, Phull protiv Francuske (odluka), br.35753/03, 11.sijenja2005.; ESLJP, El Morsli protiv Francuske
(odluka), br.15585/06, 4.oujka2008.
39 Vijee za ljudska prava UN-a, Ranjit Singh protiv Francuske, Obavijesti br.1876/2000 i 1876/2009,
stavovi od 22.srpnja2011., st.8,4.
40 ESLJP, Amuur protiv Francuske, br.19776/92, 25.lipnja1996., par. 52. 54.
41 Vidi takoer ESLJP, Nolan i K protiv Rusije, br.2512/04, 12.veljae2009.; ESLJP, Riad i Idiab protiv Belgije,
br.29787/03 i 29810/03, 24.sijenja2008.
32
1.6. Traitelji azila

U skladu s pravom EU-a Povelja o temeljnim pravima EU-a predvia pravo na azil prema
lanku18. i zabranu odbijanja prihvata prema lanku19. lanak78. TFEU-a predvia
stvaranje zajednikog europskog sustava azila koji treba potovati dravne obveze
prema enevskoj konvenciji iz 1951. Usvojeno je nekoliko pravnih instrumenata kako bi
se primijenila ova odredba. Oni takoer odraavaju zatitu od odbijanja prihvata sadr-
anu u lanku33. enevske konvencije iz 1951.
Iako lanak18. Povelje jami pravo na azil, pravo EU-a ne predvia naine olakavanja
dolaska traitelja azila. Pojedinci koji ele traiti azil u EU-u prije svega su dravljani zema-
lja za koje je potrebna viza za ulazak u EU. Budui da ti pojedinci esto nemaju potrebne
uvjete za redovitu vizu, oni prelaze granicu na nezakonit nain.
lanak3. st.1. Dublinske uredbe (Uredba (EU) br.604/2013) zahtijeva od drava la-
nica EU-a da ispitaju svaki zahtjev za meunarodnu zatitu koji podnese dravljanin
tree zemlje ili osoba bez dravljanstva, kao i da o takvom zahtjevu odluuje samo jedna
drava lanica. Pravna steevina EU-a o azilu primjenjuje se samo od trenutka kada poje-
dinac stigne na granicu, ukljuujui u teritorijalne vode i tranzitne zone (lanak3. st.1.
Direktive o postupcima azila (2013/32/EU)). Za takve zahtjeve lanak6. Direktive navodi
detalje pristupanja postupku azila. lanak6. stavak1. posebice zahtijeva od drava da
registriraju zahtjev u roku tri radna dana, odnosno u roku od est radnih dana ukoliko je
zahtjev podnesen nenadlenom tijelu. lanak6. st.2. obvezuje drave da pojedincima
osigura uinkovitu mogunost podnoenja takvog zahtjeva to je prije mogue. Jamstva
Direktive zapoinju pristupom postupku. Ne primjenjuju se na one koji ne mogu doi do
teritorija, granice ili tranzitne zone.
lanak43. Direktive o postupcima azila doputa procesuiranje zahtjeva za azil na gra-

nici. Tamo se mogu donijeti odluke o nedoputenosti zahtjeva. Moe se donijeti i odluka
o meritumu zahtjeva u okolnostima u kojima se moe primijeniti ubrzani postupak u
skladu s lankom 31. st.8. Direktive. Osnovna naela i jamstva koja se primjenjuju na
zahtjeve za azil podnijete unutar teritorij takoer su primjenjive. lanak43. st.2. odre-
uje da se odluka u graninim postupcima mora donijeti najkasnije u roku etiri tjedna
od podnoenja zahtjeva; u protivnom se podnositelju zahtjeva mora dopustiti pristup na
teritorij. Postoji ogranienje prema lanku24. st.3. od primjene graninih postupaka u
sluajevima podnositelja zahtjeva kojima su potrebna posebnih proceduralnih jamstava,
te koji su bili rtve silovanje ili drugog ozbiljnog oblika nasilja, a gdje im na granici ne
moe biti pruena prikladna zatita. lanak25. st.6. b) takoer ograniava odluivanje
o zahtjevima za azil podnesenim na granici od strane maloljetnika bez pratnje. Ove se
33
odredbe ne odnose na Irsku i Ujedinjeno Kraljevstvo, u kojima se jo uvijek primjenjuje

lanak35. Direktive iz 2005. (2005/85/EZ).
U skladu s EKLJP-om ne postoji pravo na azil kao takvo. Odbiti pojedinca, meutim, bilo
na granici bilo drugdje unutar jurisdikcije drave, i izloiti ga riziku muenja ili neljudskog
ili poniavajueg postupanja ili kanjavanja, zabranjeno je lankom 3. EKLJP-a. U krajnjim
sluajevima i udaljenje, izruenje ili protjerivanje takoer mogu dovesti u pitanje odredbu
lanka2. EKLJP-a kojom se titi pravo na ivot.
Prijanja Europska komisija za ljudska prava prouila je niz sluajeva prognanika u orbiti
kod kojih nijedna drava nije htjela preuzeti odgovornost i dozvoliti im ulazak na teritorij
kako bi njihovi zahtjevi bili procesuirani.
Primjer: Sluaj Azijata iz istone Afrike42 odnosio se na situaciju nositelja britanskih

putovnica bez prava boravka ili ulaska u Ujedinjeno Kraljevstvo, a koji su bili pro-
tjerani iz britanskih kolonija u Africi. To ih je ostavilo u orbiti. Prijanja Europska
komisija za ljudska prava zakljuila je da, bez uzimanja u obzir lanak14. EKLJP-a,
diskriminacija na osnovi rase u odreenim okolnostima moe dovesti do poniava-
jueg postupanja u smislu lanka3.EKLJP-a.
1.7. Odgurivanje na more

Pristup teritoriju EU-a i dravama lanicama Vijea Europe mogu je zrakom, kopnom ili
morem. Aktivnosti nadzora granica na moru ne moraju samo potovati ljudska prava i
prava prognanika ve i meunarodno pravo mora.
Aktivnosti na otvorenom moru regulirane su UN-ovom Konvencijom o pravu mora, kao

i Konvencijom o zatiti ljudskih ivota na moru (SOLAS) i Konvencijom o traenju i spa-
avanju (SAR). Ovi instrumenti sadre dunost pruanja pomoi i spaavanja osobama
u nevolji na moru. Kapetan broda ima dunost spaenima na moru pruiti i siguran
boravak.
U tom kontekstu jedno od najkontroverznijih pitanja jest gdje iskrcati osobe spaene ili
presretene na moru.
42 Europska komisija za ljudska prava, East African Asians (British protected persons) protiv Ujedinjenog
Kraljevstva (odluka), br.4715/70, 4783/71 i 4827/71, 6.oujka1978.
34
U skladu s pravom EU-a lanak12. itan u kombinaciji s lankom 3. i 3a43 Schengen-

skog kodeksa o granicama propisuje da aktivnosti upravljanja granicom moraju potivati
naelo neodbijanja prihvata. Uzevi u obzir kompleksnost pitanja, EU je usvojio smjernice
za pomo Frontexu u provoenju operacija na moru.44 Sud EU je te smjernice ponitio, a
Europska komisija je predstavila prijedlog za novu uredbu45.
Primjer: U sluaju Europskog parlamenta protiv Vijea EU-a 46 Europski parlament

zatraio je od Suda EU da se izjasni o zakonitosti smjernica za Frontexove operacije
na moru (Odluka Vijea 2010/252/EU). Smjernice su usvojene postupkom odlui-
vanja odbora reguliranim lankom 5. Odluke 1999/468/EZ-a bez potpunog uklju-
ivanja Europskog parlamenta. CJEU ih je ponitio, iako je naveo da bi trebale i dalje
vaiti dok ih se ne zamijeni. CJEU je naglasio da su usvojena pravila sadravala bitne
elemente nadzora vanjskih granica na moru i stoga su obuhvaala i politike odluke
koje se moraju donositi slijedei uobiajenu zakonsku proceduru s Parlamentom
kao suzakonodavcem. Uz to Sud je primijetio da bi nove mjere, sadrane u ospo-
ravanoj odluci, mogle utjecati na osobne slobode i temeljna prava pojedinca te da
takve mjere zahtijevaju uobiajenu proceduru. Prema miljenju Suda injenica da se
odredbe sadrane u II. dijelu (Smjernice za situacije potrage i spaavanja i/ili iskr-
cavanja u kontekstu operacija na morskim granicama koje koordinira Agencija)
Dodatka Odluci Vijea 2010/252/EZ nazivaju smjernicama i prema lanku1. nisu
obvezujue ne utjee na njihovu klasifikaciju osnovnih pravila.
U skladu s EKLJP-om Konvencija se primjenjuje na sve one koji su unutar jurisdikcije

drave lanice Vijea Europe. ESLJP je u vie navrata smatrao47 da pojedinci mogu biti pod
jurisdikcijom kada drava nad njima ima nadzor na otvorenom moru. U sluaju iz 2012.
protiv Italije, Veliko vijee ESLJP-a razmatralo je prava migranata koji ele dosei europ-
sko tlo i obveze drava u takvim okolnostima.
Primjer: U sluaju Hirsi Jamaa i ostali protiv Italije48 tuitelji su bili dio skupine od oko
200 migranata, ukljuujui traitelje azila i druge, koju je talijanska obalna straa
43 lanak3a uveden je Uredbom (EU) br.610/2013 od 26.lipnja2013. kojom se izmijenio Schengenski

kodeks o granicama, SL 2013 L 182/1.
44 Odluka Vijea 2010/252/EU, od 26.travnja2010, SL 2010 L 111/20.
45 Europska komisija, COM(2013) 197 konana verzija, Bruxelles, 12.travnja2013.
46 CJEU, Sluaj C-355/10 [2012.], Europski parlament protiv Vijea Europske Unije, 5.rujna2012., st.63. 85.
47 ESLJP, Xhavara i ostali protiv Italije i Albanije, br.39473/98, 11.sijenja2001.; ESLJP, Medvedyev i ostali
protiv Francuske [GC], br.3394/03, 29.oujka2010.
48 ESLJP, Hirsi Jamaa i ostali protiv Italije [GC], br.27765/09, 23.veljae2012.
35
presrela na otvorenom moru unutar podruja potrage i spaavanja Malte. Migranti

su po kratkom postupku vraeni u Libiju prema sporazumu izmeu Italije i Libije te
im nije bila pruena prilika traenja azila. Nisu zapisana njihova imena ni dravljan-
stvo. ESLJP je naveo da je stanje u Libiji bilo dobro znano i bilo ga je lako provjeriti iz
niza izvora. Sud je stoga smatrao da su talijanske vlasti znale, ili su trebale znati, da
e predmetne osobe nakon vraanja u Libiju kao nezakoniti migranti biti izloene
postupcima koji nisu u skladu s EKLJP-om te da im nee biti pruena nikakva zatita.
Takoer su znale, ili su trebale znati, da ne postoje garancije koje tite traitelje azila
od rizika da budu proizvoljno vraeni u zemlje podrijetla, meu ostalima Somaliju
i Eritreju. Talijanske vlasti trebale su posebice uzeti u obzir nedostatak bilo kakvog
postupka o azilu i nemogunost da libijske vlasti priznaju status prognanika koji im
garantira UNHCR.
ESLJP je ponovno ustvrdio da injenica to tuitelji nisu zatraili azil ili opisali rizik s
kojim se suoavaju zbog nepostojanja sustava azila u Libiji ne izuzima Italiju od izvr-
avanja svojih obveza prema lanku3. EKLJP-a. Sud je ponovio da su se talijanske
vlasti trebale uvjeriti kako libijske vlasti ispunjavaju svoje meunarodne obveze u
svezi sa zatitom prognanika. Transfer tuitelja u Libiju stoga je predstavljao krenje
odredbi lanka3. EKLJP-a jer su se time tuitelji izloili riziku odbijanja prihvata.
1.8. Pravni lijek

to se pravnog lijeka tie, ovo e pitanje biti podrobnije obraen u Poglavlju4. o pro-
ceduralnim jamstvima, dok e u Poglavlju6. o pravnom lijeku biti govora u kontekstu
liavanja slobode.
U skladu s pravom EU-a neka sredstva poput Pravilnika o vizama (lanak32. stavak3. i
lanak34. stavak7.), Schengenski kodeks o granicama (lanak13.) i Direktiva o postup-
cima azila (lanak46.) predviaju posebne albe i pravne lijekove. lanak47. Povelje o
temeljnim pravima EU-a takoer predvia ope jamstvo. Svi pojedinci koji navedu da su
bili rtve krenja prava i sloboda zajamenih pravom EU-a, ukljuujui i krenja odredbi
Povelje, moraju automatski imati pristup uinkovitom pravnom lijeku to ukljuuje uin-
kovitu sudsku zatitu od odbijanja ulaska na teritorij ili pristup predmetnom postupku.
U skladu s EKLJP-om svi oni iji ulaz na teritorij ili pristup postupku ukljuuje i prava
zajamena Konvencijom moraju, u skladu s lankom 13. EKLJP-a, imati pristup uinko-
vitom pravnom lijeku pred nacionalnim tijelom. Primjerice u sluaju Hirsi Jamaa i ostali
36
protiv Italije ESLJP je ustanovio da nije postojao pravni lijek jer su migranti poslani natrag
u Libiju bez da im je pruena mogunost dovoenja u pitanje te mjere.
Kljune toke
Drave imaju pravo odluiti o pristupu stranaca na vlastiti teritorij, ali moraju potivati
pravo EU-a, EKLJP i ostala primjenjiva jamstva ljudskih prava (vidi Uvod ovom poglavlju).
Pravo EU-a ureuje opa pravila za drave lanice EU-a glede izdavanja kratkotrajnih viza
(vidi Odjeljak1.1).
Pravo EU-a sadri jamstva glede primjene kontrole granica (vidi Odjeljak1.4) i aktivnosti
motrenja granica, posebice na moru (vidi Odjeljak1.7).
Pravo EU-a, posebice Schengenska pravna steevina, omoguuje pojedincima da slo-

bodno putuju bez kontrola granica unutar dogovorenog podruja (vidi Odjeljak1.1).
Prema pravu EU-a ako jedna drava Schengenskog podruja zabrani ulazak poje-
dincu, tom se pojedincu moe uskratiti pristup cijelom Schengenskom podruju (vidi
Odjeljak1.3).
Povelja o temeljnim pravima EU-a jami pravo na azil i zabranjuje odbijanja prihvata.
Pravna steevina EU-a o azilu primjenjuje se od trenutka kad pojedinac pristigne na gra-
nicu EU-a (vidi Odjeljak1.6).
U odreenim okolnostima EKLJP ograniava pravo drave da pritvori ili odbije imigranta
na svojoj granici (vidi Uvod ovom poglavlju i Odjeljke1.5 i 1.6) bez obzira nalazi li se
migrant u tranzitnoj zoni ili je na drugi nain unutar dravne jurisdikcije. Od drave se
takoer moe zahtijevati da prui pravni lijek u sluaju da navodno krenje EKLJP-a bude
izneseno nadlenom nacionalnom tijelu (vidi Odjeljke1.7 i 1.8).
Daljnja sudska praksa i materijali:

Kako biste pristupili daljnjoj sudskoj praksi pogledajte upute na stranici 243 ovoga pri-
runika. Dodatni materijali vezani za obraena pitanja u ovom poglavlju mogu se pronai
u odjeljku Daljnji materijali na stranici 221.
37
2
Status i povezana
dokumentacija

pitanja
Direktiva o postupcima azila Traitelji azila ESLJP, Saadi protiv Ujedinjenog
(2013/32/EU), lanak7. (pravo na Kraljevstva, 2008.i Suso Musa
ostanak) protiv Malte, 2013. (ulazak se
Direktiva o uvjetima prihvata smatra nezakonitim dok se ne izda
(2013/33/EU), lanak6. (pravo na formalna dozvola boravka)
dokumentaciju)
Direktiva o kvalifikaciji (2011/95/EU) Osobe kojima je EKLJP, lanak3. (zabrana muenja)
odobren status
izbjeglica te osobe
koje uivaju
supsidijarnu zatitu
Direktiva o boravinim dozvolama rtve trgovanja Konvencija Vijea Europe o
rtava trgovanja ljudima ljudima te osobito suzbijanju trgovanja ljudima,
(2004/81/EZ) izrabljivakih lanak14. (dozvola boravka radi
Direktiva o sankcijama poslodavaca radnih uvjeta osobne situacije rtve)
(2009/52/EZ) ESLJP, Rantsev protiv Cipra i Rusije,
2010. (ruska rtva trgovanja
ljudima na Cipru)
Osobe na koje ESLJP, Mamatkulov i Askarov protiv
se primjenjuju Turske,2005. i Savriddin Dzhurayev
privremene protiv Rusije, 2013(izruenje
mjere u skladu s usprkos privremenoj mjeri ESLJP-a
pravilom39. na temelju pravila 39.)
Direktiva o vraanju (2008/115/EZ) Migranti u ESLJP, Kuri protiv Slovenije, 2012.
ECJ, C-357/09, Kadzoev, 2009 nezakonitoj situaciji (nezakonito oduzimanje dozvola
boravka)
CJEU, C-34/09, Ruiz Zambrano, 2011
39

pitanja
Direktiva o rezidentima koji imaju Rezidenti na dulje Konvencija o nastanjivanju,
stalni boravak (2003/109/EZ) vrijeme 13.prosinca1955.
Dodatni protokol Ankarskom Dravljani Turske
sporazumu iz 1970., lanak41.
(odredba o mirovanju)
Odluka 1/80 Vijea za pridruivanje
EEZ-Turska (privilegije lanova
obitelji)
Direktiva o slobodnom kretanju Dravljani treih
(2004/38/EZ) zemalja lanovi
obitelji dravljana
Europskog
gospodarskog
prostora (EEA)
CJEU, C-135/08, Rottmann, 2010. Osobe bez
(gubitak dravljanstva Unije) dravljanstva
Uvod
Ovo poglavlje analizira status i dokumentaciju razliitih skupina migranata.
Za brojne migrante nedostatak statusa ili dokumentacije kao dokaza statusa moe
dovesti do razliitih problema, kao to je zabrana pristupa javnim i privatnim uslugama
ili tritu rada. Propisi EU-a ukljuuju brojne obvezujue odredbe koje se odnose i na sta-
tus i na dokumentaciju te se svako nepridravanje navedenih odredbi smatra krenjem
propisa EU-a. Od ESLJP-a se moe zatraiti da razmotri utjee li izostanak statusa ili doku-
mentacije na uivanje nekog od prava iz EKLJP-a predmetne osobe te, ako da, je li takav
utjecaj opravdan.
Ako drava domain nije iz dala formalnu dozvolu, navedena drava boravak dravlja-
nina/dravljanke tree zemlje moe smatrati nezakonitim. I u propisima EU-a i u EKLJP-u,
meutim, navode se okolnosti u kojima se boravak dravljana/dravljanki treih zemalja
mora smatrati zakonitim, ak i kada ga predmetna drava smatra nedozvoljenim (vidi
Odjeljak2.2 i 2.5). Meutim, neka od prava EU-a, iz EKLJP-a, Povelje o temeljnim pravima
EU-a te Europske socijalne povelje mogu koristiti samo oni iji je boravak u odreenoj
zemlji zakonit (vidi Poglavlje8).
40
Status i povezana dokumentacija
Propisi EU-a mogu izriito regulirati priznavanje ili dodjeljivanje odreene vrste statusa.
Zbog toga odreena dokumentacija moe postati obvezna (vidi Odjeljke2.1, 2.2 te 2.8).
Kada osoba, u skladu s propisima EU-a ili nacionalnim propisima, ima pravo na odreeni
status ili na odreenu dokumentaciju nedodjeljivanje statusa ili neizdavanje doku-
mentacije predstavlja krenje propisa EU-a.
EKLJP ne zahtijeva izriito od drava da migrantu dodijeli odreeni status ili da mu/joj izda
odreenu dokumentaciju. U odreenim okolnostima pravo na potovanje obiteljskog i
privatnog ivota (lanak8.) moe od drava zahtijevati priznavanje statusa, odobrenje
boravka ili izdavanje dokumentacije migrantu. Meutim, ne moe se smatrati da la-
nak8. jami pravo na odreenu vrstu dozvole boravka. Dok se nacionalnim propisima
regulira nekoliko razliitih vrsta dozvole boravka, od ESLJP-a se obino trai da analizira
zakonske i pravne implikacije izdavanja odreenih dozvola.49
2.1. Traitelji azila

Traitelji azila trae meunarodnu zatitu na temelju injenice da se ne mogu vratiti ili
da ih se ne moe vratiti u dravu podrijetla zbog opravdanog straha od progona ili rizika
zlostavljanja ili drugih ozbiljnih opasnosti (vidi Poglavlje3).
U skladu s propisima EU-a traitelji azila definirani su kao podnositelji zahtjeva za

meunarodnom zatitom. Njihov je poloaj ureen pravnom steevinom EU-a o azilu.
Svi relevantni tekstovi pravne steevine o azilu te drave u kojima se primjenjuju nave-
deni su u Prilogu1. O pristupu postupcima azila govori se u Poglavlju1. Ovaj odjeljak bavi
se traiteljima azila iji su zahtjevi u postupku te koji ekaju konanu odluku. Propisima
EU-a zabranjuje se udaljenje traitelja azila do donoenja odluke o zahtjevu za azil. la-
nak9. stavak1. Direktive o postupcima azila (2013/32/EU) navodi da je boravak traite-
lja azila na teritoriju drava lanica EU-a zakonit. Navedenim lankom odreuje se da je
traiteljima azila dozvoljeno ostati u dravi lanici za potrebe postupka do donoenja
odluke od strane nadlenog tijela, iako postoje odreene iznimke, kao primjerice one za
kasnije zahtjeve.
Pravo na dokumentaciju traitelja azila po propisima EU-a utvreno je Direktivom o uvje-

tima prihvata (2013/33/EU; vidi Prilog1. za drave lanice koje Direktiva obvezuje). lan-
kom 6. ove Direktive odreuje se kako se svima onima koji podnesu zahtjev za azil u
roku od tri dana mora izdati dokument koji potvruje njihov status traitelja azila te da
im je dozvoljen boravak tijekom obrade njihova zahtjeva za azil. Prema lanku6. st.2.
49 ESLJP, Liu protiv Rusije, br.42086/05, 6.prosinca2007., st.50.
41
drave lanice ne moraju izdati takav dokument kad se podnositelj zahtjeva nalazi u gra-
ninom pritvoru.
U EKLJP-u ne postoji odgovarajua odredba kojom se regulira status traitelja azila

tijekom obrade njihovih zahtjeva za zatitu. Stoga je potrebno razmotriti je li nacional-
nim propisima traiteljima azila doputeno ostati na teritoriju tijekom obrade njihovih
zahtjeva.
lankom 5. stavkom 1. tokom f) EKLJP dozvoljava se pritvor traitelja azila kako bi se

sprijeio njihov neodobreni ulazak na teritorij drave. Prema ESLJP-u ulazak se smatra
neodobrenim sve dok za isto nacionalna tijela ne izdaju formalno odobrenje.
Primjer: ESLJP je u sluaju Saadi protiv Ujedinjenog Kraljevstva50 ulazak smatrao neo-
dobrenim sve dok za isti dravna tijela ne izdaju formalno odobrenje. U navedenom
sluaju Sud je zakljuio kako nisu prekrene odredbe lanka5. stavka 1. kada je tra-
itelj azila bio zakonito pritvoren sedam dana, u prikladnim uvjetima, dok se obrai-
vao njegov zahtjev za azil.
Primjer: U Suso Musa protiv Malte51 ESLJP je zakljuio da, ukoliko je drava preva-
zila svoje pravne obveze i usvojila zakon kojim izriito dozvoljava ulazak ili ostanak
imigranata tijekom odluivanja o njihovu zahtjevu za azilom bilo nezavisno ili na
temelju obveze koja proizlazi iz EU prava bilo kakav pritvor s ciljem spreavanja
nezakonitog ulaska mogao bi otvoriti pitanje zakonitosti takvog pritvora pod lan-
kom 5. st.1(f).
lanak2. Protokola br.4 EKLJP govori o pravu na slobodu kretanja onih koji su u dravi
zakonito, dok se lankom 1. Protokola br.7 utvruju odreene proceduralne zatite od
protjerivanja za one koji su zakonito na teritoriju neke drave. Osoba, meutim, moe
izgubiti svoj zakonit status.
Primjer: Pred Vijeem za ljudska prava Ujedinjenih naroda (UNHRC)52 njemaka

je Vlada priznala da traitelji azila zakonito borave na teritoriju tijekom postupka
azila. Meutim, u sluaju Omwenyeke protiv Njemake,53 ESLJP je prihvatio Vladin
50 ESLJP, Saadi protiv Ujedinjenog Kraljevstva [GC], br.13229/03, 29.sijenja2008., st.65.

51 ESLJP, Suso Musa protiv Malte, br.42337/12. 23.srpnja2013.
52 CCPR/C/DEU/2002/5, 4.prosinca2002.
53 ESLJP, Omwenyeke protiv Njemake (odluka), br.44294/04, 20. studenoga 2007.
42
argument da je krenjem uvjeta koje je drava postavila prilikom odobravanja pri-

vremenog boravka tj. obveze ostanka na podruju odreenog grada podnositelj
zahtjeva izgubio svoj zakonit status te da se stoga na njega ne primjenjuju odredbe
lanka2. Protokola br.4 EKLJP.
2.2. Osobe kojima se priznaje izbjegliki

status te osobe kojima se priznaje
potreba za supsidijarnom zatitom
Prema propisima EU-a Povelja o temeljnim pravima EU-a jami pravo na azil (lanak18.),
ime ide dalje od prava na traenje azila. Oni koji zadovoljavaju uvjete na dodjelu azila,
imaju pravo na priznavanje navedenoga statusa. lancima13. (status izbjeglice) te 18.
(status supsidijarne zatite za one kojima je potrebna meunarodna zatita, a koji ne
zadovoljavaju kvalifikacije za status izbjeglica) Direktive o kvalifikaciji (2011/95/EU)
regulira se izriito pravo na dodjelu statusa izbjeglice ili supsidijarne zatite. Osobe kojima
je dodijeljena meunarodna zatita mogu izgubiti svoj status ako doe do istinskog
poboljanja situacije u njihovoj dravi podrijetla (vidi Odjeljak3.1.8).
lankom 24. iste Direktive ureuje se i pravo na dokumentaciju. Oni kojima se priznaje
da im je potrebna meunarodna zatita, imaju pravo na dozvole boravka: tri godine za
izbjeglice te godinu dana kada je rije o supsidijarnoj zatiti. Temeljem lanka25. izbje-
glice te, u odreenim sluajevima, osobe koje uivaju supsidijarnu zatitu imaju pravo na
putne dokumente.
EKLJP ne spominje pravo na azil koje nalazimo u lanku18. Povelje o temeljnim pra-
vima EU-a. Isto tako ESLJP ne moe razmatrati predstavlja li odbijanje ili povlaenje sta-
tusa izbjeglice, u skladu s odredbama enevske konvencije iz 1951.54 ili nepriznavanje
prava na azil u skladu s odredbama Direktive o kvalifikaciji,55 krenje odredbi Konven-
cije. ESLJP moe, meutim, razmatrati izlae li udaljenje tu osobu stvarnom riziku postu-
panja u suprotnosti s odredbama lanka3. EKLJP ili nekim drugim odredbama iste (vidi
Poglavlje3).56
54 ESLJP, Ahmed protiv Austrije, br.25964/94, 17.prosinca1996., st.38.

55 ESLJP, Sufi i Elmi protiv Ujedinjenog Kraljevstva, br.8319/07 i 11449/07, 28.lipnja2011. st.226.
(vezano za l.15. Direktive o kvalifikaciji).
56 ESLJP, NA. protiv Ujedinjenog Kraljevstva, br.25904/07, 17.srpnja2008. st.106-07.
43
2.3. rtve trgovanja ljudima te osobito

izrabljivakih radnih uvjeta
Prema propisima EU-a Direktiva o minimalnim standardima za sankcije i mjere protiv
poslodavaca (2009/52/EZ) kriminalizira neke oblike ilegalnog zapoljavanja migranata
u nezakonitoj situaciji. U sluajevima radnika koji su maloljetni ili izloeni osobito izrablji-
vakim radnim uvjetima, moe im se izdati privremena dozvola boravka koja e olakati
podnoenje tube protiv njihovih poslodavaca (lanak13.).
Direktiva Vijea 2004/81/EZ o dozvoli boravka, koja se izdaje dravljanima treih zemalja
koji su rtve trgovanja ljudima ili koji su rtve radnji kojima se poticala ilegalna imigracija,
dozvoljava razdoblje razmatranja tijekom kojega rtvu nije mogue izagnati. Isto tako od
drava lanica EU-a trai se izdavanje dozvola boravka rtvama trgovanja ljudima koje
surauju s vlastima (lanci6. i 8.). Dozvola mora vrijediti najmanje est mjeseci te ju je
mogue obnoviti. Premda izriito ne dotie dozvole boravka za rtve, Direktiva sprea-
vanju trgovanja ljudima (2011/36/EU) iz 2011. zahtijeva pruanje pomoi i mjera pot-
pore prije, tijekom te nakon dovretka kaznenog postupka (lanak11.). Meutim, kad
nisu predvieni postupci protiv trgovaca ljudima ili kad rtva ne surauje u istrazi, nema
jasnog zahtjeva da drava lanica EU-a izda dozvolu boravka.
U EKLJP-u zabrana ropstva i prisilnoga rada iz lanka4. moe, u odreenim okolnostima,

od drava zahtijevati istragu navodne og trgovanja ljudima te poduzimanje mjera zatite
rtava ili moguih rtava.
Primjer: Sluaj Rantsev protiv Cipra i Rusije57 odnosi se na rusku rtvu trgovanja
ljudima na Cipru. Sud je smatrao kako Cipar nije ispunio svoje pozitivne obveze iz
lanka4. EKLJP u dvije toke: prvo, nije osigurao odgovarajui pravni i zakonodavni
okvir za borbu protiv trgovanja ljudima te, drugo, policija nije poduzela odgovarajue
operativne mjere zatite rtve od trgovanja ljudima. Sud je isto tako ustanovio kako
ruske vlasti nisu provele uinkovitu istragu regrutacije rtve, koju su obavili trgovci
ljudima, a koja se dogodila na teritoriju Ruske Federacije. Ovaj propust imao je
ozbiljnije posljedice u svjetlu okolnosti njena odlaska iz Rusije te njene kasnije smrti
naCipru.
U propisima koji se temelje na EKLJP-u, u dravama koje su potpisnice Konvencije o

borbi protiv trgovanja ljudima Vijea Europe, vlasti navodnim rtvama moraju dozvoliti
57 ESLJP, Rantsev protiv Cipra i Rusije, br.25965/04, 7.sijenja2010., st.284.
44
razdoblje oporavka i razmiljanja tijekom kojeg ih nije mogue udaljiti (lanak14.). Ako
nadlena tijela imaju utemeljene razloge za uvjerenje da je osoba rtva trgovanja lju-
dima, onda ju nije mogue udaljiti iz zemlje dok se ne utvrdi je li bila rtva istog ili ne (la-
nak10. stavak2.). Nadleno tijelo rtvama moe izdati obnovljive dozvole boravka ako
se vjeruje da je boravak rtve nuan radi njegove/njene osobne situacije ili za potrebe
kriminalistike istrage (lanak14. stavak1.). Svrha ovih odredbi je rtvama trgovanja lju-
dima osigurati zatitu od izlaganja povratku u njihove zemlje bez osiguravanja odgova-
rajue pomoi (vidi i Poglavlje9 o ranjivim skupinama te, za popis ratifikacija, Prilog2.
Primjenjivost Protokola EKLJP-a).
2.4. Osobe na koje se primjenjuje privremene

mjere u skladu s pravilom 39.
Kad ESLJP zaprimi zahtjev, moe odluiti da drava treba poduzeti odreene privremene
mjere dok Sud nastavlja raspravu o sluaju.58 Navedene mjere obino se nazivaju privre-
menim mjerama prema pravilu 39 Poslovnika Suda.59 Ove mjere obino se sastoje u tome
da se od drave trai da se suzdri od vraanja pojedinaca u zemlje u kojima bi navodno
bili izloeni smrti, muenju ili zlostavljanju. U brojnim sluajevima ovo se odnosi na traite-
lje azila iji su zahtjevi dobili konanu odbijenicu i koji su iscrpili sva prava na albe u skladu
s nacionalnim propisima. U nekim dravama moe biti nejasno koji status pojedinac ima
kad ESLJP primjeni pravilo 39. o privremenim mjerama radi spreavanja udaljenja poje-
dinca tijekom odluivanja o sluaju60. Bez obzira na pitanje statusa, drava koja udaljuje
osobu ima obvezu pridravati se mjera koje je ESLJP odredio sukladno pravilu 39.
Primjer: U sluaju Mamatkulov i Askarov protiv Turske61 drava na koju se zahtjev

odnosio izruila je podnositelje zahtjeva Uzbekistanu bez obzira na privremenu
mjeru prema pravilu 39. koju je naznaio ESLJP. injenice sluaja jasno potvruju
kako je zbog njihova izruenja Sud bio sprijeen provesti odgovarajuu istragu o
navodima podnositelja zahtjeva u skladu s ustaljenom praksom u slinim sluaje-
vima. U konanici ovo je sprijeilo Sud da ih zatiti od potencijalnih krenja Konven-
cije. Temeljem lanka34. Konvencije drave lanice obvezale su se suzdrati od sva-
kog ina ili propusta koji bi mogao omesti uinkovito koritenje prava podnositelja
58 ESLJP, Pravilnik Suda, na snazi od 1.sijenja2014., pravilo 39.

59 Za detaljne upute kako podnijeti zahtjev u skladu s Pravilom 39. vidi Ured visokog povjerenika UN-a za
izbjeglice (UNHCR) (2012.).
60 ESLJP, Azimov protiv Rusije, br.67474/11, 18.kolovoza2013.
61 ESLJP, Mamatkulov i Askarov protiv Turske [GC], No. 46827/99 i 46951/99, 4.veljae2005.
45
zahtjeva na podnoenje zahtjeva. Propust drave lanice da se pridrava privreme-

nih mjera smatra se sprjeavanjem Suda u djelotvornom ispitivanju zahtjeva pod-
nositelja zahtjeva te ometanjem uinkovitoga koritenja njegova ili njezina prava,
ime se kre odredbe lanka34. Konvencije.
Primjer: U predmetu Savriddin Dzhurayev protiv Rusije62 podnositelj zahtjeva

je silom prebaen u Tadikistan u specijalnoj operaciji u kojoj su sudelovali i ruski
dravni slubenici iako je ESLJP izrekao privremenu mjeru koja je jo uvijek bila na
snazi. Iz razloga to je tuena drava zanemarila izreenu privremenu mjeru, pod-
nositelj zahtjeva je izloen riziku neovjenog postupanja u Tadikistanu, a Sud nije
bio u mogunosti na praktian i uinkovit nain osigurati potivanje njegovih prava
zajamenih lankom 3. EKLJP. Stoga je dolo do povrede lanka34., kao i lanka3.
EKLJP. Sud je tuenoj dravi naloio da poduzme vidljive popravne mjere kako bi
zatitila podnositelja zahtjeva od postojeih rizika za njegov ivot i zdravlje u stra-
noj jurisdikciji. Nadalje, zbog ponavljanja incidenata ove vrste, Sud je naloio tuenoj
dravi da rijei ovaj problem bez odlaganja time to e poduzeti odlune generalne
mjere koje bi osigurale uinkovitu zatitu potencijalnih rtava u skladu s privreme-
nim mjerama koje izda Sud.
2.5. Migranti u nezakonitoj situaciji

Prisutnost onih koji su ili uli ili ostali u dravi bez odobrenja ili zakonskog temelja sma-
tra se nepravilnim ili nezakonitim. Do nepravilne ili nezakonite prisutnosti moe doi na
brojne naine, od ilegalnog ulaska ili bijega s obvezne adrese do nemogunosti obnove
zakonite dozvole boravka radi promjene u osobnim okolnostima. Izostanak zakonitog
statusa esto utjee na mogunost koritenja drugih proceduralnih i materijalnih prava
(vidi Odjeljak8.6 o pristupu socijalnom osiguranju i socijalnoj pomoi).
Prema propisima EU-a, sukladno Direktivi o vraanju (2008/115/EZ; vidi Prilog1. za

drave lanice EU-a koje ova Direktiva obvezuje), dravljani treih zemalja s ilegalnim
boravkom moraju imati rijeen status. Drave lanice EU-a koje Direktiva obvezuje,
moraju ili regulirati njihov boravak ili donijeti odluku o vraanju.
Direktiva se primjenjuje na sve osobe bez zakonske dozvole boravka. lanak6. obvezuje
drave lanice EU-a na izdavanje odluke o vraanju tim osobama. Meutim, u lanku4.
stavku 6. navode se okolnosti koje drave izuzimaju od ove obveze. Uz humanitarne ili
62 EKLJP, Savriddin Dzhurayev protiv Rusije, br.71386/10, 25.travnja2013.
46
druge razloge jo jedan razlog za reguliranje boravka mogu biti hitni obiteljski ili osobni
razlozi, koji su zajameni lankom 7. Povelje o temeljnim pravima EU-a te lankom 8.
EKLJP (vidi Poglavlje5 o obiteljskom ivotu).
Primjer: U sluaju M. Ghevondyan,63 4.lipnja2010., francusko Dravno vijee (Con

seil dEtat) bilo je miljenja kako lanak6. Direktive o vraanju nadlenim tijelima
drava lanica ne namee obvezu sustavnog donoenja odluka o vraanju drav-
ljana treih zemalja nezakonitoj situaciji. U lanku6. stavku 4. navode se brojne
iznimke te odstupanja od lanka6. stavka 1. Stoga se odluke o vraanju ne mogu
donositi automatski. Dravna uprava ima obvezu razmotriti osobnu i obiteljsku situ-
aciju stranca te uzeti u obzir okolnosti koje bi mogle sprijeiti nalog o izgonu. Meu
navedene ubrajaju se interesi djeteta, obiteljska situacija i zdravlje stranca, kako je
navedeno u lanku5. Direktive. Sukladno navedenome sudovi bi trebali preispitati,
ako se stranac pozvao na navedene razloge, zakonitost odluke s obzirom na njene
posljedice za osobnu situaciju stranca.
Doputenje ostanka osobama dok se eka ishod postupka traenja dozvole boravka
mogue je (lanak6. stavak5.), ali ne i obvezno, kao to je to sluaj kod traitelja azila.
Ova odredba ne bavi se statusom takvih osoba. Recital 12 Direktive o vraanju otkriva
svijest o opoj situaciji da neke od onih bez dozvole boravka nije mogue udaljiti. Navodi
se i kako bi drave trebale osigurati pisanu potvrdu njihove situacije, meutim isto se ne
navodi u operativnim dijelovima Direktive. Situacija je najsloenija kod onih koje treba
pustiti iz pritvora jer je isteklo maksimalno doputeno trajanje pritvora (vidi Poglavlje6 o
pritvoru), a koji jo nemaju dozvolu za ostanak.64
Primjer: U sluaju Kadzoev,65 odbijeni eenski traitelj azila u Bugarskoj, kojega

nije bilo mogue udaljiti, puten je iz pritvora nakon to je presuda Suda Europske
unije potvrdila kako nikakve okolnosti ne opravdavaju prekoraenje maksimalnog
razdoblja pritvora. Nakon putanja podnositelj zahtjeva nije imao ni status ni doku-
mente kao ni nikakva sredstva, budui da mu bugarski propisi ne osiguravaju nika-
kav status, premda ga se ne moe udaljiti.
Europska konvencija o ljudskim pravima ne daje prava na dodjelu specifinog statusa

ili odgovarajue dokumentacije u zemlji domainu; meutim odbijanjem se mogu, u
63 Francuska, Dravno vijee (Conseil dEtat), M. Ghevondyan, 4.lipnja2010.

64 Za poloaj osoba koje nisu udaljene, pogledati FRA (2011b), Poglavlje2.
65 ECJ, C-357/09 [2009] ECR I-11189, Kadzoev, 30. studenoga 2009.
47
odreenim okolnostima, prekriti odredbe Konvencije ako se temelji na diskriminacijskim

razlozima.
Primjer: U sluaju Kiyutin protiv Rusije,66 dravljanin Uzbekistana, koji je bio oenjen
i imao dijete s Ruskinjom, zatraio je dozvolu boravka od vlasti Ruske Federacije.
Njegov je zahtjev odbijen jer je njegov test na HIV bio pozitivan. Europski sud za
ljudska prava naglasio je osobitu ranjivost osoba zaraenih HIV-om te prihvatio da
njihova bolest moe dovesti do oblika invaliditeta. Zatitna odredba domaeg zako-
nodavstva koja zahtijeva deportaciju nedravljana koji su pozitivni na HIV ne ostav-
lja prostor za pojedinanu procjenu na temelju injenica pojedinanog sluaja te je
zakljueno kako nije objektivno opravdana. Sud je stoga zakljuio kako je podno-
sitelj zahtjeva bio rtva diskriminacije na temelju svog zdravstvenog statusa te je
zakljuio kako je rije o krenju lanka14. EKLJP u svezi s lankom 8.
Prema Europskoj socijalnoj povelji (ESC) osobni opseg naelno je ogranien na drav-
ljane drugih drava potpisnica koji zakonito borave ili redovito rade na teritoriju pred-
metne drave. Europski odbor za socijalna prava (ECSR) je meutim smatrao kako se,
zbog njihove temeljne prirode i povezanosti s ljudskim dostojanstvom, odreena prava
primjenjuju na sve osobe na teritoriju, ukljuujui i nezakonite migrante. Ova prava obu-
hvaaju pravo na lijeniku pomo,67 pravo na sklonite68 te pravo na obrazovanje.69
2.6. Rezidenti na dulje vrijeme

Prema propisima EU-a, Direktiva o rezidentima na dulje vrijeme (2003/109/EZ kako je
izmijenjena i dopunjena Direktivom 2011/51/EU; vidi Prilog1. za drave koje Direktiva
obvezuje) regulira pravo na produljenje statusa boravka na dulje vrijeme dravljanima
treih zemalja koji zakonito i neprekidno ve pet godina borave u dravi lanici EU-a.70
Ovo pravo podlijee uvjetima koji su povezani sa stabilnim i redovitim primanjima i
zdravstvenim osiguranjem. Nema sudske prakse o tumaenju ovih zahtjeva, ali u vezi sa
slinim zahtjevima u Direktivi o spajanju obitelji (2003/86/EZ; vidjeti Poglavlje5 o obite-
ljima) Sud Europske unije skloniji je strogom tumaenju ovih uvjeta. Sud smatra kako se
66 ESLJP, Kiyutin protiv Rusije, br.2700/10, 10.oujka2011.

67 ECSR, International Federation of Human Rights Leagues (FIDH) protiv Francuske, alba br.14/2003.,
najbitnije toke, 8.rujna2004.
68 ESCR, Defence for Children International (DCI) protiv Nizozemske, alba br.47/2008., najbitnije toke,
20.listopada2009.
69 ESCR, Zakljuci 2011., Opi uvod, sijeanj 2012., par. 10., Izjava o tumaenju l.17(2).
70 Vidjeti i CJEU, C-502/10 [2012.], Staatssecretaris van Justitie protiv Mangat Singh, 18.listopada2012.
48
manevarski prostor drave lanice EU-a ne smije koristiti na nain koji bi doveo u pitanje
ciljeve Direktive.71
U skladu s odredbama lanka11. Direktive o rezidentima na dulje vrijeme dodjela statusa

rezidenta na dulje vrijeme dovodi do tretmana koji je jednak onom dravljana te zemlje u
nekoliko vanih podruja (vidjeti Poglavlje8 o gospodarskim i socijalnim pravima).
Prema Sudu Europske unije drave lanice EU-a ne mogu nametati prekomjerne ili
neproporcionalne naknade za izdavanje dozvola boravka ni dravljanima treih zemalja
koji su rezidenti na dulje vrijeme ni lanovima njihovih obitelji. Takve naknade ugrozile bi
ostvarivanje cilja Direktive, liavajui je na taj nain njene uinkovitosti.
Primjer: U sluaju Komisija protiv Nizozemske,72 Sud Europske unije smatrao je kako
je Nizozemska propustila ispuniti svoju obvezu iz Direktive o rezidentima na dulje
vrijeme, u mjeri u kojoj je nametnula prekomjerne i neproporcionalne naknade
(koje se kreu od 188 do 830 ) (i) dravljanima treih zemalja koji trae status
rezidenta na dulje vrijeme, (ii) dravljanima treih zemalja koji su status rezidenta
na dulje vrijeme stekli u drugoj dravi lanici EU-a te koji ele koristiti svoje pravo
boravka te (iii) lanovima obitelji dravljana treih zemalja koji trae spajanje obitelji.
Tonije, Sud je napomenuo kako drave lanice ne uivaju pravo na neogranienu
diskreciju kod nametanja naknada dravljanima treih zemalja pri izdavanju dozvola
boravka te kako dravama lanicama nije dozvoljeno utvrivati namete koji mogu
biti zapreka koritenju prava reguliranih Direktivom o rezidentima na dulje vrijeme.
Prema Europskoj konvenciji o ljudskim pravima dugoroni boravak openito se priznaje

kao imbenik koji se uzima u obzir ako je predloen progon (vidjeti Odjeljak3.4).
Primjer: U sluaju Kuri protiv Slovenije73 Europski sud za ljudska prava razmatrao je
slovenski registar trajno nastanjenih osoba te brisanje dravljana bive Socijali-
stike Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ) koji su jo uvijek trajno nastanjeni u
zemlji, ali koji nisu zatraili slovensko dravljanstvo u roku od est mjeseci. Posljedica
takvog brisanja bila je ili apatridnost ili gubitak njihova prava boravka.74 Navedeno
71 CJEU, C-578/08 [2010.] ECR I-01839, Chakroun protiv Minister van Buitenlandse Zaken, 4.oujka2010,
st.52.
72 CJEU, C-508/10, Europska komisija protiv Kraljevine Nizozemske, 26.travnja2012., st.70.
73 ESLJP, Kuri i ostali protiv Slovenije [GC], br.26828/06, 26.lipnja2012.
74 Slovenija nije potpisnica Konvencije Vijea Europe iz 2006. o izbjegavanju apatridnosti u svezi sa
sukcesijom drava.
49
se nije primjenjivalo na strance koji nisu bili graani drugih republika SFRJ. Sud je
ponovio kako su mogle postojati pozitivne obveze koje su sastavni dio uinkovi-
tog potivanja privatnog ili obiteljskog ivota, osobito kada je rije o migrantima na
dulje vrijeme, kao to su podnositelji zahtjeva, koji su nezakonito izbrisani iz regi-
stra trajno nastanjenih osoba, suprotno odredbama lanka8. EKLJP. Sud je isto tako
ustanovio da je razliit odnos prema strancima koji nisu iz bive SFRJ i onima koji su
prethodno bili dravljani SFRJ predstavljao diskriminaciju, ime je prekrena odredbe
lanka14. Konvencije u svezi s lankom 8.
Konvencija o nastanjivanju Vijea Europe iz 1955. regulira bolji status u svim dravama
lanicama onih koji su rezidenti na dulje vrijeme, ali samo ako su dravljani zemalja koje
su potpisnice Konvencije.
2.7. Dravljani Turske

Ankarski sporazum potpisan 1963. kao i Dodatni protokol Ankarskom sporazumu koji
je dodan 1970. ojaali su trgovinske i gospodarske veze meu tadanjom Europskom
ekonomskom zajednicom (EEZ) i Turskom u svjetlu mogueg pristupanja potonje EEZ-u.
Ugovor je bio predmet vie od 40 presuda Suda Europske unije kao i Europskog suda
prije njega. Nadopunjen je brojnim odlukama Vijea za pridruivanje, od kojih se neke
odnose na status brojnih dravljana Turske na teritoriju drava lanica EU-a. Ugovor tur-
skim dravljanima ne daje nikakva materijalna prava na ulazak ili boravak u dravi la-
nici EU-a; meutim, samozaposlene osobe i pruatelji usluga imaju koristi od odredbe
o mirovanju (lanak41. Dodatnog protokola). Ovom se odredbom drave spreavaju u
nametanju novih i stroih proceduralnih i financijskih zahtjeva tim osobama, osim onih
koji su ve bili na snazi u vrijeme kad je Ugovor stupio na snagu.75 Takva prava ne pri-
mjenjuju se prava i na dravljane Turske koji ele koristiti usluge radije nego pruati ih.76
Primjer: Razliiti sluajevi bavili su se zahtjevima koji se nameu turskim vozaima

kamiona koje turska poduzea u Turskoj zapoljavaju kako bi vozili kamione u Nje-
maku. Takvi se sluajevi dakle odnose na pravo slobode pruanja usluga turskih
75 ECJ, C-37/98 [2000] ECR I-02927, The Queen protiv Secretary of State for the Home Department, ex
parte Abdulnasir Savas, 11.svibnja2000.; ECJ, C-16/05 [2007] ECR I-07415, The Queen, Veli Tum i
Mehmet Dari protiv Secretary of State for the Home Department, 20.rujna2007.; CJEU, C-186/10, Tural
Oguz protiv Secretary of State for the Home Department, 21.srpnja2011.
76 CJEU, C-221/11, Leyla Ecem Demirkan protiv Federalne Republike Njemake, 24.rujna2013.
50
poduzea u dravama lanicama EU-a. U sluaju Abatay77 Europski sud pravde je

smatrao kako Njemaka ne smije nametati preduvjet radne dozvole turskim drav-
ljanima koji ele pruati usluge na njenom teritoriju ako takva dozvola nije bila
potrebna u trenutku kada je na snagu stupila odredba o mirovanju.
Sluaj Soysal78 bavio se preduvjetom vize. Europski sud pravde smatrao je kako la-
nak41. Dodatnog protokola Ankarskom sporazumu iskljuuje mogunost uvoe-
nja preduvjeta posjedovanja vize za ulazak u Njemaku turskih dravljana koji ele
pruati usluge u ime turskih poduzea, ako viza nije bila potrebna u trenutku stu-
panja na snagu Protokola. Prema Sudu na ovaj zakljuak ne utjee injenica da su
nacionalni propisi kojima se uvodi viza provedba Uredbe (EU-a) br.539/2001 (vidjeti
Poglavlje1). Sekundarno pravo EU-a potrebno je tumaiti u skladu s meunarodnim
ugovorom koji sadri odredbu o mirovanju.
U sluaju Oguz79 CJEU je ostao pri stavu kako odredba o mirovanju drave lanice
EU-a ne sprjeava primjenu nacionalnih propisa za kanjavanje zlouporaba vezanih
za imigraciju. Meutim, Sude EU injenicu da se g. Oguz samozaposlio, krei time
nacionalne imigracijske propise, osam godina nakon to je dobio dozvolu za ulazak i
ostanak u zemlji, nije smatrao zlouporabom.
Kada je rije o novijim dravama lanicama EU-a, relevantan datum za primjenu turske
odredbe o mirovanju datum je njihova ulaska u Uniju.
Dodatni protokol Ankarskom sporazumu iz 1970. regulira nekoliko prava, o kojima se

podrobnije govori u Poglavlju8 o pristupu gospodarskim i socijalnim pravima. Kad je
rije o statusu, turski dravljani imaju pravo ostati na teritoriju dok koriste svoja socijalna
prava i prava trita rada.80
77 ECJ, udrueni sluajevi C-317/01 i C-369/01 [2003] ECR I-12301, Eran Abatay i ostali te Nadi Sahin
protiv Bundesanstalt fr Arbeit, 21.listopada2003.
78 ECJ, C-228/06 [2009] ECR I-01031, Mehmet Soysal i Ibrahim Savatli protiv Savezne Republike
Njemake, 19.veljae2009.
79 CJEU, C-186/10, [2011] ECR I-06957, Tural Oguz protiv Secretary of State for the Home Department,
21.srpnja2011, st.46; ECJ, C-16/05 [2007] ECR I-07415, The Queen, Veli Tum i Mehmet Dari protiv
Secretary of State for the Home Department, 20.rujna2007.
80 ECJ, C-337/07 [2008] ECR I-10323, Altun protiv Stadt Bblingen, 18.prosinca2008., st.21; ECJ,
C-171/95 [1997] ECR I-00329, Recep Tetik protiv Land Berlin, 23.sijenja1997., st.48; Konvencija o
nastanjivanju Vijea Europe iz 1955., l.2.: [] svaka ugovorna strana [to ukljuuje Tursku i brojne
druge drave EU-a], u mjeri u kojoj to doputanju njeni gospodarski i socijalni uvjeti, olakava produljeni
ili trajni boravak na svom teritoriju dravljana drugih ugovornih strana.
51
lanovi obitelji, ukljuujui one koji nisu turski dravljani, imaju pravo na povlateni tre-
tman u skladu s Odlukom 1/80 Vijea o pridruivanju koje je osnovano Ankarskim spora-
zumom (Vijee za pridruivanje EEZTurska, vidjeti Poglavlje5. o obiteljskom ivotu).81
Takva prava ne podlijeu uvjetima koji se odnose na razloge na temelju kojih je pravo
ulaska i boravka u poetku dodijeljeno turskom dravljaninu u dravi domainu.
Primjer: U sluaju Altun82 Europski sud pravde je smatrao kako injenica da je tur-
ski dravljanin kao izbjeglica dobio pravo boravka u dravi lanici EU-a te, sukladno
tome, pravo na pristup tritu rada te drave nije sprijeila lana obitelji da uiva
prava koja se temelje na Odluci br.1/80 Vijea za pridruivanje. Nadalje u sluaju
Kahveci83 Sud EU je pojasnio kako lanovi obitelji turskog radnika jo uvijek mogu
traiti prava koja im daje takva odluka i nakon to je radnik stekao dravljanstvo
drave lanice EU-a domaina, zadravajui pritom svoju tursku nacionalnost.
2.8. Dravljani treih zemalja koji su

lanovi obitelji dravljana Europskog
gospodarskog prostora (EEA) i vicarskih
dravljana
Prema propisima EU-a lanovi obitelji dravljana Europskog gospodarskog prostora
(EEA) ili vicarskih dravljana, koje god dravljanstvo imali, i dravljani treih zemalja koji
su lanovi obitelji dravljana EU-a koji su koristili svoje pravo na slobodu kretanja, ui-
vaju, pod odreenim uvjetima, pravo na ulazak i boravak na teritoriju drave lanice EU-a
kako bi pratili ili se pridruili dravljaninu Europskog gospodarskog prostora (EEA), vicar-
ske ili EU-a.84 Navedeno se moe odbiti samo s razloga javne politike, javne sigurnosti ili
javnogzdravlja.
Ovo pravo ukljuuje i pravo na boravine dokumente, koji su dokaz njihova statusa.
Prema odredbama lanka10. stavka 1. Direktive o slobodi kretanja (2004/38/EZ) rezi-
dentne iskaznice lanova obitelji dravljana treih zemalja izdaju se najkasnije u roku od
81 CJEU, C-451/11, Natthaya Dlger protiv Wetteraukreis, 19.srpnja2012.

82 ECJ, C-337/07 [2008.] ECR I-10323, Altun protiv Stadt Bblingen, 18.prosinca2008., st.50.
83 CJEU, udrueni sluajevi C-7/10 i C-9/10, Staatssecretaris van Justitie protiv Tayfun Kahvecija i Osmana
Inana, 29.oujka2012.
84 Vidjeti ugovore sklopljene s Europskim gospodarskim prostorom (EEA) i vicarskom (vidjeti fusnote 5 i 6)
te Direktivu o slobodi kretanja (Direktiva 2004/38/EZ), SL 2004 L 158/77).
52
est mjeseci od datuma podnoenja zahtjeva, dok se odmah izdaje potvrda kojom se
potvruje podnoenje zahtjeva za rezidentnu iskaznicu.
Prema Europskoj konvenciji o ljudskim pravima neizdavanje rezidentne iskaznice

dravljaninu tree zemlje, kad je takva dozvola obveza iz propisa EU-a, moe dovesti do
povrede lanka8. EKLJP.
Primjer: U sluaju Aristimuo Mendizabal protiv Francuske85 Europski sud za ljudska

prava ustanovio je kako su prava podnositeljice zahtjeva iz lanka8. EKLJP prekr-
ena zbog prekomjernog kanjenja francuskih vlasti vie od 14 godina u izdavanju
rezidentne iskaznice. Sud je naglasio kako je podnositeljica zahtjeva imala pravo na
takvu dozvolu i prema francuskim zakonima i zakonima EU-a.
2.9. Osobe bez dravljanstva i gubitak

dravljanstva ili dokumentacije
Ni propisi EU-a ni EKLJP-a ne obuhvaaju stjecanje dravljanstva. Ova odgovornost ostaje
na nacionalnoj razini. Meutim, postoje odreena ogranienja nacionalnih radnji vezano
za gubitak dravljanstva.
Prema propisima EU-a drave lanice EU-a imaju izriiti suverenitet u odlukama o dodjeli
dravljanstva, to posljedino ukljuuje i dravljanstvo EU-a, kao i dodatna prava koja
dravljanstvo donosi u brojnim nadlenostima. lankom 20. TFEU ureen je koncept
dravljanstva Unije, ali prednosti dravljanstva EU-a ograniene su na one koji imaju
dravljanstvo jedne od drava lanica.86
Gubitak dravljanstva moe, meutim, ukljuivati i propise EU-a ako isto povlai gubitak
prava EU-a.
Primjer: U sluaju Rottmann87 dr. Rottmann je dravljanstvo Austrije stekao roe-

njem. Nakon to je u Austriji optuen za ozbiljnu prijevaru u svojoj profesionalnoj
85 ESLJP, Aristimuo Mendizabal protiv Francuske, br.51431/99, 17.sijenja2006.

86 Prema lanku20. stavku 1. TFEU dravljanstvo Unije dodatno je te ne zamjenjuje nacionalno
dravljanstvo; ECJ, C-369/90 [1009] I-4239, Micheletti i ostali protiv Delegacin del Gobierno en
Cantabria, C-369/90, 7.srpnja1992.; ECJ, C-192/99 [2001.] ECR I-01237, The Queen protiv Secretary of
State for the Home Department, ex parte: Manjit Kaur, 20.veljae2001.
87 CJEU, C-135/08 [2010] ECR II-05089, Rottmann protiv Freistaat Bayern, 2.oujka2010., st.41.-45.
53
praksi, preselio se u Njemaku gdje je podnio zahtjev za priroenje. Zakonskim

postupkom je stjecanjem njemakoga dravljanstva izgubio austrijsko dravljan-
stvo. Nakon to su austrijske vlasti dostavile informaciju da je za g. Rottmanna u
njihovoj zemlji izdan nalog za uhienje, njemake vlasti pokuale su ponititi nje-
govo dobivanje njemakoga dravljanstva navodei kako je do istoga doao pre-
varom. Takva ga je odluka, meutim, uinila osobom bez dravljanstva. Sud koji
je uputio zahtjev htio je znati podlijee li ovaj problem propisima EU-a, budui da
je posljedica neimanja dravljanstva za g. Rottmanna bio i gubitak dravljanstva
Unije. Sud Europske unije presudio je kako odluka drave lanice EU-a o liavanju
pojedinca dravljanstva, u mjeri u kojoj to implicira gubitak dravljanstva EU-a te
liavanje odgovarajuih prava, podlijee propisima EU-a te da stoga mora biti u
skladu s njihovim naelima. Sud je zakljuio kako drava lanica ima zakonsko pravo
povui odluku o dodjeli dravljanstva priroenjem zbog prevare, ak i kada osoba
posljedino gubi dravljanstvo Unije, uz gubitak dravljanstva drave lanice. Takva
odluka, meutim, mora biti u skladu s naelom proporcionalnosti koje, meu osta-
lim, zahtijeva da se toj osobi dodijeli razuman vremenski rok kako bi povratila isho-
dino dravljanstvo svoje drave lanice.
Europska konvencija o ljudskim pravima ne regulira pravo na stjecanje dravljanstva

neke drave.88 Meutim, ESLJP je naveo kako proizvoljno odbijanje dravljanstva moe
dovesti u pitanje lanak8. Konvencije zbog uinka koje takvo odbijanje moe imati na
privatni ivot pojedinca.89
Primjer: U sluaju Genovese protiv Malte90 ESLJP je razmatrao odbijanje maltekog

dravljanstva djetetu koje je roeno u izvanbranoj zajednici izvan Malte od majke
koja nije Malteanka te pravno priznatog oca Malteanina. Odbijanje dravljanstva
nije samo po sebi predstavljalo krenje odredbi lanka8., meutim Sud je smatrao
kako radi uinka odbijanja na drutveni identitet podnositelja zahtjeva predmet
spada u opi opseg i podruje primjene lanka8. te da je dolo do krenja lanka8.
EKLJP u svezi s lankom 14. zbog arbitrarne i diskriminacijske prirode odbijanja.
88 Europska komisija za ljudska prava, Obitelj K. i W. protiv Nizozemske (odluka), br.11278/84,

1.srpnja1985.
89 ESLJP, Karassev protiv Finske (odluka), br.31414/96, 12.sijenja1999.; ESLJP, Slivenko protiv Latvije
[GC], br.48321/99, 9.listopada2003.; ESLJP, Kuduzovi protiv Slovenije (odluka), br.60723/00,
17.oujka2005.
90 ESLJP, Genovese protiv Malte, br.53124/09, 11.listopada2011.
54
Kljune toke
Dokumentacija nedravljanima esto omoguuje pristup tritu rada kao i privatnim i jav-
nim uslugama; isto tako sprjeava probleme s vlastima (vidjeti Uvod u ovo poglavlje).
Povelja o temeljnim pravima EU-a izriito jami pravo na azil. Premda EKLJP ne jami
pravo dobivanja azila, od drave progona moe se traiti suzdravanje od udaljenja osoba
kojima u dravi primateljici prijete smrt ili zlostavljanje (vidjeti Odjeljak2.2).
Prema propisima EU-a traitelji azila imaju pravo ostati na teritoriju drave domaina dok
ekaju konanu odluku o svom zahtjevu za azil te im se moraju izdati osobni dokumenti
koji potvruju njihov identitet (vidjeti Odjeljak2.1).
Osobama kojima je priznat status izbjeglica i osobe pod supsidijarnom zatitom moraju
se, u skladu s propisima EU-a, izdati dokumenti kojima se potvruje njihov identitet kao i
putni dokumenti (vidjeti Odjeljak2.2).
rtve trgovanja ljudima imaju pravo na dozvole boravka koje olakavaju njihovu suradnju
s policijom, kako prema propisima EU-a tako i prema propisima koji se temelje na EKLJP.
Propisi EU-a i EKLJP-a mogu od drava traiti poduzimanje odreenih mjera za njihovu
zatitu (vidjeti Odjeljak2.3).
Direktiva o vraanju od drava lanica EU-a trai da ili reguliraju poloaj dravljana treih
zemalja u nezakonitoj situaciji ili im izdaju odluku o vraanju (vidjeti Odjeljak2.5).
Prema EKLJP-u nepriznavanje statusa migrantu ili neizdavanje odgovarajue dokumenta-

cije moe dovesti do povrede lanka8. (vidjeti Odjeljak2.5).
Prema propisima EU-a dravljani treih zemalja imaju pravo na bolji status nakon to su
neprekidno pet godina boravili u nekoj dravi lanici EU-a (vidjeti Odjeljak2.6).
Dravljani Turske i njihove obitelji ne mogu biti izloeni stroim uvjetima vezano za samo-
zapoljavanje ili pruanje usluga od onih koji su bili na snazi u vrijeme Dodatnog protokola
Ankarskog sporazuma iz 1970. Turski radnici i njihove obitelji imaju jaa prava na ostanak
(vidjeti Odjeljak2.7).
Dravljani treih zemalja koji su lanovi obitelji dravljana Europskog gospodarskog pro-
stora (EEA) ili vicarske ili dravljana EU-a koji koriste pravo slobodnog kretanja, prema
propisima EU-a, imaju pravo na povlateni status (vidjeti Odjeljak2.8).
Stjecanje dravljanstva nije obuhvaeno ni propisima EU-a ni EKLJP-om, ali gubitak drav-
ljanstva moe ukljuivati propise EU-a ako za posljedicu ima i gubitak prava EU-a (vidjeti
Odjeljak2.9).
55
Daljnji primjeri sudske prakse i literatura:

56
3
Utvrivanje statusa azilanta
i zapreke za udaljenje:
materijalna pitanja
pitanja
lanak78. TFEU te lanak18. Povelje Naelo EKLJP, lanak3. kako ga tumai
EU-a o temeljnim pravima (pravo na non-refoulement ESLJP u sluaju Soering protiv
azil) pozivaju se na Konvenciju UN-a Ujedinjenog Kraljevstva, 1989.
o statusu izbjeglica, u kojoj je ovom (izruenje dovodi do izlaganja
naelu posveen lanak33. zlostavljanju)
Povelja EU-a o temeljnim pravima, EKLJP, lanak2. (pravo na ivot)
lanak19. (zatita u sluaju udaljenja, ESLJP, Saadi protiv Italije, 2008.
izgona ili izruenja) (apsolutna priroda zabrane
povratka muenju)
Direktiva o kvalifikaciji (2011/95/EU), Procjena rizika ESLJP, Sufi i Elmi protiv Ujedinjenog
lanak4. Kraljevstva 2011. (kako procijeniti
postojanje stvarnog rizika u
situacijama opeg nasilja te vezano
za humanitarne uvjete)
ESLJP, Salah Sheekh protiv
Nizozemske, 2007. (teret dokaza za
lanove progonjenih skupina)
Dublinska uredba, (EU) br.604/2013 Dublinski transferi ESLJP, M. S. S. protiv Belgije i Grke,
CJEU, povezani sluajevi C-411/10 i 2011. (jedna drava lanica EU-a
C493/10, 2011 N.S. i M.E., (Dublinski vraa drugoj traitelja azila bez
transferi) ikakvih sredstava)
Direktiva o vraanju (2008/115/EZ), Izgon ozbiljno ESLJP, N. protiv Ujedinjenog
lanci5. i 9. bolesnih osoba Kraljevstva, 2008. (predloeno
udaljenje HIV pozitivne
pacijentice u dravu podrijetla
gdje je nesiguran njen pristup
odgovarajuoj lijenikoj skrbi)
57

pitanja
Diplomatska ESLJP, Ramzy protiv Nizozemske,
jamstva 2010. (nedovoljna jamstva)
ESLJP, Othman (Abu Qatada)
protiv Ujedinjenog Kraljevstva
(prihvatljiva jamstva)
Povelja EU-a o temeljnim pravima, Utvrivanje
lanak18. (pravo na azil) statusa azilanta
Direktiva o kvalifikaciji (2011/95/EU) (status izbjeglice
i supsidijarna
ECJ, C-465/07, Elgafaji, 2009. zatita)
(supsidijarna zatita)
Izuzee od zatite:
CJEU, povezani sluajevi C-57/09 i
C101/09, B i D, 2010.
Prestanak zatite:
CJEU, C-175/08, Abdulla, 2010.
Povelja o temeljnim pravima EU-a,
lanak19. (zatita u sluaju udaljenja,
izgona ili izruenja)
Direktiva o kvalifikaciji (2011/95/EU), Unutarnji ESLJP, Sufi i Elmi protiv Ujedinjenog
lanak8. premjetaj kraljevstva, 2011. (kako ocijeniti
humanitarne uvjete u sluaju
unutarnjeg premjetaja)
Povelja EU-a o temeljnim pravima, Zabrana lanak4. Protokola br.4 EKLJP
lanak19. (zatita u sluaju udaljenja, kolektivnog izgona (zabrana izgona dravljana)
izgona ili izruenja) ESLJP, onka protiv Belgije, 2002.
(izgon bez individualne procjene)
ESLJP, Hirsi Jamaa i ostali protiv
Italije, 2012. (kolektivni izgon iz
teritorijalnoga mora).
Zapreke izgonu ESLJP, Mamatkulov i Askarov protiv
zbog drugih razloga Turske, 2005. (rizik oitog odbijanja
vezanih za ljudska pravde prema lanku6. EKLJP)
prava
58
Utvrivanje statusa azilanta i zapreke za udaljenje: materijalna pitanja

pitanja
Rezidenti na dulje vrijeme: Dravljani treih
Direktiva o rezidentima na dulje zemalja koji uivaju
vrijeme (2003/109/EZ), lanak12. viu razinu zatite
od premjetanja
Dravljani treih zemalja lanovi
obitelji dravljana Europskoga
gospodarskog prostora (EEA):
Direktiva o postupcima azila
(2004/38/EZ), lanak28.
CJEU, C-348/09, P. I., 2012.
Dravljani Turske:
Odluka Vijea za pridruivanje 1/80,
lanak14. stavak1.
ECJ, C-349/06, Polat, 2007.
Uvod
Ovo poglavlje raspravlja kada pojedinac ne smije biti udaljen ili kada ga se ne moe uda-
ljiti iz drave zbog zahtjeva propisa EU-a i/ili Europske konvencije o ljudskim pravima.
Apsolutne i gotovo apsolutne zapreke: Prema Europskoj konvenciji o ljudskim pravima

apsolutne zapreke za udaljenje postoje u najmanju ruku kada bi izgon predstavljao kre-
nje apsolutnih prava zajamenih lankom 2. o pravu na ivot te lankom 3. o zabrani
muenja, neovjenog ili poniavajueg postupanja ili kanjavanja. lankom 15. EKLJP
utvruje se koja su prava apsolutna te od kojih ne moe biti izuzea.
Gotovo apsolutne zapreke postoje kod iznimki od opih zabrana, kao primjerice kod
enevske konvencije iz 1951. te Direktive o kvalifikaciji (2011/95/EU). U iznimnim okol-
nostima oba instrumenta doputaju iznimke od zabrane udaljenja izbjeglice.
Relativne zapreke postoje u sluajevima uravnoteenja osobnih interesa ili prava

pojedinca i javnog ili dravnog interesa, kao kada bi udaljenje rastavilo obitelj (vidjeti
Odjeljak3.4).
59
3.1. Pravo na azil i naelo nevraanja

(nonrefoulement)
Osnova za razmatranje azila u Europi su enevska
lankom 33. stavkom 1. enevske kon-
konvencija iz 1951. i njen Protokol iz 1967., koji su
vencije iz 1951. odreuje se: Nijedna
sada uglavnom ugraeni u propise EU-a Direktivom
Drava ugovornica nee protjerati ili vratiti
o kvalifikaciji (2011/95/EU). enevska konvencija iz
(refouler) izbjeglicu na granicu teritorija
1951. posebna je povelja o pravima izbjeglica. Naelo
gdje bi njegov ivot ili sloboda bili ugroeni
nevraanja (non-refoulement) je kamen temeljac
zbog rasnih, vjerskih, nacionalnih razloga,
zatite izbjeglica.91 Naelno, to znai da se izbjeglice
kao i zbog pripadnosti odreenoj drutve-
ne smije vraati u zemlju u kojoj im prijeti progon.
noj grupi ili zbog politikog miljenja.
Naelo nevraanja primjenjuje se i na povratak u

dravu podrijetla i na povratak u bilo koju drugu
dravu gdje izbjeglici prijeti progon.Sve drave lanice EU-a i Vijea Europe potpisnice
su enevske konvencije iz 1951., ali Turska Konvenciju primjenjuje samo kada je rije o
izbjeglicama iz Europe.92 Ured visokog povjerenika UN-a za izbjeglice (UNHCR) izdao je
Prirunik i smjernice o postupcima i kriterijima za utvrivanje statusa izbjeglice u skladu
sa enevskom konvencijom iz 1951., koji detaljno govore o pitanjima opisanima u Odjelj-
cima3.1.1 3.1.8 te 4.2.93
U propisima EU-a lanak78. TFEU odreuje kako EU mora donijeti politiku vezanu za
azil, supsidijarnu zatitu i privremenu zatitu, osiguravajui primjenu naela nevraanja.
Navedena politika mora biti u skladu sa [enevskom konvencijom iz 1951. i njezinim Pro-
tokolom] te drugim relevantnim ugovorima, kao to su EKLJP, Konvencija UN-a o pra-
vima djeteta (UNCRC), Konvencija UN-a o zabrani muenja i drugih okrutnih, neljudskih
ili poniavajuih postupaka ili kazni (UNCAT), Meunarodni pakt o graanskim i politi-
kim pravima (ICCPR) te Meunarodni pakt o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pra-
vima (ICESCR). U skladu s ovom politikom donesene su mjere pravne steevine EU-a o
azilu, ukljuujui Dublinsku uredbu (Uredba (EU) br.604/2013), Direktivu o kvalifikaciji
91 Prema meunarodnim propisima o ljudskim pravima znaenje naela nevraanja ire je od l.33.
stavka 1. enevske konvencije iz 1951., budui da se dunosti nevraanja temelje i na lanku3.
UN-ove Konvencije o zabrani muenja i drugih okrutnih, neljudskih ili poniavajuih postupaka ili kazni
kao i na opem meunarodnom pravu. Vidjeti Ured visokog povjerenika UN-a za izbjeglice (UNHCR),
Savjetodavno miljenje o ekstrateritorijalnoj primjeni obveza nevraanja u skladu s Konvencijom iz 1951.
o statusu izbjeglica te njenim Protokolom iz 1967., 2007.
92 Turska je zadrala zemljopisnu zadrku u skladu s odredbama lanka1. stavka B. Konvencije kojim se
njena obveza ograniava na osobe koje postaju izbjeglice zbog dogaaja u Europi.
93 UNHCR (2011.).
60
(2011/95/EU), Direktivu o postupcima azila (2013/32/EU) te Direktivu o uvjetima pri-

hvata (2013/33/EU). Svi su ovi instrumenti izmijenjeni. Danska, Irska i Ujedinjeno Kraljev-
stvo nisu vezane ili su samo djelomicno vezane pravnom stecevinom EU-a u pitanjima
azila (vidi Prilog1.).
Primjer: Primjenjujui Direktivu o kvalifikaciji u sluaju Salahadin Abdulla i drugi, Sud

Europske unije naglasio je kako recitali 3., 16. i 17. uvoda u Direktivu potvruju kako
enevska konvencija predstavlja meunarodni pravni reim zatite izbjeglica te da
su odredbe Direktive za utvrivanje minimalnih standarda za kvalifikaciju statusa
izbjeglice i njihov sadraj donesene kako bi se nadlenim tijelima drava lanica dale
smjernice za provedbu te Konvencije na temelju zajednikih koncepata i kriterija.94
Direktiva o kvalifikaciji, kako je izmijenjena i dopunjena 2011.,95 uvela je u propise EU-a

set zajednikih standarda za kvalifikaciju osoba kao izbjeglica ili onih kojima je potrebna
meunarodna zatita. To ukljuuje i prava i dunosti te zatite, kljuna sastavnica kojih je
nevraanje u skladu s lankom 33. enevske konvencije iz 1951.
Meutim, ni lanak33. enevske konvencije iz 1951. ni lanci17. i 21. Direktive o kvali-

fikacijama ne zabranjuju apsolutno takvo vraanje. lancima se doputa udaljenje izbje-
glice u iznimnim okolnostima, kada, primjerice, osoba predstavlja opasnost za sigurnost
drave domaina ili kada, nakon poinjenja tekog kaznenog djela, osoba predstavlja
opasnost za zajednicu.
Prema Povelji EU-a o temeljnim pravima lanak18. jami pravo na azil, koje ukljuuje
i primjenu naela nevraanja. lankom 19. Povelje odreuje se kako nitko ne moe
biti udaljen, izagnan ili izruen dravi u kojoj bi bio izloen smrtnoj kazni, muenju ili
drugim neljudskim ili poniavajuim postupcima i kaznama. U Objanjenju Povelje
navodi se kako lanak19. st.2. obuhvaa relevantnu sudsku praksu ESLJP-a u svezi s
lankom3.EKLJP.96
94 CJEU, povezani sluajevi C-175/08, C-176/08, C-178/08 i C-179/08 [2010] I-01493, Aydin Salahadin
Abdulla i ostalvi protiv Savezne Republike Njemake, 2.oujka2010. st.52; CJEU, C-31/09 [2010] ECR
I-05539, Nawras Bolbol protiv Bevndorlsi s llampolgrsgi Hivata, 17.lipnja2010. st.37; CJEU,
povezani sluajevi C57/09 i C101/09 [2010] ECR I-10979, Bundesrepublik Deutschland protiv B. i D.
st.77.
95 Direktiva 2011/95/EU, SL 2011 L 337/9.
96 Vidjeti objanjenje vezano za Povelju EU-a o temeljnim pravima (2007/C 303/02); ESLJP, Ahmed protiv
Austrije, br.25964/94, 17.prosinca1996.; ESLJP, Soering protiv Ujedinjenog Kraljevstva, br.14038/88,
7.srpnja1989.
61
Kao takav, prema propisima EU-a, svaki oblik premjetaja u skladu s odredbama Direk-
tive o vraanju (2008/115/EZ) ili premjetaj pojedinca u drugu dravu lanicu EU-a u
skladu s odredbama Dublinske uredbe mora biti u skladu s pravom na azil i naelom
nevraanja.
Prema Europskoj konvenciji o ljudskim pravima lanci2. i 3. apsolutno zabranjuju svaki

povratak osobe koja bi se suoila sa stvarnim rizikom prijetnje, u suprotnosti s bilo kojom
od navedenih odredbi. Ovo se razlikuje od rizika progona na temeljima koje utvruje
enevska konvencija iz 1951.
Europski sud za ljudska prava smatra kako lanak3. EKLJP obuhvaa jednu od temelj-
nih vrijednosti demokratskoga drutva te apsolutnim pojmovima zabranjuje muenje ili
neljudske postupke ili kazne, bez obzira na ponaanje rtve, ma kako nepoeljno ili opa-
sno ono bilo. Prema odredbama lanka3. odgovornost drave ukljuuje se kod svakog
izgona gdje postoje utemeljeni razlozi za vjerovanje da predmetnoj osobi prijeti stvarni
rizik od podvrgavanja muenju ili neljudskom ili poniavajuem ponaanju ili kazni u
zemlji u koju se treba vratiti.97
Primjer: U sluaju Saadi protiv Italije98 podnositelj zahtjeva bio je dravljanin Tunisa
koji je osuen u Tunisu, tijekom odsutnosti iz zemlje, na 20 godina zatvora pod
optubom da je bio lan teroristike organizacije. Podnositelj zahtjeva i u Italiji je
osuen za urotu. Sud je smatrao kako mogunost da podnositelj zahtjeva moe
predstavljati ozbiljnu prijetnju zajednici ni na koji nain nije umanjila rizik od even-
tualne izloenosti tetnim postupcima ako ga se deportira. Nadalje pouzdana izvje-
a o ljudskim pravima biljee loe postupanje sa zatvorenicima u Tunisu, posebice
onima koji su osueni za kaznena djela terorizma. Diplomatska jamstva pruena u
ovom sluaju isto tako nisu umanjila rizik. Sud je stoga smatrao kako postoje osno-
vani temelji za uvjerenje da postoji stvarni rizik od izlaganja podnositelja zahtjeva
postupcima koji predstavljaju krenje odredbi lanka3. EKLJP ako ga se deportira
uTunis.
97 ESLJP, Salah Sheekh protiv Nizozemske [GC], br.1948/04, 11.sijenja2007., st.135; ESLJP, Soering
protiv Ujedinjenog Kraljevstva, br.14038/88, 7.srpnja1989.; ESLJP, Vilvarajah i ostali protiv Ujedinjenog
Kraljevstva, br.13163/87, 13164/87, 13165/87, 13447/87 i 13448/87, 30.listopada1991.
98 ESLJP, Saadi protiv Italije [GC], br.37201/06, 28.veljae2008.; ESLJP, Mannai protiv Italije, br.9961/10,
27.oujka2012.
62
Primjer: U sluaju Abdulle protiv Minister of Justice99 malteki Graanski sud smatrao
je kako malteka deportacija traitelja azila u Libiju, koji su onda ondje zatvarani i
mueni, predstavlja krenje odredbi lanka3. EKLJP kao i lanka36. Ustava Malte.
3.1.1. Priroda rizika prema propisima EU-a

