Zbirka Priprema Za OZ Regodić 2003

1. Nastavna jedinica: Odjelenjski ugovor .......................................................
2
2. Nastavna jedinica: Izaberi sebi prijatelja ...................................................3
3. Nastavna jedinica: Razgovor prihvatanja ......................................................5
4. Nastavna jedinica: Samokontrola uz grupnu podrku ............................................9
5. Nastavna jedinica: Rasprava o interaktivnom uenju ..........................................11
6. Nastavna jedinica: Preuzimanje uloge ........................................................13
7. Nastavna jedinica: Pismo ....................................................................15
8. Nastavna jedinica: Kooperativno uenje ......................................................17
9. Nastavna jedinica: Empatija .................................................................19
10. Nastavna jedinica: Lini karton ............................................................21
11. Nastavna jedinica: Potujmo razlike meu ljudima ..........................................23
12. Nastavna jedinica: Usaglaavanje ciljeva ...................................................25
13. Nastavna jedinica: Ja - identitet ..........................................................28
14. Nastavna jedinica: Samosvijest (T-karta) ...................................................29
15. Nastavna jedinica: Autoritet (Zato nam je potreban autoritet?) ............................31
16. Nastavna jedinica: Odgovornost .............................................................33
17. Nastavna jedinica: Analiza rada na kraju prvog polugodita .................................34
18. Nastavna jedinica: Djeija prava (vrste prava) .............................................35
19. Nastavna jedinica: Umijee ivlenja .......................................................37
20. Nastavna jedinica: Privatnost ..............................................................40
21. Nastavna jedinica: Misli- bilei - upari - podijeli .......................................43
22. Nastavna jedinica: Srodne due .............................................................44
23. Nastavna jedinica: Strukturalni pristup ....................................................46
24. Nastavna jedinica: Osjeanja i gradivo .....................................................48
25. Nastavna jedinica: Poali problem ........................................................49
26. Nastavna jedinica: Razlike u slinostima ...................................................50
27. Nastavna jedinica: Zajedniko izgraivanje povjerenja ......................................51
28. Nastavna jedinica: Stvaralako rjeavanje problema .........................................52
29. Nastavna jedinica: Zajedniki cilevi uenika i nastavnika - izgraivanje povjerenja .......53
30. Nastavna jedinica: Moje milenje o radionikom radu na asovima VROZ -a ...................54
1. Nastavna jedinica: Odjelenjski ugovor
Cil rada na asu: pomo uenicima da napiu ugovor koji e u odjelenju osigurati visoke standarde ponaanja, razmjenu iskustva i pojedinih
stavova u parovima i grupama.
Oblik rada: rad u parovima i grupama
Nastavne metode: diskusija, grupne aktivnosti, metoda pisanih radova.
Potreban materijal: papir i olovka.
Nain formiranja parova i grupa: I parove i grupe uenici formiraju samoinicijativno (po slobodnom izboru).
a) Na dan prije asa realizacije sugerisati uenicima da svaki pojedinano razmisli o 3 - 4 stvari o tome ta drugi ine u odjelenju a da to stvara
tekoe u uenju (na bilo kojem asu).
b) Neka svako, takoe, razmisli o 3 - 4 stvari koje drugi ine a da to olakava uenje svih uenika u odjelenju.
v) Isto tako, sugerisati uenicima da razmisle o paru s kojim bi najradije razgovarali o ovim stvarima, kao i o grupi (etvorici uenika) u kojoj
bi najradije radili (rjeavali naznaene zadatke).
g) Prije poetka asa klupe u uionici razmjestiti u tri reda tako da uenici budu okrenuti jedan prema drugome licem u lice kako bi lake i bre
mogli odabrati parove i grupe u kojima e raditi.
d) Prije prelaska na rad rei uenicima da pripeme listove papira i olovke kako bi u toku rada mogli rjeavati postavlene zadatke.
1. Tok rada na asu

Uvodni dio asa: (oko 5 minuta): Vi vjerovatno na nekim asovima doivlavate nepri- mjerno ponaanja pojedinaca koji ometaju rad na
asu i tako negativno djeluju na kon- centraciju uenika i shvatanje gradiva.
Isto tako, u odjelenju ima uenika koji svojim aktivnim ukluivanjem u rad na asu , bilo da se radi nova lekcija ili se utvruje obraeno
gradivo, doprinose da cijelo odjelenje bole razumije (shvati, zapamti) dotinu nastavnu oblast.
1. Isticanje cila
Da bismo odvojili negativno ponaanje od pozitivnog, danas emo se svi aktivno ukluiti u izradu zajednikog odjelenjskog ugovora.
Na tabli zapisati sledee: Na asu vaspitnog rada u odjelenjskoj zajednici SEDMOG 2, uenici ovoga odjelenja zajedniki su napisali
3. Interaktivno vjebanje (25 - 30 minuta)

1. Neka svako od vas napie na papiru 3-4 stvari o tome ta drugi ine u odjelenju a da vam to smeta u toku nastave. (To ete napisati u
roku od pet minuta).
2. A sada neka svako napie 3-4 stvari koje drugi ine u odjelenju a da to olakava uenje. (To ete napisati u roku od pet minuta).
3. Pronaite svako sebi par s kojim ete razmijeniti svoje milenje o tome ta ste napisali. Dakle, prodiskutujte (razgovarajte) sa svojim
parom o svom milenju. Zaokruite pitanja u kojima se podudarate sa svojim parom, pitanja kod kojih imate isto milenje. (Ovo moe
trajati do lo minuta).
4. Neka svaki par pronae sebi drugi par i tako formira grupu od 4 lana.Kad su to uradili, kae im se sledee: Neka svaka grupa od
zabileaka koje ima pojedinano u grupi saini listu odjelenjskog ponaanja. Na toj listi trebaju biti zapisane stvari kojih bi se svi u
odjelenju trebali pridravati, tj. stvari koje bi doprinijele pobolanju u ponaanju i uenju. Svaka grupa potom neka na svojoj listi
zaokrui tri najznaajnije stvari, koje bi se po milenju grupe mogle unijeti u zaJedniki ugovor.
5. Nakon toga neka svaka grupa izabere svog predstavnika (reportera) koji he pred odjelenjem proitati te tri najvanije stvari. (Ovo traje
oko lo minuta).
6. Dok uenici, reporteri grupa, itaju svoje sugestije, nastavnik ili jedan uenik te najvanije sugestije zapisuje na tabli (izbjegavjui one
sugestije koje se eventualno budu ponavla- le). Na taj nain na tabli e biti zapisane take zajednikog ugovora.
7. Komentari o zapisanim takama (zavrne aktivnosti - oko lo minuta)
Kada su sve take Ugovora zapisane na tabli, nastavnik pita uenike da li se slau da navedene take budu sastavni dio zajednikog
Ugovora. Nakon izjanjavanje uenika o takama Ugovora, nastavnik predlae da se ovo napie na posebnom panou kao zvanini Ugovor koji e
potpisati svi uenici i koji e biti izloen u kabinetu odjelenjskog starjeine.
Rezultati interaktivnog vjebanja na ovom asu vaspitnog rada u odjelenjskoj zajednici
sadre se u takama UGOVORA koji izgleda ovako:
ODJELjENSKI UGOVOR
Radi pobolanja uspjeha u vladanju i uenju, mi emo se ubudue pridravati sledeih taaka UGOVORA:
1. Od svakog uenika u odjelenju zahti- jevaemo disciplinovano ponaanje na asovima i u koli.
2. Na asovima emo biti maksimalno aktivni.
3. Vodiemo rauna o uvanju namjetaja, reda i istoe u uionicama.
4. Potovaemo trud nastavnika i uenika.
5. Boli uenici pomagae slabijim u uenju.
6. Neemo dozvoliti pojedinim uenicima da u toku asa hodaju po uionici bez potrebe i prethodne dozvole nastavnika.
7. Obezbijediemo mir i neophodnu tiinu za uspjeniji rad na svim asovima.
8. U startu emo kolektivno kritikovati i osuivati svako nedozvoleno ponaanje pojedinaca.
9. Pojaaemo interesovanje za uenje svakog pojedinca i za uspjeh odjelenja u cjelini.
10. Kada radimo u grupama, dogovaraemo se apatom.
11. Na asu neemo dozvolavati istovremeno prianje vie uenika. Moe priati u isto vrijeme samo jedno (nastavnik ili jedan uenik).
12. Svaka neozbilnost i nedozvolena igra na asovima treba se eliminisati.
13. U kolu i uionicu ne smiju se unositi predmeti koji proizvode zvukove.
14. Svaki trenutak na asovima koristiti racionalno za uenje i to bole shvatanje gradiva.Predlaemo nastavnicima da poslije obrade nove
lekcije (u zavrnom dijelu asa) uvijek postave nekoliko pitanja iz te lekcije, posebno onim uenicima koji ometaju tok rada na asu.
15. Napomena: Prema dogovoru u odjelenju, ovaj Ugovor je kao zvanini dokument napisan i potpisali su ga svi uenici odjelenja i njihov
odjelenjski starjeina. Tako potpisani Ugo- vor izloen je u kabinetu srpskog jezika (kabinetu odjelenjskog starjeine).
2. Nastavna jedinica: Izaberi sebi prijatelja
Cil rada na asu: podsticanje uenikih sposobnosti da procijene svoje karakterne osobine i da realnije sagledaju osobine drugih;
osposoblavanje za bole meusobno poznavanje i samopoznavanje, za razumijevanje razlika meu linostima, te za uvaavanje i toleranciju.
Potreban materijal: papir, olovke i obini flomasteri (ovo he pripremiti uenici). Na- stavnik he, u nedostatku grafofolije, za svakog uenika
pripremiti fotokopiju sistema skale sa 15 karakteristika linosti.
Tok rada
Prije poetka asa razmjestiti stolide u krug, tako da uenici mogu sjedjeti okrenuti jedan prema drugom licem u lice. Nastavnik im
najavluje nastavnu jedinicu i ispisuje je na tabli Danas emo na jedan neuobiajen i zanimliv nain pokuati da svako od vas nae prijatela sa
kojim moe bliskije saraivati.
Prije poetka asa na tabli su napisana sledea uputstva za rad:
prijatelski x neprijatelski
ili ovako:
Ali ako osjea da je pojam u bliskom odnosu, a nije sasvim blizak, onda to oznai ovako:
Ako nisi siguran kakav je tvoj odnos ili ako je stav neutralan, stavi svoj znak tano u sredinu ovako:
Molim da znakove stavite precizno, tako da budu dovolno jasni i vidlivi.
Napomena: Ovako izgleda jedna od popunjenih tabela u kojoj je uenik na asu opisao svoje karakteristike. (Uenicima se daju tabele bez
oznaka X).
Nakon ucrtavanja grafikog rjeenja o svojim karakteristikama, uenici uporeuju dobijene grafikone sa drugim uenicima. Prvo se
uporeuju sa onim uenicima s kojima su imali slinosti u prethodnom pred- stavlanju, a zatim i sa ostalim uenicima. Uporeivanje se obavi
jednostavnim stavla- njem jedne folije na drugu i pogledom prema izvoru svjetlosti ustanovi koliko su procje- ne sline ili razliite. Grafika
rjeenja mogu se upisivati i na tankom papiru i tako dva popunjena papira staviti jedan na drugi na prozorsko staklo kroz koje dopire dnevna
svjetlost. (Ovakav nain primijenjen je na ovom asu).
Poslije utvrivanja slinosti i razlika uenici sa najveom slinou sjedaju jedan do drugoga i na taj nain se dobiju saradnike grupe.
Zato se ova radionica i naziva Izaberi sebi prijatela.
Kada su uenici sjeli ukrug, nastavnik ih podsjea da pripreme papir i flomastere.
Potom im objanjava da se svi redom moraju predstaviti, ali ne krtenim imenom. To moe biti sledei nain predstavlanja: zanimanje
(profesija) kojom se elite u i- votu baviti, naziv omilenog slatkia, naziv nastavnog predmeta koji volite, naziv kunog lubimca, bilke i
slino. (Za smilanje imena kojim ete se predstaviti imate 4 minuta).
Kada osmislite svoje novo ime, zapiite ga ili nacrtajte flomasterom na papiru koji ste pripremili.
Po isteku etvrtog minuta uenici se redom predstavlaju novim imenima i svako od njih komentarie zato je izabrao ba to ime.
Kad je predstavlanje zavreno, nastavnik im predlae da meusobno glasno prokomen- tariu i procijene koji je znak (novo ime) najsliniji
njihovom i da taj znak upiu na svoj papir ispod svog novog imena. Obavezno zapiite koji je uenik svakom od vas najsliniji po znaku
predstavlanja i sa kojim biste eleli dale saraivati.
Sledei korak je podjela listova svakom ueniku na kojima je prikazan sistem skala pod naslovom JA SAM, sa petnaest linih
karakteristika.
Iza ovog slijedi objanjenje nastavnika (voditela) radionice: Svako od vas dobio je papir na kojem ima petnaest karakteristika linosti
(proitati karakteristike s desne i lijeve strane paralelno, od prve do petnaeste karakteristike). Svako od vas treba da procijeni koliko je svaka
karakteristika (pojam) blizak onome kako sebe opa- a i osjea, te da to oznai stavlajui znak "X" na odreeno mjesto u skali. To ete
uraditi na ovaj nain: nastavnik objanjava na primjerima (prijatelski - neprijatelski), koji su prije poetka asa ispisani na tabli. Objanjenje se
daje u pet razliitih varijanti. Uenicima skrenuti panju da znakove stavlaju precizno, tako da budu dovolno jasni i vidlivi.
Kada su zavrili ucrtavanje grafikog rjeenja, uenicima se kae da uporede svoja rjeenja sa rjeenjima onih uenika s kojima su imali
slinosti u prethodnom predsta- vlanju i to se poimenino kae na primjeru uenika koji su prethodno izabrali iste ili sline znakove za svoje
predstavlanje. To ete uraditi tako to ete staviti ispunjene listove jedan na drugi i prisloniti ih na prozorsko staklo ili na drugi pogodan nain.
Uporeivanje rjeenja potom se oba- vla i sa drugim uenicima.
Poslije utvrivanja slinosti i razlika, uenicima s najveom slinou kae se da sjednu jedan do drugoga i da jedan meu slinima ispie na
svom papiru broj i naziv linih karakteristika u kojima su slini uenici potpuno podudarni, ili priblini.
Kada su ispisane slinosti i podudarnosti na papir, nastavnik objanjava da smo na ovaj nain otkrili ko nam je u odjelenju najsliniji i tako
smo dobili saradnike grupe. Zato se radionica naziva "Izaberi sebi prijatela".
Pitanja za zavrni razgovor:
1. Jeste li iznenaeni izborom? Zato?
2. Jeste li ikada pretpostavlali da e do takvog izbora doi?
3. Koje od 15 karakteristika linosti, koje smo danas upoznali, su vane za razvoj prijatelstva i saradnje?
4. Kako se sada osjeate? (Oputeno, nelagodno i slino) ?
5. Hoete li i dale saraivati sa iza- branim prijatelem (prijatelicom)?
Prema rjeenjima grafikona sistem skale sa petnaest karakteristika linosti, uenici se mogu svrstati u devet grupa:
1. g r u p a: 4 nastavnika (profesor geografije, informatike, fizikog vaspitanja i uitelica). Podudarni su ili slini u: toleranciji, panji,
iskrenosti, osjetlivosti, stabilnosti, prijatnosti, njenosti, sposobnosti i sigurnosti.
2. g r u p a: 2 uenika (advokat i diplomata). Slini su ili podudarni u sledeem: toleranciji, iskrenosti, osjetlivosti, stabilnosti,
grubosti, sigurnosti, sposobnosti.
3. g r u p a: 3 uenika (farmaceut, lekar, pilot). Podudarni su ili slini u: toleranciji, iskrenosti, njenosti, kulturi, inteligenciji,
razumnosti, sigurnosti.
4. g r u p a: 3 uenika (2 inenjera i profsor informatike). Podudaraju se ili su slini u: toleranciji, panji, iskrenosti, stabilnosti,
inteligenciji, kulturi, duhovitosti, sigurnosti, sposobnosti, grubosti, iskrenosti, razumnosti.
5. g r u p a: 3 uenika (profesor biologije, veterinar, ekonomista). Oni imaju podudarne ili sline sledee karakteristike: tolerancija,
panja, iskrenost, prIJatnost, stabilnost, kultura, sposobnost.
6. g r u p a: 2 uenika (voza i autome- haniar). Slini su ili podudarni u: toleranciji, iskrenosti, razdralivosti, prija-
tnosti, sposobnosti, grubosti, prostakluku.
7. g r u p a: 4 uenika (zec, pas, papagaj, riba). Slini su u sledeem: toleranciji, osjetlivosti, panji, prijatnosti, njenosti, kulturi,
duhovitosti.
8. g r u p a: 5 uenika (3 frizera, rak, papagaj). Slini su u: toleranciji, iskrenosti, hladnokrvnosti, stabilnosti, njenosti, neduhovitosti,
neinteligentnosti, boja- livosti.
9. g r u p a: 3 uenika (inenjer, ekonomista, pjeva). Sline osobine su im: osjetlivost, stabilnost, prijatnost, njenost, iskrenost,
neduhovitost, sposobnost, razumnost, sigurnost.
Napomena: Iz navedenih podataka moe se zakluiti da su se uenici, uglavnom, opre- djelivali za pozitivne karakteristike linosti.
Ova analiza izvrena je na osnovu grafi- kih rjeenja prikuplenih od uenika po zavretku radionikog rada na asu.
3. Nastavna jedinica: Razgovor prihvatanja
Cil rada na asu: aktivno sluanje sagovornika, uoavanje razlike izmeu govora prihvatanja i govora odbijanja (napad, agresija, optuba i
slino).
Oblik rada: individualni rad i rad u parovima
Nastavne metode: dijalog i metoda pisanih radova.
Potreban materijal: papiri razliite boje i veliine, crte zmije i irafe, radni list sa tekstom "JEDAN DOGAAJ".
Tok rada na asu

Moderator pravi sledei uvod u rad: Raz- govor je najei nain komunikacije meu ludima. GTored lijepih i ludskih rijei, naalost, u
razgovoru se esto mogu uti i rune rijei, a ponekad doe i do meusobnog vrijeanja i omalovaavanja, osude, napada i slino.
Govor vrijeanja i netolerancije zove se govor odbijanja koji onemoguava dali dijalog meu ludima i rjeavanje iskrslih problema.
Druga, prihvatliva vrsta razgovora, zove se govor prihvatanja (empatija). To je govor kojim pokazujemo razumijevanje druge osobe, njenih
osjeanja, misli i stavova, ali pri tome ne naputamo ni svoje vlastito milenje i stavove. Veoma je bitno i samog sebe (empatiki) razumjeti.
Nekada i sami sebi trebamo postaviti sledea pitanja: ta ja sada osjeam? Zato to osjeam? ta zapravo hou? Koju potrebu elim zadovoli-
ti? Hajde da tu potrebu sada zadovolim. Za to ima vie naina... Mogu odabrati ovaj i slino.
Razgovor prihvatanja trai od nas da znamo drugoga sluati s empatijom i govoriti u obliku linog iskaza (iskaza u prvom licu). Takav
iskaz osloboen je okrivli- vanja, kritikovanja, optuivanja... Time pomaemo drugom, a istovremeno zadravamo svoj stav.
Govor prihvatanja drukije se zove govor irafe. (Smatra se da irafa ima najvee srce meu sisarima). Govor odbijanja u kome se izraava
srdba, lutnja, napad i osuda naziva se jezik zmije. Primjeri:
a) govor odbijanja (govor zmije): Prodavaica kae muteriji koji razgleda izloenu robu: to toliko razgledate te police? Roba se ne smije
dirati!
b) govor prihvatanja (govor irafe): Proda- vaica: Oprostite, ali kupci do vas ele uzeti neto sa ove police. Mogu li vam pomoi nai robu koju
elite?
Nastavnik zatim podijeli uenicima list s naslovom JEDAN DOGAAJ.
(Sadraj lista je u prilogu). Potom predlae uenicima da na datom papiru crteom prikau ta im se danas ili jue dogodilo, kako se zbog
toga osjeaju, koje probleme i ele u vezi s tim imaju, te ta konkretno ele uiniti.Svaki uenik treba sebi pronai par s kojim razgovara o tome
ta je napisao, a nakon toga uzajamno se predstave pomaui se listom.
Potom uenici sjedaju ukrug i razbroje se na parove. Na sredinu kruga postave se kartice s Govornim situacijama. Jedne kartice su plave i
predstavlaju govor zmije, a druge kartice su ute i predstavlaju govor irafe. Uenik broj 1 izvue karticu i proita tekst koji je na njoj. Negov
par (broj 2) mora na to neto rei, reagovati. Zatim sledei par izvlai drugu karticu i ita s nje sadraj i tako sve redom dok se sve kartice ne
izvuku.
Svi uenici sluaju govorne situacije i reakcije na njih.Nastoje da shvate razliku izmeu sadraja na plavim karticama (ZMI- JA) i utim
karticama koje predstavlaju govor irafe. Istovremeno uoavaju da li je tekst omoguio nastavak razgovora ili je uzrokovao prekid
komunikacije. (Sadraj kartica je u prilogu ove pripreme). Uenici trebaju shvatiti da je govor na plavim karticama (Zmija) hladan, optuujui
(govor odbijanja), a na utim (irafa karticama) iskren, govor koji omoguava nastavak dijaloga.
Voditel radionice uzima sliku zmije u jednu ruku, a sliku irafe u drugu i izgovara nekoliko tekstova s kartica. (Tekst s plave kartice
govori zmija, a tekst sa ute kartice govori irafa. Na primjer:
a) ZMIJA - SESTRA: Laove jedan! Stalno lae i ogovara me pred tatom i mamom!
b) IRAFA - SESTRA: Ja se lutim na tebe to ponekad ne govori istinu.
Volela bih da si iskreniji i da se vie dogovaramo o svemu.
PRILOG br. 1: Jedan dogaaj
Prikai stripom neto to ti se danas ili jue dogodilo, kako se zbog toga osjea, zato se tako osjea i ta eli s tim u vezi uiniti.
Prikai crteom i
tekstom neto to ti se
danas ili jue dogodilo
(moda neki susret,
doivlar nezgoda,problem,
konflikt...).
Prikai crteom i tekstom kako se

zbog toga osjea (veselo ili tuno,
radosno ili alosno, u nadi ili
depresivno). Osjeanje prikai
bojom i oblicima koji odgovaraju
tom osjeanju.
Pokuaj utvrditi koje potrebe tim

dogaajem jesu - nisu zadovolene,
pa se stoga tako osjea. Je li to
potreba za sigurnou, lubavi, za
samopotovanjem ili pozitivnim
milenjem o sebi?
ta eli uiniti u vezi s tim?
Uvijek moe neto uiniti; ne prepustiti
se oajanju i apatiji.
Nacrtaj i napii ta eli uiniti.
PRILOG br. 2 : Kartice govorne situacije

OTAC: Ti si propalica. Samo OTAC: Volio bih da se vie drui
spava. Brine me tvoje ponaanje. sa knjigom i da ne sjedi pred
televizorom.
DJEAK: Probuio si mi loptu. DJEAK: Bilo mi je teko zbog

Takav drug mi vie ne treba. probu- ene lopte. Kako emo je
zakrpiti?
KOMINICA: KOMINICA: Mislim da bismo

Tvoj deran je udario mog sina. Vie ozbilnije trebale razgovarati s
se ne smije druiti s njim! naom djecom da se to vie ne
ponovi.
UITELjICA: Tvoje zakanjavanje UITELjICA: Mislim da samo

na asove dozlogr- dilo je svima, redovnim dolaskom na asove
bitango jedna! moe ispraviti ocjene.
MAJKA: Na ta ti lii ova soba! MAJKA: Mislim da ovu sobu treba

Kao da su u njoj svinje bile. dovesti u red kako bi i sebi ulepala
ivot u njoj.
DRUGARICA: Ti si izdajica! DRUGARICA: Razmilala sam to

Dogovorile smo se da zajedno nisi dola. Mislim da bi se dogovor
radimo zadatke, a ti nisi dola. trebao potovati.
PRODAVAICA CVIJEA: Zato PRODAVAICA CVIJEA: Mogu

da vam pomognem u izboru buketa? li - toliko bulite u taj buket? Kupite
Ima ih razliitih vrsta. Zajedno ili ostavite!
emo izvriti izbor.
SESTRA: Laove jedan! Stalno SESTRA: Ljutim se na tebe to

lae i ogovara me pred mamom i ponekad ne govori istinu. Volela
tatom. bih da si iskreniji i da se vie o
svemu dogovaramo.
Napomena: Prvi uesnik u dijalogu (lijeva strana), kako se vidi, ima govor odbijanja, a drugi uesnik (desna strana) ima govor pri-
hvatanja. Ovi sadraji nalaze se na plavim odnosno utim karticama koje uenici iz- vlae i komentariu o emu je bilo rijei.
Rezultati rada na asu
PRILOG br. 1: Jedan dogaaj - odgovori uenika
Br. Dogaaj Izazvano Zadovol>ene ta eli uiniti?
osjeanje potrebe
1 2 3 4 5
1. Pobjegao Tuno elim drugi autobus Odsad u ii
autobus osjeanje trinaestkom
2. Odlina Radost Samoiouz- Neka ostane ovako.

oijena danje
3. Umalo Tuga Nezadovo- Ukazati
nesrea JBSTVO pomo
4. Kanjenje alosno Nesigurnost Novi
budilnik
5. Zlosta- Tuga i nada elim Kazniti
vljanje pomoi silnika
6. Odlina Zadovolst Samopou- Odlian
ocjena vo zdanje uspjeh
7. Nezgoda na asu Tuga Sigurnost Izviniti se
8. Nespora- zum na Osjeaj Samopo- Biu dobar na asu

asu krivice tovanje
9. Autobus G orak osjeaj Potreba za sigurnou Odsad u ii
pobjegao trinaestkom
10. Nestaluk na asu Tuga i alost Ne znam ta u Izviniti se
11. Razredni Niega se ne mogu Nisam zadovolna Drag susret popodne
as sjetiti sobom
12. Nestaluk na Tuga Negativno Moram biti paliviji

odmoru milenje
13. R1auena Radost Samopouz- Da ovako bude
lekcija danje
14. Konflikt oko zada- Denresivno Sigurnost Pomoi drugima
tka
15. Nesporazu m na Tuno Nisu zadovolene Dokazati da nisam

asu moje potrebe kriv
16. Deurstvo Radost Pozitivno milenje o Jo vie

sebi elim
deurati
17. Autobus Srea Stigao Putovati
pobjegao drugi trinaestkom
autobus
18. Neprijatn Tuga Nesigurnost Izbjei
ost guvu
19. Zabora- Krivica Nesigurnost Duplikat

vleni klueva
kluevi
20. Opomena na asu Krivica Nezadovole- no Biu
samopouz- danje palivija na asu
21. Opomena na asu Osjeaj Izgubleno Neu vie ometati as

krivice samoguz-
danje
22. Opomena na asu Krivica Negativno milenje Biu
o sebi paliviji
23. Trojka i petica Radost i tuga Nepotpuno Popraviti

samopouz- trojku
danje
24. Opomena zbog pre- Depresija Mijenjam milenje o Iskupiti se nekako
pisivanja sebi kod nastavnice
25. Pogreno su mi alost Izgubleno Ui, sine, ui!

aptali na asu samopo-
uzdanje
26. Moja Osjeam se tuno Izgubleno Redovno u

krivica samopouz- raditi
danje zadatke
27. Nekorek- Tuga Nezadovole ne elim
tni potrebe drugarski
drugovi dogovor
28. Nedisci- Depresija Izgubleno Vea panja na asu
plina samopouz-
danje
29. Odlian iz lektire Radost Dobijeno sa~ Zadovoliti sebe i
mopouzdanje roditele
30. Odlina Radost Sigurnost Postii to boli

ocjena uspjeh
Napomena: Navedene odgovore uenici su pisali anonimno, osloboeni straha da e odjelenjski starjeina prepoznati ta je ko odgovorio.
Kad je rije o Prilogu br. 2 - GOVORNE SITUACIJE, i ovaj zadatak realizovan je u skladu s pripremom za as, to je omoguilo da
uenici shvate razlike izmeu govora prihvatanja i govora odbijanja.
4. Nastavna jedinica: Samokontrola uz grupnu podrku
Cil rada na asu: ostvarivanje odgovarajueg nivoa kontrole nad emocijama koje ometaju uenje, postizanje grupne podrke promjeni linih
stavova i emocija koje predstavlaju osnovu negativnog vrednovanja uenja, razvijanje smisla za korekciju stavova u okviru grupe. Razvijanje
smisla za pozitivnu saradnju meu uenicima i zajedniko izgraivanje strategije za prevazilaenje uoenih ghroblema.
Oblik rada: rad u parovima i grupama
Nastavne metode: dijaloka metoda, timski rad, metoda pisanih radova
Tok rada
1. k o r a k: Podijeliti odjelenje u parove po principu boli i slabiji uenik.
a. Neka svako ispria svome paru o tome ta ga najvie ometa u uenju, ta ga ometa u savlaivanju nastavnog gradiva u koli i kod
kue, ega se najvie plai.
2. k o r a k: Svaki par nalazi jo jedan ili dva para s kojim e raspravlati o svim pojedinanim problemima.
3. k o r a k: Svaka grupa pred sobom ima list papira na kojem ispisuje ime svoje grupe koje je sama smislila. Na tom papiru sve grupe
ispisuju tri najkrupnija problema ("ometaa") uenja, koji se odnose na sve lanove grupe.
4. k o r a k: Predstavnik svake grupe ita"ometae" koje je grupa utvrdila i to obrazlae pred itavim odjelenjem, a nastavnik ili jedan
uenik ispisuje ih na tabli onim redom kako su proitani.
5. k o r a k: Ocjenama od 1 do 10 grupe na papiru oijenjuju koliko se pojedine stavke, koje su zapisane na tabli, odnose na njih, procjenjuju
koliko to ometa uenje kod njihovih lanova grupe. Za svaku stavku istaknutu na tabli grupa usaglaava jednu ocjenu od 0=nimalo do
10=potpuno. Kod ocjenjivanja moe se primijeniti i ovakva metoda: svaki lan grupe daje svoju ocjenu za pojedine stavke, a potom iz
pojedinanih ocjena lanova izvodi se srednja ocjena grupe.
Ove ocjene ispisuju se na tabli pored svake stavke i na kraju se sabere skor za svaku stavku. Tako dobijamo rang-listu ometaa uenja
koja se odnosi na cijelo odjelenje.
6. k o r a k: Na listu papira svaka grupa ispisuje svoje prijedloge za rjeavanje problema istaknutih na rang-listi.
7. k o r a k: Predstavnici grupa redom itaju prijedloge svoje grupe i obrazlau, a nastavnik ili jedan uenik zapisuje prijedloge onim
redom kako su oni izneseni.
8. k o r a k: Na termometru stavova (od 0 do 10) grupe ocjenjuju koliko se pojedine stavke odnose na njih, procjenjuju koliko je to efikasan
prijedlog za uklanjanje ometaa uenja. Za svaku stavku grupa usaglaava jednu ocjenu od 0=nimalo do 10=potpuno. Sve ocjene se
ispisuju na tabli i na kraju se sabere skor za svaku stavku. Sada smo dobili rang-listu koja predstavla strategiju borbe protiv ometaa
uenja koji se odnose na cijelo odjelenje.
Napomena: U toku rada jedan uenik e zapisivati na poseban papir sve ono to bude zapisano na tabli radi dale obrade rezultata rada na ovom
asu odjelenjske zajednice.