Prema propisima EU-a Direktiva o kvalifikaciji titi naelo nevraanja. Pojedinci imaju
pravo i na status izbjeglice (vidjeti Poglavlje2 o statusu i povezanoj dokumentaciji) ako bi
bili izloeni progonu u smislu lanka1 A enevske konvencije iz 1951. lankom 9. Direk-
tive o kvalifikaciji regulirane su dvije kategorije progona, i to:
a)dovoljno ozbiljne radnje, koje po svojoj prirodi ili zbog ponavljanja predstavljaju
ozbiljno krenje temeljnih ljudskih prava, osobito prava koja nije mogue ograniiti u
skladu s lankom 15. stavkom 2. EKLJP;
b)niz mjera, ukljuujui krenja ljudskih prava, dovoljno ozbiljnih da utjeu na pojedinca
na slian nain kako je opisano pod tokom (a).
lanak9. Direktive o kvalifikaciji isto tako navodi kako progon moe imati razliite oblike,
ukljuujui djela fizikog ili mentalnoga nasilja, administrativne ili zakonske mjere (kao
to su primjerice zakoni kojima se zabranjuju homoseksualnost ili sloboda vjeroispovi-
jesti) kao i djela vezana za spol ili djecu. Primjerice, moe se smatrati kako su rtve
trgovanja ljudima izloene progonu. Razliite oblike progona te gore navedene radnje
mora biti mogue pripisati jednom od pet razloga za progon koji proizlaze iz enevske
konvencije iz 1951.: rasa, nacionalnost, vjeroispovijest, pripadnost odreenoj drutvenoj
skupini i politiko miljenje. Ovih pet razloga za progon predmet su lanka10. Direktive o
kvalifikaciji, koji u svojoj izmijenjenog verziji izriito zahtijeva razmatranje pitanja spolnog
identiteta u svrhu odluivanja o pripadnosti odreenoj socijalnoj skupini.
Progon moe postojati i kada je, nakon vraanja, osoba prisiljena skrivati svoja poli-
tika uvjerenja, seksualnu orijentaciju ili vjerska uvjerenja i prakse kako bi izbjegla
ozbiljnutetu.
99 Malta, Abdul Hakim Hassan Abdulle Et protiv Ministry tal-Gustizzja u Intern Et, Qorti Civili PrimAwla
(Gurisdizzjoni Kostituzzjonali), br.56/2007, 29.studenog2011.
63
Primjer: U povezanim sluajevima Y i Z100 od Suda Europske unije zatraeno je da

utvrdi koje radnje predstavljaju in progona u kontekstu ozbiljnog krenja slobode
vjeroispovijesti u skladu s lankom 9. stavkom 1. tokom a) Direktive o kvalifikaciji
te lankom 10. stavkom 1. tokom b) Povelje o temeljnim pravima. Tonije od Suda
je zatraeno da pojasni ukljuuje li definicija progona iz vjerskih razloga ometanje
slobode pokazivanja vlastitih vjerskih uvjerenja. Sud je pojasnio kako in progona
zapravo moe biti posljedica ometanja vanjskog pokazivanja slobode vjeroispovije-
sti. Priroena ozbiljnost takvih radnji i ozbiljnost njihovih posljedica za zainteresirane
osobe odreuju da li povrede prava zajamenog lankom 10. st.1. Povelje o temelj-
nim pravima predstavlja in progona u smislu lanka9. st.1. Direktive. Sud je isto
tako smatrao kako nacionalna tijela, u ocjenjivanju zahtjeva za status izbjeglice na
pojedinanoj bazi, ne mogu razumno oekivati da se traitelj azila uzdri od vjerskih
aktivnosti koje bi mu ugrozile ivot u zemlji podrijetla.
U sluaju X, Y i Z,101 Sud Europske unije rekao je da prilikom razmatranja zahtjeva

za izbjegliki status, nadlene slube ne smiju razumno oekivati od podnosite-
lja zahtjeva da u zemlji podrijetla sakriva svoju homoseksualnost niti da poka-
zuje rezervu prema iskazivanju svoje seksualne orijentacije kako bi izbjegao rizik
odprogona.
Priznate su potrebe za zatitom osoba iji razlozi za azil nastanu dok su u zemlji doma-
inu (izbjeglice na licu mjesta); lanak5. Direktive o kvalifikaciji posebno se bavi pita-
njem utemeljenog straha od progona ili ozbiljnih posljedica na temelju dogaaja koji su
se dogodili nakon to je podnositelj zahtjeva napustio dravu podrijetla.
Supsidijarna zatita: Direktiva o kvalifikaciji jami supsidijarnu zatitu onima koji ne

mogu dobiti status izbjeglice, ali koji bi se, ako bi se vratili u svoju dravu podrijetla ili
ranije mjesto boravka, suoili sa stvarnim rizikom trpljenja ozbiljnih tetnih posljedica
koje se definiraju kao smrtna kazna ili smaknue (lanak15. toka a)), muenje ili neljud-
sko ili poniavajue postupanje (lanak15. toka b)) te ozbiljna i pojedinana prijetnja
ivotu civila zbog opeg nasilja u situacijama meunarodnog ili unutranjeg oruanog
sukoba (lanak15. tokac)).
100 CJEU, povezani sluajevi C-71/11 i C-99/11 [2012.], Bundesrepublik Deutschland protiv Y i Z,
5.rujna2012., st.72, 80.
101 CJEU, povezani sluajevi C-199/12, C-200/12 i C-201/12, Minister voor Immigratie en Asiel protiv X i Y, i
Z protiv Minister voor Immigratie en Asiel, 7.studenog2013.
64
Primjer: Sluaj Elgafaji102 odnosio se na povratak irakog dravljanina u Irak. Sud

Europske unije ocjenjivao je dodjelu statusa supsidijarne zatite irakom dravlja-
ninu koji se nije mogao kvalificirati za izbjegliki status te je svoje argumente teme-
ljio na tumaenju ozbiljne i pojedinane prijetnje ivotu civila zbog opeg nasilja
u situacijama meunarodnog ili unutranjeg oruanog sukoba iz lanka15. toke
(c) Direktive o kvalifikaciji. Sud je smatrao kako znaenje lanka15. toke (c) ima
zasebno podruje primjene koje se razlikuje od pojmova smrtna kazna, sma-
knue i muenje ili neljudski ili poniavajui postupak ili kazna iz lanka15. toaka
od (a) do (b) Direktive. Isto se odnosi na openitiji rizik od tetnih posljedica koji se
odnosi ili na okolnosti podnositelja zahtjeva i/ili opu situaciju u zemlji podrijetla.
Pravo na supsidijarnu zatitu iz lanka15. toke c) podrazumijeva dokaz da na pod-

nositelja zahtjeva utjeu imbenici svojstveni njegovim ili njenim osobnim okol-
nostima i/ili ope nasilje. to je vie podnositelj zahtjeva u stanju dokazati da na
njega ili nju utjeu specifini imbenici karakteristini za njegove ili njezine osobne
okolnosti, to je potrebna manja razina opeg nasilja kako bi ta osoba imala pravo na
supsidijarnu zatitu u skladu s odredbama lanka15. toke (c). U izvanrednim okol-
nostima podnositelj zahtjeva moe imati pravo na supsidijarnu zatitu kada razina
opeg nasilja oruanog sukoba dosegne tako visoku razinu da postoje utemeljeni
razlozi za uvjerenje kako bi se ta osoba izloila stvarnom riziku tetnih posljedica na
temelju same njegove ili njezine prisutnosti u dravi ili regiji podrijetla.103
3.1.2. Priroda rizika prema Europskoj konvenciji

oljudskim pravima
Prema EKLJP protjerivanje je apsolutno zabranjeno kada bi drava pojedinca izloila
stvarnom riziku gubitka ivota u smislu lanka2. EKLJP ili muenju ili neljudskom ili poni-
avajuem postupanju ili kazni u smislu lanka3. Nema potrebe dokazivati da je rije o
progonu iz razloga navedenih u enevskoj konvenciji [1951.]. Nema iznimki od zabrane
protjerivanja (vidjeti Odjeljak3.1.7).
102 ECJ, C-465/07 [2009] ECR I-00921, Meki Elgafaji i Noor Elgafaji protiv Staatssecretaris van Justitie,
17.veljae2009., par. 35. 39. Za slina pitanja pogledati i CJEU, C-285/12 (u postupku), Aboubacar
Diakite protiv Commissaire gnral aux rfugis et aux apatrides, preliminarno pitanje belgijskog
Dravnog vijea (Conseil dtat), podneseno 7.lipnja2012.
103 Od Suda Europske unije zatraeno je i da definira pojam unutranji oruani sukob u sluaju CJEU,
Aboubacar Diakite protiv Commissaire gnral aux rfugis et aux apatrides, C-285/12, preliminarno
pitanje Dravnog vijea Belgije, predano 7.lipnja2012.
65
Europski sud za ljudska prava obino se bavi sluajevima u smislu lanaka 2. ili 3. EKLJP,
ovisno o pojedinanim okolnostima te tretmanu pojedinanih rizika u sluaju deportacije
ili izruenja. Kljuna razlika izmeu dva navedena lanka EKLJP jest sljedea: u sluaje-
vima koji se odnose na lanak2. EKLJP, mogunost smrti po povratku mora biti gotovo
sigurna; u sluajevima koji se odnose na lanak3. EKLJP, mora postojati utemeljeno uvje-
renje da bi se, nakon protjerivanja, osoba suoila sa stvarnim rizikom izlaganja muenju ili
drugim oblicima zlostavljanja zabranjenima tom odredbom.
Primjer: U sluaju Bader i Kanbor protiv vedske104 ESLJP je zakljuio kako bi protjeri-
vanje osobe u Siriju, u kojoj je u odsutnosti bila osuena na smrt, predstavljalo kre-
nje odredbi lanaka 2. i 3. EKLJP.
Primjer: U sluaju Al-Saadoon protiv Ujedinjenog Kraljevstva,105 kad su tijela Ujedinje-

nog Kraljevstva koja su djelovala u Iraku predala irake civile irakoj kaznenoj admi-
nistraciji u okolnostima u kojima su civili bili optueni za teka kaznena djela, Sud je
zakljuio kako je Ujedinjeno Kraljevstvo prekrilo odredbe lanka3. Sud je smatrao
kako nije potrebno razmatrati pritube vezane uz lanak2. EKLJP kao ni uz Protokol
br.13.
ESLJP se usredotouje na predvidive posljedice protjerivanja osobe u predloenu dravu

povratka. Razmatra osobne okolnosti pojedinca i ope stanje u zemlji, kao i postoji li opa
situacija nasilja ili oruani sukob ili ima li sluajeva krenja ljudskih prava. Kada je pojedi-
nac lan skupine koja je izloena sustavnom zlostavljanju106, moda nije potrebno pre-
doivati dokaze o osobnim imbenicima rizika.
Primjer: U sluaju Salah Sheekh protiv Nizozemske107 ESLJP je zakljuio kako su la-
novi manjinskih klanova u Somaliji ciljna skupina kojoj prijeti zabranjeno zlostav-
ljanje. Relevantan imbenik bio je bi li podnositelj zahtjeva mogao dobiti zatitu te
traiti naknadu za prole radnje poinjene protiv njega u toj zemlji. Sud je zakljuio
kako ne bi bio u mogunosti dobiti takvu zatitu niti odtetu, s obzirom da se situa-
cija u Somaliji nije znatno popravila otkada je odatle pobjegao. Podnositelj zahtjeva
i njegova obitelj bili su odabrani kao cilj jer su pripadnici manjinske skupine te je
bilo ope poznato da se nemaju mogunosti zatititi. Od podnositelja zahtjeva nije
104 ESLJP, Bader i Kanbor protiv vedske, br.13284/04, 8. studenoga 2015.

105 ESLJP, Al-Saadoon i Mufdhi protiv Ujedinjenog Kraljevstva, br.61498/08, 2.oujka2010.
106 ESLJP, H. i B. protiv Ujedinjenog Kraljevstva, br.70073/10 i 44539/11, 9.travnja2013., st.91.
107 ESLJP, Salah Sheekh protiv Nizozemske [GC], br.1948/04, 11.sijenja2007.
66
se moglo traiti utvrivanje postojanja daljnjih posebnih razlikovnih karakteristika

vezanih za njega osobno kako bi se pokazalo da je bio, te da jo uvijek jest, osobno
izloen riziku. Sud je zakljuio kako bi njegov progon predstavljao krenje odredbi
lanka3. EKLJP.
U veini sluajeva situacija opeg nasilja u zemlji ne predstavlja krenje odredbi lanka3.
EKLJP. Meutim, kad je nasilje dovoljno snano, pojedinac ne mora dokazivati kako bi
njemu ili njoj bilo gore od drugih pripadnika skupine kojoj pripada. Ponekad pojedinac
moda mora dokazati kombinaciju osobnih rizinih imbenika i rizika opeg nasilja. Jedino
pitanje koje Sud treba razmotriti jest postoji li predvidiv i stvaran rizik od zlostavljanja u
suprotnosti s lankom 3. EKLJP.
Primjer: U sluaju NA. protiv Ujedinjenog Kraljevstva108 ESLJP je zakljuio kako razina
opeg nasilja na ri Lanki nije dostatna za zabranu svih protjerivanja u tu dravu;
meutim, u kombinaciji s osobnim imbenicima svojstvenima podnositelju zahtjeva,
njegov povratak predstavljao bi krenje odredbi lanka3. EKLJP. Sud je po prvi put
prihvatio mogunost da situacija opeg nasilja moe, sama po sebi, znaiti da su svi
progoni zabranjeni.
Primjer: U sluaju Sufi i Elmi protiv Ujedinjenog Kraljevstva109 Europski sud za ljud-
ska prava zakljuio je kako je ope nasilje u Mogadishu u Somaliji dostatne razine
i intenziteta te da predstavlja stvarnu ugroenost ivota ili osobe svakog civila koji
se ondje nae. Kod ocjenjivanja razine nasilja Sud je uzeo u obzir sljedee neiscr-
pne kriterije: koriste li strane u sukobu metode i taktike ratovanja koje poveavaju
rizik civilnih rtava ili izravno ciljaju civile; je li koritenje takvih metoda i/ili taktika
raireno meu stranama u sukobu; jesu li borbe lokalizirane ili se odvijaju na irem
podruju; te, u konanici, broj ubijenih, ozlijeenih ili izbjeglih civila kao posljedicu
borbi. Situacija opeg nasilja u Mogadishu bila je dovoljno intenzivna da je Sud
mogao zakljuiti kako je svaki povratnik izloen stvarnom riziku zlostavljanja pro-
tivnom lanku3. samo na temelju svoje prisutnosti u dravi, osim ako nije mogue
dokazati kako je ta osoba dovoljno dobro povezana s monicima u gradu to e mu/
joj omoguiti dobivanje zatite.
108 ESLJP, NA. protiv Ujedinjenog Kraljevstva, br.25904/07, 17.srpnja2008., st.114.-117., 147.
109 ESLJP, Sufi i Elmi protiv Ujedinjenog Kraljevstva, br.8319/07 i 11449/07, 28.lipnja2011. st.241.-
250., 293. Za noviju procjenu situacije u Somaliji, vidjeti ESLJP, K.A.B. protiv Ujedinjenog Kraljevstva,
br.886/11, 5.rujna2013.
67
Pojedinac koji se udaljuje moe biti izloen riziku od razliitih vrsta tetnih posljedica
koje mogu dovesti do situacije suprotne lanku3. EKLJP ukljuujui izvore rizika koji ne
potjeu iz same drave primateljice, ve od nedravnih imbenika, bolesti ili humanitar-
nih uvjeta u toj zemlji.
Primjer: Sluaj HLR protiv Francuske110 odnosi se na osuenog dilera droge koji se
bojao osvete kolumbijske skupine trgovaca drogom, jer je vlastima dao informa-
cije na temelju kojih je jedan od njihovih lanova osuen. Sud je, meutim, sma-
trao, kako su u tom trenutku kolumbijske vlasti u mogunosti podnositelju zahtjeva
ponuditi zatitu od rizika zlostavljanja. Stoga njegova deportacija ne bi predstavljala
krenje odredbi lanka3. EKLJP.
Primjer: Sluaj D. protiv Ujedinjenog Kraljevstva111 odnoso se na izgon smrtno bole-

snog mukarca. Sud je razmotrio okolnosti deportacije podnositelja zahtjeva: uskra-
ivanje lijenike skrbi, teinu uvjeta u dravi povratka te vjerojatnu trenutanu smrt
po povratku. Zakljuio je kako bi u ovim iznimno izvanrednim okolnostima depor-
tacija podnositelja zahtjeva predstavljala krenje odredbi lanka3. EKLJP. Sud je,
meutim, postavio visok prag za ove vrste sluajeva. U kasnijem sluaju N. protiv
Ujedinjenog Kraljevstva112 smatrao je kako izgon ene u Ugandu ne bi predstavljao
krenje odredbi lanka3. EKLJP jer su dostupni dokazi potvrdili kako je neki oblik
lijenike skrbi dostupan u njezinoj zemlji podrijetla te kako tada nije bila smrtno
bolesna. Isti pristup primijenjen je i u predmetu S.H.H. protiv Ujedinjenog Kraljev
stva113 u kojem invalidni podnositelj zahtjeva nije uspio dokazati veoma iznimne
okolnosti kojima bi bio izloen u Afganistanu, a koje bi sprijeile njegov progon iz
Ujedinjenog Kraljevstva.
Primjer: Predmet Babar Ahmed i ostali protiv Ujedinjenog Kraljevstva114 odnosio se

na navodne teroriste koji su trebali biti izrueni SAD-u. Sud je naao da ne bi dolo
do povrede lanka3. EKLJP niti njihovim zatvorskim uvjetima u ADX Florence (tzv.
supermax zatvoru) kao niti duljinom njihovih moguih kazni.
110 ESLJP, H.L.R. protiv Francuske [GC], br.24573/94, 29.travnja1997., st.43.-44.

111 ESLJP, D. protiv Ujedinjenog Kraljevstva, br.30240/96, 2.svibnja1997.
112 ESLJP, N. protiv Ujedinjenog Kraljevstva [GC], br.26565/05, 27.svibnja2008.
113 ESLJP, S.H.H. protiv Ujedinjenog Kraljevstva, br.60367/10, 29.sijenja2013.
114 ESLJP, Babar Ahmed i ostali protiv Ujedinjenog Kraljevstva, br.24027/07, 11949/08, 36742/08,
66911/09 i 67354/09, 10.travnja2012.
68
Primjer: U predmetu Aswat protiv Ujedinjenog Kraljevstva115 Sud je utvrdio da bi

predloeno izruenje SAD-u podnositelja zahtjeva, osumnjienog terorista koji pati
od ozbiljnog mentalnog poremeaja, dovelo do povrede lanka3. EKLJP, budui da
nije bilo sigurno u kakvim bi uvjetima bio zatvoren u zemlji izruenja. Njegov men-
talni poremeaj bio je dovoljno ozbiljan da ga se u Ujedinjenom Kraljevstvu moralo
prebaciti iz obinog zatvora u psihijatrijsku bolnicu visoke sigurnosti. Medicinski
dokazi jasno su upuivali da bi on i nadalje trebao boraviti tamo zbog njegova
zdravlja i sigurnosti. Stoga je na temelju dostupnih medicinskih dokaza postojao
stvarni rizik da bi izruenje podnositelja zahtjeva u drugu dravu i u drugo, poten-
cijalno vie neprijateljsko, zatvorsko okruenje moglo imati za posljedicu znatno
pogoranje njegovog mentalnog i fizikog zdravlja te da bi takvo pogoranje dosti-
glo prag primjene lanka3. EKLJP.
Primjer: U sluaju Sufi i Elmi116 Sud je zakljuio kako e podnositelji zahtjeva, ako ih
se protjera, najvjerojatnije zavriti u izbjeglikim kampovima u Somaliji i susjednim
dravama gdje grozni humanitarni uvjeti predstavljaju krenje odredbi lanka3.
EKLJP. Sud je naveo kako humanitarna situacija nije iskljuiva posljedica prirodnih
pojava, kao to je sua, ve je i rezultat djelovanja ili nedjelovanja drava koje sudje-
luju u sukobu u Somaliji.
Primjer: Na nacionalnoj razini, u sluaju M. A.117 francusko Dravno vijee (Conseil

dtat) ponitilo je odluku o slanju M.A., albanskog dravljanina kojemu je uskraena
dozvola boravka, natrag u Albaniju. Pokazalo se kako bi u Albaniji M.A. bio izloen
zlostavljanju i vjerojatno bi ga ubili lanovi obitelji osobe koja je ubijena kad je M.A.
provodio policijsku raciju. Dravno vijee smatralo je kako se lanak3. EKLJP primje-
njuje svaki put kad dravne vlasti nisu u mogunosti ponuditi dostatnu zatitu, ak i
kad prijetnja dolazi od privatnih skupina.
Europski sud za ljudska prava morao je razmotriti i poveava li sudjelovanje pojedinaca u

disidentskim aktivnostima u zemlji domainu rizik od izlaganja po povratku postupku koji
bi bio u suprotnosti s lankom 3. EKLJP.118
115 ESLJP, Aswat protiv Ujedinjenog Kraljevstva, br.17299/12, 16.travnja2013.

116 ESLJP, Sufi i Elmi protiv Ujedinjenog Kraljevstva, br.8319/07 i 11449/07, 28.lipnja2011. st.267.-292.
117 Francuska, Dravno vijee (Conseil dtat), M. A., br.334040, 1.srpnja2011.
118 Za primjer vidjeti ESLJP, Muminov protiv Rusije, br.42502/06, 11.prosinca2008.
69
Primjer: U sluaju S. F. protiv vedske119 Sud je zakljuio kako bi udaljenje iranske

obitelji politikih disidenata, koji su pobjegli iz Irana i sudjelovali u vanim politikim
aktivnostima u vedskoj, predstavljalo krenje odredbi lanka3. EKLJP. Sud je zaklju-
io kako aktivnosti podnositelja zahtjeva u Iranu same po sebi nisu bile dostatne
da bi predstavljale rizik, ali da su njihove aktivnosti u vedskoj vanije jer su dokazi
pokazali kako iranske vlasti uinkovito nadziru internetske komunikacije, kao i sve
one koji kritiziraju reim, ak i izvan Irana. Iranskim vlastima bi stoga bilo lako identi-
ficirati podnositelje zahtjeva po povratku, s obzirom na njihove aktivnosti i incidente
u Iranu prije preseljenja u vedsku, te zato jer je obitelj bila prisiljena nezakonito
napustiti Iran bez vaeih osobnih dokumenata.
3.1.3. Procjena rizika

Naela prema propisima Europske unije i Europskoj konvenciji o ljudskim pravima uve-
like se preklapaju kad je rije o procjeni rizika vezanog za povratak. Razlozi za ta prekla-
panja vjerojatno se nalaze u injenici da su standardi pravne steevine Europske unije
o azilu uvelike utemeljeni na sudskoj praksi Europskog suda za ljudska prava i smjerni-
cama Ureda visokog povjerenika Ujedinjenih naroda za izbjeglice. Ovim naelima utvr-
eno je da postoje potrebe za individualiziranim procjenama te da se te potrebe moraju
zasnivati na razmotrenim sveukupnim relevantnim i aktualnim zakonima, kao i na jed-
nakim takvim injenicama, dokumentima i dokazima. To se odnosi i na podatke o situ-
aciji u zemlji podrijetla. Povreivanje osobe u prolosti moe biti vrlo vaan pokazatelj
buduegrizika.
Unutar propisa Europske unije lankom 4. Direktive o kvalifikaciji postavljena su detaljna

pravila za procjenu injenica i okolnosti u vezi sa zahtjevima za meunarodnu zatitu. Pri-
mjerice, nuna je individualizirana procjena, a ako je osoba u prolosti pretrpjela progon,
to moe biti vrlo vaan pokazatelj rizika pri povratku u budunosti. Nadleni slubenici
trebaju u obzir uzeti svaki navod koji predstavlja istinski napor pri potkrepi zahtjeva.
to se tie vremenskog okvira procjene, Direktiva o kvalifikaciji navodi u lanku4.

stavku3. da se ista ima provesti istodobno s donoenjem odluke o zahtjevu za azil.
Izmijenjena Direktiva o postupcima azila propisuje u lanku46. st.3. da se u albenim
postupcoma razmatranje injenica i prava vri s obzirom na trenutak u kojem se o albi
odluuje. Vremenski okvir za utvrivanje prestanka zatienog statusa opisano je u
Dijelu3.1.8.
119 ESLJP, S. F. i ostali protiv vedske, br.52077/10, 15.svibnja2012.
70
Prema EKLJP podnositelj zahtjeva obvezan je navesti dokaze kojima je mogue utvrditi
postojanje opravdanih razloga za vjerovanje da e, ako bude protjeran iz drave lanice,
on/ona biti pod stvarnim rizikom od izloenosti postupcima koji su zabranjeni lankom
2. ili 3. EKLJP. U sluajevima kada su navedeni takvi dokazi, dunost vlade je otkloniti
bilo kakve sumnje vezane za njih.120 ESLJP je nadalje ustanovio da se traitelji azila esto
nalaze u posebnim situacijama, to esto tijekom procjene vjerodostojnosti njihovih
izjava i podnesenih prateih dokumenata zahtijeva primjenu naela blagodati sumnje.121
Meutim, u sluajevima kad su podaci nepotpuni ili postoji utemeljen razlog za provjeru
istinitosti podnesaka, dotina osoba je duna pruiti zadovoljavajue objanjenje.122
Primjer: U sluaju Singh i drugi protiv Belgije123 Sud je primijetio da su belgijske vla-
sti odbile dokumente podnesene radi potpore zahtjeva za azilom afganistanskih
dravljana. Vlasti su dokumentaciju ocijenile nedovoljno uvjerljivom, a da pritom
ovo pitanje nisu dostatno istraile. Primjerice, propustili su provjeriti autentinost
preslika dokumenata koje je izdao Ured visokog povjerenika Ujedinjenih naroda za
izbjeglice u New Delhiju, a kojima se podnositeljima zahtjeva dodjeljuje status izbje-
glica, iako bi takvu provjeru bilo jednostavno provesti. Prema tome, nije provedeno
detaljno i strogo ispitivanje zahtjeva za azilom u skladu s lankom 13. EKLJP ime je
ta uredba prekrena u svezi lankom 3.
lanak36. EKLJP ovlauje drave lanice da interveniraju u postupak pred ESLJP-om

koji je jedan od njezinih dravljana pokrenuo protiv druge drave lanice. Ova odredba,
koja je uvedena u Konvenciju kako bi omoguila dravama diplomatsku zatitu njiho-
vih dravljana ne primjenjuje se u sluajevima u kojim se prituba podnositelja zahtjeva
odnosi na strah od vraanja u dravu lanicu njegova dravljanstva koja bi ga navodno
podvrgnula postupku protivnom lancima 2. ili 3. EKLJP124.
Prema sudskoj praksi ESLJP-a procjenu rizika nije mogue obaviti samo na teme-
lju pojedinanih imbenika ve kumulativno.125 Nuno je da svaka procjena bude
120 ESLJP, Saadi protiv Italije [GC], br.37201/06, 28.veljae2008., st.129.

121 ESLJP, Salah Sheekh protiv Nizozemske [GC], br.1948/04, 11.sijenja2007., st.148., ESLJP, R. C. protiv
vedske [GC], br.41827/07, 9.oujka2010., st.50.
122 ESLJP, Matsiukhina i Matsiukhin protiv vedske (odluka), br.31260/04, 21.lipnja2005.; ESLJP, Collins i
Akaziebie protiv vedske (odluka), br.23944/05., 8.oujka2007.
123 ESLJP, Singh i ostali protiv Belgije, br.33210/11, 2.listopada2012.
124 ESLJP, I. protiv vedske, br.61204/09, 5.rujna2013.
125 ESLJP, S. F. i ostali protiv vedske, br.52077/10, 15.svibnja2012., st.68.-69.
71
individualizirana i da su u obzir uzeti svi dokazi.126 Ako je osoba u prolosti pretrpjela pro-
gon, ovo bi moglo snano ukazivati na rizik od ponavljanja istog u budunosti.127
Pri procjeni rizika vezanog za povratak ESLJP uzima u obzir pokazatelje opeg stanja u
zemlji, kao i dokaze o specifinom riziku za pojedinca. Sud je dao smjernice o pouzda-
nim vrstama dokumentacije za razmatranje uvjeta u zemlji, kao to su izvjea visokog
povjerenika Ujedinjenih naroda za izbjeglice i meunarodnih organizacija za ljudska
prava. Sud je izvjea proglasio nepouzdanima u sluajevima kada su njihovi izvori poda-
taka bili nepoznati, a zakljuci nisu bili u skladu s ostalim vjerodostojnim izvjeima.128
U sluaju kad osoba nije izagnana, datum procjene ESLJP-a slui kao vremenska toka
za razmatranje rizika.129 Ovo se naelo primjenjuje neovisno o tome je li pravo po
EKLJP-u, koje je dovedeno u pitanje, apsolutno, kao u lanku3., odnosno relativno, kao u
lanku8.130 Ako je podnositelj zahtjeva ve izagnan, Europski sud za ljudska prava istrait
e je li bio zlostavljan ili podaci o dravi ukazuju na to da postoji dovoljan broj razloga da
se njegovo zlostavljanje moe smatrati vjerojatnim.
Primjer: U sluaju Sufi i Elmi protiv Ujedinjenog Kraljevstva131 Europski sud za ljudska
prava izvrio je uvid u izvjea meunarodnih organizacija o okolnostima i razinama
nasilja u Somaliji, kao i o zlouporabama ljudskih prava koje je poinila pobunjenika
somalijsko-islamistika skupina al-Shabaab. Sud nije bio u mogunosti osloniti se na
vladino istrano izvjee o Somaliji iz Nairobija, s obzirom da su u njemu navedeni
izvori bili nejasni i anonimni te u nesuglasju s ostalim podacima u javnosti. Sudei
po dostupnim pokazateljima, Sud je procijenio kako skoro poboljanje okolnosti u
Somaliji nije vjerojatno.
Primjer: U sluaju Muminova protiv Rusije132 podnositelj zahtjeva je bio uzbekistan-

ski dravljanin koji je oito, prema dostupnim podacima, nakon izruenja iz Rusije
sluio petogodinju kaznu zatvora u Uzbekistanu. ESLJP je primijetio, bez obzira to
126 ESLJP, R. C. protiv vedske, br.41827/07, 9.oujka2010., st.51. (o medicinskoj potvrdi), ESLJP, N.
protiv vedske, br.23505/09, 20.srpnja2010., st.52., ESLJP, Sufi i Elmi protiv Ujedinjenog Kraljevstva,
br.8319/07 i 11449/07, 28.lipnja2011.
127 ESLJP, R. C. protiv vedske, br.41827/07, 9.oujka2010.
128 ESLJP, Sufi i Elmi protiv Ujedinjenog Kraljevstva, br.8319/07 i 11449/07, 28.lipnja2011., st.230.-234.
129 ESLJP, Saadi protiv Italije [GC], br.37201/06, 28.veljae2008.
130 ESLJP, A. A. protiv Italije [GC], br.8000/08, 20.rujna2011.
131 ESLJP, Sufi i Elmi protiv Ujedinjenog Kraljevstva, br.8319/07 i 11449/07, 28.lipnja2011.
132 ESLJP, Muminov protiv Rusije, br.42502/06, 11.prosinca2008.
72
osim osude nije bilo drugih pouzdanih podataka o okolnostima podnositelja nakon
izruenja, da je postojalo dovoljno vjerodostojnih izvjea o uvrijeenom zlostavlja-
nju zatvorenika u Uzbekistanu te zakljuio da je dolo do povrede lanka3. EKLJP.
3.1.4. Dostatnost zatite

Prema meunarodnom pravu o izbjeglicama traitelj azila koji navodi da je u bojazni
od progona ima pravo na izbjegliki status ako moe dokazati utemeljenost bojazni po
razlozima iz enevske konvencije iz 1951., kao i nedostatnost dravne zatite. Dostatnost
dravne zatite obuhvaa postojanje spremnosti i mogunosti u dravi prijama, bilo kod
dravnih slubenika bilo drugih subjekata koji nadziru dijelove dravnog teritorija, da se
putem njezina pravnog sustava traitelju azila omogui prikladna razina zatite od zlo-
stavljanja kojeg se on/ona pribojava.
Prema pravu Europske unije, tijekom odreivanja postojanja uvjeta za izbjegliku ili pri-
vremenu zatitu, kljuno je razmotriti da li bi u zemlji u koju se predlae povratak pod-
nositelj bio zatien od zlostavljanja kojeg se pribojava. lanak7. Direktive o kvalifika-
ciji predvia da [z]atitu od progona ili ozbiljnog povreivanja mogu pruiti samo []
drava ili [] stranke ili organizacije, ukljuujui i meunarodne organizacije, koje nadziru
dravu ili znatan dio njezina teritorija, pod uvjetom da su voljne i u mogunosti pruiti
zatitu [], pri emu je navedeno na snazi i nije privremenog karaktera. Potrebno je
poduzeti razumne korake za spreavanje progona, to obuhvaa upravljanje uinkovi-
tim pravnim sustavom za otkrivanje, istragu i kanjavanje. Podnositelj mora imati pristup
navedenim sustavima zatite.
Primjer: U sluaju Salahadin Abdulla i drugi133 Sud Europske unije smatrao je da

drava ili drugi subjekti, koji prema lanku7. stavku 1. Direktive o kvalifikaciji pru-
aju zatitu, moraju objektivno posjedovati razumnu razinu sposobnosti i volje za
spreavanje progona. Duni su poduzeti odgovarajue korake za spreavanje pro-
gona, izmeu ostalog, uspostavljanjem uinkovitog pravnog sustava dostupnog
dotinoj osobi i nakon isteka izbjeglikog statusa u cilju otkrivanja, istraivanja i
kanjavanja djela progona. Drava, ili drugi subjekt koji prua zatitu, mora ispunja-
vati odreene konkretne uvjete, ukljuujui izmeu ostalog i nadlenost, organiza-
cijsku strukturu i sredstva za odravanje minimalne razine javnog poretka u dravi
dravljanstvaizbjeglice.
133 CJEU, C-175/08 [2010] ECR I-01493, Salahadin Abdulla i ostali protiv Savezne Republike Njemake,
2.oujka2010.
73
Postoji poseban reim zatite palestinskih izbjeglica. Radi pruanja zatite i pomoi osno-
vana je Agencija Ujedinjenih naroda za dostavljanje humanitarne pomoi palestinskim
izbjeglicama na Bliskom istoku (UNRWA). Agencija UNRWA djeluje na Zapadnoj obali,
ukljuujui Istoni Jeruzalem i pojas Gaze, kao i Jordan, Siriju i Libanon. Osobe koje primaju
pomo od agencije UNRWA nemaju pravo na status izbjeglice (lanak12.stavak1.toka
a) u Direktivi o kvalifikaciji koja je inkorporirala u EU pravo lanak1D enevske konven-
cije iz 1951.).
Primjer: U sluaju Bolbol134 radilo se o osobi bez dravljanstva palestinskog podri-

jetla, koja je napustila pojas Gaze i stigla u Maarsku, gdje je podnijela zahtjev za
azil, a da prethodno nije traila zatitu ili pomo od UNRWA. Sud Europske unije
razjasnio je da se, zbog lanka12.stavka 1.toke a) Direktive o kvalifikaciji, smatra
da je osoba primila pomo i zatitu od agencije Ujedinjenih naroda, a koja nije Ured
visokog povjerenika Ujedinjenih naroda za izbjeglice, jedino ako je ta osoba uistinu
i koristila tu zatitu ili pomo, a ne samo na temelju prava koje na njih teoretski ima.
U predmetu El Kott135, CJEU je nadalje razjasnio da se osobama koje su prisiljene

napustiti operativno podruje UNRWA-e protiv svoje volje i iz razloga kojI su izvan
njihove kontrole i nezavisne odluke automatski mora priznati status izbjeglice, uko-
liko se ne primjenjuje jedna od iznimki utvrenih u lancima 12. st.1. (b), ili st.2. ili
3. Direktive.
Prema Europskoj konvenciji o ljudskim pravima procjena prolog ili mogunost budueg
krenja lanka3. moe ukljuivati provjeru svake zatite koju bi drava prijama ili orga-
nizacije unutar iste mogle pruiti pojedincu koji se ima protjerati. Postoji slinost izmeu
koncepta dostatnosti zatite u sluajevima izbjeglica (kao to je prethodno opisano) i slu-
ajeva vezanih za lanak3. EKLJP. Ukoliko bi po povratku osoba bila izloena riziku od
postupka protivnog lanku3., nuno je procijeniti stvarnu i praktinu mogunost i spre-
mnost drave prijama da navedenu osobu zatiti od tog rizika.
Primjer: U sluaju Hida protiv Danske136 podnositelj zahtjeva je bio etniki Rom suo-
en s prisilnim povratkom na Kosovo tijekom sukoba 2004. Sud je izrazio zabrinutost
134 CJEU, C-31/09 [2010] ECR I-05539, Nawras Bolbol protiv Ureda za imigraciju i dravljanstvo,
17.lipnja2010. Vidi i CJEU, C-364/11, Abed El Karem El Kott i ostali protiv Bevndorlsi s
llampolgrsgi Hivatal, 19.prosinca2012.
135 CJEU, C-364/11, Abed El Karem El Kott i ostali protiv Bevndorlsi s llampolgrsgi Hivatal,
19.prosinca2012.
136 ESLJP, Hida protiv Danske (odluka), br.38025/02, 19.veljae2004.
74
u vezi sa sluajevima nasilja i zloinima protiv manjina te zakljuio da i dalje postoji

potreba za meunarodnom zatitom pripadnika etnikih zajednica kao to su Romi.
Sud je takoer napomenuo da prije bilo kakvih prisilnih povrataka Privremena
administrativna misija Ujedinjenih naroda na Kosovu (UNMIK) provodi postupak
provjere pojedinanih sluajeva u skladu s naputkom danskog nacionalnog povje-
renika za policiju. Nakon to bi UNMIK uputio prigovore u vezi s odreenim postup-
cima povratka, povjerenik za policiju obustavio bi ih do daljnjeg. Kako prisilni povra-
tak podnositelja jo nije bio u planu, povjerenik za policiju u vezi s njegovim sluajem
jo nije bio kontaktirao UNMIK. U navedenim okolnostima za Sud je bilo dostatno
saznanje da e, ako UNMIK prigovori njegovu prisilnom povratku, taj povratak u
skladu s navedenim biti obustavljen do daljnjeg. Sud je ustanovio da nije bilo doka-
zano da bi podnositelj zahtjeva kao etniki Rom po povratku na Kosovo mogao biti
suoen sa stvarnim rizikom od izloenosti muenju ili neovjenom ili poniavaju-
em postupanju, odnosno kanjavanju. Stoga je Sud sluaj proglasio nedoputenim.
Od Europskog suda za ljudska prava zatraeno je da ocijeni da li diplomatska jamstva

drave prijama mogu ukloniti rizik od zlostavljanja osobe kojemu bi ona u suprotnom
mogla biti izloena. U sluajevima dobivenih jamstava od drave prijama ta jamstva sama
po sebi nisu bila dostatna za osiguravanje odgovarajue zatite od rizika zlostavljanja. Bilo
je nuno utvrditi i prua li praktina primjena jamstava dostatnu garanciju da e pojedinac
biti zatien od rizika zlostavljanja. Kredibilitet koji e jamstva drave prijama zadobiti u
svakom pojedinanom sluaju ovisi o okolnostima koje prevagnu u vrijeme dogaanja.
Za ESLJP preliminarno je pitanje iskljuuje li ope stanje vezano za ljudska prava u dravi
prijama prihvaanje bilo kakvih diplomatskih jamstava. Samo u iznimnim sluajevima
ope stanje u zemlji zahtijeva potpuni izostanak davanja kredibiliteta jamstvima. Naje-
e Sud najprije procjenjuje kvalitetu jamstava, a zatim jesu li ona pouzdana s obzirom
na praksu drave prijama. Pri tome Sud uzima u obzir i razne imbenike ustanovljene u
aktualnoj sudskoj praksi.137
3.1.5. Unutranji premjetaj

Prema propisima EU-a, kao i EKLJP-a, drave mogu donijeti zakljuak prema kojem
osoba za koju postoji opasnost u podruju njena ili njegova prebivalita moe biti sigurna
u drugom dijelu svoje domovine, te zbog toga ne postoji potreba za meunarodnom
zatitom.
137 ESLJP, Othman (Abu Qatada) protiv Ujedinjenog Kraljevstva, br.8139/09, 17.sijenja2012., st.189.,
ESLJP, Ismoilov i ostali protiv Rusije, br.2947/06, 24.travnja2008., st.127. ESLJP, Saadi protiv Italije [GC],
br.37201/06, 28.veljae2008.; ESLJP, Ryabikin protiv Rusije, br.8320/04, 19.lipnja2008.
75
Prema propisima EU-a mogunost takve unutranje zatite predviena je lankom 8.

Direktive o kvalifikaciji.
Prema EKLJP-u unutranji premjetaj koji predloi drava mora proi detaljnu provjeru od
povratne do odredine toke. Ovo obuhvaa provjeru sigurnosti povratne toke, postoje
li barikade na putu i jesu li odreena podruja sigurna za prelazak osobe u podruje odre-
dita. Takoer je potrebna i ocjena okolnosti u kojima se osoba nalazi.
Primjer: U sluaju Sufi i Elmi protiv Ujedinjenog Kraljevstva138 ESLJP je naelno sma-
trao da lanak3. EKLJP drave lanice ne spreava u oslanjanju na mogunost
unutranjeg premjetaja, pod uvjetom da povratnik na siguran nain moe izbjei
izlaganje stvarnom riziku od zlostavljanja pri putovanju, dobivanju pristupa i smje-
taju u predmetnom podruju. Sud je takoer smatrao da je mogue da u nekim
dijelovima june i sredinje Somalije povratnik ne bi nuno bio pod stvarnim rizi-
kom od zlostavljanja iskljuivo na temelju stanja ope opasnosti. Kad bi povratnici
morali putovati u ili kroz podruje pod nadzorom al-Shabaaba, vrlo bi vjerojatno bili
izloeni riziku od postupanja protivnog lanku3., osim ako bi bilo dokazivo da pod-
nositelj ima iskustvo nedavnog boravka u Somaliji te bi stoga mogao izbjei pozor-
nost al-Shabaaba. U sluaju ovih podnositelja Sud je smatrao da bi bili pod stvarnim
rizikom od izloenosti postupanju protivnom lanku3.139
3.1.6. Sigurnost u drugim podrujima

Prema pravu EU-a, dravi lanici Europske unije moe se radi meunarodne zatite odo-
briti vraanje podnositelja u drugu zemlju radi pregleda njegovog ili njezinog zahtjeva,
pod uvjetom da se ta zemlja smatra sigurnom i da se potuju odreene sigurnosne
smjernice. Ovo poglavlje objanjava kada je to mogue, dok su procesna jamstva opi-
sana u Odjeljku4.2, a za maloljetnike bez pratnje u Odjeljku9.1.
Sljedea dva uvjeta smatraju se pretpostavkama za sigurnost u nekoj drugoj zemlji.

Zemlja se smatra sigurnom ako njezin nacionalni zakon ispunjava skupinu kriterija nave-
denih u Direktivi o postupcima azila (lanak38.). Jednim od njih propisano je da pod-
nositelj zahtjeva za azil mora biti primljen u tzv. sigurnu treu zemlju, imati mogunost
traenja zatite te se, ako se utvrdi da mu je potrebna meunarodna zatita, s njim mora
postupati u skladu sa enevskom konvencijom iz 1951. Naroito je vano da drave osi-
guraju da povratnik ne bude izloen daljnjem refoulement-u u nesigurnu zemlju.
138 ESLJP, Sufi i Elmi protiv Ujedinjenog Kraljevstva, br.8319/07 i 11449/07, 28.lipnja2011.
139 Vidi takoer ESLJP, M.Y.H. protiv vedske, br.50859/10, 27.lipnja2013.
76
Sljedea se pretpostavka odnosi na drave koje primjenjuju Dublinsku uredbu ((EU) br.
604/2013), odnosno na 28 drava lanica Europske unije, kao i Island, Lihtentajn, Nor-
veku i vicarsku (vidi Odjeljak4.2).140 Dublinska uredba ukljuuje dodjelu odgovornosti
dravama lanicama za ispitivanje zahtjeva za azil; postoji hijerarhija kriterija za dodjelu
odgovornosti vezano za ispitivanje zahtjeva za azil osoba koje su ga podnijele u jednoj
dravi Europske unije, a zatim otputovale u drugu. Postoji oboriva pretpostavka da su
sve drave koje primjenjuju Dublinsku uredbu sigurne i postupaju prema Povelji Europ-
ske unije o temeljnim pravima i EKLJP-u.
Pokraj raznih kriterija navedenih u Dublinskoj uredbi, drava koja je dopustila podnosite-
lju zahtjeva ulazak u zajedniki teritorij jest u pravilu ona koja je odgovorna za ispitivanje
zahtjeva (Poglavlje III. Dublinske uredbe). Da bi se ustanovila drava kroz koju je osoba
prola prije ulaska u sljedeu, po dolasku se uzimaju njezini otisci prstiju i unose u bazu
podataka Eurodac (vidi Eurodacovu uredbu (EU) br.603/2013), kojoj mogu pristupiti sve
drave koje primjenjuju Dublinsku uredbu. Primjerice, ako traitelj azila stigne u dravu
A te podnese zahtjev i uzeti su mu otisci prstiju, no zatim otputuje u dravu B, njegovi/
njezini otisci prstiju u dravi B usporedit e se s onima uzetima u dravi A; drava B tada
bi trebala primijeniti dublinske kriterije kako bi ustanovila je li za ispitivanje zahtjeva za
azil odgovorna ona ili drava A.
Drave moraju osigurati da pojedinci ne budu vraeni u drave lanice Europske unije,
u ijim sustavima azila i prijama postoje sustavni nedostaci. U odreenim sluajevima
koji dovode do ozbiljnog krenja Povelje Europske unije o temeljnim pravima, rezultat
bi mogla biti obveza drava da razmotre zahtjev, ak i ako to nije njihova odgovornost
prema Dublinskoj uredbi.
Primjer: U zdruenim sluajevima NS i ME141 Sud Europske unije donio je prelimi-

narnu presudu o mogunosti da pod odreenim okolnostima drava bude obve-
zna razmotriti zahtjev pod klauzulom suverenosti iz lanka3.stavka 2. Dublinske
uredbe, ak i u sluaju kad, prema dublinskim kriterijima, odgovornost za to pripada
drugoj dravi lanici Europske unije. Sud je pojasnio da drave lanice Europske unije
pri primjeni svojih diskrecijskih prava prema lanku3. stavku 2. moraju djelovati u
skladu s temeljnim pravima i naelima koja su prepoznata Poveljom temeljnih prava
Europske unije. Stoga drave lanice ne smiju traitelja azila premjetati u dravu
140 Uredba (EU) br.640/2013, SL 2013 L 180/31.

141 CJEU, Zdrueni sluajevi C-411/10 i C-493/10, N.S. protiv Secretary of State for the Home Department i
21.prosinca2011.
77
lanicu koja je odgovorna u okviru uredbe ako pokazatelji upuuju na postojanje a

ta drava lanica ne moe ne biti svjesna sustavnih nepravilnosti u postupcima
azila i uvjetima prijama koje bi mogle pridonijeti krenju lanka4. Povelje (zabrana
muenja). Ovo takoer dravu lanicu obvezuje da ispita i druge kriterije uredbe,
kao i da ustanovi je li neka druga drava lanica odgovorna za provjeru zahtjeva
za azilom. Ako odreivanje druge drave lanice nije mogue ili je vezani postupak
neprikladno dug, drava lanica mora samostalno obaviti provjeru zahtjeva u skladu
s lankom 3. stavkom 2.
Prema Europskoj konvenciji o ljudskim pravima meu raznim podnesenim elementima,

da bi obavio procjenu predvidivih posljedica predloenog premjetaja, ESKLJP se oslanja
na vjerodostojna izvjea o ljudskim pravima. Dunost je drave iz koje se osoba protje-
ruje obaviti provjeru rizika, osobito ako izvjea o ljudskim pravima u toj zemlji pokazuju
da je bila ili trebala biti upoznata s rizicima.
Primjer: U sluaju M. S. S. protiv Belgije i Grke142 ESLJP je smatrao da je u uvjetima u

kojima je podnositelj ivio i bio pritvoren u Grkoj prekren lanak3. EKLJP. Kako je
navedeno u mjerodavnim izvjeima, pristup postupcima azila bio je nedostatan te
je postojao rizik od daljnjeg refoulement-a. Stoga je utvreno da su belgijske vlasti
prema lanku3. bile odgovorne za dublinski premjetaj u Grku jer su, na temelju
dostupnih dokaza, bile ili trebale biti upoznate s tadanjim rizikom poniavajueg
postupanja za traitelje azila u Grkoj.
3.1.7. Izuzee od meunarodne zatite

Prema pravu EU lanci12. i 17. Direktive o kvalifikaciji, koji se nadograuju na lanak1.F
enevske konvencije iz 1951., sadre odredbe koje iskljuuju meunarodnu zatitu pro-
gnanika za one osobe koje na nju nemaju pravo. To su pojedinci koji su navodno poinili
bar jedno od sljedeih djela:
zloin protiv mira, ratni zloin ili zloin protiv ovjenosti,
ozbiljni nepolitiki zloin izvan zemlje utoita prije prijama te osobe u tu zemlju,
djelo u suprotnosti s ulogama i naelima Ujedinjenih naroda.
142 ESLJP, M. S. S. protiv Belgije i Grke [GC], br.30696/09, 21.sijenja2011.
78
Odreivanje izuzea od meunarodne zatite mora uslijediti tek nakon to bude utvr-
eno ispunjava li osoba za nju uope uvjete. Osobe koje potpadnu pod klauzule izuzea
ne smatraju se izbjeglicama niti imaju pravo na dodatnu zatitu.
Primjer: U sluajevima B i D143 Sud Europske unije dao je smjernice o nainu pri-
mjene klauzula izuzea. injenica da je osoba, na koju se ovaj sluaj odnosio, bila
lan odreene organizacije, odnosno aktivno podupirala oruani sukob koji je ta
organizacija vodila, nije automatski predstavljala ozbiljnu osnovu za poimanje nje-
govih djela ozbiljnim nepolitikim zloinom ili djelima u suprotnosti s ulogama i
naelima Ujedinjenih naroda. Oba navedena propisa onemoguila bi mu dobivanje
izbjeglike zatite. Utvrivanje osnovanih sumnji da je osoba kriva za takva djela
ili zloine mora se zasnivati na procjeni pojedinanih injenica unutar svakog poje-
dinanog ispitanog sluaja. Pri tome treba uzeti u obzir ispunjavaju li djela koja je
ta organizacija poinila kriterije tih propisa te moe li se toj osobi pripisati individu-
alna odgovornost za poinjenje tih djela, to bi predstavljalo standard dokaza koji se
zahtijeva u lanku12. stavku 2. Direktive. Sud je takoer naveo da osnova za izu-
zee od izbjeglikog statusa nije uvjetovana injenicom da osoba predstavlja stalnu
prijetnju dravi lanici koja mu je domain, kao ni procjenom razmjernosti u odnosu
na odreeni sluaj.
Prema Europskoj konvenciji o ljudskim pravima, s obzirom da je zatita od muenja i

neovjenog ili poniavajueg postupanja i kanjavanja apsolutna, neovisno o ponaa-
nju rtve, priroda navodnog podnositeljeva prekraja nebitna je kada je rije o procjeni
lanka3. EKLJP. Stoga se ponaanje podnositelja, bez obzira na to koliko je ono nepo-
eljno ili opasno, ne moe uzeti u obzir.
Primjer: U sluaju Saadi protiv Italije144 Sud je ponovno potvrdio apsolutnu prirodu
zabrane muenja prema lanku3. Zbog sudjelovanja u meunarodnom terorizmu
protiv podnositelja zahtjeva je u Italiji pokrenut sudski postupak te je naloena
njegova deportacija u Tunis. ESLJP je ustanovio da bi po njegovu povratku u Tunis
postojala stvarna opasnost od njegove izloenosti postupcima kojima se kri la-
nak3. Njegovo ponaanje, kao i teina optubi protiv njega, bili su nebitni pri pro-
cjeni lanka3.
143 CJEU, zdrueni sluajevi C-57/09 i C-101/09, Bundesrepublik Deutschland protiv B i D, 9.studenog2010.
144 ESLJP, Saadi protiv Italije [GC], br.37201/06, 28.veljae2008., st.138., ESLJP, Ismoilov i ostali protiv
Rusije, br.2947/06, 24.travnja2008., st.127. ESLJP, Ryabikin protiv Rusije, br.8320/04, 19.lipnja2008.
79
3.1.8. Prestanak meunarodne zatite

Prema propisima Europske unije, kada doe do poboljanja rizinih situacija u zemlji,
lancima 11. i 16. Direktive o kvalifikaciji otvara se mogunost za okonanje meuna-
rodne zatite, to je u skladu s klauzulama o prekidu pod lankom1.C enevske konven-
cije iz 1951.
Primjer: Sluaj Salahadin Abdullaa i drugi145 odnosio se na prekid izbjeglikog statusa

nekih irakih dravljana kojima je Njemaka taj status odobrila. Osnova za prekid
izbjeglikog statusa bilo je poboljanje stanja u zemlji njihova podrijetla. Sud Europ-
ske unije smatrao je da, u svrhu lanka11. Direktive o kvalifikaciji, izbjegliki sta-
tus prestaje vrijediti onda kad u predmetnoj treoj zemlji doe do znatne i trajne
promjene okolnosti, a razlozi za bojazan zbog kojih je prognaniki status dodijeljen
vie ne postoje te ta osoba vie nema razloga bojati se progona. Radi procjene pro-
mjene okolnosti drave u obzir moraju uzeti osobnu situaciju prognanika te isto-
dobno provjeriti je/jesu li akter/i zatite poduzeli odgovarajue korake za sprea-
vanje progona te da, izmeu ostalog, provode uinkovit pravni sustav za otkrivanje,
sudski progon i kanjavanje djela koja se smatraju djelima progona. Ovaj pravni
sustav mora takoer biti dostupan i predmetnom dravljaninu ako mu/joj prestane
prognanikistatus.
Osobama koje su bile izvrgnute ozbiljnom nasilju u prolosti nee prestati izbjegliki
status niti supsidijarna zatita u sluaju promjene okolnosti ukoliko dokau postoja-
nje opravdanih razloga zbog kojih ne mogu potraiti zatitu u njihovoj zemlji podrijetla
(Direktiva o kvalifikaciji, lanci11. i 16.)
Unutar Europske konvencije o ljudskim pravima ne postoje posebne klauzule o obu-

stavi. Umjesto toga ESLJP ispituje mogue posljedice predvienog premjetaja. Okolnosti
iz prolosti drave prijama mogu imati odreenu teinu pri osvjetljavanju njene trenu-
tane situacije, no pri procjeni rizika kljune su trenutane okolnosti.146 Prilikom procjene
stanja ESLJP se rukovodi kljunim vladinim izvjeima, podacima Vijea za ljudska prava
Ujedinjenih naroda te raznih meunarodnih nevladinih organizacija, kao to su Human
Rights Watch ili Amnesty International.
145 CJEU, zdrueni sluajevi C-175/08, C-176/08, C-178/08, C-179/08 [2010] I-01493, Aydin Salahadin
Abdulla i drugi protiv Savezne Republike Njemake, 2.oujka2010.
146 ESLJP, Tomic protiv Ujedinjenog Kraljevstva (odluka), br.17837/03, 14.listopada2003.; ESLJP, Hida protiv
Danske (odluka), br.38025/02., 19.veljae2004.
80
Primjer: ESLJP je obavio raznovrsne procjene rizika s kojima bi se mogli suoiti

mladi pripadnici tamilskog naroda pri svom povratku u ri Lanku. Takve su pro-
cjene provedene u razliitim razdobljima tijekom dugotrajnog sukoba, kao i nakon
prestanka neprijateljstava. ESLJP je razmotrio tekue ope okolnosti u zemlji i ispi-
tao za nju vezane imbenike rizika koji bi u vrijeme premjetaja mogli utjecati na
odreenepojedince.147
3.2. Grupno protjerivanje

Grupno protjerivanje zabranjeno je kako propisima EU tako i onima EKLJP-a. Pod gru-
pnim protjerivanjem podrazumijeva se svaka mjera koja pojedince obvezuje da napuste
podruje ili zemlju kao skupina, a pri emu takva odluka nije utemeljena na loginom i
nepristranom uvidu u pojedinani sluaj svake osobe.148
Prema propisima Europske unije grupna protjerivanja protivna su lanku78. Ugovora

o funkcioniranju Europske unije, kojim se zahtijeva da pravna steevina o azilu bude u
skladu s drugim kljunim sporazumima, te su zabranjena lankom19. Povelje Europske
unije o temeljnim pravima.
Prema EKLJP-u lankom 4. Protokola br.4 zabranjena su grupna protjerivanja.
Primjer: U sluaju onka protiv Belgije149 ESLJP je utvrdio da je protjerivanjem sku-

pine romskih traitelja azila prekren lanak4. Protokola br.4. EKLJP. Sud nije bio
uvjeren da su osobne okolnosti svakog pojedinca iz protjerane skupine pojedinano
razmatrane. Konkretno, prije deportacije podnositelja zahtjeva vlasti su najavile pro-
vedbu grupnog protjerivanja te su naputile nadleno tijelo da je primijene. Svim je
osobama priopena obveza da se istodobno jave odreenoj policijskoj stanici te je
tekst svih naloga za protjerivanje i razloga za uhienje bio identian. Nadalje je pri-
stup odvjetnicima bio nedostatan, a zahtjevi za azil nisu bili prethodno rijeeni.
147 ESLJP, Vilvarajah i drugi protiv Ujedinjenog Kraljevstva, br.13163/87, 13164/87, 13165/87, 13447/87 i
13448/87, 30.listopada1991.; ESLJP, NA. protiv Ujedinjenog Kraljevstva, br.25904/07, 17.srpnja2008.
148 Za vie informacija proui ESLJP, Grupna protjerivanja, popis injenica, lipanj 2012., dostupno na
internetskoj adresi: www.echr.coe.int pod Press/Factsheets/Expulsion
149 ESLJP, onka protiv Belgije, br.51564/99, 5.veljae2002; takoer vidi ESLJP, M.A. protiv Cipra,
br.41872/10, 23.srpnja2013., gdje ESLJP nije naao povredu lanka4. Protokola br.4.
81
Primjer: U sluaju Hirsi Jamaa i drugi protiv Italije150 talijanske su vlasti pri provedbi
odgurivanja broda s potencijalnim traiteljima azila prekrile lanak4. Protokola
br.4. Sud je smatrao da se zabrana protjerivanja takoer treba primjenjivati i na
mjere na otvorenom moru. ESLJP je konzultirao meunarodne zakonske odredbe
te EU propise vezane uz intervencije na moru te dunosti obalne strae i admiralskih
brodova, ukljuujui u meunarodnim vodama gdje je drava nadlena s obzirom
na znaenje lanka1. EKLJP.
Primjer: U sluaju Sultani protiv Francuske151 podnositelj zahtjeva, kojemu je odbijen

zahtjev za azil u Francuskoj, alio se na nain na koji je trebao biti vraen u Afga-
nistan. Tvrdio je da bi njegov povratak kao lana skupine na arter-letu zapravo
znaio da je rije o grupnom protjerivanju koje je zabranjeno lankom 4. Protokola
br.4. ESLJP je ponovio da grupna protjerivanja treba poimati kao mjere koje obve-
zuju strance kao skupinu da napuste zemlju, osim kad su ona poduzeta na temelju
opravdanog i nepristranog uvida u pojedinani sluaj svake osobe u skupini. Prema
tome ako je svakoj predmetnoj osobi pruena mogunost da na pojedinanoj
osnovi izloi argumente protiv protjerivanja pred nadlenim vlastima, kao to je bio
sluaj s konkretnim podnositeljem zahtjeva, tada sluaj nekoliko stranaca, koji su bili
predmet slinih odluka ili su putovali u skupini iz praktinih razloga, sam po sebi ne
navodi na zakljuak da je dolo do grupnog protjerivanja.
Grupna protjerivanja takoer su u suprotnosti s Europskom socijalnom poveljom i njenim

lankom 19. stavkom 2. o odredbama protiv protjerivanja.
U svojoj odluci u sluaju European Roma and Travellers Forum protiv Francuske152
Europski odbor za socijalna prava naveo je da upravne odluke tijekom razmatranog
razdoblja, kojima je Romima rumunjskog i bugarskog podrijetla nareeno da napu-
ste francuski teritorij gdje su prebivali, nisu bile u skladu s Europskom socijalnom
poveljom: s obzirom da te odluke nisu bile temeljene na uvidu u osobne okolnosti
Roma, one nisu potivale naelo razmjernosti te ih je njihova usmjerenost na rom-
sku zajednicu zapravo inila diskriminacijskima. Odbor je utvrdio da je ovime prekr-
en lanakE o nediskriminaciji, tumaen u svezi s lankom 19. stavkom 8. Europske
socijalne povelje.
150 ESLJP, Hirsi Jamaa i ostali protiv Italije [GC], br.27765/09, 23.veljae2012.
151 ESLJP, Sultani protiv Francuske, br.45223/05, 20.rujna2007.
152 ESLJP, European Roma and Travellers Forum protiv Francuske, alba br.64/2011., glavna obiljeja,
22.sijenja2012.
82
3.3. Prepreke protjerivanju temeljene

podrugim osnovama ljudskih prava
Kako u propisima Europske unije tako i u EKLJP-u prepoznata je mogunost postojanja
zapreka za progon iz razloga ljudskih prava koje nisu apsolutne, meutim postoje tamo
gdje je potrebno postaviti ravnoteu izmeu javnog interesa i interesa odreenog poje-
dinca. Najee se tu radi o pravu na privatni ili obiteljski ivot, to moe ukljuivati uzi-
manje u obzir zdravlja neke osobe (ukljuujui tjelesni i moralni integritet), najbolji interes
djeteta, potrebu za jedinstvom obitelji ili posebne potrebe osjetljivih osoba.
Prema propisima Europske unije prilikom postupaka povrata mora se obvezno u obzir
uzeti najbolje interese djeteta, obiteljski ivot, zdravstveno stanje osobe o kojoj je rije te
naelo non-refoulement (lanak5. Direktive o vraanju).
Prema Europskoj konvenciji o ljudskim pravima, na temelju ustaljenog meunarod-

nog prava i u skladu sa svojim meunarodnim obvezama, ukljuujui i EKLJP, drave su
ovlatene za nadzor ulaza, boravka i protjerivanja stranaca. Ovo je vezano za kvalitetnu
uspostavu meunarodnog zakonodavstva i podlono njihovim obvezama vezanim za
sporazume, ukljuujui i EKLJP. Postoji opsena sudska praksa kada je rije o okolnostima
u kojima odreena kvalificirana prava mogu predstavljati zapreku za protjerivanje. Ta
kvalificirana prava su ona prava s ugraenim ogranienjima, kao to su lanci8.11.
EKLJP. Pravo na potivanje privatnog i obiteljskog ivota iz lanka8. EKLJP jest pravo na
koje se esto poziva u sluajevima koji ne ukljuuju rizik od nehumanog i poniavajueg
postupka suprotnog lanku3. U Dijelu5.2 bit e detaljno govora o pravima iz lanka8.
Zapreke za premjetaj takoer je mogue uzeti u obzir u pogledu navodno flagrantnog

krenja lanka5. ili 6. EKLJP u zemlji prijama, kao primjerice ako se osoba nae u rizinoj
situaciji da bude podvrgnuta proizvoljnom pritvoru bez suenja, ako joj prijeti dugotrajno
oduzimanje slobode nakon osuujue presude u sklopu oito nepravinog sudskog
postupka ili ako bude izloena riziku od flagrantnog uskraivanja pravde tijekom ekanja
na suenje. Na podnositelju je velik teret dokazivanja.153
Primjer: U sluaju Mamatkulov i Askarov protiv Turske154 ESLJP je razmatrao je li

izruenje podnositelja u Uzbekistan za posljedicu imalo stvaran rizik od flagrantnog
uskraivanja pravde kojim se kri lanak6. EKLJP.
153 ESLJP, Othman (Abu Qatada) protiv Ujedinjenog Kraljevstva, br.8139/09, 17.sijenja2012., st.233.
154 ESLJP, Mamatkulov i Askarov protiv Turske [GC], br.46827/99 i 46951/99, 4.veljae2005.
83
Primjer: U sluaju Othman (Abu Qatada) protiv Ujedinjenog Kraljevstva155 ESLJP je

utvrdio, na temelju lanka6. EKLJP, da deportacija podnositelja u Jordan nije mogua
iz razloga to bi dokazi pribavljeni muenjem treih osoba na ponovljenom suenju
najvjerojatnije bili upotrijebljeni protiv njega.
Primjer: U domaem sluaju EM Libanon Dom lordova Ujedinjenog Kraljevstva

zakljuio je da u sluaju oitog krenja kvalificiranog (neapsolutnog) prava kao to
je primjerice lanak8. EKLJP na nain da se povrijedi sama bit tog prava, nema
potrebe za procjenom razmjernosti.156
Prema Europskoj socijalnoj povelji lankom 19. stavkom 9. zabranjuje se protjerivanje

radnika migranata koji zakonito borave na teritoriju drave sudionice, osim ako predstav-
ljaju prijetnju nacionalnoj sigurnosti ili povredu javnog interesa ili morala.
Europski odbor za socijalna prava posebice smatra da ako je drava dodijelila pravo
boravka branom partneru radnika migranta i/ili njegovoj djeci, gubitak prava boravka
samog radnika migranta ne moe utjecati na neovisna prava boravka njegovih lanova
obitelji tijekom svog onog vremena u kojem ti lanovi obitelji imaju pravo boravka.
Strani dravljani koji su u dravi boravili dovoljno dugo, bilo legalno, bilo uz preutno odo-
brenje njihova nezakonitog statusa s obzirom na potrebe drave domaina, trebali bi biti
zatieni pravilima koja od deportacije ve tite i druge strane dravljane.157
3.4. Dravljani treih zemalja koji uivaju viu

razinu zatite od protjerivanja
Prema propisima Europske unije odreene skupine dravljana treih zemalja koje
nemaju potrebu za meunarodnom zatitom uivaju viu razinu zatite od progona. To
su osobe koje imaju status dugotrajnog boravka, dravljani treih zemalja koji su lanovi
obitelji dravljana Europske unije/Europskog gospodarskog prostora koji koriste svoje
pravo na slobodno kretanje te turski dravljani.
155 ESLJP, Othman (Abu Qatada) protiv Ujedinjenog Kraljevstva, br.8139/09, 17.sijenja2012.
156 Ujedinjeno Kraljevstvo, EM (Liban) protiv Secretary of State for the Home Department [2008.] Dom
lordova Ujedinjenog Kraljevstva 64.
157 Europski odbor za socijalna prava, Zakljuci 2011., Opi uvod, sijeanj 2012., izjava o tumaenju l.19.
st.8.
84
3.4.1. Rezidenti na dulje vrijeme

Rezidenti na dulje vrijeme uivaju snaniju zatitu od protjerivanja. Odluka o protjeriva-
nju dugotrajnog rezidenta mora biti temeljena na ponaanju koje predstavlja stvarnu i
dostatno ozbiljnu prijetnju javnom interesu ili sigurnosti.158
3.4.2. Dravljani treih zemalja koji su lanovi obitelji

dravljana Europskoga gospodarskog prostora
(EEA) i vicarskih dravljana
Osobe dravljani bilo koje zemlje koji su lanovi obitelji dravljana Europskog gospo-
darskog prostora, ukljuujui i dravljane Europske unije ukoliko su iskoristili pravo na
slobodno kretanje, imaju pravo boravka koje proizlazi iz odredbi Europske unije o slo-
bodnom kretanju. Prema Direktivi o slobodnom kretanju (2004/38/EC) dravljani treih
zemalja s takvim obiteljskim vezama imaju pravo na viu razinu zatite od protjerivanja
od drugih kategorija dravljana treih zemalja. Prema lanku28. Direktive njihovo pro-
tjerivanje mogue je jedino iz razloga javnog interesa ili sigurnosti.159 U sluaju stalnih
rezidenata razlozi za protjerivanje moraju dosei razinu ozbiljnih razloga javnog interesa
ili javne sigurnosti. Kako se navodi u lanku27. stavku 2. Direktive, ove mjere moraju
biti usklaene s naelom razmjernosti, biti temeljene iskljuivo na osobnom ophoenju
odreenog pojedinca te takoer predstavljati istinsku, aktualnu i dostatno ozbiljnu pri-
jetnju za neki od temeljnih interesa drutva.160 Drave moraju dostaviti svoje obrazlo-
ene odluke osobi na koju se odnose (clanak 30.)
158 Direktiva Vijea 2003/109/EC, OJ 2003 L 016/44, l.12.

159 U nedostatku predmeta koji se odnose na dravljane treih zemalja, vidi idue sluajeve koji se
odnose na EU dravljane, a u kojima je Sud protumaio koncept vanih temelja javne sigurnosti
pod l.28. st.3.: Sud Europske unije, C-348/09, P. I. protiv Oberbrgermeisterin der Stadt Remscheid,
22.travnja2012., st.39-56.; Sud Europske unije, C-145/09 [2010] ECR I-11979, Land Baden-
Wrttemberg protiv Panagiotisa Tsakouridisa, 23.studenog2010., st.20.-35.
160 Za sudsku praksu vezanu za l.27 Direktive 2004/38/EC, s obzirom na koncept javnog interesa,
vidi Sud Europske unije, C-434/10, Petar Aladzhov protiv Zamestnik director na Stolichna direktsia na
vatreshnite raboti kam Ministerstvo na vatreshnite raboti, 17.studenog2011.; Sud Europske unije,
C-430/10, Hristo Gaydarov protiv Director na Glavna direktsia Ohranitelna politsia pri Ministerstvo na
vatreshnite raboti, 17.studenog2011. Vezano za koncept istinske, aktualne i dostatno ozbiljne prijetnje
za neki od temeljnih interesa drutva, vidi Europski sud, zdrueni sluajevi C-482/01 i C-493/01, [2004.]
Europski sud I-05257, Georgios Orfanopoulos i ostali te Raffaele Oliveri protiv Land Baden-Wrttemberg,
29.travnja2004., st.65. 71.
85
Primjer: U ZZ. protiv Dravnog tajnika za unutarnje poslove161 Sud Europske Unije
razmatrao je znaenje lanka30. st.2. Direktive o slobodnom kretanju koji zahti-
jeva od vlasti da obavijeste pojedince o razlozima zbog kojih im je odbijena dozvola
boravka, osim ukoliko bi to bilo protivno interesima javne sigurnosti. Odluujui o
tome moe li drava odbiti otkriti odreene podatke u svrhu zatite dravne sigur-
nosti, Sud je istaknuo da je dravnu sigurnost potrebno odvagati s obzirom na pravo
na uinkovitu sudsku zatitu zajamenu lankom 47. Povelje o temeljnim pravima.
Zakljuio je da sud koji ispituje odluku vlasti da ne otkriju precizno i u potpunosti
sve razloge zbog kojih je pojedincu odbijena boravina dozvola, mora biti nadlean
osigurati da je takvo neotkrivanje podataka ogranieno na strogo neophodne slua-
jeve. U svakom sluaju pojedinac mora biti obavijeten u osnovnim crtama o razlo-
zima za odluku na nain koji uzima u obzir potrebnu povjerljivost dokaza.
Za vicarske dravljane pravna osnova za zatitu od protjerivanja nalazi se u lanku5.

Dodatka I. Sporazumu izmeu Europske zajednice i njenih drava lanica te vicarske
Konfederacije o slobodnom kretanju osoba. Prema toj odredbi prava dodijeljena Spora-
zumom mogue je ograniiti jedino iz razloga javnog poretka, javne sigurnosti ili javnog
zdravstva.162
Takoer postoji i zatita lanova obitelji u sluaju smrti, razvoda ili odlaska dravljanina
Europskog gospodarskog prostora koji je koristio pravo slobodnog kretanja (lanci12. i
13. Direktive o slobodnom kretanju). U posebnim sluajevima takoer je mogua zatita
dravljana treih zemalja od protjerivanja na temelju lanka20. Ugovora o funkcioniranju
Europske unije (vidi Odjeljak5.2).163
3.4.3. Turski dravljani

Prema propisima Europske unije lankom 14. stavkom 1. Odluke Vijea Udruge 1/80
propisano je da turski dravljani ija su prava utvrena Ankarskim sporazumom mogu
biti protjerani samo iz razloga javnog interesa, javne sigurnosti ili javnog zdravlja. Sud
161 CJEU, ZZ. protiv Secretary of State for the Home Department, C-300/11. 4.lipnja2013.
162 Sporazum izmeu Europske zajednice i njenih drava lanica s jedne strane te vicarske Konfederacije
s druge o slobodnom kretanju osoba, potpisan u Luksemburgu 21.lipnja1999., stupio je na snagu
1.lipnja2002., OJ 2002 L 114/6.
163 Za podatke o sluaju u kojem je dodijeljena zatita, vidi Sud Europske unije, C-34/09, [2011] ECR
I-01177, Ruiz Zambrano protiv Office national de lemploi (ONEm), 8.oujka2011. Za podatke o
sluaju u kojem zatita nije dodijeljena, vidi Sud Europske unije, C-256/11, Murat Dereci i ostali protiv
Bundesministerium fr Inneres, 15.studenog2011. i CJEU, C-87/12, Ymerega i ostali protiv Ministre du
Travail, de lEmploi et de lImmigration, 8.svibnja2013.; vidi takoer Sud Europske unije, C-40/11, Iida
protiv Stadt Ulm, 8. studeni 2012.
86
je istaknuo da se prilikom razmatranja predloenog protjerivanja turskih dravljana, koji

su osigurali i uvrstili svoj boravak u jednoj od drava lanica Europske unije, primje-
njuju jednaki kriteriji kao i oni koji se primjenjuju na dravljane Europskog gospodarskog
prostora. Propisima Europske unije spreava se protjerivanje turskih dravljana kad se
temelji iskljuivo na razlozima ope predostronosti, kao to su zadravanje drugih stra-
nih dravljana, ili kada slijedi automatski nakon osude za kazneno djelo; prema dobro
ustaljenoj sudskoj praksi odstupanja od temeljnih naela slobode kretanja za pojedince,
ukljuujui i javni interes, moraju biti strogo tumaena na takav nain da dravama lani-
cama Europske unije nije mogue jednostrano odrediti njihov opseg.164
Primjer: U sluaju Nazli165 Europski sud zakljuio je da protjerivanje turskog drav-

ljanina nije mogue samo kao mjera opeg zastraivanja za druge strance ve ono
mora biti zasnovano na temelju jednakih kriterija kao i protjerivanje dravljana
Europskog gospodarskog prostora. Sud je povukao paralelu s naelima postavlje-
nim unutar podruja slobode kretanja za radnike koji su dravljani neke od drava
lanica. Bez umanjivanja vanosti opasnosti za javni poredak koji predstavlja upo-
raba droga, Sud je na temelju navedenih naela zakljuio da se protjerivanje nakon
osude za krivino djelo turskog dravljanina, koji uiva pravo propisano odlukom
Vijea o pridruivanju, moe smatrati opravdanim jedino onda kada ponaanje te
osobe ukazuje na to da postoje razlozi za uvjerenje da e on ili ona poiniti i neke
druge ozbiljne prekraje koji mogu nakoditi javnom interesu drave lanice koja je
njegov/njezin domain.
Primjer: U sluaju Polat166 Sud je precizirao da se mjere kojima se odobravaju ogra-

nienja prava dodijeljena turskim dravljanima, a koja su zasnovana na javnom
interesu, javnoj sigurnosti ili javnom zdravlju prema lanku14. Vijea o pridruiva-
nju, trebaju zasnivati iskljuivo na osobnom vladanju odreenog pojedinca. Vie
osuda za kaznena djela u dravi lanici koja je domain mogu predstavljati osnovu
za poduzimanje takvih mjera samo do mjere do koje vladanje navedene osobe
predstavlja stvarnu i dostatno ozbiljnu prijetnju temeljnim interesima drutva, to je
okolnost koju treba utvrditi nacionalni sud.
164 Europski sud, Sluaj 36/75 [1985] ECR I-01219, Roland Rutili protiv Ministre de Lintrieur,
28.listopada1985., st.27.; Europski sud, zdrueni sluajevi C-482/01 i C-493/01 [2003] ECR I-05257,
Orfanopoulos i Oliveri, 11.rujna2003., st.67.
165 Europski sud, C-340/97 [2000.] ECR I-00957, mer Nazli, Caglar Nazli i Melike Nazli protiv Grada
Nrnberga, 10.veljae2000.
166 Europski sud, C-349/06 [2007.] ECR I-08167, Murat Polat protiv Grada Rsselsheima, 4.listopada2007.
87
Kljune toke
Zapreke protjerivanju mogu biti apsolutne, gotovo apsolutne ili relativne (Uvod u ovo
poglavlje).
Zabrana zlostavljanja prema lanku3. EKLJP je apsolutna. Osobe kojima u njihovoj odre-
dinoj dravi prijeti stvaran rizik od postupaka koji su u suprotnosti s lankom 3. ne smiju
biti vraene u tu dravu, neovisno o njihovu ponaanju ili teini optubi protiv njih. Nad-
lena tijela takoer moraju procijeniti ovaj rizik neovisno o tome postoji li mogunost da
ta osoba bude izuzeta od zatite prema Direktivi o kvalifikaciji ili enevskoj konvenciji iz
1952. (vidi Odjeljke3.1.2 i 3.1.7).
Naelom non-refoulement prema enevskoj konvenciji iz 1951. zabranjuje se vraanje

osoba u situacije u kojima postoji mogunost ugroenosti njihova ivota ili slobode na
osnovi njihove rase, religije, nacionalnosti, pripadnosti odreenoj drutvenoj skupini ili
politikog uvjerenja (vidi Odjeljak3.1).
Prema propisima Europske unije bilo kakav postupak drava lanica EU usklaen s
pravnom steevinom o azilu Europske unije ili s Direktivom o vraanju, kao i s Dublin-
skom uredbom, mora biti u skladu i s pravom na azil i naelom non-refoulement (vidi
Odjeljak3.1).
Prilikom procjene postojanja stvarnog rizika Europski sud za ljudska prava obavlja
detaljan uvid u predvidive posljedice progona odreene osobe u zemlju predloenog
povratka, uzimajui u obzir osobne okolnosti te osobe kao i ope stanje u zemlji (vidi
Odjeljke3.1.3 i 3.3).
Prema EKLJP-u naelno je dunost traitelja azila da potkrijepe svoje tvrdnje, te im je neri-
jetko pri procjeni vjerodostojnosti njihovih izjava nuno dodijeliti povlasticu sumnje. Ipak,
u sluajevima kada su podaci nepotpuni ili po uvidu u iste postoji utemeljen razlog za
provjeru istinitosti njegovih ili njenih podnesaka, osoba je duna pruiti zadovoljavajue
objanjenje (vidi Odjeljak3.1.3).
Osoba se moe dovesti u rizik od postupaka koji su zabranjeni propisima Europske unije
ili Europskom konvencijom o ljudskim pravima, ak i takav rizik nije nuzno uzrokovan
samom dravom prijama, nego nedravnim akterima, boleu ili humanitarnim uvjetima
u toj zemlji (vidi Odjeljak3.1.2).
Mogue je da bi osoba, koja bi, u sluaju da bude vraena u podruje svog boravka u
dravi prijama, mogla riskirati postupke koji su zabranjeni propisima Europske unije ili
Europskom konvencijom o ljudskim pravima, bila sigurna u drugom dijelu zemlje (unu-
tranji premjetaj) (vidi Odjeljak3.1.5). Alternativno, drava prijama moe biti u moguno-
sti zatititi ju od takvog rizika (dostatnost zatite). U takvim sluajevima mogue je da
drava protjerivanja zakljui da za takvu osobu ne postoji potreba meunarodne zatite
(vidi Odjeljak3.1.4).
Propisi EU, kao i EKLJP, zabranjuju grupna protjerivanja (vidi Odjeljak3.2).
88
Prema propisima Europske unije dravljani treih zemalja koji su lanovi obitelji dravljana
Europskog gospodarskog prostora i ispunjavanju uvjete, mogu biti protjerani iskljuivo iz
razloga javnog interesa ili javne sigurnosti. Ova odstupanja treba dosljedno tumaiti te se
njihova procjena mora temeljiti iskljuivo na osobnom vladanju predmetne osobe (vidi
Odjeljak3.4.2).

89
4
Procesna jamstva i pravna
podrka u sluajevima azila
i povrata
pitanja
Direktiva o postupcima azila Postupci azila
(2013/32/EU)
Povelja temeljnih prava Europske Pravo na uinkovit EKLJP, lanak13. (pravo na
unije, lanak47. (pravo na uinkovit pravni lijek uinkovit pravni lijek)
pravni lijek i pravedno suenje) ESLJP, Abdolkhani i Karimnia
protiv Turske, 2009. (domai
pravni lijekovi moraju se baviti
meritumom zahtjeva)
Direktiva o postupcima azila Suspenzivni uinak ESLJP, Gebremedhin protiv
(2013/32/EU), lanak46. st.5-9. Francuske, 2007. (suspenzivni
uinak domaih pravnih lijekova
za zahtjeve za azilom u tranzitnoj
zoni)
ESLJP, Hirsi Jamaa i ostali
protiv Italije, 2012. (izostanak
suspenzivnog uinka domaih
pravnih lijekova protiv vojnog
osoblja koje je provelo
odguravanje na moru)
Direktiva o postupcima azila Ubrzani postupci ESLJP, I. M. protiv Francuske, 2012.
(2013/32/EU), lanak31. st.8. azila (proceduralne odredbe za ubrzane
postupke azila)
91

pitanja
Dublinska uredba, Uredba (EU) Dublinski postupci ESLJP, M. S. S. protiv Belgije i Grke,
br.604/2013 2011. (progon prema Dublinskom
Sud Europske unije, C-411/10, N. S., postupku s rizikom poniavajueg
2011. postupanja)
Sud Europske unije, C-245/11, K., ESLJP, De Souza Ribeiro protiv
2012. Francuske 2012. (suspenzivni
uinak u pritubama po lanku8.
EKLJP)
Direktiva o vraanju (2008/115/EZ) Postupak vraanja EKLJP, lanak13. (pravo na
uinkovit pravni lijek)
EKLJP, Protokol 7. lanak1.
(proceduralne odredbe vezane za
protjerivanje stranaca)
ESLJP, C. G. i ostali protiv Bugarske,
2008. (nedostatne proceduralne
odredbe u postupcima deportacije)
Povelja temeljnih prava Europske Pravna pomo EKLJP, lanak13. (pravo na
unije, lanak47. (pravo na uinkovit uinkovit pravni lijek)
pravni lijek i pravedno suenje) ESLJP, M. S. S. protiv Belgije i Grke,
2011. (neuinkovit sustav pravne
pomoi)
Direktiva o postupcima azila Pravna pomo u Vijee ministara, Smjernice za
(2013/32/EU), lanci20-22. postupcima azila zatitu ljudskih prava u kontekstu
ubrzanih postupaka azila,
1.srpnja2009.
Direktiva o vraanju (2008/115/EZ), Pravna pomo Vijee ministara, Dvadeset
lanak13. (pravni lijekovi) u odlukama o smjernica o prisilnom povratu,
povratu 4.svibnja2005.
Uvod
Ovo se poglavlje bavi postupkom obavljanja uvida u zahtjeve za meunarodnom
zatitom (postupci azila), kao i postupcima protjerivanja ili povrata. Prije svega ono se
dotie proceduralnih uvjeta koji su postavljeni pred one koji su odgovorni za donoenje
odluka o azilu ili povratu. Nakon toga ono se bavi pravom na uinkovit pravni lijek za
takve odluke, navodei kljune elemente potrebne da bi taj lijek bio uinkovit (takoer
vidi Odjeljak1.8 o pravnim lijekovima u kontekstu upravljanja granicama). Naposljetku
poglavlje daje osvrt na pitanja vezana za pravnu pomo. Poglavlje7 bavit e se nainom
provedbe povrata.
92
Procesna jamstva i pravna podrka u sluajevima azila i povrata
Sudska praksa ESLJP-a nalae dravama provedbu neovisnog i strogog pregleda

zahtjeva u kojima se navode opravdani razlozi za bojazan od stvarnog rizika za muenje,
nehumano ili poniavajue postupanje ili kanjavanje po povratku. Neki od uvjeta obra-
enih u sudskoj praksi Suda uvrteni su i u revidiranu Direktivu o postupcima azila.
U ovom e poglavlju pravo na uinkovit pravni lijek, kako je navedeno u lanku13.

EKLJP, biti usporeeno sa irim dometom prava na uinkovit pravni lijek koji se nalazi u
lanku47. Povelje o temeljnim pravima Europske unije.
4.1. Postupci za traenje azila

Prema propisima EU i EKLJP-u traitelji azila moraju imati pristup uinkovitim postupcima
za traenje azila, ukljuujui i pravne lijekove kojima je mogue obustaviti progon tijekom
albenog postupka.
Direktivom o postupcima azila Europske unije (2013/32/EU) postavljena su vrlo detaljna

pravila o uobiajenom postupku dodjele i oduzimanja meunarodne zatite. Direktiva
se primjenjuje na zahtjeve za azilom podnesene na podruju drava lanica Europske
unije koje su po njoj dune postupati, ime su obuhvaene i granice, teritorijalne vode te
tranzitne zone (lanak3.)
4.1.1. Intervju, postupak uvida i inicijalno donoenje

odluka
Prema EU pravu traitelji azila i o njima ovisne osobe moraju imati pristup postupcima
azila (lanak6. Direktive o postupcima azila; takoer vidi Dio2.2). Oni imaju pravo ostati
u dravi lanici EU-a sve dok ne bude donesena odluka o njihovom zahtjevu (lanak9.).
Iznimke od prava na ostanak mogu se uiniti samo za odredene opetovane zahtjeve
(lanak9. st.2 i lanak41.) te u sluajevima izruenja. Izruenje prema Okvirnoj odluci
Vijea 2002/584/JHA o Europskom nalogu za uhienje sadri svoja procesna jamstva.167
S podnositeljima treba obaviti osobni intervju (lanci14.-15. Direktive o postupcima azi-

la)168. Intervju se mora voditi u povjerljivom okruzenju u pravilu bez prisutnosti obitelji
podnositelja zahtjeva. Mora ga voditi osoba koja je sposobna uzeti u obzir sve okolnosti
167 Europski sud C-388/08 [2008.] ECR I-08993, Kazneni postupak protiv Leymann i Pustovarov,
1.prosinca2008.
168 Vidi i Sud Europske unije, C- 277/11 [2012.], M. M. protiv Minister for Justice, Equality and Law Reform,
Irske i Attorney General, Irske i glavnog dravnog odvjetnika, 22.studenog2012.
93
podnositelja zahtjeva, ukljuujui njegovo kulturalno podrijetlo, spol, seksualnu orijenta-

ciju, spolni identitet ili ranjivost.Potrebno je sastaviti odgovarajue pisano izvjee dostu-
pno podnositelju zahtjeva (lanak17.). Drave lanice moraju podnositelju zahtjeva dati
priliku da komentira izvjee prije nego nadleno tijelo donese svoju odluku o zahtjevu
(lanak17. st.3.). Sukladno lanku15. st.3. toki e) izmijenjene direktive intervju s dje-
tetom mora se voditi na nain prikladan djeci. Maloljetnici bez pratnje uivaju posebna
jamstva, ukljuujui pravo na zastupnika (lanak25). Najbolji interesi djeteta moraju biti
od kljunog znaenja (lanak25. stavak6., vidi i Poglavlje9). Za vie informacija o prav-
noj pomoi proui Odjeljak4.5.
Odluivanje o zahtjevu za azilom mora ispunjavati procesne uvjete propisane Direk-

tivom o postupcima azila kao i uvjete o ocjenjivanju dokaza propisane Direktivom o
kvalifikaciji (lanak4.). Mora se provesti pojedinano, objektivno i nepristrano, koristei
aktualne podatke (lanak10. Direktive o postupcima azila i lanak4. Direktive o kvalifi-
kaciji). Prema lanku10. Direktive o postupcima azila, zahtjevi se ne bi smjeli automatski
odbiti od strane kvazisudskog odnosno upravnog tijela nadlenog u prvom stupnju samo
zato to nisu podneseni u najkraem moguem roku. lanak12. Direktive o postupcima
azila navodi da podnositelji zahtjeva za azil moraju biti obavijeteni o postupku koji tre-
baju pratiti kao i o vremenskom okviru na jeziku za koji razumiju ili za koji se razumno
moe zakljuiti da razumiju; imaju pravo dobiti usluge tumaa kad god je to potrebno;
imaju pravo komunicirati s UNHCR-om ili organizacijom koja prua pravne savjete; imaju
pravo dobiti pristup dokazima u svezi s odluivanjem o njihovu zahtjevu; te u razumnom
roku biti obavijeteni o odluci na jeziku koji razumiju ili se s razlogom smatra da razumiju.
Prema lanku13. Direktive podnositelji zahtjeva imaju dunost suraivati s vlastima.
Traitelji azila imaju pravo na povlaenje svojih zahtjeva za azilom. Postupci za povlae-
nje takoer moraju biti u skladu s uvjetima obavjeivanja, kojima je obuhvaeno oba-
vjeivanje pisanim putem (lanci44. i 45. Direktive o postupcima azila). Kada postoje
dostatni razlozi za vjerovanje da je traitelj azila implicitno povukao ili odustao od svoga
zahtjeva, isti bi se mogao smatrati povuenim ili zanemarenim, meutim, drava mora
donijeti odluku o prekidu uvida i napraviti zapis o poduzetom postupku ili odbiti zahtjev
(lanci27. i 28. Direktive o postupcima azila).
Odluke o zahtjevima za azilom moraju se donijeti od strane nadlenog tijela u to je

mogue kraem roku, ali ne duljem od est mjeseci, osim u okolnostima navedenim u
lanku31. st.3. i. 4. Direktive o postupcima azila, u kojima se taj rok moe produljiti do
najvie 21 mjesec. U sluaju da odluka ne moe biti donesena unutar est mjeseci, pod-
nositelja treba izvijestiti o kanjenju te mu na njegov zahtjev treba pruiti informacije o
oekivanom vremenu donoenja odluke (lanak31. st.6.). Prilikom razmatranja zahtjeva
94
moraju se potivati osnovna jamstva iz Poglavlja II direktive. Odluke moraju biti u pisa-
nom obliku te davati upute o nainu albe (lanak11. Direktive).
Prema lanku33. Direktive o postupcima azila drave lanice ne moraju razmatrati

nedoputene zahtjeve, kao to su primjerice opetovani zahtjevi u kojima nema nikakvih
novih elemenata ili u sluajevim kada se necanica Europske Unije smatra sigurnom tre-
om zemljom za podnositelja zahtjeva. Mora se provesti osobni intervju, osim u sluaje-
vima nedoputenih opetovanih zahtjeva (lanak34.).
Prema EKLJP-u Sud je stava da osobama mora biti omoguen pristup postupcima azila,
kao i pruene odgovarajue informacije vezano za postupak i njegovo praenje. Od
nadlenih tijela takoer se zahtijeva izbjegavanje iznimno dugih odgoda pri donoenju
odluka o zahtjevima za azilom.169 Pri procjeni uinkovitosti odluivanja o prvostupanj-
skim zahtjevima za azilom, Sud je razmatrao i druge imbenike, kao to su dostupnost
tumaa, pristup pravnoj pomoi i postojanje pouzdanog sustava komunikacije izmeu
nadlenih tijela i traitelja azila.170 U smislu procjene rizika, lankom 13. nalae se da nad-
leno nacionalno tijelo provede neovisan i detaljan pregled svakog zahtjeva koji sadri
opravdane razloge za bojazan od stvarnog rizika za postupak prema podnositelju u slu-
aju njegova protjerivanja na nain koji je suprotan lanku3. (ili lanku2.).171
4.1.2. Pravo na uinkovit pravni lijek

Osobama mora biti dostupan praktian i uinkovit pravni lijek protiv odbijenog zahtjeva
za azil, odbijene dozvole boravka ili bilo kakva druga odluke kojom se navodno kre nji-
hova ljudska prava. U tom smislu, propisima EU-a kao i EKLJP-om utvreno je da je nuno
djelovanje u skladu s proceduralnim odredbama kako bi se pojedinani sluajevi razmo-
trili na uinkovit i brz nain. Stoga su u sklopu propisa Europske unije kao i EKLJP-a razvi-
jeni detaljni proceduralni uvjeti.
U sklopu propisa Europske unije lankom 47. Povelje temeljnih prava Europske unije
jami se pravo na uinkovit pravni lijek i pravedno suenje. Prvi odlomak lanka47.
Povelje temeljen je na lanku13. EKLJP, kojim se jami pravo na uinkovit pravni lijek
pred nadlenim nacionalnim tijelom. Meutim, Poveljom temeljnih prava Europske unije
169 ESLJP, M. S. S. protiv Belgije i Grke [GC], br.30696/09, 21.sijenja2011., ESLJP, Abdolkhani i Karimnia
protiv Turske, br.30471/08, 22.rujna2009.
170 Za vie podataka vidi ESLJP, M. S. S. protiv Belgije i Grke [GC], br.30696/09, 21.sijenja2011., st.301.
171 Ibid., st.293.
95
propisano je da ispitivanje mora provesti sud, dok se u lanku13. Europske konvencije o

ljudskim pravima samo navodi ispitivanje pred nadlenim nacionalnim tijelom.172
Drugi odlomak lanka47. Povelje o temeljnim pravima Europske unije zasniva se na

lanku6. EKLJP, kojim se jami pravo na pravino suenje, no samo tijekom utvrivanja
graanskih prava ili dunosti, odnosno bilo kakve kaznene odgovornosti. Ovim je pri-
mjena lanka6. EKLJP na imigrantske i azilantske sluajeve onemoguena jer se oni ne
sastoje od utvrivanja graanskih prava niti dunosti.173 U lanku47. Povelje o temeljnim
pravima Europske unije nema takvog razlikovanja.
lanak46. Direktive o postupcima azila jamci pravo na uinkovit pravni lijek protiv odluke
o meunarodnoj zatiti, odbijanja otvaranja prethodno obustavljenog zahtjeva i odluke o
povlaenju meunarodne zatite. Mora ukljuivati popuno ex nunc razmatranje injeni-
nih i pravnih pitanja. Rokovi ne smiju pretherano oteati podnoenje albe.
U sklopu EKLJP-a lankom 6. zajameno je pravo na pravino suenje pred sudom, no

ova se odredba smatra neprimjenjivom na azilantske i imigrantske sluajeve (vidi Odje-
ljak4.5). U takvim se sluajevima primjenjuje lanak13., koji jami pravo na uinkovit
pravni lijek pred nadlenim nacionalnim tijelom. Druga prava iz Konvencije, ukljuujui i
njen lanak3., mogue je tumaiti u svezi s lankom 13. Nadalje se smatra da se pravo
na privatan i obiteljski ivot, kako je zajameno lankom 8. EKLJP, takoer sastoji od inhe-
rentnih proceduralnih odredbi (ukratko opisanih u Odjeljku4.4). Takoer se u azilantskim
ili imigrantskim predmetima esto poziva na zabranu proizvoljnosti, koja je sadrana u
svim konvencijskim pravima.174 Za pravni lijek protiv nezakonitog i proizvoljnog liavanja
slobode vidi Poglavlje6 (Odjeljak6.10).
ESLJP je definirao temeljna svojstva uinkovitog pravnog lijeka u sluajevima vezanim

za protjerivanje traitelja azila. Podnositeljima zahtjeva na nacionalnoj razini mora biti
dostupan pravni lijek kojima je mogue osporavati meritum bilo koje sporne pritube
u skladu s EKLJP-om te, ukoliko je potrebno, kojim se moe popraviti uinjena poveda.175
Budui da taj lijek mora biti uinkovit kako u sudskoj praksi tako i u zakonskoj teoriji,
ESLJP e moda morati, pokraj drugih elemenata, razmotriti i je li traitelju azila ostav-
ljeno dovoljno vremena za podnoenje albe.
172 Objanjenja vezana za Povelju o temeljnim pravima Europske unije, (2007/C 303/02), SL 2007
C303/17.
173 ESLJP, Maaouia protiv Francuske (odluka), br.39652/98, 12.sijenja1999., st.38.-39.
174 ESLJP, C. G. i ostali protiv Bugarske, br.1365/07, 24.travnja2008., st.49.
175 ESLJP, M. S. S. protiv Belgije i Grke [GC], br.30696/09, 21.sijenja2011., st.288., ESLJP, Kudla protiv
Poljske [GC], br.30210/96, 26.listopada2000., st 157.
96
Primjer: U sluaju Abdolkhani i Karimnia protiv Turske176 i administrativna i sudska

nadlena tijela bila su pasivna vezano za ozbiljne navode podnositelja zahtjeva o
riziku od zlostavljanja u sluaju njihova povratka u Irak ili Iran. K tome nacionalna
nadlena tijela propustila su razmotriti njihove zahtjeve za privremenim azilom, oba-
vijestiti ih o razlozima za to te im dati pristup pravnoj pomoi, unato njihovu jasnom
zahtjevu za odvjetnikom tijekom boravka u policijskom pritvoru. Ovakvim propu-
stima nadlenih nacionalnih tijela podnositelji su onemogueni u podnoenju svojih
zahtjeva u skladu s lankom 3. EKLJP i u sklopu vaeeg zakonskog okvira. Nada-
lje podnositelji se nisu mogli prijaviti nadlenim vlastima radi ponitavanja odluke
o njihovoj deportaciji jer im nisu dostavljeni nalozi o njoj niti su bili obavijeteni o
razlozima njihova premjetaja. Sudski uvid u deportacijske sluajeve u Turskoj nije
se mogao smatrati uinkovitim pravnim lijekom jer zahtjev za ponitenjem depor-
tacijskog naloga nije imao suspenzivni uinak osim ako administrativni sud izriito
nije naredio odlaganje provedbe. Prema tome podnositeljima zahtjeva nije pruen
uinkovit i dostupan pravni lijek vezano za njihove albe na temelju lanka3. EKLJP.
Primjer: Ustavni sudovi u Austriji i ekoj otkrili su da su odreeni rokovi od dva,

odnosno sedam dana bili prekratki.177 Nasuprot tome, u sluaju Diouf178 Sud je utvr-
dio da se albeni rok od 15 dana u ubrzanom postupku openito ne moe smatrati
nedostatnim u smislu praktine pripreme i donoenja uinkovite odluke te se doima
razumnim i razmjernim u odnosu na obuhvaena prava i interese.
Drugi postupci drave koji mogu umanjiti uinkovitost jamstava ukljuuju propust oba-
vjeivanja pojedinaca o odluci ili o njihovom pravu na albu, odnosno ometanje kon-
takta pritvorenog traitelja azila s vanjskim svijetom. U pojedinim aspektima postoji
podudarnost izmeu uvjeta koje navodi ESLJP i koji se nalaze u proceduralnim odred-
bama pod Direktivom o postupcima azila.
Primjer: U sluaju onka protiv Belgije,179 koji je vezan za grupno protjerivanje rom-
skih traitelja azila prema lanku4. Protokola br.4 EKLJP, administrativnim i prakti-
nim zaprekama podnositeljima je u Belgiji onemoguen postupak zahtijevanja azila.
176 ESLJP, Abdolkhani i Karimnia protiv Turske, br.30471/08, 22.rujna2009., st.111.-117.

177 Austrija, Austrijski ustavni sud (sterreichische Verfassungsgerichtshof), odluka G31/98, G79/98,
G82/98, G108/98 od 24.lipnja1998.; eka, eki ustavni sud (stavn soud Cesk republiky) odluka
br.9/2010, Coll. koja je stupila na snagu u sijenju 2010.
178 Sud Europske unije C-69/10, Samba Diouf protiv Ministre du Travail, de lEmploi et de lImmigration,
28.srpnja2011., par. 67.
179 ESLJP, onka protiv Belgije, br.51564/99, 5.veljae2002.
97
Tijekom prvostupanjskih postupaka podnositelji nisu imali pristup dokumentaciji

svog sluaja, nisu imali pravo uvida u zabiljeke sa sasluanja niti su mogli traiti da u
njih budu uvrtene i njihove primjedbe. Pravni lijekovi koji su dostupni pred viestu-
panjskim sudovima nisu imali nikakav neposredan suspenzivni uinak. Sud je zaklju-
io da je dolo do povrede lanka13. u svezi s lankom 4. Protokola br.4. EKLJP.
U sluaju da pojedinani pravni lijek sam po sebi ne ispunjava u potpunosti zahtjeve

lanka13. EKLJP, to je mogue skupinom pravnih lijekova osiguranih unutar domaeg
zakonodavstva.180
4.1.3. albe s automatskim suspenzivnim uinkom

U skladu s pravom Europske unije lanak46. Direktive o postupcima azila predvia
pravo na uinkovit pravni lijek pred sudom ili tribunalom. Time slijedi tekst lanka47.
Povelje o temeljnim pravima Europske unije. Direktiva zahtijeva od drava lanica EU da
podnositeljima zahtjeva dopuste ostanak na njihovom teritoriju dok ne istekne rok za
ulaganje albe odnosno dok se ne donese odluka po albi. Sukladno lanku46. st.6.
automatsko pravo ostanka ne vrijedi za odreene vrste neopravdanih i nedoputenih
zahtjeva u kom sluaju albena tijela moraju moi odluiti da li podnositelj zahtjeva smije
ostati na teritoriju tijekom odluivanja o njegovoj albi. Slina iznimka primjenjuje se i na
odluke o vraanju na temelju Dublinske uredbe ((EU) br. 604/2013, lanak27. st.2.).
U skladu s EKLJP-om Sud je smatrao da kada pojedinac uloi albu protiv odbijanja njego-
vog ili njezinog zahtjeva za azil, alba mora imati automatski suspenzivan uinak kad bi
primjena mjere progona mogla imati potencijalno nepovratne uinke protivne lanku3.
Primjer: U sluaju Gebremedhin [Gaberamadhien] protiv Francuske181 ESLJP je sma-

trao da su navodi podnositelja zahtjeva glede rizika od loeg postupanja u Eritreji
dovoljno vjerodostojni kako bi njegova prituba prema lanku3. EKLJP bila uvjer-
ljiva. Podnositelj zahtjeva mogao se stoga pozvati na lanak13. u svezi s lankom 3.
Potonja odredba predvia da strani dravljani imaju pristup pravnom lijeku sa sus-
penzivnim uinkom protiv odluke o progonu u zemlju u kojoj postoje stvarni razlozi
da bi on/ona riskirao/la postupanje protivno lanku3. U sluaju traitelja azila koji
su tvrdili da postoji takav rizik i kojima je ve odobren ulazak na francuski teritorij,
francusko pravo predvia postupak koji udovoljava nekim od ovih zahtjeva. Postu-
pak se meutim ne odnosi na osobe koje navode postojanje takvog rizika nakon
180 ESLJP, Kuda protiv Poljske [GC], br.30210/96, 26.listopada2000.

181 ESLJP, Gebremedhin [Gaberamadhien] protiv Francuske, br.25389/05, 26.travnja2007.
98
pojavljivanja na granici u zranoj luci. Kako bi podnijeli zahtjev za azilom, strani

dravljani moraju se nalaziti na teritoriju Francuske. U sluaju da se pojave na gra-
nici, ne mogu podnijeti takav zahtjev osim ako im prvo nije izdana dozvola za ula-
zak u zemlju. Ako u tom smislu nemaju potrebne papire, moraju podnijeti zahtjev
za dozvolom ulaska na osnovi azila. Zatim ih se zadrava u ekaonici dok vlasti
ne proue je li njihov zahtjev za azilom oito neosnovan. Ako vlasti smatraju da je
zahtjev oito neosnovan, odbijaju predmetnoj osobi dozvolu za ulazak u zemlju.
Njega ili nju zatim se automatski udaljuje bez mogunosti predaje zahtjeva za azil.
Dok je osoba u ovom sluaju mogla uloiti albu upravnom sudu da se ukine mini-
starska odluka o odbijanju dozvole za ulazak, takav zahtjev nema suspenzivan
uinak niti ikakvih odreenih rokova. U biti, on ili ona mogu se obratiti sucu u hit-
nom postupku, kao to je podnositelj i uinio, ali neuspjeno. Ni ovaj pravni lijek,
meutim, nije imao automatski suspenzivan uinak, to znai da se osobu ne smije
udaljiti prije no to sudac donese odluku. Imajui u vidu vanost lanka3. EKLJP i
nepovratnu prirodu tete nastale muenjem ili neovjenim postupanjem, uvjet je
sukladno lanku13. da kada drava odlui udaljiti stranog dravljanina u zemlju u
kojoj postoji osnovan razlog vjerovati da e biti podvrgnuta muenju ili neovjenom
postupanju, osoba u pitanju mora imati pristup pravnom lijeku s automatskim sus-
penzivnim uinkom. Takav uinak u praksi nije bio dovoljan. Budui da podnositelj
albe nije imao pristup pravnom lijeku dok se nalazio na ekanju, prekrene su
odredbe lanka13. EKLJP u svezi s lankom3.
Primjer: U sluaju M. S. S. protiv Belgije i Grke182 sud je zakljuio da je Grka prekrila

odredbe lanka13. EKLJP zajedno s odredbama lanka3. zbog propusta njenih vlasti
prilikom pregleda tuiteljeva zahtjeva za azil te rizika da ga se izravno ili neizravno
vrati u zemlju podrijetla bez ozbiljne prosudbe zasnovanosti njegova zahtjeva za azil
te bez mogunosti pristupa uinkovitom pravnom lijeku.
Primjer: U sluaju Hirsi Jamaa i ostali protiv Italije183 jedan je talijanski brod na moru
preprijeio potencijalne traitelje azila. Talijanske vlasti navele su ih da misle da ih
odvode u Italiju te ih nisu obavijestili o postupku potrebnom kako bi izbjegli vraanje
u Libiju. Tuitelji stoga nisu mogli podnijeti pritubu nadlenim vlastima pod lan-
kom 3. EKLJP ili lankom 4. Protokola br.4 niti dobiti iscrpnu i tonu procjenu svojih
zahtjeva prije primjene mjere udaljavanja. Sud je zakljuio da je dolo do krenja
lanka13. EKLJP u svezi s lankom 3. i lankom 4. Protokola br.4.
182 ESLJP, M. S. S. protiv Belgije i Grke [GC], br.30696/09, 21.sijenja2011., st.293.

183 ESLJP, Hirsi Jamaa i ostali protiv Italije [GC], br.27765/09, 23.veljae2012., st.197. 207.
99
U nedavnom sluaju Velikog vijea ESLJP je razmatrao zahtijeva li i prituzba pod lankom
13. EKLJP u svezi s lankom 8. automatski suspenzivan uinak domaeg pravnog lijeka.
Primjer: U sluaju De Souza Ribeiro protiv Francuske184 tuitelj, brazilski dravlja-

nin, ivio je s obitelji u Francuskoj Gvajani (francuskom prekomorskom teritoriju)
od sedme godine. Nakon administrativnog pritvora iz razloga to nije dao na uvid
valjanu dozvolu boravka, vlasti su naredile njegovo udaljenje. Deportiran je sljede-
ega dana oko 50 minuta nakon to je uloio albu na odluku o udaljenju. Veliko je
vijee ESLJP-a smatralo da je urba s kojom je provedena odluka o udaljenju ui-
nila raspoloiv pravni lijek u praksi neuinkovitim te stoga i nedostupnim. Tuitelj u
praksi nije imao pristup uinkovitom pravnom lijeku u pogledu svoje pritube pod
lankom 8. Konvencije, u trenutku deportacije. Sud je utvrdio krenje lanka13. u
svezi s lankom 8.
4.1.4. Ubrzani postupak azila

U skladu s pravom Europske unije lanak31. stavak8. Direktive o postupcima azila
navodi deset situacija u kojima se mogu primijeniti ubrzani postupci, kao primjerice kad
se zahtjev smatra neosnovanim jer je podnositelj podrijetlom iz sigurne drave ili kad
odbije dati otiske prstiju. Iako se i dalje primjenjuju osnovna naela i jamstva sadrana u
direktivi, alba ne mora imati automatski suspenzivan uinak tako da se pravo ostanka
tijekom albenog postupka mora izriito zahtijevati i/ili dodijeliti u svakom pojedinom
sluaju (vidi takoder Odjeljak4.1.3). U praksi ubrzani postupak takoer moe imati krae
rokove za albu protiv negativne odluke.
U skladu s EKLJP-om Sud je smatrao da postoji potreba za neovisnim i strogim pregle-

dom svakog zahtjeva za azil. Kada to nije sluaj, Sud je utvrdio krenje odredbi lanka13.
EKLJP u svezi s lankom 3.
Primjer: U sluaju I. M. protiv Francuske185 tuitelj, koji je tvrdio da postoji rizik neo-
vjenog postupanja ako ga se deportira u Sudan, pokuao je zatraiti azil u Francu-
skoj. Vlasti su zauzele stav da je njegov zahtjev za azil zasnovan na namjernoj pri-
jevari odnosno da zlorabi postupak azila jer ga je podnio nakon izdavanja naloga
za udaljavanje. Prvi i jedini pregled njegova zahtjeva za azil bio je stoga automat-
ski obraen po ubrzanom postupku kojemu nedostaju procesna jamstva. Tako je
184 ESLJP, De Souza Ribeiro protiv Francuske, br.22689/07, 13.prosinca2012.

185 ESLJP, I. M. protiv Francuske, br.9152/09, 2.veljae2012., st.136. 160.
100
primjerice vremenski rok za podnoenje zahtjeva sveden s 21 dana na pet dana.

Ovaj je vrlo kratki rok nametnuo specifina ogranienja budui da se od podnosi-
telja oekivalo da preda detaljan zahtjev na francuskom, uz ostalu dokumentaciju,
te ispuni iste uvjete kao i oni koji nisu u pritvoru i zahtjev predaju po normalnom
postupku. Iako se tuitelj mogao obratiti upravnom sudu kako bi osporio nalog o
deportaciji, imao je samo 48 sati da to uini u usporedbi s dva mjeseca tijekom uobi-
ajenog postupka. Tuiteljev zahtjev za azil bio je stoga odbijen a da mu domai
sustav, u cjelini, nije pruio mogunost pravnog lijeka uinkovitog u praksi. Stoga on
nije bio u mogunosti iznijeti svoju pritubu pod lankom 3. EKLJP. Sud je zakljuio da
je dolo do povrede lanka13. u svezi s lankom 3. EKLJP.
4.2. Dublinski postupci

Dublinska uredba (Uredba (EU) br.604/2013), koju primjenjuju 32 europske drave,
odreuje koja je drava odgovorna za ispitivanje zahtjeva za azil. Na osnovi kriterija utvr-
enih Uredbom, ako je neka druga drava odgovorna za ispitivanje zahtjeva, Uredba
odreuje toj dravi postupak transfera.
Prema pravu Europske unije, Dublinska uredba predvia vremenske rokove za udovo-
ljavanje zahtjeva za vraanje ili primanje traitelja azila (lanci21., 22., 24. i 29.) i odre-
uje obvezu drave da prikupi odreene dokaze prije povrata podnositelja (lanak22.),
potrebu da se osigura povjerljivost osobnih podataka (lanak39.), kao i potrebu da se
pojedinca izvijesti o Dublinskoj uredbi openito (lanak4.) i o planiranom postupku pre-
mjetaja u skladu s Dublinskom uredbom i dostupnim pravnim lijekovima (lanak26.).
Postoje i dokazni uvjeti poput upravne suradnje (lanak34. Dublinske uredbe) kao i jam-
stva poput prestanka odgovornosti (lanak19.).
Primjer: U sluaju Kastrati186 Sud Europske unije smatrao je da Dublinska uredba nije
primjenjiva kad se zahtjev za azil povue u dravi lanici Europske unije odgovornoj
za ispitivanje zahtjeva koja je pristala preuzeti odgovornost za podnositelja zahtjeva.
Na dravi je lanici, na ijem je teritoriju zahtjev podnesen, da donese potrebnu
odluku u vezi takvog povlaenja zahtjeva te posebice da prekine ispitivanje i zabi-
ljei taj podatak u spisu podnositelja zahtjeva.
lanak5. Dublinske uredbe u principu zahtijeva obavljanje osobnog intervjua sa sva-

kim podnositeljem zahtjeva. Podnositelji imaju pravo na uinkovit pravni lijek: mora im
186 CJEU, C-620/10, Migrationsverket protiv Nurije Kastrati i ostalih, 3.svibnja2012., st.49.
101
se dopustiti ostanak na teritoriju tijekom odluivanja o albi protiv odluke o njihovom

povratu ili albeno tijelo mora moi privremeno obustaviti povrat na svoju inicijativu ili na
zahtjev (lanak27. st.3.).
Dublinska uredba sadri i procesna jamstva za za maloljetnike bez pratnje (vidi Odje-
ljak9.1 za vie detalja) i odredbe za odravanje jedinstva obitelji. lanci 8.-11. i 16. uredbe
sadre kriterije za odreivanje odgovorne drave lanice u sluaju lanova ue obitelji
(kao to su definirani lankom 2. tokom g) uredbe). Nadalje, jedna drava lanica moe
zahtijevati od druge da ispita zahtjev kako bi spojila ostale lanove obitelji (lanak17.
st.2. humanitarna klauzula). lanak7. st.3. zahtijeva od drava lanica da uzmu u raz-
matranje sve dostupne dokaze o postojanju lanova obitelji i roaka na teritoriju neke od
drava lanica EU-a, ukoliko su isti izvedeni prije nego to druga drava lanica prihvati
odgovornost za odluivanje o zahtjevu za azilom te prije nego to je donesena odluka o
prethodnom zahtjevu.
Kada su u pitanju ozbiljna humanitarna pitanja, drava lanica Europske unije u nekim
okolnostima moe postati odgovorna za ispitivanje zahtjeva za azil kad je jedna osoba
ovisna o nekoj drugoj uz uvjet da meu njima postoje rodbinske veze.
Primjer: Predmet K187 odnosio se na predloeni povrat iz Austrije u Poljsku ene

cija je snaha tek bila rodila dijete. Snaha je pritom bila teko bolesna i hedikepirana
zbog traumatinog iskustva u treoj zemlji. Kada bi se saznalo sto joj se dogodilo,
snaha bi vjerojatno bila izloena riziku nasilnikog ponaanja mukih lanova obi-
telji na temelju kulturne tradicije koja trai ponovno uspostavljanje obiteljske asti.
U takvim je okolnostima Sud Europske unije smatrao je ukoliko su ispunjeni uvjeti iz
lanka15. st.2. Dublinske uredbe [u verziji iz 2003. a koja je ponovljena u lanku16.
st.1. verzije iz 2013.], drava lanica koja je iz humanitarnih razloga duna preuzeti
traitelja azila postaje odgovorna za ispitivanje zahtjeva za azil te osobe.
Drava lanica Europske unije, ak i kad nije odgovorna sukladno kriterijima Dublin-
ske uredbe, moe odluiti razmotriti zahtjev za azil (klauzula o suverenitetu u
lanku17.stavku 1. Dublinske uredbe)188. Prema lanku3.stavaku 2. Uredbe, ukoliko bi
povratak u zemlju lanicu EU-a koja se smatra odgovornom prema Dublinskim kreiteri-
jima izloio podnositelja zahtjeva riziku loeg postupanja zabranjenog lankom 4. Povelje
o temeljnim pravima, drava koja namjerava izvriti protjerivanje mora preispitati ostale
187 CJEU, sluaj C-245/11, K protiv Bundesasylamt, 6.studenog2012.

188 Vidi takoer CJEU, C-528/11, Zuheyr Frayeh Halaf protiv Darzhavna agentsia za bezhantsite pri
Ministerskia savet, 30.svibnja2013.
102
kriterije uredbe te u razumnom roku, odrediti omoguuju li kriteriji da druga drava la-
nica bude odgovorna za ispitivanje zahtjeva za azil. Ovo moe dovesti do toga da prvos-
pomenutu drava preuzme odgovornost za zahtjev za azilom kako bi uklonila rizik kre-
nja temeljnih prava podnositelja zahtjeva.
Primjer: U zdruenim sluajevima N. S. i M. E.189 Sud Europske unije razmatrao je

bi li lanak4. Povelje o temeljnim pravima Europske unije, koji odgovara lanku3.
EKLJP, bio prekren da se pojedinci vrate u Grku prema Dublinskoj uredbi. Dok je
Sud Europske unije razmatrao ove sluajeve, Europski sud za ljudska prava je ve
bio zakljuio da su prijam i ostali uvjeti za traitelje azila u Grkoj krili lanak3. EKLJP.
Sud Europske unije drao je da drave lanice ne mogu biti nesvjesne sustevnih
propusta u postupku azila i uvjeta prijama u Grkoj koji tvore istinski rizik da tra-
itelji azila budu izvrgnuti neovjenom ili poniavajuem postupanju. Naglasio je
da se Dublinska uredba mora primjenjivati u skladu s Pravima povelje, to znai
da u izostanku drugih odgovornih zemalja lanica Ujedinjeno Kraljevstvo i Irska
moraju ispitati zahtjeve za azil unato injenici da su traitelji podnijeli zahtjev za azil
u Grkoj.
U skladu s Europskom konvencijom o ljudskim pravima ESLJP nije nadlean za tumae-

nje Dublinske uredbe. Meutim, kao to pokazuju primjeri sudske prakse, lanci3. i 13.
mogu se primjenjivati kao jamstva u kontekstu povrataka sukladno Dublinskoj uredbi.190
Primjer: U sluaju M. S. S. protiv Belgije i Grke191 ESLJP je ustanovio krenja od strane

Grke i Belgije prava podnositelja zahtjeva na uinkovit pravni lijek prema lanku13.
EKLJP u svezi s lankom3. Sud je zakljuio da zbog propusta Grke u primjeni zakona
o azilu te velikih strukturnih nedostataka kod pristupa postupku azila i pravnim lije-
kovima ne postoje uinkovita jamstva koja bi titila podnositelja zahtjeva od proi-
zvoljnog udaljenja u Afganistan, gdje mu prijeti rizik zlostavljanja. to se Belgije tie,
postupak za osporavanje povrata u Grku prema Dublinskoj uredbi nije bio u skladu
sa sudskom praksom ESLJP-a o pomnom i temeljitom ispitivanju albe u sluajevima
189 CJEU, zdrueni sluajevi C-411/10 i C-493/10, N.S. protiv Secretary of State for the Home Department i
21.prosinca2011. Vidjeti takoer CJEU, Sluaj C-4/11, Bundesrepublik Deutschland protiv Kaveha Puida,
14.studenog2013.
190 ESLJP, Mohamed Hussein i ostali protiv Nizozemske i Italije (odluka), br.27725/10. 2.travnja2013.;
ESLJP, Mohamed protiv Austrije, br.2283/12, 6.lipnja2013.
191 ESLJP, M. S. S. protiv Belgije i Grke [SL], br.30696/09, 21.sijenja2011.
103
kada bi protjerivanje u drugu zemlju moglo izloiti pojedinca postupcima zabranje-

nim lankom3.
4.3. Postupci koji se odnose na uvjete

prihvata traitelja azila
U skladu s pravom Europske unije traitelji azila moraju se u roku od 15 dana od pod-
noenja zahtjeva obavijestiti o povlasticama na koje imaju pravo i obvezama kojih se
moraju pridravati u vezi s uvjetima prijama (clanak 5. Direktive o uvjetima prijama
(2013/33/EU)). Moraju se pruiti i informacije o dostupnoj pravnoj pomoi. Pojedinac bi
trebao biti u mogunosti razumjeti pruene informacije. Traitelji azila imaju pravo uloiti
albu na odluke vlasti da im ne prue predviene povlastice (lanak26. Direktive o uvje-
tima prihvata).
Nepotivanje obveza sukladno Direktivi o uvjetima prihvata moe biti optuivo kao kre-
nje prava Europske unije i dovesti do odtete prema sluaju Francovich (vidi Uvod ovog
prirunika) i/ili kao krenje lanka3. EKLJP.192
Primjer: I Europski sud za ljudska prava i Sud Europske unije smatrali su u sluaje-
vima M. S. S. i NS da su sistematski propusti u postupku azila i uvjeta prihvata za tra-
itelje azila u odgovornoj dravi lanici doveli do neljudskog i poniavajueg odnosa
protivnog odredbama lanka3. EKLJP odnosno lanka4. Povelje o temeljnim pra-
vima Europske unije.193
4.4. Postupci vraanja

U skladu s pravom Europske unije Direktiva o vraanju (2008/115/EZ) prua odreena
jamstva glede izdavanja odluka o vraanju (lanci6., 12. i 13.) i potie uporabu dobrovolj-
nih odlazaka za razliku od prisilnih udaljenja (lanak7.).
Prema lanku12. Direktive odluke o vraanju, kao i odluke o zabrani ponovnog ulaska,
moraju biti pisane na jeziku koji pojedinac razumije ili za koji se razumno moe smatrati
da bi mogao razumjeti, ukljuujui i podatke o dostupnim pravnim lijekovima. U tu svrhu
192 ESLJP, M. S. S. protiv Belgije i Grke [SL], br.30696/09, 21.sijenja2011.

193 Ibid.; CJEU, C-411/10 [2011.], NS protiv Secretary of State for the Home Department, 21.prosinca2011.,
st.86.
104
drave lanice EU moraju objavljivati popise s informacijama u prijevodu na najmanje

pet najeih jezika za migrantske skupine specifine za tu dravu lanicu. Podaci se
mogu ograniiti zbog nacionalne sigurnosti. lanak13. Direktive o vraanju odreuje da
dravljanima treih zemalja mora biti prueno pravo albe ili revizije odluke o udaljenju
pred nadlenim neovisnim sudskim ili upravnim tijelom s ovlau privremene suspenzije
udaljenja tijekom ponovnog odluivanja. Dravljanin tree zemlje mora imati mogunost
dobivanja pravnog savjeta, zastupanja i, ako je potrebno, jezine pomoi besplatno u
skladu s odredbama nacionalnog prava.
lanak9. Direktive odreuje da se odluke o udaljenju moraju odgoditi ako kre naelo
non-refoulement i ako osobe trae pravni lijek sa suspenzivnim uinkom. Udaljenje
moe takoer biti odgoeno iz razloga svojstvenih toj osobi, poput zdravstvenog sta-
nja i tehnikih zapreka udaljenju. Ako se udaljenje odgodi, drave lanice Europske unije
moraju izdati pisanu potvrdu da se prisilne mjere odgaaju (lanak14.).
Direktiva o vraanju ne primjenjuje se na dravljane treih zemalja koji su lanovi obitelji

dravljana Europske unije koji su se preselili u neku drugu dravu lanicu Europske unije
ili dravljana Europskog gospodarskog prostora/vicarske iji je status reguliran Direk-
tivom o slobodi kretanja (2004/38/EZ). Direktivom o slobodi kretanja ustanovljene su
proceduralne zatitne mjere u kontekstu ogranienja ulaska i boravka na osnovi javne
politike, javne sigurnosti ili javnog zdravlja. Kada se donose takve odluke, mora postojati
pristup sudskim i, prema potrebi, upravnim postupcima (lanci27., 28. i 31.). Pojedincima
se mora pruiti pisana obavijest o odlukama te moraju biti u stanju shvatiti njezin sadraj
i posljedice. Obavijest mora navesti proceduralne aspekte vezane za podnoenje albi
kao i vremenske rokove (lanak30.). Dravljani Turske uivaju slinu zatitu.
U skladu s Europskom konvencijom o ljudskim pravima uz pitanja vezana za lanak13.

EKLJP specifina jamstva koja se moraju potovati u sluajevima protjerivanja stranaca
sa zakonitim boravkom sadrana su u lanku1. Protokola br.7. Konvencije. Uz to ESLJP je
smatrao da lanak8. sadri proceduralna jamstva koja spreavaju proizvoljno uplitanje u
pravo na privatan i obiteljski ivot. Ovo moe biti vano pojedincima koji su u nekoj zem-
lji proveli odreeno vrijeme i moda su ostvarili privatan i obiteljski ivot ili koji moda
vode sudske postupke u toj dravi. Nepravilnosti u proceduralnim aspektima donoe-
nja odluka u skladu s lankom8. mogu dovesti do krenja lanka8. stavka2. na osnovi
injenice da odluka nije bila u skladu sa zakonom.
105
Primjer: Sluaj C. G. protiv Bugarske194 odnosio se na rezidenta na dulje vrijeme koji

je bio udaljen iz razloga nacionalne sigurnosti na osnovi povjerljivog tajnog oba-
vjetajnog izvjea. ESLJP je smatrao da netransparentni postupak, poput onog u
sluaju ovog podnositelja zahtjeva, nije predstavljao potpunu i smislenu ocjenu
potrebnu sukladno lanku8. EKLJP. Nadalje, bugarski su sudovi odbili prikupiti
dokaze kojima bi potvrdili navode protiv podnositelja zahtjeva te su njihove odluke
bile formalne. Kao rezultat toga podnositeljev sluaj nije bio pravilno sasluan niti
ispitan kao to predvia stavak1. toka b) lanka1. Protokola br.7.
Primjer: Sluajevi Anayo i Saleck Bardi195 odnosili su se na povratak dravljana treih

zemalja koji je ukljuivao djecu. ESLJP je utvrdio krenje lanka8. EKLJP budui da
je bilo nedostataka u postupku odluivanja, poput propusta razmatranja najboljeg
interesa djeteta ili nedostatak koordinacije izmeu vlasti u utvrivanju tih interesa.
4.5. Pravna pomo u postupcima azila

ivraanja
Pristup pravnoj pomoi temelj je pristupa pravdi. Bez pristupa pravdi prava pojedinaca
ne mogu se uinkovito tititi.196 Pravna potpora posebno je vana u postupcima azila i
vraanja gdje jezine barijere predmetnim osobama mogu oteati razumijevanje esto
sloenih ili urno primijenjenih postupaka.
U skladu s Europskom konvencijom o ljudskim pravima pravo na pristup sudu proizlazi

iz prava na pravino suenje pravo koje ima istaknuto mjesto u svakoj demokraci-
ji.197 Pravo na pristup sudu, koje je jedan od aspekata lanka6. EKLJP, smatra se meu-
tim neprimjenjivim u postupcima azila i imigracije budui da se ti postupci ne odnose
na odluivanje o graanskim pravima ili obvezama kao ni o kaznenoj odgovornosti.198
Meutim, naelo pristupa sudu, koje je Sud razvio pod lankom6. EKLJP moe biti bitno
za odredbu lanka13. U smislu proceduralnih jamstava uvjeti lanka13. manje su strogi
od onih lanka6., ali sama bit pravnog lijeka u svrhu lanka13. jest da treba ukljuivati i
pristupaan postupak.
194 ESLJP, C. G. i ostali protiv Bugarske, br.1365/07, 24.travnja2008.

195 ESLJP, Anayo protiv Njemake, br.20578/07, 21.prosinca2010.; ESLJP, Saleck Bardi protiv panjolske,
br.66167/09, 24.svibnja2011.
196 Za vie informacija pogledajte: FRA (2010b).
197 ESLJP, Airey protiv Irske, br.6289/73, 9.listopada1979.
198 ESLJP, Maaouia protiv Francuske, br.39652/98, 5.listopada2000., st.38.
106
Primjer: U sluaju G. R. protiv Nizozemske199 Sud je utvrdio krenje lanka13. EKLJP o

pitanju uinkovitog pristupa upravnom postupku za dobivanje dozvole boravka. Sud
je napomenuo da, iako je dostupan u pravu, upravni postupak dobivanja dozvole
boravka i izuzee od plaanja trokova nisu dostupni u praksi zbog nerazmjerne
upravne pristojbe vezane za stvarne prihode tuiteljeve obitelji. Sud je takoer
naglasio formalni pristup nadlenog ministra koji nije u potpunosti prouio slabo
imovinsko stanje tuitelja. ESLJP je ponovio da je naelo pristupa sudu, razvijena
sukladno lanku6., vano i za lanak13. Ovo preklapanje treba se stoga tumaiti
kao potreba za pristupanim postupkom.
U svojoj se praksi ESLJP pozvao na preporuke Vijea Europe o pravnoj pomoi za olaka-
vanje pristupa pravdi, posebice jako siromanima.200
Primjer: U sluaju M. S. S. protiv Belgije i Grke201 ESLJP je smatrao da tuitelj nije

imao sredstava za plaanje odvjetnika u Grkoj, gdje je vraen, te nije dobio infor-
macije o pristupu organizacijama koje pruaju pravnu pomo i upute. Grki sustav
pruanja pravne pomoi u praksi je postao neuinkovit zbog nedostatka odvjet-
nika za pruanje pravne pomoi. ESLJP je zakljuio da je dolo do krenja lanka13.,
zajedno s lankom3. EKLJP.
U skladu s pravom Europske unije Povelja o temeljnim pravima oznauje polazite u

razvoju prava na pravnu pomo i savjet prema pravu EU-a. Sukladno lanku51. Pove-
lja se primjenjuje samo kada drave lanice primjenjuju pravo Europske unije. lanak47.
Povelje predvia da [s]vatko ima mogunost da bude savjetovan, branjen i zastupan
[] te da se [p]ravna pomo osigurava za osobe koje nemaju dostatna sredstva, ako je
takva pomo potrebna za osiguravanje uinkovitog pristupa pravosuu [].
Pravo na pravino suenje prema EU pravu primjenjuje se na sluajeve azila i imigracije,

to nije sluaj s EKLJP-om. Uvrtavanje pravne pomoi u odredbe lanka47. Povelje o
temeljnim pravima odraava njenu povijesnu i ustavnu vanost.Pojanjenje lanka47.
glede odredbi o pravnoj pomoi spominje Strazburki sudsku praksu posebice sluaj
199 ESLJP, G. R. protiv Nizozemske, br.22251/07, 10.sijenja2012., st.49.50.

200 Vijee Europe, Odbor ministara (1981.), preporuka br.R (81) 7 Odbora ministara dravama lanicama
o mjerama kojima se olakava pristup pravdi; ESLJP, Siakowska protiv Poljske, br.8932/05,
22.oujka2007.
201 ESLJP, M. S. S. protiv Belgije i Grke [GC], br.30696/09, 21.sijenja2011., st.319.
107
Airey.202 Pravna pomo u sluajevima azila i imigracije osnovni je dio potrebe za uinkovi-
tim pravnim lijekom i pravinim suenjem.
4.5.1. Pravna pomo u postupcima azila

U skladu s pravom Europske unije lanak22. st.1. Direktive o postupcima azila omogu-
uje podnositeljima zahtjeva da se savjetuju s pravnim savjetnikom glede pitanja veza-
nih uz njihov zahtjev. Sukladno lanku20. direktive, u sluaju negativne odluke upravnih
tijela drave lanice Europske unije podnositeljima zahtjeva za azil osigurat e besplatnu
pravnu pomo i zastupanje kako bi mogli podnijeti albu kao i sudjelovati u raspravi
po albi. Besplatna pravna pomoc i/ili zastupanje mogu biti odbijeni za one albe koje
nemaju vidljive izglede za uspjeh (lanak20., st.3.). Drave lanice mogu zahtijevati ispu-
njenje odreenih uvjeta, poput novanih pitanja ili rokova (lanak21.).
lanak23. direktive takoer predvia opseg pravne pomoi i zastupanja, ukljuujui

dozvolu pravnom savjetniku da pristupi spisu podnositelja zahtjeva, kao i praktian pri-
stup klijentu ako je pritvoren ili zadran u zatvorenim podrujima poput pritvora ili tran-
zitne zone. Podnositelji zahtjeva ima pravo dovesti pravnog ili drugog savjetnika prizna-
tog kao takvog u domaem pravu na osobni intervju za azil.
Smjernice o zatiti ljudskih prava u kontekstu ubrzanog postupka azila Vijea Europe203
takoer priznaju pravo na pravnu pomo i savjet.
4.5.2. Pravna pomo u odlukama o vraanju

Prema pravu Europske unije odredba o pravnoj pomoi nije ograniena na odluke
o azilu, ve ukljuuje i odluke o vraanju. To je vano stoga to pojedincima doputa
zahtijevanje sudske kontrole odluke o udaljenju. Neki pojedinci koji su primili odluku o
povratku u skladu s Direktivom o vraanju moda nikada nisu imali priliku za albu ili
bilo kakvo sudsko razmatranje njihovih zahtjeva. Neki od tih pojedinaca moda su osno-
vali obitelji tijekom svoga boravka u dravi lanici Europske unije te e trebati pristup
sudu kako bi se utvrdila sukladnost odluke o povratku s ljudskim pravima. Kao takav
lanak13. Direktive o vraanju navodi da e drave lanice Europske unije osigurati
da se na zahtjev i besplatno dodijeli potrebna pravna pomo i/ili zastupanje u skladu
202 ESLJP, Airey protiv Irske, br.6289/73, 9.listopada1979.

203 Vijee Europe, Odbor ministara (2009.), Smjernice o zatiti ljudskih prava u kontekstu ubrzanog postupka
azila, 1.srpnja2009.
108
s relevantnim nacionalnim zakonodavstvom i unutar znaenja lanka15. stavaka3. i 6.

Direktive 2005/85/EZ.
Te odredbe navode da pravna pomo treba biti dostupna na zahtjev. To podrazumijeva

da su pojedinci upoznati s odredbama o pravnoj pomoi jasnim i jednostavnim jezikom
koji razumiju jer bi u suprotnom pravila bila beznaajna i ometala bi uinkovit pristup
pravosuu.
Pravna pomo predviena je i u Dvadeset smjernica o prisilnom povratku (Smjernica 9.)

Vijea Europe.204
4.5.3. Pravna pomo u osporavanju odluka o potpori

azilu
U skladu s pravom Europske unije pogoeni pojedinac moe osporavati odluku o odbi-
janju potpore azilu donesenu sukladno odredbama Direktive o uvjetima prihvata (la-
nak26. Direktive 2013/33/EU). U sluaju albe, drave lanice moraju osigurati besplatnu
pravnu pomo i zastupanje ukoliko je ista zatrazena i potrebna u svrhu osiguranja ucin-
kovitog pristupa pravdi. Prema Direktivi o uvjetima prihvata, drzave clanice mogu posta-
viti slicna ogranienja pravnoj pomoi kao to su predviena za albe protiv odluke o
odbijanju zahtjeva za azil Direktivom o postupcima azila.
204 Vijee Europe, Odbor ministara (2005.).
109
Kljune toke
Pravo Europske unije zahtijeva pravine i uinkovite postupke azila u kontekstu ispitivanja
zahtjeva za azil i ispitivanja povrataka (vidi Odjeljke4.1.1 i 4.4).
lanak13. EKLJP trai praktine, dostupne i uinkovite pravne lijekove pred nacionalnim
vlastima glede bilo koje dokazive pritube pod bilo kojom odredbom EKLJP-a ili njenih
protokola. Posebice ono zahtijeva neovisnu i strogu procjenu svih albi u kojima postoje
stvarne osnove za strah od rizika postupanja suprotnog lanku2. ili 3. EKLJP u sluaju pro-
tjerivanja ili izruenja pojedinca (vidi Odjeljak4.1.2).
lanak13. EKLJP trai pravni lijek s automatskim suspenzivnim uinkom kada bi pri-
mjena mjere povratka protiv njega ili nje imala potencijalno nepovratni uinak (vidi
Odjeljak4.1.3).
lanak47. Povelje o temeljnim pravima Europske unije predvia pravni lijek i sadri ira
jamstva za pravinost od lanka13. EKLJP (vidi Odjeljak4.1.2).
Postoje i proceduralna jamstva prema pravu Europske unije u pogledu prava na i povlae-
nje potpore i pomoi za traitelje azila (vidi Odjeljak4.3).
Nedostatak pravne pomoi moe biti problematino sa stajalita lanka13. EKLJP kao i
lanka47. Povelje o temeljnim pravima Europske unije (vidi Odjeljak4.5).
Daljnji sudski sluajevi i materijali:

110
5
Privatni i obiteljski ivot
ipravo na sklapanje braka

pitanja
Povelja EU-a o temeljnim pravima, Pravo na sklapanje EKLJP, lanak12. (pravo na
lanak9. (pravo na sklapanje braka i braka i osnivanje sklapanje braka)
pravo na osnivanje obitelji) obitelji ESLJP, ODonoghue protiv
Rezolucija Vijea o mjerama koje Ujedinjenog Kraljevstva, 2010.
treba usvojiti u borbi protiv brakova (prepreke pravu na sklapanje
iz interesa (1997.) braka)
Povelja o temeljnim pravima Regularizacija EKLJP, lanak8. (pravo na
Europske unije, lanak7. (potovanje obitelji potIvanje privatnog i obiteljskog
privatnog i obiteljskog ivota) ivota)
lanovi obitelji dravljana ESLJP, Rodrigues da Silva protiv
Europskog gospodarskog prostora NIzozemske, 2006. (najbolji interes
koriste prava na slobodu kretanja: djeteta)
Direktiva o slobodi kretanja ESLJP, Darren Omoregie i ostali
(2004/38/EZ) protiv Norveke, 2008. (jake veze
ECJ, C-127/08, Metock, 2008. nigerijskog branog partnera s
(prethodni zakonski boravak lana dravom podrijetla)
obitelji dravljana tree zemlje u ESLJP, Nuez protiv Norveke, 2011.
dravi lanici Europske unije nije (obiteljski ivot u Norvekoj)
potreban)
ECJ, C-60/00, Mary Carpenter, 2002.
(suprunik dravljana tree zemlje
moe s djecom ostati u suprunikovoj
domovini kada se suprug preseli u
drugu dravu lanicu Europske unije)
ECJ, C-59/85, Drava Nizozemska,
1986. (registrirani partneri)
CJEU, C-34/09, Ruiz Zambrano, 2011.
(djeca s rizikom gubitka beneficija
dravljanstva EU-a)
111

pitanja
CJEU, C-256/11, Murat Dereci, 2011.
(brani partner i djeca)
lanovi obitelji sponzora dravljana
treih zemalja:
Direktiva o ponovnom spajanju
obitelji (2003/86/EZ) (lan obitelji
mora uloiti zahtjev izvan drave)
lanovi obitelji dravljana Ponovno spajanje Europska socijalna povelja,
Europskog gospodarskog prostora obitelji lanak19. stavak6. (spajanje
koriste prava na slobodu kretanja: obitelji stranih radnika)
Direktiva o slobodi kretanja ESLJP, Gl protiv vicarske, 1996.
(2004/38/EZ) (ostavljena djeca )
CJEU, Chakroun, 2010. (nije bitno je li ESLJP, Sen protiv Nizozemske, 2001.
obitelj osnovana prije ili nakon to je (ostavljena djeca)
stigao dravljanin tree zemlje) ESLJP, Osman protiv Danske, 2011.
lanovi obitelji sponzora dravljana (tinejder se pridruuje obitelji u
treih zemalja: Danskoj)
obitelji (2003/86/EZ)
Povelja o temeljnim pravima Zatita od EKLJP, lanak8. (pravo na
Europske unije, lanak7. (potovanje protjerivanja potivanje privatnog i obiteljskog
privatnog i obiteljskog ivota) ivota)
lanovi obitelji dravljana Sluajevi raspada ESLJP, Berrehab protiv Nizozemske,
Europskog gospodarskog prostora veza 1988. (odravanje kontakta s
koriste prava na slobodu kretanja: djecom)
Direktiva o slobodi kretanja Europska komisija za ljudska
(2004/38/EZ), lanak13. prava, Sorabjee protiv Ujedinjenog
lanovi obitelji sponzora dravljana Kraljevstva, 1995. (razvod)
treih zemalja:
obitelji (2003/86/EZ), lanak15.
lanovi obitelji dravljana Sluajevi kaznenih ESLJP, Boultif protiv vicarske, 2001.
Europskog gospodarskog prostora osuda (kriteriji za procjenu razmjernosti
koriste prava na slobodu kretanja: protjerivanja)
Direktiva o slobodi kretanja ESLJP, ner protiv Nizozemske,
(2004/38/EZ), lanci27.33. 2006. (kriteriji za procjenu zapreka
lanovi obitelji sponzora dravljana proizalih iz prava na obiteljski i
treih zemalja: privatni ivot)
obitelji (2003/86/EZ), lanak6.
stavak2.
112
Privatni i obiteljski ivot ipravo na sklapanje braka
Uvod
U ovom poglavlju bit e rijei o pravu na potivanje privatnog i obiteljskog ivota, kao i
pravu na sklapanje braka i osnutak obitelji. Takoer e se razmatrati pitanja regularizacije
obitelji i njenog ponovnog okupljanja kao i jamstva za ouvanje jedinstva obitelji.
Prema Europskoj konvenciji o ljudskim pravima pravo na potivanje privatnog i obitelj-

skog ivota zajameno je lankom8. . Pojam privatnoga ivota opsean je i nije lako
pronai iscrpnu definiciju. On pokriva fiziki i psiholoki integritet osobe, pravo na osobni
razvoj i pravo na uspostavu i razvoj odnosa s drugim ljudskim biima te vanjskim svi-
jetom.205 Osim mogueg obiteljskog ivota protjerivanje nastanjenog migranta moe
predstavljati mijeanje u njegovo/njeno pravo na potivanje privatnog ivota, to moe
ili ne mora biti opravdano ovisno o injenicama pojedinog sluaja. Je li prikladno da se
Sud usredotoi na vid obiteljskog ivota prije nego li na onaj privatnog ivota, ovisit
e o okolnostima svakog pojedinog sluaja.206
Primjer: U sluaju Omojudi protiv Ujedinjenog Kraljevstva207 Sud je potvrdio da la-

nak8. EKLJP titi i pravo na osnivanje i razvoj veza s drugim ljudskim biima te vanj-
skim svijetom pa moe ukljuivati aspekte drutvenog identiteta pojedinca. Mora
se prihvatiti da je ukupnost drutvenih veza izmeu stalno nastanjenih migranata i
zajednice u kojoj ive dio pojma privatnoga ivota u smislu lanka8. bez obzira na
postojanje obiteljskog ivota.
U skladu s pravom Europske unije Povelja EU-a o temeljnim pravima sadri odredbe o
pravu na sklapanje braka i osnivanje obitelji (lanak9.) te pravu na potivanje obiteljskog
ivota (lanak7.); titi i prava djeteta (lanak24.), te posebice pravo na odravanje kon-
takta s oba roditelja (lanak24. stavak3.).
U pogledu migracije, prva mjera vezana za slobodu kretanja osoba, usvojena prije vie
od 40 godina (Uredba (EEZ) br.1612/68), izriito je ukljuivala pravo europskih radnika
migranata da budu popraeni ne samo branim partnerom i djecom mlaom od 21
godine ve i uzdravanom djecom iznad te dobi i uzdravanim roditeljima te bakama i
djedovima. Registrirani su partneri sada takoer ukljueni, a prijam i autorizacija drugih
lanova obitelji mora biti olakana. Dravljanstvo lanova obitelji bilo je i jo uvijek jest
205 ESLJP, Pretty protiv Ujedinjenog Kraljevstva, br.2346/02, 29.travnja2002., st.61.

206 ESLJP, A. A. protiv Ujedinjenog Kraljevstva, br.8000/08, 20.rujna2011.; ESLJP, ner protiv Nizozemske
[GC], br.46410/99, 18.listopada2006.
207 ESLJP, Omojudi protiv Ujedinjenog Kraljevstva, br.1820/08, 24.studenog2009., st.37.
113
nevano za ovo pravo. Budui da veina nacionalnih imigracijskih politika eli ograniiti
kretanje dravljana treih zemalja, veina sporova u Europskoj uniji ukljuuje prava la-
nova obitelji dravljana treih zemalja prije nego li dravljana Europskog gospodarskog
prostora.
Pitanje za Sud Europske unije bilo je mogu li ogranienja obiteljske migracije biti obeshra-
brujua za dravljane Europske unije da ostvare svoja prava slobode kretanja ili njihovo
dravljanstvo Europske unije. Paradoksalno, u mnogim dravama lanicama dravljani
EU koji ostvaruju prava na slobodu kretanja uivaju puno vea prava na ponovno spa-
janje obitelji od samih dravljana te zemlje. Obiteljsko spajanje za dravljane Europske
unije, koji nisu koristili pravo na slobodu kretanja, regulirano je nacionalnim pravom koje
je u nekim dravama lanicama Europske unije restriktivnije.
Postoje i posebne odredbe za lanove obitelji turskih dravljana u skladu s lankom7.

Odluke br.1/80 Ankarskog sporazuma. Usvajanje na europskoj razini Direktive o rezi-
dentima na dulje vrijeme (2003/109/EZ) i Direktive o ponovnom spajanju obitelji
(2003/86/EZ glede lanova obitelji sponzora dravljana treih zemalja tj. lanova obite-
lji u Europskoj uniji koji trai spajanje obitelji) proirilo je mjerodavnost Europske unije na
tom polju.
Naposljetku, izbjeglicama se dugo uvaavala povlastica ponovnog spajanja obitelji u

europskim dravama na osnovi nemogunosti njihova povratka u zemlju podrijetla kako
bi nastavili obiteljski ivot. U tom smislu posebne odredbe za izbjeglice sadrane su u
Poglavlju5. Direktive o ponovnom spajanju obitelji.
5.1. Pravo na sklapanje braka i osnivanje

obitelji
Pravo na sklapanje braka sadrano je u lanku12. EKLJP te u pravu Europske unije
u lanku9. Povelje o temeljnim pravima. Ono se odnosi na pravo formiranja branog
odnosa i obitelji. Ovo je vrlo razliito od prava na potivanje obiteljskoga ivota koje se
odnosi na obitelji koje trae autorizaciju za imigraciju na osnovi ve postojee obiteljske
veze.
Europske su drave ustanovile ogranienja na pravo sklapanja braka budui da se bra-

kovi iz interesa smatraju nainom zaobilaenja nadzora imigracije.
114
Lani brak (ili brak iz interesa) jest brak sklopljen iz isto imigracijskih razloga s jedinim
ciljem zaobilaenja pravila ulaska i boravka208 te bez namjere suivota ili dijeljenja osta-
lih drutvenih karakteristika braka. Svjesno doputanje lanog braka smatra se kazne-
nim djelom u mnogim zakonodavstvima.
Prisilni brakovi dogaaju se kada je jedan (ili oba) brani partner nedragovoljna strana
u braku. Primorati nekoga na brak u mnogim se zakonodavstvima danas smatra kazne-
nim djelom. U praksi moe biti teko razluiti prisilni brak od braka iz interesa, posebice u
sluajevima dogovorenih brakova, pojam koji moe obuhvaati niz situacija od neeg
bliskog prisilnom braku do sustava gdje suprunik slobodno i dragovoljno odabire par-
tnera s kratkog popisa kandidata koji mu je predloila obitelj, a nakon pomne potrage
za prikladnim kandidatom. Nema mnogo toga u mjerama europskih zakonodavstava ili
sudske prakse vezano za prisilne brakove.209
Primjer: U sluaju Quila210 Vrhovni sud Ujedinjenog Kraljevstva trebao se oitovati

je li zabrana ulaska za naseljavanje stranih suprunika ili civilnih partnera sadrana
u stavku 277. Imigracijskih pravila prema kojima je minimalna dob obje strane za
pravo ulaska i naseljavanja podignuta s 18 na 21 godinu zakonit nain odvraa-
nja ili spreavanja prisilnih brakova. Oslanjajui se na sudsku praksu ESLJP-a, Vrhovni
je sud ukinuo odredbu smatrajui da je odbijanje izdavanja vize za sklapanje braka
protivno lanku8. EKLJP. U ovom sluaju nije bilo sumnje u prisilan brak te je stoga
Vrhovni sud odluio da ne postoji logika poveznica izmeu takvog opeg pravila
koje ne doputa iznimke te uestalosti prisilnih brakova.
U skladu s pravom Europske unije pretpostavljena uestalost lanih brakova radi imi-
gracije dovela je do usvajanja Rezolucije Vijea 97/C382/01 na razini Europske unije. Ova
Rezolucija pokazuje zabrinutost europskih drava zbog brakova iz interesa te navodi
imbenike koji pruaju osnove za vjerovanje da je neki brak onaj iz interesa.
Zakonodavstvo o slobodnom kretanju osoba esto ne govori nita o mogunostima

odobrenja imigracije za zarunike i prije se fokusira na reguliranje ili ponovno spajanje
208 lanak1. Rezolucije Vijea od 4.prosinca1997. o mjerama koje treba usvojiti u borbi protiv brakova iz
interesa, SL 1997 C 382/1.
209 Vijee Europe, Parlamentarna skuptina, Rezolucija 1468 (2005.) o prisilnim brakovima ili djejim
brakovima, 5.listopada2005.
210 Vrhovni sud Ujedinjenog Kraljevstva, R (Quila i ostali) protiv dravnog tajnika za unutarnje poslove
[2011] VSUK 45., 12.listopada2011.
115
obitelji. Samo bi se naelo nediskriminacije moglo primijeniti na situaciju onih koji trae
pristup izvana za budue suprunike.
U skladu s Europskom konvencijom o ljudskim pravima, iz sudske prakse ESLJP-a slijedi

da drave mogu nametnuti razumne uvjete pravu dravljana tree zemlje da sklopi brak
kako bi se utvrdilo je li predloeni brak onaj iz interesa te ga po potrebi sprijeiti. Shodno
tomu drava nee nuno prekriti odredbe lanka12. EKLJP ako brakove stranih drav-
ljana podvrgava nadzoru kako bi utvrdila jesu li to brakovi iz interesa. Gore navedeno
moe ukljuivati zahtjev da strani dravljani obavijeste vlasti o namjeri sklapanja braka
te, ako je potrebno, dostave podatke o svom imigracijskom statusu i iskrenosti braka. U
nedavnom sluaju ESLJP je utvrdio da, iako nije sam po sebi neprikladan, uvjet da osoba
pod imigracijskim nadzorom najprije preda zahtjev za odobrenje prije dozvole sklapanja
braka u Ujedinjenom Kraljevstvu moe dovesti do brojnih ozbiljnih pitanja.
Primjer: Sluaj ODonoghue protiv Ujedinjenog Kraljevstva211 odnosio se na ograni-

enje sklapanja braka nametnuto u Ujedinjenom Kraljevstvu. Osobe pod imigracij-
skim nadzorom trebale su od imigracijskih vlasti dobiti dozvolu prije no to su mogle
sklopiti civilni brak, osim ako se nisu odluile vjenati u Anglikanskoj crkvi. ESLJP je
utvrdio da takav sustav nije bio racionalno povezan s ciljem smanjenja uestalo-
sti lanih brakova budui da je pri odluivanju o izdavanju potvrde odluujui faktor
bio imigrantski status pojedinog podnositelja zahtjeva te se nije ispitivala iskrenost
braka. Sud je utvrdio da takav sustav kri lanak12. EKLJP. Takoer je smatrao da
je sustav bio diskriminatoran na osnovi vjeroispovijesti budui da su samo brakovi
sklopljeni u Anglikanskoj crkvi bili izuzeti od zahtjeva za dobivanjem potvrde o pri-
stanku. Sud je nadalje utvrdio da su pristojbe za takve potvrde bile iznimno visoke
te da nije bilo mogunosti olakice ili smanjenja za manje imune osobe.
U praksi su relativno rijetke pritube prema EKLJP-u o odbijanju dozvola ulaska u zemlju
za zarunika/zarunicu radi sklapanja braka.212
211 ESLJP, ODonoghue i ostali protiv Ujedinjenog Kraljevstva, br.34848/07, 14.prosinca2010.

212 ESLJP, Abdulaziz, Cabales i Balkandali protiv Ujedinjenog Kraljevstva, br.9214/80, 9473/81 i 9474/81,
28.svibnja1985. Ovaj se sluaj isprva odnosio na ene (neke od njih jo nisu bile udane) koje su se
nale u nepovoljnijem poloaju kad su zatraile dolazak svojih zarunika ili suprunika u Ujedinjeno
Kraljevstvo. Kad je sluaj dospio do ESLJP-a, svi su podnositelji albe ve bili u braku te se sluaj
razmatrao iz perspektive prava suprunika.
116
5.2. Regularizacija obitelji

Regularizacija obitelji opisuje situacije u kojima rezidentni sponzor eli kao lan obitelji
regularizirati status drugog lana obitelji koji se ve nalazi na teritoriju, bilo u drugom
svojstvu ili u nezakonitoj situaciji.
U skladu s pravom Europske unije pravila iznesena u Direktivi o slobodi kretanja

(2004/38/EZ) odnose se na dravljane treih zemalja koji su lanovi obitelji dravljana
Europskog gospodarskog prostora. Premda je sluaj dravljana Europske unije, Direktiva
se primjenjuje samo ako je predmetni pojedinac ve ostvario prava slobode kretanja. Za
dravljane Europskog gospodarskog prostora podobni lanovi obitelji su suprunici, djeca
ispod 21 godine, uzdravana djeca iznad 21 godine (lanak2. stavak2.) i ostali lanovi
obitelji (lanak3. stavak2.). Kategorija podobnog lana obitelji za dravljane vicarske
neto je restriktivnija.213 Sud Europske unije donio je neka pojanjenja glede ostalih la-
nova obitelji.
Primjer: U sluaju Rahman214 Sud Europske unije pojasnio je da lanak3. stavak2.