U odjelenju je radilo 14 parova, koji su se potom svrstali u pet grupa. U tri grupe radilo je po est uenika, a u dvije po pet. Nakon
razmjene milenja u parovima, grupe su po svojoj slobodnoj procjeni zapisale na papiru po tri najvea ometaa u uenju, koji se odnose na sve
lanove grupe.
Pregled imena grupa i ometaa koje su grupe istakle:
Prva grupa - MUMIJEVI:
1. Galama u koli i kod kue,
2. Sluanje muzike,
3. Ljubav.
Druga grupa - PILII :
1. Ljubav je najvei ometa u uenju,
2. Pretjerano sluanje muzike,
3. Buka - galama.
Trea grupa - REVOLUCIJA:
1. Zalublenost nam najvie smeta,
2. RJedovolna koncentracija,
3. Buka.
etvrta grupa - POGON 4:
1. Ljubav,
2. Televizija,
3. Izlasci.
Peta grupa - NINDA KORNAE:
1. esto nas, dok uimo, hvata trema,
2. Ometaju nas mlai brat ili sestra,
3. Muzika i televizija.
Iz navedenih podataka vidlivo je da su od pet grupa, etiri grupe meu istaknutim ometaima uenja navele lubav. Tri grupe su naznaile
i to da predugo sluanje muzike predstavla jedan od problema.
Kako su grupe ocijenile teinu istaknutih "ometaa uenja:
1. Ljubav: 0,5,5,3,7- skor: 20
2. Muzika: 10,7,2, 8, 0 - skor: 27
3. Buka: 10,10,10,10,0 - skor: 40
4. Nedovolna koncentracija: 8,5, 9,8,1 - skor: 31
5. Televizija: 10,10,2,4,10 - skor: 36
6. Izlasci: 6, 0, 0, 8, 0 - skor: 14
7. Trema: 4, 0,10,5,10 - skor: 29
8. Brat ili sestra: 10,1,1, 0, 2 - skor: 14
Prijedlog grupa za uklanjanje ometaa uenja:

1. Manje prie, vie rada: 8,10,10,10, 7 = 45
2. Kad se ui, biti sam u sobi: 5, 6, 3, 7, 8 = 29
3. Manje gledati televiziju: 9,10,10,10,8 = 47
4. Razgovarati s roditelima o ometaima: 2, 5, 9,3,4 = 23
5. Izvaditi osigura za televizor:
6. 10,10,10,10,10 = 50
7. Manje misliti na lubav: 8, 8, 7, 6, 8 = 37
8. Manje sluati muziku: 7, 5, 8, 5, 6 = 31
9. Manje tekih predmeta u istom danu:
10. 8, 9,10, 8,7 = 42
11. U jednom danu samo jedan kontrolni rad:
12. 10,5, 8, 6,8 = 37
13. Kad se ui, misliti samo na uenje:
14. 8, 6, 7,5,10 = 36
Prema pavedenim ocjenama najvei skor dobio je prijedlog pod rednim brojem 5 (50). Sve grupe ovom prijedlogu dale su maksi- malnu
oijenu (10). Izvaditi osigura za televizor (prestati gledati televiziju) nain je kojim bi se uklonio glavni ometa uenja. Na drugom mjestu je
prijedlog: manje gledati televiziju, a na treem mjestu je prijedlog pod rednim brojem 1: manje prie, vie rada.
5. Nastavna jedinica: Rasprava o interaktivnom uenju
Cil rada na asu: iznoenje milenja o interaktivnom uenju u naoj koli, podsticanje uenika da sami iznesu svoj stav o ovom nainu rada,
ali i da uvaavaju milenje drugih o istom pitanju, davanje mogunosti uenicima da sami predlau modele budueg uenja i pouavanja,
meusobno konsultovanje o prednostima i nedostacima interaktivne nastave.
Oblik rada: rad u grupama
Nastavne metode: diskusija, analitiko- sintetika metoda, metoda pisanih radova.
Radni materijal: Papir s pitanjima i olovka.
Tok rada na asu

1. k o r a k: Priprema za rad na asu
Uvod: U naoj koli ve drugu godinu, pored klasine nastave, primjenjuju se razliiti modeli interaktivnog uenja i pouavanja. Pitati
uenike da sami defi- niu interaktivnu nastavu. Ukoliko budu potrebna dodatna objenjenja u tom smislu, to e uiniti nastavnik -
voditel radionikog rada.
Danas ete imati priliku da sami u okviru svoje grupe iznesete svoje milenje o jednoj i o drugoj vrsti nastave. Da biste se slobodno
izjasnili o ovome, svaka grupa dobie list papira na kojem se nalazi nekoliko pitanja u vezi s temom koju smo istakli.
2. k o r a k: Podjela listova papira sa sledeim sadrajem:
Molim vas da u vaoj grupi prodisku- tujute o svakom narednom pitanju i kada se u grupi dogovorite o odgovoru na svako od njih, neka
zapisniar vae grupe taj odgovor upie na dotini list. Takoe vas molim da pri davanju odgovora budete iskreni.
P I T A N A:
1. Kada najlake uite novo gradivo iz nastavnih predmeta:
kada nam nastavnik ispredaje i objasni lekciju,
kada u grupi radimo sami,
kada sami radimo u parovima?
(Zaokruite slovo ispred jednog od navedenih odgovora).
2. Koje gradivo due pamtite:

ono to ste sami radili u okviru grupe ili para,
ono to vam je izlagao i objanjavao nastavnik?
(Zaokuite slovo ispred jednog od navedenih odgovora).
3. ta vam se najvie svia kod interaktivnog uenja:

to se pri rjeavanju problema uenici mogu meusobno dogovarati - pomagati,
to se u rad smjelije ukluuju i uenici koji inae nisu aktivni (uenici sa slabijim ocjenama),
to slobodnije i samostalnije moete iznijeti svoje milenje?
(Zaokruite slovo ispred jednog od navedenih odgovora).
4. ta vam posebno smeta kod primjene interaktivnog uenja:

nedovolna angaovanost svih lanova grupe ili para,
to sami morate rjeavati date probleme (zadatke),
to vam treba vie vremena za rjeavanje zadataka,
pogorana disciplina kod ovakvog naina rada?
(Zaokruite slovo ispred dva, po vama najbitnija odgovora).
5. Koji nain interaktivnog rada vam se vie svia i zato:

kada u grupi rade uenici sa istim
uspjehom (ocjenama),
kada se radi u heterogenim grupama (s razliitim ocjenama)?
Zato ste odabrali taj odgovor? ____________________________________________________________________
6. Kako da se radi ubudue? ta predlaete:

u nastavi primjenjivati samo interaktivno uenje,
prepustiti nastavnicima da izlau i objanjavaju lekcije,
primjenjivati i interaktivnu i klasinu nastavu?
Napomena: Ako imate i neka druga zapaanja i milenja o interaktivnoj nastavi, zapiite ih na linijama: _______________________
3. k o r a k: Rad uenika na datim zadacima

Dok uenici rade, nastavnik im objanjava da svoje milenje mogu otvoreno, slobodno i iskreno iznijeti i napisati. Jedan uenik u grupi
moe imati i izdvojeno milenje koje se razlikuje od milenja ostalih o bilo kojem pitanju. Takva pojedi- nana milenja moete napisati na
drugoj, istoj strani papira, koji je pred vama.Sve odgovore upisuje zapisniar kojeg je grupa imenovala.
4. k o r a k: Kada su sve grupe zavrile rad na datim pitanjima, tada predstavnici itaju svoja rjeenja, upoznajui odjelenje istovremeno sa
eventualnim izdvojenim pojedinanim milenjima. Kod izvjetavanja treba suelavati i razliita milenja grupa o istim pitanjima ukoliko
razlika bude. Pri tome treba postavlati pitanja kao to su: Zbog ega? Kako? Zato vi mislite tako? Ili slino.
5. k o r a k: Nastavnik e na kraju prikupiti pisana rjeenja svih grupa radi dale obrade i sumiranja svih rezultata.
Rezultati rasprave o interaktivnom uenju
U ovu vrstu rasprave bile su ukluene 24 grupe (4 odjelenja X 6 grupa).
Pregled dobijenih odgovora na data pitanja:
PITANA:
1. Kada najlake uite novo gradivo:

a) kada nam nastavnik ispredaje lekciju: 14
b) kada u grupi radimo sami:
v) kada sami radimo u parovima:
2. Koje gradivo due pamtite:

a) ono to ste radili u grupi ili paru:
b) ono to je izlagao i objanjavao nastavnik:
3. ta vam se najvie svia kod interaktivnog uenja:

a) to se kod rjeavanja problema uenici mogu meusobno pomagati:
b) to se smjelije ukluuju i slabiji uenici:
v) to slobodnije i samostalnije moete iznositi svoje milenje:
4. ta vam posebno smeta kod primjene interaktivnog uenja:

a) nedovolna angaovanost svih lanova: 22
b) to sami morate rjeavati probleme i
zadatke:
v) to vam treba vie vremena za rjeavanje zadataka:
g) pogorana disciplina:
5. Koji nain rada vam se vie svia i zato:

a) kada u grupi rade uenici sa istim uspjehom (zbog toga to su zadaci pri- mjereni njihovim sposobnostima):
b) kada se radi u heterogenim grupama (jer boli uenici pomau slabijim):
6. Kako da se radi ubudue? ta predlaete:

a) primjenjivati samo interaktivno uenje 3
b) prepustiti nastavnicima da izlau i objanjavaju gradivo:
v) primjenjivati i interaktivnu i klasinu nastavu:
Napomena: Kod 4. pitanja trebalo je zaokruiti dva odgovora.

6. Nastavna jedinica: Preuzimanje uloge
Cil rada: da uenici ostvare empatiju i privikavanje na uvaavanje razliitih stavova, vjebanje tolerancije iz razliitih perspektiva i
razumijevanje drugih.
Oblik rada: rad u heterogenim grupama
Nastavne metode: dijalog i metoda pisanih radova.
Nastavni materijal: Tekst prie Pismo Soje ubrilove, kartice sa ispisanim imenima: Knez, Soja, Boro, uro Jerkovi, Petar okin
Tok rada na asu

Napomena: Uenicima je prethodnog dana reeno da kod kue proitaju priu.
1. k o r a k: Nastavnik dijeli odjelenje u pet heterogenih grupa. Svaka grupa dobija karticu sa ispisanim imenima iz prie: KNEZ, SOJA,
BORO, URO JERKOVI, PETAR OKIN.
Nastavnik prije itanja teksta Pismo Soje ubrilove skree panju uenicima da svako prati karakteristike i ponaanje lika iju ulogu trebaju
preuzeti kako bi iz ugla lika, ije ime nosi njegova grupa, ispriao priu.
2. k o r a k: itanje prie Pismo Soje ubrilove.
3. k o r a k: Svaka grupa priprema svoju verziju prie iz ugla lika koji dotina grupa predstavla. Uenicima se sugerie da, tamo gdje je to
mogue, priu pripreme u prvom licu, kako bi se to bole uivjeli u ulogu zadatog lika. Svaka grupa treba izabrati rukovodioca grupe. Pri
stvaranju prie uenici se koriste tekstom opieve pripo- vijetke. Grupu e predstavlati uenik koji najbole interpretira dati lik. Nastavik
naglaava da e interpretacija biti vre- dnovana.
4. k o r a k: Prezentovanje prie svake grupe
5. k o r a k: Vrednovanje grupne prezentacije - svi uenici vrednuju grupu koja je pre- zentovala priu. (Grupa ne vrednuje samu sebe). Pri
vrednovanju prie u obzir se uzimaju sledea tri aspekta:
a) nain prezentacije (izlaganje),
b) uivlenost u misli i osjeanja lika,
v) uloeni trud.
Napomena: Navedena tri aspekta napisati na tabli pri podjeli zadataka, kako bi svaka grupa, prije pristupanja radu, imala pred sobom elemente
koji se vrednuju.
6. k o r a k: Frontalno razgovarati o tome kako su se uenici osjeali u toku rada u grupi, kako je tekao rad u grupi i kako im se svia ovaj nain
rada.
Napomena: Od uenika sakupiti sve sroene prie, analizirati tok rada u grupama i rezultate vrednovanja prie koje je izvreno na kraju rada u
grupama.

Evo kako izgledaju prie grupa iz ugla literarnih junaka:
PRVA GRUPA - KNEZ

"O, Sojo, ima li te ie u ivotu! Izai de, da ti neto pokaem.. .Nije pismo, nego neto drugo. Donosim ti novine to mi dadoe u opini, tu
je tvoj Boro neto napiso. Evo ti, de proitaj. Ajde de, uspi mi au rakije da nazdravim tvom djetetu. De kad si navalila".
Knez popi rakiju pa nastavi: "Na, veli, gospodine knee, ponesi ovo toj vaoj gla- sovitoj Soji to vam svima po selu pie pisma... Eto, ti si
pismena pa proitaj. Ima ti tu, pisao je tvoj Boro, kako se uro Jerkovi zlopatio i muio sjekui po Grmeu jelike, da koricu kruva zaradi. Ima
ovdje i kako je uro pogino... Knez malo zastade pa nastavi: "E, Sojo, vjere mi, valan ti je sin i pametan djeak. Na dri ove novine, urim se.
Imam da razdijelim jo nekoliko poziv- nica za kuluk. Zbogom ostaj!"
DRUGA GRUPA - SOJA UBRILOVA

Kad se knez oglasi pred kuom, Soja krenu prema vratima. Pomisli da je pismo od njenog Bore. "E, jesi ti to, knee!? Da nema ta od mog
Bore, odavno mi ne pie?" Soja prieka da se knez potpuno udali, kako bi sama bez iijeg prisustva proitala to to Boro pie. Htjela je nasamo
razgovarati sa sinom koji je tako daleko.
"Jest, vidi tu je potpis moga Bore. Jest Boro ubrilov. Vidi gore pie:
U PLANINI. Da, to Boro pie o nama. Boe moj, kako mi to nekoliko slova mnogo govori. Kao da je moj Boro pored mene. On eto sa mnom
razgovara preko novina. Vidi, vidi, moj Boro kazuje kako je teko nama koji ivimo ovdje pod planinom. Vidi, vidi, on zna i kako se uro
Jerkovi namuio. Eto moj sin kazao je samo neto o naim patnjama. Nije mogao sve turiti, valda, u ove povine. A koliko je jo toga to bi
trebalo zapisati da se to jednom znade i uje. (Kli- majui glavom gore - dole, Soja nastavla): "Dobro si ti to sve kazao, sine, sve je to tako, ali
ima jo dosta toga. Ej, ej, da si ti samo ove meu nama"...
Potom Soja izvadi papir iz kovega i poe pisati pismo. A sve to pie govori glasno: "I, sine moj roeni, piem ja svijem naijem teacima
pismo kad im e treba. Svi se oni preda mnom izjadaju, pa ja dobro znam sav njihov emer i kuburaciju".
TREA GRUPA - BORO

"Daleko sam od svoje planine, ali pred oima su mi uvijek ti moji planinci i njihove patnje. O njihovim patnjama ne zna se u svijetu.
Odluih da ja progovorim o tome, da makar dio o onome to znam zapiem u novine. Valda e bar neko to proitati. Kao da sada pred sobom
gledam uru Jerkovia kako se mui onako star i slab sijekui grau da bi zaradio koru hleba. Moda e ovaj moj lanak U PLANINI doi i
do moje majke Soje. Evo je ve vidim kako je rairila novine i ita moj tekst a u oima joj blista zadovolstvo i ponos, to sam se ba ja, njen sin,
odluio da kaem neto o tom tekom ivotu pod planinom".
ETVRTA GRUPA - "URO JERKOVI"

uro Jerkovi je itav ivot zaraivao slabu nadnicu sijekui jele po Grmeu za grau. Bio je to gorak hleb sa devet kora. Te teke poslove
obavlao je i u poodmaklim godinama, jer se nekako moralo preiv- lavati. Tragino se zavrio njegov tuni ivot, ali niko nikad nije saznao
koje je misli uro sa sobom odnio u grob.
Godinama je uro posrtao i pentrao se po vrletnom Grmeu da bi pribavlajui grau odravao makar goli ivot svoje porodice.
Iznad neograenog grobla pod planinom obani su pjevali: Planino moja, planino tugo! "Ova pjesma mogla bi biti i urina pjesma
tugovanka, jer je sav njegov ivot bio satkan od emera, gorine i tuge".
PETA GRUPA - PETAR OKIN
"Petar okin je silom prilika morao da napusti svoj rodni kraj. On ode u svijet da bi ostvario boli ivot. Zaposlio se na grae- vini radei
najtee poslove, zbog ega je veoma rano izgubio zdravle.
Petra je neto duboko bolelo u dui, tugovao je zbog svog propalog ivota i neostvarenih ivotnih ela. Tugovao je Petar tako u dalini
koja ga je odvajala od rodne kue i zaviaja.
Petar je ivio u nekoj maloj i tronoj kuici za koju je svakoga mjeseca vlasniku morao izdvajati polovinu svoje bijedne pla- tice, mukom
zaraene. Zbog tekoa koje su ga stalno pritiskale, ivot Petra okina i njegove porodice bio je prosjaki.
Analiza rada na asu
Rukovodioci navedenih grupa uspjeno su koordinirali njihov rad, tako da se najvei broj lanova grupa aktivno ukluio u stva- ranje
prie.
Svoju priu grupe su zavravale sledeim redom: etvrta, peta, trea, prva, druga. Razumlivo je da je druga grupa - "Soja ubrilova"
poslednja zavrila svoju priu jer ovaj lik u prii i zauzima najvie prostora. Ali je tumaenje ovog lika bilo i najzahvalnije. Oito su uenici
imali u vidu naznaena tri aspekta koji su vrednovani.
U toku prezentacije uenici, predstavnici grupa, uspjeno su se uivjeli u ulogu svojih likova. Najvie aplauza dobio je tuma lika Soje
ubrilove, a potom tuma Borinog lika. Posebno su uspjeno inter- pretirani misli i osjeanja ovih likova.
Uenici su se na kraju izjasnili da im je ovaj as bio veoma interesantan, samo je trebalo vie vremena za uvjebavanje glume, odnosno
izraajnog itanja.
7. Nastavna jedinica: Pismo
Cil rada na asu: usaglaavanje stavova o uenju, nastavi, tekoama u radu i problemima socijalne interakcije
Nastavne metode: dijalog, metoda pisanih radova
Potreban materijal: papir i olovka, "termometar stavova
Procedura (koraci)
1. Nastavnik dijeli odjelenje na pet jednakih grupa. Svaka grupa bira rukovodioca i daje sebi atraktivno ime.
2. Zadatak svake grupe je da napie pismo u kojem trai savjet u vezi s jedpim problemom. Nastavnik sugerie uenicima da problem o kojem
he pisati moe biti iz oblasti uenja, rada, druenja, meusobni odnosi u odjelenju i slino. Svi lanovi grupe trebaju uestvovati u pisanju
pisma. Za pisanje pisma planirati oko petnaest minuta.
3. Kada su pisma napisana, predstavnik svake grupe ita pismo naglas pred odjelenjem. U odjelenju se poslije svakog proitanog pisma vodi
razgovor kako rijeiti problem koji je opisan u pismu.Grupa pita, a svi ostali u odjelenju odgovaraju, predlau, diskutuju. Pri tom treba voditi
rauna o vremenskom ogranienju.
4. Radionicu je neophodno zavriti dis- kusijom o koristi ovakvog naina rada. Ta korist se sadri u sledeem: saznali smo s kojim problemima
se susreemo u odjelenju, uli smo vie prijedloga za rjeavanje problema, zajedniki smo izabrali najpogodnija rjeenja navedenih problema;
putem ovakvog razgovora pomaemo jedni drugima i bole se meusobno razumijemo, imali smo mogunost da slobodno iznesemo svoje
milenje, mogli smo razmijeniti svoje milenje sa drugima i sl.
Napomena: Ukoliko nastavnik procijeni da se u toku rada uspjeno moe primijeniti "termometar stavova", predloie uenicima da svi pisma
proitaju jedno za drugim, (svih pet pisama grupa), kako bi se uenici mogli izjasniti za koji su od opisanih problema "najzagrijaniji i da se
potom raspravla o jednom ili eventualno dva opisana problema.
U odjelenju imenovati zapisniara koji e zapisivati sve prijedloge koje su uenici dali za rjeavanje problema.
Pohvaliti grupe u kojima su svi lanovi bili aktivni i koje su dale najvie konstruktivnih prijedloga. Takoe, na kraju asa odjelenjski
starjeina prikupie pisma od svih grupa radi dale obrade.
Uenici su na ovom asu dali sledea imena svojim grupama: "Biseri, "Zlatni medvjedii, "Djeca zagledana u vidike budunosti,
"Rivali, 1oo% filozofi.
Evo koje su probleme grupe izabrale i ta su o njima rekle:
Grupa Biseri: Istakla je problem nedovolne panje pojedinaca na asovima.
"Neki uenici u naem odjelenju ne po- tuju Odjelenjski ugovor koji smo ranije sami sastavili i potpisali. Jo ima onih koji ometaju rad
na pojedinim asovima i tako umanjuju rezultate rada cijelog odjelenja. Posebno je to tetno po one uenike kojima je stalo da to bole shvate
lekcije koje se obrauju na asu. Pitamo: Kako emo rijeiti ovaj problem?
"Zlatni medvjedii: Opisali su problem nedovolnog uvanja kolske imovine.
Klupe, stolice, zidovi, ormari, ueni- ki radovi koji su izloeni na panoima, kolska ograda i zelenilo, lulake i to- bogani koji su
namijenjeni nultim odjelenji- ma, ne uvaju se dovolno i trpe razna oteenja. Ne moemo se pomiriti sa onim
uenicima u naoJ koli koji unitavaju kolsku imovinu. Pitamo ostale u odjelenju:
Kako emo suzbiti ovu pojavu?
Grupa zagledana u vidike budunosti istakla je ovaj problem: U naem razredu ima nekoliko uenika koji su povueni u sebe, pa
drugi misle da im ti uenici nisu dorasli. Tako nastaju nepotrebne razlike meu drugovima. Mi ne razmilamo o gome kako se oni osjeaju
zbog tog odbacivanja. Iako oni znaju da nisu dovolno prihvaeni, ipak se nadaju lepoj budunosti.
Neki od nas imaju vie novca, a neki manje. Ali novac nije vaan ako nema pravog prijatela. Kako emo pomoi povuenim
drugarima?
Grupa "Rivali rekla je sledee: "U naem odjelenju uenici se ne razlikuju samo po tome ko je odlian ili vrlo dobar ak, a ko slabije
ui, ve se dijele na "zvje- zdae i "partizanovce. Zbog ovakve podje- le meu navijaima velikih rivala, esto dolazi do teke svae i
ozbilnijih sukoba. Uenici se sukoblavaju oko toga koji tim igra bole, a koji slabije. Nekada su svae toliko teke da predstavlaju povod za
tuu. Umjesto da spreavamo ovakva ponaanja, neki od nas budu samo posmatrai estokih sukoblavanja. ta uiniti da se sprijei ovakvo
ponaanje pojedinaca u naoj ko-
li?"
Grupa 1oo% filozofi istakla je najnovije probleme s kojim se suoava nae drutvo, a posebno mladi. "To su kraa, droga i slino.
este posledice toga su tue, privoenje u zatvor, a ponekad se dogodi i ubistvo. Poseban problem je u tome to se u vrtlog kriminala i raznih
drugih prestupa baca veliki broj mladih, a ponekad se u tu prlavtinu uvuku i djeca.
Iako je lijeenje od droge ponekad i mogue, kod osobe koja se drogirala ostaju teke posledice. Kako rijeiti problem droge?"
Sve grupe su proitale navedena pisma nakon ega su se uz primjenu "termometra stavova izjasnili da je droga najvei problem, pa je
odlueno da se u odjelenju ovoga puta raspravla samo o ovom problemu. Kod izjanjavanja o tome koji problem odabrati, nijedna grupa nije
glasala o problemu koji je ona opisala. Grupe su davale poene od 1 do 10.
Poene pojedinim problemima davale su grupe, a ne pojedinci. Sledea tabela pokazuje rezultate izjanjavanja:
Naziv grupe Opisani problem Stavovi - - poeni Zbir
bod.
"Biseri Nepanja na asu 6, 3, 8, 8 31
"Zlatni Unitavanje kolske 8, 9, 6, 7 30
medvjedii" imovine
" Djeca zagledana u Pomo povuenim 6,10, 8, 9 33
vidike budunosti" drugovima u odjelenju
"100 % filozofi" Problem mladih- droga 10,10, 9, 9 38
"Rivali" Sukob navijaa C. zvezde i 8, 9, 6, 6 29