Direktive o slobodi kretanja ne samo da omoguuje ve i obvezuje drave lanice
Europske unije da daju odreenu prednost zahtjevima za ulazak i boravak ostalih
lanova obitelji dravljana Europske unije koji su uzdravani i mogu dokazati da je
uzdravanje postojalo u vrijeme traenja ulaska. Kako bi ispunile tu obvezu, drave
lanice moraju osigurati da njihovo zakonodavstvo sadri mjere koje omoguuju
predmetnim osobama da njihovi zahtjevi za ulazak i boravak budu podrobno ispi-
tani te da dobiju, u sluaju odbijanja, obrazloenu odbijenicu koju imaju pravo pobi-
jati pred sudom.
Dravljani treih zemalja, lanovi obitelji dravljana Europskog gospodarskog prostora

(ukljuujui dravljane Europske unije, ali samo ako su ostvarili pravo na slobodu kre-
tanja) esto su u povlatenom poloaju u odnosu na dravljane treih zemalja koji su
lanovi obitelji dravljana predmetne zemlje budui da je njihov status reguliran samo
nacionalnim propisima. Pravo lanova obitelji dravljana treih zemalja da uu i borave
postoji bez obzira kada i gdje su uli u zemlju domaina. To se primjenjuje i na osobe koje
su ule na nezakonit nain.
213 U skladu sa Sporazumom izmeu Europske zajednice i njezinih drava lanica s jedne strane i vicarske
Konfederacije s druge strane, o slobodnom kretanju osoba, 21.lipnja1999., SL 2002 L 144/6,
lanak3., lanovi obitelji ukljuuju suprunike, potomke mlae od 21 godine ili one koji su uzdravani te
uzdravanu rodbinu u uzlaznoj liniji srodstva ako je osiguran smjetaj i uzdravanje (u sluaju studenata
pokriva samo suprunike i maloljetnu djecu).
214 CJEU, C-83/11, Secretary of State for the Home Department protiv Rahman i ostalih, 5.rujna2012.
117
Primjer: Sluaj Metock i ostali215 odnosio se na dravljana tree zemlje, branog par-
tnera osobe bez irskog dravljanstva s boravitem u Irskoj. Irska je vlada tvrdila da,
kako bi se mogao pozvati na Direktivu o slobodi kretanja, suprunik dravljanina
tree zemlje mora dokazati da je prethodno zakonito boravio u nekoj drugoj dravi
lanici Europske unije te da se pravo ulaska i boravka ne bi trebalo davati onima koji
su uli u dravu lanicu domaina prije no to su postali suprunici dravljana Europ-
ske unije. Sud je smatrao da drave lanice Europske unije ne mogu uiniti pravo
na zajedniki ivot prema Direktivi o slobodi kretanja uvjetom u pitanjima kao to
su vrijeme i mjesto sklapanja braka ili injenica da je dravljanin tree zemlje pret-
hodno zakonito boravio u nekoj drugoj dravi lanici Europske unije.
Primjer: U sluaju MRAX216 Sud Europske unije odluio je da bi bilo nezakonito odbiti
boravak kad su dravljani treih zemalja u braku s dravljanima Europske unije uli u
zemlju nezakonito nakon isteka vize.
Tijekom vremena Sud Europske unije proirio je opseg primjene prava i sloboda proiza-
lih iz Ugovora Europske unije koji se odnosi na dravljane Europske unije i na taj je nain
zajamio, pod odreenim uvjetima, proizala prava lanovima obitelji dravljana treih
zemalja.
Primjer: Sluaj Carpenter217 odnosio se na dravljanku tree zemlje, suprugu

dravljanina Ujedinjenog Kraljevstva iji se posao sastojao od pruanja usluga, uz
naknadu, u drugim dravama lanicama. Uspjeno je argumentirano da ako se
supruzi ne dozvoli ostanak s njim u Ujedinjenom Kraljevstvu te skrb oko djece kad
supruga nema, on e biti uskraen u ostvarivanju svoga prava na slobodno prua-
nje usluga diljem Europske unije. U ovom sluaju Sud je iskoristio slobodu prua-
nja usluga, priznatu lankom56. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, kako bi
priznao obiteljska prava dravljaninu Unije koji nikada nije ivio u inozemstvu, ali
koji je obavljao prekograninu gospodarsku aktivnost.Sud se takoer pozvao i na
temeljno pravo na potivanje obiteljskog ivota sadrano u lanku8. EKLJP.
215 ECJ, C-127/08 [2008] ECR I-06241, Metock i ostali protiv Minister for Justice, Equality and Law Reform,
25.srpnja2008., st.53. - 54., 58. Sluaj Metock slijedio je i Vrhovni federalni sud vicarske u svojoj
odluci BGE 136 II 5, 29.rujna2009.
216 ECJ, C-459/99 [2002] ECR I-06591, Mouvement contre le racisme, lantismitisme et la xnophobie
ASBL (MRAX) protiv Belgije, 25.srpnja2002., st.80.
217 ECJ, C-60/00 [2002] ECR I-06279, Mary Carpenter protiv Secretary of State for the Home Department,
11.srpnja2002., st.36.-46.; ECJ, C-370/90 [1992] ECR I-04235, The Queen protiv Immigration Appeal
Tribunal i Surinder Singh, ex parte Secretary of State for the Home Department, 17.srpnja1992. u vezi s
mogunou traenja takvih prava za dravljane Europske unije koji se vraaju u domovinu.
118
Sud Europske unije prihvatio je da se, pod odreenim okolnostima, boravina prava
mogu izravno povezati sa statusom dravljana Unije prema lanku20. Ugovora o funkci-
oniranju Europske unije u sluajevima kada dravljanin Europske unije nikada nije ostva-
rio pravo na slobodu kretanja.
Primjer: U sluaju Ruiz Zambrano218 Sud Europske unije ustanovio je da se drav-

ljanima tree zemlje, koji su roditelji uzdravane maloljetne djece koja imaju bel-
gijsko dravljanstvo, mora dodijeliti dozvola boravka i rada u Belgiji kako bi ivjeli
i uzdravali svoju djecu. lanak3. stavak1. Direktive o slobodi kretanja smatrao se
neprimjenjivim jer se djeca, dravljani Unije, nisu nikada selila niti boravila u nekoj
dravi lanici osim u zemlji njihova podrijetla. Sud se izravno pozvao na njihov
status dravljana Unije u skladu s lankom20. Ugovora o funkcioniranju Europske
unije kako bi njihovim roditeljima, dravljanima tree zemlje, odobrio dozvolu rada
i boravka u Belgiji. Odbijanje toga, istaknuo je Sud, liilo bi djecu istinskog uiva-
nja materijalnih prava povezanih sa statusom dravljana Unije budui da bi morali
napustiti teritorij Europske unije kako bi se pridruili roditeljima.
Ova se presuda ipak odnosila na specifine okolnosti sluaja te se ne moe primijeniti u

svim okolnostima. Primjerice, dijete koje je dravljanin EU-a mora biti pravno, financijski
ili emotivno ovisno o dravljaninu tree zemlje kojem je odbijeno pravo boravka, budui
da je upravo ta ovisnost razlog zbog kojeg bi dravljanin Unije morao napustiti ne samo
teritorij drave lanice iji je dravljanin, ve i itave Europske Unije219. Europski sud je
daljnja pojanjenja dao u kasnijim predmetima.
Primjer: U sluaju McCarthy,220 dva mjeseca nakon sluaja Ruiz Zambrano, Sud
Europske unije donio je odluku u predmetu osobe dvojnog britansko-irskog drav-
ljanina. Gospoa McCarthy, roena u Ujedinjenom Kraljevstvu koja je oduvijek ondje
ivjela, podnijela je kao irska dravljanka za sebe i svog supruga, dravljanina tree
zemlje, zahtjev za pravo boravka u Ujedinjenom Kraljevstvu. Dozvola je odbijena na
osnovi da ona nije kvalificirana osoba poput radnika ili samozaposlene ili samodo-
statne osobe. U ovom sluaju Sud je ustanovio da Direktiva o slobodi kretanja nije
218 CJEU, C-34/09, [2011] ECR I-01177, Ruiz Zambrano protiv Office national de lemploi (ONEm),
8.oujka2011.; ECJ, C-200/02, [2004] ECR I-09925, Kunqian Catherine Zhu i Man Lavette Chen protiv
Secretary of State for the Home Department, 19.listopada2004., st.42. 47.
219 CJEU, O. i S. protiv Maahanmuuttovirasto i Maahanmuuttovirasto protiv L., spojeni sluajevi C-356/11 i
C-357/11, 6.prosinca2012., st.56.
220 CJEU, C-434/09, [2011] ECR I-03375, Shirley McCarthy protiv Secretary of State for the Home
Department, 5.svibnja2011.
119
primjenjiva budui da gospoa McCarthy nikada nije ostvarila prava na slobodu kre-
tanja, objanjavajui da injenica da je netko graanin Europske unije i dravljanin
vie drava lanica nije dovoljna da bi se zakljuilo da je koristio svoja prava na slo-
bodu kretanja. Sud Europske unije takoer nije utvrdio da bi lanci20. i21. Ugovora
o funkcioniranju Europske unije podnositeljici dali pravo dobivanja prava boravka u
Ujedinjenom Kraljevstvu za supruga, budui da je odbijanje ne bi liilo istinskog ui-
vanja prava povezanih s njezinim statusom graanina Europske unije niti bi je sprije-
ilo u ostvarivanju prava slobode kretanja i boravka unutar teritorija drava lanica
Europske unije.
Primjer: U sluaju Dereci,221 nedugo nakon sluaja Ruiz Zambrano, Sud Europske
unije imao je mogunost izjanjavanja o tome ima li dravljanin tree zemlje pravo
boravka na teritoriju drave lanice Europske unije u kojoj njegova supruga i djeca
svi dravljani Europske unije borave, iako oni nikada nisu ostvarili pravo na slo-
bodu kretanja te egzistencijalno nisu ovisni o dravljaninu tree zemlje. Sud Europ-
ske unije utvrdio je da drava lanica moe odbiti dozvolu boravka dravljaninu
tree zemlje osim ako bi takvo odbijanje, za konkretne dravljane Europske unije,
uskratilo istinsko uivanje dodijeljenih prava statusa dravljanina Europske unije, a
to je pitanje koje treba ispitati sud kojem se predmet upuuje. Kako bi pojasnio ovaj
stav, Sud Europske unije istaknuo je da sama injenica, koja moe izgledati poeljno
dravljaninu drave lanice, iz ekonomskih razloga ili kako bi zadrao na okupu obi-
telj na teritoriju Unije, da lanovi obitelji koji nemaju dravljanstvo neke drave la-
nice mogu boraviti s njime na teritoriju Unije, nije dovoljna za podravanje gledita
da e dravljanin Unije biti prisiljen napustiti teritorij Unije ako mu takvo pravo ne
bude dodijeljeno.
Primjer: U sluaju Iida protiv Stadt Ulm222 japanski se dravljanin doselio u Njemaku
sa svojom suprugom Njemicom i maloljetnom keri. Njegova supruga i ki kasnije su
se preselile u Austriju dok je podnositelj ostao u Njemakoj. Gospodin Iida i supruga
trajno su se rastali 2008. iako se nisu razveli. Godine 2008. gospodin Iida podnio je
zahtjev za boravinu dozvolu lana obitelji, dravljanina Unije koju su mu njemake
vlasti odbile. U tim okolnostima od Suda Europske unije zatraeno je da utvrdi moe
li se dravljaninu tree zemlje dozvoliti boravak u dravi podrijetla njegovih la-
nova obitelji, iako su se oni odselili iz drave lanice podrijetla te najvie borave u
drugoj dravi lanici. Sud Europske unije, kojem je sluaj upuen, napomenuo je da
221 CJEU, C-256/11, Murat Dereci i ostali protiv Bundesministerium fr Inneres, 15.studenog2011., st.68.
222 CJEU, C-40/11, Iida protiv Stadt Ulm, 8.studenog2012.
120
se dravljanin tree zemlje, lan obitelji dravljanina Europske unije koji je ostva-
rio pravo na slobodu kretanja, moe koristiti Direktivom 2004/38 ako se smjesti u
dravu domaina u kojoj boravi njegov lan obitelji, dravljanin Europske unije. Sud
Europske unije takoer je naveo da ki gospodina Iide ne moe zatraiti boravina
prava za svoga oca budui da se lanak2. stavak2. toka d) Direktive primjenjuje
samo na izravnu rodbinu u uzlaznoj liniji koja je ovisna o djetetu, a ne u situacijama
kada je dijete ovisno o roditelju.
Sud Europske unije sagledao je sluaj i sa stajalita lanaka 20. i 21. Ugovora o funk-
cioniranju Europske unije. Meutim, u predmetnom sluaju Sud je supruzi i keri
gospodina Iide iskljuio uskraivanje potpunog uivanja prava povezanih sa sta-
tusom dravljana Unije. Iznosei te zakljuke, Sud Europske unije uzeo je u obzir
injenicu da je podnositelj traio pravo boravka u dravi lanici razliitoj od one u
kojoj borave njegova ki i supruga, kao i injenicu da gospodin Iida naelno ima
pravo na produljenje svog prava boravka prema nacionalnom pravu te svog statusa
rezidenta na dulje vrijeme u smislu Direktive 2003/109/EZ.
lanak2. stavak2. Direktive o slobodi kretanja ukljuuje registrirane partnere u kate-

goriju lanova obitelji pod uvjetom da je to u skladu s nacionalnim pravom drave doma-
ina, lanice Europske unije. U odreenim okolnostima neregistriranim se partnerima
moe dodijeliti pravo spajanja s dravljaninom ili naseljenim migrantom.
Primjer: U sluaju Drava Nizozemska protiv Reed223 Sud Europske unije donio je
odluku da nizozemsko pravo doputa stabilnim partnerima nizozemskih dravljana
boravak s njima u Nizozemskoj te da ista privilegija mora biti doputena i gospoi
Reed koja je bila u stabilnoj vezi s radnikom iz Ujedinjenog Kraljevstva koji je u
Nizozemskoj ostvarivao svoja prava prema ugovorima. Dozvola boravka nevjen-
anom partneru, smatrao je Sud, moe pomoi u integraciji u dravi domainu te
tako doprinijeti postizanju slobode kretanja radnika. Njezino negiranje jednako je
diskriminaciji.
Direktiva o ponovnom spajanju obitelji regulira stanje branog partnera i nevjenane,

maloljetne djece prikladnih sponzora, dravljana tree zemlje. lanak5. stavak3. Direk-
tive zahtijeva da zahtjev za ponovno spajanje obitelji bude podnesen i ispitan dok je lan
obitelji jo uvijek izvan teritorija drave lanice Europske unije u kojoj sponzor prebiva.
223 ECJ, C-59/85 [1986.] ECR I-01283, Drava Nizozemska protiv Ann Florence Reed, 17.travnja1986.,
st.28.-30.
121
Drave lanice mogu odstupiti od ove odredbe. lanovi obitelji dravljana Europskog
gospodarskog prostora, meutim, ne mogu biti podloni takvim uvjetima.224
U skladu s Europskom konvencijom o ljudskim pravima drave lanice Vijea Europe

imaju pravo nadzirati ulazak, boravak i protjerivanje stranaca. lanak8. EKLJP zahtijeva
od drava lanica potivanje obiteljskog ivota te nalae da svako uplitanje u njega treba
biti opravdano (vidi Odjeljak5.4.2 za popis kriterija relevantnih pri ispitivanju takvih slu-
ajeva). Znatan broj sluajeva naao se pred ESLJP-om u kojima se preispituju problemi
vezani za odbijanje prihvata ili reguliranja statusa suprunika ili drugih lanova obitelji
dravljana drava lanica ili stalno nastanjenih migranata. Jedno od kljunih pitanja kod
odluke je li odbijanje drave lanice bilo opravdano, jest postoje li zapreke za obiteljski
ivot u inozemstvu. To moe ukljuivati i dravljaninovo naputanje zemlje, te ako se to
procijeni razumnim, Europski sud za ljudska prava smatrat e odluku drave lanice raz-
mjernom.225 Sudska praksa Suda u ovom podruju usko je povezana s obiljejima i inje-
nicama svakog sluaja (vidi Odjeljak5.4 za daljnje primjere).
Primjer: U sluaju Darren Omoregie i ostali protiv Norveke,226 Sud je utvrdio da nor-
veka supruga Nigerijca nije smjela oekivati da e suprugu biti dozvoljeno ivjeti
s njom i djetetom u Norvekoj usprkos injenici da su sklopili brak dok je suprug
zakonito boravio u zemlji. ESLJP posebice je uzeo u obzir veze koje je suprug imao sa
zemljom podrijetla.
Primjer: U sluaju Nuez protiv Norveke227 podnositeljica zahtjeva ula je u Nor-

veku unato zabrani ulaska nakon to je prethodno tamo poinila kazneno djelo
pod drugim imenom. Podnositeljica se zatim udala za Norveanina i dobila dvije
kerke. Sud je ustanovio da bi Norveka prekrila lanak8. njezinim protjerivanjem.
Sud je podrao odbijanje regularizaije statusa stranog suprunika nakon raspada braka,
iako je to de facto dovelo do protjerivanja lanova obitelji djece koja su dravljani zemlje
domaina (vidi i Odjeljak5.4.1).
224 ECJ, C-459/99 [2002.] ECR I-6591, MRAX, 25.srpnja2002.; ECJ, C-503/03 [2006.] ECR I-1097, Komisija
protiv panjolske, 31.sijenja2006.
225 ESLJP, Darren Omoregie i ostali protiv Norveke, br.265/07, 31.srpnja2008., par. 68.; ESLJP, Bajsultanov
protiv Austrije, br.54131/10, 12.lipnja2012., par. 91.; ESLJP, Onur protiv Ujedinjenog Kraljevstva,
br.27319/07, 17.veljae2009., odl. 60. 61.
226 ESLJP, Darren Omoregie i ostali protiv Norveke, br.265/07, 31.srpnja2008.
227 ESLJP, Nez protiv Norveke, br.55597/09, 28.lipnja2011.
122
Primjer: U sluaju Sorabjee protiv Ujedinjenog Kraljevstva228 nekadanja Europska

komisija za ljudska prava proglasila je nedoputenom pritubu podnositeljice zahj-
teva pod lanakom8. glede deportacije njene majke u Keniju. Imajui u vidu da je
podnositeljica albe trogodinjakinja, smatralo se da je u dobi kada moe odseliti s
majkom i prilagoditi se promjeni okoline. Njezino britansko dravljanstvo nije bilo
bitno. Ovaj pristup moe se usporediti s odlukom Suda Europske unije u sluaju Ruiz
Zambrano (vidi gore navedeni primjer u ovom Odjeljku).
S druge strane, kad su nacionalni sudovi smatrali da dijete treba ostati u dravi boravka,
ESLJP bi mogao nevoljko odobriti razdvajanje obitelji koje su predloile imigracijske vlasti.
Primjer: U sluaju Rodrigues da Silva i Hoogkamer protiv Nizozemske229 Sud je usta-

novio da bi, kad nacionalni sudovi izriito odlue da je u najboljem interesu djeteta
da ostane u Nizozemskoj s ocem Nizozemcem, bilo nerazmjerno odbiti regularizaciju
statusa njene brazilske majke s kojom je redovito u kontaktu.
Postoje i situacije u kojima dolazi do neizravnog uplitanja s pravom na potivanje obitelj-

skog ivota, iako nema izriitog odbijanja odobrenja za ostanak.
Primjer: Sluaj G. R. protiv Nizozemske230 razmatrao je uplitanje uzrokovano odre-

ivanjem pretjerano visokih pristojbi za regularizaciju imigrantskog statusa supru-
nika stranca. Sud je odluio predmet razmotriti pod lankom13. EKLJP jer se alba
odnosila na nemogunost podnositelja da ospori odbijanje dozvole boravka budui
da je njegov zahtjev bio odbijen samo na osnovi neplaanja potrebnih pristojbi.231
5.3. Ponovno spajanje obitelji

Ponovno spajanje obitelji obuhvaa situacije u kojima je osoba koja ima boravite u
dravi lanici Europske unije ili Vijea Europe izrazila elju da joj se ondje pridrue lanovi
obitelji koje je napustila prilikom migracije.
228 Europska komisija za ljudska prava, Sorabjee protiv Ujedinjenog Kraljevstva (odluka), br.23938/94,
23.listopada1995.; Europska komisija za ljudska prava, Jaramillo protiv Ujedinjenog Kraljevstva (odluka),
br.24865/94, 23.listopada1995.
229 ESLJP, Rodrigues da Silva i Hoogkamer protiv Nizozemske, br.50435/99, 31.sijenja2006.
230 ESLJP, G. R. protiv Nizozemske, br.22251/07, 10.sijenja2012.
231 ESLJP, Anakomba Yula protiv Belgije, br.45413/07, 10.oujka2009.
123
U skladu sa zakonodavstvom Europske unije, vezano za obiteljske lanove dravljana

Europskog gospodarskog prostora na koje se primjenjuju prava iz sporazuma, odred-
bama Direktive o slobodnom kretanju nije odreena razlika izmeu regularizacije i
ponovnog spajanja obitelji odreujui je odnos izmeu lana obitelji i njegova sponzora,
dravljanina Europske unije.
U vezi s lanovima obitelji koji nisu dio ue obitelji, Sud Europske unije nedavno je utvrdio
da drave lanice Europske unije na raspolaganju imaju iroku diskreciju pri odreivanju
imbenika koje treba uzimati u obzir tijekom uvida u zahtjeve za ulazak i boravak osoba,
kako je predvieno lankom 3. stavkom 2. Direktive o slobodnom kretanju. Prema
tome drave lanice su ovlatene unutar svojih zakonodavstava uvesti odreene uvjete
vezane za prirodu i trajanje odnosa zavisnosti osobe. Meutim, Sud Europske unije tako-
er je jasno naveo da ti uvjeti moraju biti u skladu s uobiajenim znaenjem rijei pove-
zanih s odnosom ovisnosti osobe koje se spominju u lanku3. stavku 2. Direktive, te ovu
odredbu ne mogu liiti njene uinkovitosti.232
Prema lanku4. Direktive o ponovnom spajanju obitelji brani drugovi i maloljetna djeca
koja nisu u braku imaju se pravo u dravi lanici Europske unije pridruiti sponzoru koji je
dravljanin tree zemlje, i to pridruivanje mu je omogueno, no drave lanice Europ-
ske unije mogu odrediti uvjete vezane za sredstva iju je dostupnost on/ona duan osi-
gurati. U Direktivi se navodi da, u sluajevima kad je dijete starije od dvanaest godina i
stie u dravu samostalno i odvojeno od ostatka obitelji, drava lanica moe, prije nego
to odobri ulazak i boravak prema Direktivi, provjeriti ispunjava li to dijete integracijske
uvjete predviene nacionalnim zakonodavstvom njegove zemlje u primjeni na dan pro-
vedbe Direktive. Europski sud odbacio je akt koji je donio Europski parlament, a kojim se
navodi da se navedenim ograniavajuim odredbama ove Direktive naruavaju temeljna
prava. Meutim, on je istodobno, ipak, i naglasio da se drave lanice pri njenoj primjeni
trebaju drati odreene skupine uvjeta.233
lanak4. stavak5. Direktive o ponovnom spajanju obitelji doputa dravama lanicama

Europske unije da od sponzora ili njegova ili njezina branog druga zahtijeva da budu
minimalne dobi, to ne moe biti vie od dvadeset i jedne godine, prije nego to mu/joj
bude dozvoljeno pridruivanje partneru. ini se da vie europskih drava usvaja zakono-
davstvo kojim se podie dobna granica za brane vize.
232 CJEU, C-83/11, Secretary of State for the Home Department protiv Rahman i ostalih, 5.rujna2012.
st.36. 40.
233 ECJ, C-540/03, [2010] ECR I-05769, Europski parlament protiv Vijea Europske Unije, 27.lipnja2006.,
st.62. 65.
124
Zakonodavstvo Europske unije ne istie razliku izmeu situacija osnutka obitelji prije ili
nakon poetka sponzorova boravka u navedenom podruju.234
Kad je rije o lanovima obitelji dravljana treih zemalja nastanjenih u Europskoj uniji,
lankom 2. tokom d) Direktive o ponovnom spajanju obitelji izriito se navodi da se ona
primjenjuje neovisno o tome je li obitelj osnovana prije ili nakon to se migrant nastanio
u zemlji boravka, dok zakonodavstva nekih drava lanica jasno istiu razliku. Ova razlika
nije bitna ni za dravljane treih zemalja koji zadovoljavaju uvjete, a koji su lanovi obitelji
stanovnika Europskog gospodarskog prostora.
Primjer: U sluaju Chakroun235 Sud Europske unije pozvao se na nizozemsko zakono-

davstvo u kojem je istaknuta razlika izmeu pojmova osnutka i ponovnog spa-
janja obitelji, za svaki od kojih postoje drukiji boravini uvjeti, ukljuujui i finan-
cijske. Ta je razlika ovisila iskljuivo o tome je li odnos zasnovan prije ili nakon to
je sponzor pristigao u dravu domaina i u njoj zapoeo boraviti. S obzirom da se
u ovom konkretnom sluaju par vjenao dvije godine nakon sponzorova dolaska
u Nizozemsku, s njihovim se sluajem postupalo kao s osnutkom, a ne ponovnim
spajanjem obitelji, unato tome to su u vrijeme osporavane odluke ve bili u braku
trideset godina.
Sud je potvrdio da pravo sponzora, koji prema Direktivi o ponovnom spajanju obitelji
ispunjava uvjete za spajanjem s lanovima obitelji koji su dravljani treih zemalja i
ispunjavaju uvjete, postoji bez obzira na to jesu li navedeni obiteljski odnosi nastali
prije ili nakon ulaska sponzora u dravu. Sud je svoju odluku temeljio na izostanku
takve razlike u zakonodavstvu Europske unije (lanak2. toka d) i Recital 6. Direk-
tive te lanak7. Povelje temeljnih prava Europske unije), kao i na potrebi da se
odredbe Direktive ne liava njihove uinkovitosti.
U Direktivi o slobodnom kretanju te Uredbi (EEZ) br.1612/68 (prije njena usvajanja) jasno
je naznaeno da brani partneri dravljana drava lanica Europskoga gospodarskog pro-
stora imaju pravo boraviti s njima, no dravljanima drava lanica Europskoga gospo-
darskog prostora koji imaju pravo na slobodu kretanja takoer moraju biti omoguene
drutvene i porezne olakice jednako kao i vlastitim graanima zemalja domaina,
234 ECJ, C-127/08 [2008.] ECR I-06241, Metock i ostali protiv Minister for Justice, Equality and Law Reform,
25.srpnja2008.
235 CJEU, C-578/08 [2010.] ECR I-01839, Chakroun protiv Minister van Buitenlandse Zaken, 4.oujka2010.
125
ukljuujui i prednosti svih imigracijskih pravila primjenjivih na situacije koje nisu izriito
definirane Direktivom.236
U skladu s Europskom konvencijom o ljudskim pravima Sud je razmatrao vie sluajeva

vezanih za odbijene zahtjeve za vizom za branog partnera, djecu ili starije roake koji su
ostali u dravi porijekla, a s kojima je podnositelj ranije ivio u obiteljskoj zajednici.
Kada je rije o branim partnerima koji su ostali u prethodnoj dravi, velik broj onih
argumenata vezanih za sluajeve regularizacije obitelji koje su navodile drave lanice
Europske unije te ih je ESLJP prihvatio takoer je primijenjen na sluajeve ponovnog
ujedinjenja. Od brani se partneri s boravitem u dravama lanicama Vijea Europe, koji
su zasnovali brak s partnerima koji se nalaze u inozemstvu, moe oekivati preseljenje
u inozemstvo osim ako su u mogunosti dokazati da za to postoje ozbiljne zapreke, oso-
bito ako su trebali biti upoznati s ograniavajuim pravilima imigracije. Drave lanice
nisu obvezne potivati odluku branih parova o njihovu boravku u odreenoj zemlji niti
prihvatiti nagodbu s branim partnerima koji nisu njezini dravljani. Meutim, ako drava
lanica odlui primijeniti zakonodavstvo kojim se odreenim skupinama imigranata
dodjeljuje pravo da im se brani drugovi pridrue, obvezna je to uiniti na nain koji je u
skladu s naelom nediskriminacije, sadranom u lanku14. EKLJP.237
Ostavljanje djece u prethodnoj dravi uobiajeno je obiljeje migracije: roditelji se sele

radi vlastita ostvarenja u dravi domainu, no svoju djecu najee ostavljaju na brizi
baka i djedova ili drugih roaka, sve dok nisu potpuno pravno, drutveno i ekonomski
samostalni i dovoljno osigurani da im se pridrue i djeca. Pristup ESLJP-a ovoj vrsti slua-
jeva uvelike ovisi o konkretnim okolnostima svakog pojedinanog sluaja.
Primjer: U sluaju Gl protiv vicarske238 u vicarsku se najprije preselio otac, a zatim

i majka, dok je dijete ostavljeno na brizi roaka u Turskoj. Zbog ozbiljnih ozljeda
zadobivenih u poaru majci je dodijeljena humanitarna dozvola boravka u vicar-
skoj, jer su nadlena tijela tada smatrala da bi njezino fiziko stanje bilo ugroeno
povratkom u Tursku. Stoga je njenom suprugu takoer ponuena dozvola boravka
kako bi ostao s njom. Podnijeli su zahtjev da im se iz Turske pridrui i njihovo dijete,
no, iako su oba roditelja po zakonu imala pravo boravka u vicarskoj, taj ih status
nije inio kandidatima za spajanje obitelji. Razmotrivi posebna pitanja i okolnosti
ovoga sluaja, ESLJP je ustanovio da ne postoje opravdani razlozi zbog kojih se
236 Sud Europskog udruenja za slobodnu trgovinu, Clauder, br.E-4/11, 26.srpnja2011., st.44.
237 ESLJP, Hode i Abdi protiv Ujedinjenog Kraljevstva, br.22341/09, 6.studenog2012., st 43. 55.
238 ESLJP, Gl protiv Nizozemske, br.23218/94, 19.veljae1996.
126
obitelj ne bi mogla preseliti u Tursku, s obzirom da se majino zdravlje u meuvre-

menu stabiliziralo. Prema tome zakljueno je da odbijanjem zahtjeva za dozvolom
djetetu da se pridrui roditeljima nije povrijeen lanak8. EKLJP.
Primjer: U sluaju Sen protiv Nizozemske239 roditelji su se preselili u Nizozemsku i

za sobom u Turskoj ostavili najstariju ker. Sud je utvrdio da se odluku roditelja da
ker ostave u Turskoj ne moe smatrati neopozivom na nain da ki treba ostati
izvan obiteljskog kruga. U posebnim okolnostima ovog sluaja nizozemska su
nadlena tijela odbijanjem dozvole da se ki pridrui roditeljima dovela do krenja
lanka8.EKLJP.
Primjer: U sluaju Osman protiv Danske240 Sud je razmatrao sluaj u kojem je tinej-
derku kolske dobi podrijetlom iz Somalije koja je sa svojom obitelji bila na dugo-
trajnom legalnom boravku u Danskoj otac preselio iz Danske kako bi pruala cje-
lodnevnu skrb svojoj baki u izbjeglikom kampu u Keniji. Kad se nakon dvije godine
djevojica prijavila za novu dozvolu boravka radi spajanja sa svojom obitelji u Dan-
skoj, danska nadlena tijela odbila su njen zahtjev. Sud je utvrdio da je rije o krenju
lanka8. EKLJP.
Prema Europskoj socijalnoj povelji lankom 19. stavkom 6. zajameno je pravo na

ponovno spajanje obitelji. Europski odbor za socijalna prava vezano za uvjete i ogranie-
nja ponovnog spajanja obitelji naveo je sljedee:
a)Odbijanje iz zdravstvenih razloga moe biti odobreno samo za odreene bolesti koje
mogu biti ozbiljna prijetnja javnom zdravlju;241
b)Uvjeti vezani za prikladan smjetaj ne smiju biti ograniavajui u toj mjeri da sprea-
vaju ikakvo spajanje obitelji;242
c)Uvjet razdoblja boravka duljeg od jedne godine za migrantske radnike koji ele
da im se pridrue lanovi obitelji pretjeran je te se prema tome njime kri Europska
socijalnapovelja;
239 ESLJP, Sen protiv Nizozemske [GC], br.31465/96, 21.prosinca2001.

240 ESLJP, Osman protiv Danske, br.38058/09, 14.lipnja2011.
241 Vidi Europski odbor za socijalna prava, Zakljuci XVIII-1 (Turska), lanci1., 12., 13., 16. i 19. Povelje,
1998., lanak19., Uvjeti za ponovno spajanje obitelji.
242 Vidi Europski odbor za socijalna prava, Zakljuci 2011. (Belgija), lanci7., 8., 16., 17. i 19. revidirane
Povelje, sijeanj 2012., lanak19., st.6.
127
d)Migrantskim radnicima koji imaju dostatna primanja da mogu skrbiti za lanove svojih
obitelji pravo na ponovno spajanje obitelji ne smije biti automatski uskraeno iz razloga
podrijetla takvih primanja, sve dok imaju zakonsko pravo na naknade koje dobivaju;
e)Uvjet da lanovi obitelji migrantskog radnika moraju polagati jezine i/ili integracijske
testove da bi im bio dozvoljen ulazak u zemlju, odnosno da moraju polagati (i poloiti)
ove testove po dolasku u zemlju kako bi dobili dozvolu boravka, predstavlja ograni-
enje kojim se otvara mogunost liavanja smisla obveze iz lanka19. stavka 6. te
prema tome nije u skladu s Europskom socijalnom poveljom.243
5.4. Ouvanje obitelji zatita od

protjerivanja
esto se javljaju sluajevi u kojima se branom partneru ili roditelju dravljanina tree
zemlje prijeti protjerivanjem ili oni bivaju protjerani, to su situacije koje bi mogle imati
ozbiljne posljedice po postojei obiteljski ivot. Te situacije najee poprimaju jedan od
sljedeih dvaju oblika, koji takoer mogu biti i meusobno povezani:
a)Odnos na kojem se temeljila dozvola boravka je prekinut i par je razdvojen ili rastav-
ljen obino postoje djeca iz ove veze i ona imaju pravo kontakta s oba roditelja;
b)lan obitelji dravljanina tree zemlje poinio je kazenena djela koja su bila razlog
za odluku o protjerivanju. Postavlja se pitanje ini li pravo na potivanje obiteljskog
ivota takvo protjerivanje nerazmjernim.
Rije bi mogla jednostavno biti i o tome da su nadlene vlasti odluile kako lan obitelji
vie ne zadovoljava uvjete kojima je njegov/njezin boravak bio dozvoljen. U takvim je
sluajevima potrebno razmotriti stvarnu situaciju navedene osobe.
Primjer: U sluaju Pehlivan pred sudom Europske unije244 turska je dravljanka,

koja se pridruila svojim roditeljima u Nizozemskoj, imala puno pravo na zahtjev za
pravom boravka u dravi domainu, lanici Europske unije, neovisno o injenici da
se udala prije isteka trogodinjeg razdoblja navedenog u prvom stavku lanka7.
Odluke br.1/80 Vijea za pridruivanje. Trogodinje razdoblje odnosi se na prve
243 Za aktualnu izjavu vezanu za ova naela vidi Europski odbor za socijalna prava, Zakljuci 2011., Opi
uvod, sijeanj 2012., izjava o tumaenju l.19. st.6.
244 CJEU, C-484/07, [2011] ECR I-05203, Fatma Pehlivan protiv Staatssecretaris van Justitie, 16.lipnja2011.
128
tri godine boravka prije nego to je pojedincu dozvoljen pristup tritu rada i tije-
kom kojeg vremena drava lanica Europske unije tom pojedincu moe postavljati
uvjete. Tijekom cijelog tog razdoblja podnositeljica je ivjela sa svojim roditeljima na
temelju kojih joj je odobren njezin boravak u Nizozemskoj iz razloga ponovnog spa-
janja obitelji.
5.4.1. Prekid odnosa

U sluajevima kada dravljaninu tree zemlje dozvola boravka nije dodijeljena na temelju
njena ili njegova prava, ve je odnos kojim je uspostavljena osnova za boravak prekinut,
taj strani partner moe izgubiti pravo produetka boravka.
Prema zakonodavstvu Europske unije ovaj se odnos moe i nadalje smatrati oprav-
danjem za boravak dravljanina tree zemlje razdvojenog od partnera sve dok brak na
kojem se on temelji nije pravno okonan (Direktiva o slobodnom kretanju).245 Prekid
veze nije dovoljno opravdanje za gubitak prava na boravak.
lankom 13. Direktive o slobodnom kretanju omogueno je produljenje prava boravka

za lanove obitelji, ukljuujui i lanove obitelji koji su dravljani treih zemalja, u sluaju
razvoda ili ponitenja kad je brak trajao tri godine, od ega je jedna godina provedena u
dravi domainu, odnosno ako je zbog djece roene u braku potrebno prisustvo roditelja.
Direktiva o slobodnom kretanju sadri posebnu odredbu ija je svrha zatita boravinog
statusa dravljana treih zemalja koji su rtve obiteljskog nasilja, a iji je brani partner
dravljanin drave lanice Europskoga gospodarskog prostora (lanak13. stavak2.
tokac)).
U Direktivi o ponovnom spajanju obitelji takoer postoji mogunost dodjele dozvole

boravka stranim partnerima u sluajevima kada doe do prekida odnosa sa sponzorom
zbog smrti, razvoda ili razdvajanja. Dodjela zasebne dozvole obvezna je tek nakon pet
godina boravka (lanak15). Prema lanku15. stavku 3. Direktive drave lanice Europ-
ske unije trebale bi donijeti odredbe kojima se osigurava dodjela nezavisne dozvole
boravka u sluaju naroito tekih okolnosti nakon razvoda ili razdvajanja partnera. Kao
i lanak13. stavak2. tokac) Direktive o slobodnom kretanju, ovo je zamiljeno kao
mogunost obuhvaanja situacija nasilja u obitelji, iako drave lanice imaju diskrecijsko
pravo kada je rije o uvoenju odreenih odredbi.
245 ECJ, C-349/83 [1983.] ECR I-08167, Aissatou Diatta protiv Land Berlin, 13.veljae1985.
129
Prema Europskoj konvenciji o ljudskim pravima ESLJP razmatra zahtijevaju li ivot obi-
telji i potreba odravanja kontakta s djecom dozvolu ostanka dravljanina tree zemlje.
Ovo se razlikuje od nacionalnih zakonodavstava mnogih drava lanica, gdje prekid veze
moe uzrokovati gubitak prava na boravak branih partnera ili roditelja koji su dravljani
treih zemalja. Najee Sud ne vidi razlog zato kontakt ne bi bilo mogue odravati
posjeivanjem,246 no on e u obzir uzeti i to da neke situacije mogu zahtijevati dozvolu
ostanka dravljanina tree zemlje.
Primjer: U sluaju Berrehab protiv Nizozemske247 Sud je smatrao da lanak8. EKLJP

Nizozemskoj zabranjuje protjerivanje oca koji je, unato razvodu, odravao kontakt
sa svojim djetetom etiri puta tjedno.
5.4.2. Osude za kaznena djela

Drava lanica Europske unije moe odluiti deportirati dravljanina tree zemlje koji u
njoj legalno boravi, ali je poinitelj kaznenih djela.
Prema zakonodavstvu Europske unije lancima 27. 33. Direktive o slobodnom kreta-
nju lanovima obitelji koji ispunjavaju uvjete dodjeljuje se jednaka izvedena pojaana
zatita od protjerivanja u odnosu na zatitu koju uivaju dravljani drava lanica Europ-
skog gospodarskog prostora. Primjerice, svaki pokuaj ograniavanja slobode kretanja
i boravka graana Europske unije i njihovih lanova obitelji iz razloga javne sigurnosti ili
interesa mora se zasnivati na injenici da osobno vladanje predmetnog pojedinca pred-
stavlja istinsku, stvarnu i dostatno opasnu prijetnju. Prethodna kaznena djela nisu sama
po sebi osnova za poduzimanje takvih mjera.
Prema lanku28. stavku 3. toki b) Direktive, protjerivanje maloljetne djece mogue je

iskljuivo iz neodlonih razloga nacionalne sigurnosti, osim ako to protjerivanje nije u naj-
boljem interesu djeteta.
lanovi obitelji turskih dravljana, neovisno o svome dravljanstvu, a koji imaju stabilan
boravak, zatieni su na slian nain.248
lankom 6. stavkom 2. Direktive o ponovnom spajanju obitelji dravama lanicama

dozvoljeno je povlaenje ili odbijanje obnove boravine dozvole lanu obitelji iz razloga
246 ESLJP, Rodrigues da Silva and Hoogkamer protiv Nizozemske, br.50435/99, 31.sijenja2006.
247 ESLJP, Berrehab protiv Nizozemske, br.10730/84, 21.lipnja1988.
248 CJEU, C-451/11, Natthaya Dlger protiv Wetteraukreis, 19.srpnja2012.
130
javnog interesa, sigurnosti ili zdravlja. Pri donoenju odluke na ovoj osnovi, drava lanica
mora uzeti u obzir stupanj ili vrstu krenja javnog interesa ili javne sigurnosti koje je poi-
nio lan obitelji, kao i opasnosti koje ta osoba predstavlja.
Prema Europskoj konvenciji o ljudskim pravima Sud e najprije odluiti moe li se oeki-
vati da se obitelj poinitelju pridrui u inozemstvu, te, ukoliko nije, je li kazneno vladanje i
dalje razlog za protjerivanje ako je jasno da e to uzrokovati potpuno razdvajanje obitelji.
U ovakvim situacijama zakljuak ESLJP-a usko je vezan za pojedinosti svakog konkretnog
sluaja. ESLJP je usvojio razne kriterije za procjenu razmjernosti naloga za progon. Oni
ukljuuju:
prirodu i teinu djela koju je podnositelj poinio u dravi izgona,
duljinu podnositeljeva boravka u dravi iz koje treba biti izgnan/a,
vrijeme koje je proteklo od poinjenog djela te vladanje podnositelja tijekom tog

razdoblja;
dravljanstva predmetnog podnositelja i svih vezanih lanova obitelji,
vrstou njegovih, njenih ili njihovih drutvenih, kulturnih i obiteljskih veza s dravom
domainom te odredinom dravom,
najbolje interese i dobrobit svakog ukljuenog djeteta, a osobito bilo kakve pote-
koe s kojima se mogu susretati u sluaju da je nuno slijediti podnositelja u zemlju u
koju on ili ona treba biti izgnan/a.249
Primjer: Sluaj A. A. protiv Ujedinjenog Kraljevstva250 odnosio se na nigerijskog

dravljanina koji je u Ujedinjeno Kraljevstvo doao kao dijete da bi se pridruio svojoj
majci i brai i sestrama, te mu je odobren trajni boravak. U kolskoj dobi poinio je
ozbiljno kazneno djelo i za njega odsluio kaznu. Kasnije je postao primjer rehabilita-
cije te nije poinio daljnja kaznena djela, ve je diplomirao na sveuilitu i pronaao
stalno zaposlenje. Sve to dogodilo se prije nego to je naloena njegova deportacija,
a koja se temeljila na kaznenom djelu koji je poinio kao maloljetnik. ESLJP je uzeo u
249 ESLJP, Boultif protiv vicarske, br.54273/00, 2.kolovoza2001.; ESLJP, ner protiv Nizozemske [GC],
br.46410/99, 18.listopada2006.; ESLJP, Balogun protiv Ujedinjenog Kraljevstva, br.60286/09,
10.travnja2012., st.43. 53.
250 ESLJP, A. A. protiv Ujedinjenog Kraljevstva, br.8000/08, 20.rujna2011.
131
obzir podnositeljevu prethodnu osudu, kao i uzornu rehabilitaciju, te je naglasio va-

nost razdoblja nakon poinjenog kaznenog djela i vladanja podnositelja tijekom tog
razdoblja.Zakljuio je kako bi u ovim iznimnim okolnostima deportacija podnositelja
zahtjeva predstavljala krenje odredbi lanka8. EKLJP.
Primjer: U sluaju Antwi i drugi protiv Norveke251 podnositelji zahtjeva bili su drav-
ljanin Gane te njegova supruga i ki koje su bile norveke dravljanke. ESLJP je sma-
trao da nije dolo do povrede lanka8. EKLJP u vezi s odlukom nadlenih tijela o
izgonu gospodina Antwija i zabrani njegova ponovnog ulaska u Norveku na pet
godina nakon to je utvreno da je njegova putovnica bila krivotvorena. Sud je sma-
trao da, s obzirom da su oba roditelja roena i odrasla u Gani (supruga je zemlju
napustila u dobi od sedamnaest godina) te su je zajedno sa svojom keri posjetili tri
puta, nisu postojale nepremostive zapreke njihovu zajednikom preseljenju u Ganu
ili barem redovitom odravanju kontakta.
Primjer: U sluaju Amrollahi protiv Danske252 podnositelj zahtjeva bio je iranski

dravljanin s trajnim boravkom u Danskoj. Imao je dvoje djece sa svojom danskom
partnericom i jo jedno dijete u Danskoj iz prethodne veze. Po njegovu putanju iz
zatvora nakon to je bio osuen za krijumarenje droge, vlasti su traile nain za
njegovu deportaciju u Iran. ESLJP je smatrao da bi time bio naruen lanak8. EKLJP
jer bi predloeno trajno iskljuenje podnositelja iz Danske razdvojilo obitelj. U biti za
njih je bilo nemogue nastaviti obiteljski ivot izvan Danske s obzirom da supruga
podnositelja nikad nije bila u Iranu, nije razumjela farsi i nije bila muslimanka. Osim
udaje za Iranca nije imala veza s tom dravom.253
Primjer: U predmetu Hasanbasic protiv vicarske254 podnositelj zahtjeva bio je u

nekoliko navrata osuivan u prekrajnom postupku. Meutim odluka o njegovu
protjerivanju vie se temeljila na njegovim velikim dugovima i poprilinim iznosima
socijalne pomoi koju su on i njegova obitelj primali nego na navedenim osudama.
Primjenjujui navedene kriterije, ESLJP je podsjetio da je gospodarska dobrobit
zemlje u Konvenciji jedan od izriito navedenih legitimnih ciljeva kojima se moe
251 ESLJP, Antwi i ostali protiv Norveke, br.26940/10, 14.veljae2012.

252 ESLJP, Amrollahi protiv Danske, br.56811/00, 11.srpnja2002.
253 Za druge sline presude vidi ESLJP, Beldjoudi protiv Francuske, br.12083/86, 26.oujka1992.; ESLJP,
Boultif protiv vicarske, br.54273/00, 2.kolovoza2001., ESLJP, Udeh protiv vicarske, br.12020/09,
16.travnja2013.
254 ESLJP, Hasanbasic protiv vicarske, br.52166/09, 11.lipnja2013.
132
opravdavati zadiranje u privatni ili obiteljski ivot pojedinca. vicarske su vlasti stoga
s pravom uzele u obzir dugove podnositelja zahtjeva kao i ovisnost njegove obitelji
o socijalnoj pomoci u mjeri u kojoj je takva ovisnost utjecala na gospodarsku dobro-
bit drave. Ovo je meutim bio svega jedan od kriterija koji je ESLJP uzeo u obzir da
bi naposljetku zakljuio da bi protjerivanje podnositelja zahtjeva prekrilo lanak8.
EKLJP zbog dugog razdoblja tijekom kojeg su ivjeli u vicarskoj kao i uspjene inte-
gracije u vicarsko drutvo.
Kljune toke
Pravo na spajanje obitelji dravljana Europske unije na koje se ne primjenjuju prava o slo-
bodnom kretanju nije obuhvaeno pravom Europske unije. U nekim dravama lanicama
dravljani EU na koje se primjenjuju prava o slobodnom kretanju imaju bitno vea prava
od svojih vlastitih dravljana (vidi Uvod u ovo poglavlje).
Direktiva o slobodnom kretanju primjenjuje se na lanove obitelji dravljana drava la-

nica Europskog gospodarskog prostora i graane Europske unije, pod uvjetom da se na
te graane primjenjuju prava o slobodnom kretanju neovisno o njihovu dravljanstvu.
Njome se lanovima obitelji koji ispunjavaju uvjete dodjeljuje jednaka izvedena poja-
ana zatita od protjerivanja u odnosu na zatitu koju uivaju dravljani drava lanica
Europskoga gospodarskog prostora, vidi (Odjeljak5.2).
Ponovno spajanje obitelji sponzora koji su dravljani treih zemalja regulirano je Direkti-
vom o ponovnom spajanju obitelji. Naelno, njome se zahtijeva da se lan obitelji mora
nalaziti izvan zemlje, iako je mogue odstupanje drava lanica od takvog uvjeta (vidi
Odjeljak5.3).
Radi ponovnog spajanja obitelji zakonodavstvo Europske unije ne istie razliku izmeu
osnutka obitelji prije ili nakon poetka sponzorova boravka u navedenom podruju (vidi
Odjeljak5.3).
Europskom konvencijom o ljudskim pravima razraeni su kriteriji za procjenu razmjernosti

odluke o izgonu, pri emu se vodilo rauna o pravu na potivanje privatnog i obiteljskog
ivota koje je zajameno lankom 8. EKLJP. Pristup ESLJP-a pitanju izgona lanova obitelji
ili ponovnom spajanju obitelji ovisi o posebnim injenicama vezanim za okolnosti svakog
pojedinanog sluaja (vidi Odjeljak5.2 i/ili 5.4.1).
Europskom socijalnom poveljom omogueno je pravo na ponovno spajanje obitelji, a

sudska praksa Europskog odbora za socijalna prava propisuje uvjete i ogranienja koja je
mogue primijeniti na navedeno spajanje (vidi Odjeljak5.3).
Prema Europskoj konvenciji o ljudskim pravima opa zabrana sklapanja braka temeljena
na imigrantskom statusu neke osobe ne moe se smatrati prihvatljivom (vidi Odjeljak5.1).
133

134
6
Pritvor i ogranienja
slobode kretanja
Europska unija Obuhvaena pitanja Vijee Europe

Direktiva o uvjetima prihvata Odrednice: pritvor ili EKLJP, lanak5. (pravo na
(2013/33/EU), lanak2. toka h) ogranienje slobode slobodu i sigurnost)
kretanja EKLJP, lanak2. Protokola br.4
(sloboda kretanja)
Direktiva o vraanju Alternativna rjeenja ESLJP, Mikolenko protiv Estonije,
(2008/115/EZ), lanak15. stavak1. za pritvor 2010. (nuan uvid u alternativna
Direktiva o uvjetima prihvata rjeenja za pritvor)
(2013/33/EU), lanak8. stavak2.
Direktiva o vraanju Iscrpna lista iznimaka EKLJP, lanak5. stavak1.
(2008/115/EZ), lanak15. stavak1. od prava na slobodu toke a)f) (pravo na slobodu i
Direktiva o uvjetima prihvata sigurnost)
(2013/33/EU), lanak8.
Schengenski granini kodeks, Pritvor radi spreavanja EKLJP, lanak5. stavak1. toka
lanak13. (zabrana ulaska) neovlatenog ulaska u f) (pravo na slobodu i sigurnost),
zemlju prvi dio
ESLJP, Saadi protiv Ujedinjenog
Kraljevstva, 2008. i Suso Musa
protiv Malte, 2013. (drava jo
nije ovlastila osobe za ulazak)
Direktiva o vraanju Pritvor u oekivanju EKLJP, lanak5. stavak1. toka
(2008/115/EZ), lanak15. deportacije ili izgona f) (pravo na slobodu i sigurnost),
Sud Europske unije, C-61/11, drugi dio
El Dridi, 2011. i C329/11,
Achughbabian, 2011. (odnos
izmeu razdoblja prije udaljenja i
kaznenog pritvora)
135

Direktiva o vraanju Propisano zakonom EKLJP, lanak5. stavak1. (pravo
(2008/115/EZ), lanak20. na slobodu i sigurnost)
Direktiva o uvjetima prihvata ESLJP, Nowak protiv Ukrajine,
(2013/33/EU), lanak8. stavak3. 2011. (procesna jamstva)
Direktiva o vraanju Nunost i razmjernost ESLJP, Rusu protiv Austrije, 2008.
(2008/115/EZ), lanak15. i (neodgovarajui zakljuak i
lanak3. stavak7. arbitrarnost pritvora)
Direktiva o uvjetima prihvata
Arbitrarnost
Naelo dobre vjere ESLJP, Longa Yonkeu protiv
Latvije, 2011. (djelatnici obalne
strae preutjeli saznanje o
zahtjevu za azilom)
Direktiva o vraanju Duna panja ESLJP, Singh protiv eke, 2005.
(2008/115/EZ), lanak15. stavak1. (dvije i pol godine u pritvoru u
Direktiva o uvjetima prihvata oekivanju postupka deportacije)
Direktiva o vraanju Stvarni izgledi za ESLJP, Mikolenko protiv Estonije,
(2008/115/EZ), lanak15. udaljenje 2010.
ECJ, C-357/09, Kadzoev, 2009. (pritvor unato nikakvim
stvarnim izgledima za udaljenje)
Direktiva o vraanju Maksimalno trajanje ESLJP, Auad protiv Bugarske,
(2008/115/EZ), lanak15. pritvora 2011. (procjena razumne duljine
stavak5. i 6. pritvora u okolnostima svakog
ECJ, C-357/09, Kadzoev, 2009. pojedinanog sluaja)
Direktiva o vraanju Pritvaranje osoba s ESLJP, Mubilanzila Mayeka i
(2008/115/EZ), lanak3. stavak9., posebnim potrebama Kaniki Mitunga protiv Belgije,
lanak16. stavak3. i stavak17. 2006. (dijete bez pratnje)
Direktiva o uvjetima prihvata ESLJP, Muskhadzhiyeva i drugi
(2013/33/EU), lanak11. protiv Belgije, 2007. (djeca
Direktiva o suzbijanju trgovanja pritvorena u neprikladnim
ljudima (2011/36/EZ), lanak11. prostorima)
ESLJP, Rantsev protiv Cipra i
Rusije, 2010. (rtva trgovanja
ljudima)
Procesna jamstva
Direktiva o vraanju Pravo na obrazloenje EKLJP, lanak5. stavak2. (pravo
(2008/115/EZ), lanak15. na slobodu i sigurnost)
stavak2. ESLJP, Saadi protiv Ujedinjenog
Direktiva o uvjetima prihvata Kraljevstva, 2008. (dvodnevno
(2013/33/EU), lanak9. stavak2. odgaanje smatra se predugim)
136
Pritvor i ogranienja slobode kretanja

Povelja temeljnih prava Europske Pravo na preispitivanje EKLJP, lanak5. stavak4. (pravo
unije, lanak47. (pravo na uinkovit pritvora na slobodu i sigurnost)
pravni lijek i pravino suenje) ESLJP, Abdolkhani i Karimnia
Direktiva o vraanju protiv Turske, 2009.
(2008/115/EZ), lanak13. (nepostojanje postupka za
stavak4. i lanak15. stavak3. preispitivanje pritvora)
Direktiva o vraanju Uvjeti ili pravila ESLJP, S. D. protiv Greece, 2009.
(2008/115/EZ), lanci16. i 17. pritvora (uvjeti pritvora)
(2013/33/EU), lanak10.
Kompenzacija za EKLJP, lanak5. stavak5. (pravo
nezakonito pritvaranje na slobodu i sigurnost)
Uvod
Pritvor je iznimka od temeljnog prava na slobodu. Stoga je nuno da svako liavanje slo-
bode bude u skladu s vanim jamstvima. Ono mora biti predvieno zakonom i ne smije
biti proizvoljno.255 Pritvaranje traitelja azila i migranata u postupcima vraanja mora biti
zadnja mjera koja se koristi samo nakon to su iscrpljene sve druge mogunosti. Unato
tim naelima velik broj ljudi u Europi nae se u pritvoru nakon ulaska u zemlju ili da bi se
sprijeio njihov bijeg tijekom postupaka udaljenja. Kod liavanja slobode prema osobama
se mora postupati na human i dostojanstven nain.
Meunarodnim pravom ograniena je mogunost pritvaranja traitelja azila i izbjeglica.

Prema lanku31. enevske konvencije iz 1951. godine ne smije se na temelju nezakoni-
tog ulaska ili prisustva provoditi kanjavanje izbjeglica koje, stiui izravno s podruja u
kojem su njihov ivot ili sloboda bili ugroeni [], ulaze ili su prisutni na njihovu podruju
bez dozvole, pod uvjetom da se bez odgaanja prijave vlastima i dokau da su njihov
nezakonit ulazak ili prisutnost utemeljeni na valjanim razlozima.256
255 Za vie podataka o praksama drava vezano za liavanje slobode osoba u postupku povratka vidi FRA
(2010a).
256 Ured visokog povjerenika za izbjeglice Ujedinjenih naroda (2012.), Revidirane smjernice za primjenjive
kriterije i norme vezano za pritvaranje traitelja azila i alternative pritvoru; Vijee Europe, Povjerenstvo
za spreavanje muenja i nehumanih i poniavajuih postupaka ili kanjavanja (CPT) (2008.2009.), 20
godina borbe protiv muenja: 19. ope izvjee,1.kolovoza2008.31.srpnja2009.
137
EKLJP sadri iscrpan popis osnova za pritvor, od kojih je jedan spreavanje neovlate-
nog ulaska u zemlju, odnosno olakavanje udaljenja osobe. Prema zakonodavstvu EU
osnovno je naelo da pritvor osoba koje trae meunarodnu zatitu ili koje su u postup-
cima vraanja mora biti nuan. Da se pritvor ne bi smatrao proizvoljnim, moraju biti ispu-
njeni odreeni dodatni uvjeti, kao to su obrazloenje za svaku odluku o pritvoru i pristup
pritvorenika ubrzanom postupku sudske kontrole pritvora.
6.1. Liavanje slobode ili ogranienje slobode

kretanja?
Prema zakonodavstvu EU Direktivom o uvjetima prihvata (2013/33/EU) pritvor je
definiran kao pritvaranje podnositelja zahtjeva od strane drave lanice [Europske
unije] unutar odreenog prostora, u kojem je podnositelj lien svoje slobode kretanja
(lanak2. toka h). Direktivom o vraanju (2008/115/EZ) pritvor nije definiran.
Prema EKLJP-u lankom 5. regulirana su pitanja vezana za liavanje slobode, a la-

nak2. Protokola br.4. EKLJP-a odnosi se na ogranienja slobode kretanja. Dok postoje
neke jasne situacije, kao to je pritvaranje u eliju, druge situacije tee je definirati te one
mogu dovesti do ogranienja kretanja za razliku od liavanja slobode.
Prilikom utvrivanja je li situacija odreene osobe podlona zatiti prema lanku5. EKLJP
ili lanku2. Protokola br.4., ESLJP je ustanovio da treba provesti procjenu situacije poje-
dinca i uzeti u obzir itav niz okolnosti kao to su vrsta, trajanje, uinci i nain provedbe
navedene mjere.257 Razlika izmeu liavanja slobode i ogranienja slobode kretanja nije
u prirodi niti u biti, ve u stupnju odnosno intenzitetu.258 Na procjenu e utjecati specifine
injenice vezane za svaki pojedini sluaj.
Liavanje slobode ne moe se temeljiti samo na vanosti nekog pojedinanog imbe-

nika, ve sve elemente treba sagledati kumulativno. ak ni kratkotrajno ogranienje,
primjerice od nekoliko sati, nee automatski dovesti do zakljuku da situacija predstav-
lja ogranienje kretanja, a ne liavanje slobode. Ovom je naroito tako ako je oita pri-
sutnost i drugih imbenika, kao to je primjerice pitanje je li objekt zatvoren, postoje li
257 ESLJP, Sufi i Elmi protiv Ujedinjenog Kraljevstva [GC], br.39692/09 i 41008/09, 12.oujka2012., st.57.
258 ESLJP, Guzzardi protiv Italije, br.7367/76, 6.studenog1980., st.93.
138
elementi prisile259 ili situacija ima specifine uinke po pojedinca ukljuujui bilo kakvu
tjelesnu nelagodu ili duevnu bol.260
Bilo kakav javni interes, kao to je zatita ili namjera zatite zajednice od rizika ili opa-
snosti koje predstavlja pojedinac, nije od vanosti za odluivanje da li je pojedinac lien
slobode. Takav interes moe biti od vanosti prilikom razmatranja opravdanosti pritvora
prema lanku5. stavku 1. tokama a)-f) EKLJP.261 U svakom sluaju, lanak5. stavak1.
potrebno je tumaiti na nain koji e vrijediti za odreeni kontekst unutar kojeg su mjere
poduzete. Takoer treba voditi rauna o odgovornosti i dunostima policije koja mora
odravati red i tititi javnost, to je jednako obvezna i prema nacionalnom zakonodav-
stvu i prema EKLJP-u.262
Primjer: U sluaju Guzzardi protiv Italije263 podnositelju je ogranien sloboda kretanja

u odreenom podruju, imao je policijski sat i poseban nadzor, kao i obvezu javljanja
nadlenim vlastima dva puta dnevno te je njegov kontakt s vanjskim svijetom bio
ogranien i nadziran. Sud je u njegovom sluaju smatrao da je dolo do neopravda-
nog lienja slobode protivnog lanku5. EKLJP .264
Primjer: U sluaju Raimondo protiv Italije265 podnositelju je odreen policijski nadzor

koji nije smatran liavanjem slobode, ve ogranienjem slobode kretanja. Nije smio
napustiti dom bez da o tome obavijesti policiju, iako mu nije trebala njihova dozvola
da bi ga zaista napustio.
Primjer: U sluajevima Amuur protiv Francuske i Riad i Idiab protiv Belgije, oba
vezana za traitelje azila,266 te Nolan i K. protiv Rusije,267 u kojem se radilo o drav-
259 ESLJP, Foka protiv Turske, br.28940/95, 24.lipnja2008.; ESLJP, Nolan i K. protiv Rusije, br.2512/04,
12.veljae2009.
260 ESLJP, Guzzardi protiv Italije, br.7367/76, 6.studenog1980.; ESLJP, H. L. protiv Ujedinjenog Kraljevstva,
br.45508/99, 5.listopada2004.
261 ESLJP, A. i ostali protiv Ujedinjenog Kraljevstva [GC], br.3455/05, 12.veljae2009., st.163.-164.
262 ESLJP, Austin i ostali protiv Ujedinjenog Kraljevstva [GC], br.39692/09, 40713/09 i 41008/09,
15.oujka2012., st.60.
263 ESLJP, Guzzardi protiv Italije, br.7367/76, 6.studenog1980.
264 Ibid.
265 ESLJP, Raimondo protiv Italije, br.12954/87, 22.veljae1994.
266 ESLJP, Amuur protiv Francuske, br.19776/92, 25.lipnja1996., st.38. 49.; ESLJP, Riad i Idiab protiv
Belgije, br.29787/03 i 29810/03, 24.sijenja2008.
267 ESLJP, Nolan i K. protiv Rusije, br.2512/04, 12.veljae2009., st.93.-96.
139
ljaninu tree zemlje, utvreno je da je prema lanku5. stavku1. EKLJP zadravanje

u tranzitnoj zoni unutar zrane luke bilo nezakonito. Sud nije prihvatio obrazloe-
nja nadlenih tijela koja su tvrdila da nije bilo oduzimanja slobode jer je predmetna
osoba mogla izbjei pritvor u zranoj luci tako da zemlju napusti avionom.
Primjer: U sluaju Rantsev protiv Cipra i Rusije268 podnositeljeva ki bila je ruska

dravljanka koje je boravila na Cipru gdje je bila zaposlena kao izvoaica u kaba-
retu s radnom dozvolom, za koju su zahtjev podnijeli vlasnici kabareta. Nakon neko-
liko mjeseci ki je odluila napustiti zaposlenje i vratiti se u Rusiju. Jedan od vlasnika
kabareta imigracijskom je uredu dojavio je da je ki napustila radno mjesto i mje-
sto boravka. Nakon toga je pronaena i dovedena u policijsku postaju, gdje je bila
zadrana oko sat vremena. Policija je odluila da ju ne treba dalje zadravati, ve
da po nju treba doi vlasnik kabareta koji je za nju bio odgovoran. Konano, vla-
snik kabareta odveo je podnositeljevu ker u stan drugog zaposlenika kabareta, koji
nije mogla svojevoljno napustiti. Sljedeeg jutra pronaena je mrtva na ulici ispred
stana. Iako je cjelokupno trajanje zadravanja keri iznosilo oko dva sata, Sud je
smatrao da je dolo do liavanja slobode u smislu lanka5. EKLJP. Ciparske vlasti
bile su jednako odgovorne kako za zadravanje u policijskoj stanici tako i za ono u
stanu jer se u ovom sluaju liavanje slobode ne bi bilo dogodilo bez aktivne surad-
nje ciparske policije s vlasnicima kabareta.
6.2. Alternativna rjeenja za pritvor

Prema zakonodavstvu EU pritvor mora biti mjera krajnje nude te je prethodno
potrebno iscrpiti sva druga mogua rjeenja, osim ako se takva alternativna rjeenja ne
mogu uinkovito primijeniti (lanak8. stavak2. izmijenjene Direktive o uvjetima prihvata
(2013/33/EU), lanak18. st.2. Dublinske uredbe i lanak15. st.1. Direktive o vraanju
(2008/115/EZ) [a]ko je mogue primijeniti druge dostatne, ali manje nasilne mjere).
Pritvor bi se stoga trebao primijeniti iskljuivo nakon detaljnog razmatranja svih mogu-
ih alternativnih rjeenja, odnosno onda kada nadzorni mehanizmi nisu postigli svoju
zakonsku i legitimnu svrhu. lanak8. st.4. izmijenjene Direktive o uvjetima prihvata
obvezuje drave da usvoje pravila o alternativnim rjeenjima za pritvor u nacionalnim
zakonodavstvima.
Alternative pritvoru ukljuuju: obveze javljanja, kao to su redovito javljanje policiji ili
nadlenim imigracijskim tijelima; obvezu predavanja putovnice ili dokumenta; uvjete
268 ESLJP, Rantsev protiv Cipra i Rusije, br.25965/04, 7.sijenja2010., st.314.-325.
140
boravka, kao to su boravak i noenje na odreenoj adresi; oslobaanje uz jame-

vinu s garancijom ili bez garancija; uvjete jamaca; otpust u skrb socijalnog radnika ili u
sklopu plana skrbi zajednice ili tima za mentalno zdravlje; elektronski nadzor, primjerice
oznaivanjem.
U skladu s EKLJP-om, ESLJP pokuava ustanoviti jesu li prije odreivanja pritvora bile
mogue i neke druge, manje nametljive mjere.
Primjer: U sluaju Mikolenko protiv Estonije269 Sud je utvrdio da su, kako nisu posto-
jali neposredni izgledi za njegov izgon, vlasti na raspolaganju imale i druge mjere
osim dranja podnositelja zahtjevu u produljenom pritvoru u deportacijskom centru.
Druga rjeenja za pritvor esto ukljuuju ogranienja slobode kretanja. Prema EKLJP-u
pravo na slobodu kretanja zajameno je lankom 2. Protokola br.4., pod uvjetom da je
drava ratificirala taj Protokol (vidi Prilog2.). Ogranienje ove slobode mora biti nuno
i razmjerno te u skladu s ciljevima iz drugog odlomka lanka2. Protokola br.4. Ova se
uredba primjenjuje jedino na one koji su zakonito na podruju i stoga ne moe koristiti
osobama u nezakonitim situacijama.
Primjer: U sluaju Omwenyeke protiv Njemake270 podnositelj je bio ogranien na

boravak u odreenom podruju kao dio uvjeta privremenog boravka u oekiva-
nju ishoda njegovog zahtjeva za azilom. ESLJP je smatrao da se, s obzirom da je
podnositelj prekrio svoja pravila privremenog boravka, nije zakonito nalazio na
podruju Njemake i stoga se nije mogao oslanjati na pravo slobode kretanja zajam-
eno lankom 2. Protokola br.4.
6.3. Iscrpni popis iznimaka pravu na slobodu

U sklopu zakonodavstva EU liavanje slobode vezano uz azil i ono vezano uz vraanje
ureeno je dvoma razliitim pravnim reimima271. Liavanje slobode regulirano je lan-
kom 8. izmijenjene Direktive o uvjetima prihvata (2013/33/EU) i lankom 28. Dublinske
269 ESLJP, Mikolenko protiv Estonije, br.10664/05, 8.listopada2009.

270 ESLJP, Omwenyeke protiv Njemake (odluka), br.44294/04, 20. studenoga 2007.
271 ECJ, C-357/09 [2009] ECR I-11189, Kadzoev (Huchbarov), 30.studenog2009., st.45; CJEU, C-534/11,
Mehmet Arslan Policie R, Krajsk editelstv policie steckho kraje, odbor cizineck policie,
30.oujka2013., st.52.
141
uredbe (Uredba (EU) br.604/2013) za traitelje azila te lankom 15. Direktive o vraanju
za osobe u postupcima vraanja.
Sukladno lanku8. Direktive o uvjetima prihvata kao i lanku26. Direktive o postupcima

azila (2013/32/EU) nije prihvatljiv pritvor osobe iskljuivo zato to nije podnijela zahtjev
za azilom.272 Takoer je zabranjen pritvor jedino iz razloga to se na osobu primjenjuje
Dublinska uredba (lanak28. st.1. Uredbe). Iscrpna lista osnova za pritvor traitelja azila
navedena je u lanku8. st.3. Direktive o uvjetima prihvata. Traitelje azila moe se pri-
tvoriti u est razliitih situacija:
radi utvrivanja ili provjere identiteta ili dravljanstva podnositelja zahtjeva;
radi utvrivanja elemenata zahtjeva za azil koji se bez pritvora ne bi mogli utvrditi,
posebice u sluaju rizika od bijega;
radi odluivanja o pravu podnositelja zahtjeva na ulazak u teritorij;
ukoliko su pritvoreni u skladu s Direktivom o vraanju i podnesu zahtjev za azil kako

bi produljili ili oteali protjerivanje;273
ukoliko to zahtijeva zatita nacionalne sigurnosti ili javni red; i
u skladu s lankom 28. Dublinske uredbe, koja pod odreenim uvjetima dozvoljava
pritvor kako bi se omoguio postupak vraanja sukladno Uredbi.
lankom15.stavkom 1. Direktive o vraanju dozvoljen je pritvor iskljuivo onih drav-

ljana treih zemalja koji su u postupke vraanja. Liavanje slobode dozvoljeno je iz slje-
deih dvaju razloga, posebno kad postoji rizik od bijega ili kakvog drugog mijeanja u
postupak vraanja ili udaljenja:
radi pripreme vraanja,
radi provedbe postupka udaljenja.
272 Za vie informacija vidi Europska komisija, Glavni direktorat za unutarnje poslove (2012.), Uvjeti
prihvata, dostupno na: http://ec.europa.eu/dgs/home-affairs/what-we-do/policies/asylum/reception-
conditions/index_en.htm.
273 Vidi takoer CJEU, C-534/11, Mehmet Arslan Policie R, Krajsk editelstv policie steckho kraje, odbor
cizineck policie, 30.oujka2013.
142
Prema EKLJP-u, lankom 5. stavkom 1. zatieno je pravo na slobodu i sigurnost.U to-

kama a)-f) naveden je iscrpan popis moguih iznimaka: Nitko se ne smije liiti slobode,
osim u nekom od sljedeih sluajeva i u skladu s postupkom propisanim zakonom:
nakon osude nadlenog suda,
zbog nepotivanja zakonitog sudskog naloga ili izvrenja neke zakonom propisane
obveze,
tijekom suenja,
u posebnim situacijama vezanim za maloljetnike,
radi javnog zdravlja ili zbog skitanja,
radi spreavanja neovlatenog ulaska ili olakavanja udaljenja stranca.
Drava treba obrazloiti pritvor pozivajui se na jednu od ovih est osnova.274 Ukoliko
pritvor nije utemeljen ni na jednoj od ovih osnova, automatski se smatra nezakonitim.275
Osnove se imaju tumaiti restriktivno.276 Ne postoji sveobuhvatna odredba poput pri-
tvora radi spreavanja neodreenog kaznenog djela ili nereda openito. Propust jasnog
odreenja precizne svrhe pritvora i osnove moe znaiti da je pritvor nezakonit.
lankom5.stavkom 1. tokom f) EKLJP dozvoljen je pritvor traitelja azila i neredovitih

migranata iz dvaju razloga:
radi spreavanja neovlatenog ulaska u zemlju,
kada je rije o osobi protiv koje su poduzete radnje u smislu njegove ili njezine depor-
tacije ili izruenja.
Kao i kod drugih iznimaka od prava na slobodu, pritvor prema lanku5. stavku 1. toki f)
se mora temeljiti na jednoj od ovih specifinih osnova koje se restriktivno tumae.
274 Ujedinjeno Kraljevstvo, Vrhovni sud, WL (Congo) 1 i 2 protiv Ministarstva unutarnjih poslova; KM
( Jamaica) protiv Ministarstva unutarnjih poslova [2011.] Vrhovni sud Ujedinjenog Kraljevstva, 12.,
23.oujka2011.
275 ESLJP, Al-Jedda protiv Ujedinjenog Kraljevstva [GC], br.27021/08, 7.srpnja2011., st.99.
276 ESLJP, A. i ostali protiv Ujedinjenog Kraljevstva [GC], br.3455/05, 19.veljae2009.
143
Primjer: U sluaju Yoh-Ekale Mwanje protiv Belgije277 radilo se o kamerunskoj drav-

ljanki s uznapredovalim HIV-om. Vlastima su identitet i stalna adresa podnositeljice
zahtjeva bili poznati, a ona se redovito s njima sastajala te je poduzela vie koraka
kako bi ozakonila svoj status u Belgiji. Ne uzimajui u obzir injenicu da se tijekom
pritvora njezino zdravstveno stanje pogoralo, vlasti nisu razmotrile blau opciju,
kao to bi bilo izdavanje privremene boravine dozvole kako bi se zatitio javni inte-
res. Umjesto toga zadrana je u pritvoru u trajanju od gotovo etiri mjeseca. ESLJP
nije pronaao poveznicu izmeu njezina pritvora i Vladine namjere da je protjera, te
je stoga ustanovio da je dolo do povrede lanka5. stavka 1. EKLJP.
Primjer: U sluaju A. i ostali protiv Ujedinjenoga Kraljevstva278 Sud je smatrao da poli-

tika zadravanja mogue deportacije podnositelja pod aktivnim razmatranjem
nije bila dovoljno jasna niti odreena da bi vodila k radnji [] poduzetoj radi depor-
tacije prema lanku5. stavku1.). Pritvor oito nije bio odreen radi spreavanja
neovlatenog ulaska te je stoga bio nezakonit.
6.3.1. Pritvor radi spreavanja neovlatenog ulaska u

zemlju
U sklopu zakonodavstva EU Kodeksom o Schengenskim granicama (Uredba (EZ)
br.562/2006) propisano je da se dravljanima treih zemalja koji ne ispunjavaju uvjete
za ulazak zabranjuje ulazak u Europsku uniju. Spreavanje nezakonitog ulaska dunost je
granine policije. Kratkotrajno liavanje slobode na granici, koje se esto odvija u tranzit-
nom podruju zrane luke, dio je nacionalnih zakonodavstava brojnih drava lanica EU.
Izmijenjena Direktiva o uvjetima prihvata (2013/33/EU) lankom 8. st.3.c) doputa pri-
tvor traitelja azila koji stignu na granicu kad je to potrebno radi odluivanja o njihovom
pravu ulaska na teritorij.
Prema EKLJP-u, da bi se pritvor smatrao zakonitim, mora ispunjavati niz uvjeta iz

lanka5. EKLJP.
Primjer: U sluaju Saadi protiv Ujedinjenog Kraljevstva279 ESLJP je smatrao da je svaki

ulazak u zemlju nedozvoljen sve dok ga drava lanica ne dozvoli. Zadravanje
u pritvoru osobe koja je htjela ui u zemlju, ali za to nije imala dozvolu moglo bi, bez
277 ESLJP, Yoh-Ekale Mwanje protiv Belgije, br.10486/10, 20.prosinca2011.

278 ESLJP, A. i ostali protiv Ujedinjenog Kraljevstva [GC], br.3455/05, 19.veljae2009., st.167.
144
jezinog iskrivljivanja, imati za cilj spreavanje njezina nedozvoljenog ulaza, kako je

navedeno u lanku5. stavku 1. toki f) EKLJP. Sud to meutim nije prihvatio s obzi-
rom da im se traitelj azila preda nadlenim imigracijskim tijelima, on/ona nastoji
ishoditi dozvoljeni ulazak. Ishod je prema tome taj da je njegov ili njen pritvor
neopravdan prema lanku5. stavku 1. toki f). Tumaenje ove odredbe u smislu
da ona dozvoljava jedino zadravanje u pritvoru osobe za koju je dokazano da je
pokuavala izbjei ogranienja za ulazak, predstavljalo bi preusko tumaenje ove
odredbe kao i ovlasti drave lanice pri provedbi svog neupitnog prava na nadzor
slobode stranaca u kontekstu imigracije. Takvo bi tumaenje takoer bilo u neskladu
sa Zakljukom br.44 Izvrnog vijea Programa visokog povjerenika Ujedinjenih
naroda za izbjeglice, smjernicama UNHCR-a te Preporukom relevantnog ministar-
skog vijea. Svima njima predvieno je zadravanje u pritvoru traitelja azila u odre-
enim situacijama, primjerice tijekom provjere identiteta ili utvrivanja elemenata
koji tvore osnovu zahtjeva za azilom. Sud je smatrao da sedmodnevnim pritvorom
podnositelja zahtjeva u sklopu ubrzanog azilantskog postupka, koji je pokrenut radi
situacije masovnog priljeva imigranata, nije prekren lanak5. stavak1.
Primjer: U Suso Musa protiv Malte280 Sud je meutim zakljuio da, ukoliko je drava
prevazila svoje pravne obveze i usvojila zakon kojim izriito dozvoljava ulazak ili
ostanak imigranata tijekom odluivanja o njihovu zahtjevu za azilom bilo nezavi-
sno ili na temelju obveze koja proizlazi iz EU prava bilo kakav pritvor s ciljem spre-
avanja nezakonitog ulaska mogao bi otvoriti pitanje zakonitosti takvog pritvora
pod lankom 5. st.1(f). U takvim bi okolnostima doista bilo teko takvu mjeru sma-
trati blisko povezanom svrsi pritvora odnosno smatrati situaciju sukladnom doma-
em pravu. U stvari bi bilo proizvoljno, a time i protivno cilju lanka5. st.1. f), koji
zahtijeva jasno i precizno tumaenje odredaba domaeg prava. U predmetu Saadi
domae pravo (iako je dozvoljavalo privremeno primanje) nije davalo podnositelju
formalno odobrenje ostanka ili ulaska na teritorij te se stoga takvo pitanje nije ni
postavilo. Stoga je pitanje o tome kada prestaje vrijediti prvi dio lanka5. iz razloga
to je pojedincu dano formalno odobrenje ulaska ili ostanka u velikoj mjeri ovisilo o
odredbama nacionalnog zakonodavstva.
6.3.2. Pritvor u oekivanju deportacije ili izgona

Prema zakonodavstva EU neke osnove predviene lankom 8. st.3 izmijenjene Direk-
tive o uvjetima prihvata (2013/33/EZ) imaju za cilj umanjenje rizika od bijega.
280 ESLJP, Suso Musa protiv Malte, br.42337/12. 23.srpnja2013.
145
lankom15. stavkom 1. Direktive o vraanju dozvoljava se pritvor radi pripreme vra-

anja ili provedbe postupka udaljenja, osim ako je to mogue postii drugim dostatnim,
ali blaim mjerama (vidi Odjeljak6.2). Pritvor je dozvoljen, osobito u sluajevima kada
postoji rizik od bijega ili drugih vanih ometanja postupka vraanja ili udaljenja te ako
postoje stvarni izgledi za udaljenje u razumnom roku. Maksimalni vremenski rokovi pre-
cizirani su lankom 15. stavcima 5. i 6. Direktive.
Na Sud Europske unije upueno je nekoliko sluajeva vezanih za zadravanje u zatvoru

dravljana treih zemalja u postupcima vraanja zbog kaznenog djela nedozvoljenog
ulaska ili ostanka. 281
Primjer: U sluaju El Dridi282 od Suda Europske unije traila se procjena sukladnosti

s lancima 15. i 16. Direktive o vraanju odluke o sankciji kaznenog pritvora tije-
kom postupka vraanja i iskljuivo na temelju injenice da dravljanin tree zemlje
nije postupio u skladu s upravnim nalogom da napusti podruje u odreenom roku.
Sud je trebao razmotriti je li pritvor mogue smatrati mjerom nunom za primjenu
odluke o vraanju u skladu sa znaenjem lanka8. stavka 1. Direktive ili pak, nasu-
prot tomu, mjerom koja dovodi u pitanje takvu odluku. S obzirom na okolnosti
sluaja Sud je smatrao da sankcija pritvora nije u skladu s djelokrugom Direktive
odnosno uspostavom uinkovitog naela vraanja u skladu s temeljnim pravima te
da ona nije doprinijela udaljenju dravljana tree zemlje iz navedene drave lanice.
U sluajevima u kojima obveza povratka nije potovana unutar razdoblja za dobro-
voljno naputanje zemlje, drave lanice EU obvezne su provesti odluku o povratu
na postupan i razmjeran nain, sluei se najblaim moguim mjerama i potujui
temeljna prava.
Primjer: U sluaju Achughbabian283 Sud je trebao utvrditi primjenjuju li se naela iz

sluaja El Dridi i na kaznu zatvora za dravljanina tree zemlje zbog prekraja pri
ulasku ili nezakonitog boravka na podruju drave lanice EU-a. Sud je objasnio da
Direktiva o vraanju ne spreava dravu lanicu u odreivanju nezakonitog boravka
prekrajem te donoenju kaznenih sankcija radi spreavanja i odvraanja od takve
281 CJEU, C-430/11, Kazneni postupak protiv Md Sagor, 6.prosinca2012. i CJEU, C-522/11, Nalog Suda,
Abdoul Khadre Mbaye, 21.oujka2013. (vezano za odreivanje novane kazne); CJEU, C-297/12,
Strafverfahren protiv Gjoko Filev i Adnan Osmani, zahtjev lokalnog suda (Amtsgericht) u Laufenu
(Njemaka) za preliminarnom odlukom, podnesen 18.lipnja2012. (vezano za pritvor na temelju krenja
prethodno postojee zabrane ulaska).
282 CJEU, C-61/11, El Dridi, alias Soufi Karim, 28.travnja2011, st.29.-62.
283 CJEU, C-329/11, Achughbabian protiv Prfet du Val-de-Marne, 6.prosinca2011, st.29.-31.
146
povrede nacionalnih pravila boravka, kao ni u odreivanju pritvora tijekom utvr-

ivanja zakonitosti njegova/njena boravka. Ako je pritvor odreen prije ili tijekom
postupka vraanja, takva je situacija pokrivena Direktivom te je shodno tome
potrebno provesti udaljenje. Sud Europske unije utvrdio je da Direktiva o vraanju
nije potovana jer pritvor ne bi vodio provedbi udaljenja. Onemoguio bi uobia-
jene norme i postupke vezane za zahtjev te odgodio vraanje, ime bi se umanjila
uinkovitost Direktive. Istodobno Sud Europske unije nije iskljuio mogunost da
drave lanice odrede pritvor nakon dovretka postupka vraanja, odnosno nakon
provedbe prisilnih mjera propisanih lankom 8., a neuspjenog udaljenja.
Prema EKLJP-u sukladno drugom dijelu lanka5. stavka 1. toke f), drave lanice Vijea
Europe ovlatene su drati osobu u pritvoru u radi njegove/njezine deportacije ili izrue-
nja, u sluajevima u kojima su takvi nalozi izdani i postoje stvarni izgledi za udaljenje. Pri-
tvor se smatra arbitrarnim ako nije u tijeku radnja u cilju deportacije ili ako ju se aktivno
ne provodi u skladu sa zahtjevima dune panje.
Primjer: U sluaju Mikolenko protiv Estonije284 podnositelj je bio ruski dravljanin

na boravku u Estoniji. Estonske vlasti odbile su mu produljiti boravinu dozvolu i
odredile su mu pritvor od 2003. do 2007. ESLJP je prihvatio injenicu da podnositelj
zahtjeva oito tijekom postupka udaljenja nije bio voljan suraivati s nadlenim tije-
lima, ali je utvrdio da je njegov pritvor bio nezakonit jer nije bilo stvarnih izgleda za
izgon te su nadlena tijela propustila provesti postupak s dunom panjom.
Primjer: U sluaju M. i drugi protiv Bugarske285 deportacija podnositelja u Afganistan

bila je naloena u prosincu 2005., no prvi pokuaj nadlenih tijela da mu osiguraju
identifikacijski dokument radi lake deportacije dogodio se u veljai 2007. Zahtjev
je ponovljen devetnaest mjeseci kasnije. U meuvremenu je podnositelj boravio u
pritvoru. Bugarske vlasti takoer su ga navodno pokuale poslati u drugu zemlju,
no nije bilo dokaza o tim naporima. Pritvor je bio nezakonit te je njime zbog manjka
dune panje prekren lanak5. EKLJP.
Primjer: U sluaju Popov protiv Francuske286 podnositelji su bili dravljani Kazahstana

koji su se u Francusku doselili 2000. Njihovi zahtjevi za izbjeglikim statusom i bora-
vinom dozvolom bili su odbijeni. U kolovozu 2007. uhieni su i radi izgona prebaeni
284 ESLJP, Mikolenko protiv Estonije, br.10664/05, 8.listopada2009.