Partizana
U toku rasprave o drogi uenici su predloili sledea rjeenja:

Onaj koji se drogira, treba da prizna da je to tetno i da mu sredina u kojoj ivi pomogne u lijeenju.
U svim kolama treba ee govoriti o tetnosti droge.
Na televiziji treba biti vie emisija pod nazivom "STOP DROGI.
Na vrijeme upozoriti roditele ije dijete poinje troiti drogu.
Drogu unititi gdje god se ona pojavi.
Strogo kanjavati lica koja proizvode i rasturaju drogu.
Viestruko pomagati mladima koji su zagazili u drogu da napuste to zlo.
as je zavren napomenama o koristi ovakvog naina rada:
Saznali smo s kojim se problemima sreemo u koli i drutvu.
uli smo vie prijedloga za rjeavanje jednog problema - droge.
Na ovaj nain razmjenjujemo svoje milenje o raznim problemima.
Mogli smo slobodno iznositi svoje milenje o svakom pitanju.
8. Nastavna jedinica: Kooperativno uenje
Cil rada na asu: podsticanje saradnje meu uenicima u radu na nastavnim sadrajima, meusobna razmjena iskustva u uenju, soci- jalna
kompetencija.
Nastavne metode: rad s tekstom, diskusija, metoda pisanih radova.
Materijal za rad: tekst lekcije KAKO BILjKE RASTU, kartice s pitanjima
1) k o r a k: Odjelenjski starjeina pita: - Zato zasijano sjeme ne klija uvijek?
ta je neophodno za klijanje sjemena? Klijanje nastaje nakon oplodnje. Kako se razmnoavaju bilke? Danas emo vjebati uenje uenja
na lekciji koja glasi: KAKO BILjKE RASTU.
Da li bilke rastu cijelog ivota?
2) k o r a k: Formiranje maksimalno ujednaenih heterogenih grupa. (Grupe mogu biti formirane i ranije). etiri grupe radie na zadacima
koje e dobiti na karticama, a peta grupa - Nastavnici ima ulogu nastavnika. Grupa Nastavnici se ras- poreuje i prati rad ostalih
grupa, pomae im i na kraju rezimira rad svih ostalih grupa. Svaki lan grupe Nastavnici mora znati odgovor na svako pitanje grupe za
koju je zaduen. Grupe su postale "eksperti" za pitanja na koja su pronalazile odgovore.
3) k o r a k: Podjela zadataka po grupama odvija se putem kartica. Pitanja na karticama (listovima papira) formulisana su na osnovu
sadraja lekcije KAKO BILjKE RASTU iz udbenika Biologija za peti razred osnovne kole, (autori: Tati, Karas, or- evi).
Zadaci za prvu grupu

Sva iva bia rastu. To je proces koji poinje od nastanka organizma i kod veine bilaka tee bre ili sporije, itav ivot. Rastenje
sjemena, mlade i odrasle bilke ispolava se na razliit nain. Rastu ak i jednoelijski organizmi.
Rastenje bilaka obuhvata rastenje elija, rastenje tkiva i rastenje organa.
elije rastu do odreene veliine.To im omoguuju hranjive materije koje dolaze u svaku eliju. Kad dostigne odreenu velii- nu, elija
prestaje da raste i dijeli se. Ne- nom diobom nastaju dvije nove, upola manje elije i proces se ponavla.
Tkiva rastu diobom i izduivanjem e- lija. Isto se dogaa i sa bilnim organima. Brzina rastenja je po pravilu vea kod mladih bilaka.
Starije bilke rastu usporeno. Jednogodinje zelaste bilke imaju ogranien rast, koji zavisi od vrste. To se najbole vidi ako se uporedi visina
stablike kukuruza i neke trave.
1. Dajte naslov navedenom tekstu ___________________________________________
2. Izdvojte bitne informacije ( podatke) iz ovog teksta i razgovarajte o njima i zapiite ih: ___________________________
3. Meusobno se ispitajte. Postavlajte i pitanja za koja nemate odgovor direktno u tekstu. Npr. zato starije bilke rastu usporeno?
_______________________________________________________
4. Ispriajte drugovima u grupi neto to o ovome odranije znate i kako ste to nauili, kako inae uite biologiju i ono u emu ste isti ili slini
zapiite: __________________________________________________________
lanovi grupe:
1 2 3 4 5 6
Zadaci za drugu grupu

Poslije odreenog perioda rastenja bilka cvjeta i donosi plodove i sjemena.
Mnoge alge, glive, liajevi i drvenaste bilke rastu itavog ivota. Meutim, svi organi ne rastu ravnomjerno. Korijen, stablo i izdanci
neprekidno rastu, dok list, cvijet, plod i sjeme imaju ogranieno rastenje. Rastenje ne tee uvijek istom brzinom. Pri- likom ukorjenjivanja korijen
nekih bilaka raste vrlo brzo. To je naroito izraeno za vrijeme klijanja.
Stablo nekih bilaka brzo raste. Nasu- prot tome, stablo etinara i kaktusa raste veoma usporeno. Listovi viih bilaka, osim kod trava,
imaju ogranien rast.
Takoe, rastenje nije isto u svim dijelovima jednog organa. Korijen raste najbre u oblasti izduivanja, a stablo u vrnom dijelu. Zapaa
se da ni deblina pojedinih godova nije svuda ista. Rastenje je bre kada bilka ima povolnije uslove za ivot.
1. Dajte naslov gore navedenom tekstu:
2. Izdvojte bitne informacije (podatke) iz ovog teksta i razgovarajte o njima, a potom ih zapiite:
3. Meusobno se ispitajte. Postavlajte i pitanja za koja nemate direktan odgovor u tekstu. Npr. zato starije bilke rastu sporije?
4. Ispriajte drugovima u grupi neto to o ovome odranije znate i kako ste to nauili, kako inae uite bilogiju i ono u emu ste isti ili slini -
zapiite:
lanovi grupe:
1 2 3 4 5 6
Zadaci za treu grupu

Uslovi rastenja. Ako posmatrate bilke u prirodi, moete uoiti da one u oskudnoj i kamenitoj podlozi, u sunim uslovima, mnogo sporije
rastu nego na podlozi bogatoj vlagom i mineralnim materijama. Ispitiva- njem je dokazano da na rastenje bilaka utiu odreeni spolani uslovi:
sastav podloge, vlaga, toplota i svjetlost.
Zapaeno je, takoe, da bilke bre rastu u tami. Na svjetlosti je njihov rast neto sporiji. Za rastenje su vane izvjesne materije koje se
nalze u samoj bilci. Nazivaju se bilni hormoni. Oni se nalaze jo u mladoj klici. Naunicima je polo za rukom da izoluju i ispitaju nekoliko
bilnih hormona, od kojih su dva najvanija za rastenje. Jedan od njih utie na rast itave bilke, a drugi na pravac rastenja. Ako se ove supstance
vjeta- ki dodaju, moe se izmijeniti uobiajeno rastenje bilke.
1) Dajte naslov navedenom tekstu:
2) Izdvojte bitne informacije (podatke) iz ovoga teksta i razgovarajte o njima, a potom
3) Meusobno se ispitajte. Postavlajte i pitanja za koja nemate odgovor direktno u tekstu. Npr. zato starije bilke rastu usporepo?
4) Ispriajte drugovima u grupi neto to o ovome odranije znate i kako ste to nauili, kako inae uite biologiju i ono u emu ste isti ili
slini zapiite:
lanovi grupe:
1 2 3 4 5 6
Zadaci za etvrtu grupu

Bez obzira na spolanje uslove, rast svake bilke povremeno se prekida. Taj peri- od se naziva mirovanje. Rastenje bilaka na- ih
krajeva prekida se tokom zime, a na dalekom sjeveru neke bilke rastu ak i pod snijegom. Samo bilke tropskih predjela neprestano rastu.
Najsporije rastu kaktusi, liajevi i bilke koje ive na krajnjem sjeveru Zemlie kugle. Arktika smreka za 98 godina naraste samo 28 cm.
Najbre raste stablo bambusa - kod nekih vrsta i do 90 cm na dan.
1) Dajte naslov navedenom tekstu:
2) Izdvojte bitne informacije (podatke) iz ovoga teksta i razgovarajte o njima, a potom ih zapiite:
3) Meusobno se ispitajte. Postavlajte i pitanja za koja nemate odgovor direktno u tekstu. Npr. zato starije bilke sporije rastu?
4) Ispriajte drugovima u grupi neto to odranije znate o ovome i kako ste to nauili, kako inae uite biologiju. Ono u emu se kod uenja
razlikujete zapiite na linijama:
lanovi grupe:
1 2 3 4 5 6
4. k o r a k: Izvjetavanje grupa o rezultatima rada. Svaka grupa daje odgovore na pitanja i ire ih obrazlae. Ostali uenici iz odjelenja mogu
postavlati pitanja grupi koja vri prezentaciju. Na tabli se ispisuju naslovi koje su grupe dale zadatim tektovima, a pored tih naslova piu se
najbitnije injenice, skice, teze i slino.
5. k o r a k: Peta grupa pomou zabileki na tabli rezimira sve to su iznijele prethodne grupe. Na osnovu zabileki koje su zapisane na tabli
peta grupa prepriava gradivo ili poziva u pomo eksperte, lanove pojedinih grupa.
6. k o r a k: Razgovor o toku rada na asu i preporuka da bi se ovako ili na slian nain inae trebali uiti sadraji iz nastavnih predmeta.
Analiza rada na asu

Prethodnog dana "nastavnici" su dobili zadunja da kod kue proue lekciju iz Biologije "Kako bilke rastu", s cilem da na ovom asu
pomognu u radu lanovima grupe za koju su, takoe, zadueni prethodnog dana.
Zabileke koje su na kraju asa ispisane na tabli:
Prva grupa:
1) Naslov teksta: Rastenje
2) Sve to je ivo raste.
3) Rastu elije, tkiva i organi.
4) Ue tako to prvo izdvoje najvanije a potom ue odlomak po odlomak.
Druga grupa:
1) Naslov teksta: Kako bilke rastu.
2) Stalno rastu alge,glive i liajevi. List, cvijet i plod imaju ogranien rast.
3) Bilke rastu bre u povolnim uslovima.
4) lanovi ove grupe naveli su da ue biologiju prepriavajui reenicu po reenicu do kraja lekcije.
Trea grupa:
1) Naslov teksta: Uslovi za rast bilaka
2) Uslovi za rast: vlaga, toplota, svjetlost, sastav tla, hormoni.
3) Rast je ogranien. Bre rastu mlade bilke.
4) Ova grupa ui prepriavajui odlomak po odlomak.
etvrta grupa:
1) Naslov: Rast bilaka
2) Bilke rastu i njihov rast povremeno miruje. Najsporije rastu kaktusi, liajevi i smreka, a najbre bambus.
3) U povolnim uslovima bilke najbre rastu.
4) Neki uenici iz ove grupe ue lekciju odlomak po odlomak, neki proitaju lekciju u cjelini a potom ue odlomak po odlomak.
5) Svaki "nastavnik" je na osnovu navedenih zabileki svoje grupe prepriao dio teksta za koji je bila zaduena njegova grupa.
9. Nastavna jedinica: Empatija
Cil rada na asu: uvjebavanje empatije na primjerima iz kolske prakse, sticanje sposobnosti za razmatranje i uvaavanje stavova uenika koji
se sukoblavaju sa kolskim normama, osposoblavanje uenika za samostalno iznalaenje puteva za prevazilaenje datih problema.
Oblik rada: rad u heterogenim grupama.
Nastavne metode: rad sa tekstom, dijalog, metoda pisanih radova.
Radni materijal: listii sa opisanim problemima - zadacima, isti listovi za rjeavanje problema.
1) k o r a k: Nastavnik uvodi uenike u radioniki rad: Pojedini aci ponekad imaju problema sa kolom, s nastavnicima, sa uenjem
nastavnih sadraja. Obino se tome pridrue i problemi u porodici. Vi ete na ovom asu u okviru svoje grupe predlagati neka rjeenja
koja bi mogla doprinijeti rjeavanju datih problema.
2) k o r a k: Odjeljenje podijeliti na est grupa heterogenog sastava. Podjela odjelenja na grupe moe se izvriti i ranije. Svaka grupa dobija
listi na kome u zaglavlu ispisuje neko atraktivno ime grupe.
3) k o r a k: Nastavnik dijeli radne listie sa opisanim I, II i III problemom.
Listi s prvim problemom dobija 1. i 4. grupa, listi s drugim problemom dobija 2. i 1. grupa, a listi sa treim problemom nai e se pred 3. i 6.
grupom. Odjelenjski starjeina potom objanjava nain rada u grupi: da proitaju opisani problem koji su dobili, da u okviru grupe prodiskutuju
o problemu, da se pokuaju identikovati sa uenikom koji ima problem (da se stave u njegovu situaciju) i da predloe rjeenje datog problema. Ta
rjeenja trebaju biti zajedniki prijedlog grupe, tj. prijedlog svih njenih lanova. Objanjenje problema odvija se grupnom prezentacijom.
Svaki listi s problemom odtampan je u dva primjerka, tako da o istom problemu istovremeno mogu raspravleti dvije razliite grupe.
Radni listi: I problem

Jovica Petrovi, uenik sedmog razreda, ve na poetku kolske godine poeo je zakanjavati na asove. Kasnije su ti izostanci bili sve
ei i ei. Tako su se u razrednoj knjizi nizali neopravdani izostanci. Dok nastava traje, njega sve ee viaju na ulici. Sve se manje zadrava
i u kui s roditelima.
Ako Jovica tako i dale nastavi, izgubie kolsku godinu, a to nije mala stvar. T'o je veliki gubitak, ne samo za njega, nego i za njegove
roditele i za drutvenu zajednicu. Odjelenjski starjeina opominje Jovicu i njegove roditele i upozorava ih na posledice koje iza ovakvog
ponaanja mogu uslijediti. Roditeli su nemoni da bilo ta poprave.
1. Postoji li mogunost da roditeli kao najboli poznavaoci svog djeteta uine neto kako bi spasili djeaka od jo veeg srlanja
uponor?
2. Da li je uopte mogue pomoi ovome ueniku ako on to i sam ne eli?
3. Da li je na kraju neophodna pomo socijalnog radnika?
4. Mogu li drugari iz odjelenja pomoi ovom ueniku i kako?
Radni listi: II problem

Djeak Igor, uenik osmog razreda osnovne kole, zbog sukoba s nastavnicima i drugih mnogobrojnih problema, premjeten je iz druge
kole u nau kolu, u nae odjelenje. U novoj sredini nije ispolavao devijantno ponaanje prvih dana, ali kako je vrijeme odmicalo, Igor je i u
naoj sredini poeo po starim navikama.
Negovo stalno drutvo bili su iskluivo djeaci koji su, takoe, problematini. Igorovo ponaanje negativno se odrazilo na cijelo
odjelenje.
Nastavnici nas sve ee opominju. Ako Igor ovako i dale nastavi, slijedi mu premjetaj i iz nae kole. ta uiniti da se ponaanje ovog
djeaka izmijeni u pozi- tivnom smjeru?
1. Kako bi odjelenjski starjeina trebao postupiti prema Igoru?
2. Da li organizovati razgovor u sledeem sastavu: odjelenjski starjeina, kolski pedagog, Igor, Igorovi roditeli?
3. Na koji nain bi se, po vaem milenju, mogao rijeiti ovaj problem?
4. Mogu li drugovi iz odjelenja pomoi Igoru da izae iz ove situacije?
Radni listi: III problem

Isidora pohaa trei razred osnovne kole. Uitelica primjeuje da je Isidora na asu esto zamilena. Kada joj postavi neko pitanje,
djevojica uopte ne reaguje, kao da se uitelica ne obraa njoj, nego nekom drugom. Poto je razgovarala sa Isi- dorom, uitelica je shvatila da
je uzrok Isidorine odsutnosti na asovima razvod njenih roditela.
1. Kako bi uitelica trebala postupiti prema Isidori da joj dokae da nastavu treba ozbilno shvatiti, ili da je, moda, uopte ne opominje?
2. Da li bi uitelica trebala pozvati na razgovor Isidorine roditele?
3. Na koji nain bi se, po vaem milenju, ovaj problem mogao rijeiti?
4. Kako mogu drugarice iz odjelenja pomoi ovoj djevojici?
1. k o r a k: Nakon rjeavanja navedenih problema, predstavnici grupa pred odjelenjem itaju sadraj zadanog problema, a potom prezentuju
prijedloge rjeenja svoje grupe.
2. k o r a k: Rezime: Svaka grupa analizira kako je tekla saradnja, kako su se dogovarali u grupi, kako su pripremali prezentaciju i kako su se pri
tome osjeali.
3. k o r a k: Uenici na inicijativu nastavnika predlau pitanja - probleme o kojima e se na ovakav radioniki nain raspravlati na jednom od
narednih asova vaspitnog rada u odjelenjskoj zajednici. Do- nosi se odluka da na raspravi bude onoliko pitanja koliko ima grupa.Svaka grupa
moe predloiti pitanje (problem) o kojem e se raspravlati na narednom asu.

Grupe su sebi dale sledea atraktivna imena:
Prva grupa: Proleni avanturisti, Druga grupa: Veselo cvijee
Trea grupa: Lastavice
etvrta grupa: Cvjetni mozgovi Peta grupa: Zaleeni vodopad
esta grupa: Rajska dolina
Proleni avanturisti i Cvjetni mozgovi rjeavali su I problem.
a) Milenje Prolenih avanturista:
1. Postoji mogunost da se Jovica popravi ako mu roditeli zabrane uestale izlaske s drutvom i ako mu budu posveivali vie lubavi.
Roditeli, prije svega, moraju otkriti s kim se Jovica drui.
2. A ako Jovica i poslije ovakvih mjera ne eli da se popravi, roditeli su nemoni.
3. Jovici je potrebna pomo socijalnog radnika. Moda e u susretu s novim i nepo- znatim licem promijeniti svoje milenje i ponaanje.
4. Drugovi iz odjelenja trebali bi razumjeti Jovicu i dati mu podrku u nastojanju da popravi svoje ponaanje.
b) Milenje Cvjetnih mozgova:

1. Djeaku bi roditeli mogli pomoi ako mu na pristupaan nain objasne znaaj kole za njegovu budunost.
2. Ukoliko Jovica ne eli pomo, njemu je nemogue pomoi.
3. Potrebna mu je pomo socijalnog radnika, jer on nije svjestan posledica svoga ponaanja.
4. Jovici bi najprije mogli pomoi njegovi drugovi ukoliko bi ih on prihvatio kao iskrene prijatele.
5. Grupe Veselo cvijee i Zaleeni vodopad rjeavale su II problem.
b) Milenje Veselog cvijea:

1. Odjelenjski starjeina trebao bi na pristupaan nain razgovarati sa Igorom i posavjetovati ga.
2. Odjelenjski starjeina bi ee trebao razgovarati sa Igorovim roditelima i da tako zajedniki povrate Igora na pravi put.
3. Igora bi trebalo odvojiti od loeg drutva i pomoi mu da pone uiti.
4. Drugovi iz odjelenja mogli bi najprije pomoi Igoru na taj nain HITO e se vie druiti s njim - zajedniki rjeavati zadatke kod kue i u
koli i s njim se u slobodno vrijeme ee igrati.
v) Milenje Zaleenog vodopada:

1. Odjelenjski starjeina bi vie trebao razgovarati sa Igorom, a potom sa njegovim roditelima. Igora bi na pogodan nain trebali nagovoriti
da im se povjeri.
2. kolski pedagog, roditeli i odjelenjski starjeina mogli bi zajednikim radom pomoi Igoru.
3. Roditeli i kolski pedagog trebali bi zajedniki pronai nain za pomo Igoru.
4. Drugovi iz odjelenja mogli bi na drugarski nain ukazati na posledice njegovog ponaanja.
Grupe Lastavice i Rajska dolina rjeavale su III problem.
a) Milenje "Lastavica" :
1. Uitelica bi trebala utjeiti Isidoru na taj nain to e joj objasniti da razvod njenih roditela nije usamlen sluaj, ukazu- jui joj da sline
probleme imaju jo neki uenici.Jedino rad i uenje pomoi e joj da manje misli o tom problemu.
2. Bilo bi korisno da uitelica razgovara i sa Isidorinim roditelima koji bi ozbilnije trebali misliti na djevojicu i ukazati joj na neophodne
stvari.
3. Na Isidoru bi najvie moglo uticati druenje i igra sa drugaricama s kojima bi mogla rjeavati domae i kolske zadatke.
4. Zajednika igra i zajedniki rad u drutvu prijatelica bili bi najbola pomo.
b) Milenje Rajske doline

1. Uitelica bi svakodnevno trebala razgovarati sa Isidorom.
2. kolski pedagog trebao bi razgovarati sa Isidorom i njenim roditelima i predloiti im kako da pomognu Isidori.
3. Roditeli bi morali objasniti djevojici razlog njihovog razlaza i u takvoj situaciji obeati joj zatitu u sastajanje sa oba roditela.
4. Drugarice bi joj mogle pomoi zajednikom igrom i zajednikim uenjem.
10. Nastavna jedinica: Lini karton
Cil rada na asu: predstavlanje linih stavova i linih osobina grupi, diskusija u grupi o stavovima pojedinaca i revidiranje ili reafirmacija u
grupi, povezivanje JA i MI identiteta.
Oblik rada: rad u grupama.
Nastavne metode: dijalog, metoda pisanih radova.
Radni materijal: lini karton, karton grupe i olovka.
1. Formiranje pet heterogenih grupa prema optem uspjehu na kraju prvog polugodita tekue kolske godine. U grupama je 5 - 6 uenika.
2. Podjela uloga u grupi. Te uloge bie zapisape na tabli prije poetka asa na ovaj nain:
a) S p i k e r: Izvjetava ta su zapisali lanovi grupe na svom linom kartonu i ta je dogovoreno i zapisano na linom kartonu
grupe.
b)Ispitiva: Vodi razgovor, postavla pitanja svojoj grupi i pojedincima (lanovima grupe).
c)Bilenik: Bilei na papiru vane stavove i milenja grupe.
d) M j e r a vremena: Upozarava kada je isteklo vrijeme za obavlanje pojedinih ra-
dnji.
3. Svaki uenik dobija po jedan lini karton i popunjava ga. Za to ima na raspo- laganju 5-6 minuta.
4. Nakon popunjavanja "linog kartona" svakog lana, spiker prikupla sve pojedinaie kartone i ita svaki zapis. Ispitiva zau- stavla itanje
spikera i postavla pitanja vlasniku kartona: Objasni zato? Ima li ta dodati?...
Bilenik zapisuje na linom kartonu grupe ono to je znaajno za lanove grupe .
Prvo se sa linog kartona grupe itaju prijedlozi za ime grupe.
Spikeri prezentuju sadraj linih kartona svojih grupa redom (od prve do pete grupe). Svako prezentovanje poinje demon- stracijom i
5. obrazlaganjem imena grupe, zatim slijedi prezentacija ostala tri ugla linog kartona grupe.
Prilog:
Lini karton uenika i grupe:
Lini karton uenika

Prijedlog za ime grupe: Stavovi o uenju:
__________________ ___________________
Ime i prezime uenika _____________________________
Line osobine uenika ta oekujem od grupe
__________________ ___________________
6. Spikeri e predati na kraju odjelenjskom starjeini popunjene sve line kartone uenika i sve line kartone grupa radi dale obrade i analize
rezultata rada na asu. Ovo e uraditi radi sagledavanja koliko su na asu i u odjelenju povezani JA i MI identitet.
Lini karton grupe

Prijedlozi za ime grupe: Stavovi grupe o uenju:
__________________ _______________________
Dogovoreno ime grupe

___________________________
Line osobine grupe ta oekujem od grupe

__________________ ____________________

Grupe su sebi dale sledea imena:
Prva grupa: Proleni avanturisti
Druga grupa: Mali jeziari
Trea grupa: Pametne glavice
etvrta grupa: Pokvareni kompjuter Peta grupa: Rajske ptice
1. Proleni avanturisti rekli su sledee:

Line osobine grupe: Disciplinovani, osje- ajni, plemeniti, druelubivi.
Stavovi grupe o uenju: Uenje je veoma vana stvar. Knjige su oruje kojim se moe pobijediti cijeli svijet. Ako ne uimo radi znanja, trebamo
uiti ibog obaveze, da se izbjegne loe drutvo, droga i druge loe stvari.
ta oekujemo od grupe: Da dobro saraujemo bez svae i galame, da svi podjednako uestvujemo u radu i da budemo najboli.
2. Mali jeziari napisali su ovako:

Line osobine grupe: Velike prialice, ali smo jedinstveni; meu nama nema izdajnika.
Stavovi grupe o uenju: Uenje nije gublenje vremena. Trebae nam u budunosti.
ta oekujemo od grupe: Da u radu uvijek pobjeujemo i da budemo najboli.
3. Pametne glavice izjasnile su se ovako:
Line osobine grupe: lanovi grupe su duho- viti, drutveni, pametni.
Stavovi grupe o uenju: Dok idemo u kolu, odrasli nas podstiu da uimo. Kad odra- stemo, ivot e nas voditi kroz mnogo uspo-
na i padova. Tada emo saznati da su knjige i znanje jedino nae spasonosno oruje.
ta oekujemo od grupe: Da se svi lanovi nae grupe uklue u rad i da zajedniki doprinesemo bolem uspjehu grupe.
4. Pokvareni kompjuteri rekli su ovako:

Line osobine grupe: Uporni, spretni, pametni, pomalo se prave luckasti, ali su snalalivi.
Stavovi grupe o uenju: Srena budunost je rezultat uenja.
ta oekujemo od grupe: Od nae grupe mnogo oekujemo. elimo da sve zadatke najbole uradimo. Poto smo slona i uporna grupa,
savladaemo sve probleme.
5. Rajske ptice dale su ovakve odgovore:

Line osobine grupe: Sigurni smo u sebe, pomalo tvrdoglavi, veseli i drutveni.
Stavovi grupe o uenju: Uenje nam treba da bismo sebi obezbijedili bolu budunost.
ta oekujemo od grupe: Oekujemo da se svi u grupi dobro slaemo i da u svemu budemo najboli.
11. Nastavna jedinica: Potujmo razlike meu ljudima
Tip asa: igra - nain vaspitnog rada
Cil radionice:
razvijanje tolerancije i potovanje razlike meu ludima,
slobodno izraavanje vlastitih osobenosti,
podsticanje slobodnog izraavanja vlastitog milenja i uvaavanje milenja drugih,
razvijanje meusobnog povjerenja, razumijevanja, grupne interakcije i kohezije.
Potreban materijal:
- pasteli, flomasteri u boji, papir,
Oblik rada: frontalni i individualni rad
Nastavne metode: metoda pokazivanja i dijaloka metoda
Meu ludima postoje mnogobrojne slinosti, ali i razlike. To su razlike u fizikom izgledu i psiholoke razlike. Neko je visok, neko nizak, neko
je mrav, a neko debeo, neko je vedar i vragolast, a neko ozbilan i slno.
Ljudi ponekad ne toleriu (ne uvaavaju) ove razlike, ne trpe ih (ne podnose). Deavalo se i danas se deava da ludi ne podnose lude
druge boje koe ili druge vjere i slino.
Ako elimo da nas prihvataju onakve kakvi smo, onda i mi druge moramo podnositi sa svim njihovim pozitivnim i negativnim osobinama.
Dakle, imamo pravo biti razliiti od drugih, ali isto takvo pravo imaju i drugi. Moramo potovati i to da se drugi razlikuju od nas.
Da bismo potovali posebnost drugih, moramo se uiti toleranciji i pogovanju razliitosti meu ludima. To je jedna od znaajiih po-
treba u savremenom svijetu (civilizovanom svijetu).
Napomena: Voditel radionice (nastavnik) ove ideje prenosi na nain koji je razumliv za uzrast uenika s kojima realizuje radionicu.Uvod:
Nastavnik se obraa uenicima: Sjednite to udobnije na svojim stolicama. Sada zamu- rite. Udahnite duboko, a potom izdahnite. Na- stavite
tako disati. Sada se pokuajte prisje- titi neega veselog iz svoje prolosti, po emu se vi ili neki va drug ili drugarica razlikujete od drugih. To
moe biti iz kole, igre, ulice, letovanja i slino. A sada otvorite oi. Da li neko eli ispriati svoje sjeanje?
Uesnici u igri priaju svoja sjeanja jedan za drugim.
I g r a: Smijeni hod
Voditel (nastavnik) poziva uenike da usta- nu i da svi stanu ukrug.
Voditel poloi ruku na rame jednog uenika u krugu i kae mu da se na taj nain proziva profesor smijenog hodanja. Uenik na ije je
rame voditel poloio ruku, ulazi u sredinu kruga i na taj nain postaje profesor smijenog hodanja i ostalim uenicima zadaje nain hodanja,
tipa arli aplin, osa grize taban, hodanje po ugarcima, ratimani baletan, medvjeihod, stil lampavko, kengur i sl. Treba hodati to
smjenije.
Svi moraju uestvovati u igri. Svako pokazuje (demonstrira) jedan nain hodanja. Pretho- dnik izlazi iz centra kruga , polae ruku na
rame sledeeg "profesora". I voditel radionice mora uestvovati u igri. On stoji u krugu sa uenicima i slua "profesora".
N a k o n igr e:
Nastavnik pita uenike: Kako smo se osjeali dok smo se ovako igrali? Kako se osjeamo sada poslije ove igre? Koje hodanje je bilo
najza- bavnije i najsmjenije?
Druga igra: Imam svoj stav
Napomena voditelu: Sada treba sa igre prei na ozbilne sadraje, na iznoenje vlastitih stavova, ali zadrati postignutu opute- nost.
Neophodno je da uenici shvate da se i stavovi mogu leerno(oputeno) iznositi.
I g r a:
Uenici stoje u krugu. U sredini kruga je knjiga ili neki drugi predmet. Onaj koji eli iznijeti svoj stav uzima knjigu ili neto slino.
Svoj stav govori gledajui predmet koji dri u ruci, a potom vraa predmet na prvobitno mjesto u sredinu kruga. Tako ine i sledei
uenici.
Pitanja zadaje voditel (nastavnik):
Kako sam doivjela igru? Kako se sada osjeam?
Mogu li i djeca imati svoje stavove?
Treba li svoju djecu kada teko grijee kanjavati?
Djeca moraju bez pogovora sluati svoje roditele. Slaete li se?
Imaju li djeca pravo na svoje milenje?
elite li imati svoje milenje?
elite li uti milenje drugih?
elite li da drugi sasluaju vae milenje o neemu?
elite li da i drugi misle kao i vi?
Nakon ovih pitanja igra se nastavla, ali sada onaj ko uzima predmet mora iskazati suprotan stav od onoga koji iskae voditel. Voditel na
primjer kae: Uenje je neophodno u dananje vrijeme. "Profesor" koji dri predmet iznosi suprotan stav i taj stav uporno brani svojim
argumentima. Voditel poziva sve ue- snike da mu se suprotstave iznosei suprotne dokaze.
Na ovaj nain se vjeba tolerancija i usavr- ava prikuplanje argumenata za odbranu stava.
Ritual zavretka radionice
Voditel kae: "Uzmimo, na primjer, tri razliite vrste umjetnosti: muzika, slikarstvo, knjievnost. Kako bi izgledalo da od navedene tri
vrste ukinemo dvije, a ostane samo jedna?" Uslijedie razliiti odgovori uenika.
Voditel: "Eto vidite, lepota i bogatstvo su u razliitosti. Stoga je nuno vjebati toleranciju (uvaavanje) razlike meu ludima i potovati
milenje drugih.
Sada svi uenici ustaju i ponovo staju u krug, uzmu se za ruke i zatvore oi. Voditel predlae: Sada se prisjetimo najlepih
trenutaka ovog dananjeg druenja. Neka nam to ostane za uspomenu. Sauvajmo gu lijepu uspomenu. Ako je ostalo vremena, dobrovolac
ulazi u centar kruga. Uzima "sveti" predmet i svima upuuje po jednu dobru elu).
Analiza rada na asu odjelenjske zajednice
Sve aktivnosti na asu odvijale su se u skladu s pripremom za ovaj as.
Prva igra:
U okviru uvoda u prvu igru uenici su se zatvorenih oiju prisjeali smijenih trenutaka iz svoje prolosti i razlika u ponaanju
drugarica i drugova. Nastavnik je potom svakom ueniku dao papiri na kome su oni zapisali svoja sjeanja i isto proitali pred odjelenjem.
Ovdje u iznijeti samo neka od uenikih sjeanja:
U koli se Milana i ja razlikujemo po ocjenama - ja dobijem peticu, a ona etvorku.
Moj drug Dane i ja na plai smo se razli- kovali u tome to ja mnogo volim vodu i kupanje, a on nerado ulazi u vodu.
Kada smo bili na izletu na Balkani, svi smo htjeli igrati fudbal, a na drug Sran koarku, to nam je bilo jako smijeno.
Kada smo jednom preskakali potok, svi smo ga uspjeno preskoili, samo nam je jedna drugarica upala u vodu. To je bilo i smijeno i
neprijatno.
Nae ele razlikovale su se nedavno i na asu fizikog vaspitanja - jedni su eleli igrati fudbal, a drugi koarku.
Bilo je to na Goranovom roendanu. alili smo se. Goran je tortom umazao Darijevo lice. Dariju se ni oi nisu vidjele od laga. To je
izazvalo opti smijeh. Ali Dario se nije nalutio. Smijao se s nama.
Moja drugarica i ja htjele smo igrati odbojku, a ostale su preskakale lasti.
Kada smo bili na Divibarama, Marija je svako vee spavala bez pidame.
Na Divibarama su svi mogli jesti hranu koju su nam servirali u restoranu, jedino meni ta hrana nije odgovarala.
Kada smo bili na roendanu kod drugarice, svi smo se uz smijeh i vesele sputali niz strminu, samo Slaa to nije htjela nikako pokuati.
Na Divibarama smo moja drugarica Nikolina i ja svako vee do kasno uno alile se i igrale, a Suzana bi uvijek zaspala u 21,oo as.
Svi smo se tada prskali vodom iz pitola na vodu i uivali na suncu, samo je jedna naa drugarica stalno stajala u hladu i dosaivala se.
Na Davorovom roendanu Drago se razlikovao od svih. Iznenada se zbog neeg nalutio i otiao kui pjeke.
Nakon iznoenja navedenih sjeanja, konstatovano je da svako ima pravo da se razlikuje od drugih.
Prva igra: Profesor za smijeno hodanje:
U igri "smijeni hod" uestvovali su svi uenici i tom prilikom na razliige naine pokazali su razliite vrste smijsnog hodanja.
Nakon toga konstatovano je da je najsmjenije hodao Dario koji je imitirao hod arlija a- plina.
Druga igra: Imam svoj stav
U uionici je naroito bilo uzbudlivo u toku ove igre. Uenik, "profesor" estoko se suprotstavio stavu voditela koji je iznio sledeu
tvrdnju: Uenje je neophodno u dananje
vrijeme. "Profesor" je potom uporno zastupao milenje da je uenje besmisleno i da ono u dananje vrijeme ne slui niemu. Ovo je
isprovociralo ostale uenike u odjelenju i uslijedili su estoki napadi sa svih strana na "profesora". Izmeu ostalih, "profesoru" je upueno i ovo
pitanje: ta bi se desilo s ovjeanstvom ako bi uenje prestalo? Vratili bismo se u kameno doba. Na kraju je "profesor" odustao od svoje tvrdnje
i pridruio se milenju veine.
Zavretak igre:
U okviru rituala zavretka igre uenici su konstatovali da im je ovo bio jedan od najlepih asova u toku kolovanja. Molili su odje-
lenjskog starjeinu da i ubudue organizuje ovakve asove.
12. Nastavna jedinica: Usaglaavanje ciljeva
Tip asa: novi nain saradnje u grupi
Cil rada na asu:
usaglaavanje cileva koji mogu osigurati saradnju i redukovati konflikte,
izvoenje grupnih cileva uz vremensko
ogranienje,
izvoenje zajednikih cileva odjelenja.
Oblik rada: individualni rad i rad u grupama.
Metode: dijaloka i metoda pisanih radova.
Potreban materijal: papir i flomasteri razliitih boja.
1. Uenike podijeliti u grupe od 5-6 lanova. Grupe su heterogenog sastava prema optem uspjehu na kraju petog razreda. Svaka grupa bira
rukovodioca grupe i bilenika. Rukovodilac koordinira radom grupe, a bilenik zapisuje u tabelu prijedloge pojedinaca i zakluke grupe.
Nastavnik (vodigel) daje svakom lanu grupe po jedan list, a bilenik dobija vei list na kojem se nalazi est jednakih kolona (za prijedloge
svakog lana grupe po jedna kolona). Bile- iik pred sobom ima i flomastere razliitih boja.
2. Nastavnik se obraa uenicima: Sada e svaki lan grupe, na svom papiru, bez dogovora sa ostalim lanovima grupe, napisati tri cila koja
eli postii do zavretka estog razreda (u ovoj godini), navodei nain kako to misli postii i vrijeme u kojem te cileve planira posgii.
3. Kada su svi lanovi grupe napisali cileve, voditel im kae da te cileve poredaju po prioritetu (vanosti) od 1. do 3. cila.
Alternativa: Ako pojedinci nisu odluili koji im je cil najvaniji, rei im da briu one cileve koje je nemogue ostvariti. Svaki uenik ita
svoju listu cileva pred grupom a bilenik ih zapisuje u kolonu namijenjenu tom ueniku u tabeli.
4. Sada voditel predlae bilenicima grupa da flomasterom iste boje jednom linijom pove- u iste ili sline cileve lanova grupe da bi se izveli
zajedniki cilevi grupe.
5. Sada je nuno u svim grupama prodiskutovati individualne i grupne prioritete. Kae im se da putem diskusije u grupi izdvoje tri najvanija
cila koji se odnose na cijelu grupu, tj. koji su najvaniji za grupu. Ta izdvojena tri cila isto tako treba zapisati prema njihovoj vanosti od prvog
do treeg.
6. Grupne cileve trebage izvesti tako da su oni vani za sve lanove grupe i da su ti cilevi ostvarivi. Isto tako trebate utvrditi naine kako ete te
postavlene cileve ostvariti i orijentaciono vrijeme u kojem ete to moi ostvariti.
7. Konano, grupa treba odluiti na koji nain e svaki lan grupe pomoi drugom da ostvari individualni i zajedniki cil i to bilenik neka
zapie na svom papiru.
8. Na kraju, predstavnik svake grupe ita tri prioritetna cila svoje grupe. Jedan uenik iz odjelenja ili nastavnik na tabli zapisuje cileve svih
grupa i izdvaja tri podudarna ili bliska cila koji e biti prioriteti za odjelenje.
Ukoliko se sve ove aktivnosti ne mogu zavriti na jednom asu, jedan dio moe se preni- jeti i u naredni as vaspitnog rada u odjelenjskoj
zajednici.
Napomena: Tabele s prioritetnim cilevima grupa i prioritetnim cilevima odjelenja obje- diniti na istoj tabeli koja e biti izloena na panou u
kabinetu odjelenskog starjeine.

Prioritetni cilevi pojedinaca i grupa u odjelenju:
PRVA GRUPA - prioritetni cilevi lanova grupe:
1. cil: odlian uspjeh na kraju kolske godine (3 uenika), vrlo dobar uspjeh (2 uenika).
2. cil: odlian uspjeh iz matematike (2), etvorka iz srpskog jezika (1), uspjeh u koarci (1), uspjeh u fudbalu (1).
3. cil: uspjeh u plivanju (1), da bole crta (1), uspjeh u rukometu (1), etvorka iz istorije (1), uspjeh u sportu (1).
Prioritetni cilevi grupe:

1. cil: da u ovoj godini budemo najbole odjelenje u koli
Vrijeme: prvo i drugo polugodite.
Nain: uporan rad i pomo slabijim uenicima.
2. cil: da budemo uspjeni u sportskim aktivnostima.
Vrijeme: cijela kolska godina.
Nain ostvarenja cila: uporan rad i redovni treninzi.
3. cil: da se meusobno potujemo i da ne pravimo probleme.
Vrijeme: u toku kolovanja.
Nain: da bole saraujemo i pomaemo jedni drugima.
DRUGA GRUPA - prioritetni cilevi lanova grupe:

1. cil: odlian uspjeh (4 uenika), vrlo dobar uspjeh (1).
2. cil: uspjeh u rukometu (2), uspjeh u tenisu (1), preselenje u drugu zemlu (1), odlian uspjeh u koli (1).
3. cil: pomoi roditelima (1), stei mnogo prijatela (1), da mu je porodica zdrava (1), uspjeh u rukometu (1).

1. cil: to boli uspjeh u prvom i drugom polugoditu.
Vrijeme: cijela kolska godina.
Nain: redovno pohaanje nastave i redovno uenje.
2. cil: dobar uspjeh u sportu.
Vrijeme: u svakoj sezoni.
Nain: redovni treninzi i ulaganje truda.
3. cil: Ouvati zdravle u porodici.
Vrijeme: doivotno.
Nain: uvanje od bolesti i nepotrebnog ner- viranja.
GREA GRUPA - prioritetni iilevi lanova grupe:

1. cil: odlian uspjeh u koli (4 uenika), vrlo dobar (1 uenik).
2. cil: da me zavole nastavnici (1), da dobro govorim engleski jezik (1), da budem dobar koarka (1), dobar uspjeh u prvom polugoditu
(1).
3. cil: pomoi drugovima u uenju (2 uenika), biti dobar koarka (1), biti dobra rukometa- ica (2).

1. cil: da svi budemo dobri uenici.
Nain: redovno uiti.
2. cil: boli uenici da pomau slabijim.

Vrijeme: u toku kolske godine.
Nain: davati im podrku i pomagati da shvate gradivo.
3. cil: da budemo dobri sportisti.

Vrijeme: u toku godine i dale.
Nain: disciplina i redovni treninszi.
ETVRTA GRUPA - prioritetni cilevi lanova grune:
1. cil: odlian uspjeh (3 uenika), vrlo dobar (1), dobar (1).

Vrijeme: na kraju kolske godine.
Nain: redovnim uenjem.
2 il: da budem mirniji (1), da popravim ocjene (1), da budem pametan (1), da ostavim dobar utisak na nastavnike (1), da osvojim prvo ili drugo
mjesto na takmienju iz matematike (1).
Vrijeme: u toku ove kolske godine.
Nain: uenjem i vjebanjem.
3. cil: da napravim krov i da uvedem struju (1), da uspijem na ispitu za manekene (1), da poloim ispit iz engleskog jezika (1), da imam mnogo
prijatela (1), da imam svoju sobu i da imam mnogo prijatela (1).
1. cil: da budemo dobri uenici.

Vrijeme: dok idemo u kolu.
Nain: redovno uenje.
2. cil: da budemo disciplinovani.

Vrijeme: stalno.
Nain: voditi rauna o svom ponaanju.
3. cil: da imamo uspjeha u vannastavnim aktivnostima.
Vrijeme: u toku ove kolske godine.
Nain: disciplinovan rad.
PETA GRUPA - prioritetni cilevi lanova grupe:

1. cil: odlian uspjeh u koli (5 uenika).
Vrijeme: u prvom i drugom polugoditu.
Nain: redovno prisustvo asovima i redovno uenje.
2. cil: da budem najboli iz engleskog jezika (1), da se najbole razumijem u kompjutere (1), da budem najboli fudbaler u klubu(2), da budem
disciplinovan uenik (1).
3. cil: da budem disciplinovan ( 2), da budem najboli iz fizikog vaspitanja (1), da budemo najbole odjelenje (1), da putujem i otkrivam tajne
mora (1).

1. da budemo odlini aci.
Vrijeme: u ovoj kolskoj godini.
Nain: redovno uenje.
2. da budemo disciplinovani i da se meusobno potujemo.
Vrijeme: uvijek.
Nain: da potujemo nastavnike i red na asovima.
3. da budemo najboli razred:

Nain: redovno uenje i da boli uenici pomau slabijima.
Prioritetni cilevi odjelenja:

1. cil: elimo da postignemo ihto boli uspjeh U uenju.
Vrijeme ostvarenja cila: u toku kolovanja.
Nain ostvarenja: redovno uenje i pomaganje slabijim uenicima.
1. cil: Postii to boli uspjeh u sportu. Vrijeme: u svim sezonama.
Nain: redovni treninzi i uporan rad.
2. cil: Ostvariti bolu disciplinu u odjelenju.
Nain: uvaavati i potovati nastavnike i drugare iz odjelenja, stalno opominjati one KOJI nisu disciplinovani, potovati red na asu.
Prilog: Tabela za najvanije cileve lanova grupe

1. lan 2. lan 3. lan 4. lan 5. lan
13. Nastavna jedinica: Ja - identitet
Tip asa: utvrivanje gradiva putem saradnje u grupi
Cil rada na asu:
jaanje kontrole emocija i uenja;
poistovjeivanje pojedinca sa grupom:
grupa treba da upozna lini doivlaj pojedinca;
iskazivanje razumijevanja i podrka grupe pojedincu - lanu grupe;
ostvarivanje linog identiteta pojedinca U grupi;
individualni doivlaj grupe kao utoita i socijalne podrke u ostvarivanju vlastitog cila.

Nastavne metode: monoloka i dijaloka metoda.
Potreban materijal: lekcija Palatalizacija - zapisi u sveskama uenika.
1. Uvod u vjebu: Nastavnik predlae uenicima da se opuste: da se udobno namje- ste, da olabave mislie i da duboko udiu i izdiu vazduh.
2. Najavljivanje teme - nastavne jedinice na kojoj e se vjebati.
Palatalizacija
Danas emo na neobian nain ponavljati i iutvrivati lekciju koju smo radili na jednom od prethodnih asova. Rije je o glasovnoj promjeni koja se zove
palatalizacija. Potom pitati uenike: Kako doivaljavate ovu temu (nezainteresovano, zaintereosovano, ili ste ravpoduni)? Uenici potom pojedinano
iskazuju svoja osjeanja i stavove. Iskazi se odvijaju po ustalenom redu.
3. Nastavnik daje kratak uvod: Svako od nas doivio je neto u blioj ili daloj prolosti. Taj doivlaj je jedno vae ivotno iskustvo. To je vae
pojedinano iskustvo. Ako taj doivlaj svako od vas glasno kae svojoj grupi, pojedinac se povjerava grupi i tako e osjetiti da pripada grupi. Neka svaki
uenik sada izabere jedan svoj doivlaj iz blie ili dale prolosti i iskae ga pred lanovima svoje grupe. Recite slobodno, jer vi ste dio svoje grupe.
4. Nastavnik bira jedan ili dva doivlaja koja iskau uenici i komentarie ih pred odjelenjem. Komentar mora biti kratak sa empatijskom i socij alno-
promotivnom di- menzijom.
5. Nastavnik se obraa uenicima: Svako od vas sada treba povezati svoj doivlaj koji je prethodno iskazao grupi s lekcijom: Pala- talizacija". Na primjer:
"Dok uim ovu lekciju, osjeam se ..., a tada sam se osjeao (la)..."
6. Sada otvorite svoje sveske i pronaite ono to smo zapisali o palatalizaciji, ili, ako vam je lake, lekciju uite iz knjige. Ukratko ponovite onaj sadraj koji
se nalazi u okviru 1. (prvog) pasusa (odlomka). Nakon 3-4 minuta nastavnik kae:
A sada ponovo "prizovite" svoj doivlaj iz prolosti koji ste prethodno iskazali grupi. Sada u mislima ispratite taj doivlaj i sve misli koncentriite na
gradivo - na palatalizaciju.U mislima usva- jajte jednu po jednu injenicu.Da li smo smi- reni?
Pustite sada da na to pole misli doe va prethodni doivlaj. Posmatrajte kako misli i slike iz doivlaja dolaze. Ovo se ne uklapa u palatalizaciju.
Sada pustite da se misli o vaem doivlaju udale. Posma- trajte kako se udalavaju. Ako elite da vam se ponovo vrate, pustite ih, ali ih opet ispratite.
7. Nastavnik pita uenike: Jesmo li sada spremni za rad? Moemo li izdrati jo vee napore nego prije? Razmislite i odlu- ite elite li palatalizaciju nauiti.
(Ve- ina uenika u odjelenju izjasnie se da eli).
8. Ima li neko od uenika koji ne eli da iaui ovu lekciju?

Ovo uenicima daje mogunost da uporede svoj vlastiti odnos prema ovom nasta- vnom gradivu sa drugima. Tako se identitet uenika ostvaruje i
prema gradivu i prema grupi istovremeno.
Potom nastavnik predlae sledee: Sada nastavite ponavlati (uiti) lekciju "Pala- talizacija" do kraja. Ako ne ide, prizovite, a potom ispratite svoj
prethodni doivlaj, a iza toga opet nastavite ponavlanje lekcije.
U toku procesa uenja uenici su esto optereeni linim doivlajima i emocijama, ponekad i raznim traumama i "lubavnim problemima". To su
sve ometai panje i koncentracije.
Glavni cil ove vjebe je da kod uenika ojaa kontrolu emocija i procesa uenja.
Napomena: Za ovakvu vrstu vjebe nastavnik moe uzeti u obzir bilo koju lekciju iz bilo koje nastavne discipline.
Milenja uenika iskazana na kraju asa:

as je veoma interesantan jer smo nauili kako treba uiti.
Saznali smo kako treba otjerati misli i doivlaje koji ometaju uenje.
Na neobian nain prisjetili smo se svojih doivlaja iz prolosti.
Saznali smo kako treba "prizvati" i "is- pratiti" svoje doivlaje i osjeanja, a potom se koncentrisati na lekciju koju uimo.
Slobodno smo u svojoj grupi iskazivali svoja osjeanja i doivlaje bez straha da e nam se neko podsmjehnuti.
Nauili smo kontrolisati svoja osjeanja i odvojiti ih od gradiva koje uimo.
Svi smo slobodno i neometano mogli iznositi svoja milenja.
Ovo je as na kojem nismo strahovali od slabih ocjena.
Nauili smo da oputenije uimo nasta- vno gradivo.
Svi smo se u grupi i odjelenju meusobno uvaavali i nismo oekivali niiji pod- smijeh.
Posebno mi se svia to smo otvoreno razgovarali. Naroito mi je drago to su me drugari palivo sasluali.
Osjetili smo da u oputenoj atmosferi moemo raditi i tee zadatke.
O ovom asu izjasnilo se svih 26 uenika iz odjelenja i svi su njihovi odgovori obu- hvaeni navedenim sadrajem.
14. Nastavna jedinica: Samosvijest (T-karta)
Tip asa: raspravlanje u grupi
Cil asa:
identifikacija emocionalne kompetencije;
- pobolanje emocionalne kompetencije - samosvijesti ;
osposoblavanje uenika za tumaenje ne- verbalnih i verbalnih "signala" kod svojih sagovornika - lanova grupe.
Oblik rada: rad u pet grupa heterogenog sastava.
Nastavne metode: dijaloka, verbalni i neverbalni "signali".
Potreban materijal: T-karta zasvaku grupu.
Tok asa
1. k o r a k: Nastavnik bira kompetenciju koju e pobolavati na asu. Predlae uenicima da to bude SAMOSVIJEST.
2. k o r a k: Izrada T - karte na tabli
a) Na tabli nacrtati i napisati sledee:
b)SAMOSVIJEST
Integrisanje ideja ( T-karta)
Neverbalno (Izgleda kao...) Verbalno (Zvui kao ...)
1. Klimanje glavom gore - dole 1. Mi se meusobno razumijemo.
Ovakvu tabelu dati svakoj grupi u koju e upisivati odgovore na pitanja koja e biti ispisana na tabli ili e ih nastavnik jedno po jedno postavlati
usmeno.
c) Pitati uenike: 1. Ako ja posmatram vau grupu, ali ako ne ujem ta govorite, ta biste uradili da mi pokaete da razvarate o uvaavanju i razumijevanju
? To moete pokazati, na primjer: pantomimom ili zna- kom oima. Odgovor ete upisati na lijevu stranu svoje T - karte .
d)Nastavnik potom pita uenike: Koje rije- i ili reenicu biste upotrijebili da mi pokaete to isto? (Pretpostavleni odgovori na oba pitanja upisana su u
gornju tabelu-T kartu).
3. Nastavnik potom govori uenicima da e posmatrati ovo verbalno i neverbalno ponaanje dok oni rade u grupama.
4. Nastavnik se obraa uenicima i kae im da navedu primjere iz vlastitog iskustva:

a) Navedite neko svoje osjeanje (prijatno ili neprijatno) iz svog vlastitog iskustva i raspravlajte o tome u svojoj grupi. Kako biste to izrazili neverbalno i
verbalno? (Odgovore unijeti u T - kartu).
b) ta mislite da moete ostvariti u svom vlastitom ivotu ili tokom kolovanja? (Iskazati naverbalno i verbalno dogovorom U grupi).
c) ta mislite u emu ne moete uspjeti, iako biste to eleli?
(Odgovoriti neverbalno i verbalno na T - karti).
d) Kako podnosite neuspjeh u koli? (Neverbalni i verbalni odgovor unijeti u T -kartu).
5. Nastavnik posmatra i podstie raspravu uenika u grupama (upotrebu) ovih emocio- nalnih sposobnosti.
6. Voditel kae uenicima da razmilaju o sposobnostima o kojima su razgovarali, da postave cileve i izrade plan akcije za njihovo pobolanje.
7. Nastavnik sa uenicima ponavla ovu proceduru sve dok ne primijeti da je sposobnost pobolana.
8. Predstavnici grupa podnose izvjetaj o rezultatima svoga rada i sadraj odgovora analiziraju s nastavnikom (voditelom radionice).
Prilog:
SAMOSVIJEST
Integrisanje ideja (T- k a r t a )
Neverbalno (Izgleda kao...) Verbalno (Zvui kao ...)
1. Klimanje glavom gore - dole 1. Mi se meusobno razumijemo
PRVA GRUPA
1. Napao me pas.
Neverbalno: Mahanje rukama.
Verbalno: Odlazi !
2. Imau odlian uspjeh na kraju kolske godine.
Neverbalno: Pokazati pet prsta na ruci. Verbalno: Biu odlian.
3. Ne mogu nikako raditi "stoj na glavi". To me mui.
Neverbalno: Hvatati se objema rukama za glavu.
Verbalno: Ne mogu raditi stoj na glavi.
4. Dobila sam slabu ocjenu.
Neverbalno: Udariti se dlanom po elu i pokazati jedan prst.
Verbalno: Ne znam ta da radim.
Plan za rjeavanje problema naznaenog pod 3. takom:
Grupa se dogovorila da zamoli nastavnicu fizikog vaspitanja da im omogui prije i poslije asa fizikog vaspitanja da sa svojim lanom koji ima
nazneni problem vjeba "stoj na glavi".
DRUGA GRUPA
1. Osjeanje koje smo imali kada smo se prvi put sreli u koli u prvom razredu.
Neverbalno: Osmijeh na licu.
Verbalno: Bili smo sreni svi.
2. Doivjeli smo veliko drugarstvo.
Neverbalno: Zagrlaj drugova u grupi. Verbalno: To je pravo drugarstvo.
3. Ne moemo svi biti odlini uenici, a to bismo eleli.
Neverbalno: Klimanje glavom lijevo - desno.
Verbalno: ao nam je to ne moemo biti svi odlini uenici.
4. Neuspjeh u koli teko podnosimo.
Neverbalno: Udaranje rukom o elo.
Verbalno: Teko nam je to nismo boli u koli.
Plan za rjeenje problema navedenog pod takom 4:
Do kraja prvog polugodita boli uenici iz grupe pomagae slabijim da poprave uspjeh. Ponavlati redovno lekcije iz svih predmeta.Iskoristiti
zimski raspust za ponavlanje gradiva koje nismo dobro savla- dali. Pohaati redovno dopunsku i redovnu nastavu.
TREA GRUPA
1. Mui nas lubav.
Neverbalno: Osmijeh i tuga na licu.
Verbalno: Nekad smo sreni, a nekad tuni.
2. Svi lanovi grupe mogu biti odlini uenici.
Neverbalno: Svi pokazuju pet prsta na ruci.
Verbalno: Moemo biti odlini u koli.
3. Ne mogu postati pilot jer se plaim visine.
Neverbalno: Pogled u nebo i klimanje glavom lijevo - desno.
Verbalno: Ne mogu postati pilot, mada to elim.
4. Teko nam pada kada dobijemo slabu ocjenu.
Neverbalno: Tuan i plaan pogled u jedan prst na ruci.
Verbalno: Neraspoloeni smo i gubimo volu za uenjem.
Plan za rjeavanje problema pod takom 4:
Neuspjeh shvatiti kao neto prolazno. Svakom se to dogodi. Stalno sebi govoriti:
Ja to hou i ja to mogu! Prihvatiti knjigu i ponavlati lekcije iz kojih imamo najslabije ocjene.
ETVRTA GRUPA
1. Kako izraziti lubav osobi suprotnog pola?
Neverbalno: Nacrtati srce i pokazati toj osobi.
Verbalno: Svia mi se i ja te volim.
2. Odlian uspjeh u koli.
Neverbalno: Skakati od sree.
Verbalno: Srean sam, jer prolazim s odlinim uspjehom.
3. Mislim da nikad neu postati poznati fudbaler iako to arko elim.
Neverbalno: Stati na loptu i klimati glavom lijevo - desno.
Verbalno: ao mi je IHTO ne mogu biti poznati fudbaler.
4. Teko podnosim neuspjeh u koli.
Neverbalno: Nacrtati jedinicu, biti tuan i zaplakati.
Verbalno: Teko mi je kad dobijem jedinicu.
Plan za rjeavanje problema naznaenog pod takom:
Redovno ii na treninge i baviti se samo tim sportom. Nikad ne odustajati i posve- titi se samo koli i fudbalu. Nikad ne reci nikad!
PETA GRUPA
1. Bili smo tuni zbog izgublene utakmice.
Neverbalno: Oaloeno lice i pogled na igralite.
Verbalno: Nesreni smo zbog poraza na utakmici.
2. Poto smo svi u grupi pametni, mislimo postii odlian uspjeh.
Neverbalno: Napisati pet petica i svako iz grupe pokazati pet prsta na ruci.
Verbalno: Biemo svi odlini.
3. Ne moemo nikad biti neka druga osoba iako bismo htjeli.
Neverbalno: Imitirati nekoga i kaiprst pomjerati lijevo - desno.
Verbalno: Ne mogu biti neko drugi.
4. Teko podnosim neuspjeh u koli.
Neverbalno: Pokazati jedan prst i uhvatiti se rukama za glavu.
Verbalno: Jao meni, opet sam zabrlao!
Plap za rjeenje problema navedenog pod 4. takom:
Neko vrijeme posmatrati osobu koja mi je uzor. Potom pokuati oponaati je govorom a kasnije oponaati postupke te osobe. Vjebati sve dokle ne
budemo makar pribli- no slini toj osobi.
15. Nastavna jedinica: Autoritet (Zato nam je potreban autoritet?)
Tip asa: upoznavanje uenika sa novim sadrajem
Cil rada: uenici trebaju shvatiti pojam i funkciju autoriteta, razmotriti situaciju u kojoj ne djeluje autoritet, kako upotreba autoriteta rjeava probleme,
uoiti razliku izmeu autoriteta i moi bez autoriteta.
Oblik rada: rad u grupama heterogenog sastava.
Nastavne metode: diskusija, igranje uloga, metoda pisanih radova.
Potreban materijal: tekst pod naslovom "Problem u koli" i kartice s pitanjima.
1. k o r a k: Uvodni dio asa

Nastavnik pita: Znate li ta znai rije autoritet? (Autoritet je ugled i mo koji su osnovani na potovanju). Ko je za vas autoritet?
Koga vi potujete? (Ovdje moemo oekivagi vie odgovora kao to su: roditele, nastavnike, direktora kole, predstavnike vlasti, pravila, zakon i
slino).
Zamislite da se jednog dana dogodi da nikog od autoriteta nema na svojoj poziciji (svom mjestu). Odjednom nema pravila, zakona, sudova, nema
policije, nema vlade na elu drave; u kolu ste doli na nastavu, a tamo nema ni direktora, ni nastavnika, a vi ste uli u kolu. Kakvi problemi u ovom
sluaju mogu nastati?
1. k o r a k: Najavlivanje cila
Danas emo govoriti o AUTORITETU i o tome zato nam je potreban autoritet.
Proitati uenicima sledei tekst:
Problem u koli
Kad je Alisa Hampton dotrala do kraja staze, go- mila je podivlala. Upravo je postigla rekord na 400 metara za djevojke. Ta je trka donijela njenoj
koli dovolno poena da osvoji dravno prvenstvo u kome su se takmiili i mladii i djevojke.
Na povratku u kolu, nekoliko lanova njihovog tima opazilo je kako njihov trener neprestano gleda kroz prozor kolskog autobusa. "O emu
razmilate, gospoo Rid?" - upita je jedan od njih. - "Zato se i vi ne radujete?" "Razmilala sam kako je bilo kad sam poela predavati u koli- odgovorila
je. "I te smo godine osvojili dravno prvenstvo, ali su tada djevojke bile samo navijai".
"Zar tad nije bilo djevojake ekipe, gospoo Rid?", upita neko.
"Da, postojala je jedna", odgovorila je, "ali se nismo ile takmiiti sa momcima na dravnom prvenstvu. Bile bismo sretne, ukoliko bi bilo dovolno
roditela, koji bi nas odvezli autima. U to vrijeme djevojke su bile iza mukih ekipa. Za djevojaki atletski program gotovo da nije bilo novca. Tada sam bila
trener djevojaka.I za razliku od trenera muke ekipe, bila sam plaena samo za nastavu u koli, ali ne i za trening, to sam dobrovolno inila.
Mogle smo koristiti teren samo nakon muke ekipe. Budui da nikada nismo znale kada e to biti, morale smo dugo ekati. Obino smo zavravale
trening navee.
Zbog toga, i zbog loe opreme, bilo je mnogo povreda".
Ve su svi sluali razgovor. Neko je upitao: "A kako su se stvari promijenile?"
"Izglasan je zakon prema kojem su sve kole primale sredstva od drave, pa je zakon promijenio stvari. Kad su ludi iz Ministarstva za prosvjetu
poeli posjei- vati kole, situacija se sasvim izmijenila".
"Ako je tako, zato djevojaka koarkaka ekipa moe koristiti dvoranu samo dva puta nedjelno?" - upitala je Alisija. "I zato nemamo ekipu
gimnasti- arki? Poznajem mnogo djevojaka koje bi se elele baviti ovim sportom".
"ula sam d su treneri enskih ekipa plaeni manje od trnera momaka", dodala je Bini. "To nije poteno".
"Jo se mnogo toga moe ispraviti", odgovorila je gospoa Rid. "Bitno je da je krenulo nabole. Sad emo proslaviti prvenstvo koje smo osvojili".
3. k o r a k: Podjela zadataka i tekstova, "Problem u koli" i "Opasna vonja", grupama i davanje potrebnih objanjenja.
PRVA, TREA I PETA GRUPA

Zadaci:
itajte priu pod naslovom Problem u koli, utvrdite probleme ije rjeenje zahtijeva upotrebu autoriteta, potom odgovorite na sledea pitanja:
1. Koji su problemi ranije postojali u koli iz navedene prie?
2. Ko je bio autoritet u ovoj prii i kako je rijeio ove probleme?
3. Koji problemi jo postoje u toj koli i tpeba ih rijeiti?
a. b) Ko bi po vaem milenju mogao rijeiti preostale probleme o kojima govori pria?
4. Napiite kratku priu o nekoj situaciji u kojoj ste vi uestvovali ili ste to samo posmatrali kada nije bilo autoriteta da rijei problem.
Navedite koji bi to autoritet mogao rijeiti. __________________
DRUGA, ETVRTA I ESTA GRUPA

Zadaci:
Autoritet je ugled i mo koji su zasnovani na potivanju, a mo je sposobnost kontrole i nareivanja. Ponekad ludi imaju pravo koristiti mo, a
ponekad ne. Na primjer, ako vas drugovi pokuavaju natjerati da neto inite, oni imaju mo, ali ne i pravo da to uine. Ali, ako policajac u datoj situaciji
intervenie, on ima i mo i pravo na to .
Evo jedne prie koju ete proitati i nakon toga odgovoriti na nekoliko pitanja:
Opasna vonja
Jednom su prilikom dva maloletnika, u odjei svoje bande, uskoila u voz. Jedan je izvukao pitol i zatraio novac i dragocjenosti od starijeg para.
Policajac koji se tu zatekao izvukao je svoj pitol i pribliio se napadaima. "Ne miite se ! Bacite oruje i podignite ruke uvis!"
Potom im je stavio lisice i uhapsio ih.
Proitajte priu Opasna vonja i odgovorite na sledea pitanja:
1. a) Ko je u ovoj prii koristio mo, a nije imao pravo na to?
b) Ko je u prii mo bez autoriteta? Objasnite ire svoj odgovor: _________________
2. a) Ko je u prii autoritet koji ima mo i pravo da tu mo iskoristi?
b) Kako je autoritet iskoristio svoju doz- volenu mo?
3. ta je omoguilo policajcu (autoritetu) da iskoristi svoju mo:
a) obiaj, b) moralnost, v) zakon?
(Zaokruite slovo ispred tanog odgovora).
4. Opiite dvije stvarne ili zamilene situacije. Neka jedna bude primjer upotrebe autoriteta, a druga upotrebe moi bez autoriteta.
4. k o r a k: Izvjetavanje predstavnika grupa o rjeenjima svoje grupe.

U toku izvjetavanja omoguiti, prije svega, grupama koje su rjeavale iste zadatke da suelavaju svoja miptlenja.U ovom mogu uestvovati svi
uenici iz odjelenja i voditel radionice (nastavnik).

Svih est grupa pozitivno je odgovorilo na prva tri pitanja. U okviru etvrtog zadatka grupe su ispriale kratku priu, u kojoj su uglavnom izmilali
situacije u kojima je djelovao autoritet ili mo bez autoriteta.
Evo tih pria:
PRVA GRUPA
Na koarkakoj utakmici dolo je do tue izmeu dva lana razliitih ekipa. Sukob je trajao oko dvadeset minuta. U dvorani je bilo mnogo ludi.
Naalost, sudija nije ni obraao panju na njihovu tuu. U sali nije bilo nika- kvog obezbjeenja, pa su gledaoci morali da us- koe u teren i da razvade
zavaene igrae. U ovom sluaju do izraaja je dola mo bez autoriteta.
DRUGA GRUPA
1. Tri punoletna maskirana ovjeka napadaju banku, s namjerom da pokradu novac. U banci su se sluajno nali policajci koji su pohvatali provalnike i
odveli ih tamo gdje im je mjesto. U ovom sluaju djelovala je mo sa autoritetom.
2. Gradom su dva maloletnika vozili auto nedo- zvolenom brzinom. Policija ih je zaustavila, traila od njih vozaku dozvolu, ali ju oni nisu imali. Stoga su
ih policajci poveli sa sobom.
TREA GRUPA
Svi smo mi trenirali mali fudbal. Ali kada bismo doli na trening, sala bi bila zauzeta. Kui smo se vraali s tugom u oima. Tek navee sala bi bila
slobodna, ali na trening nismo mogli dolaziti jer nam je to bilo isuvie kasno. Dok smo sjedjeli na tribinama i gledali starije fudbalere, matali smo. U
naim snovima proli smo veliko finale u kojem smo pobijedili, nosei ponosno svoje dresove. Kao mali pobjednici nosimo pehar koji nam je dodijelen na
kraju utakmice.
Potom se vraamo u stvarnost i ponovo nas uhvati tuno raspoloenje. Ali trener nas tjei sledeim rijeima: "Ne brinite se, va san e se ubrzo
ostvariti".
ETVRTA GRUPA
1. Odrastao je u pristojnoj porodici. Imao je staru majku. Bila je gospoa. Jednom je on neto zgrijeio i ona ga je nakon toliko godina, vjero- vali ili ne,
oamarila. Samo je povio glavu i bez rijei otiao u sobu.
Da, to je autoritet.
2. Bila je samo dijete. Nakon izvjesnog vremena upala je u loe drutvo. Znate ta se pod tim podrazumijeva? Nikoga nije potovala. Profe- sore je
potcjenjivala i omalovaavala. Zar je potrebno rei gdje je zavrila?
Tamo gdje zavravaju svi oni koji pred sobom nemaju autoriteta.
PETA GRUPA
Jednoga dana, kada smo bili prva smjena, poslije nastave doli smo na igralite na kojem su djeaci iz druge smjene igrali fudbal. Svi su igrali osim
jednog djeaka. On je sjedio i po- smatrao igru. Pitali smo ga zato ne igra.
Odgovorio je da mu ostali ne dozvolavaju da ue u teren. Tek pred kraj utakmice ukluili su ga u igru, ali mu ni jednom nisu dodali loptu.
Smatramo da bi u ovoj situaciji jedini autoritet, koji bi rijeio ovaj problem, bila nasta- vnica fizikog vaspitanja.
ESTA GRUPA
1. U autobusu je bila grupa djeaka. Imali su markere i poeli su arati po sjeditima autobusa. To je primijetio kondukter i zamolio ih da izau napole.
Djeaci su se opirali. Kondukteru je preostalo jedino da ih izbaci napole. Kondukter je na to imao pravo po zakonu.
2. Iz kafia je izaao stariji ovjek, potpuno pijan. Naila je grupa obijesnih mladia i poeli su ga udarati. Potom se tu nae jo jedan ozbilniji ovjek koji
je otjerao mladie.
16. Nastavna jedinica: Odgovornost
Tip asa: rad na novim sadrajima
Cil rada na asu: upoznavanje uenika s pojmom odgovornosti i njenim znaajem u svako- dnevnom ivotu, pitanje odgovornosti u vlastitom ivotu
uenika, identifikacija odgovornosti i pojedinaca i grupa kojima dugujemo odgovornost; nagrada ili kazna kao posledica odgovornog ili neodgovornog
ponaanja.
Nastavne metode: diskusija, metoda razgovora, studij sluaja
Potreban materijal: listovi papira (za svaku grupu po jedan papir), na jednoj strani papira stajae definicije odgovornosti, izvori odgovornosti i tri pitanja
u vezi sa ovom temom, a na drugoj strani tabela odgovornosti koju e uenici popunjavati.
1. k o r a k: Uvodni dio asa:

ta je to odgovornost? Odgovornost je dunost ili obaveza da se neto uini ili ne uini.
Na primjer, moete imati odgovornost da se brinete o mlaem bratu ili sestri ili da izvrite zadatak prije izlaska s prijatelima. Za ispunjenje
odgovornosti slijedi nagrada, a za neispunjenje kazna.
2. k o r a k: Podjela zadataka grupama. Radie se u est heterogenih grupa. Sve grupe radie na istim zadacima, ali odvojeno jedna od druge. Dok uenici
rade, voditel radionice (nastavnik) po potrebi daje objanjenje.
Objanjenje pojmova
Odgovornost - dunost ili obaveza da se neto uini ili ne uini.
Izvori odgovornosti su:
Obeanja - dato obeanje je preuzeta obaveza da se ono i ispuni.
Zadatak - je obaveza koju neko nametne ili dodijeli drugome.
Postavlenje - ludi mogu biti izabrani ili po- stavleni na neki poloaj koji nosi odgo-
vornost.
Zanimanje - svako zanimanje ili posao nosi sa sobom odgovornost.
Zakon - zakon postavla odgovornost skoro pred svakog graanina. Svako mora potovati zakon.
Obiaji - neke obaveze proizlaze iz obiaja koji su vremenom razvijani i primjenjivani u raznim situacijama.
Dravlanstvo - obaveza prema dravi jer smo njeni dravlani (glasanje na izborima je npr. obaveza koja proizilazi iz dravlanstva).
Moralna naela - poivaju na temelu isprav- nog ili pogrenog postupanja. (Svako se prema drugima treba odnositi s potovanjem).
Napomena: Sve navedene pojmove prokomen- tarisati s uenicima prije pristupanja izradi zadataka.
TA VI MISLITE?
Razmislite o jednoj vanoj odgovornosti koju vi imate. Potom odgovorite na sledea pitanja:
1. Koja je to vaa vana odgovornost?
2. Kome dugujete tu odgovornost?
3. ta se moe dogoditi ako tu odgovornost ne ispunite?
4. U sledeu TABELU ODGOVORNOSTI unesi- te odgovornosti koje imate kod kue, u koli i zajednici (drutvu, dravi). Prikaite kome
odgovornost dugujete i nagrade ili kazne koje ih prate:
TABELA ODGOVORNOSTI
Intelektualni aparat za odluivanje Odgovornost
o odgovor- nostima
1. Koje su to odgovornosti?
2. Koje su nagrade za izvrenje?
3. Kakve su kazne za neizvrenje?
4. Koje su prednosti izvrenja?
5. Koji su nedostaci izvrenja?
6. Koliko je hitno izvrenje?
7. Kakva je njihova relativna

vanost?
8. Koliko je vremena potrebno za
izvrenje?
9. Da li imate potrebna sredstva?
Napiite imena i prezimena lanova vae grupe:
3. k o r a k: Predstavnici grupa podnose izvjetaj odjelenju o rezultatima rada njihovih grupa. U toku izvjetavanja neophodno je suelavati razliita
milenja.
Rezultagi rada na asu

Rad u ovoj radionici organizovan je u est grupa heterogenog sastava.
Sve grupe su istakle da im je u ovom periodu najvanija odgovornost uenje.
Za ovu odgovornost duguju roditelima, nastavnicima i drutvu. Jedna grupa naglasila je da ovu odgovornost duguju i sebi.
Druga odgovornost po vanosti je potovanje roditela i nastavnika koji su u procesu obrazovanja bitna podrka. Veina grupa naglasila je potrebu
potovanja starijih i isku- snijih osoba u svom okruenju.
Ako su neodgovorni prema uenju, slijede kazne kao to su slabe ocjene, slabo znanje, pre- kor roditela, nastavnika i drugih poznatih osoba, te
zabrana izlaska, igre i uskraivanje deparca.
Uspjeh u koli biva nagraen pohvalama i nagradama razliitih vrsta, a posebna vrijednost dobrog uspjeha je i dobro znanje gradiva
koje ue.
Svi su istakli da je uenje svakodnevna obaveza. Neke grupe napisale su i poslovicu koja glasi: ovjek se ui dok je iv.
17. Nastavna jedinica: Analiza rada na kraju prvog polugodita
Tip asa: samoevaluacija
Cil rada na asu: uoavanje uzroka uspjeha i neuspjeha u uenju i vladanju na kraju prvog polugodita i preduzimanje mjera za pobolanje rezultata u
drugom polugoditu.
Oblik rada: individualni rad i grupni rad.
Nastavne metode: monolog, dijalog, diskusija, metoda pisanih radova.
Potreban materijal: kartice s pitanjima
1. k o r a k: Uenike podijeliti u pet grupa heterogenog sastava prema uspjehu na kraju prvog polugodita. (Grupe se mogu formirati i ranije).
2. k o r a k: Objasniti da e na ovom asu samostalno analizirati uzroke svog uspjeha odnosno neuspjeha u prvom polugoditu na osnovu pitanja koja e
dobiti na karticama. (Pitanja mogu biti prethodno napisana i na tabli).
3. k o r a k: Podjela kartica s pitanjima ili obraanje panje na pitanja koja se nalaze na tabli. Svaki uenik posebno odgovara na data pitanja na svojim
papirima koje su pripremili ranije.
4. k o r a k:Nastavnik potom dijeli kartice s istovjetnim pitanjima rukovodiocu svake grupe koji na karticu upisuje istovjetne ili sline odgovore lanova
svoje grupe na svako pitanje.
Pitanja za pojedince i grupe

1. a) Najlake i najradije uim sledee predmete:
b) Zato?
2. a) Teko i nerado uim ( ne idu mi lako od ruke) predmeti:
b) Zbog ega?
3. a) Na kraju ovog polugodita postigao (postigla) sam dobar uspjeh i dobio (dobila) oekivane ocjene iz sledeih predmeta:
b) ta mi je omoguilo da postignem ovakav uspjeh iz navedenih predmeta?
4. a) Nisam postigao(la) uspjeh koji sam oe- kivao (oekivala) iz sledeih predmeta:
b) Zbog ega je po tvom milenju izostao uspjeh iz ovih predmeta?
5. ta bi trebalo uiniti da se tvoj uspjeh popravi u drugom polugoditu:
a) ta bi trebali uiniti nastavnici?
b) ta bi teebao (la) uiniti ti?
5. k o r a k: Izvjetavanje predstavnika grupa o rezultatima rada grupa.

Evo kako izgledaju odgovori uenika na prethodna pitanja:
1. a) Najvie uenika izjasnilo se da rado ue: matematiku - 9, srpski jezik - 8, biologiju - 7, informatiku - 7, engleski jezik - 5 uenika.
b) Zato su se izjasnili za navedene predmete? Zato to su im ti predmeti intere-
santni, lake ih shvataju, vie he im trebati u ivotu.
2. a) Nerado ue sledee predmete: istoriju

- 9, matematiku - 5, geografiju - 3, fiziku - 3 uenika.
b) Zato to su ovi predmeti kompliko- vani, istorija je opirna i ne moemo pam- titi sve te datume, nastavnici mnogo zahtijevaju od nas to nas
odbija od uenja, na nedovolan rad i nemarnost.
3. a) Grupe su se izjasnile da su ostvarile oekivan uspjeh iz sledeih predmeta: srpski jezik - 5 grupa, matematika - 4, biologija
- 3, informatika - 3, istorija - 2 grupe.
b) Da postignemo ovakav uspjeh omoguilo nam je sledee: uporan rad, panja na asu, vjebe i redovno ponavlanje.
4. a) Nismo postigli uspjeh koji smo oekivali iz: istorije - 3 grupe, geografije - 3, biologije - 2 , matematike - 1 grupa, engleski jezik -1 grupa.
b) Uspjeh iz ovih predmeta izostao je zbog: visoki kriterijumi nastavnika, smatra- li smo da su ovi predmeti lagani i nismo dovolno uili, naa
neodgovornost prema radu.
5. Da bi se ovaj uspjeh popravio u drugom polugoditu:

a) Nastavnici bi trebali initi sledee: manje traiti od uenika, smanjiti obim gradiva, smisliti neki novi nain za lakttte uenje, realnije ocjenjivati, potruditi
se da nas vie zaineresuju za ove predmete.
b) Uenici bi trebali: biti paliviji i aktivniji na asovima, vie raditi kod kue, vie itati i uiti, a manje gledati televiziju.
Napomena: Kod iznoenja milenja o pojedinim predmetima, uenici su se mogli opre- djelivati za vie predmeta.
18. Nastavna jedinica: Djeija prava (vrste prava)
Tip asa: upoznavanje s novim sadrajem
Cil rada na asu: irenje saznanja o pravima djeteta, upoznavanje s najbitnijim lanovima iz Konvencije o pravima djeteta - vrste prava koja tite svu djecu
svijeta.
Oblik rada: rad u est heterogenih grupa.
Nastavne metode: diskusija, pismeni radovi, izrada razrednog panoa.
Potreban materijal: Izvod iz Konvencije o pravima djeteta, pano, flomasteri u raznim bojama.
I k o r a k: Uvodni dio asa. Uenike upo- znati s pojmom Konvencije o pravima djeteta koju je usvojila Generalna skuptina Ujedi- njenih Nacija 20.
novembra 1989. godine. U Konvenciji se nalaze 54 lana koja tite prava djeteta.
Do 1995. godine Konvenciju je potpisalo 170 zemala od ukupno 185 lanica Ujedi- njenih nacija.
Sva prava iz ove Konvencije (ugovora - sporazuma) mogu se svrstati u etiri grupe:
1. prava na opstanak: pravo na ivot, ishra- nu, krov nad glavom, zdravstvenu zatitu.
2. prava na razvoj: pravo na obrazovanje, na igru, slobodno vrijeme i rekreaciju, pravo na kulturne aktivnosti, pravo na informi- sanje i slobodu milenja i
izraavanja, pravo na vjeroispovijest.
3. zatitna prava: trae da sva djeca budu zatiena od zloupotrebe, zanemarivanja i zlostavlanja (ekonomska i seksualna zloupo- treba djece, uee djece u
oruanim su- kobima); ova vrsta prava zahtijeva brigu o djeci, izbjeglicama, tite djecu od nasila i fizikog zlostavlanja.
4. participativna prava:daju djeci mogunost da budu aktivni uesnici u ivotu svoje zajednice. Ona ukluuju pravo na slobodno izgraivanje sopstvenog
milenja i da uestvuju u odluivanju o stvarima koje se neposredno tiu djece, te pravo na udrui- vanje. to su starija, a njihove sposobnosti razvijenije,
djeca treba da imaju sve vie mogunosti za aktivno uee u ivotu zajednice, kako bi mogla da se pripreme za ulogu odgovornih odraslih lanova drutva.
II k o r a k: Podjela zadataka po grupama. (Grupe su formirane ranije).