285 ESLJP, M. i ostali protiv Bugarske, br.41416/08, 26.srpnja2011., st.75.-76.
286 ESLJP, Popov protiv Francuske, br.39472/07 i 39474/07, 19.sijenja2012.
147
u zranu luku. Let je otkazan, a izgon nije proveden. Nakon toga su s dvoje djece
od pet mjeseci i tri godine prebaeni u prihvatni centar, gdje su proveli petnaest
dana. Otkazan je i drugi let, te ih je sudac oslobodio. Po podnoenju novog zahtjeva
dodijeljen im je izbjegliki status. Sud je utvrdio da se, iako su djeca bila smjetena
s roditeljima u krilu namijenjenom obiteljima, nije vodilo rauna o njihovoj iznimnoj
situaciji te da vlasti nisu pokuale ustanoviti je li bilo alternativnih rjeenje upravnom
pritvoru. Prema tome, francuski sustav nije na odgovarajui nain zatitio djeja
prava na slobodu prema lanku5. EKLJP.
6.4. Propisano zakonom

Pritvor mora biti zakonit kako prema domaem pravu tako i prema zakonodavstvu EU i
EKLJP-u.
Prema zakonodavstvu Europske unije drave lanice obvezne su donijeti zakone,

uredbe i upravne odredbe potrebne za usklaivanje s Direktivom o vraanju (lanak20.).
Shodno tome, prema lanku8., st.3. izmijenjene Direktive o uvjetima prihvata osnove za
pritvor moraju biti propisane domaim zakonom.
Unutar EKLJP-a lanak5. stavak1. propisuje da se nitko ne smije liiti slobode osim u
postupku propisanim zakonom. To znai da u nacionalnom zakonodavstvu moraju biti
navedena materijalna i proceduralna pravila kojima se propisuje kada je i u kojim okol-
nostima osobu mogue zadrati u pritvoru.
lanak5. se ne odnosi jednostavno samo na domae zakonodavstvo, ve je povezan i

s kvalitetom zakona, zahtijevajui da ista bude u skladu s konceptom vladavine prava,
koji je svojstven svim odredbama EKLJP-a. Da bi zakon bio odreene kvalitete, mora biti
dostupan, precizan te predvidiv u svojoj primjeni kako bi se izbjegao rizik proizvoljnosti.
Svako liavanje slobode mora biti u skladu sa svrhom lanka5. EKLJP kako bi pojedinac
bio zatien od arbitrarnosti.287
Primjer: U sluaju S. P. protiv Belgije288 podnositelj je u oekivanju predstojeeg

izgona u ri Lanku bio smjeten u prihvatni centar. ESLJP je tada izdao privremenu
mjeru kojom je privremeno obustavio njegov izgona te je podnositelj jedanaest
287 ESLJP, Amuur protiv Francuske, br.19776/92, 25.lipnja1996., st.50., ESLJP, Dougoz protiv Grke,
br.40907/98, 6.oujka2001., st.55.
288 ESLJP, S. P. protiv Belgije (odluka), br.12572/08, 14.lipnja2011.
148
dana kasnije puten iz pritvora. ESLJP je izjavio da izricanje privremene mjere nije
imala za posljedicu nezakonitost pritvora podnositelja zahtjeva, s obzirom da su bel-
gijske vlasti i dalje predviale njegovu deportaciju te da su, neovisno o privremenoj
obustavi, radnje u smislu njegove deportacije i dalje bile u tijeku.
Primjer: U predmetu Azimov protiv Rusije289, u trenutku kad je ESLJP izrekao privre-
menu mjeru privremeno obustavljajui protjerivanje podnositelja zahtjeva, on je ve
bio u pritvoru proveo vie od 18 mjeseci bez utvrenog najdueg mogueg trajanja.
ESLJP je utvrdio da obustava domaeg postupka utemeljena na privremenoj mjeri
Suda ne bi trebala imati za posljedicu situaciju u kojoj podnositelj zahtjeva nerazu-
mno dugo ostane amiti u pritvoru.
6.5. Nunost i razmjernost

U sklopu prava EU lankom15.stavkom 5. Direktive o vraanju navodi se da pritvor
treba provoditi onoliko dugo koliko je potrebno da uvjeti navedeni u stavku 1. budu ispu-
njeni, a uspjeno udaljenje osigurano. Obvezno je postojanje jasnih i uvjerljivih dokaza, a
ne pukih tvrdnji, o nunosti u svakom pojedinanom sluaju. lanak15. stavak1. odnosi
se na pritvor radi udaljenja kada postoji rizik od bijega no taj rizik mora se zasnivati
na objektivnim kriterijima (lanak3. stavak7.) Odluke donesene na temelju Direktive
trebaju biti usvojene na temelju injenica svakog pojedinanog sluaja i zasnivati se na
objektivnim kriterijima. Zadravanje osobe u pritvoru iskljuivo na temelju nezakonitog
boravka nije opravdano (Recital 6 Direktive o vraanju).
Pravo EU zahtijeva utvrivanje razmjernosti liavanja slobode s ciljem koji se eli postii,
odnosno je li udaljenje mogue uspjeno provesti uz primjenu blaih mjera poput alter-
nativnih rjeenja za pritvor (lanak15. stavak1. Direktive o vraanju).290
Izmijenjenom Direktivom o uvjetima prihvata dozvoljava se pritvor traitelja azila kada

se pokaze nuno i na temelju individualizirane procjene svakog sluaja ukoliko nije
mogue primijeniti druge, manje prisilne mjere (lanak8. stavak2, vidjeti takoer la-
nak28. stavak2. i recital 20. Dublinske uredbe.
289 ESLJP, Azimov protiv Rusije, br.67474/11, 18, travnja 2013.

290 CJEU, C-61/11, El Dridi, alias Soufi Karim, 28.travnja2011, st.29.-62.
149
Pokraj pitanja zakonitosti i procesnih jamstava pritvor mora na odgovarajui nain biti
usklaen s temeljnim pravima iz EKLJP-a te Povelje o temeljnim pravima Europske
unije.291
lankom 5. EKLJP zajameno je pravo na slobodu i sigurnost.Pod lankom 5. stavkom 1.

tokom f) ne zahtijeva se nikakav test nunosti pritvaranja osobe koja na nedozvoljen
nain pokua ui u zemlju ili protiv koje su poduzete radnje radi deportacije ili izruenja.
Ovo je razliito od drugih oblika pritvora obuhvaenih lankom 5. stavkom 1., kao to su
onemoguavanje osobe da poini prekraj ili pobjegne.292
lankom 9. Meunarodnog pakta o graanskim i politikim pravima nalae se da svako

liavanje slobode nametnuto u kontekstu imigracije bude zakonito, neophodno i raz-
mjerno. U sluaju vezanom za pritvor kambodanskog traitelja azila u Australiji, Vijee
za ljudska prava UN-a izriito je utvrdilo da, kako bi pritvor bio u skladu s lankom 9.
Meunarodnog pakta o graanskim i politikim pravima, mora biti nuan i razmjeran.293
6.6. Proizvoljnost
Prema EKLJP-u zakonitost prema domaem pravu nije dovoljna. lanak5. EKLJP nalae
da svako liavanje slobode mora zatititi pojedinca od proizvoljnosti. Sasvim je jasno da
proizvoljni pritvor ne moe biti sukladan lanku5. st.1. Pojam proizvoljnosti ne obu-
hvaa jednostavno protivnost domaem pravu; liavanje slobode naime moe biti zako-
nito u okviru domaeg zakonodavstva, no i dalje proizvoljno i stoga protivno EKLJP-u.294
Da bi se izbjeglo smatrati proizvoljnim, pritvor prema lanku5. stavku 1. toki f) treba

biti proveden u dobroj vjeri: mora biti usko povezan s osnovom za pritvaranje na koju
se poziva Vlada; mjesto i uvjeti pritvora trebaju biti prikladni te duljina pritvora ne smije
premaivati trajanje koje je logino zahtijevati radi ostvarenja eljenog cilja. Postupak se
mora provoditi s dunom panjom te moraju postojati stvarni izgledi za protjerivanje. to
se ima smatrati proizvoljnim uvelike ovisi o injenicama svakog pojedinog sluaja.
291 CJEU, C-329/11, Achughbabian protiv. Prfet du Val-de-Marne, 6.prosinca2011, st.49.

293 Ured visokog povjerenika za izbjeglice Ujedinjenih naroda, A. protiv Australije, priopenje br.560/1993,
stajalita od 30.travnja1997.
294 ESLJP, Saadi protiv Ujedinjenog Kraljevstva [GC], br.13229/03, 29.sijenja2008., st.67.; ESLJP, A. i drugi
protiv Ujedinjenog Kraljevstva [GC], br.3455/05, 19.veljae2009., st.164.
150
Primjer: U sluaju Rusu protiv Austrije295 podnositeljica zahtjeva je uhiena prilikom

pokuaja naputanja Austrije jer je u dravu ula nezakonito bez valjane putovnice i
vize te nije imala nuna sredstva za uzdravanje i boravak u Austriji. Iz tih su razloga
nadlene vlasti sumnjale da bi podnositeljica u sluaju putanja na slobodu mogla
pobjei i tako izbjei postupke. ESLJP je ponovno naglasio da je pritvor ozbiljna
mjera te da se, u sluajevima kad je nuan za postizanje navedenog cilja, smatra
proizvoljnim, osim ako je njegova primjena opravdana kao jedino mogue rjeenje
nakon to su razmotrene druge blae mjere te je utvreno da su nedostatne kao
mjere zatite pojedinanog ili javnog interesa. Obrazloenje za pritvor podnositeljice
zahtjeva nije bilo odgovarajue te je njezin pritvor sadravao element proizvoljnosti,
ime je povrijeen lanak5. EKLJP.
6.6.1. Naelo dobre vjere

Prema EKLJP-u pritvor je mogue smatrati proizvoljnim ako nadlena tijela postupaju u
dobroj vjeri.296
Primjer: U predmetu Longa Yonkeu protiv Latvije297 Sud je odbio argument Vlade da
je Dravna sluba za granini nadzor za obustavu deportacije podnositelja saznala
tek dva dana nakon njegova izgona. Nadlena tijela su etiri dana znala da je pod-
nositelj bio podnio zahtjev za azilom iz humanitarnih razloga, budui da su zaprimila
presliku njegova zahtjeva. Nadalje, podnositelj je prema domaem pravu od datuma
podnoenja zahtjeva, uivao status traitelja azila te kao takav nije mogao biti
protjeran. Konano, Dravna sluba za granini nadzor nije postupila u dobroj vjeri
deportiravi podnositelja prije nego to su nadlena domaa tijela odluila o njegovu
zahtjev za azilom iz humanitarnih razloga. Stoga je pritvor u navedenu svrhu bio
proizvoljan.
6.6.2. Duna panja

Pravo EU kao i ono EKLJP-a sadri naelo da svaka drava lanica mora obratiti dunu
panju prilikom zadravanja u pritvoru osoba koje se imaju protjerati.
295 ESLJP, Ahmed protiv Austrije, br.34082/02, 17.prosinca1996., st.58.

296 ESLJP, A. i drugi protiv Ujedinjenog Kraljevstva [GC], br.3455/05, 19.veljae2009.; ESLJP, Saadi protiv
Ujedinjenog Kraljevstva [GC], br.13229/03, 29.sijenja2008.
297 ESLJP, Longa Yonkeu protiv Latvije, br.57229/09, 15.studenog2011., st.143.
151
U sklopu prava EU lanak15. stavak1. Direktive o vraanju propisuje da pritvor treba

produljiti samo za vrijeme trajanja priprema za udaljenje i njihove provedbe uz dunu
panju. Odredba o dunoj panji za traitelje azila nalazi se takoer i u lanku9. st.1.
i recitalu 16. izmijenjene Direktive o uvjetima prihvata (2013/33/EU) i lanku28. st.3.
Dublinske uredbe (Uredba (EU) br.604/2013).
Prema EKLJP-u pritvor je sukladno drugom dijelu lanka5. stavka 1. opravdan samo za
vrijeme trajanja postupaka deportacije, odnosno izruenja. Ako se navedeni postupci
ne provedu s dunom panjom, prema EKLJP-u pritvor e se smatrati nedozvoljenim.298
Drave lanice stoga moraju uloiti aktivan napor u organizaciju udaljenja, bilo u dravu
podrijetla bilo u treu zemlju. U praksi drave lanice moraju poduzeti konkretne korake
i pruiti dokaze a ne se oslanjati iskljuivo na vlastite tvrdnje o naporima koji su podu-
zeti radi osiguravanja prijama, primjerice u sluajevima kada su vlasti u dravi prijama
iznimno spore pri identifikaciji vlastitih dravljana.
Primjer: U sluaju Singh protiv eke299 Sud je uoio da su podnositelji oeku-

jui deportaciju u pritvoru proveli dvije i pol godine. Postupci su bili obiljeeni raz-
dobljima neaktivnosti, te je Sud smatrao da su eke vlasti trebale biti ustrajnije,
osobito nakon to je veleposlanstvo Indije iskazalo nevoljkost za izdavanje putov-
nica podnositeljima. Nadalje je Sud naveo da su podnositelji bili osueni za manji
prekraj te da je duljina trajanja njihova pritvora premaila duljinu trajanja njihove
zatvorske kazne vezane za prekraj. Konano, Sud je smatrao da eka nadlena
tijela tijekom rjeavanja sluaja podnositelja nisu provela dubinsku analizu i da je
duljina trajanja njihova pritvora bila neopravdana.
6.6.3. Stvarni izgledi za udaljenje

Kako po pravu EU tako i po onom EKLJP, pritvor je opravdan iskljuivo kada postoje
stvarni izgledi za udaljenje u razumnom roku.
Prema pravu EU, u onim sluajevima gdje vie ne postoje logini izgledi za udaljenje,
pritvor prestaje biti opravdan i osoba mora odmah biti putena na slobodu (lanak15.
Stavak4. Direktive o vraanju). Ukoliko postoje zapreke za udaljenje, kao to je naelo
non-refoulement (lanak5. Direktive o vraanju), obino ne postoje logini izgledi za
udaljenje.
298 ESLJP, Chahal protiv Ujedinjenog Kraljevstva [GC], br.22414/93, 15.studenog1996., st.113.; ESLJP, A. i
drugi protiv Ujedinjenog Kraljevstva [GC], br.3455/05, 19.veljae2009., st.164.
299 ESLJP, Singh protiv eke, br.60538/00, 25.sijenja2005.
152
Primjer: U sluaju Kadzoev ECJ300 je smatrao da je prilikom odluivanju nacionalnog

suda o pritvoru, da bi postojali logini izgledi za udaljenje trebala postojati i stvarna
mogunost za uspjenu provedbu udaljenja. U sluaju male ili nikakve vjerojatnosti
da osobi bude dozvoljen ulazak u treu zemlju, takva mogunost nije postojala.
U nacionalnom kontekstu, Agencija za granice Ujedinjenog Kraljevstva uvela je praktino

mjerilo. Njime se navodi da je u sluajevima deportacije: [] udaljenje mogue opisati
predstojeim ako postoji putna dokumentacija, odreene su upute za udaljenje, nema
nerijeenih pravnih zapreka i postoji vjerojatnost za provedbu udaljenja u sljedea etiri
tjedna. [Meutim] u sluajevima kada [pojedinac] remeti udaljenje tako to ne surauje u
postupku dokumentacije, a to predstavlja znatnu zapreku udaljenju, navedeni imbenici
uvelike e utjecati na to da ne bude putanja.301
Prema EKLJP-u nune su realne mogunosti za progon.
Primjer: Sluaj Mikolenko protiv Estonije302 ticao se stranca koji je zbog odbijanja da
postupi u skladu s nalogom za izgon zadran u pritvoru gotovo etiri godine. Sud je
utvrdio da je dolo do krenja lanka5. stavka 1., i to stoga to osnove za pritvor
nisu vie mogle vrijediti tijekom cijelog razdoblja pritvora zbog nepostojanja stvarne
mogunosti za njegov izgon i zbog propusta domaih nadlenih tijela da postupak
provedu uz dunu panju.
6.6.4. Maksimalno trajanje zadravanja

U propisima EU-a za traitelje azila propisano je lankom 9. st.1. izmijenjene Direktive o
uvjetima prihvata (2013/33/EU) kao i lankom 28. st.3. Dublinske uredbe (Uredba (EU)
br.604/2013) da pritvor mora biti odreen za najkrae mogue razdoblje. Kad su tra-
itelji azila u pritvoru u skladu s Dublinskom uredbom primjenjuju se skraeni rokovi za
podnoenje i odgovor na zahtjeve o transferu.
Sukladno lanku15. stavku 1. Direktivom o vraanju pritvor osoba u postupku povratka

takoer mora biti ogranieno na najkrae mogue razdoblje. Direktivom se, meutim,
odreuje i vremenska ogranienje od est mjeseci za pritvor, koju je u izvanrednim
300 ECJ, C-357/09 [2009] ECR I-11189, Kadzoev (Huchbarov), 30. studenoga 2009., st.65. i 66.
301 Agencija za granice Ujedinjenog Kraljevstva, (2012.), Upute i smjernice za provedbu Poglavlje55 Pritvor
i privremeno putanje na slobodu, dostupno na www.bia.homeoffice.gov.uk/sitecontent/documents/
policyandlaw/enforcement/detentionandremovals.
302 ESLJP, Mikolenko protiv Estonije, br.10664/05, 8.listopada2009., st.67.
153
okolnostima mogue produljiti do 12 mjeseci, i to u sluajevima nesuradnje ili kada

postoje zapreke za dobivanje putnih isprava (lanak15. stavak5. i 6.). Prije izvanrednih
produljenja vlasti moraju poduzeti sve razumne napore kako bi se osoba udaljila. Dalj-
nji pritvor nije mogu nakon to je isteklo est mjeseci te, u izvanrednim sluajevima,
dodatno razdoblje od 12 mjeseci.
Primjer: U sluaju Kadzoev ECJ je smatrao da je jasno kako, po isteku maksimalnog

trajanja pritvora iz lanka15. stavka 6 Direktive o vraanju, vie nije upitno postoji
li razumna vjerojatnost udaljenja u smislu lanka15. stavka 4. U takvom sluaju
potrebno je odmah pustiti osobu na slobodu.303
Prema EKLJP-u dozvoljeno trajanje pritvora u smislu lanka5. stavka 1. toke f) ovisi o
analizi nacionalnog zakonodavstva zajedno s procjenom osobitih injenica sluaja. Vre-
menska ograniena osnovana su sastavnica preciznih i predvidivih propisa koji reguliraju
liavanje slobode.
Primjer: U sluaju Mathloom protiv Grke304 iraki je dravljanin zadran u pritvoru

dulje od dvije godine i tri mjeseca u iekivanju deportacije, premda je bio izdan
nalog za njegovo uvjetno putanje. Grkim propisima koji ureuju pritvor osoba iji
je izgon naredio sud, nije utvreno maksimalno razdoblje te stoga ne ispunjava pre-
duvjet zakonitosti iz lanka5. EKLJP budui da u zakon nije bio predvidiv.
Primjer: U sluaju Louled Massoud protiv Malte305 alirski dravljanin zadran je u

prihvatilitu za traitelje azila neto vie od 18 mjeseci u iekivanju deportacije.
U tom je razdoblju odbijao suraivati te alirske vlasti nisu bile spremne izdati mu
putne isprave. Utvrujui krenje odredbi lanka5. stavka 1., ESLJP je izrazio ozbiljne
sumnje da je namjeravana deportacija kao osnova za pritvor podnositelja zahtjeva
postojala tijekom itavog razdoblja pritvora. Navedeno ukljuuje i dovoenje u pita-
nje razdoblja od vie od 18 mjeseci nakon odbijanja zahtjeva za azil podnositelja
zahtjeva, vjerojatni izostanak stvarne mogunosti njegova izgona te propust nacio-
nalnih vlasti da postupak provedu s dunom panjom. tovie, Sud je utvrdio kako
podnositelj zahtjeva nije raspolagao nikakvim uinkovitim pravnim lijekom kojim bi
osporio zakonitost i duljinu svog pritvora.
303 ECJ, C-357/09 [2009.] ECR I-11189, Kadzoev (Huchbarov), 30. studenoga 2009., st.60.
304 ESLJP, Mathloom protiv Grke, br.48883/07, 24.travnja2012.
305 ESLJP, Louled Massoud protiv Malte, br.24340/08, 27.srpnja2010.
154
Primjer: U sluaju Auad protiv Bugarske306 ESLJP je smatrao je kako duljina pritvora
ne bi trebala premaivati duljinu koja je razumno potrebna za predmetnu namjenu.
Sud je naveo i kako je Europski sud (ECJ) doao do slinog zakljuka u vezi s lan-
kom 15. Direktive o vraanju u sluaju Kadzoev. Sud je naglasio kako, za razliku od
lanka15. Direktive o vraanju, lanak5. stavak1. toka (f) EKLJP ne odreuje mak-
simalna vremenska ogranienja. Utjee li duljina postupka deportacije na zakonitost
pritvora u skladu navedenih odredbi stoga ovisi iskljuivo o osobitim okolnostima
svakog sluaja.
6.7. Pritvor osoba s posebnim potrebama

U propisima EU-a, lanak21. izmijenjene Direktive o uvjetima prihvata (2013/33/EU) te
lanak3. stavak9. Direktive o vraanju navode osobe koje se smatraju ranjivima (vidjeti
Poglavlje9). Nijedna od ove dvije direktive ne zabranjuje apsolutno pritvor ranjivih
osoba, ali ukoliko doe do njihova pritvora, lanak11. Direktive o uvjetima prihvata i la-
nak16. st.3. i lanak17. Direktive o vraanju nalau obraanje detaljne panje na njihove
specifine potrebe. Ovi lanci takoer sadre specifine odredbe o maloljetnicima koje
je doputeno pritvoriti samo u krajnjoj nudi. Moraju se poduzeti svi napori kako bi ih se
pustilo na slobodu i smjestilo u okruenje pogodno za djecu. Maloljetnici bez pratnje koji
zatrae azil mogu se pritvoriti samo u iznimnim okolnostima i nikad ih se ne smije drati
u zatvorskom smjetaju.
Direktiva o suzbijanju trgovanja ljudima (2011/36/EU) propisuje dunost pruanja

pomoi i potpore rtvama trgovanja ljudima, kao to je osiguravanje odgovarajueg i
sigurnog smjetaja (lanak11.), premda se Direktivama u potpunosti ne zabranjuje nji-
hov pritvor.
U skladu s EKLJP-om ESLJP je razmatrao sluajeve imigracije koji su ukljuivali pritvor

djece i osoba s duevnim smetnjama. Sud je zakljuio kako je njihov pritvor u objek-
tima koji nisu opremljeni za udovoljavanje njihovim potrebama proizvoljan te protivan
lanku5. EKLJP kao i da, u odreenim sluajevima, moe biti problematian i u smislu
306 ESLJP, Auad protiv Bugarske, br.46390/10, 11.listopada2011., st.128.
155
lanka3. EKLJP.307 Sud je isto tako zakljuio kako su traitelji azila osobito ranjiva skupia u
kontekstu pritvora te njihovih uvjeta.308
Primjer: U sluaju Mubilinanzila Mayeka i Kaniki Mitunga protiv Belgije309 Sud je sma-
trao kako zadravanje maloljetnog traitelja azila bez pratnje u prihvatilitu za odra-
sle azilante predstavlja krenje lanka3. Europske konvencije o ljudskim pravima
(EKLJP).
Primjer: U sluaju Muskhadzhieyeva protiv Belgije310 Sud je zakljuio kako je pritvor

etvero eenske djece do premjetaja u skladu s Dublinskom uredbom u objektu
koji nije opremljen za zadovoljavanje specifinih djejih potreba predstavljao krenje
odredbi lanka3. EKLJP.
Primjer: U sluaju Rantsev protiv Cipra i Rusije311 Sud je zakljuio kako ciparske vlasti
nisu objasnile razloge i pravnu osnovu za nedozvoljavanje pokojnoj keri podnosite-
lja zahtjeva, rtvi trgovanja ljudima, da po vlastitu izboru napusti policijsku postaju,
odnosno za njezino otputanje u skrb privatne osobe. U ovim okolnostima Sud je
zakljuio kako je njeno liavanje slobode bilo i proizvoljno i nezakonito u smislu
odredbi lanka5. EKLJP.
6.8. Procesna jamstva

I propisi EU-a i EKLJP-a ukljuuju procesna jamstva vezana za odredbe o pritvoru traitelja
azila i migranata. Zatita od proizvoljnog pritvora prema EKLJP-u je snanija od one u pro-
pisima EU-a, osobito za traitelje azila.
U propisima EU-a Direktivom o vraanju nalaze se specifina jamstva kada se migranti

u nezakonitoj situaciji suouju s povratkom. Izmijenjena Direktiva o postupcima azila
307 ESLJP, Mubilanzila Mayeka and Kaniki Mitunga protiv Belgije, br.13178/03, 12.listopada2006.;
ESLJP, Muskhadzhiyeva i drugi protiv Belgije, br.41442/07, 19.sijenja2010.; ESLJP, Kanagaratnam i
drugi protiv Belgije, br.15297/09, 13.prosinca2011.; ESLJP, Popov protiv Francuske, br.39472/07 i
39474/07, 19.sijenja2012.; ESLJP, M. S. protiv Ujedinjenog Kraljevstva, br.24527/08, 3.svibnja2012.;
ESLJP, Price protiv Ujedinjenog Kraljevstva br.33394/96, 10.srpnja2001.
308 ESLJP, S. D. protiv Grke, br.53541/07, 11.lipnja2009.; ESLJP, M.S.S. protiv Belgije i Grke [GC],
br.30696/09, 21.sijenja2011.
309 ESLJP, Mubilanzila Mayeka i Kaniki Mitunga protiv Belgije, br.13178/03, 12.listopada2006.
310 ESLJP, Muskhadzhieyeva i drugi protiv Belgije, br.41442/07, 19.sijenja2010.
311 ESLJP, Rantsev protiv Cipra i Ruske Federacije, br.25965/04, 7.sijenja2010.
156
(2013/33/EU, lanak9.) i lanak26. st.2. Direktive o postupcima azila (2013/32/EU)

ukljuuju procesna jamstva za trazitelje azila.
U EKLJP-u lanak5. sadri niz vlastitih procesnih jamstava. Sljedea dva stavka isto se
tako primjenjuju na liavanje slobode u smislu lanka5. stavka 1. toke (f):
lanak5. stavak2.: pravo da osoba u najkraem roku bude obavijeten/a, na jeziku

koji razumije, o razlozima svog uhienja i o svakoj optubi protiv sebe.
lanak5. stavak4.: pravo na pokretanje sudskog postupka u kojem e se brzo odlu-

iti o zakonitosti njegova/njezina pritvora i o njegovu/njezinu putanju na slobodu
ako je isti bilo nezakonit.
6.8.1. Pravo na obrazloenje

U propisima EU-a lankom 15. stavkom 2. Direktive o vraanju od vlasti se trai da pri-
tvor narede pisanim putem te da navedu injenine i zakonske razloge. Za traitelje azila
ista je odredba sadrana u lanku9. st.2. izmijenjene Direktive o uvjetima prihvata.
Prema EKLJP-u svaki pritvorenik mora biti u najkraem roku obavijetena o razlozima
svog pritvora, i to na jeziku koji razumije (lanak5. stavak2. EKLJP). To znai da se
pritvoreniku moraju objasniti osnovne zakonske i injenine osnove za njegovo uhie-
nje ili pritvor jednostavnim, nestrunim jezikom koji moe razumjeti kako bi mogao, ako
to smatra prikladnim, zakonitost istih osporiti na sudu u skladu s odredbama lanka5.
stavka 4. Slino tome, pruene informacije trebale bi ukljuivati i postupak osporavanja
naloga o pritvoru jer, u suprotnom, ako je pritvor nezakonit, pravo na kontrolu i putanje
u smislu lanka5. stavka 4. postaje besmisleno.
Primjer: U sluaju Nowak protiv Ukrajine312 poljski je dravljanin traio razloge za

svoje uhienje na to mu je reeno da je meunarodni lopov. ESLJP je smatrao
kako navedena izjava teko moe odgovarati nalogu za deportaciju koji je bio
sastavljen na ukrajinskom i koji se pozivao na odredbu domaeg zakona. Podno-
sitelj zahtjeva nije poznavao jezik dostatno za razumijevanje dokumenta koji je pri-
mio etvrtog dana svog pritvora. Prije toga nije bilo naznaka da je ikad bio obavi-
jeten kako je pritvoren sa svrhom protjerivanja. Nadalje, podnositelj zahtjeva nije
na raspolaganju imao uinkovita pravna sredstva za svoje pritube dok se nalazio
312 ESLJP, Nowak protiv Ukrajine, br.60846/10, 31.oujka2011., st.64.
157
u pritvoru niti za traenje naknade. Sukladno navedenome dolo je do krenja

odredbi lanka5. stavka 2. EKLJP.
Primjer: U sluaju Saadi protiv Ujedinjenog Kraljevstva313 smatralo se kako je

76-satna odgoda navoenja razloga za pritvor preduga te da predstavlja krenje
odredbi lanka5. stavka 2. EKLJP.
Primjer: U sluaju Dbouba protiv Turske314 podnositelj zahtjeva bio je traitelj azila.
Dva policijska slubenika uzela su njegovu izjavu o podnoenju zahtjeva UNHCR-u.
Reeno mu je kako je bio puten u oekivanju suenja pod optubom da je lan
Al-Qaide te kako je protiv njega pokrenut postupak za deportaciju. Podnositelj
zahtjeva nije dobio nikakve dokumente s informacijama o osnovama njegovog
zadravanja u policijskoj postaji. ESLJP je drao kako podnositelj zahtjeva nikada
nije bio obavijeten o razlozima svog prtivora, to je predstavljalo krenje odredbi
lanka5. stavka 2. EKLJP.
6.8.2. Pravo na preispitivanje pritvora

I u propisima EU-a i u EKLJP-u pravo na sudsku kontrolu klju je spreavanja proizvoljnog
pritvora.
U propisima EU-a lanak47. Povelje o temeljnim pravima trai da svaki pojedinac u situa-
ciji koja podlijee propisima EU-a ima pravo na uinkovit pravni lijek te na poteno i javno
sasluanje u razumnom roku. lanak15. st.2. Direktive o vraanju i lanak9. st.3. izmi-
jenjene Direktive o uvjetima prihvata zahtijevaju brzu sudsku kontrolu u sluajevima u
kojima je pritvor odredilo upravno tijelo. Nadalje, lanak15. st.3. Direktive o vraanju i
lanak9. st.5. Direktive o uvjetima prihvata odreuju da pritvor mora biti preispitan u
razumnim vremenskim intervalima bilo na zahtjev dravljana tree zemlje ili ex officio.
Preispitivanje u sluaju traitelja azila mora provesti sud, dok je kod osoba u postupku
vraanja ovo uvjet jedino u sluajevima duljeg pritvora. Kada je donesena odluka o pro-
duljenju mjere zadravanja uz nepriznavanje prava na sasluanje, nacionalni sudac koji
ocjenjuje zakonitost te odluke ne moe odobriti ukidanje mjere zadravanja osim ako
smatra da je takva povreda u sutini onemoguila dotinoj osobi da uinkovitije iznese
svoju obranu, utoliko to je taj upravni postupak mogao dovesti do drukijeg rezultata.315
313 ESLJP, Saadi protiv Ujedinjenog Kraljevstva [GC], br.13229/03, 29.sijenja2008.

314 ESLJP, Dbouba protiv Turske, br.15916/09, 13.srpnja2010., st.52.-54.
315 CJEU, C-383-13, M.G. i N.R. protiv Staatssecretaris van Veiligheid en Justitie, 10.rujna2013.
158
Takoer postoje odredbe o besplatnoj pravnoj pomoi. lanak47. Povelje i lanak13.

st.4. Direktive o vraanju takoer zahtijevaju i da se svim osobama osigura mogunost
savjetovanja, zastupanja i obrane u pravnim pitanjima te da takva pravna pomo bude
dostupna kako bi im se osigurao pristup sudu. Za traitelje azila specifine odredbe o
besplatnoj pravnoj pomoi i zastupanju sadrane su u lanku9. Direktive o uvjetima pri-
hvata (za vie detalja vidi Poglavlje4).
U EKLJP-u lanak5. stavak4. izriito zahtijeva da svaka osoba liena slobode ima pravo
pokrenuti postupak u kojem e se brzo odluiti o zakonitosti njegova/njezina pritvaranja
ili o njegovu/njezinu putanju na slobodu ako je pritvaranje bilo nezakonito. Ista obveza
navodi se i u lanku9. stavku 4. Meunarodnog pakta o graanskim i politikim pravima
(ICCPR).
Potreba za brzom kontrolom i dostupnou lijeka dva su kljuna jamstva. Svrha

lanka5. stavka 4. jest pritvoreniku jamiti pravo na sudsku kontrolu mjere kojoj je
podvrgnut. Kao takvim, lankom 5. stavkom 4. trai se ne samo jednostavan pristup
sucu koji brzo odluuje o zakonitosti zadravanja ve se od suda trai i povremena kon-
trola potrebe za nastavkom pritvora. Lijek mora biti dostupan tijekom pritvora kako bi se
pritvorenoj osobi omoguila brza sudska kontrola, a kontrola mora moi ishoditi putanje
na slobodu. Lijek mora biti dovoljno siguran, kako u teoriji tako i u praksi, kako bi bio pri-
stupaan i djelotvoran.
Osobito je vano da traitelji azila imaju pristup uinkovitim lijekovima zato to se nalaze
u nesigurnom poloaju i mogu se suoiti s prisilnim udaljenjem ili vraanjem.
Primjer: U sluaju Abdolkhani i Karimnia protiv Turske316 dva iranska traitelja azila
zadrana su u sredinjoj policijskoj postaji. ESLJP je zakljuio kako nisu imali na raspo-
laganju nikakav postupak putem kojeg bi sud mogao preispitati zakonitost njihova
pritvora.317
Primjer: U sluaju S. D. protiv Grke318 traitelj azila pritvoren je premda ga se nije

moglo protjerati jer se ekala odluka o njegovu zahtjevu za azil. ESLJP je zakljuio
316 ESLJP, Abdolkhani i Karimnia protiv Turske, br.30471/08, 22.rujna2009.

317 ESLJP, Z. N. S. protiv Turske, br.21896/08, 19.sijenja2010.; ESLJP, Dbouba protiv Turske, br.15916/09,
15.srpnja2010.
318 ESLJP, S. D. protiv Grke, br.53541/07, 11.lipnja2009.
159
kako je bio u pravnom vakuumu jer mu nije bila omoguena izravna kontrola nje-
gova pritvora do donoenja odluke o izgonu.
6.9. Uvjeti pritvora

Uvjeti pritvora sami po sebi mogu kriti propise EU-a ili EKLJP. I propisima EU-a i EKLJP-om
trai se da se kod pritvora potuju druga temeljna prava, ukljuujui da uvjeti liavanja
slobode moraju biti ovjeni, da se obitelji ne smiju razdvajati te da djecu i ranjive osobe
uglavnom ne bi trebalo pritvarati (vidjeti Dio6.7 o pritvoru djece i osoba s posebnim
potrebama).319
U propisima EU-a uvjeti pritvora osoba u postupku povrata ureeni su lankom 16.
Direktive o vraanju dok se o djeci i obiteljima govori u lanku17. Uvjeti pritvora traitelja
azila ureeni su lankom 10. izmijenjene Direktive o uvjetima prihvata (2013/33/EU), a
posebna odredba za ranjive skupine nalazi se u lanku11.
Prema EKLJP-u mjesto, pravila i uvjeti pritvora moraju biti odgovarajui, inae mogu
predstavljati problem pod lankom 3., 5. ili 8. EKLJP. Sud analizira pojedinana obiljeja
uvjeta kao i njihov kumulativni uinak. Ovo ukljuuje, meu ostalim imbenicima: mjesto
gdje je osoba pritvorena (zrana luka, policijska elija, zatvor); jesu li se mogli koristiti
drugi objekti ili ne; veliinu podruja pritvaranja; dijeli li ga s drugim osobama i koliko njih;
dostupnost i pristup objektima za pranje i higijenu; ventilaciju i pristup svjeem zraku;
pristup vanjskom svijetu te je li pritvorena osoba bolesna i ima li pristup zdravstvenoj
skrbi. Posebne okolnosti pojedinca osobito su relevantne, primjerice je li rije o djetetu,
osobi koja je preivjela muenje, trudnici, rtvi trgovanja ljudima, starijoj osobi ili osobi s
invaliditetom.
Prilikom ocjenjivanja uvjeta pritvora ESLJP u odreenim sluajevima uzima u obzir izvje-
a Europskog odbora za spreavanje muenja i neljudskog i poniavajueg postupanja ili
kanjavanja (CPT). Navedena izvjea isto tako daju korisne smjernice dravama lani-
cama o neprihvatljivim uvjetima.
319 Vie informacija vidi: ESLJP, Mubilanzila Mayeka i Kaniki Mitunga protiv Belgije (dijete bez pratnje),
br.13178/03, 12.listopada2006.; ESLJP, Rantsev protiv Cipra i Rusije (rtva trgovanja ljudima)
br.25965/04, 7.sijenja2010.
160
Primjer: U sluajevima Dougoz, Peers i S. D. protiv Grke320 Sud je utvrdio vana

naela o uvjetima pritvora te jasno naznaio kako su pritvoreni traitelji azila bili
osobito ranjivi s obzirom na njihova iskustva bijega od progona, to moe uveati
njihovu tjeskobu kada su pritvoreni.
Primjer: U sluaju M. S. S. protiv Belgije i Grke321 Sud je naao povredu lanka3.

EKLJP ne samo u svezi s uvjetima pritvora podnositelja zahtjeva ve i u svezi s
njegovim opim ivotnim uvjetima (prihvata) u Grkoj. Podnositelj zahtjeva bio je
afganistanski traitelj azila i grke vlasti znale su za njegov identitet i da je rije o
potencijalnom traitelju azila sve od njegova dolaska u Atenu. Odmah je pritvoren
bez ikakvoga objanjenja. Postoje razliita izvjea meunarodnih tijela i nevladinih
organizacija o sustavnom pritvaranju traitelja azila od strane grkih vlasti. Navodi
podnositelja zahtjeva da je bio izloen policijskoj brutalnosti, bili su u skladu s izja-
vama svjedoka koje su prikupile meunarodne organizacije, osobito Europski odbor
za spreavanje muenja i neljudskog i poniavajueg postupanja ili kanjavanja
(CPT). Nalazi CPT-a i UNHCR-a isto su tako potvrivali navode podnositelja zahtjeva o
nehigijenskim uvjetima i prenapuenosti u prihvatilitu za traitelje azila blizu meu-
narodne zrane luke u Ateni. Premda je podnositelj zahtjeva bio pritvoren relativno
kratko vrijeme, uvjeti njegova pritvora bili su neprihvatljivi. ESLJP je smatrao kako je
podnositelj zahtjeva zasigurno iskusio osjeaje proizvoljnosti, inferiornosti i tjeskobe
te kako su uvjeti pritvora nesumnjivo ostavili dubok trag na njegovu dostojanstvu, s
obzirom da je bilo rijei o poniavajuem postupanju. K tome je kao traitelj azila bio
osobito ranjiv zbog svoje migracije kao i traumatinih iskustava koje je vjerojatno
proivio. Sud je zakljuio kako je dolo do povrede lanka3. EKLJP.
Relevantni soft law izvori o ovom pitanju ukljuuju Dvadeset smjernica Vijea Europe o
prisilnom vraanju, Europska zatvorska pravila i Smjernice EU-a o postupanju s privore-
nim migrantima iz 2005.322
320 ESLJP, Dougoz protiv Grke, br.40907/98, 6.oujka2001.; ESLJP, Peers protiv Grke, br.28524/95,
19.travnja2001.; ESLJP, S. D. protiv Grke, br.53541/07, 11.lipnja2009.
321 ESLJP, M. S. S. protiv Belgije i Grke [GC], Br.30696/09, 21.sijenja2011.
322 Vijee Europe, Vijee ministara (2003.) Preporuka Rec (2003) 5 Vijea ministara dravama lanicama
o mjerama zadravanja traitelja azila; Vijee Europe, Vijee ministara (2005.); Vijee Europe, Vijee
ministara (2006.) Preporuka Rec (2006.) 2 Vijea ministara dravama lanicama o Europskim zatvorskim
pravilima, 11.sijenja2006.
161
6.10. Odteta za nezakoniti pritvor

Odtete se mogu isplaivati pojedincima koji su bili nezakonito pritvoreni, to je reguli-
rano i propisima EU-a i EKLJP-a.
Na temelju propisa EU-a Europski sud (ECJ) je zakljuio u sluaju Francovich323 kako nacio-
nalni sudovi moraju osigurati lijek za tetu prouzroene krenjem propisa EU-a od strane
drave lanice EU-a. Naelo se jo nije primijenilo na krenja zbog neprimjene od drave
lanice u kontekstu zadravanja imigranata.
U EKLJP-u u lanku5. stavku 5. stoji kako svatko tko je rtva uhienja ili pritvaranja
suprotno odredbama ovoga lanka ima izvrivo pravo na odtetu. Stoga, kako bi od-
tetni zahtjev bio utemeljen, mora doi do krenja jednog ili vie stavaka lanka5. EKLJP.
323 ECJ, povezani sluajevi C-6/90 i C-9/90 [1991] ECR I-05357, Francovich i Bonifaci i ostali protiv Republike
Italije, 19.studenog1991.
162
Kljune toke
I prema propisima EU-a i prema EKLJP-u liavanje slobode mora biti posljednja mjera
koja se koristi, nakon to su iscrpljene mogunosti manje nametljivih mjera (vidjeti
Odjeljak6.2).
Prema EKLJP-u konkretna situacija pojedinca moe dovesti do liavanja slobode u smi-
slu lanka5. ili do ograniavanja slobode kretanja pojedinca u smislu lanka2. Protokola
br.4.(vidjeti Odjeljak6.1).
Prema EKLJP-u liavanje slobode mora biti: opravdano posebnim sluajevima definiranim
u lanku5. stavku 1. tokama a) f); naloeno u skladu s postupkom koji propisuje zakon
te ne smije biti proizvoljno (vidjeti Odjeljak6.3).
Prema propisima EU-a liavanje slobode mora biti u skladu sa zakonom (vidjeti Odje-
ljak6.3), potrebno te razmjerno (vidjeti Odjeljak6.5).
Propisima EU-a utvrena je maksimalna duljina pritvora prije udaljenja, i to u trajanju od

est mjeseci, to se u iznimnim sluajevima moe produljiti do maksimalno 18 mjeseci
(vidjeti Odjeljak6.6.4).
I prema propisima EU-a i prema EKLJP-u mora postojati realna mogunost udaljenja osobe
koja je u tu svrhu pritvorena (vidjeti Odjeljak6.6.3) te se postupci udaljenja moraju provo-
diti s dunom panjom (vidjeti Odjeljak6.6.2).
Liavanje slobode mora biti u skladu s procesnim jamstvima iz lanka5. stavka 2. o pravu
na informiranost o razlozima te lanka5. stavka 4. EKLJP o pravu na brzu kontrolu odluke
o pritvoru (vidjeti Odjeljak6.8).
I prema propisima EU-a i prema EKLJP-u liavanje slobode ili ograniavanje slobode kre-
tanja mora biti u skladu s drugim jamstvima ljudskih prava, kao to su: uvjeti pritvora
potuju ljudsko dostojanstvo; nikada se ne ugroava zdravlje pojedinaca te potreba
posebnog uzimanja u obzir ranjivih skupina (vidjeti Odjeljak6.7 te 6.9).
Pojedinac koji je pritvoren proizvoljno ili nezakonito moe traiti odtetu i temeljem pro-
pisa EU-a i temeljem EKLJP-a (vidjeti Odjeljak6.10).

163
7
Prisilna vraanja i nain
udaljenja

pitanja
Direktiva o vraanju (2008/115/EZ) Provedba Odbor ministara, Dvadeset
Uredba o FRONTEX-u (izmjene i udaljenja: sigurno, smjernica o prisilnom vraanju,
dopune), (EU) br.1168/2011. dostojanstveno i 4.svibnja2005.
ovjeno
Odluka Vijea o organizaciji
zajednikih letova za udaljivanje
dravljana treih zemalja za
koje postoji nalog o udaljivanju s
dravnog podruja dviju ili vie
drava lanica (2004/573/EZ)
Direktiva o postupcima azila Povjerljivost Vijee ministara, Dvadeset
(2013/32/EU), lanak48. smjernica o prisilnom vraanju,
rujan 2005., br.12
Povelja EU-a o temeljnim pravima, Ozbiljna teta EKLJP, lanak2. (pravo na ivot)
lanak2. (pravo na azil) uzrokovana Odbor ministara, Dvadeset
Direktiva o vraanju (2008/115/EZ), sigurnosnim smjernica o prisilnom vraanju,
lanak8. stavak4. mjerama rujan 2005., br.19
Istrage ESLJP, Ramsahai protiv Nizozemske,
2007. (uinkovit sustav)
ESLJP, Tarariyeva protiv Ruske
Federacije, 2006. (lijenika skrb u
zatvorima)
ESLJP, Tais protiv Francuske, 2006.
(provjera medicinskih uvjeta u
zatvoru)
165
Uvod
Ovo poglavlje bavi se nainom udaljavanja stranca iz drave. Zakonske zapreke udalje-
nju, kao to su zapreke udaljenju traitelja azila, tema su Poglavlja1., 3. i 4.
Pojedince bi trebalo vraati na siguran, dostojanstven i ovjean nain bilo da ih se uda-

ljuje zranim, kopnenim ili morskim putem. Bilo je sluajeva u kojima su osobe koje se
udaljivalo umrle u postupku udaljenja zbog guenja ili ozbiljnih ozljeda. Dogaali su se
i smrtni sluajevi u prihvatilitima, prije nego to se moglo izvriti udaljenje. Postupak
vraanja moe poveati rizik od samoozljeivanja ili samoubojstva, bilo tijekom pritvora
prije udaljenja bilo tijekom samog udaljenja.
U propisima EU-a prisilna vraanja ureena su Direktivom o vraanju (2008/115/EZ).

Operacije zajednikog vraanja koje koordinira Frontex ureene su revidiranom Ured-
bom o Frontexu (EU) br.1168/2011.
Od Europskog suda za ljudska prava (ESLJP) rijetko se trailo da odluuje o stvarnom

nainu udaljavanja. Meutim, postoji opsena sudska praksa, osobito u svezi lanaka 2.,
3. i 8. EKLJP koja se odnosi na openito koritenje prisile od strane vlasti, potrebu za
zatitom pojedinaca od nepravde, kao i na proceduralnu obvezu vlasti da istrai vlastito
postupanje u situacijama koje su pojedinca navodno izloile ozbiljnoj nepravdi. Ova opa
naela mogu se primjenjivati i u odreenim okolnostima, kao to je u kontekstu prisilnih
vraanja. Ovo e se detaljnije analizirati.
Uz zakonske odredbe na ovo specifino pitanje odnose se i vani soft law instrumenti.
Dvadeset smjernica Vijea Europe o prisilnom vraanju donose korisne naputke te se
stoga spominju u nekoliko dijelova ovog poglavlja.324 Standardi Europskog odbora za
spreavanje muenja i neljudskog i poniavajueg postupanja ili kanjavanja (CPT) uklju-
uju i poseban dio o vraanju zranim putem.325
Vraanja su esto omoguena sporazumima o ponovnom primitku koji su sklopljeni na

politikoj ili operativnoj razini. U EU sporazume o slobodnom primitku mogu sklapati
324 Vijee Europe, Odbor ministara (2005.).

325 Vijee Europe, Europski odbor za spreavanje muenja i neljudskoga i poniavajueg postupanja ili
kanjavanja (CPT) (2002. 2011.), poglavlje IV, str. 69ff.
166
Prisilna vraanja i nain udaljenja
pojedine drave lanice ili sama Unija. U razdoblju 2005.-2013. sklopljeno je i na snagu je
stupilo 15 sporazuma EU-a o ponovnom primitku.326
7.1. Provedba udaljenja: sigurno,

dostojanstveno i ovjeno
U propisima EU-a Direktiva o vraanju kae kako je prisilna vraanja potrebno provesti
s dunim potovanjem za dostojanstvo i fiziki integritet osobe o kojoj je rije (lanak8.
stavak4.). tovie, potrebno je dati prvenstvo dobrovoljnim odlascima (lanak7.) te je
potrebno uspostaviti uinkovit sustav nadzora prisilnih vraanja (lanak8. stavak6.).327 U
prilogu Odluci Vijea iz 2004. zajednike smjernice o sigurnosnim pravilima za zajednika
udaljenja zranim putem donose i smjernice za, meu ostalim, medicinska pitanja, obuku
i ponaanje prateih slubenika te koritenje mjera prisile.328
Direktivom o vraanju u postupku udaljenja zahtijeva se uzimanje u obzir zdravstve-

nog stanja pojedinca (lanak5.). U sluaju vraanja zranim putem, ovo obino zahti-
jeva potvrdu lijenika da je osoba u stanju putovati. Fiziko i mentalno zdravlje osobe
moe biti razlog za moguu odgodu udaljenja (lanak9.). Kod provedbe udaljenja u obzir
je potrebno uzeti i pravo na obiteljski ivot (lanak5.). Domae zakonodavstvo i politika
isto tako mogu regulirati specifina zdravstvena pitanja, kao to je ono ene u visokom
stupnju trudnoe.
Direktivom o vraanju trai se da se maloljetnici bez pratnje vraaju iskljuivo lanovima

obitelji, imenovanim skrbnicima ili u odgovarajue objekte za primitak (lanak10.).
Prema Europskoj konvenciji o ljudskim pravima ocjenjuje se jesu li ozljede ili teta
koju su javni slubenici eventualno nanijeli pojedincu u njihovoj skrbi i pod njihovom
326 Hong Kong, Makao, ri Lanka, Albanija, Ruska Federacija, Ukrajina, biva jugoslavenska republika
Makedonija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Srbija, Moldova, Pakistan, Gruzija, Zelenortski otoci (jo
nije na snazi), Armenija (jo nije na snazi) (kronoloki). Vie informacija potraiti na: Radni dokument
zaposlenika Komisije, SEC (2011.) 209, 23.veljae2011., tablica 1.
327 Vie informacija o praksama drava lanica EU-a potraite u: Agencija Europske unije za temeljna prava
(FRA) (2012.), str. 51.54.
328 Odluka Vijea 2004/573/EZ od 29.travnja2004. o organizaciji zajednikih letova za udaljenje dravljana
treih zemalja za koje postoji nalog o udaljenju s dravnog podruja dviju ili vie drava lanica, SL 2004
L 261/28.
167
kontrolom dovoljno ozbiljni za razmatranje pod lankom 3. EKLJP. Potrebno je uzeti u

obzir i osobite ranjivosti pojedinca, kao to su dob ili duevne smetnje.329
Prema Smjernicama Vijea Europe o prisilnom vraanju vlasti bi trebale suraivati s vra-
enim osobama kako bi se izbjegla potreba koritenja sile te bi osobama koje se vraaju
trebalo dati priliku da se pripreme na vraanje (smjernica 15.). Osobe koje se vraaju isto
tako moraju biti u stanju putovati (smjernica 16.).
7.2. Povjerljivost
Vano je osigurati da se u dravu povratka alju samo informacije potrebne za olaka-
vanje vraanja kako bi se sauvala povjerljivost informacija dobivenih u postupku azila.
Pojedinci koji prate osobe koje se vraaju od prihvatilita do toke njihova povratka isto
bi trebali osiguravati takvu povjerljivost.
U propisima EU-a informacije dobivene u postupcima azila regulirane su lankom 48.

Direktive o postupcima azila (2013/32/EU) te se od drava lanica EU-a trai da potuju
povjerljivost svih dobivenih informacija. lankom 30. Direktive osiguravaju se jamstva
neotkrivanja informacija navodnim progoniteljima kod prikupljanja informacija o pojedi-
nanim traiteljima azila.
Prema Europskoj konvenciji o ljudskim pravima krenje povjerljivosti moe biti pro-
blematino pod lankom 8. EKLJP te, ukoliko bi dovelo do rizika loeg postupanja po
povratku, pod lankom 3. EKLJP. Meutim, u razliitom kontekstu, Sud je smatrao kako
bilo koja mjera koja utjee na privatnost mora biti predmet detaljnih pravila i minimalnih
jamstava koja osiguravaju dovoljne garancije vezano za rizik zloupotrebe i proizvoljnosti.
Ova jamstva se moraju odnositi na, meu ostalim, trajanje, uvanje, koritenje, pristup
treih strana, postupke uvanja integriteta i povjerljivosti podataka te postupke unitenja
podataka.330
Dvadeset smjernica Vijea Europe o prisilnom vraanju bave se i potivanjem i ogrania-

vanjem obrade osobnih podataka te zabranom dijeljenja informacija o zahtjevima za azil
(smjernica 12.).
329 ESLJP, M. S. S. protiv Belgije i Grke [GC], br.30696/09, 21.sijenja2011., ESLJP, Darraj protiv Francuske,
br.34588/07, 4. studenoga 2010.
330 ESLJP, S. i Marper protiv Ujedinjenog Kraljevstva [GC], br.30562/04, 4.prosinca2008., st.99.
168
7.3. Ozbiljna teta uzrokovana sigurnosnim

mjerama
Prema domaim propisima dravni slubenici, poput uvara ili pratitelja, mogu biti ovla-
teni koristiti silu u izvravanju svojih funkcija. I u pravu EU-a i u EKLJP-u navodi se kako
takva sila mora biti razumna, neophodna i razmjerna.
Propisima EU-a i EKLJP-om se utvruju osnovni standardi koji se primjenjuju u sluaju

smrti zadranih (ili pritvorenih) osoba. Pravo na ivot zajameno je lankom 2. i Povelje
o temeljenim pravima EU-a i EKLJP-a. lanak2. jedno je od najvanijih prava, od kojega
nema izuzea, to je odreeno lankom 15. EKLJP. EKLJP meutim navodi kako koritenje
sile, osobito sa smrtnim posljedicama, ne predstavlja krenje lanka2. ako je isto bilo
apsolutno neophodno ili strogo razmjerno.331
U propisima EU-a Direktiva o vraanju utvruje pravila o mjerama prisile. Takve mjere
koriste se kao krajnja mjera te moraju biti razmjerne i ne smiju prekoraivati razumnu
silu. Potrebno ih je provoditi s dunim potovanjem za dostojanstvo i fiziki integritet
predmetne osobe (lanak8. stavak4.).
Prema EKLJP-u sudska praksa koja se odnosi na lanak2. zahtijeva zakonodavni, regu-
latorni i upravni okvir koji ureuje koritenje sile dravnih agenata kako bi se osigu-
rala zatita od proizvoljnosti, zlostavljanja i gubitka ivota, ukljuujui i nezgode koje je
mogue izbjei. Struktura osoblja, kanali komunikacije i smjernice za koritenje sile tre-
baju biti jasni i utvreni na odgovarajui nain unutar takvog okvira.332 Kad dravni agenti
prekorae koliinu sile koju razumno imaju pravo koristiti i to dovede do nezgode ili ak
smrti, drava lanica moe se smatrati odgovornom. Potrebno je provesti uinkovitu
istragu o tome to se dogodilo, koja mora omoguiti kazneni progon.333
Sud je smatrao kako drave lanice imaju ne samo negativne obveze da ne nakode
pojedincima nego i pozitivne obveze zatite pojedinaca od gubitka ivota ili ozbiljne
ozljede, ukljuujui od treih strana ili njega/nje same, kao i osigurati pristup zdravstvenoj
skrbi. Obveza zatite drava lanica ukljuuje i dunost donoenja zakonskih odredbi i
331 Europska komisija za ljudska prava, Stewart protiv Ujedinjenog Kraljevstva (odluka), br.10044/82,
10.srpnja1984.; ESLJP, McCann i ostali protiv Ujedinjenog Kraljevstva, br 18984/91, 27.rujna1995.,
st.148. 149.
332 ESLJP, Makaratzis protiv Grke [GC], br.50385/99, 20.prosinca2004., st.58.; ESLJP, Nachova i ostali
protiv Bugarske, [GC], br.43577/98 i 43579/98, 6.srpnja2005. st.96.
333 ESLJP, McCann i ostali protiv Ujedinjenog Kraljevstva, br.18984/91, 27.rujna1995., st.161., ESLJP,
Velikova protiv Bugarske, br.41488/98, 18.svibnja2000., st.80.
169
odgovarajuih postupaka, ukljuujui i kaznene odredbe o spreavanju kaznenih djela

protiv osobe, s prateim sankcijama kako bi se sprijeila takva kaznena djela.334 Pitanje
je jesu li vlasti uinile sve to se od njih razumno moglo oekivati kako bi se izbjegao
stvarni i trenutani rizik za ivot, za koji su znale ili za koji su trebale znati.335
Razmatrajui zakonitost uporabe sile, ESLJP je uzeo u obzir nekoliko imbenika, ukljuu-
jui i prirodu eljenog cilja te opasnost za tijelo i ivot u samoj situaciji. Sud je razmatrao
okolnosti predmetnog koritenja sile, ukljuujui i je li bilo namjerno ili nenamjerno, te je li
operacija bila na odgovarajui nain isplanirana i pod kontrolom.
Primjer: U sluaju Kaya protiv Turske,336 ESLJP je ponovio kako je drava lanica
duna razmotriti upotrijebljenu silu i stupanj rizika koji mogu dovesti do gubitka
ivota.
Koritenje sigurnosnih mjera moe ne samo dovesti do pitanja u smislu lanka2., to

ukljuuje gubitak ivota ili situaciju u kojoj gotovo dolazi do gubitka ivota, kao to je
pokuaj samoubojstva s trajnim tetnim posljedicama, ve i do pitanja u smislu lanaka
3. i 8. u situacijama gdje je pojedincu naneseno zlo ili je ozlijeen zbog obuzdavanja koje
granii s nezakonitim liavanjem ivota.
Primjer: U sluaju Ilhan protiv Turske337 Sud je zakljuio kako je rije o krenju
lanka3., a ne lanka2. EKLJP jer je osoba pretrpjela oteenje mozga kao posljedicu
koritenja prekomjerne sile kod uhienja.
ESLJP je izrazio zabrinutost za sluajeve u kojima policija ili drugi slubenici sudjeluju u
intervencijama protiv pojedinaca u kontekstu lanka8. EKLJP.338
Smrt ili ozljeda mogu biti uzrokovani tehnikama prisilnoga obuzdavanja ili propustom
drave lanice da sprijei gubitak ivota, ukljuujui samoozljeivanje ili iz medicinskih
334 ESLJP, Osman protiv Ujedinjenog Kraljevstva [GC], br.23452/94, 28.listopada1998.; ESLJP,
Mastromatteo protiv Italije [GC], br.37703/97, 24.listopada2002., st.72. - 73.; ESLJP, Finogenov i ostali
protiv Rusije, br.18299/03 i 27311/03, 20.prosinca2011. st.209.
335 ESLJP, Branko Tomai i ostali protiv Hrvatske, br.46598/06, 15.sijenja2009., st.51.
336 ESLJP, Kaya protiv Turske, br.22729/93, 19.veljae1998.
337 ESLJP, Ilhan protiv Turske [GC], br.22277/93, 27.lipnja2000., st.77. i 87.
338 ESLJP, Kuera protiv Slovake, br.48666/99, 17.srpnja2007., st.122. 124.; ESLJP, Rachwalski i Ferenc
protiv Poljske, br.47709/99, 28.srpnja2009., st.58. - 63.
170
razloga.339 U tom smislu Dvadeset smjernica Vijea Europe o prisilnom vraanju zabra-
njuje sigurnosne mjere obuzdavanja koje bi mogle dovesti do, djelominog ili potpunog,
zakrenja zranih putova ili prisiljavaju osobu koja se vraa u poloaje u kojima riskira
guenje (smjernica 19.).
7.4. Istraga
Prema EKLJP-u opa naela razvijena ponajprije na temelju lanaka 2., 3. i 8. EKLJP
mogu se u odreenim okolnostima primjenjivati i u kontekstu prisilnih vraanja. Mora
postojati neki oblik djelotvorne i slubene istrage kada pojedinac izgubi ivot ili pretrpi
ozbiljnu ozljedu zbog drave lanice ili kada se isto dogodi u okolnostima u kojima bi
drava lanica mogla biti odgovorna, kao primjerice kad se pojedinac nalazi u pritvoru.
Drava lanica moe ostati odgovorna ak i kada s privatnim poduzeima podugovori dio
svojih aktivnosti u situacijama udaljenja. Potrebno je zadovoljiti minimalnu razinu djelo-
tvornosti, to ovisi o okolnostima sluaja.340 Moraju postojati djelotvorna odgovornost i
transparentnost kako bi se osiguralo potivanje vladavine prava i odravanje povjerenja
javnosti.341
Kada se ustanovi kako je osoba mrtva ili ozlijeena, a bila je ili se jo uvijek nalazi u pri-
tvoru ili openito pod kontrolom dravnih tijela, na dravi lanici lei teret zadovolja-
vajueg i uvjerljivog objanjenja predmetnih dogaaja. Primjerice utvreno je kako je
dolo do povrede lanka2. kada je vlada tvrdila da je rije o prirodnoj smrti bez zado-
voljavajueg objanjenja smrti ili neospornog obdukcijskog izvjetaja.342 Slino tome,
primjeri krenja odredbi lanka2. utvreni su i u sluajevima nedostatne zdravstvene
skrbi u zatvorskoj bolnici343 te nedostataka u ispitivanju zdravstvenog stanja podnositelja
zahtjeva u pritvoru.344
Za istragu u skladu s odredbama lanka2. osnovni kriteriji su da bi trebala biti neovisna,

brza, prikladna i uinkovita te ukljuivati obitelj. Istraga i njeni rezultati trebali bi biti otvo-
reni i za kritiku javnosti. Vlasti su odgovorne za pokretanje istrage na vlastitu inicijativu,
339 Za primjer vidjeti sluaj Ujedinjenog Kraljevstva FGP protiv Serco Plc & Anor [2012.] EWHC 1804.
(Admin), 5.srpnja2012.
340 ESLJP, McCann i ostali protiv Ujedinjenog Kraljevstva [GC], br.18984/91, 27.rujna1995., st.161., ESLJP,
Velikova protiv Bugarske, br.41488/98, 18.svibnja2000., st.80.
341 ESLJP, Ramsahai i ostali protiv Nizozemske [GC], 15.svibnja2007., st.325.
342 ESLJP, Tanl protiv Turske, br.26129/95, 10.travnja2001., st.143. - 147.
343 ESLJP, Tarariyeva protiv Rusije, br.4353/03, 14.prosinca2006., st.88.
344 ESLJP, Tas protiv Francuske, br.39922/03, 1.lipnja2006.
171
ne ekajui podnoenje pritube. U hijerarhijskom, institucionalnom i praktinom smislu

istragu bi trebao provoditi slubenik ili tijelo koji su neovisni od onih ukljuenih u sporne
dogaaje.345
Kljune toke
Udaljenje je potrebno provoditi sigurno, ovjeno i uz zatitu dostojanstvo osobe (vidjeti

Odjeljak7.1).
Pojedinci bi trebali biti u stanju putovati, uzimajui u obzir njihovo fiziko i mentalno
zdravlje (vidjeti Odjeljak7.1).
Posebno se treba paziti na ranjive osobe, ukljuujui djecu, kao i one kod kojih postoji rizik
samoubojstva ili samoozljeivanja (vidjeti Odjeljak7.1).
Prema propisima EU-a drave lanice moraju uspostaviti sustav djelotvornog nadzora
vraanja (vidjeti Odjeljak7.1).
Direktivom o vraanju trai se da se maloljetnici bez pratnje vraaju iskljuivo lano-

vima obitelji, imenovanim skrbnicima ili u odgovarajue objekte za primitak (vidjeti
Odjeljak7.1).
Potrebno je osigurati i povjerljivost podataka dobivenih u postupku azila (vidjeti

Odjeljak7.2).
I prema propisima EU-a i prema EKLJP-u svako koritenje mjera prisile mora biti razumno,
neophodno i razmjerno (vidjeti Odjeljak7.2).
Prema EKLJP-u vlasti su dune istraiti navodna prekomjerna koritenja sile (vidjeti
Odjeljak7.4).

345 ESLJP, Finucane protiv Ujedinjenog Kraljevstva, br.29178/95, 1.srpnja2003., st.68.
172
8
Gospodarska i socijalna
prava

pitanja
Povelja EU-a o temeljnim pravima, Gospodarska prava EKLJP, lanak4. (zabrana ropstva i
lanak12. (sloboda okupljanja i prisilnog rada)
udruivanja), lanak15. stavak1. EKLJP, lanak11. (sloboda
(sloboda izbora zanimanja i pravo udruivanja)
na rad), lanak16. (sloboda
poduzetnitva), lanak28. (pravo ESLJP, Bigaeva protiv Grke, 2009.
na kolektivno pregovaranje i (strankinji doputeno da zavri
djelovanje), lanak29. (pravo na profesionalno usavravanje, ali ne i
pristup slubama za posredovanje da pristupi s tim povezanom ispitu)
pri zapoljavanju), lanak30. (zatita
u sluaju neopravdanog otkaza),
lanak31. (poteni i pravini radni
uvjeti) te lanak32. (zabrana rada
djece i zatita mladih pri radu)
Pristup tritu rada reguliran je
sekundarnim pravom EU-a za svaku
posebnu kategoriju
Povelja EU-a o temeljnim pravima, Obrazovanje EKLJP, lanak2. Protokola br.1
lanak14. (pravo na obrazovanje (pravo na obrazovanje)
za sve) Europska socijalna povelja,
Direktiva o vraanju (2008/115/EZ), lanak17. (pravo djece na socijalnu,
lanak14. stavak1. (migranti u zakonodavnu i gospodarsku
nezakonitoj situaciji) zatitu), lanak18. (pravo na
Direktiva o uvjetima prihvata obavljanje plaene djelatnosti)
(2013/33/EU), lanak14. (traitelji i lanak19. (pravo radnika
azila) migranata i njihovih obitelji na
zatitu i pomo)
173

pitanja
ESLJP, Ponomaryovi protiv
Bugarske, 2011. (migrantima u
nezakonitoj situaciji naplaene vie
naknade za srednje obrazovanje)
Europska komisija za ljudska prava,
Karus protiv Italije, 1998. (strancima
se naplauju vie naknade za
sveuilino obrazovanje)
Povelja o temeljnim pravima EU, Stanovanje ESLJP, Gillow protiv Ujedinjenog
lanak34. stavak3. (socijalna Kraljevstva, 1986. (pravo na
sigurnost i socijalna pomo) potivanje doma)
Pravila stambenog zbrinjavanja ESLJP, M.S.S. protiv Belgije,
dravljana treih zemalja lanova 2011. (propust u stambenom
obitelji dravljana EEA-a, rezidenata zbrinjavanju azilanta moe dovesti
na dulje vrijeme, traitelja azila, do krenja lanka3. EKLJP-a)
izbjeglica, nositelja statusa Europska socijalna povelja,
supsidijarne zatite te rtava lanak31. (pravo na stanovanje)
trgovanja ljudima sadrana su u
sekundarnom pravu EU-a ECSR, DCI protiv Nizozemske, 2009.
(stanovanje za djecu u nezakonitoj
situaciji)
Povelja o temeljnim pravima EU, Zdravstvena zatita Europska socijalna povelja,
lanak35. (zdravstvena zatita) lanak13. (pravo na socijalnu i
Zdravstvena zatita regulirana je medicinsku pomo)
sekundarnim pravom EU-a za svaku ECSR, FIDH protiv Francuske, 2004.
posebnu kategoriju
174
Gospodarska i socijalna prava

pitanja
Za dravljane treih zemalja lanove Socijalna sigurnost i ESLJP, Wasilewski protiv Poljske,
obitelji dravljana Europskoga pomo 1999. (izostanak prava na
gospodarskog prostora (EEA): financijsku pomo)
Direktiva o slobodi kretanja ESLJP, Gaygusuz protiv Austrije,
(2004/38/EZ), lanci24. i 14. 1996. (diskriminacija stranaca
Uredba o koordinaciji socijalne u svezi s naknadama za
sigurnosti, (EEZ) br.883/2004, kako nezaposlenost)
je izmijenjena i dopunjena (EU) br. ESLJP, Koua Poirrez protiv
465/2012/EU Francuske, 2003. (diskriminacija
Za dravljane treih zemalja koji se stranaca u svezi s naknadama za
kreu unutar EU-a: invalidnost)
Uredbe (EZ) br. 859/2003 i (EU) ESLJP, Andrejeva protiv Latvije,
br.1231/2010 2009. (diskriminacija stranaca u
svezi s mirovinama)
Druge kategorije:
Europska socijalna povelja,
Sekundarno pravo obuhvaa lanak12. (pravo na socijalnu
specifina prava traitelja azila, sigurnost), lanak13. (pravo na
izbjeglica, osoba koje uivaju socijalnu i medicinsku pomo),
supsidijarnu zatitu, rtava trgovanja lanak14. (pravo na koritenje
ljudima i rezidenata na dulje vrijeme. usluga socijalnih slubi), lanak15.
(prava osoba s invaliditetom),
lanak17. (pravo djece na socijalnu,
zakonsku i gospodarsku zatitu),
lanak23. (slanje izvjea) te
lanak30. (zatita od siromatva i
socijalne iskljuenosti)
Uvod
Za veinu migranata dozvola ulaska ili ostanka u nekoj dravi tek je prvi korak u ostva-
rivanju punih prava boravka. Pristup zaposlenju, obrazovanju, stanovanju, zdravstvenoj
zatiti, socijalnoj sigurnosti, socijalnoj pomoi i drugim socijalnim davanjima moe biti
izazovan proces. Priznato pravo na ulazak ili ostanak uglavnom je preduvjet pristupa
punom rasponu socijalnih prava.
Dravama je openito doputeno razlikovati izmeu razliitih dravljanstava prilikom pri-

mjene suverenog prava dozvole ili odbijanja pristupa svom teritoriju. Naelno, nije neza-
konito sklapati sporazume ili donositi nacionalne propise kojima se odreenim dravlja-
nima daju povlatena prava ulaska ili ostanka na teritoriju odredene drave. Dravama
je stoga dozvoljeno i utvrivanje razliitih uvjeta za takav ulazak ili boravak, kao to su
175
odredbe zabrane pristupa zaposlenju ili zabrana koritenja javnih sredstava. Drave,
meutim, moraju imati na umu da kako meunarodni i europski instrumenti ljudskih
prava zabranjuju diskriminaciju, ukljuujui i onu na temelju dravljanstva, u podrujima
koja ureuju.346
to je vie odreena situacija predmet suverenog prava drave da prima ili iskljuuje
strance, to drava ima veu diskrecijsku mogunost nametanja razliitih uvjeta.347 Razli-
ito postupanje postaje sve manje prihvatljivo to je imigracijski poloaj stranca sliniji
poloaju dravljana te drave.348 Kada je rije o osnovnim temeljnim pravima, kao to su
pravo na ivot ili zabrana poniavajueg postupanja, razliito postupanje je diskrimina-
torno.349 Ova naela osobito su vana kada se razmatra pristup socijalnim pravima.
Ovo poglavlje donosi kratak pregled standarda EU-a i Vijea Europe vezano za pristup
gospodarskim i socijalnim pravima, i to pravu na rad, obrazovanje, stanovanje, zdrav-
stvenu zatitu i socijalnu sigurnost.
8.1. Glavni izvori prava

Prema propisima EU-a odredbe o slobodi kretanja imaju znatan uinak na poloaj drav-
ljana treih zemalja lanova obitelji dravljana EU-a koji su koristili svoje pravo na slobodu
kretanja unutar Europe. Direktiva o slobodi kretanja (2004/38/EZ) regulira poloaj njiho-
vih lanova obitelji bilo kojeg dravljanstva. lankom 2. stavkom 2. Direktive utvruje se
koji su lanovi obitelji obuhvaeni Direktivom. Direktiva se primjenjuje i na dravljane tre-
ih zemalja, lanove obitelji dravljana Islanda, Lihtentajna i Norveke.350 lanovi obitelji
vicarskih dravljana uivaju slian status.351 lanovi obitelji obuhvaeni ovim razliitim
odredbama ne samo da imaju pravo na pristup tritu rada ve imaju i pristup povlasti-
cama sustava socijalne skrbi.
346 Povelja o temeljnim pravima EU-a (CFR), lanak21.; EKLJP, lanak14. i Protokol br.12. lanak1.; ESC, Dio
V. lanakE.
347 ESLJP, Bah protiv Ujedinjenog Kraljevstva, br.56328/07, 27.rujna2011.
348 ESLJP, Gaygusuz protiv Austrije, br.17371/90, 16.rujna1996.
349 ESCR, Defence for Children International (DCI) protiv Nizozemske, br.47/2008., 20.listopada2009.
350 Sporazum o Europskom gospodarskom prostoru, 2.svibnja1992., Dio III., Sloboda kretanja osoba, usluga
i kapitala, SL L 1 od 3.oujka1994.
351 Sporazum izmeu Europske zajednice i njenih drava lanica s jedne strane te vicarske Konfederacije s
druge o slobodnom kretanju osoba, 1/06/1999, l.7. SL L 114/7, 30.travnja2002. (kasnije proiren
na druge drave lanice EU-a).
176
Prema propisima EU-a, turski dravljani, premda nisu dravljani EEA-a, i lanovi njihovih
obitelji imaju povlateni poloaj u dravama lanicama EU-a. Isto se temelji na Ankar-
skom sporazumu iz 1963. te njegovu Dodatnom protokolu iz 1970. koji je pretpostavljao
kako e Turska postati dravom lanicom EU-a do 1985. Budui da je 2010. u EU ivjelo
gotovo 2,5 milijuna turskih dravljana, to ih ini najveom skupinom dravljana treih
zemalja koji ive u Europi. 352
Razina pristupa tritu rada drugih kategorija dravljana treih zemalja, kao to su tra-
itelji azila, izbjeglice ili rezidenti na dulje vrijeme, regulirana je posebnim direktivama.
U prosincu 2011. EU je donijela Direktivu o jedinstvenoj dozvoli (2011/98/EU), koja se
mora implementirati do kraja 2013. Direktiva za dravljane treih zemalja uvodi jedin-
stveni postupak podnoenja zahtjeva za boravak i rad na teritoriju drave lanice EU-a,
kao i zajedniki paket prava za radnike dravljane treih zemalja sa zakonitim boravkom.
K tome Direktiva o rasnoj jednakosti (2000/43/EZ) zabranjuje diskriminaciju na temelju

rase ili etnike pripadnosti u kontekstu zapoljavanja te pristupa robama i uslugama kao
i sustavu socijalne pomoi i socijalne sigurnosti.353 Primjenjuje se i na dravljane treih
zemalja; prema lanku3. stavku 2. Direktive, meutim, ne obuhvaa razlike u odnosu
koje se temelje na dravljanstvu te ne dovodi u pitanje bilo koji odnos [] koji je poslje-
dica zakonskog poloaja dravljana treih zemalja i osoba bez dravljanstva na koje se
isto odnosi.
Povelju Zajednice o temeljnim socijalnim pitanjima radnika donijele su sve drave la-
nice deklaracijom 9.prosinca1989., uz iznimku Ujedinjenog Kraljevstva. Utvruje kljuna
naela koja ine temelj europskog modela zakona o radu te oblikuje razvoj europskog
socijalnog modelau narednom desetljeu. Temeljna socijalna prava navedena u Povelji
Zajednice dalje su razvijena i proirena u Povelji o temeljnim pravima EU-a. Povelja je
u svojoj primjeni ograniena na pitanja koja su u nadlenosti propisa EU-a te se njenim
odredbama ne moe proirivati opseg propisa EU-a. Prema Povelji EU-a o temeljnim
pravima vrlo je malo socijalnih prava zajameno svim pojedincima, kao to su pravo na
obrazovanje u lanku14. stavcima 1. i 2. dok je veina prava ograniena na dravljane i/
ili one sa zakonitim boravkom.
Prema sustavu Vijea Europe EKLJP uglavnom jami graanska i politika prava te stoga
donosi tek ograniene smjernice za gospodarska i socijalna prava.
352 Europska komisija, Eurostat (2010.), Glavne drave podrijetla nedravljana, EU-27, 2010., dostupno na
http://epp.eurostat.ec.europa.eu/statistics_explained/index.php?title=File:Main_countries_of_origin_
of_non-nationals,_EU-27,_2010_(million).png&filetimestamp=20111125175250#file.
353 Direktiva 2000/43/EZ, SL L 180/22.
177
Europska socijalna povelja (Socijalna povelja) (usvojena 1961. i revidirana 1996.),

meutim, nadopunjuje EKLJP i kljuna je referenca za europska ljudska prava u podruju
gospodarskih i socijalnih prava. Utvruje temeljna prava i slobode te uspostavlja nad-
zorni mehanizam koji se temelji na postupku izvjeivanja te postupku skupnih tubi, koji
jami potivanje prava drava potpisnica Socijalne povelje. Takoer obuhvaa niz prava
koja ukljuuju stanovanje, zdravstvenu zatitu, obrazovanje, zapoljavanje, socijalnu
sigurnost, slobodu kretanja pojedinaca i zabranu diskriminacije.
Premda se zatita migranata u Socijalnoj povelji ne temelji na naelu reciprociteta, njene

odredbe u poetku se primjenjuju samo na dravljane drava lanica koje su ju ratifici-
rale i koji su migranti u drugim dravama lanicama koje su isto tako ratificirale Pove-
lju. Prema prilogu Socijalnoj povelji lanci1.-17. te 20.-31. Povelje, premda ih izriito ne
navode, primjenjuju se na strance pod uvjetom da su dravljani drava potpisnica koji
imaju zakonit boravak ili redovito rade na teritoriju drave lanice, potpisnice Socijalne
povelje. Ovi lanci mogu se tumaiti u svjetlu lanaka 18. i 19. o radnicima migrantima i
njihovim obiteljima. lankom 18. osigurava se pravo na obavljanje plaene djelatnosti na
teritoriju drave potpisnice Socijalne povelje dok se lankom 19. osigurava pravo radnika
migranata i njihovih obitelji na zatitu i pomo.
Opseg primjene Socijalne povelje stoga je poneto ogranien, ali je Europski odbor za
socijalna prava (Odbor) razvio opsenu praksu. Kad se raspravljalo o odreenim temelj-
nim pravima, praksa Odbora proirila je osobni opseg Socijalne povelje kako bi se obu-
hvatili svi na teritoriju, ukljuujui migrante u nezakonitoj situaciji.354
Socijalna povelja ima vaan odnos s EKLJP-om, to praksi Odbora daje znatnu vrijed-
nost.I premda sve drave lanice EU-a i Vijea Europe nisu ratificirale Socijalnu povelju
ili nisu prihvatile sve njene odredbe, ESLJP dri kako ratifikacija nije preduvjet za sudsko
tumaenje odreenih pitanja u smislu EKLJP-a koja su ureena i Socijalnom poveljom. 355
8.2. Gospodarska prava

Ovaj dio bavi se gospodarskim pravima, ukljuujui i pristup tritu rada te pravo na
jednako postupanje na radnom mjestu. Pristup tritu rada obino ovisi o zakonskom
354 Europski odbor za socijalna prava, International Federation of Human Rights Leagues (FIDH) protiv
Francuske, alba br.14/2003., glavna obiljeja, 8.rujna2004.
355 ESLJP, Demir i Baykara protiv Turske, [GC], br.34503/97, 12. studenoga 2008., st.85.-86. Drugi primjeri
relevantnih meunarodnih instrumenata koji se primjenjuju u ovom podruju ukljuuju Meunarodni
pakt o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima (ICESCR), Konvenciju UN-a o radnicima migrantima i
Konvenciju 143. Meunarodne organizacije rada (ILO).
178
statusu osobe. Meutim, od trenutka od kojeg osoba radi, zakonito ili nezakonito, moraju
se potovati temeljna radna prava. K tome, bez obzira na svoj zakonski status, radnici
imaju pravu primiti naknadu za obavljeni rad.
Europskom konvencijom o ljudskim pravima izriito se ne jame gospodarska i socijalna

prava, uz iznimku zabrane ropstva i prisilnog rada (lanak4.) te prava na osnivanje sindi-
kata (lanak11.).
U sluajevima ESLJP-a u srodnim podrujima Sud je ispitivao poloaj stranaca kojima je

bilo dozvoljeno poeti obuku za odreenu profesiju, a potom im je bilo zanijekano pravo
baviti se istom.
Primjer: U sluaju Bigaeva protiv Grke356 ruskoj je dravljanki bilo doputeno poeti
18-mjeseni sta s ciljem primanja u Odvjetniku komoru Grke. Po dovretku staa
Vijee Komore odbilo joj je dati doputenje da pristupi pravosudnom ispitu navo-
dei kako nije grka dravljanka. ESLJP je naveo kako je Vijee Komore podnosite-
ljici zahtjeva dopustilo da otpone svoj sta premda je bilo jasno da po dovretku
nee imati pravo pristupiti pravosudnom ispitu. Sud je zakljuio kako je ponaanje
vlasti pokazalo manjak sustavnosti kako osobnog tako i profesionalnog potova-
nja prema podnositeljici zahtjeva, to predstavlja nezakonito uplitanje u njen osobni
ivot u smislu lanka8. EKLJP. Sud meutim nije utvrdio da je iskljuivanje stranaca iz
odvjetnike profesije diskriminatorno.
U Europskoj socijalnoj povelji lankom 18. utvruje se pravo na obavljanje plaene dje-
latnosti na teritoriju drava potpisnica. Ovom odredbom ne regulira se ulazak na terito-
rij radi rada te je ista u nekim aspektima poticajna, a ne obvezna. Meutim, zahtijeva
da stope odbijanja radnih dozvola ne budu previsoke;357 da se radnu dozvolu i dozvolu
boravka moe dobiti jedinstvenim postupkom podnoenja zahtjeva i bez prekomjernih
pristojbi i naknada;358 da izdate radne dozvole ne budu odvie ograniavajue u zemljo-
pisnom smislu i/ili u vezi sa zanimanjem359 te da gubitak zaposlenja ne mora odmah i
automatski voditi do gubitka dozvole boravka, ime se osobi daje vremena da nae
drugo zaposlenje.360
356 ESLJP, Bigaeva protiv Grke, br.26713/05, 28.svibnja2009.