Uz zadatke svaka grupa dobie objanjenje u pisanoj formi sledee sadrine:
Objanjenje manje poznatih pojmova

Pitanje pravde dijeli se u tri kategorije (tipa): distributivna pravda, korektivna pravda i proceduralna pravda.
a) Distributivna pravda je kad nas interesuje ispravnost naina na koji je neto podijeleno izmau nekoliko ludi ili grupa (plate za rad, pravo na govor i
slino).
b) Korektivna pravda odnosi se na ispravnost reakcije na neku nepravdu, greku ili uvredu. Korektivna pravda moe zahtijevati od neke osobe da vrati
neto to je ukrala, plati odtetu ili snosi kaznu.
c) Proceduralna pravda trai ispravnost naina na koji se prikuplaju informacije ili dokazi, ili ispravnost naina na koji se donosi odluka, ispravnost
postupka u donoenju odluka.
Pitanja za prvu i etvrtu grupu

Dajte neko atraktivno ime za svoju grupu:
1.Pretpostavite da ste lan koarkakog kluba. Trener vas dri na klupi, a u igru uvodi svoje prijatele, koji nisu tako dobri igrai kao vi.
a) ta je neispravno u ovoj situaciji?
b) U koju vrstu, od navedene tri vrste pravde , spada ovakav postupa
2. Pretpostavite da se vraate iz kole kui sa prijatelem i da vas napadnu i istuku. Nih uhapse, ispitaju, okrive, ali osude uslovno na est mjeseci
i ne zatvore ih.
a) Kako biste vi reagovali na ovakvu presudu?
b) Kojoj od tri vrste navedene pravde podlijee ovo pitanje?
3. Pretpostavite da je neko preko vikenda provalio u vau kolu i unitio kolsku imovinu. Mada vi niste uestvovali u tome, jedan od svjedoka rekao je
da je jedan proval- nik liio na vas. Pozvani ste i vi i vai roditeli kod direktora i nakon ispitivanja, direktor se izvinio i vama i vaim rodi-
telima i vas je poslao u uionicu.
a) ta mislite, ta je ispravno, a ta neispravno u ovakvoj situaciji?
b) Koji obiaji, propisi, ili zakoni, koje poznajete, treba da omogue pravednost u situacijama koje su sline navedenim?
Pitanja za drugu i petu grupu

Dajte neko atraktivno ime svojoj grupi:
Proitajte svaki od navedenih primjera i utvrdite da li postavlaju problem distributivne, korektivne ili proceduralne pravde, a onda odgovorite
na pitanja:
1. Nakon takmienja , tri uenika koja su imala najuspjenije izlaganje odbila su nagrade.
a) Ovo je problem: a) distributivne, b) korektivne, v) proceduralne pravde.
(Zaokruite slovo ispred tanog odgovora).
b) ta vi mislite o postupku ovih uenika?
2. Na kraju godine ef trgovine nagradio je trgovce koji su prodali najvie proizvoda.

a) Kojem od navedena tri tipa pravde pripada ovo pitanje?
b) ta vi mislite o postupku efa trgovine?
3. U ranoj istoriji neke su drave imale zakone koji su ograniavali pravo glasa. Po ovim zakonima pravo glasa imali su samo mukarci bijele
rase. ta vi mislite o ovoj vrsti zakona?
4. Milan i Milica su morali ostajati u koli pet dana poslije nastave da bi zavrili sve domae zadatke koje su zanemarili. Kojoj od navedene tri
kategorije pravde pripada ovaj problem?
Pitanja za treu i estu grupu

Dajte svojoj grupi neko atraktivno ime:
1. Kad su ustanovili da novi model automo- bila ima greku koja vonju moe uiniti opasnom, sud je naloio proizvoau da ponovo preuzme
sve automobile i izvri po- pravke.
Kojoj od navedene tri kategorije pravde pripada ovaj problem?
2. Ako neko povrijedi drugoga iz nehata, moe platiti odtetu za lijeenje i druge trokove. Ali, ako je povreda prouzro- kovana
namjerno,poinilac moe platiti i dodatnu odtetu u vidu kazne.
Kojoj kategoriji pravde pripada ovaj pro-
blem?
G Napiite kratak opis situacije koju ste iosmatrali ili u njoj uestvovali, a koja je nredstavlala problem distributivne, korektivne ili
proceduralne pravde.
III k o r a k: Izvjetavanje grupa o rezultatima svoga rada. Ukoliko bude dovolno vre- msna, omoguiti i ostalim uenicima u odjelenju da daju
svoje milenje o podnesenim izvjetajima.
1. grupa: Nestana druina
2. grupa: Modra dolina
3. grupa: Pelice
4. grupa: Suci i brblivci
5. grupa: Plava zvijezda
6. grupa: etiri izmara
7. Nestana druina adekvatno je odgovorila na svih 6 pitanja.
8. Modra dolina dala tane odgovore na sva pitanja.
9. Pelice odgovorile adekvatno na sve zadatke.
10. Suci i brblivci nisu tano odgovorili na poslednje pitanje.
11. Plava zvijezda pozitivno odgovorila na sva pitanja.
12. etiri izmara nisu adekvatno odgovorili na prvo pitanje.
Radi ilustracije rezultata rada, navodim odgovor tree grupe na trei zadatak, u kojem je trebalo opisati jedan problem koji, prema
milenju grupe, pripada procedu- ralnoj pravdi. Evo kako izgleda opis tog problema:
Prije tri dana u jednom kafiu ukradena je torba u kojoj su bili lini dokumenti, mobilni telefon i novac. Vlasnica torbe prijavila je krau
nadlenim organima. Optuila je jednog od konobara koji joj je naplaivao pie, tvrdei da je tom prilikom uzeo i torbu. Policija je privela
osumnjienog konobara radi istrage. Drugi kono- bari su tvrdili da je osumnjieni samo na- platio pie i pri tom vlasnici torbe vratio i kusur.
S obzirom da nadleni organ, koji je vr- io istragu, ispitujui osumnjienog, nije imao dokaza da je optueni konobar kriv, konobara su
oslobodili krivice.
Torbu je kasnije pronala istaica koja je istila kafi i vratila ju je vlasnici koja se izvinila konobaru.
19. Nastavna jedinica: Umijee ivlenja
Cil radionikog rada: upoznavanje uenika s nekim elementima ivotne filozofije, osposoblavanje za shvatanje poruka narodnih mudrih izreka i
misli velikih ludi o painu ivota - nainu ponaanja u ivotu (strategija lakeg snalaenja u ivotu), razvijanje sposobnosti za uspjeno ostvari-
vanje ivotnih cileva.
Oblik rada: individualni rad i rad u grupama.
Nastavne metode: rad s tekstom, pisani radovi, dijaloka metoda
Pripremne aktivnosti
1. Prethodnog dana dogovoriti se sa uenicima da uz pomo roditela ili samostalno pronau po jednu ili vie poslovica koje nas pouavaju
kako se treba ponaati u i- votu ili u pojedinim ivotnim situacijama. Poslovice zapisati i donijeti na sledei as vaspitnog rada odjelenjske
zajednice.
2. Najaviti uenicima da emo na narednom asu VROZ- a govoriti o umijeu ivlenja. Stoga je potrebno da se i oni na pomenuti nain
pripreme za ovaj as.
3. Radi efikasnijeg rada, prije poetka asa, odjelenje podijeliti na pet grupa heterogenog sastava prema optem uspjehu na kraju prvog
polugodita.
Tok rada na asu

1. k o r a k: Uvod u rad
Traiti od uenika da proitaju narodne poslovice koje su pripremili kod kue prema jueranjem dogovoru. Usput prokomen- tarisati
smisao najbole odabranih poslovica. Radi dale obrade, od uenika sakupiti sve poslovice koje su pripremili na papi- riima.
2. k o r a k: Najava cila rada
Jue sam vam najavila da emo na ovom asu govoriti o umijeu ivlenja, tj. kako i- vjeti i biti pravi ovjek (ludina). Zapisati na tabli:
Umijee ivlenja
3. k o r a k: U pjesmi Radjarda Kiplinga, koju u vam sada proitati, sabrane su ivotne mudrosti koje ovaj pisac upuuje sinu. Pjesma se zove
Bie ovjek.
Nastavnik polako ita pjesmu pravei krae pauze poslije svake proitane misli.
Bie ovjek
Ako moe da vidi uniteno djelo svog ivota
i bez rijei da ga ponovo gradi Ako bez uzdaha i protesta podnese gubitak onoga to si dugo sticao,
Ako moe da bude zalublen, ali ne i lud od lubavi,
Ako moe da bude jak, a da ipak ostane njean,
Da ne mrzi one koji tebe mrze, a da se ipak brani i bori,
Ako moe da slua kako tvoje rijei izvru
i da uje kako luda usta o tebi lau, a da sam ne kae nijednu la,
Ako moe da bude jednostavan iako si savjetodavac kraleva,
Ako moe da voli sve prijatele kao brau a da ti nijedan od njih ne bude sve i svja,
Ako moe da razmila, da posmatra i saznaje a da nikada ne postane skeptik ili ruilac, Ako zna da sanjari, a da ti san ne bude gospodar,
Ako zna da bude vrst, ali nikada divli,
Ako moe da bude hrabar, ali nikada neobazriv,
Ako moe da bude pametan i dobar a da nisi istunac i sitniar,
Ako moe da zadobije pobjedu poslije poraza
a da te dvije varke podjednako primittt,
Ako moe da sauva hrabrost i glavu kada je svi ostali izgube,
Tada e kralevi - srea i pobjeda biti zauvijek tvoji posluni robovi, a ono to vie vrijedi, nego svi kralevi i slave BIE OVJEK, sine moj!
(Radjard Kipling)
4. k o r a k: Podjela kartica sa zadacima i objnjenje naina rada: Svaka grupa na svom listu papira koji je dobila treba svojim rijeima obrazloiti
(protumaiti) dio teksta iz Kiplingove pjesme BIE 40- VJEK. Na pjesmu se odnose prva tri zadatka. Kod etvrtog zadatka trebate napisati
kako se ove misli mogu primijeniti u vaem sva- kodnevnom ivotu (navesti neku ivotnu situaciju gdje te misli moete primijeniti). Zadaci po
grupama:
PRVA GRUPA Atraktivno ime grupe:

Palivo proitajte svaku od navedenih Kiplingovih misli i svojim rijeima obrazloite (protumaite) njihovo znaenje i to napiite na
linijama.
BIE OVJEK:
1. Ako moe da vidi uniteno djelo svog ivota i bez rijei da ga ponovo gradi.
2. Ako bez uzdaha i protesta podnese gubitak onoga to si dugo sticao.
3. Ako moe da bude zalublen, ali ne i lud od lubavi.
4. Izaberite jednu od navedenih misli i objasnite kako biste je primijenili u nekoj vaoj ivotnoj situaciji (u koli, u porodici, u drtvu ili slino):
elim vam uspjean rad!
DRUGA GRUPA Atraktivno ime grupe:

Palivo proitajte svaku od navedenih Kiplingovih misli i svojim rijeima obrazloite (protumaite) njihovo znaenje i to zapiite na
linijama.
BIE OVJEK:
1. Ako moe da bude jak, a da ipak ostane njean
2. Da ne mrzi one koji tebe mrze, a da se ipak brani i bori.
3. Ako moe da slua kako tvoje rijei izvru i da uje kako luda usta o tebi lau, a da sam ne kae ni jednu la.
4. Opiite neki svoj ivotni trenutak (situaciju) u kojem se moe primijeniti bilo koja od navedenih Kiplingovih misli:
TREA GRUPA Atraktivno ime grupe:
Palivo proitajte svaku od navedenih Kiplingovih misli i svojim rijeima obrazloite (protumaite) njihovo znaenje i to napiite na
linijama.
BIE OVJEK:
1. Ako moe da bude jednostavan iako si savjetodavac kralu.
2.Ako moe da voli sve prijatele kao brau i da ti nijedan od njih ne bude sve i svja.
3.Ako zna da sanjari, a da ti san ne bude gospodar.
4. Navedite neku situaciju iz svog ivota u kojoj bi se mogla primijeniti bilo koja od navedenih misli:
ETVRTA GRUPA Atraktivno ime grupe:

Palivo proitajte svaku od navedenih Kiplingovih misli i svojim rijeima obrazloite (protumaite) njeno znaenje i to napiite na
linijama.
BIE OVJEK:
1. Ako moe da bude vrst, ali nikada divli.
2. Ako moe da bude hrabar, ali nikada neobazriv
3. Ako moe da bude pametan i dobar, a da nisi istunac i sitniar.
4. Navedite neku situaciju iz svog odnosa prema drugovima u kojoj moete primijeniti misao koja je navedena pod rednim brojem 3 i to
obrazloite:
PETA GRUPA Atraktivno ime grupe:

Palivo proitajte svaku od navedenih misli i svojim rijeima obrazloite (protumaite) njeno znaenje i to zapiite na
linijama.
BIE OVJEK:
1. Ako moe da zadobije pobjedu poslije poraza a da te dvije varke podjednako prima.
2. Ako moe da sauva hrabrost i glavu kada je svi ostali izgube.
3. Tada e kralevi - srea i pobjeda biti zauvijek tvoji posluni robovi,a ono to vie vrijedi, nego svi kralevi i slave BIE OVJEK,
sine moj!
4. Misao koja je navedena pod rednim brojem 1 moete primijeniti u koli i uenju. ta mislite kada? ire obrazloite svoj odgovor:
5. k o r a k: Samostalan rad uenika

Voditel radionice naglaava da u toku rada mogu traiti dodatna objanjenja zadataka ukoliko im neto nije jasno.
6. k o r a k: Prezentacija rjeenja po grupama
Predstavnici grupa pred odjelenjem i- taju i zadatke i njihova rjeenja. Usput nastavnik moe komentarisati i isticati najbola rjeenja.
7. k o r a k: Nastavnik pita: Kako vam se dopada ovaj as? ta smo na ovom asu mogli
nauiti?
Na istaknuti knjievnik, nobelovac Ivo Andri, rekao je: "Toliko je bilo stvari u ivotu kojih smo se bojali. A nije trebalo. Trebalo je
ivjeti".

Sav rad na ovom asu odvijao se u skladu s pripremom za as. Pripremajui se za ovaj as, uenici su, prema ranijem dogovoru, prikupili
veliki broj narodnih poslovica,
koje su kazivali u uvodnom dijelu asa. Ovdje navodim samo neke od njih:
Ko zlo misli, zlo mu se vraa.
Ko ui - znae, ko radi - imae.
Dobro se dobrim vraa.
Ko tebe kamenom, ti njega hlebom.
Lijepa rije i gvozdena vrata otvara.
Bola je prazna kesa, nego prazna glava.
Ne boj se neuspjeha, pokuaj jo jednom.
Prijatel se u nevoli poznaje.
Znanje je jedino imanje koje se ne moe oduzeti.
Nema zime dok ne padne inje, ni prolea dok sunce ne sine, ni radosti dok ne dijeli s kime.
U kui lijentine mnoe se samo snovi.
Tajna uspjeha je da pamet, znanje i duu stavi u sve to radi.
Upornost je drugo ime za uspjeh.
Potroi uvijek novi manje nego to zaradi.
Gdj e je sloga, tu je i Boiji blagoslov.
1. grupa: Morska zvijezda
2. grupa: Bijeli labudovi
3. grupa: Runo pae
4. grupa: Pet aavaca
5. grupa: Osam mila
U toku prezentacije rjeenja sve grupe su dokazale da su shvatile Kiplingove misli iz pjesme Bie ovjek, jer su ih uspjeno protumaile
svojim rijeima.
Radi ilustracije tih rjeenja, navodim tumaenje samo jedne grupe, grupe "Runo gtae":
BIE OVJEK:
1. " Ako moe d a bude jednostavan iako si savjetodavac kralu".
To znai da ovjek treba da bude skroman i da ne die glavu iako je slavan i bogat.
2. "Ako moe da voli sve prijatele kao brau i da ti nijedan od njih ne bude sve i svja".
ovjek sve svoje prijatele treba voleti sa istom jainom i arom, ne pravei razliku u lubavi prema njima.
3. "Ako zna da sanjari, a da ti san ne bude gospodar".
To zanai da treba sanjati i matati, ali se vraati stvarnom svijetu i ivotu, jer ivot nije uvijek lijep kao u snu.
4. Navedite neku situaciju iz svog ivota u kojoj bi se mogla primijeniti bilo koja od navedenih misli:
Neki ludi vole svoje prijatele jer se oni lijepo oblae (nose skuple marke odjee) ili zato to su bogati. Ali po ovome ne treba cijeniti
svoje prijatele. Prijateli se ne cijene po lepoti, ni po tome ta imaju na sebi, kako su imuni. Treba gledati njihovu duu i srce, to jest njihovu
lepotu iznutra.
20. Nastavna jedinica: Privatnost
Cil radionikog rada: upoznavanje uenika s pojmom i vrstama privatnosti, kada ludi imaju, a kada nemaju privatnost, korienje privatnosti,
navoenje primjera privatnosti iz linog iskustva.
Oblik rada: rad u parovima
Nastavne metode: rad u paru, dijalog, pisani radovi, rad s tekstom
Radni materijal: listi sa objanjenjima osnovnih pojmova privatnosti, kartice sa zadacima za rad u parovima.
Glavni koraci
1. Uvoenje uenika u radioniku aktivnost.
2. Formiranje parova i podjela zadataka za samostalan rad u parovima.
3. Rad u parovima (samostalan rad).
4. Izvjetavanje parova o rezultatima svoga rada.
5. Neposredno (letimino) ponavlanje su- tinskih elemenata koji se odnose na privatnost,
6. Analiza toka i rezultata rada u odjelenju.
Organizacija i struktura radionike aktivnosti (Tok rada)
1. k o r a k: Nastavnik objanjava da e se na ovom asu raditi na zanimliviji nain, ali pri tom uenici moraju biti aktivniji i samostalniji u radu.
2. k o r a k: Motivacija za rad:
Vi ste sigurno uli kada neko kae: "To je moja privatna stvar". Svojim rijeima protumaite ta znai ovaj izraz. Kada neko izgovori ovu
reenicu, ta on eli postii njome? (Da svoju privatnu stvar sauva samo
za sebe).
Najava cila: PRIVATNOST
3. k o r a k: Formiranje parova. (Radi efikasnijeg rada, parove formirati ranije). Pa- rove treba formirati tako da uenik s bolim optim
uspjehom sjedi sa uenikom slabijeg uspjeha.
Svakom paru potom dati listi sa sledeim sadrajem:
ta je privatnost?
Privagnost je ono to pojedinac ili grupa ele sauvati samo za sebe.
Vrste privatnosti:
a. privatnost posmatranja - kada drugi ne mogu posmatrati jednu ili vie osoba.
b. Na primjer, kada ste ti i tvoj prijatel sami u sobi i niko vas vie ne moe vidjeti ili uti.
c. Privatnost informacije - kada ti i tvoj prijatel uvate tajnu koju niko drugi ne smije znati.
d. Privatnost ponaanja - kada se jedna ili vie osoba ponaaju onako kako ele. Na primjer, kada sa svojim prijatelem osnu- je tajni klub
kojem se drugi ne smiju pri- druiti.
Privatnost u nekim sluajevima moe biti korisna, a u nekim moe imati nedostatke. Prednosti privatnosti zovemo k o r i s t i m a, a nedostatke
(negativne posledice) privatnosti zovemo c i j e n o m privatnosti.
Nakon toga nastavnik sa uenicima komentarie sadraj ovog listia kako bi uenici shvatili istaknute pojmove.
a) Podjela zadataka za samostalan rad
4. k o r a k: Rad u parovima (samostalan rad). Svaki par rjeavae zadatke koji su pred njim. Kod rjeavanja zadataka koristie se tekstom koji
su , takoe, dobili pod naslovom TA JE PRIVATNOST? Parovi se dogovaraju o tome koje e rjeenje upisati za svaki zadatak.
PITANA ZA: 1, 5, 9. i 13. par

a) Dva brata imaju zajedniku sobu. Svaki od njih ima sto za svoje line stvari. Dogo- vorili su se da jedan drugom pe otvaraju stvari bez
dozvole.
b) Djevojicu je pozvala njena najbola prijatelica. Dok je s drugaricom razgovarala putem telefona, djevojica je zatvorila vrata.
c) Nedavno su trojica djeaka osnovali dru- inu i dogovorili se da u njihovo drutvo vie niko ne moe doi.
Razmislite o navedenim situacijama i dajte odgovor na sledea pitanja:

1. Navedite sva lica koja su u navedenim situacijama htjela sauvati svoju privatnost:
2. Koje stvari te osobe ele sauvati pri- vatnim?
3. Od koga navedene osobe ele sauvati svoju privatnost?
4. Koja privatnost od navedenih privatnosti spada u:
a) privatnost posmatranja:
b) privatnost ponaanja:
v) privatnost informacije:
5. Navedite dva primjera privatnosti iz vaeg linog iskustva:
a) primjer:
b) primjer:
6. Koji pisani dokument uenici jednog odjelenja najee uvaju kao privatnu stvar, skrivajui ga od oiju nastavnika?

a. Djeak je u kadi crtao svoje slike. Sestra ga je grdila istiui da kupatilo nije prostor za crtanje.
b. Baka je otila u umarak vie kue i u hladu hrasta pisala zapoetu priu.
c. Djevojica voli biti sama u svojoj sobi i itati knjigu iz kolske lektire.
d. Kada je sudija upitao advokata za neke informacije koje je njegova stranka htjela sauvati kao privatnu stvar, advokat je odbio zbog
povjerlivosti njega i njegove stranke.
1 Koje privatnosti osobe u navedenim situacijama ele sauvati?
2. Zato ove osobe ele sauvati privatnost?
3. Koja je prostorija u vaoj kui najsigur- nije mjesto za privatnost svakog lana vae porodice?
4. U primjeru v) prepoznajete: a) privatnost posmatranja, b) privatnost informacije, v) privatnost ponaanja. (Zaokru- ite slovo ispred tanog
odgovora).
5. Koju privatnost cvog odjelenja najee uvate od ostalih osoba?
6. Navedite dva primjera privatnosti iz svog linog ivota
b) primjer:
PITANA ZA: 3,7, 11.i 15. par

Sledee zadatke rjeavaete tako to ete pored svakog navedenog primjera privatnosti napisati o kojoj se privatnosti radi: o privatnosti
koristi ili o cijeni privatnosti.
Kada ima privatnost, slobodan si da misli i radi ta eli.
1. Kada neko dobro uva tajnu koju si mu povjerio (la) i zna da je nikome nee odati.
2. Kada dugo sam uva svoju privatnost, moe se osjeati usamleno.
3. Kada svoju zadau sam zadrava za sebe, ne moe ti niko pomoi da je uradi.
Kada sam (sama) ita knjigu u sobi bez ometanja mlaeg brata.
4. Kada si danima odvojen od drugih, ne mo- e saznati ta se dogaa u tvojoj naj- blioj okolini.
5. Navedite dva primjera privatnosti iz svog linog ivota:
a) prvi primjer:
b) drugi primjer:

Sledee zadatke rjeavaete tako to ete pored svakog primjera privatnosti navesti o kojoj se privatnosti radi: o privatnosti koristi ili o cijeni
privatnosti.
1. Uitelica u svoj dnevnik upisuje ocjene svih uenika, ali uenicima nije dozvo- eno da saznaju ocjene.
2. Djeak je svom prijatelu povjerio tajnu. Prijatel mu je obeao da tu tajnu nikome nee kazati.
3. Djevojica je jako dobro plivala. Boravila je sa uenicima svoje kole u kampu koji je imao bazen. Ali djevojica nije smjela da skae u
bazen, a bojala se da taj njen strah ne saznaju ostali uenici. Svoju tajnu povjerila je savjetniku kampa koji je obeao da e joj davati
privatne asove skakanja.
4. Tri uenice u odjelenju stalno apuu tajne jedna drugoj i ne dozvolavaju drugima da se pridrue njihovoj grupi. Drugi uenici zbog
toga ne vole tu trojku.
5. Djeak svoje vrijeme provodi stalno usamlen kod kue. Ponekad se osjea kao da je sam na svijetu.
6. Slikar slika sliku. Kada niko nije pri- sutan u njegovoj blizini, lake mu je primijeniti svoje ideje.
7. Navedite dva primjera privatnosti iz svog linog iskustva:
a) prvi primjer:

5. k o r a k: Izvjetaj parova
Jedan par iz grupe koja je radila iste zadatke podnosi odjelenju izvjetaj o rezultatima svoga rada. Drugi parovi koji su radili istu grupu
zadataka ispravlaju i do- punjavaju eventualna pogrena rjenja. Na isti nain izvjetavaju parovi sa ostalim grupama zadataka.
6. k o r a k: Izvriti letimino ponavlanje o sledeim pojmovima: privatnost, vrste privatnosti, privatnost koristi i cijena privatnosti.
Nastavnik daje osvrt na aktivnost pojedinih parova i trai milenje od uenika o ovakvom nainu rada.
Nakon prezentacije rjeenja nekoliko parova, moglo se konstatovati da su uenici na ovom asu razumjeli pojmove koji se odnose na
privatnost: definicija privatnosti, vrste privatnosti, koristi i cijena privatnosti. Da je to tako, pokazuju njihovi odgovori na peto odnosno esto
pitanje u kojima je trebalo navesti primjere privatnosti iz linog iskustva uenika. Evo tih primjera:
Ne volimo da nas, dok uimo, neko ometa ovakvim pitanjima: Jesi li nauio?
Hoe li imati dovolno vremena da to naui ?
Ne dozvolavamo da vie osoba zna ko nam je simpatija. To moe znati samo na najboli prijatel ili prijatelica.
U ladici svog novog ormaria skrivam svoje povjerlive stvari, a moja mlaa sestra stalno navaluje da vidi ta ja to od nje krijem. To mi
strano smeta.
Smeta mi kad neko od ukuana prislukuje moj telefonski razgovor sa drugaricom, a taj razgovor treba da znamo samo drugarica i ja.
Od oiju nastavnika i ireg kruga uenika uvamo na leksikon i lini dnevnik.
Kad sam s drugom u sobi, ne elim da iko zna ta mi razgovaramo.
Od dobrih plivaa skrivamo da mi ne znamo dobro plivati.
Sramota nas je kada dobijemo slabu ocjenu i to skrivamo od uenika iz drugih odjelenja, a ponekad i od roditela.
Nekom drugu i drugarici povjerimo svoju tajnu i oni obeaju da to nikome nee rei. Ako ne odre svoje obeanje, nisu nam iskreni
prijateli.
Kada dobijemo lou ocjenu i to skrijemo od roditela, a ako roditel to sazna, grdno e se lutiti na nas. To je cijena privatnosti.
Nau privatnost povrijedie onaj ko ita ono to se nalazi u naem leksikonu, a mi mu to nismo dozvolili.
21. Nastavna jedinica: Misli- bilei - upari - podijeli
Tip asa: vjeba na novom sadraju
Cil rada na asu: osposoblavanje uenika za individualno iznoenje vlastitog milenja o istaknutom problemu, usaglaavanje ("tes- tiranje")
vlastitog milenja pomou diskusije u paru, razmjenjivanje stavova u odjelenju, pobolanje kvaliteta diskusije u cije- lom odjelenju, izbor
najprihvatlivijih ideja za pobolanje drugarstva.
Oblik rada: individualni rad, rad u parovima i frontalni rad
Nastavne metode: izlaganje pojedinaca, dijaloka metoda
Radni materijal: papir za zabileke pojedinaca i parova, papir za pisanje usvojenih zakluaka nakon diskusije u odjelenju.
1. k o r a k: Podjela uenika na parove. (Parove izabrati tako da boli uenik sjedi sa slabijim).
2. k o r a k: Izbor polazita (zapisati na tabli):
a) Drugarstvo u odjelenju - ta uenici misle o drugarstvu?
b) Kako unaprijediti (pobolati) drugarstvo?
3. k o r a k: Neka svako od vas razmisli o ova dva pitanja koja se nalaze na tabli i neka na poseban listi koji ste dobili odgovori na njih. (Dati
uenicima dovolno vremena da odgovore i zapiu odgovore na listi).
4. k o r a k: Sada prodiskutujte sa svojim drugom u paru o vaim odgovorima na data pitanja. Svoje milenje putem diskusije u paru moete i
popraviti (korigovati).
Saekati da tandemi (parovi) zavre razgovor o svom milenju sve dotle dok razgovor ne utihne.
5. k o r a k: Nastavnik se sada obraa uenicima i objanjava im ta dale trebaju raditi: Poto ste o svojim odgovorima pro- diskutovali u
parovima, sada svako od vas treba svoje stavove (milenje) o istaknutim pitanjima podijeliti sa odjelenjem.
To znai, da svako od vas redom treba proitati ili usmeno saoptiti svoje odgovore na dva istaknuta pitanja pred odjelenjem. Tako
emo uti vie razliitih milenja i ideja.
Ideje za pobolanje drugarstva koje uenici budu iznosili, zapisivati na tabli.
(Zapisivae nastavnik ili jedan uenik).
6. k o r a k: Putem frontalnog rada analizirati ideje koje su zapisane na tabli. Ideje za pobolanje drugarstva u odjelenju, za koje se izjasni
najvei broj uenika, zapisati kao zakluak (stav) odjelenja i kazati uenicima da bi taj zakluak trebao biti smjernica za pobolanje
drugarskih odnosa u odjelenju.