357 Europski odbor za socijalna prava, Zakljuci XVII-2, panjolska, lanak18. stavak1.
358 Europski odbor za socijalna prava, Zakljuci XVII-2, Njemaka, lanak18. stavak2.
359 Europski odbor za socijalna prava, Zakljuci V, Njemaka, lanak18. stavak3.
360 Europski odbor za socijalna prava, Zakljuci XVII-2, Finska, lanak18. stavak3.
179
lanak19. Socijalne povelje navodi opsean popis odredbi potpore radnicima migran-
tima na teritoriju druge drave potpisnice, navodei kako se ondje moraju nalaziti na
zakonit nain (vidjeti, meutim, Poglavlje3 za detalje lanka19. stavka 8.).
Socijalna povelja obuhvaa i radne uvjete, kao to su pravo na razumno radno vrijeme,
pravo na plaeni godinji odmor, pravo na sigurnost i zatitu zdravlja na radnom mjestu
te pravo na potenu naknadu.361
Prema propisima EU-a jedna od sloboda iz Povelje EU-a o temeljnim pravima je pravo
na rad i slobodu izbora ili prihvaanja zanimanja (lanak15. stavak1.). Ovo pravo je
meutim ogranieno nacionalnim propisima, ukljuujui nacionalne zakone koji ure-
uju pravo stranaca na rad. Poveljom se priznaje pravo na kolektivno pregovaranje
(lanak28.) te sloboda osnivanja sindikata (lanak12.). Svatko ima pravo na besplatan
pristup slubama za posredovanje pri zapoljavanju (lanak29.). Svaki radnik, ukljuu-
jui i nedravljane EU-a, uiva zatitu u sluaju neopravdanog otkaza (lanak30.), pravo
na potene i pravine radne uvjete, kao i pravo na odmor i plaeni godinji odmor (la-
nak31.). lankom 16. jami se sloboda poduzetnitva. Poveljom se reguliraju i zatita
zdravlja i sigurnost na radu (lanak31.). Zabranjuje se i djeji rad (lanak32.).
Sekundarno pravo EU-a posveeno posebnim kategorijama osoba obino regulira pri-
stup tritu rada. Dravljani treih zemalja imaju razliite stupnjeve pristupa tritu rada,
ovisno o tome kojoj kategoriji pripadaju. Odjeljci 8.2.1-8.2.8 ukratko opisuju poloaj glav-
nih kategorija dravljana treih drava.
8.2.1. Dravljani treih zemalja koji su lanovi obitelji

dravljana Europskog gospodarskog prostora
(EEA) i vicarskih dravljana
Prema propisima EU-a odreeni lanovi obitelji bilo kojeg dravljanstva dravljana
EU-a koji koriste svoje pravo slobodnog kretanja kao i drugih dravljana Europskog gos-
podarskog prostora ili vicarske imaju pravo na slobodno kretanje po Europi radi zapo-
ljavanja i samozapoljavanja te imaju pravo na odnos jednak onome dravljana drave
lanice (lanak24. Direktive o slobodnom kretanju za dravljane EU-a).
361 Europski odbor za socijalna prava, Marangopoulos Foundation for Human Rights (MFHR) protiv Grke,
alba br.30/2005, glavna obiljeja, 6.prosinca2006., koja se odnose na radnike u rudnicima.
180
lanovi obitelji vicarskih dravljana nemaju pravo na punu jednakost u tom pogledu.362
Privremena ogranienja pristupa tritu rada uvedena su za dravljane Hrvatske do lipnja
2015. s mogunou produljenja u odreenim okolnostima do lipnja 2020.
U kontekstu slobodnog kretanja osoba i lanova njihovih obitelji bilo kojeg dravljanstva,
lankom 45. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (TFEU) utvruje se kako
drave lanice rezerviraju zaposlenje u javnoj slubi za svoje dravljane. Europski sud
(ECJ) ovo je strogo protumaio te dravama lanicama nije bilo dozvoljeno rezervirati pri-
stup odreenim poloajima samo za svoje dravljane, primjerice za rad uitelja priprav-
nika363 ili sveuilinog asistenta za strane jezike364.
Kako bi se olakalo istinsko slobodno kretanje radnika, EU je donio sloene propise koji
se odnose na uzajamno priznavanje kvalifikacija, openito i prema sektorima, koji se pri-
mjenjuju i na lanove obitelji dravljana treih zemalja kao i na dravljane Europskog gos-
podarskog prostora. Direktiva 2005/36/EZ o priznavanju strunih kvalifikacija posljednji
je put konsolidirana u oujku 2011. (izmjene i dopune). Sadrava sloene odredbe koje se
odnose na one koji su sve ili dio svojih kvalifikacija stekli izvan EU-a, ak i ako su te kvali-
fikacije ve priznate u nekoj dravi lanici. Sud Europske unije (ECJ/CJEU) donio je vie od
100 presuda u ovom podruju.365
8.2.2. Detairani radnici

Oni dravljani treih zemalja koji ne uivaju pravo slobode kretanja, ali koji zakonito rade
za poslodavca u dravi lanici, te koje je poslodavac privremeno poslao da, u njegovo
ime, rade u drugoj dravi lanici obuhvaeni su Direktivom o detairanim radnicima
(96/71/EZ). Svrha direktive jamiti je zatitu prava detairanih radnika i radnih uvjeta u
EU kako bi se sprijeio socijalni damping. Jasnije, cilj Direktive je pomiriti slobodu pru-
anja prekograninih usluga iz lanka56. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (TFEU)
s odgovarajuom zatitom prava radnika koji su radi toga privremeno poslani na rad u
362 Sud Europske unije (CJEU), C-70/09 [2010.] ECR I-07233, Alexander Hengartner i Rudolf Gasser protiv
Landesregierung Vorarlberg, 15.srpnja2010., st.39.-43.
363 ECJ, C-66/85 [1986.] ECR I-02121, Deborah Lawrie-Blum protiv Land Baden-Wrttemberg,
3.srpnja1986., st.26. - 27.
364 ECJ, povezani sluajevi C-259/91, C-331/91 i C-332/91 [1993.] I-04309, Pilar Allu i Carmel Mary
Coonan i ostali protiv Universit degli studi di Venezia i Universit degli studi di Parma, 2.kolovoza1993.,
st.15.-21.
365 Potpun popis presuda sa saecima potraiti na Europska Komisija, List of judgements of the Court of
Justice concerning professional recognition, 22 December 2010, MARKT/D4/JMV/ 1091649 /5/2010-
EN.
181
inozemstvo.366 Kako je naglasio Europski sud, ovo meutim ne moe dovesti do situa-
cije u kojoj je poslodavac, u skladu s odredbama Direktive, obvezan potovati relevan-
tno radno pravo i drave poiljatelja i drave domaina, jer se standard zatite koji jame
dvije drave moe smatrati ekvivalentnim.367
U tom pogledu, Direktivom se utvruju minimalni standardi koji se moraju primjenjivati

na radnike iz jedne drave lanice poslane na rad u drugu. Tonije, lankom 3. Direktive
odreuje se da se uvjeti i pravila utvrena zakonima zemlje domaina ili univerzalno pri-
mjenjivim kolektivnim ugovorima primjenjuju na detairane radnike, posebno u vezi s
minimalnim radnim vremenom, stankama, godinjim odmorom i plaom.
U oujku 2012. Europska komisija predloila je direktivu368 iji je cilj unaprijediti provedbu i
provoenje postojee Direktive o detairanim radnicima.
8.2.3. Dratelji plave karte, istraivai i studenti

Nakon dvije godine zakonitog zaposlenja dravljani treih zemalja, dratelji plavih karata
EU-a imaju pravo na jednak odnos kao i dravljani kada je rije o pristupu zapoljava-
nju za koje su potrebne visoke kvalifikacije u dravi lanici domainu. Nakon 18 mje-
seci zakonitog boravka u dravi lanici dratelji plave karte EU-a mogu preseliti u drugu
dravu lanicu kako bi preli na radno mjesto za koje su potrebne visoke kvalifikacije, u
skladu s ogranienjima drave lanice broja nedravljana koji se primaju.
Prema lanku15. stavku 6. Direktive o plavoj karti (2009/50/EZ) lanovi obitelji drate-
lja plave karte, bilo kojeg dravljanstva, stjeu automatsko ope pravo pristupa tritu
rada. Za razliku od Direktive o spajanju obitelji (2003/86/EZ), Direktiva o plavoj karti ne
namee vremenski rok za stjecanje navedenoga prava.
Istraivai su obuhvaeni Direktivom o znanstvenom istraivanju (2005/71/EZ; za popis

drava lanica koje sudjeluju vidjeti Prilog1.). Podnositelj zahtjeva mora predoiti valja-
nju putovnicu, ugovor o domainstvu s istraivakom organizacijom te izjavu o financij-
skoj odgovornosti; k tome se podnositelja zahtjeva ne smije smatrati prijetnjom za javni
red, sigurnost ili zdravlje. Izdavanje dozvola boravka lanovima obitelji istraivaa i dalje
366 ECJ, C-346/06 [2008.] I-01989, Dirk Rffert protiv Land Niedersachsen, 3.travnja2008.
367 ECJ, C-341/05 [2007.] I-11767, Laval un Partneri Ltd protiv Svenska Byggnadsarbetarefrbundet,
Svenska Byggnadsarbetarefrbundets avdelning 1 Byggettan i Svenska Elektrikerfrbundet,
18.prosinca2007.
368 Europska komisija (2012.) Prijedlog Direktive o provedbi odredbi koje se primjenjuju na detaman
radnika u okviru pruanja usluga, COM (2012) 131 posljednja verzija.
182
je diskrecijsko pravo drava lanica. Ovom se Direktivom, kao uostalom i Direktivom o

jedinstvenoj dozvoli, lanovima obitelji koji ive u treim zemljama ne daje pravo na spa-
janje obitelji.
Direktivom o studentima (2004/114/EZ) obuhvaeni su dravljani treih zemalja koji su

puteni u EU radi studiranja, razmjene uenika, obuke bez naknade ili usluge volontira-
nja. Drave lanice studentima moraju dopustiti da rade izvan studija odreenji broj sati
tjedno koji utvruje drava lanica, ali drava lanica moe traiti i ispunjavanje odree-
nih drugih uvjeta (lanak17.).
U oujku 2013. Europska je komisija predloila izmjene Direktive o znanstvenom istra-

ivanju i Direktive o studentima sa svrhom poboljavanja i proirenja njihovih prava369.
Ovaj prijedlog takoer sadri odredbe o plaenim pripravnicima i dadiljama.
8.2.4. Dravljani Turske

Turski dravljani imaju osobito povlaten poloaj prema Ankarskom sporazumu iz 1963.
te njegovu Dodatnom protokolu iz 1970., kao i odlukama Vijea o pridruivanju EEZ
Turska koje je osnovano na temelju navedenih instrumenata. Turski dravljani nemaju
izravno pravo ulaska u dravu lanicu EU-a kako bi se zaposlili. Meutim, ako im naci-
onalni propisi drave lanice doputaju da se zaposle, nakon toga imaju pravo nastaviti
raditi na istom radnom mjestu nakon godine dana.370 Nakon tri godine, u odreenim
uvjetima, mogu potraiti i drugo zaposlenje u skladu s lankom 6. stavkom 1. Oduke
br.1/80 Vijea za pridruivanje EEZTurska. Kao i radnici iz Europskog gospodarskog pro-
stora (EEA) i turski radnici definiraju se u irem smislu.
Primjer: U predmetu Tetik371, njemake vlasti gospodinu Tetiku nisu htjele dati bora-
vinu dozvolu nakon to je napunio tri godine boravka i kad je traio drugi posao.
Europski sud je zakljuio da mu je trebao biti ostavljen razuman rok zakonitog
boravka kako bi pronaao posao koji je mogao obavljati, ukoliko bi ga uspio pronai.
Primjer: Sud Europske unije zakljuio je u sluaju Genc372 kako je turska dravljanka
koja radi samo strogo ogranien broj sati, tj. 5,5. sati tjedno, za poslodavca i za
369 Europska komisija, COM (2013) 151 konana verzija, Bruxelles, 25.oujka2013.
370 ECJ, C-386/95 [1997] I-02697, Sleyman Eker protiv Land Baden-Wttemberg, 29.svibnja1997., st.20.-22.
371 ECJ, C-171/95, Recep Tetik protiv Land Berlin, 23.sijenja1997., st.30.
372 CJEU, C-14/09 [2010] I-00931, Hava Genc protiv Land Berlin, 4.veljae2010. st.27. - 28.
183
naknadu koja samo djelomino pokriva minimalan iznos potreban za ivot, radnik
u smislu lanka6. stavka 1. Odluke 1/180 Vijea za pridruivanje, pod uvjetom da je
njeno zaposlenje istinsko i realno.
Prema lanku7. Odluke br.1/80 lanovi obitelji turskog radnika, ak i ako nisu turski
dravljani, imaju pravo pristupa tritu radanakon to su zakonito boravili u dravi doma-
inu najmanje tri godine. Moraju postojati objektivni razlozi kojima bi se opravdala inje-
nica da lanovi obitelji ne ive zajedno s turskim radnikom migrantom.373 Dijete turskog
dravljana koje je u dravi domainu zavrilo strukovnu obuku moe prihvatiti ponude
zaposlenja pod uvjetom da je jedan od roditelja bio zakonito zaposlen u dravi domainu
najmanje tri godine.
Primjer: U sluaju Derin374 Europski sud smatrao je kako bi turski dravljanin, koji
se kao dijete pridruio lanovima svoje obitelji koji su zakonito radili u Njema-
koj, mogao samo izgubiti pravo boravka u Njemakoj, koje se temelji na pravu
na slobodan pristup zaposlenju, na temelju javne politike, javne sigurnosti ili
zdravstvene zatite ili ako naputa teritorij drave lanice na dulje vrijeme i bez
posebnograzloga.
U odnosu na pravo poslovnog nastana ili pruanja usluga turski dravljani koriste se
odredbom o mirovanju iz lanka41. Dodatnog protokola Ankarskog sporazuma. Ako se
turskim dravljanima u vrijeme kad je lanak41. Protokola stupio na snagu u odreenoj
dravi lanici nije nametala potreba vize ili radne dozvole, istoj dravi lanici zabranjeno
je nametati naknadne vizne zahtjeve ili zahtjeve za radnu dozvolu (vidjeti i Odjeljak2.8).
8.2.5. Rezidenti na dulje vrijeme i korisnici Direktive

ospajanju obitelji
Osobe koje su svoj status rezidenta na dulje vrijeme stekle u smislu lanka11. toke (a)
Direktive o rezidentima na dulje vrijeme (2003/109/EZ), ostvaruju jednaka prava kao i
kolege dravljani kada je rije o plaenom i neplaenom zaposlenju; uvjetima zapolja-
vanja i rada (ukljuujui radno vrijeme, standarde sigurnosti i zatite zdravlja na radu, pla-
eni godinji odmor, naknade i prekid radnog odnosa) te slobodi udruivanja, lanstvu u
sindikatima te slobodi zastupanja bilo radnika, bilo poslodavaca.
373 ECJ, C-351/95 [1997] ECR I-02133, Kadiman protiv Freistaat Bayern, 17 travanj 1997, st. 44.
374 ECJ, IC-325/05 [1997] ECR I-00329, Ismail Derin protiv Landkreis Darmstadt-Dieburg, 18.srpnja2007.
st.74.- 75.
184
Kod korisnika Direktive o spajanju obitelji (vidjeti i Poglavlje5) lanovi obitelji dravljana
treih zemalja sponzora sa zakonitom dozvolom boravka imaju pravo na pristup zapo-
ljavanju i samozapoljavanju (lanak14.). Pristup tritu rada predmet je vremenskih
ogranienja nakon dolaska u dravu lanicu domaina, koje ne smije biti dulje od 12
mjeseci. U navedenom razdoblju drava lanica moe razmotriti moe li trite rada tu
osobuprihvatiti.
8.2.6. Dravljani drugih zemalja sa sporazumima

opridruivanju ili suradnji
lankom 216. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (TFEU) predvieno je zakljui-
vanje sporazuma izmeu treih zemalja i Europske unije, a lankom 217. posebno spo-
razuma o pridruivanju. Dravljani nekih zemalja s kojima je Europska unija zakljuila
sporazum o pridruivanju, stabilizaciji, suradnji, partnerstvu i/ili drugi oblik sporazuma,375
u vie pogleda imaju pravo na jednako postupanje, no ne i na cjeloviti jednakopravni
postupak kakav uivaju dravljani Europske unije. Krajem 2012. Europska unija imala je
zakljuene sporazume s vie od 100 drava.376
Ovim sporazumima o pridruivanju i suradnji dravljanima navedenih zemalja nije omo-

gueno izravno pravo ulaska i rada u Europskoj uniji. Meutim, dravljani tih zemalja, koji
su legalno zaposleni u odreenoj dravi Europske unije, imaju pravo na jednakopravan
postupak i jednake radne uvjete kao i dravljani te drave. Ovo je primjerice sluaj s
lankom 64.stavkom 1. Euromediteranskih sporazuma s Marokom i Tunisom, u kojima
se navodi da e svaka drava lanica s radnicima marokanskog [ili tunikog] dravljan-
stvom, zaposlenim na njenom podruju, a vezano za uvjete rada, nadoknadu i otpu-
tanje, postupati na nain koji ne sadri nikakvu diskriminaciju na osnovi dravljanstva,
jednako kao i sa svojim dravljanima.377 Kada je rije o privremenom zapoljavanju,
nediskriminacija je ograniena samo na uvjete rada i nadoknadu (lanak64. stavak2.).
375 Na snazi su sporazumi o stabilizaciji i pridruivanju s Albanijom, Makedonijom, Bosnom i Hercegovinom,

Crnom Gorom i Srbijom. Takoer postoje sporazumi o partnerstvu i suradnji s trinaest drava
Istone Europe i sredinje Azije, a prvotni sporazumi s Marokom, Tunisom i Alirom zamijenjeni su
Euromediteranskim sporazumima (koji pokrivaju sedam drava). Sporazumi su potpisani sa sedamdeset
i devet afrokaripskih pacifikih drava (Sporazum iz Cotonoua), kao i sa ileom.
376 Za aktualan i cjelovit uvid u utjecaj ovih sporazuma na dravljane navedenih drava i lanove njihovih
obitelji proui Rogers, N. i dr. (2012.), poglavlja 14. - 21.
377 Euromediteranski sporazum kojim su se Europske zajednice sa svojim dravama lanicama s jedne
strane udruile s Kraljevinom Marokom s druge stupio je na snagu 1.oujka2000., SL 2000 L 70 str. 2,
te Euromediteranski sporazum kojim su se Europske zajednice sa svojim dravama lanicama s jedne
strane udruile s Republikom Tunis s druge stupio na snagu 1.oujka1998., SL 1998, L 97, str. 2.
185
lankom65. stavkom1. oba sporazuma uvedena je nediskriminacija u podruju socijalne

sigurnosti.378
Sud Europske unije razmatrao je brojne sluajeve vezane za ove sporazume.379 Neki od
njih odnosili su se na mogunost obnove dozvole boravka radi rada za dravljane treih
zemalja nakon to su izgubili pravo boravka kao osobe u odnosu zavisnosti, a zbog pre-
kida veze.
Primjer: Sluaj El Yassini380 odnosio se na marokanskog dravljanina iji je prvotni

razlog za boravak nestao te mu je, neovisno o njegovu unosnom zaposlenju, zbog
toga odbijen zahtjev za produljenjem boravine dozvole. U ovome je sluaju du-
nost Suda bila utvrditi je li pristup koji je zastupljen u sudskoj praksi vezanoj za tur-
ske dravljane381 po naelu analogije takoer primjenjiv i na marokanske dravljane,
te prema tome je li lankom 40. Sporazuma izmeu Europske ekonomske zajednice
i Maroka (koji je kasnije zamijenio Euromediteranski sporazum s Marokom) obu-
hvaena sigurnost zaposlenja za cijelo vrijeme njegova trajanja, kao to je utvreno
ugovorom izmeu poslodavca i zaposlenika. ECJ je utvrdio da je Sporazum izmeu
Europske ekonomske zajednice i Maroka izravno primjenjiv jer su njime postav-
ljena jasna, bezuvjetna i dostatno praktina naela u podruju uvjeta rada i radne
naknade. Meutim, Sud je ipak iskljuio mogunost da je na ovaj sluaj mogue
primijeniti sudsku praksu vezanu za Ankarski sporazum. Ankarski sporazum i Spo-
razum izmeu Europske ekonomske zajednice i Maroka bitno su se razlikovali te,
za razliku od onog s Turskom, Sporazumom izmeu Europske ekonomske zajed-
nice i Maroka nije otvorena mogunost pridruivanja Maroka Zajednici niti je isti bio
usmjeren na osiguravanje slobode kretanja radnika. U skladu s navedenim Sud je
smatrao da Ujedinjeno Kraljevstvo ima osnove da podnositelju odbije produljenje
boravine dozvole, iako bi to znailo kraj njegova zaposlenja prije isteka ugovora
o radu. Sud je nadalje istaknuo da bi situacija bila drugaija da je drava lanica
378 ECJ, C-18/90 [2009] ECR I-00199, Office national de lemploi protiv Bahia Kziber, 31.sijenja1991.
379 Neki od sluajeva povezanih sa sporazumima: ECJ, C-18/90 [2009.] ECR I-00199, Office national de
lemploi protiv Bahia Kziber, 31.sijenja1991.; (Sporazum o suradnji Europske ekonomske zajednice
i Kraljevine Maroko, l.41. st.1. allocation datteinte, SL 1978 L 264 str. 2. - 118., koji je zamijenio
Sporazum o euromediteranskom udruivanju); ECJ, C-416/96 [1999] ECR I-01209, El Yassini protiv
Secretary of State for the Home Department, 2.oujka1999. (Sporazum o suradnji izmeu Europske
ekonomske zajednice i Kraljevine Maroko; ECJ, C-438/00 [2003] I-04135, Deutscher Handballbund
protiv Kolpak, 8.svibnja2003. (Slovaka).
380 ECJ, C-186/96, El Yasini protiv Ministarstva unutarnjih poslova, 2.oujka1999., st.64., 65., 67.
381 ECJ, C-237/91 [1992] ECR I-6781, Kazim Kus protiv Landeshauptstadt Wiesbaden, 16.prosinca1992.,
st.21.-23. i 29.
186
marokanskom dravljaninu dodijelila posebna prava vezana uz zaposlenje koja bi

bila opsenija od boravinih.
Primjer: U sluaju Gattoussi382 od Suda je zatraena odluka o slinom sluaju, ali u

skladu sa zabranom diskriminacije iz lanka64.stavka 1. Euromediteranskog spo-
razuma o udruivanju izmeu Europske unije i Tunisa. U ovom je sluaju, meu-
tim, podnositelju izriito dodijeljena radna dozvola na neodreeno vrijeme. Sud je
u ovakvim okolnostima zakljuio da lanak64. stavak1. Sporazuma o udruivanju
Europske unije s Tunisom moe utjecati na prava tuniskih dravljana da ostanu
na podruju drave lanice u sluaju kada je drava lanica odreenoj osobi ondje
dozvolila rad u razdoblju koje se protee izvan razdoblja valjanosti njegove/njene
dozvole ostanka. Sud je istaknuo da Sporazumom o udruivanju Europske unije s
Tunisom dravama lanicama naelno nije zabranjeno ograniiti prava nekom tuni-
skom dravljaninu kojemu je prethodno odobren ulazak i rad u dravi. Meutim u
sluaju kada su specifina prava na zaposlenje dodijeljena tuniskom dravljaninu
opsenija od prava boravka, razlozi za odbijanje njegova produljenja moraju se
temeljiti na zatiti legitimnog nacionalnog cilja kao to su javni interes, javna sigur-
nost ili javno zdravlje.
Na slian se nain u lanku80. Sporazuma o stabilizaciji i pridruivanju izmeu drava

lanica Europske unije i Albanije383 navodi da kada je rije o migraciji, stranke pristaju na
jednak postupak prema dravljanima drugih zemalja koji zakonito borave na njihovim
podrujima, kao i na promicanje integracijskog pristupa iji je cilj njihova prava i obveze
uiniti usporedivima s onima njihovih graana.
lankom 23. Sporazuma o partnerstvu i suradnji s Rusijom384 na manje je opsean nain

vezano za uvjete rada utvreno da e u skladu sa zakonima, uvjetima i postupcima
koji su primjenjivi u svakoj dravi lanici, Zajednica i njene drave lanice osigurati da
postupak u primjeni prema ruskim dravljanima koji su legalno zaposleni na teritoriju
neke drave lanice bude osloboen od bilo kakve diskriminacije na osnovi dravljan-
stva, vezano za radne uvjete, naknadu ili otputanje, a u usporedbi s njenim vlastitim
dravljanima.
382 ECJ, C-97/05 [2006] ECR I-11917, Mohamed Gattoussi protiv Stadt Rsselsheim, 14.prosinca2006.,
st.39.
383 Sporazum o stabilizaciji i pridruivanju izmeu Europskih zajednica i njihovih drava lanica s jedne strane
te Republike Albanije s druge (stupa na snagu 1.travnja2009.), SL 2009, L 107, str. 166.
384 Sporazum o partnerstvu i suradnji kojim se uspostavlja suradnja izmeu Europskih zajednica i njihovih
drava lanica s jedne strane te Ruske Federacije s druge (stupa na snagu 1.prosinca1997.), OJ 1997, L
327, str. 3.
187
Primjer: Sluaj Simutenkov odnosio385 se na ruskog dravljanina koji je bio zaposlen

kao profesionalni igra nogometa u panjolskom klubu te ije je sudjelovanje na
natjecanjima bilo ogranieno panjolskim pravilima vezanim za njegovo dravljan-
stvo. ECJ je odredbu o nediskriminaciji navedenu u lanku23. protumaio u odnosu
na procjenu pravila koje je sastavila sportska federacija drave lanice, a u kojem
se navodi da je u natjecanjima na nacionalnoj razini klubovima dozvoljeno na teren
postavljati samo odreen broj igraa iz zemalja koje nisu potpisnice Sporazuma
drava lanica Europskog gospodarskog prostora. Sud je smatrao da navedeno pra-
vilo nije u skladu s ciljem lanka23. stavka 1.
8.2.7. Traitelji azila i izbjeglice

lankom15. Direktive o uvjetima prihvata (2013/33/EU) od drava lanica se zahtijeva
da traiteljima azila prue pristup tritu rada ukoliko prvostupanjska odluka nije done-
sena u roku od devet mjeseci od podnoenja zahtjeva za azil odnosno godine dana u
Irskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu na koje se jo uvijek primjenjuje rok iz lanka11. Direk-
tive iz 2003. (2003/9/EZ) ukoliko se taj rok ne moe pripisati samom traitelju azila.
Uvjeti za davanje pristupa tritu rada imaju se odrediti u skladu s nacionalnim pravom,
ali moraju traiteljima azila osigurati uinkovit pristup tritu rada. Meutim, mogue je
dati prednost dravljanima drava lanica Europskog gospodarskog prostora i drugim
dravljanima treih zemalja sa zakonitim boravkom.
lanak26. stavak1. i 3. Direktive o kvalifikaciji (2011/95/EU) priznaje pravo izbjeglicama

i onima kojima je dodijeljena supsidijarna zatita da se zaposle i budu samozaposleni.
Takoer im je potrebno na jednak nain kao i dravljanima omoguiti pristup postupcima
priznavanja kvalifikacija. Nadalje lanak28. Direktive o kvalifikaciji omoguuje pristup
mjerama za procjenu ranije obuke u sluaju da pojedinac nije u mogunosti dostaviti
dokaznu dokumentaciju o prethodnoj osposobljenosti. U ovim se odredbama odraavaju
lanci17., 18., 19. i lanak22. stavak2. enevske konvencije o statusu izbjeglica. Ovom
se Direktivom drava lanica takoer obvezuje na jamstvo pristupa strunom osposo-
bljavanju pod jednakim uvjetima kao i za dravljane.
8.2.8. Migranti u nezakonitoj situaciji

Pristup mnogim socijalnim pravima ovisan je o zakonitoj prisutnosti ili statusu
rezidenta u dravi domainu. Europska unija posveena je smanjenju priljeva i
385 ECJ, C-265/03 [2005] I-02579, Igor Simutenkov protiv Ministerio de Educacin y Cultura i Real
Federacin Espaola de Ftbol, 12.travnja2005., st.41.
188
prisutnosti ekonomskih migranata u nedozvoljenom statusu. Kljuna mjera je Direktiva

o sankcijama za poslodavce (2009/52/EC): njome se zabranjuje zapoljavanje nezako-
nitih migranata iz podruja izvan Europske unije kanjavanjem poslodavaca novanim
kaznama ili u najozbiljnijim sluajevima i kaznenim sankcijama. Ovom su Direktivom
vezane sve drave lanice Europske unije, osim Danske, Irske i Ujedinjenog Kraljevstva.
Njome se takoer radnicima migrantima koji su u nezakonitom poloaju nastoji ponuditi
odreeni stupanj zatite od poslodaveve zlouporabe.
Prema Direktivi, prije zapoljavanja dravljanina tree zemlje poslodavci su obve-

zni provjeriti je li njihov ostanak odobren te ako nije, o tome obavijestiti odgovarajue
nadleno tijelo. Poslodavci koji mogu dokazati da su potovali ove propise i djelovali u
dobroj vjeri nisu podloni sankcijama. S obzirom da mnogi migranti u nezakonitom polo-
aju rade u privatnim kuanstvima, Direktiva se takoer odnosi i na poslodavce koji su
privatneosobe.
Poslodavci koji nisu proveli takve provjere, a utvrdi se da su zapoljavali nezakonite

migrante, bit e podloni novanim kaznama, ukljuujui i trokove povratka dravljana
treih zemalja na nezakonitom boravku u njihove drave podrijetla. Takoer su obve-
zni platiti neisplaene nadnice, poreze, kao i doprinose za socijalnu sigurnost.Poslo-
davci su podloni kaznenim sankcijama, kao to su, u najteim sluajevima, opetovani
prekraji, nezakonito zapoljavanje djece ili zapoljavanje znatnog broja migranata u
nezakonitompoloaju.
Direktiva titi migrante tako to osigurava primanje svih neisplaenih radnih naknada od
poslodavca te im omoguuje pristup podrci od treih strana, poput sindikata ili nevladi-
nih organizacija. Direktivom je na provedbu pravila stavljen poseban naglasak. Vidi Odje-
ljak2.4 o izdavanju boravinih dozvola rtvama koje surauju s pravosudnim sustavom,
a izloene su naroito eksploatacijskim radnim uvjetima.
8.3. Obrazovanje
Pravo na obrazovanje djece zatieno je putem nekoliko meunarodnih instrumenata
za ljudska prava, kao i odborima nadlenim za Konvenciju o pravima djeteta, Meuna-
rodni pakt o socijalnim i ekonomskim pravima i Meunarodnu konvenciju o ukidanju svih
oblika rasne diskriminacije. Stalna su stajalita ovih odbora da se nediskriminacijski uvjeti
ovih instrumenata takoer primjenjuju i na izbjeglice, traitelje azila i migrante u zakoni-
tim kao i nezakonitim poloajima.
189
U sklopu Europske konvencije o ljudskim pravima lankom2. Protokola br.1 jami se

pravo na obrazovanje, a lankom 14. i Protokolom br.12 zabranjena je diskriminacija na
osnovi nacionalnog podrijetla. lankom 2. Protokola br.1 naelno je zajameno pravo
na osnovno i srednjokolsko obrazovanje, dok su razlike u postupcima s obzirom na
visoko obrazovanje vjerojatno bitno lake obrazloive.
Primjer: Sluaj Timishev protiv Rusije386 odnosio se na eenske migrante koji, iako
tehniki nisu bili stranci, nisu obavili obveznu lokalnu migracijsku registraciju kako
bi svojoj djeci omoguili pohaanje kole. Sud je utvrdio da je pravo djece na obra-
zovanje jedno od osnovnih vrijednosti demokratskih drutava koja ine Vijee
Europe te je zakljuio da je Rusija prekrila lanak2. Protokola br.1.
Primjer: U sluaju Ponomaryovi protiv Bugarske387 Sud je utvrdio da uvjet plaanja

naknada za srednjokolsko obrazovanje, koje su bile izreene na temelju imigrant-
skog statusa i dravljanstva podnositelja, nije bio opravdan. Sud je napomenuo da
podnositelji nisu nezakonito stigli u dravu te potom polagali pravo na koritenje
javnih slubi, ukljuujui i besplatno kolovanje. ak i kad su se podnositelji, pomalo
iz nepanje, nali u statusu stranaca koji ne posjeduju dozvole stalnog boravka,
nadlena tijela nisu imala bitnih primjedbi na njihov ostanak uBugarskoj, i oito ih
nikad nisu doista ni namjeravale deportirati. Razmiljanja o potrebi za zaustavlja-
njem ili izvrtanjem smjera putanje nelegalne imigracije oito se nisu odnosila na
podnositelje.
Primjer: U sluaju Karus protiv Italije388 biva Europska komisija za ljudska prava
utvrdila je da naplaivanjem viih naknada stranim studentima na sveuilitima nije
narueno njihovo pravo na obrazovanje, s obzirom da je razliito postupanje bilo
objektivno opravdano eljom talijanske Vlade da pozitivne uinke visokog obrazo-
vanja zadri unutar talijanskog gospodarstva.
U sklopu Europske socijalne povelje lanak17. regulira pravo na obrazovanje i podloan

je odredbama lanaka18. i 19. u vezi s migrantima. Europski odbor za socijalna prava
dao je interpretaciju u vezi s lankom 17. stavkom 2. u sljedeoj izjavi:
386 ESLJP, Timishev protiv Rusije, br.55762/00 i 55974/00, 13.prosinca2005., st.64.

387 ESLJP, Ponomaryovi protiv Bugarske, br.5335/05, 21.lipnja2011., st.59.-63.
388 Europska komisija za ljudska prava, Karus protiv Italije (odluka), br.29043/95, 20.svibnja1998.
190
Kad je rije o tome jesu li djeca koja se nezakonito nalaze u dravi potpisnici
ukljuena u osobni doseg Socijalne povelje u smislu njene Dopune, Odbor se
poziva na zakljuak koji je primijenio u svojoj Odluci o glavnim obiljejima od
20.listopada2009. na albu br.47/2008 Meunarodne udruge za zatitu djece
protiv Nizozemske (vidi, izmeu ostalog, stavke 47. i 48.) te smatra da je pristup
obrazovanju kljuan za ivot i razvoj svakog djeteta. Uskraivanje pristupa
obrazovanju poveava ranjivost nezakonito prisutnog djeteta. Stoga se na djecu,
neovisno o njihovom boravinom statusu, primjenjuje lanak17. stavak2.
Nadalje Odbor smatra da bi uskraivanje pristupa obrazovanju imalo nepovoljan
uinak na ivot djeteta. Stoga Odbor smatra da su drave potpisnice prema
lanku17. stavku 2. dune osigurati da djeca koja su nezakonito prisutna na
njihovu podruju imaju stvaran pristup obrazovanju kao i svako drugo dijete.389
Prema zakonodavstvu EU u lanku14. Povelje o temeljnih prava navodi se da svatko

ima pravo na obrazovanje i mogunost besplatnog obveznog obrazovanja. Prema
sekundarnom zakonodavstvu Europske unije sva djeca dravljani treih zemalja u Europ-
skoj uniji, osim one koja se u njoj nau nakratko, imaju pravo pristupa osnovnom obrazo-
vanju. Ovime su obuhvaena i migrantska djeca u nezakonitom poloaju ije je udaljenje
odgoeno.390 Za druge kategorije, kao to su lanovi obitelji dravljana drava lanica
Europskog gospodarskog prostora, izbjeglice ili rezidenti na dulje vrijeme, kodificirana su
ira prava.
Pod odreenim uvjetima djeca dravljana drava lanica Europskog gospodarskog pro-
stora koja su dravljani treih zemalja imaju pravo ostanka radi nastavka ili dovretka
obrazovanja, i onda kad je dravljanin drave lanice EEA-a umro ili se preselio (la-
nak12.stavak3. Direktive o slobodnom kretanju). Ova djeca takoer imaju pravo biti u
pratnji roditelja koji im je skrbnik (lanak12.stavak3.).391 Nadalje na djecu radnika u EEA-
u, koji jesu ili su bili zaposleni u dravi lanici kojoj ne pripadaju, primjenjuju se pogodnosti
iz lanka10. Uredbe (EU) br.492/2011 (biva Uredba (EEZ) br.1612/68), koja se nastav-
lja primjenjivati neovisno o odredbama Direktive o slobodnom kretanju.392
389 ECSR, Zakljuci 2011., Opi uvod, sijeanj 2012.

390 Direktiva 2008/115/EZ, SL L 348/98, l.14. st.1.
391 Vidi lanak12. stavak3. Direktive o slobodnom kretanju 2004/38/EC, SL L 158/77, koji se temelji na
sudskoj praksi ECJ-a vezanoj za l.12. Uredbe (EEZ) br.1612/68, SL L 257/2 (danas l.10. Uredbe (EU)
br.492/2011, SL L 141/1) i naroito na ECJ, spojeni sluajevi C-389/87 i 390/87 [1989.] ECR I-00723,
G. B. C. Echternach i A. Moritz protiv Minister van Onderwijs en Wetenschappen, 15.oujka1989., te na
ECJ, C-413/99 [2002] ECR I-07091, Baumbast i R protiv Secretary of State for the Home Department,
17.rujna2002.
392 ECJ, C-480/08, [2010] ECR I-01107, Maria Teixeira protiv London Borough of Lambeth i Secretary of
State for the Home Department, 23. veljae 2010.
191
lankom 22. stavkom 1. Konvencije o izbjeglicama i standardima pravne steevine

Europske unije omogueno je pravo na obrazovanje djeci traiteljima azila kao i onoj
kojoj je dodijeljen izbjegliki status ili supsidijarna zatita. 393
Dravljani treih zemalja koji se smatraju osobama s dugoronim boravkom prema

Direktivi o rezidentima na dulje vrijeme (vidi Odjeljak2.7) imaju pravo na jednakopravan
postupak kao i dravljani drava lanica EU-a kad je rije o pristupu obrazovanju i stru-
noj izobrazbi, studentskim stipendijama, kao i priznavanju kvalifikacija (lanak11.). Oni
takoer imaju pravo na preseljenje u druge drave lanice Europske unije radi obrazova-
nja i strune izobrazbe (lanak14.).
8.4. Stanovanje
Pravo na odgovarajui stambeni smjetaj dio je prava svake osobe na odgovarajui
ivotni standard, kako je navedeno u lanku11. Meunarodnog pakta o ekonomskim,
socijalnim i kulturnim pravima.
Prema Europskoj konvenciji o ljudskim pravima ne postoji pravo na stjecanje doma, ve

samo pravo na potivanje ve postojeeg.394 Imigracijski nadzor koji pojedincu ograni-
ava pristup domu dosad je bio predmet nekoliko sluajeva koje je rjeavao ESLJP.
Primjer: U sluaju Gillow protiv Ujedinjenog Kraljevstva395 Sud je utvrdio da je dolo

do krenja lanka8. kad je britanskom paru, koji je dugi niz godina bio zaposlen u
inozemstvu, odbijena dozvola boravka koja bi im omoguila povratak i ivot u domu
u Guernseyju koji su posjedovali, odnosno izgradili dvadeset godina ranije.
Iako ne postoji pravo na dom kao takvo, Sud je razmatrao propuste drava lanica pri
osiguranju smjetaja u sluajevima kad su na to bile obvezne zakonom te je, u iznimnim
situacijama, utvrdio da je uskraivanje bilo toliko da je predstavljalo krenje lanka3.
Konvencije o zabrani neljudskog i poniavajueg postupanja.
393 Za podatke o traiteljima azila vidi Direktivu 2013/33/EU o Uvjetima prihvata, SL 2013 L 180/96, l.14.;
ili za podatke o nositeljima izbjeglikog statusa ili statusa supsidijarne zatite vidi Direktivu o kvalifikaciji
2011/95/EU, SL L 337/9, l.27.
394 ESLJP, Chapman protiv Ujedinjenog Kraljevstva [GC], br.27238/95, 18.sijenja2001.
395 ESLJP, Gillow protiv Ujedinjenog Kraljevstva, br.9063/80, 24.studenog1986., st.55.-58.
192
Primjer: U sluaju M.S.S. protiv Belgije i Grke396 Sud je utvrdio da je Grka propustila
osigurati odgovarajuu pomo traitelju azila s obzirom na njezine obveze koje pro-
izlaze iz zakonodavstvu EU-a, zbog ega se podnositelj zahtjeva naao u nevolji, te
je time dosegnut prag potreban za utvrivanje krenja lanka3. Konvencije.
Sud je izbjegavao mijeanje u pravo drava lanica na postavljanje uvjeta prihvata, uklju-
ujui i situacije kada su novopristigli migranti bili izuzeti od pripomoi u obliku javnog
smjetaja.
Primjer: Predmet Bah protiv Ujedinjenog Kraljevstva397odnosio se na odbijanje raz-

matranja prioritetne potrebe za smjetajem majke i njena etrnaestogodinjeg
sina, budui da je sin nedavno bio stigao iz inozemstva s ciljem spajanja obitelji te
da nije imao pravo na traenje pomoi iz javnih fondova. Podnositeljica zahtjeva je
tvrdila da je njihovo odbijanje pristupa smjetaju iz prioritetnih potreba bilo diskrimi-
natorno. Sud je odbio ovu pritubu. Nije ustanovio postojanje niega proizvoljnog u
odbijanju zahtjeva vezanog za prioritetne potrebe koji se temeljio iskljuivo na pri-
sutnosti sina podnositeljice zahtjeva, ija je dozvola ulaska u Ujedinjeno Kraljevstvo
bila izriito uvjetovana nemogunou traenja pomoi iz javnih fondova. Dovoe-
njem svog sina u Ujedinjeno Kraljevstvo uz potpunu svijest o uvjetima njegovog
ulaska u zemlju podnositeljica je prihvatila ovaj uvjet i time se sloila s odricanjem
od prava na traenje pomoi iz javnih fondova radi njegova uzdravanja. Zakono-
davstvom primijenjenim u ovom sluaju djelovalo se u smjeru zakonitog cilja, a to
je pravedna raspodjela oskudnih sredstava meu razliitim kategorijama trailaca.
Vano je napomenuti da podnositelji u sluaju Bah nisu ostavljeni u oskudici i da im
je bio dostupan alternativni smjetaj.
Valja napomenuti i da je u odreenim iznimnim sluajevima Sud odredio privremene

mjere pod Pravilom 39. kako bi obiteljima koje trae azil bio osiguran smjetaj dok su
njihovi zahtjevi pred Sudom u tijeku (vidi i Odjeljak2.4).398
U sklopu Europske socijalne povelje lanak19. stavak4. toka c) odreuje da drave

moraju osigurati odgovarajui smjetaj za radnike migrante, no to je pravo ogranieno na
one koji se kreu dravama koje su potpisnice Socijalne povelje.
396 ESLJP, M. S. S. protiv Belgije i Grke [GC], Br.30696/09, 21.sijenja2011.

397 ESLJP, Bah protiv Ujedinjenog Kraljevstva, br.56328/07, 27.rujna2011.
398 ESLJP, Afif protiv Nizozemske (odluka), br.60915/09, 24.svibnja2011.; ESLJP, Abdilahi Abdulwahidi
protiv Nizozemske, br.21741/07, postupak jo u tijeku.
193
Pravo na stanovanje (lanak31.) usko je vezano za niz dodatnih (revidiranih) prava Soci-
jalne povelje: lanak11. o pravu na zdravlje, lanak13. o pravu na socijalnu i medicinsku
pripomo, lanak16. o pravu na odgovarajuu socijalnu, pravnu i ekonomsku zatitu za
obitelj, lanak17. o pravu djece i mladih na socijalnu, pravnu i ekonomsku zatitu te la-
nak30. o pravu na zatitu od siromatva i drutvene iskljuenosti koji se moe razmatrati
zasebno ili itati u vezi s lankom E o nediskriminaciji.
Primjer: U sluaju COHRE protiv Hrvatske, Odbor je naglasio da drave potpisnice

moraju biti posebno obazrive kada je rije o utjecaju koji e njihove odluke imati na
posebno osjetljive skupine .399
Primjer: U sluaju COHRE protiv Francuske Odbor je ustanovio da je deloacija Roma

iz njihovih prebivalita i njihovo protjerivanje iz Francuske predstavljalo krenje
lanka E tumaenog u vezi s lankom 19. stavkom 8.400 Na slian je nain u sluaju
COHRE protiv Italije Odbor utvrdio da je postupanje Italije prema Romima predstav-
ljao krenje lanka E u vezi s drugim lancima Socijalne povelje.401
Iako Dopuna Socijalne povelje njenu primjenu ograniava na dravljane zemalja potpi-
snica sa zakonitim boravkom, Odbor je takoer primijenio posebne odredbe revidirane
Povelje na djecu u izvanrednim situacijama, naglasivi da je treba tumaiti u svjetlu
meunarodnih zakona o ljudskim pravima.
Primjer: U sluaju Meunarodna udruga za zatitu djece Defence for Children Inter
national (DCI) protiv Nizozemske402 navodi se da je nizozemsko zakonodavstvo djeci
koja su ilegalno boravila u Nizozemskoj uskratilo pravo na stanovanje te time i druga
prava po Europskoj socijalnoj povelji. Odbor je smatrao da Povelju ne treba tumaiti
izolirano. Nju je potrebno u najveoj moguoj mjeri tumaiti u skladu s drugim pra-
vilima meunarodnog prava iji ona dio ini, u ovom sluaju ukljuujui ona pravila
vezana za pruanje odgovarajueg smjetaja svakoj osobi kojoj je potreban, neo-
visno o tome nalazi li se ona legalno na podruju drave lanice. Prema lanku31.
stavku 2. drave lanice potpisnice Povelje moraju poduzeti mjere protiv besku-
nitva. To dravu lanicu obvezuje na pruanje utoita sve dok su djeca u njenoj
399 ECSR, COHRE protiv Hrvatske, alba br.52/2008, meritum, 22.lipnja2010.

400 ECSR, COHRE protiv Francuske, alba br.63/2010, meritum, 28.lipnja2011.
401 ECSR, COHRE protiv Hrvatske, alba br.58/2009, meritum, 25.lipnja2010.
402 ECSR, Defence for Children International (DCI) protiv Nizozemske, alba br.47/2008., meritum,
20.listopada2009.
194
pravnoj nadlenosti, neovisno o njihovom boravinom statusu. Nadalje je potrebno

zabraniti protjerivanje osoba iz utoita koje su nezakonito prisutne jer bi se time
navedene osobe, a osobito djeca, nale u situaciji iznimne bespomonosti, to je u
suprotnosti s potovanjem ljudskog dostojanstva. Odbor je takoer utvrdio krenje
lanka17. stavka 1. toke c) koji titi razdvojenu djecu.
U sklopu prava Europske unije lankom1. Povelje EU-a o temeljnim ljudskim pravima
propisano je pravo na dostojanstvo, a lankom 34. pravo na socijalnu pripomo u vezi sa
stanovanjem. Kljune odredbe vezane za stanovanje mogue je pronai u sekundarnom
pravu EU-a o dravljanima treih zemalja koji su lanovi obitelji drava lanica Europskog
gospodarskog prostora i vicarske, osobama na dugoronom boravku, osobama s potre-
bom za meunarodnom zatitom te o rtvama trgovanja ljudima. Kad je rije o drugim
kategorijama dravljana treih zemalja, pravom EU-a nastoji se osigurati da oni ne pred-
stavljaju teret za sustave socijalne pomoi drava lanica. Stoga prije no to se istraiva-
ima (Direktiva o znanstvenom istraivanju, lanak6. stavak2. toka b)) i studentima
(Direktiva o studentima, lanak7. stavak1. toka b)) dozvoli ulazak u EU, moraju pruiti
dokaze da su njihove potrebe za stanovanjem zadovoljene. Drave lanice sline uvjete
mogu postaviti i za lanove obitelji sponzora koji su dravljani treih zemalja (lanak7.
stavak1. toka a) Direktive o ponovnom spajanju obitelji).
Primjer: U sluaju Kamberaj403 Sud Europske unije utvrdio je da se nacionalnim pra-

vom, koje se prema dravljanima treih zemalja odnosi drukije s obzirom na sta-
novanje, kri lanak11.stavak1. toka d) Direktive o rezidentima na dulje vrijeme.
Konkretno, Sud je smatrao da prema lanku11. stavku 4. drave lanice mogu ogra-
niiti socijalnu pomo i zatitu, napomenuvi da popis minimalnih kljunih beneficija
iz Recitala 13 nije iscrpan. Sud je kljune beneficije proirio tako da ukljuuju i bene-
ficije stanovanja. Na taj se je nain Sud pozvao na lanak34. Povelje EU-a o temelj-
nim pravima, koji, radi borbe protiv drutvene iskljuenosti i siromatva, priznaje
pravo na socijalnu pomo i pomo pri stanovanju kako bi bila osigurana dostojan-
stvena egzistencija za sve one koji nemaju dostatnih sredstava.
Prema lanku24. Direktive o slobodnom kretanju dravljani treih zemalja koji su lanovi
obitelji dravljana EEA-a moraju imati jednak pristup socijalnim i poreznim olakicama
kao i sami dravljani. lanovi obitelji dravljana EEA-a i vicarske ne mogu biti podloni
ogranienjima prava na pristup stanovanju, ukljuujui i pravo na stanovanje uz socijalnu
403 CJEU, C-571/10, [2012] ECR 00000, Servet Kamberaj protiv Istituto per lEdilizia sociale della Provincia
autonoma di Bolzano (IPES) i ostalih, 24.travnja2012.
195
potporu.404 Ovo se ne primjenjuje na dravljane treih zemalja koji su lanovi obitelji

dravljana Europske unije, a koji nisu koristili prava slobodnog kretanja, jer njihova situ-
acija nije regulirana pravom Europske unije, ve se za njih primjenjuju pravila uspostav-
ljena domaim zakonodavstvom. Mogue je da gospodarski neaktivni dravljani EEA-a i
lanovi njihovih obitelji, koji moraju dokazati svoju ekonomsku samostalnost, ne budu u
mogunosti zatraiti financijsku pomo za potrebe svog stanovanja (lanak7. stavak1.
toka b) Direktive o slobodnom kretanju).
Rezidenti na dulje vrijeme imaju pravo na jednako postupanje kao i dravljani, i to u

smislu postupaka za ostvarivanje smjetaja (lanak11. stavak1. toka f) Direktive o
rezidentima na dulje vrijeme). rtve trgovanja ljudima imaju pravo na posebnu pomo
i mjere podrke koje ukljuuju minimalne standarde ivota koji rtvama omoguuju
uzdravanje putem mjera kao to su pruanje odgovarajueg i sigurnog smjetaja (la-
nak11. stavak5. Direktive o suzbijanju trgovanja ljudima).
Prema Direktivi o uvjetima prihvata (2013/33/EU) traitelji azila imaju pravo na uzdra-
vanje im predaju zahtjev za meunarodnu zatitu. Prema lanku17. Direktive drave
lanice obvezne su osobama koje trae meunarodnu zatitu omoguiti materijalne
uvjete prihvata koji podnositeljima zahtjeva jame prikladan ivotni standard te uzdra-
vanje i mentalno i fiziko zdravlje. Sukladno lanku18. drave moraju poduzeti mjere
kojima e sprijeiti napade i nasilje temeljene na spolu u osiguranom smjetaju. Obveza
pruanja potpore odnosi se i na osobe u postupku propisanom Dublinskom uredbom
(Uredba (EU) br.604/2013).
Primjer: U sluaju CIMADE405 Sud Europske unije dao je upute za primjenu Direktive o
uvjetima prihvata u sluaju zahtjeva za transferom u skladu s Dublinskom uredbom.
Sud je smatrao da je drava lanica koja podnosi zahtjev za transferom traitelja azila
prema Dublinskoj uredbi odgovorna, to obuhvaa i financijsku odgovornost, za to da
traitelji azila uivaju cjelokupne povlastice vezane za Direktivu o uvjetima prihvata
sve do potpunog fizikog transfera podnositelja. Cilj Direktive je takoer osigurati i
cjelovito potovanje ljudskog dostojanstva te promicati primjenu lanaka1. i 18.
404 Sporazum izmeu Europske zajednice i njenih drava lanica s jedne strane te vicarske Konfederacije
s druge o slobodnom kretanju osoba, potpisan u Luksemburgu 21.lipnja1999., stupio je na snagu
1.lipnja2002., SL 2002 L 114/6.
405 CJEU, C-179/11 [2012], Cimade i Groupe dinformation et de soutien des immigrs (GISTI) protiv Ministre
de lIntrieur, de lOutre-mer, des Collectivits territoriales et de lImmigration, 27.rujna2012.; CJEU,
spojeni sluajevi C-411/10 i C-493/10, N.S. protiv Secretary of State for the Home Department i M.E.
ostali protiv Refugee Applications Commissioner and Minister for Justice, Equality and Law Reform,
21.prosinca2011.
196
Povelje EU-a o temeljnim pravima. Stoga je nuno da traiteljima azila koji oekuju
odluku prema Dublinskoj uredbi budu prueni i minimalni uvjeti prihvata.
Prema lanku32. Direktive o kvalifikaciji (za Irsku i Ujedinjeno Kraljevstvo, lanak31.

verzije iste Direktive 2004/83/EZ) drave lanice obvezuju se osigurati da korisnici izbje-
glikog statusa ili statusa supsidijarne zatite imaju pristup smjetaju jednak uvjetima koji
se primjenjuju na druge dravljane treih zemalja koji na podruju drave lanice borave
legalno.
8.5. Zdravstvena zatita

Prema EKLJP-u ne postoji izriito pravo na zdravstvenu zatitu, iako ona nedvojbeno
ini aspekt moralnog i tjelesnog integriteta koji moe potpadati pod privatni ivot u
smislu lanka8. EKLJP.406 EKLJP-om se takoer ne jami pravo na bilo koji odreeni stan-
dard medicinske usluge, odnosno pravo pristupa medicinskom lijeenju.407 Pod odree-
nim uvjetima mogue je pozvati se na odgovornost drave lanice prema Konvenciji, i
to onda kad je dokazivo da su nadlena tijela drave lanice dovela u rizik ivot neke
osobe djelima ili propustima kojima je uskraena individualna zdravstvena zatita inae
dostupna opoj populaciji.408 Kad je rije o migraciji, pitanja zdravstvene skrbi vezana za
Konvenciju pojavila su se samo u kontekstu pozivanja na potrebu zdravstvene skrbi kao
zatite od izgona. U iznimnim sluajevima ovo bi se moglo razmatrati i pod lankom 3.
Konvencije (vidi Poglavlje3).
U sklopu Europske socijalne povelje lankom13. obuhvaeno je pravo na medicinsku

pomo.409 Odbor za socijalna prava smatra da je to pravo primjenjivo na migrante u
nezakonitom poloaju.
Primjer: U sluaju Meunarodna federacija liga za ljudska prava (FIDH) protiv Fran
cuske410 FIDH je tvrdila da je Francuska povrijedila pravo na medicinsku pomo
406 ESLJP, Bensaid protiv Ujedinjenog Kraljevstva, br.44599/98, 6.veljae2001.

407 ESLJP, Wastlewski protiv Poljske (odluka), br.32734/96, 20.travnja1999.
408 ESLJP, Powell protiv Ujedinjenog Kraljevstva (odluka), br.45305/99, 4.svibnja2000.
409 Vidi takoer Europsku konvenciju o socijalnoj i medicinskoj pomoi, kojom se na slian nain omoguuje
obostrana socijalna i medicinska pomo dravljanima drava koje su njene potpisnice, a na podruju
drugih drava potpisnica. Ova Konvencija Vijea Europe ima samo osamnaest potpisnica, od kojih su sve
osim Turske dio Europske unije; njeno je potpisivanje poelo 11.prosinca1953., a na snagu je stupila
1.srpnja1954., ETS br.014.
410 ECSR, International Federation of Human Rights Leagues (FIDH) protiv Francuske, alba br.14/2003.,
meritum, 8.rujna2004.
197
(lanak13. revidirane Povelje) tako to je ukinula izuzee od plaanja naknade za

medicinsko i bolniko lijeenje za migrante u nezakonitom poloaju s vrlo niskim pri-
manjima. Nadalje je podnositelj albe tvrdio da je pravo djece na zatitu (lanak17.)
bilo povrijeeno zakonodavnom reformom iz 2002. kojom je migrantskoj djeci u
nezakonitom poloaju ogranien pristup medicinskim uslugama. Naelno, prava
prema Socijalno povelji mogue je proiriti jedino na strance koji su dravljani dru-
gih drava lanica, potpisnica Povelje i zakonito borave ili redovito rade na podruju
drave. Meutim Odbor je napomenuo da je Povelju nuno tumaiti na svrsishodan
nain koji je u skladu s naelima ljudskog dostojanstva pojedinca te da je sva ograni-
enja u konanici nuno podrobno razjasniti. Smatrao je da je svako zakonodavstvo
ili sudska praksa koja stranim dravljanima uskrauje pravo na medicinsku pomo
dok su na podruju drave potpisnice, ak i ako se ondje nalaze ilegalno, u suprot-
nosti s Poveljom, iako sva prava po Povelji nije mogue proiriti na migrante u neza-
konitom poloaju. Veinom od devet prema etiri glasa Odbor je utvrdio da nije bilo
krenja lanka13. kada je rije o pravu na medicinsku pomo, s obzirom na to da su
odrasli migranti u nezakonitom poloaju imali mogunost pristupa nekim oblicima
medicinske pomoi nakon tri mjeseca boravka, dok je svim stranim dravljanima u
svakom trenutku bilo mogue ostvariti lijeenje u hitnim sluajevima i okolnostima
opasnim po ivot. Iako su bolesna djeca imala slian pristup zdravstvenoj zatiti kao
i odrasli, Odbor ( je utvrdio krenje lanka17. kada je rije o pravu djece na zatitu,
s obzirom da je taj lanakopseniji po pitanju prava na medicinsku pomo. Ova je
odluka u skladu s kasnijim pristupom vezanim za djecu u sluaju Meunarodne
udruge za zatitu djece (vidi Odjeljak8.4).
Prema pravu Europske unije Poveljom EU-a o temeljnim pravima nije obuhvaeno pravo
na zdravlje, no prepoznata su povezana prava, kao to su zatita ljudskog dostojanstva
(lanak1.) i pravo na tjelesni integritet (lanak3.). Povelja takoer obuhvaa pravo na
zdravstvenu zatitu prema lanku35., u kojem se navodi da [s]vatko ima pravo pristupa
preventivnoj zdravstvenoj zatiti i pravo na pogodnosti medicinskog lijeenja pod uvje-
tima navedenim u nacionalnim zakonima i praksama. Primjena Povelje ograniena je na
ona pitanja koja potpadaju pod prava Europske unije. Poveljom nisu istaknute nikakve
razlike na temelju dravljanstva, meutim, ona primjenu prava na zdravstvenu zatitu
ini podlonom nacionalnim zakonima i praksama.
Sekundarnim pravom EU-a regulira se pristup zdravstvenoj skrbi za velik broj kategorija
dravljana treih zemalja te se od nekih od njih zahtijeva posjedovanje zdravstvenog osi-
guranja prije nego to im se dodijeli odreeni status ili pravo pristupa na podruju drave
lanice. Navest emo nekoliko najeih kategorija dravljana treih zemalja.
198
Bez obzira na njihovo dravljanstvo, zaposleni ili samozaposleni lanovi obitelji drav-
ljana EEA-a ili vicarske, a koji su uivali prava slobodnog kretanja, imaju pravo na jed-
nako postupanje kao i dravljani (lanak24. Direktive o slobodnom kretanju za drav-
ljane Europske unije).411 Osobe koje ele boraviti u drugoj dravi lanici na temelju svoje
gospodarske neovisnosti, moraju dokazati da imaju zdravstveno osiguranje kojim
mogu pokriti sve rizike kako za sebe tako i za lanove svoje obitelji (lanak7. stavak1.
tokab)).
Neovisno o tome je li dravljanin neke od lanica Europskog gospodarskog prostora

ili dravljanin tree zemlje, svaka osoba koja je povezana sa sustavom nacionalnog
zdravstva u svojoj dravi boravka unutar EEA-a ima pravo na nuno lijeenje412 prilikom
posjeta drugim dravama lanicama EEA-a i vicarskoj.413 Putovanje u drugu dravu la-
nicu radi javno dostupnog medicinskog lijeenja podlono je sloenim pravilima.414
Prema Direktivi o ponovnom spajanju obitelji od sponzora se moe traiti da dokae da

obvezno posjeduje zdravstveno osiguranje s obzirom na sve rizike koji su u navede-
noj dravi lanici obino pokriveni za sve njene dravljane, kako za njega/nju tako i za
lanove njegove/njene obitelji kao i stabilna i redovita primanja koja su dostatna da
uzdrava sebe i lanove svoje obitelji bez traenja pomoi od sustava socijalne pomoi
navedene drave lanice (lanak7. stavak1. toke b) i c)).
Na slian nain, a prije dodjele statusa rezidenta na dulje vrijeme, od dravljana treih
zemalja i njihovih lanova obitelji zahtijeva se pruanje dokaza o zdravstvenom osi-
guranju koje pokriva sve trokove koje drava lanica domain inae pokriva za svoje
dravljane (lanak5. stavak1. toka b) Direktive o rezidentima na dulje vrijeme). Takoer
su duni dokazati posjedovanje stabilnih i redovitih primanja dostatnih za uzdravanje
sebe i lanova svoje obitelji bez traenja pomoi unutar sustava socijalne potpore drave
411 Sporazum o Europskom gospodarskom prostoru, 2.svibnja1992., Dio III., Slobodno kretanje osoba,
usluga i kapitala, Sporazum izmeu Europske zajednice i njenih drava lanica s jedne strane i vicarske
Konfederacije s druge o slobodnom kretanju osoba, potpisan u Luksemburgu 21.lipnja1999., stupio je
na snagu 1.lipnja2002., SL 2002 L 114/6.
412 Uredba (EC) br.883/2004, 29.travnja2004., SL L 166/1, l.19. stavak1.; CJEU, C-211/08 [2010] ECR
I-05267, Europska komisija protiv Kraljevine panjolske, 15.lipnja2010., st.58. i 61.
413 Odluka 2012/195/EU Zdruenog vijea osnovanog Sporazumom izmeu Europske zajednice i njenih
drava lanica s jedne te vicarske Konfederacije s druge strane o slobodnom kretanju osoba, od
31.oujka2012., kojom se zamjenjuje Dopuna II. tom Sporazumu o upravljanju sustavima socijalne
sigurnosti, SL 2012 L 103/51.
414 Vidi l.22. st.1. t. c) Uredba Vijea (EEZ-a) br.1408/71, sporno pri ECJ, C- 368/98, [2001] ECR I-05363,
Abdon Vanbraekel i ostali protiv Alliance nationale des mutualits chrtiennes (ANMC), 12.srpnja2011.
i ECJ, C-372/04 [2010] ECR I-04325, The Queen, o primjeni Yvonne Watts protiv Bedford Primary Care
Trust and Secretary of State for Health, 16.svibnja2006.
199
lanice (lanak5. stavak1. toka a)). Osobe koje su ostvarile status rezidenta na dulje
vrijeme, imaju pravo na jednako postupanje kao i dravljani drave lanice domaina
kada je rije o socijalnoj sigurnosti, pomoi i zatiti prema definiciji u sklopu nacional-
nog prava (lanak11. stavak1. toka d)). U Recitalu 13 Direktive navodi se da kada je
rije o socijalnoj pomoi, mogunost ograniavanja beneficija na one osnovne u vezi
s rezidentima na dulje vrijeme treba shvatiti na nain da navedeni koncept obuhvaa
barem potporu u obliku minimalnih prihoda, pomo u sluaju bolesti, trudnoe, pomo
za roditelje te skrb na dulje vrijeme. Naini dodjele takvih beneficija moraju biti propisani
nacionalnim pravom.
Prema lanku19. Direktive o uvjetima prihvata (2013/33/EU) traitelji azila imaju pravo
na nunu zdravstvenu zatitu, koja mora ukljuivati barem hitnu medicinsku njegu i
osnovno lijeenje u sluaju bolesti, kao i nunu medicinsku ili drugu pomo ako su osobe
s posebnim potrebama. U Direktivi o vraanju (2008/115/EZ) na slian se nain navodi
da e se [p]osebna panja posvetiti situacijama u kojima se nalaze ranjive osobe. Hitna
zdravstvena skrb i osnovno lijeenje u sluaju bolesti bit e prueni onima ije je udalje-
nje obustavljeno ili im je dodijeljeno odreeno vrijeme za dobrovoljni odlazak.
Izbjeglice koje su priznate, kao i one sa supsidijarnom zatitom imaju pravo na jednak
pristup zdravstvenoj skrbi kao i dravljani drava lanica prema lanku30. Direktive
o kvalifikaciji. Na osobe s posebnim potrebama odnose se i odgovarajue posebne
odredbe. Mjere pomoi i podrke za rtve trgovanja ljudima obuhvaaju nune medi-
cinske postupke koji ukljuuju psiholoku pomo, savjetovanje i informacije (lanak11.
stavak5. Direktive o suzbijanju trgovanja ljudima).
8.6. Socijalna sigurnost i socijalna pomo

Socijalna sigurnost i socijalna pomo odnose se na beneficije koje se mogu temeljiti
na prolim doprinosima nacionalnom sustavu socijalne sigurnosti, kao to su mirovine,
odnosno drava ih daje osobama s potrebama, kao to su osobe s invaliditetom. Njima je
obuhvaen irok raspon beneficija, koje su obino financijske.
Prema EKLJP-u ne postoji izravno pravo na socijalnu sigurnost ili socijalnu pomo.
Primjer: U sluaju Wasilewski protiv Poljske415 Sud je utvrdio da [u] mjeri u kojoj se
pritube podnositelja zahtjeva odnose na njegovu financijsku situaciju, Sud podsjea
415 ESLJP, Wastlewski protiv Poljske (odluka), br.32734/96, 20.travnja1999.
200
da ni lanak2. niti bilo koju drugu odredbu Konvencije nije mogue tumaiti kao
dodjelu prava nekoj osobi na uivanje bilo kojeg danog standarda ivljenja ili prava
ostvarenja financijske pomoi od drave.
U odreenim okolnostima moe se postaviti pitanje diskriminacije u podruju soci-

jalne sigurnosti i socijalne pomoi, neovisno o tome je li osoba o kojoj je rije financij-
ski pridonosila sustavu o kojem je rije. ESLJP je kritian prema dravama koje su zako-
nitim rezidentima odbile beneficije na diskriminacijskoj osnovi neispunjenog uvjeta
dravljanstva.416
Primjeri: Sluaj Gaygusuz protiv Austrije417 odnosio se na uskraivanje naknada za

nezaposlenost turskom dravljaninu na osnovi injenice da nije imao austrijsko
dravljanstvo. Sluaj Koua Poirrez protiv Francuske418 odnosio se na uskraiva-
nje naknada za invalidnost migrantu koji je bio na zakonitom boravku, i to zato jer
nije bio ni Francuz ni dravljanin zemlje s reciprocitetnim ugovorom s Francuskom.
ESLJP je utvrdio da je dolo do diskriminacije obojice podnositelja, ime je prekren
lanak14. EKLJP-a u svezi s lankom 1. Protokola br.1 o pravu na mirno uivanje
imovine.
Primjer: Sluaj Andrejeva protiv Latvije419 odnosio se na naknade temeljene na

doprinosima. Podnositeljica zahtjeva je veinu svog ivota radila na podruju Latvije
dok je ona bila dio Sovjetskog Saveza. Uskraen joj je dio mirovine jer domai sudovi
zakljuili da je podnositeljica bila radila izvan Latvije i nije bila latvijska dravljanka.
ESLJP nije mogao prihvatiti Vladin argument da bi za podnositeljicu bilo dostatno
da postane naturalizirana dravljanka Latvije kako bi primila cjelovit iznos zatra-
ene mirovine. Zabrana diskriminacije sadrana u lanku14. EKLJP-a imala bi smisla
jedino ako bi se u svakom pojedinanom sluaju uvaila osobna situacija podnosi-
telja, onakva kakva ona jest i bez izmjene, prilikom njene usporedbe s kriterijima
navedenim u odredbi. U suprotnom, i odbacivanja tvrdnji rtve iz razloga to je dis-
kriminaciju mogla izbjei izmjenom jednog od predmetnih imbenika primjerice,
stjecanjem dravljanstva lanak14. izgubio bi smisao. ESLJP je utvrdio povredu
lanka14. Konvencije u svezi s lankom 1. Protokola br.1.
416 ESLJP, Luczak protiv Poljske, br.77782/01, 27.studenog2007.; ESLJP, Fawsie protiv Grke, br.40080/07,
28.listopada2010.
417 ESLJP, Gaygusuz protiv Austrije, br.17371/90, 16.rujna1996., st.46.-50.
418 ESLJP, Amuur protiv Francuske, br.40892/98, 30.rujna2003, st.41.
419 ESLJP, Andrejeva protiv Latvije [GC], br.55707/00, 18.veljae2009., st.91.
201
U ovim primjerima podnositelji zahtjeva su u svim drugim aspektima bili u slinoj situaciji
s vlastitim dravljanima zemlje te se nijedan od podnositelja nije nalazio u neizvjesnom
imigrantskom statusu niti je bio podloan ogranienjima prilikom traenja pomoi iz jav-
nih fondova.
Primjer: Sluaj Weller protiv Maarske420 odnosio se na maarskog oca i rumunj-

sku majku. U vrijeme podnoenja zahtjeva, to je bilo prije rumunjskog prikljue-
nja Europskoj uniji, majka je imala boravinu dozvolu, ali ne i dozvolu naseljavanja
u Maarskoj. Prema maarskom zakonu jedino su majke s maarskim dravljan-
stvom ili dozvolom naseljavanja imale pravo zatraiti naknade za majinstvo. Pod-
nositelj se alio da je postupak prema mukarcima sa stranim suprugama bio manje
povoljan za uivanje povlastica nego prema onima s maarskim enama.Sud je
zakljuio kako je dolo do povrede lanka8. EKLJP u svezi s lankom 14.
Prema Europskoj socijalnoj povelji postoji pravo na socijalnu sigurnost (lanak12.),

pravo na socijalnu i medicinsku pomo (lanak13.) i pravo na beneficije slubi sa soci-
jalnu skrb (lanak14.). Nadalje postoje posebne odredbe za osobe s invaliditetom (la-
nak15.), djecu i mlade (lanak17.) i starije osobe (lanak23.). lanak30. sadri pravo na
zatitu od siromatva i socijalne iskljuenosti Kada je rije o socijalnoj pomoi, lanak13.
Povelje primjenjiv je na migrante u nezakonitim situacijama.
Prema pravu Europske unije treba razlikovati dvije situacije kada je rije o dravljanima
treih zemalja. Prvo, meu dravama lanica EU-a postoji sustav usklaivanja benefi-
cija za dravljane treih zemalja koji se kreu unutar Unije. Drugo, odreene kategorije
dravljana treih zemalja prema sekundarnom pravu EU-a imaju pravo na odreene
beneficije neovisno o tome jesu li se kretali unutar Unije.
a)Usklaivanje beneficija unutar Europske unije
Dravljani treih zemalja koji su lanovi obitelji drava lanica EEA-a i koji su se prese-
lili u dravu lanicu EU-a imaju prema lanku24. Direktive o slobodnom kretanju (a to
vrijedi i za one koji nisu dravljani Europske unije u skladu sa sporazumom izmeu EU-a
i EEA-a) pravo na jednake socijalne i porezne povlastice kao i vlastiti dravljani drave
domaina. Prema lanku14. stavku 1. iste Direktive, meutim, oni koji se koriste pra-
vima slobodnog kretanja, a pritom ne rade, kao u sluajevima samodostatnosti, ne smiju
predstavljati nerazuman teret za sustav socijalne pomoi drave domaina. Tijekom
godina izgraen je sloen pravni sustav za upravljanje socijalnom sigurnou i socijalnom
420 ESLJP, Weller protiv Maarske, br.44399/05, 31.oujka2009., st.36.-39.
202
pomoi za osobe koje uivaju pravo slobodnog kretanja. Ovo je kodificirano u Uredbi
(EZ) br.883/2004 (dopunjena verzija)421 uz osnovno naelo da je sustav diljem Europske
unije koordinacijski, a ne harmonizacijski.422 Njegov je cilj smanjenje negativnih utjecaja
migracije izmeu drava lanica pojednostavljenjem upravnih postupaka i osiguranja
jednakopravnog postupka kako prema onima koji se kreu meu dravama lanicama
tako i meu dravljanima odreene drave lanice. Neka se prava mogu izvesti, a neka
ne. Uredba 987/09 (koja je dopunjena Uredbom (EU) br.465/2012) navodi postupke
potrebne za primjenu Uredbe (EZ) br.883/2004.
Zaposleni dravljani treih zemalja koji putuju izmeu drava lanica EU-a kao i la-
novi njihovih obitelji i njihovi nasljednici imaju pravo na povlasticu prekograninog
zakonodavstva o akumulaciji i koordinaciji povlastica socijalne sigurnosti (Uredbe (EZ)
br.859/2003 i (EU) br.1231/2010). Ovo podlijee obvezi zaposlenih dravljana treih
zemalja da budu zakoniti rezidenti na podruju drave lanice te posjeduju veze osim
onih s treom zemljom i jednom dravom lanicom. Ovim uredbama nisu obuhvaeni
dravljani treih zemalja koji imaju veze samo s treom zemljom i jednom dravom
lanicom.
b)Prava za odreene kategorije dravljana treih zemalja
Traitelji azila nemaju posebnih prava na pristup socijalnoj pomoi prema Direktivi o
uvjetima prihvata (2013/33/EU). Meutim, u lanku17. navode se opa pravila raspolo-
ivih uvjeta prihvata te se u lanku17. stavku 5. koji se ne primjenjuje na Irsku i Ujedi-
njeno Kraljevstvo - navodi kako se odreuje iznos financijskih isplata ili bonova.
Primjer: Njemaki federalni ustavni sud (Bundesverfassungsgericht) 18.srpnja2012.

donio je odluku da Njemaka mora povisiti pomo za traitelje azila, jer ista nije bila
poviena tijekom devetnaest godina i nije zadovoljavala propisani minimum za osi-
guravanje dostojne egzistencije prema lanku1. njemakog Ustava.423
Prema lanku29. revidirane Direktive o kvalifikaciji drava lanica duna je osigurati da

izbjeglice i korisnici supsidijarne zatite primaju nunu socijalnu pomo jednaku onoj
421 Uredba je dopunjena Uredbom (EZ) br.988/2009, SL 2009 L 284/43, Uredbom (EU) br.1231/2010, SL
2010 L 344/1, te nedavno u 2012. Uredbom (EU) br.465/2012, SL 2012 L 149/4.
422 ECJ, C-21/87 [1988] ECR I-03715, Borowitz protiv Bundesversicherungsanstalt fr Angestellte,
5.srpnja1988., st.23.; ECJ, C-331/06 [2008] ECR I-01957, Chuck protiv Raad van Bestuur van de
Sociale Verzekeringsbank, 3.travnja2008., st.27.
423 Njemaka, Bundesverfassungsgericht, br.56/2012, 18.lipnja2012.
203
koja je omoguena dravljanima u dravi domainu. Meutim, za nositelje statusa supsi-

dijarne zatite to moe biti ogranieno na osnovne beneficije. lankom 23. stavkom
2. beneficije se proiruju na lanove obitelji korisnika supsidijarne zatite. Mogue je da
e u pojedinim dravama lanicama do prosinca 2013. i dalje postojati odreena ograni-
enja za korisnike supsidijarne zatite. Prema lanku11. stavku 7. Direktive o suzbijanju
trgovanja ljudima drave lanice dune su skrbiti za rtve trgovanja ljudima s posebnim
potrebama te su za djecu rtve trgovanja ljudima odreeni posebni uvjeti (lanak13).
Prema Direktivi o rezidentima na dulje vrijeme osobe sa statusom rezidenta na dulje vri-
jeme imaju pravo na jednak postupak kao i dravljani zemlje domaina s obzirom na
socijalnu sigurnost, socijalnu pomo i socijalnu zatitu prema lanku11. stavku 1. toki
d). Meutim, za socijalnu pomo i zatitu mogua su ogranienja na osnovne beneficije.
U sklopu Direktive o ponovnom spajanju obitelji pristup socijalnoj pomoi za lanove

obitelji nije omoguen. Sponzori su duni dokazati posjedovanje stabilnih i redovitih pri-
manja dostatnih za izdravanje sebe i lanova svoje obitelji bez traenja pomoi unutar
sustava socijalne potpore drave lanice (lanak7. stavak1. toka c) Direktive).
204
Kljune toke
Glavne toke u sklopu prava Europske unije i Europske socijalne povelje
Za pristup ekonomskim i socijalnim pravima nuno je potvreno pravo na ulazak ili osta-
nak (vidi Uvod u Poglavlje8).
Svakom pojedincu prisutnom na teritoriju moraju biti omoguene kljune sastavnice soci-
jalnih prava (vidi napomene za migrante u nezakonitom poloaju u Odjeljcima8.2 8.6).
U to je slinijem poloaju migrant poloaju vlastitih dravljana drave, bit e potrebno

vee opravdanje u sluaju diskriminacije na osnovi dravljanstva (vidi Uvod u Poglavlje8).
Mnoga prava u sklopu Povelje EU-a o temeljnim pravima ograniena su samo na drav-
ljane i one koji zakonito borave u nekoj dravi lanici EU-a (vidi Odjeljak8.1).
Europska socijalna povelja sadri skup ekonomskih i socijalnih prava, ije je uiva-
nje naelno ogranieno na dravljane potpisnica Povelje kad se nalaze na podruju
druge drave potpisnice. Europski odbor za socijalna prava je meutim napravio neke
iznimke kada je bila rije o smjetaju djece (vidi Odjeljak8.4) i zdravstvenoj skrbi (vidi
Odjeljak8.5).
Ekonomska prava prema pravu EU
Pristup tritu rada moe biti ogranien, no od trenutka zakonite ili nezakonite zaposleno-
sti osobe nuno je potivanje osnovnih radnih prava (vidi Odjeljak8.2).
Stupanj do kojeg dravljani treih zemalja imaju pristup tritu rada razlikuje se ovisno o
kategoriji kojoj pripadaju (vidi Odjeljak8.1).
lanovi obitelji dravljana EEA-a koji ostvaruju prava imaju jednako pravo pristupa tritu
rada kao i graani drave lanice EU-a (vidi Odjeljak8.2.1).
Turski dravljani uivaju povlastice iz klauzule o mirovanju lanka41. Dodatnog protokola

Ankarskom sporazumu, koja dravama onemoguuje da na njih stavljaju nova opteree-
nja (vidi Odjeljak8.2.4).
Pristup tritu rada traiteljima azila, iji zahtjev za azilom jo nije rijeen u prvom stup-
nju, mora biti omoguen u roku od najkasnije devet mjeseci (godinu dana u Irskoj i Uje-
dinjenom Kraljevstvu) nakon podnoenja zahtjeva za meunarodnom zatitom (vidi
Odjeljak8.2.7).
Direktivom o sankcioniranju poslodavaca mogue je kanjavanje svih onih koji zapolja-

vaju migrante u nezakonitom poloaju te je takoer omogueno pravo na zahtijevanje
isplate neisplaenih naknada, kao i neki drugi oblici zatite migranata u situacijama zlou-
porabe (vidi Odjeljak8.2.8).
205
Obrazovanje (vidi Odjeljak8.3)
Prema lanku2. Protokola br.1 EKLJP-a pravo na obrazovanje ne smije nikome biti uskra-
eno. Meutim, drave lanice imaju veu slobodu procjene pri postavljanju odreenih
ogranienja kada je rije o viim razinama obrazovanja.
Sva djeca dravljana treih zemalja koja borave u EU, ukljuujui i migrante u nezakoni-
toj situaciji ije je udaljenje odgoeno, prema sekundarnom zakonodavstvu EU-a imaju
pravo na pristup osnovnom obrazovanju.
Smjetaj (vidi Odjeljak8.4)
Pravo EU rjeava pitanje smjetaja Poveljom EU-a o temeljnim pravima, koja takoer
sadri posebne odredbe za dravljane treih zemalja koji su lanovi obitelji dravljana
EEA-a, rezidente na dulje vrijeme, osobe s potrebom za meunarodnom zatitom i rtve
trgovanja ljudima u sekundarnom zakonodavstvu EU-a.
Drave lanice obvezne su traiteljima azila omoguiti ivotni standard prikladan njiho-
vom zdravlju kojim je mogue osigurati njihovo uzdravanje.
Propust nadlenih vlasti pri potivanju neijeg doma moe pokrenuti pitanja vezana za
lanak8. EKLJP-a. U iznimnim situacijama propust nadlenih vlasti pri omoguivanju uto-
ita moe pokrenuti pitanja vezana za lanak3. EKLJP-a.
Europska socijalna povelja prua pravo na smjetaj, kojim se otvara niz drugih dodatnih
prava.
Zdravstvena skrb (vidi Odjeljak8.5)
Osobe u sklopu nacionalnog zdravstvenog sustava u dravi EEA-a u kojoj borave prili-
kom posjeta drugim dravama lanicama EEA-a ili vicarskoj imaju mogunost koritenja
beneficija u sklopu lokalnih izvora zdravstvene zatite.
Prema pravu EU izbjeglice imaju pravo na jednako pristup zdravstvenoj skrbi kao i drav-
ljani, dok traitelji azila i migranti u nezakonitom poloaju, ije je udaljenje odgoeno,
imaju pravo na hitnu zdravstvenu skrb i osnovno lijeenje.
EKLJP ne sadri specifine odredbe vezane za zdravstvenu skrb, no ESLJP pritube ovakve
vrste moe razmatrati pod lancima 2., 3. ili 8. EKLJP.
Europskom socijalnom poveljom je zajamena medicinska pomo migrantima u neredo-

vitim situacijama.
206
Socijalna sigurnost i socijalna pomo (vidi Odjeljak8.6)
Prema pravu EU za one dravljane treih zemalja koji u skladu s odredbama o slobodnom
kretanju putuju izmeu drava lanica, a vezano za prava na socijalnu sigurnost i socijalnu
pomo, tijekom vie godina izgraen je sloen zakonski sustav.
Prema EKLJP-u uskraivanje socijalne pomoi ili drugih beneficija nekom strancu moe
pokrenuti pitanje diskriminacije neovisno o tome je li osoba doprinosila sustavu iz kojeg
e naknada biti isplaena.
Europskom socijalnom poveljom je propisano da socijalna pomo treba biti zajamena

potrebitim osobama, ukljuujui i one u nezakonitim situacijama.