U toku prezentacije svojih razmilanja o drugarstvu i pobolnju drugarstva uenici su iznijeli vie razliitih konstatacija i prijedloga.
Ovdje navodim samo neka njihova razmilanja u vezi s tim:
a) Drugarstvo u odjelenju:
Drugarstvo nije na onom nivou koji bismo eleli postii.
Vea je saradnja u pojedinim grupama, nego li u odjelenju u cjelini.
Neki uenici se lako nalute zbog sitnice.
Neki uenici biraju druga ili drugaricu prema tome kako se on ili ona oblai.
Drugarstvo je u odjelenju dosta dobro, ali bi se moglo jo popraviti.
Ponekad drugarima upuujemo dobronamjer- ne kritike, ali oni to pogreno protumae.
Jasno se vidi da se djevojice vie drue s djevojicama, a djeaci s djeacima.
Drugarstvo u odjelenju nije tako loe, ali bi moglo biti bole.
Mislim da svi u odjelenju shvataju da je drugarstvo i prijatelstvo u ivo.tu veoma vana stvar, a pogotovo u periodu kolovanja. Zato i
nastojimo da u svakoj situaciji pomognemo drugovima kojima je pomo nekada potrebna.
U uenju boli uenici pomau slabijim, ali ta pomo morala bi biti jo vea.
Vei broj uenika zia uvati tajne odjelenja, ali ima pojedinaca koji to ne znaju.
Kultura u ponaanju pojedinaca morala bi biti na viem nivou.
Kada na asu radimo u grupama, svi bismo morali biti aktivni, kako bismo popravili uspjeh grupe. Nekada nedovolno uvaavamo
milenje svih lanova grupe.
b) Kako unaprijediti (pobolati) drugarstvo?
Zakljuci
U svakom trenutku trebamo imati u vidu da smo mi zajednica koja postoji jo od prvog razreda i da smo jedni drugima kao drugovi
potrebni.
Pomo uenicima koji slabije ue trebala bi biti svakodnevna, a ne povremena.
Slabiji uenici moraju se vie truditi. Treba pomagati onako kako smo pomogli Dra- gi da ne padne iz matematike. Pomogli smo Dragi da
sam eli vjebati matematiku.
Meu djevojicama i djeacima moralo bi biti vee drugarstvo, jer mi moramo pomagati jedni drugima.
ala je ponekad potrebna u odjelenju, ali treba izbjegavati grube ale na raun druga ili drugarice. Pogotovo ne bi se smjelo u odjelenju
pojavlivati poniavanje drugarice ili druga.
U cilu pobolanja drugarstva morali bismo svi potovati ono to zakluimo na ovom asu. Isto tako moramo potovati onaj
Odjelenjski ugovor koji stoji na zidu i koji smo mi sastavili i potpisali na poetku ove kolske godine.
Poto smo drugovi, morali bismo svi pomoi bilo kojem od nas ako mu je pomo potrebna.
Jedni drugima moramo dobronamjerno uka- zivati na greke. A niko od nas ne bi se trebao lutiti na takva upozorenja.
Zadueni su uenici koji e pomagati onim uenicima koji imaju potekoa u savlaivanju gradiva iz matematike i engleskog jezika.
Navedene zakluke podrali su svi uenici ovog odjelenja i izjasnili se da e ih ubudue potovati.
22. Nastavna jedinica: Srodne due
Tip asa: iznoenje stavova o datim temama
Cil rada na asu: da uenici iskau svoje stavove koja se odnose na uenje, meusobnu komuni- kaciju uenik - nastavnik, saradnju uenika u
odjelenju, panju na asu i ivotu u koli uopte; da se locira problem o kojem e se u odjelenju voditi razgovor u cilu revidiranja stavova
uenika.
Oblik rada: frontalni rad i rad u grupama
Nastavne metode: dijaloka metoda, izlaganje, timski rad
Radni materijal : lista tema za iskazivanje stavova, "termometar stavova", digitron.
Termometar stavova:
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
Lista tema za Bodovi grupe Prosjena

iskazivanje stavova I, II, III, IV, V vrijednost
- uenje
- odnosi uenik -nastavnik
- saradnja uenika u odjelenju
- panja na asu
- saradnja roditel -uenik - odjelenjski
starjeina
Procedura (koraci)
1. k o r a k: Naznaeni termometar stavova i tabelu s listom tema za iskazivanje stavova nastavnik e prije poetka asa nacrtati i ispisati na tabli.
2. k o r a k: Odjelenje podijeliti na pet grupa heterogenog sastava. U svakoj grupi bie 5-6 uenika.
3. k o r a k: Nastavnik objanjava uenicima da je pripremio listu od pet tema koje su upisane u tabeli.Od uenika e traiti da predloe jo dvije
teme za koje misle da bi o njima trebalo raspravlati. Predloene teme trebale bi se odnositi na kolu i ivot u njoj. Dakle, na konanoj listi
nalazie se sedam tema. U tabelu upisati dvije teme koje su predloili uenici.
4. k o r a k: Podijeliti uenicima listie sa konanom listom tema i predloiti im da svaki uenik u grupi da svoju ocjenu od 1 do 10 za svaku
stavku. Kada su date pojedinane ocjene lanova grupe, onda grupa rauna srednju ocjenu grupe za svaku stavku.
5. korak: Kada su sve grupe zavrile s vre- dnovanjem tema(stavki), nastavnik ih poziva da redom iznose rezultate vrednovanja svoje grupe, a
jedan uenik ili nastavnik te ocjene upisuje u tabelu.Istovremeno jedan uenik izraunava prosjenu vrijednost za svaku stavku i unosi je u
kolonu "prosjena vrijednost".
6. k o r a k: Nastavnik istie prosjenu vrijednost za svaku grupu izdvajajui pitanja (teme) za koje je iskazan najnii prosjek. Potom poziva
uenike da u okviru svojih grupa prodiskutuju o najnie vrednovanim stavkama.
7. k o r a k: Predstavnici grupa saoptavaju milenje svojih grupa o dva pitanja koja su bila predmet rasprave, tj. o onim stavkama koje su
najnie vrednovane. Poto su sve grupe ras- pravlale o ista dva pitanja, prilikom iznoenja stavova mogu se suelavati milenja grupa o
istom problemu.

Uenici su predloili da se lista tema za iskazivanje stavova dopuni dvjema novim temama - ekologija i panja na asu. Ove teme su na
prijedlog uenika uvrtene u listu i sada lista sadri sedam tema o kojima su uenici po grupama iskazivali svoje stavove vrednujui ih prema
priloenom termometru stavova.
U sledeoj tabeli izneseni su rezultati vrednovanja nazneenih tema po grupama:
Bodovi grupa Prosj.
Lista tema za iskazivanje stavova
I, i, , IV, V vrij.
- Uenje 7, 7, 7, 8, 8 7,40
- Odnosi: uenik - nstavnik 5, 5, 5, 9, 7 6, 20
- Saradnja uenika u odjelenju 4, 6, 3, 7, 5 5,00
- Panja na asu 3, 4, 4, 6, 6 4, 60
- Saradnja: roditel - uenik 6, 8, 7, 8, 9 7,60
- razrednik
- Sport u koli 9, 10, 10, 10, 8 9,40
- Ekologija 2, 3, 3, 5, 6 3,80
Nakon sumiranja rezultata vrednovanja pojedinih stavki iz tabele, zaklueno je da su najnie vrednovane stavke ekologija i panja na
asu.
Nastavnik je predloio uenicima da u okviru svoje grupe prodiskutuju o ovim dvjema stavkama i da daju svoje prijedloge za njihovo
pobolanje.
U okviru rasprave uenici su dali sledee prijedloge za unapreenje ekologije i panje na asu:
I - Ekologija:
Zaduiti grupe uenika za odravanje istoe u odreenim dijelovima kolskog dvorita, (da svaka grupa ili ocjelenje imaju svoj dio
dvorita koji e stalno ureivati) i da se takmie iji e dio biti uredniji.
Disciplinovati sve uenike da otpatke bacaju u kontejner ili korpe koje su predviene za odlaganje smea.
Nastavnici bi trebali pokrenuti akciju za ureenje ire okoline nae kole i obala Vrbasa.
Nuno je da se pojaa odgovornost svakog uenika nae kole za istou u svim uionicima i drugim prostorijama u koli.
Svi bismo morali znati da je ista sredina znaajna za ivot svakog pojedinca i da se u takvoj sredini prijatnije osjeamo.
II- Panja na asu:
Neki nastavnici bi trebali biti stroi na asu kako bi primorali nestane uenike da svoju panju usmjere na gradivo koje se na asu
obrauje a svi uenici bi trebali shvatiti da je panja na asu u njihovom interesu.
Pozivamo sve uenike naeg odjelenja da po- tuju Odjelenski ugovor VI 2 koji smo mi sastavili i potpisali na poetku kolske
godine.
Odnosi uenik - nastavnik morali bi biti na viem nivou.
Svi bismo trebali shvatiti da je ovo kola, a ne zabavite.
23. Nastavna jedinica: Strukturalni pristup
Cil rada na asu: razvijati pozitivni doivlaj sebe, razvijanje svijesti o slinostima i razlikama meu ludima, doprinos radu grupe, palivo
sluanje drugih.
Nastavne metode: dijalog, demonstracija, zapi- sivanje, rad u paru.
Radni materijal: listovi papira sa 6 iscrta- nih pola na jednoj strani, olovke, papiri s brojevima 1 i 2.
Isticanje cila: Strukturalni pristup

Napomena: Ova lekcija obuhvata sekvence etiri strukture: konstituisanje odjelenja, konstituisanje tima, raspodjela informacija, zaklu-
ivanje konstituisanja odjelenja.
Prije poetka asa skrenuti panju uenicima da lekcija, koju emo raditi na asu, trai potovanje reda u uzlaganju i aktivno sluanje
drugih.
Struktura 1: Unutar - izvan kruga
1. k o r a k: Svi uenici na smjenu uzimaju papiri s brojem 1 ili 2 (na poetku dva uenika to demonstriraju).
2. k o r a k: Voditel poziva uenike sa brojem 1 da u sredini uionice naprave krug tako da se licima okrenu van.
3. k o r a k: Sada neka izau svi uenici sa brojem 2 da stanu u drugi krug s licima okrenuti prema uenicima s brojem 1.
4. Otvaranje dijaloga: Recite svom partneru neto o onome to vas najvie interesuje, o hobiju, omilenoj ivotinji ili slino.
5. Partneri izmjenjuju svoje odgovore.
6. A sada uenici iz vanjskog kruga neka se pomaknu tri koraka udesno i stanite tako da ste licem okrenuti prema novom partneru.
Uenici ovaj proces ponavlaju vie puta.
7. Podjela papira sa iscrtanim polima na jednoj strani.
Struktura 2: Simultani okrugli sto

1. k o a k: Rei uenicima da na istoj strani lista napiu neto o sebi i uenicima s kojima su razgovarali. Neka ovo ponu pisati zajedno
sa poslednjim partnerom s kojim su razgovarali licem u lice.
2. k o r a k: Svaki uenik pie svoje ime i prezime u ono pole na kojem pie: Ime i prezime uenika.
3. k o r a k: Rei uenicima da krenu s prvim dijalogom unutar- izvan kruga i da podijele svoje odgovore sa svojim partnerom. Sada svaki
uenik u polu sa oznakom 1 zapisuje reenicu ili dvije kojom predstavlaju svoj odgovor.
4. k o r a k: Partneri sada razmjenjuju (dijele) odgovore.
5. k o r a k: Sada poinje drugi dijalog (s drugim partnerom). Partneri ponovo dijele odgovore i svaki uenik u drugo pole zapisuje svoj
odgovor.
6. k o r a k: Partneri razmjenjuju listie i obnavlaju proces sa treim, etvrtim i petim partnerom.
Struktura 3: Podijeli s partnerom diskusiju- u- krug

1. k o r a k: Jedan par se udruuje s drugim ria- rom i sainjavaju grupe po etiri uenika.
2. k o r a k: U diskusiji- u - krug svaki uenik po redu prezentuje (objanjava) ono to je zapisao na listu s polima, a potom redom itaju
sastave koje su napisali o svojim partnerima.
Struktura 4: Zakluivanje konstituisanja razreda

1. k o r a k: Kada su svi uenici zavrili svoju prezentaciju pred partnerom ili grupom, sakupiti sve popunjene listove od uenika i zajedno s
njima kompletirati knjigu o odjelenju, ukluujui i autorske stanice. Sa uenicima se pri tom dogovoriti o naslovu knjige.
2. k o r a k: Ostaviti knjigu u ormar(vitrinu) u uionici.Ovu knjigu uenici mogu redom poni- jeti kui i pokazati je svojim roditelima il to
moe uiniti odjelenski starjeina na sledeem roditelskom sastanku.
1. Na kraju uenici ponovo staju u krug. S njima razgovarati kako je uspjela ova radionica i ko- operacija meu uenicima i o tome koje su
vje- tine koriene u toku ovoga asa.

1. U okviru strukture 1: Unutar - izvan kru-
ga uenici su vodili dijalog o svojim intereso- vanjima, hobiju, omilenim ivotinjama i slino. Evo samo nekih od njihovih odgovora na na-
vedena pitanja:
Moja omilena ivotinja je panda; sakuplam salvete, igram igrice na kompjuteru, omileni sport mi je koarka; elim da proputujem
svijetom.
Pas je moja omilena ivotinja, omileni sport je koarka, moja omilena pjevaica je Goca Tran, a omileni film je Zona Zamfiova".
Sluam klasiku, dez, stari rok i zabavnu muziku; moj omileni sportista je Vlade Divac, omilena ivotinja je delfin; interesuje me
matematika, skijanje i plivanje.
Igram fudbal, od ivotinja najvie cijenim tigra; volim posmatrati fudbalske utakmice i igrati fudbal - to mi je prava uivancija.
Hobi mi je manekenstvo; elim postati lekar; moj omileni predmet je srpski jezik, a ivotinja riba; sluam iskluivo zabavnu muziku;
moj omileni sport je plivanje.
Volim igrati fudbal i posmatrati fudbalske utakmice; moja omilena ivotinja je hrak; elim postati advokat i slavni sportista.
2. U okviru strukture 2: Simultani okrugli
sto uenici su pisali kratke pismene sastave o sebi i prvom partneru s kojim su razgovarali.
Ovdje se navode samo neki manji izvodi iz tih sastava:
Nemanjina omilena ivotinja je zec. On tre- nira koarku. Voli priati.
Hobi mu je igranje igrica i sakuplanje kinder-igrakica. Ja volim posmatrati utakmice i igrati fudbal. Inae volim sve vrste takmienja.
Moja ela je da postanem advokat, da branim pravdu.
Jelena je odlian uenik. Dobra je drugarica. Hobi joj je rukomet. Od svih ivotinja najvie
voli delfina.Uvijek je nasmijana i uporna je u svemu.
Od svih predmeta najvie voli geografiju. eli prouavati arheologiju.
ana se nada da e uspjeno zavriti kurs engleskog jezika.
Rada je mlaa od nas dvije godine, ali to joj ne smeta da bude odlian ak.
Najvie se istie na asovima matematike. Osvojila je tree mjesto na optinskom takmienju iz ovog predmeta. Od sportista najvie
voli Vladu Divca.
Maja je simpatina djevojica. Veliki je drug i dobroduna je, spremna je uvijek pomoi svakome.Voli odbojku i koarku. Omilena joj je
sportistkinja Janica Kosteli.
3. Zavretak asa: Uenici su ponovo stali u krug i redom su svi pred odjelenjem proitali sve ono to su zagsali na svojim papirima.
24. Nastavna jedinica: Osjeanja i gradivo
Cil rada na asu: povezivanje uenikog doivlaja rada na gradivu i njihovih osjeanja putem pripadnosti maloj grupi i odjelenju kao velikoj
grupi.
Potreban materijal: kartice sa zadacima za grupe, kartice sa zadacima za pojedince i olovka. Termometar stavova ispisati na tabli.
1. k o r a k: Podijeliti odjelenje na pet grupa heterogenog sastava i svakoj grupi dati sekvencu (dio) gradiva koja je podijelena na est
cjelina. Pri tome nastavnik obavjeta- va uenike da svaki lan grupe treba nauiti dio gradiva koje je rasporeeno u est zadataka, da bi
mogao odgovoriti na bilo koji od tih est zadataka.
2. k o r a k: Na pet primjeraka papira ispisani su sledei
3ADACI
1. Ispriaj znaenje (definiciju) glagol- skog pridjeva trpnog.
2. Kako se tvori glagolski pridjev trpni?
3. ta je imperativ (zapovjedni nain)? Ka- ko se gradi imperativ? Navedi reenicu u kojoj e biti imperativ.
4. Dopuni odgovor: Kondicional (potencijal) je glagolski oblik ...
5. Kako se tvori potencijal?
6. U estom razredu radili smo aorist, fu- tur drugi, trpni glagolski pridjev, glagolski prilog proli, glagolski prilog sadanji, imperativ,
potencijal.
Navedene glagolske oblike razvrstaj na:
a) proste glagolske oblike:
b) sloene glagolske oblike:
Grupe samostalno rade i svakog svog lana pripremaju za svih est odgovora.
3. k o r a k: Prezentacija grupa
Svaki lan grupe izvlai jednu karticu s pitanjem. Nastavnik donosi kartice do svake grupe i jedan lan grupe izvlai jedno pitanje i tako
redom svaki lan grupe. Ova procedura se ponavla od prve do pete grupe. Ako uenik nije potpuno spreman za odgovor, uzima tajm-aut u
trajanju od jednog minuta radi konsultacije sa ostalim lanovima grupe.
4. k o r a k: Vrednovanje grupa uz upotrebu termometra stavova Nakon odgovora svakog pojedinca, nastavnik uz konsultaciju sa svim grupama
ispisuje ocjenu od 1 do 10 za svakog lana grupe i izvodi srednju ocjenu grupe.
5. k o r a k: Uenici iskazuju svoja osjeanja
6. Kad jedna grupa zavri s odgovorima, ostale grupe govore kako su se pri tom osje- ale. Svoja osjeanja grupe vrednuju, takoe, ocjenom od 1
do 10. Takva procedura ponavla se od prve do poslednje grupe i te vrijednosti se zapisuju na tabli.
7. k o r a k: Uenici iskazuju svoj doivlaj efikasnosti uenja i ovakvog naina rada. Nastavnik postavla ovakva ili slina pitanja: Koliko ste na
ovakav nain nauili? Da li vam se svia ovakav nain rada? elite li jo ovakvih asova? Kada ste lake uili - sada ili na onaj uobiajeni nain i
slino.
Pobjednik je ona grupa koja je imala najviu srednju vrijednost koja je dobijena na osnovu pojedinanih ocjena njenih lanova.
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
Kvalitet odgovora grupa: Osjeanja grupa:

1. Tgrupa: 1 o,7,6, 1 o,6 ( 7, 8 ) 9, 7, 8, 8 (8,00)
2. grupa: lo, 6, lo, 6, lo ( 8, 4 ) 8, 7, 8, 8 ( 7,75 )
3. grupa: 6, lo, 6 ( 7, 3 ) 6, 7, 8, 8 ( 7,25 )
4. grupa: lo, lo, 6, 8, 9 ( 8, 6 ) 7, 8, 7, 8 ( 7,50 )
5. grupa: 9, lo, 8, lo ( 8, 4 ) 7, 8, 7, 8 ( 7,50 )
Srednja ocjena odjelenja: 8,16 7, 60
25. Nastavna jedinica: Poali problem
Cil rada na asu: osposoblavanje uenika za samostalno uoavanje problema i samostalno kreiranje pitanja radi rjeavanja uoenih problema,
razvijanje smisla za davanje odgovora na istaknute probleme.
Oblik rada: individualni rad i rad u grupama
Nastavne metode: dijalog i pisani radovi
Radni materijal: Kartice istog papira sa oznakama P i O .
1. k o r a k: Uenike razvrstati u pet heterogenih grupa i podijeliti im iste kartice papira. Svaki uenik dobija svoju karticu.
2. k o r a k: Svaki uenik istie problem i zapisuje ga na strani kartice sa oznakom "P". To je kartica "iznenaenja". (Voditel radionice
ohrabruje uenike da odaberu ona pitanja na koja je mogue dati odgovor (ispravan ili pogrean).
lanovi grupe, autori pitanja, saoptavaju svoja pitanja ostalim lanovima grupe.
Ako se grupa sloila s tim pitanjem, au- tor na drugoj strani svoje kartice sa oznakom "O" pie odgovor na ponueno pitanje. Ako se grupa
ne sloi s ponuenim pitanjem svog lana, lan pie novo pitanje sve dotle dok se u grupi ne postigne saglasnost. (Pitanja lanova grupe mogu se
zapisivati i na istom papiru).
3. k o r a k: Grupe (timovi) alu problem:
Svaka grupa usaglaena pitanja svojih lanova slae na jednu hrpu, a zatim jedno po jedno pitanje objavluju drugom timu (grupi).
Istovremeno svaka grupa u svom krugu para-
lelno odgovara na svoja pitanja, kako bi grupe mogle uporediti svoje odgovore. Prva grupa ale pitanja drugoj, druga treoj, trea etvrtoj,
etvrta petoj, a peta prvoj. Sva pitanja se mogu napisati na jednoj kartici i poslati.
4. k o r a k: Timovi odgovaraju
Prvi uenik ita prvo pitanje. Svaki lan grupe koja odgovara na svom papiru s oznakom "O" ispisuje svoj odgovor, zatim od svoje grupe
trai saglasnost na svoj odgovor a onda se odgovor grupe zapisuje na poleinu kartice na kojoj je dolo pitanje i vraa se grupi koja je pitanje
poslala. Ako grupa koja je pitala nije zadovolna odgovorom, grupa koja je odgovarala, pie novi odgovor, sve dok ne bude postignut konsenzus.
Na poetku rada nastavnik je sugerisao da pitanja mogu biti vezana za probleme u koli, ivotu mladih uopte, probleme u porodici,
lokalnoj zajednici, ekoloki i drugi problemi, trenutni problemi u svijetu ili drugi problemi koje oni ele istai.
Drugi uenik ita sledee pitanje i problem se ale. Ovaj postupak se ponavla.
Hrpa kartica s pitanjima moe biti upuena i drugim grupama. Nakon povratka svih kartica poilaocima, stvara se mogunost otvorene
diskusije kojom bi se objasnila sva druga pitanja.

Radi efikasnijeg rada, na asu je svaka grupa dobila dvije istovjetne kartice sa oznakom "P" i "O". Svaki lan grupe smislio je po jedno
pitanje, koje je nakon usaglaa- vanja zapisivano na obje kartice istovremeno. Kada su sva pitanja napisana, jedna kartica s pitanjima upuena je
susjednoj grupi, a druga , takoe, sa istim pitanjima ostala kod grupe autora. Odgovore na ista pitanja istovremeno su zapisivale obje grupe na
i- stoj strani sa oznakom " O". Kada su sve grupe zavrile s radom, uslijedilo je izvjetavanje. Grupa kojoj je dostavlena lista problema ita
pitanja koja je dobila i odgovore na pitanja, a grupa koja je poslala probleme istie da li se slae ili ne sa datim odgovorom. Ako se ne slae,
ita svoj odgovor na svako dotino pitanje. Ovaj nain izvjetavanja primijenjen je kod svih grupa i kod svih pitanja.
Do kraja asa sve grupe su uspjele na ovaj nain prezentovati svoje odgovore, a ponekad su se u diskusiju ukluivali i nastavnik i ostali
uenici iz odjelenja.
Uenici su se izjasnili da im je ovaj as bio veoma interesantan, jedan od najintere- santnijih asova vaspitnog rada u odjelenjskoj
zajednici.
Radi ilustracije rada na asu, ovdje u istai pitanja druge i etvrte grupe i odgovore na ta pitanja koje su dale trea, odnosno peta grupa:
Pitanja druge grupe i odgovori tree grupe:
1. Zato mladi trae utoite u drogi ? (Mladi misle da u drogi mogu pronai bijeg od svojih problema).
2. Zato se veliki broj roditela razvodi i tako stvaraju probleme svojoj djeci?
3. (Svi su jako nervozni i zbog toga dolazi do nesporazuma u braku).
4. Zato neki ludi kradu? (Neki kradu da preive, neki ele da se obogate ne radei, a neki ele da napakoste onima koji su vlasti- tim
radom neto stekli).
5. Zato Amerika napada Irak? (Jer hoe da postane vlasnik irake nafte i drugih pri- rodnih bogatstava ove zemle).
6. Zato roditeli naputaju svoju djecu? (Jer su u nesporazumu sa suprunikom ili ne mogu materijalno izdravati svoju djecu).
Napomena: U ovom odjelenju, od 26 uenika, njih sedmoro je iz porodica razvedenih roditela i ba su ti uenici postavlali pitanja koja se
odiose na razvod.
Pitanja etvrte grupe i odgovori pete grupe:
1. Kako roditeli mogu uticati na svoju djecu da ne uzimaju drogu?
(Trebali bi im stalno naglaavati posledice uzimanja droge i na nekim primjerima pokazivati koliko je droga opasna po zdravle i
budunost mladog ovjeka).
2. Kako bismo u koli mogli pobolati disciplinu? (Nastavnici bi trebali biti stroi kod onih uenika koji ne prihvataju fine savjete
nastavnika. Kazne za uenike koji remete disciplinu morale bi biti o- trije).
3. Kako bismo u svijetu mogli smanjiti broj zagaivaa koji truju atmosferu?
(Fabrike koje zagauju okolinu trebalo bi iskluiti iz proizvodnje ili obezbijediti sredstva koja neutraliu otrovne materije u procesu
proizvodnje).
4. Zato se neki uenici ne odnose drugarski prema drugim uenicima?
(Zato to sebe smatraju vrednijim od drugih).
5. Kako bismo mogli uticati na one uenike koji unitavaju kolsku i drugu zajedniku imovinu? (Prema takvima bi trebalo primjenjivati
najotrije kazne).
26. Nastavna jedinica: Razlike u slinostima
Cil rada na asu: osposoblavanje uenika da uoe i istaknu razlike meu timovima, da prepoznaju razlike meu lanovima koji pri- padaju
istom timu, izgradnja identiteta grupe.
Nastavne metode: dijalog, timski rad, metoda pisanih radova
Radni materijal: kartice za rad grupa i pojedinaca
1. k o r a k: Nastavnik objanjava uenicima da e na ovom asu moi da iskau pojedine razlike i slinosti izmeu grupa i pojedinaca. Svima je
poznato da meu ludima i grupama ludi postoje razlike, ali i slinosti.
2. k o r a k: Isticanje cila. Naziv vjebe koju emo danas vjebati glasi : RAZJ1IKE U SLINOSTIMA (Zapisati na tabli).
3. k o r a k: Na tabli istai sledee teme:
Muzika
Film
itanje knjiga
Rad u vannastavnim aktivnostima.
4. k o r a k: Nastavnik predlae grupama da svaka od njih izabere jednu od navedenih tema. Bie odabrana ona tema za koju se izjasni veina
lanova grupe, tj. tema oko koje se u grupi postigne konsenzus.
5. k o r a k: Nastavnik dijeli po jednu istu karticu za svaku grupu i svakom lanu grupe po jednu, takoe, istu karticu. Potom kae da grupe
prodiskutuju u svom krugu zatito s
5izabrale tu temu i da sva milenja grupe zapiu ia karticu grupe.