207
9
Osobe s posebnim
potrebama

pitanja
Povelja o temeljnim pravima Maloljetnici bez Europska socijalna povelja,
Europske unije, lanak24. (prava pratnje lanak17. (prava djeteta na
djeteta) socijalnu, pravnu i ekonomsku
zatitu)
ESLJP, Rahimi protiv Grke, 2011.
(maloljetni traitelj azila bez pratnje
zadran u prihvatnom centru za
odrasle)
Dublinska uredba, Uredba (EU) Prihvat i postupanje
br.604/2013, lanak8.
CJEU, C-648/11, 2013, MA, BT i DA
(dublinski transferi)
(2013/33/EU), lanak24.
(2013/32/EU), lanak25.
Direktiva o kvalifikaciji (2011/95/EU),
lanak31.
Direktiva o vraanju (2008/115/EZ),
lanak10.
Direktiva o postupcima azila Procjena dobi Konvencija o suzbijanju trgovanja
(2013/32/EU), lanak25. ljudima, lanak10. stavak3.
209

pitanja
Direktiva o spreavanju trgovanja rtve trgovanja EKLJP, lanak4. (zabrana ropstva i
ljudima (2011/36/EZ) ljudima prisilnog rada)
ESLJP, Rantsev protiv Cipra i
Rusije, 2010. (vlasti imaju obvezu
pokrenuti istragu na vlastitu
inicijativu)
Konvencija o aktivnostima protiv
trgovanja ljudima
Konvencija o pravima osoba Osobe s
s invaliditetom (ratificirana od invaliditetom
Europske unije)
(2013/33/EU), lanci19., 21. i 22.
(2013/32/EU), lanak14.
Direktiva o uvjetima prihvata rtve muenja i ESLJP, Opuz protiv Turske, 2009.
(2013/33/EU), lanak25. drugih tekih oblika (nasilje u obitelji)
Direktiva o postupcima azila nasilja
(2013/32/EU), lanak24.
Uvod
Ovo poglavlje govorit e o odreenim skupinama pojedinaca koji se mogu klasificirati
kao posebno ranjivi i kojima treba specifina panja. Uz sve to je dosad openito izre-
eno u prethodnim poglavljima, pravo Europske unije i Europska konvencija o ljudskim
pravima pruaju dodatnu zatitu osobama s posebnim potrebama.
U pravu Europske unije posebna situacija ranjivih osoba mora se uzeti u obzir prilikom,
primjerice, ureivanja prihvata ili oduzimanja slobode. Ranjive osobe navedene su u
lanku21. Direktive o uvjetima prihvata (2013/33/EU) i lanku3. stavku9. Direktive o
vraanju (2008/115/EZ). Obje odredbe ukljuuju maloljetnike, maloljetnike bez pratnje,
osobe s invaliditetom, starije osobe, trudnice, samohrane roditelje s maloljetnom djecom
i osobe koje su bile podvrgnute muenju, silovanju ili drugom obliku tekog psihikog,
fizikog ili seksualnog nasilja, ali je lista Direktive o uvjetima prihvata dua i neiscrpna.
Prema lanku22. Direktive o uvjetima prihvata drave moraju procijeniti da li ranjive
osobe imaju posebne potrebe glede prihvata. Direktiva o postupcima azila (2013/32/EU)
zahtijeva od drava da procijene da li su podnositelju zahtjeva za azil potrebna posebna
210
Osobe s posebnim potrebama
proceduralna jamstva te, ukoliko jesu, da mu ili joj osigura prikladnu potporu tijekom
postupka za azil (lanak24.).
9.1. Maloljetnici bez pratnje

Pojam maloljetnici bez pratnje upotrebljava se za opis pojedinaca ispod 18 godina sta-
rosti koji uu na teritorij Europe bez odgovorne odrasle osobe u zemlji prihvata (vidi la-
nak2. st.1. Direktive o kvalifikaciji). Postoje kljune odredbe europskog zakonodavstva
o azilu i imigraciji koje se odnose na njihov status, a o kojima e biti rijei u ovom odjeljku.
EKLJP ne sadri izrijekom odredbe u vezi s maloljetnicima bez pratnje, ali postupanje s
njima moe se sagledati kroz razliite odredbe poput lanka5. o pravu na slobodu i sigur-
nost, lanka8. o pravu na potivanje privatnog i obiteljskog ivota ili lanka2. Proto-
kola br.1. o pravu na obrazovanje. ESLJP je drao da drave imaju odgovornost paziti na
maloljetnike bez pratnje i ne naputati ih kada ih otpuste iz prihvatnog centra.424
Bilo koja odluka koja se odnosi na dijete mora se zasnivati na potivanju prava djeteta
prema Konvenciji o pravima djeteta Ujedinjenih naroda (CRC), koju su ratificirale sve
drave osim Somalije i SAD-a. Konvencija o pravima djeteta sadri ljudska prava djece
koja se moraju primjenjivati bez obzira na njihov imigracijskih status.425 Naelo u naj-
boljem interesu djeteta od temeljnog je znaenja i vlasti ga moraju primarno razmotriti
kada poduzimaju aktivnosti vezane za djecu. Za razliku od Povelje o temeljnim pravima
Europske unije, ovo naelo nije izrijekom navedeno u EKLJP-u, ali se redovito izraava u
sudskoj praksi vezanoj za Konvenciju. Naelo je takoer podloga specifinim odredbama
zakonodavstva EU vezanog za maloljetnike bez pratnje.
Europska socijalna povelja spominje razdvojenu djecu u lanku17. stavku 1. toki c).
Europski odbor za socijalna prava kao i EKLJP naglasio je da drave koje ele zau-
staviti pokuaje zaobilaenja imigracijskih pravila ne smiju liiti maloljetne strance, pose-
bice one bez pratnje, zatite koju im jami njihov status. Zatita temeljnih prava mora se
stoga pomiriti s ogranienja nametnuta dravnim imigracijskim mjerama.426
424 ESLJP, Rahimi protiv Grke, br.8687/08, 5.travnja2011.

425 Odbor Ujedinjenih naroda o pravima djeteta pruio je dodatne smjernice za zatitu, skrb i dolino
postupanje s maloljetnicima bez pratnje u svom Opem komentaru br.6 (2005.) dostupnom na www2.
ohchr.org/english/bodies/crc/comments.htm.
426 ECSR, Defence for Children International (DCI) protiv Nizozemske, alba br.47/2008, meritum,
20.listopada2009. Odbor je smatrao da, inter alia, maloljetnici bez pratnje imaju pravo na zatitu
sukladno l.31. stavku 2. Europske socijalne povelje.
211
9.1.1. Prihvat i postupanje

U skladu s pravom EU instrumenti za azil kao i Direktiva o vraanju sadre specifine
odredbe o maloljetnicima bez pratnje.
Prije razmatranja naina postupanja s maloljetnicima bez pratnje tijekom postupka za

traenje azila, vano je razjasniti koja je drava odgovorna za obradu njihova zahtjeva za
azil. Prema Dublinskoj uredbi (Uredba (EU) br.604/2013) zahtjevi za azil maloljetnika bez
pratnje imaju se odluiti u dravi u kojoj oni imaju zakonito prisutne lanove obitelji, brae
i sestre ili roake (lanak8.) Moraju biti zastupani (lanak6.). lanak6. st.3. odreuje
kako procijeniti najbolji interes djeteta. lanak11. sadri pravila kako bi se izbjeglo raz-
dvajanje primjenom Dublinske uredbe (Uredba (EU) br.604/2013) ukoliko lanovi obitelji
podnesu odvojene zahtjeve za azil u istoj dravi lanici. Konano, lanak16. odnosi se na
ovisne osobe (vidi Odjeljak4.2).
Kad ne postoji lan obitelji, brat, sestra niti roak, odgovorna drava lanica jest ona
drava u kojoj je dijete podnijelo zahtjev za azil ukoliko je to u najboljem interesu djeteta
(lanak8.).
Primjer: U predmetu MA, BT i DA protiv dravnog tajnika za unutarnje poslove427,

CJEU je morao odluiti koja je drava odgovorna u sluaju maloljetnika bez pratnje
koji je podnio zahtjev za azil u razliitim dravama lanicama EU-a. CJEU je objasnio
kako je, ukoliko maloljetnik nema srodnika sa zakonitim boravkom u niti jednoj
dravi lanici, za odluivanje o njegovom zahtjevu za azil odgovorna ona drava la-
nica u kojoj se maloljetnik fiziki nalazi. Sud se tom prilikom pozvao na lanak24.
st.2. Povelje o temeljnim pravima koji zahtijeva da u svim postupcima koji se tiu
djece ponajprije treba uzeti u obzir njihov najbolji interes.
Maloljetnicima bez pratnje koji trae azil treba se, odmah nakon to predaju zahtjev za
azil, dodijeliti zastupnik (lanak24. Direktive o uvjetima prihvata i lanak25. Direktive o
postupcima azila). Ipak, zakonodavstvo ne predvia osiguravanje zastupnika od trenutka
kad vlasti otkriju maloljetnika bez pratnje. Drave traitelju azila mogu postaviti istog ili
razliitog zastupnika za pomo u postupku azila kao i u zatiti dobrobiti maloljetnika tije-
kom trajanja postupka za azil. Prema Direktivi o postupcima azila, zastupniku se mora
omoguiti raspravljanje s maloljetnikom o relevantnim pitanjima prije intervjua za azil
kao i pratnja na sam intervju.
427 CJEU, C-648/11, The Queen, o primjeni MA i ostali protiv Secretary of State for the Home Department,
6.lipnja2013.
212
Intervju s maloljetnikom bez pratnje mora biti voen od strane osobe koja posjeduje
znanje o posebnim potrebama ove skupine (Direktiva o postupcima azila, lanak25.).
Mogunosti odluivanja o zahtjevu za azil maloljetnika bez pratnje na granicama, u tran-
zitnim zonama ili po ubrzanom postupku su ograniene i doputene samo su sluaje-
vima nabrojanim u lanku25. st.6. U takvim sluajevima direktiva dravama doputa
odbijanje automatskog prava na ostanak maloljetnicima bez pratnje tijekom ispitivanja
odbijajue odluke samo ukoliko su ispunjeni uvjeti navedeni u lanku46. st.7. Direktive.
Ti uvjeti ukljuuju, primjerice, nunu jezinu i pravnu pomo te rok od barem tjedan dana
za traenje dozvole za ostanak na teritoriju dok se ne donese odluka po albi.
Direktiva o uvjetima prihvata (lanak24.) prua smjernice o vrsti smjetaja koji treba
pruiti maloljetnicima bez pratnje, a to su ili s odraslom rodbinom ili kod udomitelja, u
prihvatilitima posebno opremljenim za maloljetnika bez pratnje ili u drugim prikladnim
ustanovama. Pritvor maloljetnika bez pratnje nije sasvim neprihvatljiv, meutim dozvo-
ljen je samo u iznimnim okolnostima te nikad u zatvorskim ustanovama (lanak11. st.3.
revidirane Direktive). Direktiva takoer navodi i da se traitelji azila iznad 16, ali ispod
18 godina i stoga jo uvijek maloljetnici, mogu smjestiti u prihvatne centre za odrasle
traitelje azila samo ukoliko je to u najboljem interesu djeteta (ovaj se uvjet ne odnosi na
Irsku niti na Ujedinjeno Kraljevstvo budui da je uveden revidiranom Direktivom 2013.).
lanak24. Direktive o uvjetima prihvata dalje navodi da ako je mogue, braa i sestre
moraju ostati zajedno, uzimajui u obzir najbolji interes maloljetnika te posebice njihovu
dob i stupanj zrelosti. Promjene boravka maloljetnika bez pratnje moraju biti svedene
na minimum. Nadalje Direktiva odreuje da drave lanice moraju pokuati, to je prije
mogue, pronai lanove obitelji maloljetnika bez pratnje pazei istodobno na njihovu
sigurnost.U konanici njome se osigurava da osobe koje rade s maloljetnicima bez prat-
nje moraju dobiti odgovarajuu izobrazbu.
Revidirana Direktiva o kvalifikaciji (2004/83/EZ) ukljuuje specifine odredbe za

maloljetnike bez pratnje kojima se dodjeljuje izbjegliki ili supsidijarni zatieni status.
Drave lanice EU trebaju osigurati zastupstvo maloljetnika bez pratnje te redovite pro-
cjene odgovarajuih tijela. Dodijeljeni zastupnik moe biti zakoniti staratelj ili, kad je to
potrebno, zastupnik organizacije odgovorne za skrb i dobrobit maloljetnika ili bilo koji
drugi prikladan zastupnik (lanak31.).
lanak31. Direktive o kvalifikaciji zahtijeva od drava lanica da osiguraju da se maloljet-

nici bez pratnje, kojima je dodijeljen azil, smjeste s punoljetnom rodbinom, kod udomite-
lja, u prihvatne centre s posebnim uvjetima za maloljetnike ili u drugi odgovarajui smje-
taj. Stavovi djeteta o vrsti smjetaja trebaju se uzeti u obzir u skladu s maloljetnikovom
213
dobi i zrelosti. Direktiva ponavlja odredbe Direktive o uvjetima prihvata glede smjetaja
s braom, traganja za obitelji i izobrazbe osoba koje rade s maloljetnicima bez pratnje.
Prema lanku10. Direktive o vraanju (2008/115/EZ) kad se maloljetnik bez pratnje

udaljuje s teritorija drave lanice, vlasti predmetne drave moraju se uvjeriti da e se
on ili ona vratiti lanu obitelji, dodijeljenom staratelju ili prikladnom prihvatnom centru
u dravu povratka. Ne postoji apsolutna zabrana vraanja maloljetnika bez pratnje, ali
odluka o vraanju mora uzeti u obzir najbolji interes djeteta. Ako se vraanje odgaa ili se
dodjeljuje razdoblje za dobrovoljnu repatrijaciju, trebaju se uzeti u obzir posebne potrebe
djeteta (lanak14.).
U skladu s Europskom konvencijom o ljudskim pravima ESLJP je smatrao da potivanje

najboljih interesa djeteta, maloljetnika bez pratnje, zahtijeva ispitivanje svih mogunosti
smjetaja prije odreivanja pritvora.
Primjer: U sluaju Rahimi protiv Grke428 podnositelj zahtjeva bio je maloljetnik bez
pratnje iz Afganistana koji je bio zadran u pritvoru za odrasle te kasnije puten, a
da mu vlasti nisu ponudile nikakvu pomo glede smjetaja. ESLJP je zakljuio da su
uvjeti pritvora podnositelja zahtjeva te propust vlasti da se za njega pobrinu nakon
putanja predstavljali poniavajue postupanje zabranjeno lankom3.
9.1.2. Procjena dobi

U skladu s pravom EU Direktiva o postupcima azila dravama lanicama doputa upo-
rabu lijenikih pregleda prilikom odreivanja dobi maloljetnika bez pratnje u svezi s
njihovim zahtjevom za azil, ukoliko postoji sumnja u dob (lanak25.). U sluajevima u
kojima se koristi lijeniki pregled, drave lanice trebaju osigurati da su maloljetnici bez
pratnje prethodno upoznati s time i da su dali svoj pristanak. Pitanje procjene dobi sve je
vie sporno diljem Europe. Budui da maloljetnici dobivaju veu zatitu u postupku azila
i drave primatelji imaju dodatnu dunost panje prema njima u drugim pitanjima kao
to su smjetaj i obrazovanje, neki pojedinci dolaze na teritorij Europske unije, esto bez
dokumenata, tvrdei da su mlai od 18 godina. Ti pojedinci mogu zatim biti pregledani
kako bi se utvrdilo jesu li zaista mlai od 18 godina. Rezultati pregleda esto imaju zna-
tan utjecaj na zahtjev za azil i pristup socijalnoj pomoi. Mora se koristiti najmanje inva-
zivan medicinski pregled od strane kvalificiranog medicinskog strunjaka i uz potivanje
dostojanstva pojedinca. Direktiva ne sadri daljnje smjernice glede vrste pregleda koji su
prikladni ili odgovarajui te se diljem Europe koriste razne tehnike.
428 ESLJP, Rahimi protiv Grke, br.8687/08, 5.travnja2011.
214
U skladu sustava Vijea Europe Konvencija o aktivnostima protiv trgovanja ljudima

(Konvencija o suzbijanju trgovanja ljudima) predvia procjenu dobi kada je dob rtve
nesigurna, ali prua smjernice o prirodi prikladnog pregleda (lanak10. stavak3.).429
9.2. rtve trgovanja ljudima

Treba razluiti izmeu krijumarenja i trgovanja. Krijumarenje migranata je aktivnost
poduzeta za financijsku ili drugu materijalnu korist osiguravanjem nezakonitog ulaska
osobe u dravu u kojoj osoba nije dravljanin ili rezident.430
U skladu s pravom EU i EKLJP-om trgovanje ljudima je regrutacija, transport, transfer,

skrivanje ili primanje osoba uz uporabu prijetnje ili sile ili drugog oblika prisile, otmice,
obmane, prijevare, koristei mo ili poziciju ranjivosti ili davanje ili primanje uplata ili kori-
sti kako bi se dobio pristanak osobe koja ima nadzor nad drugom osobom radi iskorita-
vanja.431 Kod trgovanja ljudima prisutan je element prisile i zastraivanja kojeg nema
kod krijumarenja.
U skladu s Europskom konvencijom o ljudskim pravima ESLJP je smatrao u sluaju Rant

sev protiv Cipra i Rusije432 da trgovanje ljudima potpada u polje primjene lanka4. EKLJP
koji zabranjuje ropstvo i prisilan rad. Drave lanice imaju konkretne obveze da usvoje
uinkovite odredbe u zatiti rtava i potencijalnih rtava trgovanja ljudima, uz kaznene
odredbe za kanjavanje krijumara.
Primjer: U sluaju Rantsev protiv Cipra i Rusije433 Sud je smatrao da je vano da rtva
trgovanja ljudima ne treba zahtijevati identifikaciju ili istragu. Vlasti moraju same
poduzeti inicijativu kada posumnjaju na takvu kriminalnu aktivnost.
Konvencija o suzbijanju trgovanja ljudima prvi je europski ugovor koji donosi detaljne
odredbe o pomoi, zatiti i potpori rtvama trgovanja ljudima uz obveze drava lanica
429 Program razdvojene djece u Europi (SCEP) (2012); u skladu s Akcijskim planom za maloljetnike bez
pratnje, COM (2010) 213. konana verzija, Europske komisije od 6.svibnja2010. Europski ured za azil
(EASO) poeo je razvijati tehniku dokumentaciju, ukljuujui posebnu izobrazbu i prirunik o procjeni
dobi.
430 Protokol Ujedinjenih naroda protiv krijumarenja migranata zemljom, zrakom i morem kao dopuna UN-
ovoj Konvenciji protiv meunacionalnoga kriminaliteta, l.3.
431 Vijee Europe, Konvencija o suzbijanju trgovanja ljudima, CETS br.197, 2005., l.4.; Direktiva
2011/36/EU, SL L 337/9, l.2. stavak1.
432 ESLJP, Rantsev protiv Cipra i Rusije, br.25965/04, 7.sijenja2010., st.282.-286.
433 Ibid., par. 288.
215
da provedu uinkovite kaznene istrage te da poduzmu korake u borbi protiv trgova-

nja ljudima. Konvencija zahtijeva od drava stranaka da usvoje zakonske i druge mjere
potrebne za identifikaciju rtava trgovanja ljudima te nadlenim vlastima dodijele obu-
eno osoblje kvalificirano za prevenciju i borbu protiv trgovanja ljudima te identifikaciju i
pomo rtvama (lanak10.). Stranke moraju usvojiti potrebne mjere kako bi se rtvama
pomoglo u oporavku (lanak12.).
U skladu s pravom Europske unije Direktiva o spreavanju trgovanja ljudima

(2011/36/EU) definira trgovanje ljudima istim pojmovima kao i Konvencija o suzbijanju
trgovanja ljudima Vijea Europe. Prema toj Direktivi drave lanice moraju osigurati da
rtve trgovanja ljudima imaju bez odgode pristup pravnim zastupnicima. Takvi savjeti
i zastupstvo moraju biti besplatni kad rtva nema dovoljno financijskih sredstava (la-
nak12.). Direktiva takoer uvodi pojam kaznene i graanske odgovornosti pravnih kao
i fizikih osoba. U Direktivi se posebna panja poklanja djeci rtvama trgovanja ljudima,
posebice glede pomoi i potpore (lanci13.-16.). Te mjere pomoi i potpore ukljuuju:
dodjelu skrbnika ili zastupnika djetetu rtvi trgovanja, im vlasti identificiraju istu (la-
nak14.); provedbu intervjua s djetetom bez odgode i, kad je mogue, da to uini ista
osoba (lanak15.) te trajno rjeenje na osnovi najboljeg interesa djeteta u sluajevima
maloljetne djece bez pratnje rtava trgovanja ljudima (lanak16.).
Direktiva o spreavanju trgovanja ljudima titi rtve trgovanja od progona zbog zlo-
ina koje su bili prisiljeni poiniti, a mogu ukljuivati kaznena djela u vezi s putovnicom,
kaznena djela vezana za prostituciju ili nezakoniti rad prema nacionalnim zakonima.
Pomo i potpora koji se pruaju rtvama trgovanja ljudima ne bi smjeli biti uvjetovani
suradnjom s vlastima u kaznenoj istrazi (lanak11.). Postoje i procesna jamstva za rtve
ukljuene u kaznene postupke (lanak12.), a odnose se na besplatno pravno zastupanje
ukoliko rtva nema dovoljno financijskih sredstava. Prema rtvama se treba posebno
paljivo odnositi tijekom postupka kako bi se sprijeile nove traume ili se ne bi ponovile
stare (lanci12. i15.). Ukoliko rtva trgovqnjq ljudima podnese zahtjev za azil, moraju se
razmotriti njezine specifine potrebe prihvata i mora joj se pruiti potpora (Direktiva o
uvjetima prihvata, lanci21. i 22.).
Pravo EU i EKLJP odnose se na rtve trgovqnjq ljudima kad se takvo trgovanje otkrije. O
tom se pitanju raspravlja u Odjeljku2.4.
216
9.3. Osobe s invaliditetom

Kod traenja azila osobe s fizikim, mentalnim, intelektualnim ili osjetilnim nedostacima
mogu se suoiti sa specifinim zaprekama pri pristupanju zatiti i pomoi te im treba
dodatna pomo koju im nadlene vlasti moda uvijek ne pruaju.
Konvencija o pravima osoba s invaliditetom donosi meunarodne standarde za osobe s

invaliditetom. lanak5. Konvencije o pravima osoba s invaliditetom donosi naela jed-
nakosti i nediskriminacije, dok lanak18. govori da drave stranke moraju prepoznati
prava osoba s invaliditetom na slobodu kretanja, slobodu odabira boravka i dravljan-
stva na istoj osnovi kao i drugima.
U EKLJP-u ne postoji definicija invalidnosti, ali ESLJP je smatrao da lanak14. titi od dis-
kriminacije zasnovane na invalidnosti.434
Prema pravu Europske unije EU je ratificirala Konvenciju o pravima osoba s invalidite-

tom te je vezana njome. lanak21. Direktive o uvjetima prihvata (2013/33/EU) navodi
da drave lanice EU moraju uzeti u obzir specifinu situaciju ranjivih osoba, ukljuujui
osoba s invaliditetom, pri primjeni odredaba vezanih za uvjete prihvata i zdravstvenu
skrb iznesene u Direktivi. Moraju se procijeniti njihove posebne potrebe prihvata i mora
im se pruiti odgovarajua pomo (Direktiva o uvjetima prihvata, lanci21. i 22.), uklju-
ujui i briga o mentalnom zdravlju gdje je to potrebno (lanak19.). Direktiva o vraa-
nju takoer ukljuuje osobe s invaliditetom kada definira ranjive osobe, no ne postoje
posebne odredbe vezane za njih. Ne postoji opca zabrana pritvaranja traitelja azila s
invaliditetom ili osoba u postupku vraanja, no ukoliko se takve osobe pritvore mora im
se pruiti posebna pozornost (Direktiva o vraanju, lanak16. st.3.). U sluaju traitelja
azila, Direktiva o uvjetima prihvata (clanak 11.) zahtijeva da njihovo zdravlje, ukljuujui i
mentalno zdravlje, bude od primarne brige za dravne vlasti.
U skladu s lankom14. st.2. b. Direktive o postupcima azila osobni intervju moe se

ispustiti kad podnositelji zahtjeva nisu sposobni ili ne mogu biti intervjuirani zbog trajnih
okolnosti izvan njihove moi. To je posebno vano za osobe sa psihikim potekoama
koje moda ne mogu uinkovito sudjelovati u intervjuu.
434 ESLJP, Glor protiv vicarske, br.13444/04, 30.travnja2009.; ESLJP, Pretty protiv Ujedinjenog Kraljevstva,
br.2346/02, 29.travnja2002.
217
9.4. rtve muenja i drugih tekih oblika

nasilja
Kao to je navedeno u uvodu ovog poglavlja, rtve muenja, silovanja ili drugih tekih
oblika psiholokog, fizikog ili seksualnog nasilja ine skupinu ranjivih osoba koje imaju
specifina jamstva utvrena u pogledu njihova postupanja.
Prema pravu EU lanak25. Direktive o uvjetima prihvata (2013/33/EU) sadri obvezu

drava lanica da osiguraju osobama koje su bile podvrgnute muenju, silovanju ili dru-
gom tekom nasilju potrebno lijeenje ozljeda nastalih takvim radnjama, posebice pri-
stup neophodnom medicinskom i psiholokom lijeenju ili skrbi. Osoblje koje s njima
radi mora imati adekvatnu obuku.
Potekoe u prepriavanju proivljene traume mogu uzrokovati probleme pri osobnom

intervjuu vezanom uz azil. Stoga osobe koje vode intervju moraju biti obavijetene o bilo
kakvim problemima koji bi mogli imati negativan uinak na sposobnost osobe da vodi
intervju, posebice bilo kakve naznake o muenju u prolosti (lanci4. st.3. i 14. Direk-
tive o postupcima azila). Direktiva takoer zahtijeva od drava da osiguraju rtvama
muenja, silovanja ili drugih ozbiljnih oblika nasilja adekvatnu potporu tijekom njihova
postupka za azil ukoliko je to potrebno za pravinost i uinkovitost postupka azila. Takve
se podnositelje zahtjeva takoer moe izuzeti od ubrzanog i graninog postupka uko-
liko im se ne moe pruiti odgovarajua potpora (lanak24.). U sluajevima u kojima
albe protiv prvostupanjske odluke nemaju automatski suspenzivan uinak primjenjuju
se dodatna jamstva. Ona ukljuuju, primjerice, osiguravanje adekvatne jezine i pravne
pomoi. Uz to, podnositelji zahtjeva s odbijajuom prvostupanjskom odlukom moraju
imati barem tjedan dana za podnoenje zahtjeva sudu ili drugom tijelu za ostanak na
teritoriju do odluke po albi (lanak24. u svezi s lankom 46. st.7.). Odredbe o podnosi-
teljima zahtjeva kojima su potrebna posebna proceduralna jamstva uvedene su revidira-
nom direktivom 2013.g. i stoga se ne odnose na Irsku i Ujedinjeno Kraljevstvo.
Za osobe u postupku vraanja, ako se udaljenje odgodi ili se dodijeli razdoblje dobro-
voljne repatrijacije, moraju se uzeti u obzir posebne potrebe rtava muenja i drugih
oblika tekog nasilja (lanak14.).
Posebna kategorija rtava tekih zloina osobe su koje su bile podvrgnute obiteljskom
nasilju. To se moe desiti i u domaem radnom okruenju.435
435 FRA je dokumentirala rizik s kojim se nezakoniti migranti esto susreu kada su zaposleni u obiteljskom
radnom sektoru, vidi FRA (2011. a).
218
U skladu s Europskom konvencijom o ljudskim pravima ESLJP je smatrao da rtve obi-

teljskog nasilja mogu spadati u skupinu ranjivih pojedinaca, zajedno s djecom, te stoga
imaju pravo na zatitu drava lanica u obliku djelotvornog suzbijanja takvih tekih kre-
nja osobnog integriteta.436
Vijee Europe je 2011. usvojilo Konvenciju o prevenciji i borbi protiv nasilja nad enama
i obiteljskog nasilja. Bio je to prvi pravno obvezujui dokument na svijetu koji je stvorio
sveobuhvatni pravni okvir za suzbijanje nasilja, za zatitu rtava i za okonanje nekanji-
vosti poinitelja. Jo uvijek nije na snazi.
U skladu s pravom EU rtve obiteljskog nasilja koje su dravljani treih zemalja i lanovi
obitelji dravljana Europskog gospodarskog prostora imaju pravo, prema Direktivi o slo-
bodi kretanja, na autonomnu dozvolu boravka u sluaju razvoda ili okonanja registri-
ranog partnerskog odnosa (lanak13. stavak2. tokac)). Za lanove obitelji sponzora
dravljana treih zemalja, sukladno lanku15. stavku3. Direktive o ponovnom spaja-
nju obitelji (2003/86/EZ), drave lanice moraju donijeti odredbe kojima jame dodjelu
autonomne dozvole boravka u sluaju iznimno tekih okolnosti nakon razvoda ili
rastave.
436 ESLJP, Opuz protiv Turske, br.33401/02, 9.lipnja2009., st.160.
219
Kljune toke
U svim aktivnostima koje ukljuuju djecu, najbolji interes djeteta mora biti na prvome
mjestu (vidi Odjeljak9.1).
Prema pravu EU, maloljetnici bez pratnje koji zatrae azil imaju pravo na zastupnika (vidi
Odjeljak9.1)
Prema pravu EU Direktiva o postupcima azila doputa dravama lanicama EU da koriste

lijenike preglede pri odreivanju dobi maloljetnika bez pratnje koji zatrae azil, ukoliko
postoji sumnja da se zaista radi o maloljetniku, ali drave lanice pritom trebaju potivati
odreena jamstva (vidi Odjeljak9.1.2).
I prema pravu EU i prema EKLJP-u postoji pozitivna obveza donoenja odredaba za zatitu
rtava ili potencijalnih rtava trgovanja ljudima uz kaznene odredbe kojima se kanjavaju
trgovatelji ljudima (vidi Odjeljak9.2).
Prema pravu EU rtve muenja, silovanja ili drugih ozbiljnih kaznenih djela imaju pravu
na posebna proceduralna jamstva ukoliko su ista potrebna za pravinost i uinkovitost
njihova postupaka za azil (vidi Odjeljak9.4).
Prema EKLJP-u djeca i rtve obiteljskog nasilja spadaju u skupinu ranjivih pojedinaca te
stoga imaju pravo na djelotvornu dravnu zatitu (vidi Odjeljak9.1.1 i 9.4).
Daljnji sudski sluajevi i literatura:

220
Literatura
Izbor referenci koji slijedi ukljuuje izdanja meunarodnih organizacija, znanstvenika,

nevladinih udruga kao i Europskog suda za ljudska prava i Agencije Europske unije za
temeljna prava. Popis daljnjeg itanja rasporeen je u sedam irokih kategorija (opa lite-
ratura, pravo azila i izbjeglica, zadravanje, nezakoniti migranti i vraanje, djeca, osobe
s invaliditetom i apatridi). U nekim sluajevima iz naslova se moe uoiti da se izdanje
odnosi na vie od jednog podruja. Nadalje lanci o temama raspravljenim u ovom pri-
runiku mogu se nai i u raznim asopisima poput European Journal of Migration and
Law, International Journal of Refugee Law, Refugee Survey Quarterly i ostalima.
Opa literatura
Vijee Europe, Europski sud za ljudska prava (2011.), Praktini vodi o uvjetima dopu-
tenosti, Strasbourg, Vijee Europe, dostupno na: www.echr.coe.int Applicants
Admissibility guide.
FRA (2011. c), Pristup pravdi u Europi: pregled izazova i prilika, Luksemburg, Ured za
publikacije.
FRA (2012.), Temeljna prava: izazovi i dosezi u 2011., Luksemburg, Ured za publikacije.
FRA i Vijee Europe, Europski sud za ljudska prava (ESLJP) (2011.), Prirunik o europskom
antidiskriminacijskom pravu, Luksemburg, Ured za publikacije.
Frigo M., et al. (2011.), Migracije i meunarodno pravo o ljudskim pravima: vodi za prak
tiare br.6, eneva, Meunarodna komisija pravnika.
221
Ktistakis Y., Zatita migranata prema Europskoj konvenciji o ljudskim pravima i Europskoj
socijalnoj povelji, Vijee Europe, 2013.
Peers S. (2011.), Pravo Europske unije o pravosuu i unutarnjim poslovima, Oxford,

Oxford University Press.
UNHCR (2012.), Alati o nainu zahtijevanja privremenih mjera u skladu s pravilom 39.
Pravila Europskog suda za ljudska prava za osobe kojima treba meunarodna zatita,
Strasbourg, Predstavnitvo UNCHR-a pri europskim institucijama.
Pravo o azilu i prognanicima

Europsko vijee za izbjeglice i emigrante (ECRE) i Europska pravna mrea za azil (ELENA)
(2010.), Istraivanje pravne pomoi za traitelje azila u Europi, listopad 2010.
FRA (2010.), Dunost informiranja podnositelja zahtjeva: perspektiva traitelja azila, Luk-
semburg, Ured za publikacije.
FRA (2010. b), Pristup uinkovitim pravnim lijekovima: perspektiva traitelja azila, Luk-
Gammelthoft-Hansen T., (2011.), Pristup azilu: meunarodno pravo izbjeglica i globaliza

cija nadzora migracija, Cambridge, Cambridge University Press.
Goodwin-Gill G. S., McAdam J., (2007.), Izbjeglica u meunarodnom pravu, Oxford, Oxford
University Press.
Hailbronner K., (2010.), Pravo Europske unije o imigraciji i azilu, Muenchen, C. H. Beck.
Hathaway J. C., (2005.), Prava izbjeglica prema meunarodnom pravu, Cambridge, Cam-
bridge University Press.
Mole N. i Meredith C., (2010.), Spisi o ljudskim pravima, br.9: azil i Europska konvencija o
ljudskim pravima (5. izdanje), Strasbourg, Vijee Europe.
Wagner M. i Bonjour S., (2009.), Flughafenverfahrensstudie: Vergleichende Studie des

rechtlichen Rahmens und administrativer Praktiken hinsichtlich der Behandlung von
Asylgesuchen und der Rckfhrung von unzureichend dokumentierten Personen an
222
Literatura
Flughfen in sieben Europischen Staaten (Komparativna studija o postupcima azila u

zranim lukama), Meunarodni centar za razvoj politika migracija (ICMPD ).
UNHCR (2011.), Prirunik i smjernice o postupcima i kriterijima za odreivanje statusa

izbjeglica prema Konvenciji iz 1951. i Protokolu iz 1967. o statusu izbjeglica, HCR/1P/4/
ENG/REV. 3, Luksemburg, UNHCR.
UNHCR (2010.), Unapreenje postupaka azila: komparativna analiza i preporuke za pravo

i praksu kljuni zakljuci i preporuke, dostupno na www.unhcr.org/4ba9d99d9.html.
UNHCR i Vijee Europe (2010.), Zatita izbjeglica, dostupno na http://book.coe.int/

ftp/3582.pdf.
Nezakoniti migranti i vraanje

Cholewinski R., (2005.), Nezakoniti migranti: pristup minimalnim socijalnim pravima,
Strasbourg, Vijee Europe.
Vijee Europe, Odbor ministara (2005.), Dvadeset smjernica o prisilnom vraanju,dostu-

pno na www.unhcr.org/refworld/publisher,COEMINISTERS,THEMGUIDE,,42ef32984,0.
html.
Vijee Europe, povjerenik za ljudska prava (2001.), Preporuka glede prava stranaca
koji ele ui u dravu lanicu Vijea Europe i primjena naloga o protjerivanju, CommDH
(2001.) 19, 19.rujna2001.
FRA (2011.a), Migranti u nezakonitom statusu zaposleni na kuanskim poslovima: Iza

zovi temeljnih prava za Europsku uniju i njene drave lanice, Luksemburg, Ured za
publikacije.
FRA (2011.b), Temeljna prava migranata u nezakonitom statusu u Europskoj uniji, Luk-
FRA (2011.), Migranti u nezakonitom statusu: pristup zdravstvenoj skrbi u 10 drava

Europske unije, Luksemburg, Ured za publikacije.
Lutz F., (2010.), Pregovori o Direktivi o vraanju, Nijmegen, Wolf Legal Publishers.
223
Pritvor
Vijee Europe, Europski odbor za spreavanje muenja i neljudskog ili poniavajueg
postupanja ili kanjavanja (CPT) (2011.), Standardi CPT-a, (2002.) 1 Rev. 2011., dostupno
na www.cpt.coe.int/en/docsstandards.htm.
Vijee Europe, Odbor ministara (2006.), Preporuka Rec(2006.)2 Odbora ministara dra-
vama lanicama o Europskim zatvroskim pravilima, 11.sijenja2006.
Vijee Europe, Europski sud za ljudska prava (2012.), Smjernice za lanak5.: Pravo na
slobodu i sigurnost, lanak5. Konvencije, Strasbourg, Vijee Europe, dostupno na: www.
echr.coe.int Case-law Case-law guides.
Vijee Europe, Parlamentarna skuptina (2010.), Prtivor traitelja azila i nezakonitih

migranata u Europi: Izvjee dok. 12105 (2010.) / Rezolucija 1707 (2010.) / Preporuka
1900 (2010.), dostupno na: Izvjee dok. 12105 (2010.).
Edwards A., (2011.), Povratak osnovama: pravo na slobodu i sigurnost osobe i alter
native pritvaranju izbjeglica, traitelja azila, apatrida i ostalih migranata, radnja pripre-
mljena za Kolekciju istraivanja visokog povjerenika Ujedinjenih naroda za izbjeglice o
pravnim i zatitnim politikama, travanj 2011.
FRA (Agencija Europske unije za temeljna prava), (2010. a), Pritvor dravljana treih
zemalja u postupcima vraanja, Luksemburg, Ured za publikacije Europske unije (Ured za
publikacije).
FRA (2011.),Nositi se s kriznim sluajem temeljnih prava: Stanje osoba koje prelaze
grku teritorijalnu granicu na nezakonit nain, dostupno na http://fra.europa.eu/en/
publication/2011/coping-fundamental-rights-emergency-situation-persons-cros-
sing-greek-land-border.
Meunarodna koalicija za zadravanje (2011.), Postoje alternative: Prirunik za preven

ciju nepotrebnog pritvora imigranata, Melbourne, Meunarodna koalicija za zadravanje,
dostupno na http://idcoalition.org/cap/handbook.
Sloboda kretanja u Europskoj uniji

Rogers N., Scannell R. i Walsh J., (2012.), Slobodno kretanje osoba u proirenoj Europskoj
uniji, 2. izdanje, London, Sweet & Maxwell.
224
Literatura
Osobe s invaliditetom
Ured visokog povjerenika Ujedinjenih naroda za ljudska prava (2010.), Praenje Konven
cije o pravima osoba s invaliditetom, upute za promatrae ljudskih prava, HR/P/PT/17,
dostupno na www.ohchr.org/Documents/Publications/Disabilities_training_17EN.pdf.
FRA (2011.), Pravna zatita osoba s problemima mentalnog zdravlja prema nediskrimina
cijskom pravu, Luksemburg, Ured za publikacije.
Djeca
Vijee Europe, Parlamentarna skuptina (2011.), Preporuka 1969 (2010.) o djeci bez prat-
nje u Europi: pitanja dolaska, ostanka i vraanja, 15.travnja2011.
Program razdvojene djece u Europi (SCEP) (2012.), Uvodno izlaganje o procjeni dobi
u kontekstu razdvojene djece u Europi, dostupno na http://www.refworld.org/
docid/4ff535f52.html.
Visoki povjerenik Ujedinjenih naroda za izbjeglice (UNHCR) (2006.), Smjernice UNH

CR-a o formalnom odreivanju najboljeg interesa djeteta, dostupno na www.unhcr.
org/4566b16b2.pdf.
FRA (2010.), Razdvojena djeca traitelji azila u dravama lanicama Europske unije, Luk-
Osobe bez dravljanstva

UNHCR (2012.), Smjernice o apatridnosti br.2: Postupci za utvrivanje je li neka osoba
apatrid, HCR/GS/12/02, dostupno na www.unhcr.org/refworld/docid/4f7dafb52.html.
225
Izvori na internetu
Izvori Adrese
Na razini Ujedinjenih naroda
Posebni izvjestitelj Ujedinjenih naroda o www.ohchr.org/EN/Issues/Torture/SRTorture/
muenju i drugim okrutnim, neljudskim ili Pages/SRTortureIndex.aspx
poniavajuim postupcima ili kaznama
Pododbor Ujedinjenih naroda za prevenciju www2.ohchr.org/english/bodies/cat/opcat/

muenja index.htm
Zakonodavstvo tijela Ujedinjenih naroda http://tb.ohchr.org/default.aspx
Refworld (baza podataka UNHCR-a o pravu www.unhcr.org/cgi-bin/texis/vtx/refworld/
izbjeglica) rwmain
Na razini Vijea Europe
Europski odbor za sprjeavanje muenja i www.cpt.coe.int/en/about.htm
neljudskog ili poniavajueg postupanja ili
kanjavanja (CPT)
Europski sud za ljudska prava www.echr.coe.int
HUDOC baza podataka sudske prakse ESLJP-a www.hudoc.echr.coe.int
Knjinica Europskog suda za ljudska prava www.echr.coe.int pod Library
Kolekcija informativnih biltena Europskog suda www.echr.coe.int pod Press/Factsheets

za ljudska prava
Informativne biljeke o sudskoj praksi www.echr.coe.int pod Publications/Case-law

Europskog suda za ljudska prava Information Notes
227
Povjerenik Vijea Europe za ljudska prava http://www.coe.int/t/commissioner/

default_en.asp
Europska socijalna povelja http://www.coe.int/T/DGHL/Monitoring/
SocialCharter/
Usluga koordinacije migracija Vijea Europe http://www.coe.int/t/democracy/migration/
default_en.asp
Struna skupina za aktivnosti protiv trgovanja http://www.coe.int/t/dghl/monitoring/
ljudima (GRETA) trafficking/docs/monitoring/greta_EN.asp
Na razini Europske unije
Europski ured za azil (EASO) http://www.easo.europa.eu/
EASO, Europski curriculum o azilu http://easo.europa.eu/about-us/tasks-of-easo/

training-quality/
Europska komisija, Opa uprava za unutarnje http://ec.europa.eu/dgs/home-affairs
poslove
Europska migracijska mrea www.emn.europa.eu
Portal Europske unije za imigraciju http://ec.europa.eu/immigration
Agencija Europske unije za temeljna prava http://fra.europa.eu/fraWebsite/home/
home_en.htm
Europska agencija za upravljanje operativnom http://frontex.europa.eu
suradnjom na vanjskim granicama drava
lanica Europske unije (Frontex)
Europsko vijee o izbjeglicama i prognanicima www.ecre.org
(ECRE)
228
Popis sluajeva
Sudska prakasa Suda Europske Unije
Abdon Vanbraekel i ostali protiv Alliance nationale des mutualits chrtiennes

(ANMC), C-368/98, 12.srpnja2001...........................................................................................199
Abed El Karem El Kott i ostali protiv Bevndorlsi s llampolgrsgi Hivatal,
C-364/11, 19.prosinca2012............................................................................................................74
Aboubacar Diakit protiv Commissaire gnral aux rfugis et aux apatrides,
C-285/12, (nereeno), podneseno 7.lipanj2012.....................................................................65
Achughbabian protiv Prfet du Val-de-Marne, C-329/11,
6.prosinca2011............................................................................................................135, 146, 150
Aissatou Diatta protiv Land Berlin, C-267/83, 13.veljae1985................................................129
Alexander Hengartner i Rudolf Gasser protiv Landesregierung Vorarlberg,
C-70/09, 15 srpnja 2010..................................................................................................................181
Altun protiv Stadt Bblingen, C-337/07, 18.prosinca2008. ................................................51, 52
Atiqullah Adil protiv Minister voor Immigratie, Integratie en Asiel, C-278/12 PPU,
19.srpnja2012. ..................................................................................................................................28
Aydin Salahadin Abdulla i ostali protiv Savezne Republike Njemake,
spojeni sluajevi C-175/08, C-176/08, C-178/08, C-179/08,
2.oujka2010................................................................................................................ 58, 61, 73, 80
Aziz Melki i Selim Abdeli [GC], spojeni sluajevi C-188/10 i C-189/10,
22.lipnja2010. ...................................................................................................................................28
Baumbast i R protiv Secretary of State for the Home Department, C-413/99,

17.rujan2002....................................................................................................................................191
Borowitz protiv Bundesversicherungsanstalt fr Angestellte, C-21/87,
5.srpnja1988....................................................................................................................................203
229
Bundesrepublik Deutschland protiv B i D, spojeni sluajevi C-57/09 i C-101/09,

9.studenog2010..................................................................................................................58, 61, 79
Bundesrepublik Deutschland protiv Kaveha Puida, C-4/11, 14.studenog2013................103
Bundesrepublik Deutschland protiv Y i Z, spojeni sluajevi C-71/11 i C-99/11,
5.rujna2012........................................................................................................................................64
Chakroun protiv Minister van Buitenlandse Zaken, C-578/08,

4.oujak2010...................................................................................................................49, 112, 125
Chuck protiv Raad van Bestuur van de Sociale Verzekeringsbank, C-331/06,
3.travnja2008..................................................................................................................................203
Cimade i Groupe dinformation et de soutien des immigrs (GISTI) protiv
Ministre de lIntrieur, de lOutre-mer, des Collectivits territoriales et de
lImmigration, C-179/11, 27.rujna2012....................................................................................196
Deborah Lawrie-Blum protiv Land Baden-Wrttemberg, C-66/85, 3.srpnja1986..........181

Deutscher Handballbund protiv Kolpak, C-438/00, 8.svibnja2003.......................................186
Dirk Rffert protiv Land Niedersachsen, C-346/06, 3.travnja2008......................................182
Drava Nizozemska protiv Ann Florence Reed, C-59/85, 17.travnja1986............... 111, 121
El Dridi, alias Soufi Karim, C-61/11, 28.travnja2011................................................135, 146, 149

El Yassini protiv Secretary of State for the Home Department, C-416/96,
2.oujka1999. ..................................................................................................................................186
Eran Abatay i ostali i Nadi Sahin protiv Bundesanstalt fr Arbeit, spojeni sluajevi
C-317/01 i C-369/01, 21.listopada2003..................................................................................... 51
Europska komisija protiv Kraljevine Nizozemske, C-508/10, 26.travnja2012.....................49
Europska komisija protiv Kraljevine panjolske, C-211/08, 15.lipnja2010..........................199
Europski parlament protiv Vijea Europske Unije, C-355/10, 5.rujna2012............................35
Europski parlament protiv Vijea Europske Unije, C-540/03, 27.lipnja2006......................124
Fatma Pehlivan protiv Staatssecretaris van Justitie, C-484/07, 16.lipnja2011...................128

Foto-Frost protiv Hauptzollamt Lbeck-Ost, C-314/85, 22.listopada 1987........................... 19
Francovich i Bonifaci i ostali protiv Republike
Italije, spojeni sluajevi C-6/90 i C-9/90, 19.studenog1991.....................................19, 162
Francovich protiv Republike Italije, C-479/93, 9.studenog1995............................................... 19
G. B. C. Echternach i A. Moritz protiv Minister van Onderwijs en Wetenschappen,

spojeni sluajevi C-389/87 i 390/87, 15.oujka1989..........................................................191
Georgios Orfanopoulos i ostalni i Raffaele Oliveri protiv Land Baden-
Wrttemberg, spojeni sluajevi C-482/01 i C-493/01, 29.travnja2004................85, 87
230
Popis sluajeva
Hava Genc protiv Land Berlin, C-14/09, 4.veljae2010..............................................................183

Hristo Gaydarov protiv Director na Glavna direktsia Ohranitelna politsia pri
Ministerstvo na vatreshnite raboti, C-430/10, 17.studenog2011. ..................................85
Igor Simutenkov protiv Ministerio de Educacin y Cultura and Real Federacin

Espaola de Ftbol, C-265/03, 12.travnja2005....................................................................188
Iida protiv Stadt Ulm, C-40/11, 8.studenog2012..................................................................86, 120
Ismail Derin protiv Landkreis Darmstadt-Dieburg, C-325/05, 18.srpnja2007....................184
K protiv Bundesasylamt, C-245/11, 6.studenog2012........................................................ 92, 102

Kadi i Al Barakaat International Foundation protiv Vijea Europske Unije i Komisije
Europskih zajednica, spojeni sluajevi C-402/05 P i C-415/05 P, 3.rujna2008............ 19
Kadiman protiv Freistaat Bayern, C-351/95, 17.travnja1997...................................................184
Kadzoev (Huchbarov), C-357/09,
30.studenog2009................................................................................39, 47, 136, 141, 153, 154
Kazim Kus protiv Landeshauptstadt Wiesbaden, C-237/91, 16.prosinac1992..................186
Kazneni postupak protiv Gjoka Fileva, Adnana Osmanija, C-297/12,
19.rujna2013.............................................................................................................................29, 146
Kazneni postupak protiv Leymann i Pustovarov, C-388/08, 1.prosinca2008......................93
Kazneni postupak protiv Md Sagor, C-430/11, 6.prosinca2012. ..........................................146
Komisija protiv panjolske, C-503/03, 31.sijenja2006.............................................................122
Kunqian Catherine Zhu i Man Lavette Chen protiv Secretary of State for the
Home Department, C-200/02, 19.listopad2004..................................................................119
Land Baden-Wrttemberg protiv Panagiotis Tsakouridis, C-145/09,

23.studenog2010.............................................................................................................................85
Laval un Partneri Ltd protiv Svenska Byggnadsarbetarefrbundet, Svenska
Byggnadsarbetarefrbundets avdelning 1 Byggettan i Svenska
Elektrikerfrbundet, C-341/05, 18.prosinca2007.................................................................182
Leyla Ecem Demirkan protiv Federalne Republike Njemake, C-221/11,
24.rujna2013......................................................................................................................................50
Liselotte Hauer protiv Land Rheinland-Pfalz, C-44/79, 13.prosinca 1979............................20
M. G. i N. R. protiv Staatssecretaris van Veiligheid en Justitie, C-383/13,

10.rujna2013....................................................................................................................................158
M. M. protiv Minister for Justice, Equality and Law Reform, Irske i Attorney
General, C-277/11, 22.studenog2012.......................................................................................93
Maria Teixeira protiv London Borough of Lambeth i Secretary of State for the
Home Department, C-480/08, 23.veljae2010...................................................................191
231
Mary Carpenter protiv Secretary of State for the Home Department, C-60/00,
11.srpnja2002.........................................................................................................................111, 118
Mehmet Arslan protiv Policie R, Krajsk editelstv policie steckho kraje,
odbor cizineck policie, C-534/11, 30.svibnja2013...................................................141, 142
Mehmet Soysal i Ibrahim Savatli protiv Savezne Republike Njemake, C-228/06,
19.veljae2009.................................................................................................................................. 51
Meki Elgafaji i Noor Elgafaji protiv Staatssecretaris van Justitie, C-465/07,
17.veljae2009............................................................................................................................58, 65
Metock i ostali protiv Minister for Justice, Equality and Law Reform, C-127/08,
25.srpnja2008..............................................................................................................111, 118, 125
Micheletti i ostali protiv Delegacion del Gobierno en Cantabria, C-369/90,
7.srpnja1992.......................................................................................................................................53
Migrationsverket protiv Nurije Kastrati i ostalih, C-620/10, 3.svibnja2012........................101
Minister voor Immigratie en Asiel protiv X i Y, i Z protiv Minister voor Immigratie
en Asiel, povezani sluajevi C-199/12, C-200/12 i C-201/12, 7.studenog2013...........64
Mohamad Zakaria, C-23/12, 17 sijenja 2013.................................................................................. 31
Mohamed Gattoussi protiv Stadt Rsselsheim, C-97/05, 14.prosinca2006.......................187
Mouvement contre le racisme, lantismitisme et la xnophobie ASBL (MRAX)
protiv Belgije, C-459/99, 25.srpnja2002.......................................................................118, 122
Murat Dereci i ostali protiv Bundesministerium fr Inneres, C-256/11,
15.studenog2011...........................................................................................................86, 112, 120
Murat Polat protiv grada Rsselsheima, C-349/06, 4.listopada2007..............................59, 87
N.S. protiv Secretary of State for the Home Department i M.E. ostali
protiv Refugee Applications Commissioner and Minister for Justice,
Equality and Law Reform, spojeni sluajevi C-411/10 i C-493/10,
21.prosinca2011..............................................................................20, 57, 77, 92, 103, 104, 196
Natthaya Dlger protiv Wetteraukreis, C-451/11, 19.srpnja2012.................................52, 130
Nawras Bolbol protiv Bevndorlsi s llampolgrsgi Hivata, C-31/09,
17.lipnja2010................................................................................................................................61, 74
O. i S. protiv Maahanmuuttovirasto i Maahanmuuttovirasto protiv L., spojeni

sluajevi C-356/11 i C-357/11, 6.prosinca2012...................................................................119
Office national de lemploi protiv Bahia Kziber, C-18/90, 31.sijenja1991..........................186
mer Nazli, Caglar Nazli i Melike Nazli protiv grada Nrnberga, C-340/97,
10.veljae2000..................................................................................................................................87
P.I. protiv Oberbrgermeisterin der Stadt Remscheid, C-348/09,

22.svibnja2012...........................................................................................................................59, 85
232
Popis sluajeva
Petar Aladzhov protiv Zamestnik director na Stolichna direktsia na vatreshnite

raboti kam Ministerstvo na vatreshnite raboti, C-434/10, 17.studenog2011..............85
Pilar Allu i Carmel Mary Coonan i ostali protiv Universit degli studi di Venezia
i Universit degli studi di Parma, spojeni sluajevi C-259/91, C-331/91 i
C-332/91, 2.kolovoza1993..........................................................................................................181
Rahmanian Koushkaki protiv Savezne Republike Njemake, C-84/12,

19.prosinca2013................................................................................................................................27
Recep Tetik protiv Land Berlin, C-171/95, 23.sijenja1997................................................51, 183
Roland Rutili protiv Ministre de Lintrieur, C-36/75, 28.listopada1985.................................87
Rottmann protiv Freistaat Bayern, C-135/08, 2.oujka2010..............................................40, 53
Ruiz Zambrano protiv Office national de lemploi (ONEm), C-34/09,
8.oujka2011............................................................................................................ 39, 86, 111, 119
Samba Diouf protiv Ministre du Travail, de lEmploi et de lImmigration, C-69/10,

28.srpnja2011....................................................................................................................................97
Secretary of State for the Home Department protiv Rahman i ostalih, C-83/11,
5.rujna2012.............................................................................................................................117, 124
Servet Kamberaj protiv Istituto per lEdilizia sociale della Provincia autonoma di
Bolzano (IPES) i ostalih, C-571/10, 24.travnja2012.............................................................195
Shirley McCarthy protiv Secretary of State for the Home Department, C-434/09,
5.svibnja2011...................................................................................................................................119
Staatssecretaris van Justitie protiv Mangat Singh, C-502/10, 18.listopad2012..................48
Staatssecretaris van Justitie protiv Tayfun Kahveci i Osman Inan,
spojeni sluajevi C-7/10 and C-9/10, 29.oujak2012............................................................52
Sleyman Eker protiv Land Baden-Wttemberg, C-386/95, 29.svibnja1997...................183
The Queen, o primjeni MA i ostali protiv Secretary of State for the Home
Department, C-648/11, 6.lipnja2013.............................................................................209, 212
The Queen, o primjeni Yvonne Watts protiv Bedford Primary Care Trust and
Secretary of State for Health, C-372/04, 16.svibanj2006.................................................199
The Queen protiv Immigration Appeal Tribunal i Surinder Singh, ex parte
Secretary of State for the Home Department, C-370/90, 7.srpanj1992......................118
The Queen protiv Secretary of State for the Home Department, ex parte
Abdulnasir Savas, C-37/98, 11.svibnja2000............................................................................50
The Queen protiv Secretary of State for the Home Department, ex parte: Manjit
Kaur, C-192/99, 20.veljae2001...................................................................................................53
The Queen, Veli Tum i Mehmet Dari protiv Secretary of State for the Home
Department, C-16/05, 20.rujna2007...................................................................................50, 51
233
Tural Oguz protiv Secretary of State for the Home Department, C-186/10,
21.srpnja2011.............................................................................................................................50, 51
Ymeraga i ostali protiv Ministre du Travail, de lEmploi et de lImmigration,

C-87/12, 8.svibnja2013...................................................................................................................86
Zuheyr Frayeh Halaf protiv Darzhavna agentsia za bezhantsite pri Ministerskia

savet, C-528/11, 30.svibnja2013...............................................................................................102
ZZ protiv Secretary of State for the Home Department, C-300/11, 4.lipnja2013...............86
Sud Europskog udruenja za slobodnu trgovinu
Arnulf Clauder, predmet E-4/11, 26.srpnja2011..........................................................................126
Sudska praksa Europskog suda za ljudska prava
A. i ostali protiv Ujedinjenog Kraljevstva [GC], br.3455/05,

19.veljae2009............................................................................... 139, 143, 144, 150, 151, 152
A.A. protiv Ujedinjenog Kraljevstva, br.8000/08, 20.rujna2011..........................72, 113, 131
Abdilahi Abdulwahidi protiv Nizozemska (odluka), br.21741/07, 12.studenog2013.....193
Abdolkhani i Karimnia protiv Turske, br.30471/08,
22.rujna2009..................................................................................................... 91, 95, 97, 137, 159
Abdulaziz, Cabales i Balkandali protiv Ujedinjenog Kraljevstva, br.9214/80,
9473/81 i 9474/81, 28.svibnja1985.................................................................................25, 116
Afif protiv Nizozemske (odluka), br.60915/09, 24.svibnja2011. ..........................................193
Ahmed protiv Austrije, br.25964/94, 17.prosinca1996.............................................43, 61, 151
Airey protiv Irske, br.6289/73, 9.listopada1979................................................................106, 108
Al-Jedda protiv Ujedinjenog Kraljevstva [GC], br.27021/08, 7.srpnja2011........................143
Al-Saadoon i Mufdhi protiv Ujedinjenog Kraljevstva, br.61498/08, 2.oujka2010..........66
Amrollahi protiv Danske, br.56811/00, 11.srpnja2002............................................................132
Amuur protiv Francuske, br.19776/92, 25.lipnja1996...........................23, 32, 139, 148, 201
Anakomba Yula protiv Belgije, br.45413/07, 10.oujka2009.................................................123
Anayo protiv Njemake, br.20578/07, 21.prosinca2010.........................................................106
Andrejeva protiv Latvije [GC], br.55707/00, 18.veljae2009.......................................175, 201
Antwi i ostali protiv Norveke, br.26940/10, 14.veljae2012...............................................132
Aristimuo Mendizabal protiv Francuske, br.51431/99, 17.sijenja2006............................53
Aswat protiv Ujedinjenog Kraljevstva, br.17299/12, 16.travnja2013.................................. 69
Auad protiv Bugarske, br.46390/10, 11.listopada2011.................................................136, 155
Austin i ostali protiv Ujedinjenog Kraljevstva [GC], br.39692/09, 40713/09 i
41008/09, 15.oujka2012.................................................................................................138, 139
234
Popis sluajeva
Azimov protiv Rusije, br.67474/11, 18.travnja2013...........................................................45, 149
Babar Ahmad i ostali protiv Ujedinjenog Kraljevstva, br.24027/07, 11949/08,

36742/08, 66911/09 i 67354/09, 10.travnja2012...............................................................68
Bader i Kanbor protiv vedske, br.13284/04, 8.studenog2005.............................................66
Bah protiv Ujedinjenog Kraljevstva, br.56328/07, 27.rujna2011................................176, 193
Bajsultanov protiv Austrije, br.54131/10, 12.lipnja2012..........................................................122
Balogun protiv Ujedinjenog Kraljevstva, br.60286/09, 10.travnja2012............................131
Beldjoudi protiv Francuske, br.12083/86, 26.oujka1992......................................................132
Bensaid protiv Ujedinjenog Kraljevstva, br.44599/98, 6.veljae2001...............................197
Berrehab protiv Nizozemske, br.10730/84, 21.lipnja1988...........................................112, 130
Bigaeva protiv Grke, br.26713/05, 28.svibnja2009......................................................173, 179
Bosphorus Hava Yollar Turizm ve Ticaret Anonim irketi protiv Irske [GC],
br.45036/98, 30.lipnja2005..................................................................................................16, 21
Boultif protiv vicarske, br.54273/00, 2.kolovoza2001........................................112, 131, 132
Branko Tomai i ostali protiv Hrvatske, br.46598/06, 15.sijenja2009............................170
C.G. i ostali protiv Bugarske, br.1365/07, 24.travnja2008........................................92, 96, 106

Chahal protiv Ujedinjenog Kraljevstva [GC], br.22414/93, 15.studenog1996.................152
Chapman protiv Ujedinjenog Kraljevstva [GC], br.27238/95, 18.sijenja2001...............192
Collins i Akaziebie protiv vedske (odluka) br.23944/05, 8.oujka2007..............................71
onka protiv Belgije, br.51564/99, 5.veljae2002.........................................................58, 81, 97
D. protiv Ujedinjenog Kraljevstva, br.30240/96, 2.svibnja1997..............................................68

Dalea protiv Francuske (odluka) br.964/07, 2.veljae2010......................................................30
Darraj protiv Francuske, br.34588/07, 4.studenog2010..........................................................168
Darren Omoregie i ostali protiv Norveke, br.265/07, 31.srpnja2008......................111, 122
Dbouba protiv Turske, br.15916/09, 13.srpnja2010........................................................158, 159
De Souza Ribeiro protiv Francuske, br.22689/07, 13.prosinca2012............................92, 100
Demir i Baykara protiv Turske [GC], br.34503/97, 12.studenog2008.................................178
Dougoz protiv Grke, br.40907/98, 6.oujka2001...........................................................148, 161
El Morsli protiv Francuske (odluka), br.15585/06, 4.oujka2008...........................................32
Fawsie protiv Grke br.40080/07, 28.listopada2010................................................................201

Finogenov i ostali protiv Rusije, br.18299/03 i 27311/03, 20.prosinca2011....................170
Finucane protiv Ujedinjenog Kraljevstva, br.29178/95, 1.srpnja2003...............................172
Foka protiv Turske, br.28940/95, 24.lipnja2008........................................................................139
235
G.R. protiv Nizozemske, br.22251/07, 10.sijenja2012.................................................. 107, 123

Gaygusuz protiv Austrije, br.17371/90, 16.rujna1996......................................... 175, 176, 201
Gebremedhin [Gaberamadhien] protiv Francuske, br.25389/05,
26.travnja2007...........................................................................................................................91, 98
Genovese protiv Malte, br.53124/09, 11.listopada2011............................................................54
Gillow protiv Ujedinjenog Kraljevstva, br.9063/80, 24.studenog1986.................... 174, 192
Glor protiv vicarske, br.13444/04, 30.travnja2009.................................................................217
Gl protiv vicarske, br.23218/94, 19.veljae1996.........................................................112, 126
Guzzardi protiv Italije, br.7367/76, 6.studenog1980.......................................................138, 139
H. i B. protiv Ujedinjenog Kraljevstva, br.70073/10 i 44539/11, 9.travnja2013................66

H.L. protiv Ujedinjenog Kraljevstva, br.45508/99, 5.listopada2004....................................139
H.L.R. protiv Francuske [GC], br.24573/94, 29.travnja1997......................................................68
Hasanbasic protiv vicarske, br.52166/09, 11.lipnja2013.......................................................132
Hida protiv Danske, br.38025/02, 19.veljae2004...............................................................74, 80
Hirsi Jamaa i ostali protiv Italije [GC], br.27765/09,
23.veljae2012..............................................................................................24, 35, 58, 82, 91, 99
Hode i Abdi protiv Ujedinjenog Kraljevstva, br.22341/09, 6.studenog2012....................126
I. protiv vedske, br.61204/09, 5.rujna2012..................................................................................71

I.M. protiv Francuske, br.9152/09, 2.veljae2012.............................................................. 91, 100
Ilhan protiv Turske [GC], br.22277/93, 27.lipnja2000...............................................................170
Ismoilov i ostali protiv Rusije, br.2947/06, 24.travnja2008...............................................75, 79
K.A.B. protiv vedske, br.886/11, 5.rujna2013.............................................................................67

Kanagaratnam i ostali protiv Belgije, br.15297/09, 13.prosinca2011..................................156
Karassev protiv Finli (odluka), br.31414/96, 12.sijenja1999...................................................54
Kaya protiv Turske, br.22729/93, 19.veljae1998.....................................................................170
Kiyutin protiv Rusije, br.2700/10, 10.oujka2011.........................................................................48
Koua Poirrez protiv Francuske, br.40892/98, 30.rujna2003........................................175, 201
Kueraprotiv Slovake, br.48666/99, 17.srpnja2007...............................................................170
Kuda protiv Poljske [GC], br.30210/96, 26.listopada2000................................................96, 98
Kuduzovi protiv Slovenije (odluka), br.60723/00, 17.oujka2005........................................54
Kuri i ostali protiv Slovenije [GC], br.26828/06, 26.lipnja2012.......................................39, 49
Liu protiv Rusije, br.42086/05, 6.prosinca2007............................................................................. 41

Longa Yonkeu protiv Latvije, br.57229/09, 15.studenog2011....................................136, 151
Louled Massoud protiv Malte, br.24340/08, 27.srpnja2010..................................................154
Luczak protiv Poljske, br.77782/01, 27.studenog2007............................................................201
236
Popis sluajeva
M. i ostali protiv Bugarske, br.41416/08, 26.srpnja2011.........................................................147

M.A. protiv Cipra, br.41872/10, 23.srpnja2013............................................................................81
M.S. protiv Ujedinjenog Kraljevstva, br.24527/08, 3.svibnja2012.......................................156
M.S.S. protiv Belgije i Grke [GC], br.30696/09,
21.sijenja2011........................57, 78, 92, 95, 96, 99, 103, 104, 107, 156, 161, 168, 174, 193
M.Y.H. protiv vedske, br.50859/10, 27.lipnja2013..................................................................... 76
Maaouia protiv Francuske (odluka), br.39652/98, 12.sijenja1999......................................96
Maaouia protiv Francuske, br.39652/98, 5.listopada2000....................................................106
Makaratzis protiv Grke [GC], br.50385/99, 20.prosinca2004..............................................169
Mamatkulov i Askarov protiv Turske [GC], br.46827/99 i 46951/99,
4.veljae2005...............................................................................................................39, 45, 58, 83
Mannai protiv Italije, br.9961/10, 27.oujka2012.........................................................................62
Mastromatteo protiv Italije [GC], br.37703/97, 24.listopada2002.......................................170
Mathloom protiv Grke, br.48883/07, 24.travnja2012............................................................154
Matsiukhina i Matsiukhin protiv vedske (odluka), br.31260/04, 21.lipnja2005..............71
Matthews protiv Ujedinjenog Kraljevstva [GC], br.24833/94, 18.veljae1999................. 16
McCann i ostali protiv Ujedinjenog Kraljevstva [GC], br.18984/91, 27.rujna1995..169, 171
Medvedyev i ostali protiv Francuske [GC], br.3394/03, 29.oujka2010..............................35
Mikolenko protiv Estonije, br.10664/05, 8.listopada2009............... 135, 136, 141, 147, 153
Mohamed Hussein i ostali protiv Nizozemske i Italije (odluka), br.27725/10,
2.travnja2013...................................................................................................................................103
Mohamed protiv Austrije, br.2283/12, 6.lipnja2013................................................................103
Mubilanzila Mayeka i Kaniki Mitunga protiv Belgije, br.13178/03,
12.listopada2006........................................................................................................136, 156, 160
Muminov protiv Rusije, br.42502/06, 11.prosinca2008.....................................................69, 72
Muskhadzhiyeva i ostali protiv Belgije, br.41442/07, 19.sijenja2010.....................136, 156
N. protiv vedske, br.23505/09, 20.srpnja2010...........................................................................72

N. protiv Ujedinjenog Kraljevstva [GC], br.26565/05, 27.svibnja2008..........................57, 68
NA. protiv Ujedinjenog Kraljevstva, br.25904/07, 17.srpnja2008............................43, 67, 81
Nachova i ostali protiv Bugarske [GC], br.43577/98 i 43579/98, 6.srpnja2005.............169
Nada protiv vicarske [GC], br.10593/08, 12.rujna2012........................................................... 31
Nolan i K protiv Rusije, br.2512/04, 12.veljae2009. ....................................................... 32, 139
Nowak protiv Ukrajine, br.60846/10, 31.oujka2011....................................................136, 157
Nez protiv Norveke, br.55597/09, 28 . lipnja 2011.....................................................111, 122
ODonoghue i ostali protiv Ujedinjenog Kraljevstva, br.34848/07,

14.prosinca2010.....................................................................................................................111, 116
Omojudi protiv Ujedinjenog Kraljevstva, br.1820/08, 24.studenog2009.........................113
237
Omwenyeke protiv Njemake (odluka), br.44294/04, 20.studenog2007................ 42, 141

Onur protiv Ujedinjenog Kraljevstva, br.27319/07, 17.veljae2009....................................122
Opuz protiv Turske, br.33401/02, 9.lipnja2009.................................................................210, 219
Osman protiv Danske, br.38058/09, 14.lipnja2011.........................................................112, 127
Osman protiv Ujedinjenog Kraljevstva [GC], br.23452/94, 28.listopada1998. ..............170
Othman (Abu Qatada) protiv Ujedinjenog Kraljevstva, br.8139/09,
17.sijenja2012............................................................................................................58, 75, 83, 84
Peers protiv Grke, br.28524/95, 19.travnja2001......................................................................161

Phull protiv Francuske (odluka), br.35753/03, 11.sijenja2005..............................................32
Ponomaryovi protiv Bugarske, br.5335/05, 21.lipnja2011...........................................174, 190
Popov protiv Francuske, br.39472/07 i 39474/07, 19.sijenja2012.......................... 147, 156
Powell protiv Ujedinjenog Kraljevstva (odluka), br.45305/99, 4.svibnja2000................197
Pretty protiv Ujedinjenog Kraljevstva, br.2346/02, 29.travnja 2002........................ 113, 217
Price protiv Ujedinjenog Kraljevstva, br.33394/96, 10.srpnja2001.....................................156
Ramzy protiv Nizozemske, br.25424/05, 20.srpnja2010..........................................................58

R.C. protiv vedske, br.41827/07, 9.oujka2010....................................................................71, 72
Rachwalski i Ferenc protiv Poljske, br.47709/99, 28.srpnja2009.........................................170
Rahimi protiv Grke, br.8687/08, 5.travnja 2011....................................................209, 211, 214
Raimondo protiv Italije, br.12954/87, 22.veljae1994.............................................................139
Ramsahai i ostali protiv Nizozemske [GC], br.52391/99, 15.svibnja2007...............165, 171
Rantsev protiv Cipra i Rusije, br.25965/04,
7.sijenja2010................................................................... 39, 44, 136, 140, 156, 160, 210, 215
Riad i Idiab protiv Belgije, br.29787/03 i 29810/03, 24.sijenja2008......................... 32, 139
Rodrigues da Silva i Hoogkamer protiv Nizozemske, br.50435/99,
31.sijenja2006............................................................................................................111, 123, 130
Rusu protiv Austrije, br.34082/02, 2.listopada2008.......................................................136, 151
Ryabikin protiv Rusije, br.8320/04, 19.lipnja2008................................................................75, 79
S. i Marper protiv Ujedinjenog Kraljevstva [GC], br.30562/04, 4.prosinca2008.............168

S.D. protiv Grke, br.53541/07, 11.lipnja2009................................................. 137, 156, 159, 161
S.F. i ostali protiv vedske, br.52077/10, 15.svibnja2012...................................................70, 71
S.H.H. protiv Ujedinjenog Kraljevstva, br.60367/10, 29.sijenja2013...................................68
S.P. protiv Belgije (odluka), br.12572/08, 14.lipnja2011..........................................................148
Saadi protiv Italije [GC], br.37201/06,
28.veljae2008..............................................................................................57, 62, 71, 72, 75, 79
Saadi protiv Ujedinjenog Kraljevstva [GC], br.13229/03,
29.sijenja2008................................................................39, 42, 135, 136, 144, 150, 151, 158
238
Popis sluajeva
Salah Sheekh protiv Nizozemske, br.1948/04, 11.sijenja2007.........................57, 62, 66, 71

Saleck Bardi protiv panjolske, br.66167/09, 24.svibnja2011................................................106
Savriddin Dzhurayev protiv Rusije, br.71386/10, 25.travnja2013..................................39, 46
Sen protiv Nizozemske, br.31465/96, 21.prosinca2001................................................112, 127
Siakowska protiv Poljske, br.8932/05, 22.oujka2007...........................................................107
Singh i ostali protiv Belgije, br.33210/11, 2.listopada2012.......................................................71
Singh protiv the eke Republike, br.60538/00, 25.sijenja2005.............................136, 152
Slivenko protiv Latvije [GC], br.48321/99, 9.listopada2003.....................................................54
Soering protiv Ujedinjenog Kraljevstva, br.14038/88, 7.srpnja1989....................... 57, 61, 62
Stamose protiv Bugarske, br.29713/05, 27.studenog2012...................................................... 31
Sufi i Elmi protiv Ujedinjenog Kraljevstva, br.8319/07 i 11449/07,
28.lipnja2011..................................................................................43, 57, 58, 67, 69, 72, 76, 138
Sultani protiv Francuske, br.45223/05, 20.rujna2007.................................................................82
Suso Musa protiv Malte, br.42337/12, 23.srpnja2013.....................................39, 42, 135, 145
Tas protiv Francuske, br.39922/03, 1.lipnja2006............................................................165, 171

Tanl protiv Turske, br.26129/95, 10.travnja2001.......................................................................171
Tarariyeva protiv Rusije, br.4353/03, 14.prosinca2006.................................................165, 171
Timishev protiv Rusije, br.55762/00 i 55974/00, 13.prosinca2005....................................190
Tomic protiv Ujedinjenog Kraljevstva (odluka), br.17837/03, 14.listopada2003..............80
Udeh protiv vicarske, br.12020/09, 16.travnja2013................................................................132

ner protiv Nizozemske [GC], br.46410/99, 18.listopada2006.........................112, 113, 131
Velikova protiv Bugarske, br.41488/98, 18.svibnja2000.............................................. 169, 171

Vilvarajah i ostali protiv Ujedinjenog Kraljevstva, br.13163/87, 13164/87,
13165/87, 13447/87 i 13448/87, 30.listopada1991....................................................62, 81
Wasilewski protiv Poljske (odluka), br.32734/96, 20.travnja1999...................175, 197, 200

Weller protiv Madarske, br.44399/05, 31.oujka2009..........................................................202
Xhavara i ostali protiv Italije i Albanije, br.39473/98, 11.sijenja2001..................................35
Yoh-Ekale Mwanje protiv Belgije, br.10486/10, 20.prosinca2011.......................................144
Z.N.S. protiv Turske, br.21896/08, 19.sijenja2010....................................................................159
239
Europska komisija za ljudska prava
East African Asians (British protected persons) protiv Ujedinjenog Kraljevstva

(odluka), br.4715/70, 4783/71 i 4827/71, 6.oujka1978..................................................34
Family K. i W. protiv Nizozemske (odluka), br.11278/84, 1.srpnja1985...............................54
Jaramillo protiv Ujedinjenog Kraljevstva (odluka), br.24865/94, 23.listopada1995......123
Karus protiv Italije (odluka), br.29043/95, 20.svibnja1998..........................................174, 190
Sorabjee protiv Ujedinjenog Kraljevstva (odluka), br.23938/94,

23.listopada1995..................................................................................................................112, 123
Stewart protiv Ujedinjenog Kraljevstva (odluka), br.10044/82, 10.srpnja1984.............169
Sudska praksa Europskog odbora za socijalna prava
COHRE protiv Francuske, Prituba br.63/2010, meritum, 28.lipnja2011............................194

COHRE protiv Hrvatske, Prituba br.52/2008, meritum, 22.lipnja2010.............................194
COHRE protiv Italije, Prituba br. 58/2009, meritum, 25.lipnja2010....................................194
Defence for Children International (DCI) protiv Nizozemske, Prituba br.47/2008,

meritum, 20.listopada2009..........................................................48, 174, 176, 191, 194, 211
European Roma and Travellers Forum protiv Francuske, Prituba br. 64/2011,
meritum, 22.sijenja2012..............................................................................................................82
International Federation of Human Rights Leagues (FIDH) protiv Francuske,

Prituba br. 14/2003, meritum, 8.rujna2004...........................................48, 174, 178, 197
Marangopoulos Foundation for Human Rights (MFHR) protiv Grke, Prituba br.
30/2005, meritum, 6.prosinca2006........................................................................................180
Sudska praksa UN-ov Odbor za ljudska prava
A protiv Australije, Komunikacija br.560/1993, miljenje od 30.travnja1997...................150
Ranjit Singh protiv Francuske, Komunikacije br.1876/2000 i 1876/2009,

miljenje od 22.srpnja2011...........................................................................................................32
240
Popis sluajeva
Sudska praksa nacionalnih sudova
Austrija, Austrijski Ustavni sud (sterreichische Verfassungsgerichtshof), odluka

G31/98, G79/98, G82/98, G108/98 od 24.lipnja1998...............................................97, 169
eka Republika, Ustavni sud eke Republike (stavn soud Cesk republiky)
odluka br.9/2010, Coll., sijeanj 2010.........................................................................................97
Francuska, Dravno vijee (Conseil dtat), M. A., br.334040, 1.srpnja2011...................... 69

Francuska, Dravno vijee (Conseil dtat), M. Ghevondyan, br.356505,
4.lipnja2012........................................................................................................................................47
Francuska, Dravno vijee (Conseil dtat), M et Mme Forabosco, br.190384,
9.lipnja1999........................................................................................................................................29
Francuska, Dravno vijee (Conseil dtat), M Hicham B, br.344411,
24.studenog2010.............................................................................................................................29
Malta, Abdul Hakim Hassan Abdulle Et protiv Ministry tal-Gustizzja u Intern

Et, Qorti Civili PrimAwla (Gurisdizzjoni Kostituzzjonali), br 56/2007,
29.studenog2011..............................................................................................................................63
Njemaka, Savezni ustavni sud (Bundesverfassungsgericht), br.56/2012,

18.srpnja2012..................................................................................................................................203
vicarska, Federalni vrhovni sud (Federal Supreme Court) u svojoj odluci

BGE136 II 5, 29.rujna2009..........................................................................................................118
Ujedinjeno Kraljevstvo, EM (Liban) protiv Secretary of State for the Home

Department [2008] UKHL 64, 22.listopad2008....................................................................84
Ujedinjeno Kraljevstvo, FGP v. Serco Plc & Anor [2012] EWHC 1804 (Admin),
5.srpnja2012....................................................................................................................................171
Ujedinjeno Kraljevstvo, Vrhovni sud, R (Quila i drugi) protiv Secretary of State for
the Home Department [2011] UKSC 45, 12.listopada2011.............................................115
Ujedinjeno Kraljevstvo, Vrhovni sud, WL (Congo) 1 & 2 protiv Secretary of State
for the Home Department; KM (Jamaica) protiv Secretary of State for the
Home Department [2011] UKSC 12, 23.svibnja2011........................................................143

241
Kako pronai sudski sluaj
na europskim sudovima
Europski sud za ljudska prava: HUDOC baza podataka sudskih sluajeva
Baza podataka HUDOC prua slobodan pristup praksi Europskoga suda za ljudska prava:
http://HUDOC.echr.coe.int
Baza podataka dostupna je na engleskom i francuskom jeziku i pristupaan je alat za

pretraivanje kojim se jednostavno pronalaze sudski sluajevi.
Videovodii i upute za uporabu dostupni su na stranici Pomo HUDOC-a. Za pomo kod

funkcija i opcija pretraivanja korisnik moe usmjeriti pokaziva na za vie detalja i
primjera o uporabi opcije pretraivanja.
Reference na sudsku praksu u ovom priruniku itatelju pruaju sveobuhvatne informa-

cije koje mu omoguuju da lako nae potpuni tekst citirane presude ili odluke.
Prije poetka pretraivanja imajte na umu da zadane postavke prikazuju presude Veli-
koga vijea i Vijea prema kronolokom redu poevi od posljednjih objavljenih presuda.
Kako bi pretraivao druge kolekcije, poput odluka, korisnik mora oznaiti odgovara-
juu kuicu u polju Kolekcije dokumenata koje se pojavljuje u gornjem lijevom kutu
zaslona.
Najjednostavniji nain pronalaenja predmeta jest unosei broj podnesenog zahtjeva u

polje Broj zahtjeva pod Napredno pretraivanje u gornjem desnom kutu zaslona te
zatim pritisnuvi plavi gumb Pretraivanje.
243
Kako bi se pristupilo daljnjim sudskim sluajevima koji se odnose na druga pitanja, pri-
mjerice, pitanja azila, korisnik moe upotrijebiti Polje pretraivanja naznaeno povea-
lom u gornjem desnom dijelu zaslona. U polju za pretraivanje korisnik moe pretraivati
koristei:
jednu rije (npr. azil, izbjeglice);
fraze (npr. traitelji azila);
naslov sluaja;
dravu;
logiki izraz (npr. stranci NEAR boravak).
U protivnom, korisnik moe otvoriti Jednostavno pretraivanje pomou logikih izraza

kliknuvi na strelicu unutar Polja pretraivanja. Pretraivanje pomou jednostavnih
logikih izraza donosi pet mogunosti pretraivanja: tonu rije ili frazu, sve rijei, bilo
koju rije, nijednu rije, pretraivanje pomou logikih izraza. Kod pretraivanja pomou
logikih izraza vano je upamtiti da fraze moraju biti unutar dvostrukih navodnika i
logiki izrazi moraju uvijek biti napisani tampanim slovima (npr. AND, NEAR, OR, itd.).
Kad se pojave rezultati pretraivanja, korisnik moe jednostavno suziti rezultate koristei
filtar u polju Filtri na lijevoj strani zaslona, primjerice, Jezik ili Drava. Filtri se mogu
koristiti pojedinano ili u kombinaciji kako bi se jo vie suzili rezultati. Filtar Kljune
rijei moe biti koristan alat budui da esto sadri pojmove iz tekstova Europske kon-
vencije o ljudskim pravima te je izravno povezan s obrazloenjima i zakljucima Suda.
Primjer: Pronalaenje sudskih sluajeva o pitanju protjerivanja traitelja azila stavlja-

jui ih u opasnost od muenja ili neljudskog ili poniavajueg postupanja ili kanjava-
nja prema lanku3. Europske konvencije o ljudskim pravima.
1)Korisnik prvo unosi frazu traitelji azila u Polje pretraivanja i pritisne plavi
gumb Pretraivanje.
244
Kako pronai sudski sluaj na europskim sudovima
2)Nakon to se pojave rezultati pretraivanja, korisnik onda odabire 3 u filtru

Krenje u polju Filtri kako bi suzio rezultate na one koji se odnose na krenje
lanka3.
3)Korisnik zatim moe odabrati kljune rijei u filtru Kljune rijei kako bi suzio
rezultate na one relevantne za lanak3. poput kljunih rijei (l. 3) Zabrana
muenja.
Za vanije sluajeve pravni saetak dostupan je u HUDOC-u. Saetak sadri opisno

zaglavlje, saeti prikaz injenica i prava s naglaskom na toke od pravnog interesa. Ako
postoji saetak, u rezultatima e se pojaviti poveznica zajedno s poveznicom na tekst
presude ili odluke. Isto tako korisnik moe pretraivati samo pravne saetke oznaujui
kuicu Pravni saeci u polju Kolekcija dokumenata.
Ako su za odreeni sluaj objavljeni neslubeni prijevodi, u rezultatima e se pojaviti

poveznica Jezine verzije zajedno s poveznicom na tekst presude ili odluke. HUDOC
takoer prua poveznice za internetske stranice treih strana na kojima postoje prijevodi
sudske prakse Europskog suda za ljudska prava. Za vie informacija pogledajte Jezine
verzije u odjeljku Pomo HUDOC-a.
Sud Europske unije: CURIA baza podataka sudske prakse
Baza podataka sudske prakse CURIA prua slobodan pristup sudskoj praksi Europskog
suda/Suda Europske unije: http://curia.europa.eu.
Trailica je dostupna na svim slubenim jezicima Europske unije437 i jezik se moe oda-
brati na gornjoj desnoj strani zaslona. Trailica se moe koristiti za pretraivanje infor-
macija u svim dokumentima vezanim za zavrene postupke i sluajeve u postupku pred
Sudom, Opim sudom i Slubenikim sudom.
Postoji i odjeljak Pomo dostupan na http://curia.europa.eu/common/juris/en/aide-

Globale.pdf#. Svaka kuica za opcije pretraivanja ima i stranicu za pomo kojoj se moe
437 Dostupno od 30.travnja2004.: panjolski, danski, njemaki, grki, engleski, francuski, talijanski,
nizozemski, portugalski, finski i vedski; od 1.svibnja2004.: eki, estonski, latvijski, litavski, maarski,
poljski, slovaki i slovenski; od 1.sijenja2007.: bugarski i rumunjski; od 30.travnja2007.: malteki;
od 31.prosinca2011.: irski; privremena izuzea propisana su Uredbama Vijea (EZ) br.920/2005 i
(EU) br.1257/2010. Sekundarna legislativa na snazi na datum pristupanja se prevodi na hrvatski jezik i
postupno e biti objavljena u Posebnom izdanju Slubenog lista Europske unije.
245
pristupiti kliknuvi ikonu, a ona sadri korisne informacije kako bi korisnici to bolje kori-
stili alat.
Najjednostavniji nain pronalaenja sluaja jest unijeti puni broj sluaja u polje Broj slu-
aja te zatim kliknuti zeleno gumb Pretraivanje. Mogue je traiti sluaj koristei i dio
broja sluaja. Primjerice unosei 122 u polje Broj sluaja pronai e se sluaj br.122
za sluajeve iz svih godina i pred sva tri suda: Sudom, Opim sudom i/ili Slubenikim
sudom.
Moe se takoer koristiti i polje Ime stranaka kako bi se trailo prema opem imenu
sluaja. To je inae pojednostavljeno ime strana u sluaju.
Dostupno je sveukupno 16 multifunkcionalnih polja za pretraivanje kako bi se pomoglo

pri suenju obima pretraivanja. Razliita polja pretraivanja lako se koriste i mogu se
upotrebljavati u razliitim kombinacijama. Polja esto imaju i popise za pretraivanje koji
su dostupni preko ikona i odabira dostupnih termina pretraivanja.
Za opa pretraivanja koritenje polja Tekst donosi rezultate zasnovane na pretrazi

kljunih rijei u svim dokumentima objavljenim u izvjeima Europskog suda od 1954., a
od 1994. i u izvjeima Europskog suda slubeniki sluajevi (ECR-SC).
Za pretraivanja prema specijaliziranim podrujima moe se koristiti polje Tema. Za to

je potrebno kliknuti ikonu na desno od polja i odabrati relevantnu/e temu/e s popisa.
Rezultati pretraivanja prikazat e popis dokumenata poredanih abecednim redom, a
vezanih za pravna pitanja iz odluka Suda, Opega suda, Slubenikog suda i miljenja
pravnih savjetnika EU-a.
Internetska stranica CURIA ima i dodatne alate za sudske prakse:
Numeriki pristup: ovaj odjeljak sadri kolekciju podataka o sluajevima za sve slua-
jeve pred jednim od triju sudova. Sluajevi su poredani prema broju sluaja i po redu po
kojem su bili podneseni. Sluajevi se mogu pregledati kliknuvi na broj sluaja. Odjeljak
Numeriki pristup dostupan je na http://curia.europa.eu/jcms/jcms/Jo2_7045/.
Saeti pregled sudske prakse: ovaj odjeljak prua sustavnu klasifikaciju saetaka sud-
ske prakse prema osnovnim pravnim tokama iznesenim u predmetnoj odluci. Saeci
se baziraju to je vie mogue na stvarnim tekstovima odluka. Odjeljak Saeti pregled
dostupan je na http://curia.europa.eu/jcms/jcms/Jo2_7046/.
246
Kako pronai sudski sluaj na europskim sudovima
Tumaenja presuda: ovaj odjeljak sadri reference na tumaenja pravnih komentatora

glede presuda donesenih na trima sudovima od njihova osnutka. Presude su zasebno
navedene prema sudu ili suditu, a u kronolokom poretku u skladu s njihovim brojem
sluaja, dok su tumaenja pravnih komentatora navedena kronolokim redom prema
njihovu pojavljivanju. Reference se navode na originalnom jeziku. Odjeljak Tumaenje
presuda dostupan je na http://curia.europa.eu/jcms/jcms/Jo2_7083/.
Baza podataka nacionalne sudske prakse: ovoj vanjskoj bazi podataka moe se pri-
stupiti putem internetske stranice CURIA-e. Prua pristup relevantnoj nacionalnoj sud-
skoj praksi glede prava Europske unije. Baza podataka zasniva se na kolekciji sudskih
praksi sa sudova i/ili sudita drava lanica Europske unije. Informacije su prikupljene
selektivnim izvlaenjem iz pravnih asopisa i izravnim kontaktom s brojnim nacionalnim
sudovima i suditima. Baza podataka nacionalne sudske prakse dostupna je na engle-
skome i francuskome na http://curia.europa.eu/jcms/jcms/Jo2_7062/.
247
Tablica instrumenata
Europske unije
Tablica EU instrumenata i odabranih sporazuma

Naziv
Azil
Uredba Dublin (EU) Uredba (EU) br.604/2013 Europskog parlamenta i Vijea od
br.604/2013 26.lipnja2013. kojom se utvruju kriteriji i mehanizmi za odreivanje
drave lanice odgovorne za razmatranje zahtjeva za meunarodnu
zatitu koji podnosi dravljanin tree zemlje ili osoba bez dravljanstva
u jednoj od drava lanica (SLL180, 29.6.2013., str.31) [Neslubeni
prijevod].
Uredba Dublin (EZ) Uredba Vijea (EZ-a) br.343/2003 od 18.veljae2003. kojom se
br.343/2003 utvruju kriteriji i mehanizmi za odreivanje drave lanice odgovorne
za razmatranje zahtjeva za azil koji podnosi dravljanin tree zemlje u
jednoj od drava lanica (SLL50/1, 25.2.2003., str.1).
Uredba Eurodac (EU) Uredba (EU) br.603/2013 Europskog parlamenta i Vijea od
br.603/2013 26.lipnja2013. o uspostavi sustava Eurodac za usporedbu otisaka
prstiju radi uinkovite primjene Uredbe (EU) br.604/2013 kojom se
utvruju kriteriji i mehanizmi za odreivanje drave lanice odgovorne
za razmatranje zahtjeva za meunarodnu zatitu koji podnosi
dravljanin tree zemlje ili osoba bez dravljanstva u jednoj od drava
lanica i o zahtjevima za usporedbu s podacima Eurodaca od strane
organa provedbe zakona i Europola za namjenu provedbe zakona,
kojom se izmjenjuje Uredba (EU) br.1077/2011 kojom se uspostavlja
Europska agencija za operativno upravljanje velikim informatikim
sustavima u podruju slobode, sigurnosti i pravde (SLL180,
29.6.2013., str.1) [Neslubeni prijevod].
Uredba Eurodac (EZ) Uredba Vijea (EZ-a) br.407/2002 od 28.veljae2002. kojom se
br.2725/2000 utvruju odreena pravila za provedbu Uredbe (EZ-a) br.2725/2000
u pogledu osnivanja Eurodaca za usporedbu otisaka prstiju radi
uinkovite primjene Dublinske konvencije (SLL316, 15.12.2000.,
str.1).
249
Direktiva o uvjetima Direktiva 2013/33/EU Europskog parlamenta i Vijea od

prihvata 2013/33/EU 26.lipnja2013. Kojom se utvruju standardi za prihvat traitelja
meunarodne zatite (SLL180, 29.6.2013., str.96) [Neslubeni
prijevod].
Direktiva o uvjetima Direktiva Vijea 2003/9/EZ od 27.sijenja2003. kojom se utvruju
prihvata 2003/9/EZ minimalni standardi za prihvat traitelja azila (SLL31, 6.2.2003.,
str.18).
Direktiva o postupcima Direktiva 2013/32/EU Europskog parlamenta i Vijea od
azila 2013/32/EU 26.lipnja2013. o zajednikim postupcima za priznavanje i oduzimanje
meunarodne zatite (SLL180, 29.6.2013., str.60).
Direktiva o postupcima Direktiva Vijea 2005/85/EZ od 1.prosinca2005. o minimalnim
azila 2005/85/EZ normama koje se odnose na postupke priznavanja i ukidanja statusa
izbjeglica u dravama lanicama (SLL326, 13.12.2005., str.13).
Direktiva o minimalnim Direktiva 2011/95/EU Europskog parlamenta i Vijea od
standardima za 13.prosinca2011. o standardima za kvalifikaciju dravljana treih
kvalifikaciju 2011/95/EU zemalja ili osoba bez dravljanstva za ostvarivanje.
meunarodne zatite, za jedinstveni status izbjeglica ili osoba koje

ispunjavaju uvjete za supsidijarnu zatitu te za sadraj odobrene
zatite (SLL337, 20.12.2011., str.9).
Direktiva o minimalnim Direktiva Vijea 2004/83/EZ od 29.travnja2004. o minimalnim
standardima mjerilima prema kojima se dravljanima treih zemalja ili osobama
za kvalifikaciju bez dravljanstva priznaje status izbjeglica ili osoba koje na drugi nain
2004/83/EZ trebaju meunarodnu zatitu te o sadraju odobrene zatite (SLL304,
30.9.2004., str.12).
Trgovanje ljudima
Direktiva o spreavanju Direktiva 2011/36/EU Europskog parlamenta i Vijea od
trgovanja ljudima 5.travnja2011. o spreavanju i suzbijanju trgovanja ljudima i zatiti
2011/36/EU rtava, koja zamjenjuje Okvirnu Odluku Vijea 2002/629/JHA
(SLL101, 15.4.2011., str.1).
rtve trgovanja ljudima Direktiva Vijea 2004/81/EZ od 29.travnja2004. o dozvoli boravka
(dozvole boravka) izdanoj dravljanima treih zemalja koji su rtve trgovanja ljudima
2004/81/EZ ili koji su koriteni za djelovanja kojima se omoguuje nezakonito
useljavanje, koji surauju s nadlenim tijelima (SLL261, 6.8.2004.,
str.3).
Granice
Uredba (EU) Uredba Vijea (EU) br.1053/2013 od 7.studenog2013. o uspostavi
br.1053/2013 mehanizma evaluacije i praenja za provjeru primjene schengenske
pravne steevine i stavljanju izvan snage Odluke Izvrnog odbora
od 16.rujna1998. o uspostavi Stalnog odbora za ocjenu i provedbu
Schengena (SL L 295, 6.11.2013., str.27).
Uredba o EUROSUR-u Uredba (EU) br.1052/2013 Europskog parlamenta i Vijea od
br.1052/2013 22.listopada2013. o uspostavii Europskog sustava nadzora granica
(EUROSUR) (SL L 295, 6.11.2013., str.11).
250
Tablica instrumenata Europske unije
Odluka Vijea Odluka Vijea 2013/158/EU od 7.oujka2013. koja je odredila datum

2013/158/EU poetka primjene Uredbe (EZ) br.1987/2006 Europskog parlamenta
i Vijea o uspostavljanju, funkciji i uporabi druge generacije
Schengenskog informatikog sustava (SIS II) (SL L 87, 27.3.2013.,
str.10) [Neslubeni prijevod].
Odluka Vijea Odluka Vijea 2013/157/EU od 7.oujka2013. koja je odredila datum
2013/157/EU poetka primjene Odluke 2007/533/JHA o uspostavljanju, funkciji i
uporabi druge generacije Schengenskog informatikog sustava (SIS II)
(SLL87/8, 27.3.2013., str.1) [Neslubeni prijevod].
Schengenski Uredba Europskog parlamenta i Vijea (EZ-a) br.562/2006 od
zakonik o granicama 15.oujka2006. o Kodeksu Zajednice o pravilima prekograninog
562/2006/EZ kretanja osoba (Schengenski kodeks o granicama) (SLL105,
13.4.2006., str.1).
Uredba (EU) Uredba (EU) br.610/2013 Europskog parlamenta i Vijea od
br.610/2013 26.lipnja2013. koja izmjenjuje Uredbu (EZ) br.562/2006. o Kodeksu
Zajednice o pravilima prekograninog kretanja osoba (Schengenski
kodeks o granicama), Konvenciju o provedbi Schengenskog
sporazuma, Uredbe Vijea (EZ) br.1683/95 i (EZ) br.539/2001 i
Uredbe (EZ) br.767/2008 i (EZ) br.810/2009 Europskog parlamenta i
Vijea (SLL182, 29.6.2013., str.1) [Neslubeni prijevod].
br.1051/2013 22.listopada2013. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 562/2006 s ciljem
odreivanja zajednikih pravila o privremenom ponovnom uvoenju
granine kontrole na unutarnjim granicama u iznimnim okolnostima
(SL L 295, 6.11.2013., str.1).
Odluka Vijea Odluka Vijea od 26.travnja2010. o dopuni Zakonika o schengenskim
2010/252/EU granicama u vezi s nadzorom nad vanjskim granicama na moru u
okviru operativne suradnje koju koordinira Europska agencija za
upravljanje operativnom suradnjom na vanjskim granicama drava
lanica Europske unije (SLL111/20, 4.5.2010., str.1).
Uredba o Europskoj Uredba Vijea (EZ-a) br.2007/2004 od 26.listopada2004. o osnivanju
agenciji za upravljanje Europske agencije za upravljanje operativnom suradnjom na vanjskim
operativnom suradnjom granicama drava lanica Europske unije (SLL349/1, 25.11.2004).
na vanjskim granicama
drava lanica Europske
unije (Frontex)
2007/2004/EZ
br.1168/2011 25.listopada2011. kojom se izmjenjuje Uredba Vijea (EZ)
br.2007/2004 o uspostavljanju Europske agencije za upravljanje
operativnom suradnjom na vanjskim granicama drava lanica
Europske unije (SLL304, 22.11.2011., str.1).
Uredba (EZ) Uredba (EZ) br.863/2007 Europskog parlamenta i Vijea od
br.863/2007 11.srpnja2007. o uspostavi mehanizama za osnivanje jedinica
granine policije za brzu intervenciju i o izmjeni Uredbe Vijea (EZ)
br.2007/2004 u pogledu tog mehanizma i ureivanju zadataka i
ovlasti gostujuih slubenika (SLL199/30, 31.7.2007).
251
Vizni reim
Zakonik o vizama Uredba (EZ) br.810/2009 Europskoga parlamenta i Vijea od
(Uredba (EZ) 13.srpnja2009. kojom se uspostavlja Zakonik Zajednice o vizama
br.810/2009) (Zakonik o vizama) (SLL243, 15. 9. 2009., str.1).
Uredba o VIS-u Uredba (EZ) br.767/2008 Europskoga parlamenta i Vijea od
br.767/2008 9.srpnja2008. o Viznom informacijskom sustavu (VIS) i razmjeni
podataka izmeu drava lanica o kratkotrajnim vizama (Uredba o
VIS-u) (SLL218, 13.8.2008., str.60).
Uredba o viznim listama Uredba Vijea (EZ) br.539/2001 od 15.oujka2001. u kojoj se
(EZ) br.539/2001 popisuju tree zemlje iji dravljani moraju imati vize za prelazak
vanjskih granica i one iji dravljani su osloboeni od tog zahtjeva
(SLL81, 21.3.2001., str.1).
Neregularna migracija i vraanje
Direktiva o minimalnim Direktiva 2009/52/EZ Europskoga parlamenta i Vijea od
standardima za 18.lipnja2009. godine kojom se utvruju minimalni standardi za
sankcije i mjere sankcije i mjere protiv poslodavaca koji zapoljavaju dravljane treih
protiv poslodavaca drava koji nezakonito borave (SLL168, 30. 6. 2009., str.24).
2009/52/EZ
Direktiva o vraanju Direktiva 2008/115/EZ Europskoga parlamenta i Vijea od
2008/115/EZ 16.prosinca2008. o zajednikim standardima i postupanjima
drava lanica u vezi s vraanjem osoba treih zemalja iji je boravak
nezakonit (SLL348, 24. 12. 2008., str.98).
Odluka Vijea Odluka Vijea 2004/573/EZ od 29.travnja2004. o organizaciji
2004/573/EZ zajednikih letova za udaljavanje dravljana treih zemalja za koje
postoji nalog o udaljenju, sa dravnog podruja dviju ili vie drava
lanica (SLL261/28, 6. 8. 2004., str.1).
Direktiva o definiranju Direktiva Vijea 2002/90/EZ od 28. studenoga 2002. kojom se
pomaganja definira pomaganje neovlatenog ulaska, tranzita i boravka (SLL328,
neovlatenog ulaska, 5. 12. 2002., str.17).
tranzita i boravka
2002/90/EZ
Direktiva o sankcijama Direktiva Vijea 2001/51/EZ od 28.lipnja2001. o dopunjavanju
za nositelje 2001/51/EZ odredaba lanka26. Konvencije o primjeni Sporazuma iz Schengena
od 14.lipnja1985 (SLL187, 10.7.2001).
Rezolucija Vijea o Rezolucija Vijea 97/C 382/01 od 4.prosinca1997. o mjerama koje se
brakovima iz interesa trebaju prihvatiti kako bi se suzbili brakovi iz rauna (SL C 382, 16. 12.
1997., str.1).
Legalna migracija
Direktiva o jedinstvenoj Direktiva 2011/98/EU od 13.prosinca2011. Europskog parlamenta
dozvoli 2011/98/EU i Vijea o jedinstvenom postupku obrade zahtjeva za izdavanje
jedinstvene dozvole za boravak i rad dravljanima treih zemalja na
dravnom podruju drave lanice i o zajednikom skupu prava za
radnike iz treih zemalja koji zakonito borave u dravi lanici (SLL343,
23.12.2011., str.1).
252
Tablica instrumenata Europske unije
Direktiva o plavoj karti Direktiva Vijea 2009/50/EZ od 25.svibnja2009. godine o uvjetima

2009/50/EZ ulaska i boravka dravljana treih drava u svrhu zapoljavanja
visokokvalificirane radne snage (SLL155, 18. 6. 2009., str.17).
Direktiva o Direktiva Vijea 2005/71/EZ od 12.listopada2005. o posebnom
znanstvenom postupku za ulazak dravljana treih zemalja u svrhu znanstvenoga
istraivanju 2005/71/EZ istraivanja (SLL289, 3. 11. 2005., str.15).
Direktiva o studentima Direktiva Vijea 2004/114/EZ od 13.prosinca2004. o uvjetima
2004/114/EZ prihvata dravljana treih drava u svrhu studiranja, razmjene uenika,
neplaene izobrazbe ili dobrovoljnog rada (SLL375, 23. 12. 2004.,
str.12).
Direktiva o rezidentima Direktiva Vijea 2003/109/EZ od 25.studenog2003. godine o statusu
na dulje vrijeme dravljana treih drava koji imaju stalni boravak (SLL16, 23. 1. 2004.,
2003/109/EZ str.44).
Direktiva 2011/51/EU Direktiva 2011/51/EZ od 11.svibnja2011. kojom se dopunjuje
Direktiva 2003/109/EZ i proiruje primjena i na korisnike
meunarodne zatite (SLL132, 19.05.2011).
Direktiva o ponovnom Direktiva Vijea 2003/86/EZ od 22.rujna2003. o pravu na spajanje
ujedinjenju obitelji obitelji (SLL251, 3. 10. 2003., str.12).
2003/86/EZ
Uredba o formatu Uredba Vijea (EZ) br.1030/2002 od 13.lipnja2002. kojom se
dozvola boravka utvruje jedinstveni format boravinih dozvola za dravljane treih
1030/2002/EZ zemalja (SLL157, 15.6.2002., str.1).
Uredba (EZ) Uredba Vijea (EZ) br.380/2008 od 18.travnja2008. o izmjenama
br.380/2008 i dopunama Uredbe (EZ) br.1030/2002 o utvrivanju jedinstvenog
obrasca boravinih dozvola za dravljane treih zemalja (SLL115,
29.4.2008., str.1).
Slobodno kretanje i jednakost
Uredba br.492/2011/EU Uredba (EU) br.492/2011 Europskog parlamenta i Vijea od
o slobodi kretanja 5.travnja2011. o slobodi kretanja radnika u Uniji (SLL141/1.
radnika u Uniji 27.5.2011., str.1).
Uredba (EU) Uredba (EU) br.1231/2010 Europskog parlamenta i Vijea od 24.
br.1231/2010 studenoga 2010. o proirenju primjene Uredbe (EZ) br.883/2004
i Uredbe (EZ) br.987/2009 na dravljane treih zemalja koji
tim uredbama jo nisu obuhvaeni iskljuivo na temelju svog
dravljanstva (SLL344/1, 29.12.2010).
Uredba o koordinaciji Uredba (EZ) br.883/2004 Europskog parlamenta i Vijea od
socijalne sigurnosti, 29.travnja2004. o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti (Tekst
883/2004/EEZ znaajan za EGP i vicarsku) (SLL166, 30.4.2004., str.1).
br.465/2012 22.svibnja2012. o izmjeni Uredbe (EZ) br.883/2004 o koordinaciji
sustava socijalne sigurnosti i Uredbe (EZ) br.987/2009 o utvrivanju
postupka provedbe Uredbe (EZ) br.883/2004 (Tekst znaajan za EGP i
za vicarsku) (SLL149, 8.6.2012., str.4).
253
Direktiva o strunim Direktiva 2005/36/EZ Europskog parlamenta i Vijea od 7.rujna2005.

kvalifikacijama o priznavanju strunih kvalifikacija (Tekst znaajan za EGP) (SLL225,
2005/36/EZ 30.9.2005., str.22).
Uredba Komisije (EU) Uredba Komisije (EU) br.623/2012 od 11.srpnja2012. o izmjeni
br.623/2012/EU Priloga II. Direktivi 2005/36/EZ Europskog parlamenta i Vijea o
priznavanju strunih kvalifikacija (Tekst znaajan za EGP) (SLL180,
12.7.2012., str.9).
Direktiva o slobodnom Direktiva 2004/38/EZ Europskog parlamenta i Vijea od
kretanju 2004/38/EZ 29.travnja2004. o pravu graana Unije i lanova njihovih obitelji na
slobodno kretanje i boravite na podruju drave lanice, kojom se
izmjenjuje Uredba (EEZ) br.1612/68 i stavljaju izvan snage direktive
64/221/EEZ, 68/360/EEZ, 72/194/EEZ, 73/148/EEZ, 75/34/EEZ,
75/35/EEZ, 90/364/EEZ, 90/365/EEZ i 93/96/EEZ (Tekst znaajan za
EGP) (SLL158, 30.4.2004., str.77).
Uredba br.1612/68 Uredba Vijea (EEZ-a) br.1612/68 od 15.listopada1968. o slobodi
kretanja radnika u Zajednici (SLL257, 19.10.1968., str.2).
Direktiva o detairanim Direktiva 96/71/EZ Europskog parlamenta i Vijea od
radnicima 96/71/EZ 16.prosinca1996. o upuivanju radnika u okviru pruanja usluga
(SLL018, 21.01.1997., str.1).
Direktiva o rasnoj Direktiva Vijea 2000/43/EZ od 29.lipnja2000. o provoenju naela
jednakosti 2000/43/EZ ravnopravnosti osoba bez obzira na njihovo rasno ili etniko podrijetlo
(SLL180, 19.7.2000., str.22).
Odabrani sporazumi
Naziv
Ankarski Protokol Uredba Vijea (EEZ) br.2760/72 od 19.prosinca1972. o sklapanju
Dodatnog protokola i Financijskog protokola potpisanih 23. studenoga
1970. i priloenih Sporazumu o pridruivanju izmeu Europske
ekonomske zajednice i Turske te o mjerama potrebnima za njihovo
stupanje na snagu (SLL293, 29.12.1972., str.3).
Konvencija o provedbi Konvencija o provedbi schengenskog sporazuma od 14.lipnja1985.
schengenskog izmeu vlada drava Gospodarske unije Beneluksa, Savezne
sporazuma iz 1985. Republike Njemake i Francuske Republike o postupnom ukidanju
kontrola na zajednikim granicama (SLL239, 22.9.2000., str.19).
Sporazum o Europskom Sporazum o Europskom gospodarskom prostoru, 2.svibnja1992.
gospodarskom prostoru (SLL1, 3.1.1994., str.3).
Sporazum izmeu Sporazum izmeu Europske zajednice i njezinih drava lanica, s jedne
Europske zajednice i strane, i vicarske Konfederacije, s druge strane, o slobodnom kretanju
vicarske osoba, Luksemburg 21.lipnja1999. (SL 2002 L 114, 30.4.2002., str.6).
254
256
Prilog1.: P
rimjenjivost direktiva Europske unije navedenih u ovom
priruniku
Drava AT BE BG CY CZ DK DE EE EL ES FI FR HR HU IE IT LT LU LV MT NL PL PT RO SE SI SK UK CH IS LI NO
Azil
Uredba Dublin (EU) br. 604/2013 a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a
Uredba Eurodac (EU) br. 603/2013 a a a a a a a a a a a a a a o a a a a a a a a a a a a a a a a a
Direktiva o uvjetima prihvata 2013/33/EU a a a a a x a a a a a a a a o a a a a a a a a a a a a o x x x x
Direktiva o postupcima azila 2013/32/EU a a a a a x a a a a a a a a o a a a a a a a a a a a a o x x x x
Direktiva o minimalnim standardima za kvalifikaciju
a a a a a x a a a a a a a a o a a a a a a a a a a a a o x x x x
2011/95/EU
Trgovanje ljudima
Direktiva o spreavanju trgovanja ljudima 2011/36/EU a a a a a x a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a x x x x
rtve trgovanja ljudima (dozvole boravka) 2004/81/EZ a a a a a x a a a a a a a a x a a a a a a a a a a a a x x x x x
Granice i vize
Uredba (EU) br.1053/2013 a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a
Uredba o EUROSUR-u br.1052/2013 a a a a a a a a a a a a a a x a a a a a a a a a a a a x a a a a
Uredba o razvoju druge generacije Schengenskog
a a x x a a a a a a a a a a x a a a a a a a a x a a a x a a a a
informacijskog sustava (SIS II) 1987/2006/EZ
Schengenski zakonik o granicama 562/2006/EZ, posljednji
a a a a a a a a a a a a a a x a a a a a a a a a a a a x a a a a
put izmijenjen Uredbom (EU) br. 1051/2013
Uredba o Europskoj agenciji za upravljanje operativnom
suradnjom na vanjskim granicama drava lanica Europske
unije (Frontex) (EZ) br. 2007/2004, kako je posljednji put
izmijenjena i dopunjena Uredbom (EU) br. 168/2011
Zakonik o vizama (Uredba (EZ) br. 810/2009), posljednji put
izmijenjen Uredbom (EU) br. 610/2013
Uredba o viznim listama (EZ) br. 539/2001, posljednji put
izmijenjenaUredbom (EU) br. 610/2013
Drava AT BE BG CY CZ DK DE EE EL ES FI FR HR HU IE IT LT LU LV MT NL PL PT RO SE SI SK UK CH IS LI NO
Nezakonita migracija i vraanje
Direktiva o minimalnim standardima za sankcije i mjere protiv
a a a a a x a a a a a a a a x a a a a a a a a a a a a x x x x x
poslodavaca 2009/52/EZ
Direktiva o vraanju 2008/115/EZ a a a a a a a a a a a a a a x a a a a a a a a a a a a x a a a a
Direktiva o definiranju pomaganja neovlatenog ulaska,
a a a a a x a a a a a a a a x a a a a a a a a a a a a a x a a a
tranzita i boravka 2002/90/EZ
Direktiva o sankcijama za nositelje 2001/51/EZ a a a a a x a a a a a a a a x a a a a a a a a a a a a a a a a a
Zakonita migracija
Direktiva o jedinstvenoj dozvoli 2011/98/EU a a a a a x a a a a a a a a x a a a a a a a a a a a a x x x x x
Direktiva o plavoj karti 2009/50/EZ a a a a a x a a a a a a a a x a a a a a a a a a a a a x x x x x
Direktiva o znanstvenom istraivanju 2005/71/EZ a a a a a x a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a x x x x x
Direktiva o studentima 2004/114/EZ a a a a a x a a a a a a a a x a a a a a a a a a a a a x x x x x
Direktiva o rezidentima na dulje vrijeme 2003/109/EZ,
kako je posljednji put izmijenjena i dopunjena Direktivom a a a a a x a a a a a a a a x a a a a a a a a a a a a x x x x x
2011/51/EU
Direktiva o ponovnom ujedinjenju obitelji 2003/86/EZ a a a a a x a a a a a a a a x a a a a a a a a a a a a x x x x x
Uredba o formatu dozvola boravka (EZ) br. 1030/2002, kako
je posljednji put izmijenjena i dopunjena Uredbom (EZ) br. a a a a a x a a a a a a a a x a a a a a a a a a a a a a x a a a
380/2008
Sloboda kretanja i jednakost
Uredba (EU) br. 1231/2010 (kojom se proiruje Uredba
o koordinaciji socijalne sigurnosti (EZ) br. 883/2004 na a a a a a x a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a o x x x x
dravljane treih zemalja)
Direktiva o strunim kvalifikacijama 2005/36/EZ, kako
je posljednji put izmijenjena i dopunjena Direktivom a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a
623/2012/EU
Uredba o koordinaciji socijalne sigurnosti, (EEZ) br. 883/2004,
a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a
kako je izmijenjena i dopunjena Uredbom (EU) br. 465/2012
Direktiva o slobodnom kretanju 2004/38/EZ a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a x a a a
Direktiva o detairanim radnicima 96/71/EZ a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a x a a a
Direktiva o rasnoj jednakosti 2000/43/EZ a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a x x x x
a = prihvaena o = prihvaena, ali ne posljednje izmjene i dopune x = nije prihvaena ~ ne primjenjuje se
Prilog1.: Primjenjivost direktiva Europske unije navedenih u ovom priruniku
257
258
Napomene:
Pravna steevina vezana za Schengen (ukljuujui instrumente navedene pod granice i viza te nezakonita migracija)
Za Dansku provjeriti Protokol (br. 19) opravnoj steevini vezanoj za Schengen, integriranoj u okvir Europske unije, lanak 3. i Protokol (br. 22) o stavu Danske.
Za Ujedinjeno Kraljevstvo provjeriti Protokol (br. 21) o stavu Ujedinjenog Kraljevstva i Irske u vezi s podrujem slobode, sigurnosti i pravosua; Protokol (br. 19) opravnoj steevini
vezanoj za Schengen, integriranoj u okvir Europske unije, lanak 4.; Odluku Vijea 2000/365/EZ o odobrenju zahtjeva Ujedinjenog Kraljevstva donesenu 29.5.2000. (SL 2000 L
131, str. 4347.), i Odluku Vijea 2004/926/EZ od 22.12.2004. o stupanju na snagu dijelova Schengenske pravne steevine u Ujedinjenom Kraljevstvu Velike Britanije i Sjeverne
Irske (SL 2004 L 395).
Za Irsku provjeriti Protokol (br. 21) o stavu Ujedinjenog Kraljevstva i Irske u vezi s podrujem slobode, sigurnosti i pravosua; Protokol (br. 19) opravnoj steevini vezanoj za
Schengen, integriranoj u okvir Europske unije, lanak 4.; Odluku Vijea 2002/192/EZ o odobrenju zahtjeva Irske vezano za sudjelovanje u nekim odredbama Schengenske pravne
steevine (SL 2002, L 64, str. 2023.).
Za Norveku i Island provjeriti Protokol (br. 19) o pravnoj steevini vezanoj za Schengen, integriranoj u okvir Europske unije, lanak 6.; Sporazum koji su sklopili Vijee Europske
unije, Republika Island i Kraljevina Norveka o pridruivanju ovih dviju drava provedbi, primjeni i razvijanju Schengenske pravne steevine, potpisan 18.5.1999. te stupio na
snagu 26.6.2000. (SL 1999 L 176, str. 3662.); te Odluku Vijea 1999/437/EZ od 17.5.1999. o odreenim dogovorima o provedbi Sporazuma koji su sklopili Vijee Europske unije,
Republika Island i Kraljevina Norveka o pridruivanju ovih dviju drava provedbi, primjeni i razvijanju Schengenske pravne steevine (SL 1999. L 176, str. 3133.).
Za vicarsku provjeriti Sporazum izmeu Europske unije, Europske zajednice i vicarske Konfederacije o pridruivanju vicarske Konfederacije provedbi, primjeni i razvijanju
Schengenske pravne steevine, potpisan 26.10.2004. te koji je stupio na snagu 1.3.2008. (SL 2008 L 53, str. 5279.) te Odluku Vijea 2008/146/EZ od 28.1.2008. o sklapanju, u
ime Europske zajednice, Sporazuma izmeu Europske unije, Europske zajednice i vicarske Konfederacije o pridruivanju vicarske Konfederacije provedbi, primjeni i razvijanju
Schengenske pravne steevine ( SL 2008 L 53, str. 5051.).
Za Lihtentajn provjeriti Protokol izmeu Europske unije, Europske zajednice, vicarske Konfederacije i Kneevine Lihtentajn o pridruivanju Kneevine Lihtentajn Sporazumu
izmeu Europske unije, Europske zajednice i vicarske Konfederacije o pridruivanju vicarske Konfederacije provedbi, primjeni i razvijanju Schengenske pravne steevine,
potpisan 28.2.2008., te koji je stupio na snagu 19.12.2011. (SL 2011 L 160, str. 2136.).
Primjena posebnih instrumenata
Uredbe Dublin i Eurodac

Za Dansku vidjeti Sporazum izmeu Europske zajednice i Kraljevine Danske o kriterijima i mehanizmima za utvrivanje drave odgovorne za ispitivanje zahtjeva za azil
podnesenog u Danskoj ili nekoj drugoj dravi lanici Europske unije i Eurodac-u za usporedbu otisaka prstiju radi uinkovitije primjene Dublinske konvencije, potpisan 10.3.2005.
te koji je stupio na snagu 1.4.2006. (SL 2006 L 66, str. 3843.) te Odluku Vijea 2006/188/EC od 21.veljae2006. SL 2006 L 66, str. 37.); na temelju lanka 3. st. 2. navedenog
sporazuma, Danska je 4.srpnja2013. obavijestila Europsku komisiju da e primijenjivati obje uredbe, osim dijelova koji se odnose na policiju u Eurodac-u, a za koje su potrebni
posebni pregovori;
za Island i Norveku vidjeti Sporazum izmeu Europske zajednice i Republike Island i Kraljevine Norveke o kriterijima i mehanizmima za utvrivanje drave odgovorne za
ispitivanje zahtjeva za azil podnesenoga na Islandu ili u Norvekoj - Izjave, potpisan 19.01.2001. i koji je stupio na snagu 1.4.2001. (SL 2001 L 93, str. 4047.) te Odluku Vijea
2006/167/EZ od 21.2.2006. (SL 2006 L 57, str. 1518.); Island (23.srpnja2013.) i Norveka (12.srpnja2013.) obavijestile su Europsku komisiju da e primijenjivati obje uredbe,
osim dijelova koji se odnose na policiju u Eurodac-u, a za koje su potrebni posebni pregovori;
za vicarsku provjeriti Sporazum izmeu Europske zajednice i vicarske Konfederacije o kriterijima i mehanizmima za utvrivanje drave odgovorne za ispitivanje zahtjeva za
azil podnesenoga u dravi lanici ili u vicarskoj, potpisan 26.10.2004. te koji je stupio na snagu 1.3.2008. (SL 2008 L53, str. 517.); te Odluku Vijea 2008/147/EZ od 28.1.2008.
(SL 2008 L 53, str. 34.); vicarska je 14. kolovoza obavijestila Europsku komisiju da e primijenjivati obje uredbe, osim dijelova koji se odnose na policiju u Eurodac-u, a za koje su
potrebni posebni pregovori;
za Lihtentajn provjeriti Protokol izmeu Europske zajednice, vicarske Konfederacije i Kneevine Lihtentajn Sporazumu izmeu Europske zajednice i vicarske Konfederacije
o kriterijima i mehanizmima za utvrivanje drave odgovorne za ispitivanje zahtjeva za azil podnesenoga u dravi lanici ili u vicarskoj, potpisan 28.2.2008. i stupio na snagu
19.12.2011.; Lihtentajn je 11.srpnja2013. obavijestio Europsku komisiju da e primijenjivati obje uredbe, osim dijelova koji se odnose na policiju u Eurodac-u, a za koje su
potrebni posebni pregovori.
Schengenski zakonik o granicama
Schengenski zakonik o granicama primjenjuje se na Bugarsku, Rumunjsku, Cipar osim Naslova III o unutranjim granicama.
Uredbe SIS II
Uredba SIS II primjenjuje se od 9.travnja2013. sukladno odluci Vijea 2013/158/EU od 7.oujka2013., SL L87/10 27.3.2013.
Bugarska i Rumunjska imat e pristup SIS-u II za potrebe policijske i pravosudne suradnje u skladu s Odlukom SIS II (2007/533/JHA te Odluka Vijea od 10.lipnja2010. o provedbi
odredbi Schengenske pravne steevine koje se odnose na Schengenski informacijski sustav u Republici Bugarskoj i Rumunjskoj 2010/365/EU) te e moi koristiti SIS II za
odbijanje ulaska nakon to Vijee te dvije drave lanice prihvati u Schengenski prostor.
Za Irsku i Veliku Britaniju nisu sudjelovale niti se na njih odnosi odluka Vijea 2013/158/EU od 7.oujka2013., te se na njih stoga primjenjuje samo Odluka SIS II (2007/533/JHA
od 12.lipnja2007.).
Sloboda kretanja i socijalna sigurnost
Za Lihtentajn, Island i Norveku vidjeti Prilog VI Ugovora o Europskome gospodarskom prostoru, kako je izmijenjen i dopunjen Odlukama Zajednikog odbora Europskoga
gospodarskoga prostora (EGP) br. 76/2011 od 1.srpnja2011. (SL 2011 L 262, str. 3343.) te br. 18/2012 od 10.veljae2012. (SL 2012 L 161, str. 24.);
za vicarsku vidjeti Prilog II Ugovora o koordinaciji shema sigurnosti, kako je izmijenjen i dopunjen Odlukom br. 1/2012 Zajednikog odbora osnovanog pod Zajednikim
odborom koji je osnovan Ugovorom izmeu Europske zajednice i njenih drava lanica, s jedne strane, te vicarske Konfederacije, s druge strane, o slobodnom kretanju osoba od
31.oujka2012. ime se zamjenjuje Prilog II tog Ugovora o koordinaciji shema socijalne sigurnosti (2012/195/EU) ( SL 2012 L 103, str. 5159.).
Primjena posebnih instrumenata
Uredba 1231/2010/EU ne primjenjuje se na Ujedinjeno Kraljevstvo, koje je i dalje vezano Uredbom Vijea o uredbi (EZ) br. 859/2003 od 14.svibnja2003. kojom se proiruju
odredbe Uredbe (EEZ) br. 1408/71 i uredbe (EEZ) br. 574/72 na dravljane treih drava koji jo nisu obuhvaeni tim odredbama iskljuivo na temelju svog dravljanstva (SL
2003 L 124, str. 13.).
Direktiva o strunim kvalifikacijama (2005/36/EU) uz iznimku Naslova II privremeno se primjenjuje u vicarskoj u skladu s Odlukom br. 2/2011 Zajednikoga odbora
EU-VICARSKA koji je osnovan lankom 14. Ugovora izmeu Europske zajednice i njenih drava lanica, s jedne strane, te vicarske Konfederacije, s druge strane, o slobodnom
kretanju osoba iz 1999., od 30.rujna2011. kojim se zamjenjuje Prilog III (Uzajamno priznavanje strunih kvalifikacija) istoga (2011/702/EU) (SL 2011 L 277, str. 2035.)
Direktiva o detairanim radnicima (96/71/EZ) ne primjenjuje se na vicarsku koja je meutim obvezna osigurati slina pravila u skladu s odredbama lanka 22. Priloga IUgovora
izmeu Europske zajednice i njenih drava lanica, s jedne strane, te vicarske Konfederacije, s druge strane, o slobodnom kretanju osoba, potpisanoga 21.6.1999. i koji je stupio
na snagu 1.6.2002. (SL 2002 L 114, str. 672.)
Prilog1.: Primjenjivost direktiva Europske unije navedenih u ovom priruniku
259
260
Prilog2.: P
rimjenjivost protokola Europske konvencije o ljudskim
pravima
Primjenjivost konvencija Vijea Europe, drave lanice EU-a
Drava AT BE BG CY CZ DE DK EE EL ES FI FR HR HU IE IT LT LU LV MT NL PL PT RO SE SI SK UK
Ukupan broj ratifikacija/pristupanja Ukupno od
7 9 7 8 6 8 9 7 7 9 8 8 8 7 9 10 7 10 7 8 9 6 9 8 9 8 7 7 28 drava
lanica
Europska konvencija o ljudskim pravima (ECHR) a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a 28
Protokol br. 1 Europske konvencije o ljudskim pravima (ECHR)
a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a 28
(vlasnitvo, obrazovanje, itd.)
(sloboda kretanja, zabrana kolektivnog protjerivanja stranaca, a a a a a a a a x a a a a a a a a a a a a a a a a a a s 26
itd.)
(ukidanje smrtne kazne)
a a a a a s a a a a a a a a a a a a a a s a a a a a a x 25
(postupovne garancije glede protjerivanja stranaca, itd.)
s s x a s s x s s a a x a s s s x a s x a x s a x a s x 8
(zabrana diskriminacije)
a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a s a a a a a a 27
(ukidanje smrtne kazne)
Europska konvencija o socijalnoj i zdravstvenoj pomoi (1953.) x a x x x a a a a a x a x x a a x a x a a x a x a x x a 15
Europska konvencija o naseljavanju (1955.) s a x x x a a x a x x s x x a a x a x x a x x x a x x a 10
Konvencija Vijea Europe o suzbijanju trgovanja ljudima (2005.) a a a a x a a s s a a a a a a a a a a a a a a a a a a a 25
Konvencija o sprjeavanju i borbi protiv nasilja nad enama i
s s x x x s x x s s s s s x x a x s x s s s a x s s s s 2
obiteljskog nasilja (2011.)
a = drava stranka / primjenjivo s = potpisana x = nije potpisana
Primjenjivost konvencija Vijea Europe, ostale drave lanice Vijea Europe
Drava AD AL AM AZ BA CH GE IS LI MC MD ME MK NO RS RU SM TR UA
Ukupan broj ratifikacija/pristupanja Ukupno od
8 9 7 6 8 5 8 8 6 5 7 9 8 9 8 4 8 7 8 19 drava
lanica
Europska konvencija o ljudskim pravima (ECHR) a a a a a a a a a a a a a a a a a a a 19
Protokol br. 1 Europske konvencije o ljudskim pravima (ECHR) (vlasnitvo, obrazovanje,
a a a a a s a a a s a a a a a a a a a 17
itd.)
Protokol br. 4 Europske konvencije o ljudskim pravima (ECHR) (sloboda kretanja, zabrana
a a a a a x a a a a a a a a a a a s a 17
kolektivnog protjerivanja stranaca, itd.)
Protokol br. 6 Europske konvencije o ljudskim pravima (ECHR) (ukidanje smrtne kazne) a a a a a a a a a a a a a a a s a a a 18
Protokol br. 7 Europske konvencije o ljudskim pravima (ECHR) (postupovne garancije
a a a a a a a a a a a a a a a a a s a 18
glede protjerivanja stranaca, itd.)
Protokol br. 12 Europske konvencije o ljudskim pravima (ECHR) (zabrana diskriminacije) a a a s a x a s s x s a a s a s a s a 10
Protokol br. 13 Europske konvencije o ljudskim pravima (ECHR) (ukidanje smrtne kazne) a a s x a a a a a a a a a a a x a a a 16
Europska konvencija o socijalnoj i zdravstvenoj pomoi (1953.) x x x x x x x a x x x x x a x x x a x 3
Europska konvencija o naseljavanju (1955.). x x x x x x x s x x x x x a x x x a x 2
Konvencija Vijea Europe o suzbijanju trgovanja ljudima (2005.) a a a a a a a a x x a a a a a x a s a 15
Konvencija o sprjeavanju i borbi protiv nasilja nad enama i obiteljskog nasilja (2011.) s a x x s x x s x s x a s s s x x a s 3
Prilog2.: Primjenjivost protokola Europske konvencije o ljudskim pravima
261
262
Prilog3.: P
rihvatljivost odredbi Europske socijalne povelje
Prihvaanje odredbi Europske socijalne povelje od strane drava lanica EU-a
Europska socijalna povelja (ESC)
Europska socijalna povelja (ESC) (1996.)
(1961.) i Dodatni protokol iz 1988.
Drava lanica EU-a AT BE BG CY EE FI FR HU IE IT LT LV MT NL PT RO SE SI SK CZ DE DK EL ES HR LU PL UK
Ukupno prihvaeno 14 24 17 15 20 26 31 17 27 30 24 26 20 30 31 17 23 29 25 15 15 18 21 22 15 16 10 14
l. 1. - pravo na rad a a a a a a a a a a a a a a a a a a a o a a a a a a a a
l. 2. - p
ravini radni uvjeti o a o o o a a a a a a a o a a o o a a a a o a a a a o o
l. 3. - s igurni i zdravi radni uvjeti a a a o o o a a a a a a a a a o o a a a a a a a x a a a
l. 4. - p
ravina plaa o a o o o o a x a a a o a a a a o a a o o o a a x o o o
l. 5. - pravo na slobodu udruivanja a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a x a a a a a
l. 6. - p
ravo na kolektivno pregovaranje o a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a x a a o o a
l. 7. - z atita djece i mladih o a a o o o a o a a a a a a a a o a a a o x a a a a o o
l. 8. - z atita majinstva zaposlenih ena o a a o a o a a o a a a o a a a o a a o o o a o a o o o
l. 9. - profesionalno usmjeravanje a a x a a a a a a a a a a a a a a a a x a a a a a a a a
l. 10. - strukovno usavravanje a a x a o a a a a a a a o a a x a a a x o a a a x a o a
l. 11. - z atita zdravlja a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a
l. 12. - s ocijalna sigurnost a a o a a a a o a a o o o a a a o a a a a a a a x a a o
l. 13. - s ocijalna i medicinska pomo a a o o o a a a a a o a a a a o a o o a a a a a a a o a
l. 14. - k
oritenje usluga socijalnih slubi a a a a a a a a a a a a a a a x a a a a a a a a a a o a
l. 15. - osobe s invaliditetom o a x a a a a a a a a a a a a o a a o o a a a a x a a a
l. 16. - z atita obitelji a a a x a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a
l. 17. - zatita djece i mladih a a o x a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a
l. 18. - rad na teritoriju drugih stranki o a o o x a a x a a o a o a a o a o o o a a a a x a o a
l. 19. - zatita i pomo radnicima migrantima o o x a a o a x a a o o x o a o a a o o a x a a x a a a
l. 20. - z abrana diskriminacije prema spolu a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a x a a a a x x x
l. 21. - informiranje i savjetovanje x a a x a a a a x a a a x a a a a a a a x a a a a x x x
l. 22. - sudjelovanje u poboljanju radnih uvjeta x a a o a a a a a a a a x a a x a a a a x a a a a x x x
Europska socijalna povelja (ESC)
Europska socijalna povelja (ESC) (1996.)
(1961.) i Dodatni protokol iz 1988.
Drava lanica EU-a AT BE BG CY EE FI FR HU IE IT LT LV MT NL PT RO SE SI SK CZ DE DK EL ES HR LU PL UK
Ukupno prihvaeno 14 24 17 15 20 26 31 17 27 30 24 26 20 30 31 17 23 29 25 15 15 18 21 22 15 16 10 14
l. 23. - s ocijalna zatita starijih osoba x x x x x a a x a a x x a a a x a a a a x a a a x x x x

l 24. - zatita u sluajevima otputanja s radnog mjesta x x a a a a a x a a a a a a a a x a a
l. 25. - zatita u sluaju nelikvidnosti poslodavca a a a a a a a x a x a a a a a a a a a
l. 26. - d
ostojanstvo na radu o o a x x a a x a a a a a a a x a a a
l. 27. - radnici s obiteljskim odgovornostima o x o o a a a x o a a a o a a o a a o
l. 28. - zatita predstavnika radnika a x a a a a a x a a a a a a a a x a a
l. 29. - informiranje i savjetovanje u postupku kolektivnog
x a a a a a a x a a a a a a a a a a a
otputanja
l. 30. - zatita od siromatva i socijalne iskljuenosti x a x x x a a x a a x a x a a x a a a
l. 31. - s mjetaj x x x x x a a x x a o o x a a x a a x
a = prihvaeno = djelomino prihvaen x = nije prihvaen
Napomene: elije ute boje oznaavaju drave koje su ratificirale samo Konvenciju o Europskoj socijalnoj povelji iz 1996.
Prilog3.: Prihvatljivost odredbi Europske socijalne povelje
263
264
Prihvaanje odredbi Europske socijalne povelje (ESC) od drugih drava lanica Vijea Europe koje su ratificirale Europsku
socijalnu povelju (ESC)
Europska socijalna povelja Europska socijalna povelja
(ESC) (1996.) (ESC) (1961.)
Drava koja nije lanica EU-a AD AL AM AZ BA GE MD ME MK NO RS RU TR UA IS
Ukupno prihvaeno 19 18 13 18 16 12 16 18 16 22 25 19 27 24 13
l. 1. - Pravo na rad a a a a a a a a a a a a a a a
l. 2. - Pravo na pravine radne uvjete a a o x a o a o a o o o o o o
l. 3. - Pravo na sigurnost i zatitu zdravlja na radu a a o x x x o a o o a a a a a
l. 4. - Pravo na pravinu plau a a o a o o o o o a a o o o a
l. 5. - Pravo organiziranja a a a a a a a a a a a a x a a
l. 6. - Pravo na kolektivno pregovaranje x a a a a a a a a a a a x a a
l. 7. - Pravo djece i mladei na zatitu a a a a a a o o o o a a a a x
l. 8. - Pravo zaposlenica na zatitu majinstva a a a a a o a a a o a a a a x
l. 9. - Pravo na profesionalno usmjeravanje a x x a a x a a x a a a a a x
l. 10. - Pravo na profesionalnu izobrazbu a x x x x o x o x a o a a a x
l. 11. - Pravo na zdravstvenu zatitu a a x a a a a a a a a a a a a
l. 12. - Pravo na socijalnu sigurnost a x o x o o a a a a a o a x a
l. 13. - Pravo na socijalnu i medicinsku pomo a x o x o x o a a a a x a x a
l. 14. - Pravo koritenja usluga socijalnih slubi a x o a a a x a x a a a a a a
l. 15. - Pravo hendikepiranih osoba a x o x x o o a o a a o a a a
l. 16. - Pravo obitelji na socijalnu, pravnu i ekonomsku zatitu x x x a a x a a a a a a a a a
l. 17. - Pravo djece i mladei na socijalnu, pravnu i ekonomsku zatitu a x a x a o a a a a o a a a a
l. 18. - Pravo obavljanja plaene djelatnosti na teritoriju drugih stranaka o x a x x a o x x x a o a a a
l. 19. - Pravo radnika migranata i njihovih obitelji na zatitu i pomo o a a x x a o o o o o o a x x
l. 20. - P
ravo na jednake mogunosti i uvjete u pogledu zaposlenja i profesije, bez diskriminacije
a a a a a a a a a a a a a a x
premaspolu
l. 21. - Pravo na informiranje i savjetovanje x a x a a x a x a a a a a a x
l. 22. - Pravo sudjelovanja u odreivanju i poboljanju radnih uvjeta i radne sredine x a a a a x x x x a a a a a x
l. 23. - Pravo starijih osoba na socijalnu zatitu a x x x a x x a x a a x a a x
l 24. - Pravo na zatitu u sluaju otkaza x a a a x x a a a a a a a a
l. 25. - Pravo zaposlenika na zatitu potraivanja u sluaju
x a x x x x x x x a a x a x
insolventnosti poslodavca
l. 26. - Pravo na dostojanstvo u radu a a x a x a a o a x a x a a
l. 27. - Pravo na jednake mogunosti i uvjete zaposlenika koji imaju obiteljske odgovornosti x x a a x a o o o o x a a a
l. 28. - Pravo predstavnika zaposlenika na zatitu u poduzeu i na pripadajue im pogodnosti x a a a a x a a a a a a a a
l. 29. - Pravo na informiranje i savjetovanje u postupku kolektivnog otputanja x a x a x a a a a x a a a a
l. 30. - Pravo na zatitu od siromatva i socijalnog iskljuenja a x x x x x x x x a a x a a
l. 31. - Pravo na stan o x x x x x x x x a x x a o
a = prihvaeno = djelomino prihvaen x = nije prihvaen
Napomene: elije ute boje oznaavaju drave koje su ratificirale samo Konvenciju o Europskoj socijalnoj povelji iz 1996.
Prilog4.: P
rimjenjivost kljunih meunarodnih pravnih instrumenata
Prihvaanje odabranih UN-ovih konvencija od strane drava lanica EU-a
Drava AT BE BG CY CZ DE DK EE EL ES FI FR HR HU IE IT LT LU LV MT NL PL PT RO SE SI SK UK
Ukupno
Ukupan broj od 28
15 13 15 13 14 15 15 12 13 14 13 14 15 15 12 14 13 14 14 13 14 13 15 15 15 14 14 15
ratifikacija/pristupanja
Konvencija o statusu izbjeglica (1951) a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a 28
Konvencija o osobama bez dravljanstva (1954) a a a x a a a x a a a a a a a a a a a x a x a a a a a a 24
Konvencija o smanjenju apatridnosti (1961) a x a x a a a x x x a s a a a x x x a x a x a a a x a a 16
Meunarodna konvencija o suzbijanju svih oblika rasne
diskriminacije (1965)
Meunarodni pakt o graanskim i politikim pravima (1966) a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a 28
Meunarodni pakt o gospodarskim, socijalnim i kulturnim
pravima (1966)
Konvencija o uklanjanju svih oblika diskriminacije ena
(1979)
Konvencija protiv muenja i drugih okrutnih, neljudskih ili
poniavajuih postupaka i kanjavanja (1984)
Konvencija protiv muenja i drugih okrutnih, neljudskih ili
poniavajuih postupaka i kanjavanja - Neobvezni protokol a s a a a a a a s a s a a a s a x a x a a a a a a a x a 21
(2002)
Konvencija o pravima djeteta (1989) a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a 28
Konvencija o pravima djeteta - Neobvezni protokol o
a a a a a a a s a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a 27
sudjelovanju djece u oruanim sukobima (2000)
Konvencija proitv transnacionalnog organiziranog kriminala
(2000)
Konvencija proitv transnacionalnog organiziranog kriminala -
Neobvezni protokol protiv krijumarenja migranata kopnom, a a a a a a a a a a a a a a s a a a a a a a a a a a a a 27
morem ili zrakom (2000)
Konvencija protiv transnacionalnog organiziranog kriminala
- Neobvezni protokol o spreavanju, suzbijanju i kanjavanju a a a a s a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a 27
trgovanja ljudima, osobito ena i djece (2000)
Konvencija UN-a o pravima osoba s invaliditetom (2006) a a a a a a a a a a s a a a s a a a a a s a a a a a a a 25
265
266
Prihvaanje odabranih UN-ovih konvencija od strane ostalih drava lanica Vijea Europe
Drava AD AL AM AZ BA CH GE IS LI MC MD ME MK NO RS RU SM TR UA Ukupno
Ukupan broj ratifikacija/pristupanja 7 15 15 15 15 13 13 10 14 11 15 14 14 15 15 12 11 13 15 od 19
Konvencija o statusu izbjeglica (1951) x a a a a a a a a a a a a a a a x a a 17
Konvencija o osobama bez dravljanstva (1954) x a a a a a a x a x a a a a a x x x a 13
Konvencija o smanjenju apatridnosti (1961) x a a a a x x x a x a x x a a x x x a 9
Meunarodna konvencija o suzbijanju svih oblika rasne diskriminacije (1965) a a a a a a a a a a a a a a a a a a a 19
Meunarodni pakt o graanskim i politikim pravima (1966) a a a a a a a a a a a a a a a a a a a 19
Meunarodni pakt o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima (1966) x a a a a a a a a a a a a a a a a a a 18
Konvencija o uklanjanju svih oblika diskriminacije ena (1979) a a a a a a a a a a a a a a a a a a a 19
Konvencija protiv muenja i drugih okrutnih, neljudskih ili poniavajuih postupaka i
a a a a a a a a a a a a a a a a a a a 19
kanjavanja (1984)
Konvencija protiv muenja i drugih okrutnih, neljudskih ili poniavajuih postupaka i
x a a a a a a s a x a a a a a x x a a 14
kanjavanja - Neobvezni protokol (2002)
Konvencija o pravima djeteta (1989) a a a a a a a a a a a a a a a a a a a 19
Konvencija o pravima djeteta - Neobvezni protokol o sudjelovanju djece u oruanim
a a a a a a a a a a a a a a a a a a a 19
sukobima (2000)
Konvencija proitv transnacionalnog organiziranog kriminala (2000) a a a a a a a a a a a a a a a a a a a 19
Konvencija proitv transnacionalnog organiziranog kriminala - Neobvezni protokol protiv
x a a a a a a s a a a a a a a a a a a 17
krijumarenja migranata kopnom, morem ili zrakom (2000)
Konvencija protiv transnacionalnog organiziranog kriminala - Neobvezni protokol o
x a a a a a a a a a a a a a a a a a a 18
spreavanju, suzbijanju i kanjavanju trgovanja ljudima, osobito ena i djece (2000)
Konvencija UN-a o pravima osoba s invaliditetom (2006) s a a a a x s s x s a a a a a a a a a 13
Prilog5.: K
odovi drava upotrijebljeni
uprilozima
Kod Drava Kod Drava
AD Andora LI Lihtentajn
AL Albanija LT Litva
AM Armenija LU Luksemburg
AT Austrija LV Latvija
AZ Azerbajdan MC Monako
BA Bosna i Hercegovina MD Moldavija
BE Belgija ME Crna Gora
BG Bugarska MK Makedonija
CH vicarska MT Malta
CY Cipar NL Nizozemska
CZ eka NO Norveka
DE Njemaka PL Poljska
DK Danska PT Portugal
EE Estonija RO Rumunjska
EL Grka RS Srbija
ES panjolska RU Rusija
FI Finska SE vedska
FR Francuska SI Slovenija
GE Gruzija SK Slovaka
HR Hrvatska SM San Marino
HU Maarska TR Turska
IE Irska UA Ukrajina
IS Island UK Ujedinjeno Kraljevstvo
IT Italija
267
Agencija Europske unije za temeljna prava
Europski sud za ljudska prava Vijee Europe
Prirunik o europskom pravu u podruju azila, zatite granica i imigracije

2014. 271 str. 14,8 x 21 cm
ISBN 978-92-871-9965-2 (CoE)

ISBN 978-92-9239-364-9 (FRA)
doi:10.2811/59337
Ostale informacije o Agenciji Europske unije za temeljna prava dostupne su na internetu putem
web-stranice FRA-e fra.europa.eu.
Dodatne informacije o sudskoj praksi Europskog suda za ljudska prava dostupne su na web-stranici
FRA-e Suda: echr.coe.int. Internetski portal HUDOC omoguuje pretraivanje presuda i odluka na
engleskom i/ili francuskom jeziku, pristup prijevodima na druge jezike, kao i mjesenim biljekama
o sudskoj praksi, priopenjima za tisak i drugim informacijama o radu Suda.
KAKO DOI DO PUBLIKACIJA EU-a

Besplatne publikacije:
jedan primjerak:
u knjiari EU-a (http://bookshop.europa.eu);
vie od jednog primjerka ili plakati/zemljovidi:
u predstavnitvima Europske unije (http://ec.europa.eu/represent_en.htm),
pri delegacijama u zemljama koje nisu lanice EU-a
(http://eeas.europa.eu/delegations/index_en.htm),
kontaktiranjem slube Europe Direct (http://europa.eu/europedirect/index_en.htm)
ili pozivanjem broja 00 800 6 7 8 9 10 11 (besplatni poziv iz EU-a) (*).
(*) Informacije su besplatne, kao i veina poziva (premda neke mree, javne govornice ili hoteli mogu naplaivati
pozive).
Publikacije koje se plaaju:

u knjiari EU-a (http://bookshop.europa.eu).
Pretplate koje se plaaju:
pri prodajnim predstavnicima Ureda za publikacije Europske unije
(http://publications.europa.eu/others/agents/index_en.htm).
Kako pronai izdanja Vijea Europe
Izdavatvo Vijea Europe objavljuje radove u svim oblastima djelatnosti organizacije,

ukljuujui ljudska prava, pravne znanosti, zdravstvo, etiku, socijalnu skrb, okoli,
obrazovanje, kulturu, sport, mlade i kulturnu batinu. Knjige i elektronska izdanja iz
opsenog kataloga mogu se naruiti putem interneta (http://book.coe.int/).
Virtualna itaonica omoguuje korisnicima besplatan pristup saecima nedavno objavljenih
radova ili punim tekstovima odreenih slubenih dokumenata.
Informacije i potpuni tekstovi konvencija Vijea Europe dostupni su na web-stranici Ureda
za meunarodne sporazume: http://conventions.coe.int/.
10.2811/59337
TK-04-13-089-HR-N
Europska konvencija o ljudskim pravima (EKLJP) i pravo Europske unije (EU) pruaju sve vaniji
okvir za zatitu prava stranaca. Zakonodavstvo EU-a koje se odnosi na azil, granice i imigraciju
brzo se razvija. Postoji dojmljiva koliina sudske prakse Europskoga suda za ljudska prava koja se
posebice odnosi na lanke 3., 5., 8. i 13. EKLJP-a. Sud Europske unije sve je ee pozvan oitovati
se o tumaenjima odredaba prava EU-a u tome podruju. Ovo drugo izdanje prirunika, koje je
aurirano krajem prosinca 2013., na pristupaan nain predstavlja zakonodavstvo EU-a i korpus
sudske prakse dvaju europskih sudova. Namijenjen je pravnim praktiarima, sucima, dravnim
odvjetnicima, imigracijskim slubenicima i nevladinim organizacijama u dravama lanicama EU-a
i Vijea Europe.
AGENCIJA EUROPSKE UNIJE ZA TEMELJNA PRAVA

Schwarzenbergplatz 11 1040 Be Austrija
Tel. +43 (1) 580 30-60 Faks +43 (1) 580 30-693
fra.europa.eu info@fra.europa.eu ISBN 978-92-871-9965-2 (CoE)
ISBN 978-92-9239-364-9 (FRA)
EUROPSKI SUD ZA LJUDSKA PRAVA

VIJEE EUROPE
67075 Strasbourg Cedex Francuska
Tel. +33 (0) 3 88 41 20 18 Faks +33 (0) 3 88 41 27 30
echr.coe.int publishing@echr.coe.int

Handbook Law Asylum Migration Borders 2nded - HR PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Handbook Law Asylum Migration Borders 2nded - HR PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

PRIRUNIK

Europe Direct je usluga koja vam omoguuje pronai odgovore

Besplatni telefonski broj (*):

Fotografije (naslovna stranica i unutranjost): iStockphoto

Vie informacija o Europskoj uniji dostupno je na internetu (http://europa.eu).

Luxembourg: Ured za publikacije Europske unije, 2014.

ISBN 978-92-871-9965-2 (CoE)

Tiskano na recikliranom papiru izbijeljenom bez klora (PCF)

Prirunik je namijenjen pravnicima, sucima, dravnim odvjetnicima, graninoj policiji,

Stupanjem na snagu Lisabonskog sporazuma u prosincu 2009. Povelja Europske Unije o

Erik Fribergh Morten Kjaerum

Tajnik Europskog suda za ljudska prava Direktor Agencije Europske unije za

KAKO KORISTITI OVAJ PRIRUNIK .......................................................................................................................................................... 11

3.1.2. Priroda rizika prema Europskoj konvenciji oljudskim pravima ......................................... 65

3.1.3. Procjena rizika ................................................................................................................................................................ 70

3.1.4. Dostatnost zatite ....................................................................................................................................................... 73

3.1.5. Unutranji premjetaj ............................................................................................................................................... 75

3.1.6. Sigurnost u drugim podrujima ...................................................................................................................... 76

3.1.7. Izuzee od meunarodne zatite .................................................................................................................. 78

3.1.8. Prestanak meunarodne zatite ................................................................................................................... 80

3.2. Grupno protjerivanje ........................................................................................................................................................... 81

3.4.2. Dravljani treih zemalja koji su lanovi obitelji dravljana Europskoga

3.4.3. Turski dravljani ............................................................................................................................................................. 86

Kljune toke ........................................................................................................................................................................................................ 88

4. PROCESNA JAMSTVA I PRAVNA PODRKA U SLUAJEVIMA AZILA I POVRATA .............. 91

4.1.2. Pravo na uinkovit pravni lijek ......................................................................................................................... 95

4.1.3. albe s automatskim suspenzivnim uinkom ................................................................................... 98

4.1.4. Ubrzani postupak azila .........................................................................................................................................100

4.2. Dublinski postupci ............................................................................................................................................................... 101

4.5.2. Pravna pomo u odlukama o vraanju ................................................................................................108

4.5.3. Pravna pomo u osporavanju odluka o potpori azilu ..............................................................109

Kljune toke .................................................................................................................................................................................................... 110

5. PRIVATNI I OBITELJSKI IVOT IPRAVO NA SKLAPANJE BRAKA ......................................................... 111

5.4.2. Osude za kaznena djela ....................................................................................................................................130

Kljune toke .................................................................................................................................................................................................... 133

6. PRITVOR I OGRANIENJA SLOBODE KRETANJA .................................................................................................... 135

6.3.2. Pritvor u oekivanju deportacije ili izgona .........................................................................................145

6.4. Propisano zakonom .......................................................................................................................................................... 148

6.6.2. Duna panja ................................................................................................................................................................151

6.6.3. Stvarni izgledi za udaljenje ...............................................................................................................................152

6.6.4. Maksimalno trajanje zadravanja .............................................................................................................153

6.7. Pritvor osoba s posebnim potrebama ....................................................................................................... 155

6.8.2. Pravo na preispitivanje pritvora ..................................................................................................................158

6.9. Uvjeti pritvora ........................................................................................................................................................................... 160

IZVORI NA INTERNETU ..................................................................................................................................................................................... 227

POPIS SLUAJEVA .................................................................................................................................................................................................. 229

KAKO PRONAI SUDSKI SLUAJ NA EUROPSKIM SUDOVIMA ........................................................................ 243

TABLICA INSTRUMENATA EUROPSKE UNIJE .......................................................................................................................... 249

CoE Vijee Europe

CRC Konvencija Ujedinjenih naroda o pravima djeteta

CRPD Konvencija Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom

CPT Europski odbor za sprjeavanje muenja i neljudskoga i poniavajueg

EASO Europski ured za azil

EKLJP Europska konvencija o ljudskim pravima

ESLJP Europski sud za ljudska prava

ECSR Europski odbor za socijalna prava

EEA Europski gospodarski prostor

Dravljani EEA-e Dravljani jedne od 28 drava lanica EU-a, Islanda i Lihtentajna

EEZ Europska ekonomska zajednica

EFTA Europsko udruenje za slobodnu trgovinu

ESC Europska socijalna povelja

FRA Agencija Europske unije za temeljna prava

Frontex Europska agencija za upravljanje operativnom suradnjom na vanjskim