6. k o r a k: Svaki lan grupe istie po emu se razlikuje od drugih lanova u okviru teme koju je grupa izabrala. Na primjer: ako je grupa za
temu izabrala muziku, tada se svaki lan te grupe izjanjava koju vrstu muzike majvie voli i to svaki lan zapisuje na svoju karticu (karticu
pojedinca). Ako je grupa izabrala film, njeni lanovi he se, takoe, izjasniti koju vrstu filmova vole i slino.
7. k o r a k: Prezentacija milenja grupe, a potom i svakog lana grupe. Ovakav nain izvjetavanja ponavla se od prve do poslednje grupe.
Naroito treba uporediti i prodiskutovati milenja grupa koje eventualko budu izabrale istu temu.
8. k o r a k: Izvoenje zakluka:
ta na kraju ovoga asa moemo zakluiti? U emu su se ispolile slinosti pojedinaca u grupi i razlike meu grupama? U emu su
lanovi iste grupe ispolili razlike od ostalih lanova grupe? Je li bilo slinosti izmeu dvije i vie grupa?
U emu se sastoje te slinosti?
ta na kraju moemo zakluiti? (Da me- u ludima i grupama ludi postoje slinosti, a i razlike koje, svakako treba uvaavati i
prihvatati).

U okviru aktivnosti koje su navedene u 5. koraku, grupe su uz saglasnost svojih lanova, birale jednu od etiri navedene teme i u okviru
grupe diskutovale i zapisale svoje milenje o izabranoj temi. Nakon toga je svaki lan grupe zapisao po emu se razlikuje od svoje grupe, ali u
okviru izabrane teme.
U ovoj kratkoj analizi, u cilu ilustracije rezultata rada, istiu se ukratko milenja svake grupe i navode se razlike po jednog lana u
svakoj grupi:
Prva grupa je odabrala muziku . U okviru razgovora u grupi istakli su da im je muzika privlana iz razloga to se dok sluaju muziku
osjeaju sreni, uz muziku zaboravlaju na sve probleme. Neki u grupi su istakli da uz tihu muziku lake ue. Omileni pjevai ove grupe su
Britni Spirs i Eminen.
Jedan lan ove grupe navodi da voli rep muziku. Omilena mu je grupa "187", a izvoa
Eminem. Voli pjesme: "Moje ime je" i "Pje- sma za sve".
Kae da ga ova vrsta muzike posebno odmara.
Druga grupa je, takoe, izabrala muziku. Najvie cijene muziki sastav "Tatu", a omilena im je pjevaica Denifer Lopez.
Jedan od lanova ove grupe istie da naj- vittte voli zabavnu muziku. Omileni mu je pjeva Toe Proeski i pjevaica Nataa Be- kvalac.
Najvie voli pjesmu Magija Toe Proeskog.
Tpeha grupa je isto tako izabrala muziku, jer ih ona najvie odmara i oputa; uz muziku se zabavlaju, pleu i zaboravlaju sve pro-
bleme. Kau da u razliitim trenucima biraju onu muziku koja im najvie prija u tim momentima. Uz muziku, rekoe, ponekad smilaju i nove
tekstove i melodije. Misle da tako mogu nauiti i komponovati pojedine melodije, a moda e im to, kako kau, pomo- i da neko od njih postane
i slavan kompo- zitor.
Istiui neke nijanse po kojima se razlikuje od ostalih lanova grupe, jedna lanica ovog tima kae da iskluivo slua zabavnu muziku.
Najomilenije su joj pjevaice Maja
uput i Nataa Bekvalac. Ove pjevaice su joj drage zbog toga UITO su uvijek nasmijane, duhovite, lijepe su, imaju dobar glas a i dobre pjesme.
Uz ovu muziku moe se plesati, oputati i uivati.
etvrta grupa odabrala je film, jer im, kako rekoe, "prua razonodu".
"Dok gledamo dobar film, zaboravlamo na probleme u koli i kod kue. Gledajui film, preivlavamo sve one scene i dogaaje kroz koje
prolaze filmski junaci. Pokua- vamo da se i sami prenesemo u njihov poloaj".
Jedna. od lanica ovoga tima iznijela je i svoje milenje o filmovima koje voli: Naj- vie volim romantine komedije, a ponekad i akcione
filmove. Moje omilene komedije su "Sobarica i senator" i " Aneoske oi". U njima glumi moja omilena glumica Denifer Lopez. Cijenim ovu
glumicu zato to je ambiciozna, uporna i ostvaruje sve svoje cileve. Nen film "Dosta je bilo" je super film jer prikazuje ono to se esto deava
u ivotu".
Peta grupa izabrala je muziku. Muzika ih odmara, uz nju pjevaju, pleu, raduju se. Dok muzika traje, svi su dobro raspoloeni. Ka- u da u
nekim pjesmama mogu prepoznati sebe. To su one pjesme koje govore o ivotu i muzi- ci. Takva pjesma je, na primjer, Eminemova pjesma
"Lose Yourself".
Evo i pojedinanog milenja jednog lana ove grupe: "Moja omilena muzika je zabav- na muzika. Tu posebno naglaavam neke tu- ne
pjesme, kao to su: Malena, Jedna no, Sad je stvarno kraj, Nita lino. Najvie mi se sviaju glasovi Denifer Lopez i Vlade Georgijeva".
Nakon prezentacije milenja grupa i pojedinaca, uenici su iznijeli da su se njihove slinosti ispolile kada su svi lanovi grupe izabrali
jednu temu (muziku ili film). Velika slinost je i meu grupama, jer su etiri grupe izabrale muziku, a samo jedna film.
Razlike su ispolene u sledeem: svaki lan grupe razlikuje se od ostalih po tome koju vrstu muzike ili filma najvie voli, te koji su mu
omileni pjevai, pjesme ili glumci.
Dakle, meu ludima kod nae i u svijetu postoje slinosti, ali i velike razlike koje trebamo uvaavati i cijeniti.
50
27. Nastavna jedinica: Zajedniko izgraivanje povjerenja
Cil rada na asu: obezbijediti takvu atmosferu u uionici da uenik moe povezati svoje line cileve sa postignuem u koli, da poje dinac
unapreuje svoje povjerenje u grupu, a da grupa prua podrku pojedincu u ostvarivanju njegovih cileva.
Oblik rada: rad u heterogenim grupama
Metode rada: diskusija i timski rad
Radni materijal: papir i olovka za pojedince i papir za grupe.
1. k o r a k: Odjelenje podijeliti u pet grupa heterogenog sastava.U svakoj grupi bie 5-6 uenika.
2. k o r a k: Izbor rukovodioca grupe, izvjestioca, pisara.
3. k o r a k: Davanje atraktivnog imena grupi.
4. k o r a k: Svaki lan grupe na listu papira zapisuje pet najvanijih cileva koje eli ostvariti u svom ivotu.Ono to je najvanije za njega,
stavla na prvo mjesto i tako redom zapisuje ele prema njihovoj vrijednosti (znaaju).
5. k o r a k: Pisar na arak papiru (zajednikom papiru grupe) zapisuje prvo one stvari koje su pojedinci na svojim papirima stavili na prvo mjesto,
zatim one ele koje su oznaili rednim brojem 2 i 3. Rangove na etvrtom i petom mjestu ne treba zapisivati.
6. k o r a k: Tako e se na listi svake grupe nai 15 ili 18 stvari. Sada strelicama treba spojiti one ele koje su podudarne.Nakon ovakvog pove-
zivanja ela, uenici u grupi diskutuju ta im je najvanije kao grupi. Putem dijaloga grupa treba da se usaglasi oko pet najvanijih cileva za
grupu.
7. k o r a k: Izvjestioci grupa pred odjelenjem itaju pet odabranih cileva svoje grupe. Nakon izvjetavanja, nastavnik najavluje da e se na asu
utvrivati znanje o glagolskim oblicima.
8. k o r a k: Svaka grupa ponovo prolazi korake od 4 - 6, ali sada se na papiru grupe ispisuje ono to predstavla vezu izmeu pet istaknutih
cileva grupe i glagolskih oblika. Rotiranje uloga lanova grupe.
Na arak papiru grupe ispisuje se pet veza e- la (cileva) grupe i glagolskih oblika.
9. k o r a k: Izvjestioci grupa itaju pred odjelenjem o svojim usaglaenim stavkama (vezama cileva grupe i glagolskih oblika).
10. k o r a k: Nastavnik na tabli ispisuje prvu najvaniju stvar svake grupe i vezu s glagolskim oblicima - nain ostvarivanja. Nakon toga, u
odjelenju se diskutuje o svakoj od pet istaknutih veza. U okviru te diskusije treba istaknute stavke, takoe, rangirati po znaaju za odjelenje.
Rezultati rada ia asu
Evo cileva koje su grupe istakle:
Prva grupa:
postii to boli uspjeh u osnovnoj koli;
zavriti srednju kolu i fakultet; biti uspjean u sportu; po zavretku kole nai posao; imati srean ivot u braku.
Druga grupa:
odlian uspjeh na kraju estog razreda;
biti slavan sportista ili pjeva (pjevaica);
posao koji e nam obezbijediti dobru zaradu;
udoban stan ili kua; dobar auto.
Trea grupa:
da postanemo uspjeni i slavni; da budemo zadovolni novcem koji zaradimo; da volimo posao koji budemo radili; da zavrimo visoke
kole;
da imamo sree u ivotu.
etvrta grupa:
biti uspjean i imati dosta novaca da moemo kupiti to nam je potrebno;
zavriti kolu koja e nam omoguiti da dobijemo posao;
imati svoju firmu koja uspjeno posluje;
da imamo srean brak i zdravu i pametnu djecu;
biti poznat i imati dosta pravih prijatela.
Peta grupa:
zavriti dobru kolu i imati dobar posao;
raditi posao koji volimo, ali i da dobro zaradimo;
imati srenu porodicu;
ii na zabave uz koje se moemo opustiti i odmoriti;
imati uspjeha u svemu to budemo radili.
Veza prvorangiranih cileva grupa i glagolskih oblika:

1. Postii to boli uspjeh u osnovnoj koli - nauiti glagolske oblike da bi se na testu koji je najavlen iz ove oblasti dobila to bola ocjena.
2. Odlian uspjeh na kraju estog razreda zavi- sie i od ocjene na testu o glagolskim oblicima.
3. Biti uspjean i slavan - to se moe postii samo upornim radom. Primjer za to je i pri- premanje za provjeravanje znanja o glagolima.
4. Biti uspjean i imati dosta novaca. To se ne postie glagolskim oblicima.
5. Zavriti dobru kolu i imati dobar posao - znai redovno uiti svaku lekciju pa i glagolske oblike.
Napomena: Za vjebu na ovom asu moe se uzeti
bilo koja tema iz bilo koje nastavne discipline.
51
28. Nastavna jedinica: Stvaralako rjeavanje problema
Cil rada na asu: osposoblavanje uenika za samostalno prepoznavanje problema i davanje odgovarajuih prijedloga za njihovo rjeavanje.
Oblik rada: rad u parovima.
Nastavna metoda: dijaloka metoda, metoda pisanih radova, tandemski rad.
Radni materijal: listii sa zadacima za svaki par
1. k o r a k: Formiranje parova (boli i slabiji uenik).

2. k o r a k: Nastavnik uvodi uenike u rad: U naem ivotu i radu postoji niz problema koje prepoznajemo ili ne prepoznajemo odmah, a koji
nam ine odreene prepreke u ostvarivanju pojedinanih ili zajednikih cileva. Vano je te probleme prepoznati i pronai ideje za njihovo
rjeavanje.
3. k o r a k: Isticanje cila:
Stvaralako rjeavanje problema
4. k o r a k: Podjela parovima listia sa zadacima
3ADACI
Zadaci za: 1,4,7. i 10. par:
Pretpostavimo da ste dobili mogunost da pobolate uslove rada u naoj koli. ta biste uradili za:
Sebe:_________
Uenike________
Nastavnike:______

Navedite neka pravila ponaanja u koli koja su po vaem milenju:
Vana:_______________
Zato:________________
Nepotrebna:___________
Veoma korisna:________
Zato:________________

Pretpostavimo da postoji neko ko zna odgovore na sva pitanja a da vam je dozvoleno da postavite samo tri pitanja. Koja bi to pitanja bila?
Pitanje broj 1
Pitanje broj 2
Pitanje broj 3
5. k o r a k: Izvjetavanje parova i zajednika analiza uenikih odgovora.

Radi ilustracije rezultata rada, ovdje se daju samo neka od rjeenja koja su uenici ponudili.
Evo kako je jedan par odgovorio na prvu grupu pitanja koja se odnose na pobolanje uslova rada u koli. ta biste uradili za:
Sebe: Uveo bih u nastavu vie asova engleskog jezika, obezbijedio bih u koli ormari za svakog uenika u kojem bismo ostavlali
kolski pribor i tako olakali nae torbe, obezbijedio bih kompjuter za svakog uenika na asu informatike.
Uenike: Predlaemo smanjenje broja lekcija iz svih predmeta, da svi uenici imaju istu unifor- mu (kecele ili mantile), da uenici poslije
nastave zajedniki u koli rjeavaju domae zadatke, da se iz nastave izbaci ono gradivo koje nam nikada u ivotu nee trebati.
Nastavnike: Da svi nastavnici imaju bole i redovnije plate, manji broj uenika u odjelenju, da jedan nastavnik predaje samo jedan
predmet. Nasta- vnici bi trebali podsticati uenike da vie samostalno rade na asu. Kanjavati one uenike koji nastavnicima na asu prave
pobleme.
Na pitanja za 2, 5, 8. i 11. par, koje je gla- silo: "Navedite neka pravila ponaanja koja su po vaem milenju vana, nepotrebna, veoma
korisna i zato", jedan par je odgovorio ovako:
Vana: Disciplina, red, uvanje kolske imovine, aktivnost uenika na asu.
Zato: Kad je mir i disciplina lake se ui i shvata na asu; da bi namjetaj mogle koristiti i generacije poslije nas, jer sve je to skupo.
Nepotrebno: nered, nerad, sukobi, guva u hod- nicima.
Zato: Takvo ponaanje ne doirinosi uspjehu, napredovanju i proirivanju znanja.
Veoma korisna: Meusobna pomo u odjelenju, drugarstvo u razredu, posebno je vano da razumijemo probleme druga koji tee shvata
gradivo i da mu svi pomaemo da to naui.
Zato: Tako doprinosimo bolem uspjehu cijelog odjelenja i razvijamo drugarstvo.
U vezi sa zadatkom koji je od 3, 6, 9. i 12. para traio da postave tri pitanja, rangu- jui ih od 1 do 3, ovi parovi su postavili sledea
pitanja:
Pitanje broj 1: Zato smo mi siromana zemla? Zato ludi proizvode drogu? U koju srednju kolu da se upiem poslije osnovne? Kako
sprijeiti narkomaniju u svijetu?
Pitanje broj 2: Kako sprijeiti zagaenje okoline? ta je smisao ivota? Da li da se odselim iz nae zemle? Zato u naoj koli nema
dovolno uionica?
Pitanje broj 3: Kako se moe pobolati zdravle ludi? Zato ima toliko bolesti? Kako da rijeimo stambeno pitanje? Zbog ega se
drogiraju djeca bogatih ludi? Kako smanjiti nesuglasice meu ludima i sprijeiti ratove?
52
29. Nastavna jedinica: Zajedniki cilevi uenika i nastavnika - izgraivanje povjerenja
Cil rada na asu: povezivanje individualnih ela pojedinca i grupe koje se odnose na osobine nastavnika i veza osobina uenika sa elenim
osobinama nastavnika koje utiu na izgraivanje meusobnog povjerenja.
Metode rada: diskusija, timski rad, pisani radovi.
Radni materijal: papir i olovka za pojedinca i papir za grupu.
1. k o r a k: Podjela odjelenja u pet grupa heterogenog sastava (ovo se moe uraditi i ranije). U grupama je 5 - 6 uenika.
2. k o r a k: Izbor rukovodioca grupe, pisara i izvjestioca.
3. k o r a k: Davanje atraktivnog imena grupi.
4. k o r a k: Svaki lan u grupi na svom papiru ispisuje pet elenih osobina nastavnika. Na prvo mjesto zapisuje onu osobinu nastavnika
koja je najvanija, a potom se gradacij- ski niu ostale osobine.
5. k o r a k: Na arak papir grupe pisar zapisuje prvo one osobine nastavnika koje su pojedinci na svojim papirima stavili na prvo mjesto,
a potom one koje su oznaene 2. i 3. rangom. Na papir grupe ne upisuju se osobine 4. i 5. ranga.
6. kora k: Tako e se u grupi dobiti 15 ili 18 elenih osobina nastavnika. Potom strelicama treba spojiti one osobine koje su podudarne.
Nakon ovakvog iscrtavanja veza, uenici u grupi diskutuju kojih pet elenih osobina nastavnika su najvanije za grupu. Nakon ovakve
diskusije, grupa istie pet naj-vanijih osobina i zapisuju ih prema rangu od 1 do 5.
7. k o r a k: Izvjestioci grupa itaju pet najznaajnijih elenih osobina nastavnika oko kojih se grupa usaglasila.
8. k o r a k: A potom svaka grupa prolazi korake od 4. do 6., ali sada se na papiru grupe ispisuju line osobine lanova grupe i veza
izmeu elenih pet osobina nastavnika i linih osobina uenika. Dakle, na arak papir grupe se ispisuje pet veza izmeu e- lenih osobina
nastavnika i osobina uenika. Objasniti uenicima da razmisle koje bi to osobine trebali imati uenici koje bi mogle uticati da se ostvare
elene osobine nastavnika, tj. da se postigne meusobno povjerenje nastavnika i uenika koje je neophodno za ostvarivanje
zajednikih cileva u vaspitno-obrazovnom procesu.
9. k o r a k: Izvjestioci grupa itaju pred odjelenjem i odjelenjskim starjeinom milenja svoje grupe o usaglaavanju veza e- lenih
osobina nastavnika i linih osobina uenika.
10. k o r a k: Na tabli nastavnik zapisuje prvu najvaniju stvar svake grupe - vezu e- lenih osobina nastavnika i linih osobina uenika.
Slijedi potom diskusija i isticanje najvanijih veza izmeu osobina nastavnika i osobina uenika.

Prva grupa: Zeleni vrt
Druga grupa: Zlatno pero
Trea grupa: Pet aka iz Budaka
etvrta grupa: Pet aavaca
Peta grupa: Vjesnici prolea
Uenici su po grupama istakli sledee elene osobine nastavnika:

"Zelenivrt":
1. da nastavnici manje zahtijevaju znanja od uenika;
2. da su pravedni - jednaki prema svim uenicima;
3. da budu stroi kad je disciplina u pitanju; da manje daju kontrolne zadatke;
4. da se vie dogovaraju sa uenicima o svemu.
"Zlatno pero":
1. da manje daju zadataka koje radimo kod kue;
2. da su blai kod ocjenjivanja;
3. da nas manje pitaju gradivo za ocjenu;
4. da budu malo blai;
5. da vie s nama razgovaraju o svemu.
"Pet aka iz budaka":
1. da su poteniji i iskreniji prema uenicima;
2. da su pravedniji kod ocjenjivanja;
3. da su blai kod zakluivanja ocjena;
4. da manje zahtijevaju znanja od uenika;
5. da budu na asu zabavniji kako nam ne bi bilo dosadno.
"Pet aavaca":
1. da budu pravedniji kod davanja onjena;
2. da vie razumiju uenike i njihove probleme;
3. da u svemu budu otvoreniji prema nama;
4. da imaju vie povjerenja u uenike;
5. da su tani na poslu.
"Vjesnici prolea":
1. da budu manje zahtjevni;
2. da budu pravedni kod ocjenjivanja;
3. da su iskreni i poteni;
4. da su tani;
5. da dobro objanjavaju gradivo.
Odjelenje je na kraju istaklo sledeih pet prvorangiranih elenih osobina natavnika i njihovu vezu sa osobinama uenika:
1. da nastavnici budu pravedni kod onjenji- vanja - da uenici opravdaju znanjem ocjenu koju dobiju ili koju ele dobiti;
2. da nastavnici budu manje zahtjevni - a da uenici budu realni u svojim zahtjevima i da se trude da zarade ocjenu znanjem;
3. da su nastavnici zabavni na asu - uenici znanjem da oraspoloe nastavnika;
4. da su nastavnici tani na poslu - a da uenici ne zakanjavaju na asove;
5. da nastavnici budu povjerliviji prema uenicima - a da uenici budu otvoreniji prema nastavnicima (da im iznose probleme koji ih mue).
Na kraju je zaklueno da je ovaj as bio interesantan i da na ovaj nain dolazi do izgraivanja povjerenja meu uenicima i nastavnicima
a to je uslov da se ostvari zajedniki cil uenika i nastavnika - to boli uspjeh u zajednikom radu.
53
30. Nastavna jedinica: Moje milenje o radionikom radu na asovima VROZ -a
Cil rada na asu: da uenici iznesu svoje milenje o primjeni radionikog interaktivnog rada na asovima vaspitnog rada odjelenjske
zajednice u toku tekue kolske godine, da uporede ovaj nain sa klasinim na- inom rada na asovima VROZ-a, da iznesu svoje prijedloge za
budui rad.
Oblik rada: individualni rad
Nastavna metoda: anketa
Potreban materijal: kartice sa zadacima i olovke
k o r a k: Uvod u rad
Nastavnik (odjelenjski starjeina) podsjea uenike da smo u toku ove kolske godine najvei broj asova vaspitnog rada odjelenjske
zajednice realizovali u vidu radionikog interaktivnog rada, primjenju- jui razliite tipove vjebi. Samo neznatan broj asova bio je posveen
onim uobiajenim pitanjima kao to su ocjene, izostanci s asova, disciplina i slino.
1. k o r a k: Isticanje cila
Cil rada na ovom asu je da svaki uenik iz ovog odjelenja iznese svoje milenje o ovogodinjem nainu rada na asovima VROZ-a.
"Svoje milenje napisaete u vidu odgovora na pitanja koja e svako od vas dobiti. U toku rada moete se konsultovati (dogovarati) sa svojim
drugom ili drugaricom u klupi oko onih pitanja koja vam, eventualno, ne budu jasna. Za sve nejasnoe, takoe, se moete obratiti i meni",
naglaava voditel.
2. k o r a k: Podjela kartica s pitanjima svakom ueniku. Pitanja za sve uenike su ista.

3. k o r a k: Nastavnik u toku rada ohrabruje uenike da svoja milenja iznose slobodno, onako kako su u toku ove godine stvarno do- ivlavali
radioniki rad na asovima VROZ-a. Pri tom im skree panju da na papir niko ne treba pisati svoje ime i prezime, jer se radi o anonimnoj
anketi.
4. k o r a k: Pitanja od 1.do 9. su konkretna i trae konkretne odgovore. U desetom pitanju iznijeete svoja milenja o ovakvim asovima, koja
nisu obuhvaena u prvih devet pitanja, a smatrate da su vana.
Moje milenje o radionikom radu na asovima VROZ-a

1. U toku ove kolske godine na najveem broju asova odjelenjske zajednice primjenji- vali smo radioniki interaktivni nain rada. Ovakav
nain rada a) svia mi se, b) ne svia mi se.
(Zaokrui slovo ispred jedne od navedenih tvrdnji).
Ako ti se ovakvi asovi sviaju, zato ti se sviaju?
Ako ti se ne sviaju, zato ti se ne sviaju?
2. Kako si se osjeao(la) na asovima radionikog rada odjelenjske zajednice u toku ove kolske godine: a) imao (la) sam tremu, b) bio (la)
sam oputen i siguran u sebe, v) shvatio (la) sam to kao igru u kojoj se dosta naui.
(Zaokruite slovo ispred dva od tri navedena odgovora).
3. Radioniki rad na ovim asovima pomogao nam je da nauimo neke stvari koje e nam biti potrebne u ivotu. Koliko vam je pomogao: a)
mnogo, b) malo, v) nimalo? (Zao- krui slovo ispred jednog od tri navedena odgovora).
4. a)Prisjeti se jednog od ovih asova na kojima si posebno bio srean (srena) i napii o emu se radilo na tom asu:
b) Zbog ega ti se taj as svidio?
5. a) Na ovim asovima bilo je dosadnih radionica, b) nita nije bilo dosadno.
(Zaokrui slovo ispred jednog od navedenih odgovora).
6. a) Ovakav nain rada omoguio mi je da u paru, grupi i pred odjelenjem, slobodno raz- milam i dajem prijedloge, b) nije mi nita znaio i ni
u emu mi nije pomogao.
(Zaokruite slovo ispred jedne od navedenih tvrdnji).
7. Da li ti je ovaj nain rada na asovima VROZ-a pomogao da se i na drugim asovima slobodnije obraa nastavnicima da ti objasne neke
nejasnoe u vezi s dotinom lekcijom i slino?
8. Kako si u toku ove kolske godine oeki- vao asove VROZ-a: a) s radou, b) nezainteresovano. (Zaokrui slovo ispred jednog od
navedenih odgovora).
9. Koji nain rada na asovima VROZ-a bi, po tvom milenju, trebalo primjenjivati ubudue: a) radioniki rad (kao u ovoj kolskoj godini) ili
b) klasini nain rada?
(Zaokrui slovo ispred jednog od navedenih odgovora).
10. Napii i ono svoje milenje o radionikom radu na asovima VROZ-a koje nije obuhvaeno prethodnim pitanjima, a smatra da je vano:
54

Zbirka Priprema Za OZ Regodić 2003

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Zbirka Priprema Za OZ Regodić 2003

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

1. Nastavna jedinica: Odjelenjski ugovor .......................................................

1. Tok rada na asu

3. Interaktivno vjebanje (25 - 30 minuta)

Tok rada na asu

Prikai crteom i tekstom kako se

Pokuaj utvrditi koje potrebe tim

PRILOG br. 2 : Kartice govorne situacije

DJEAK: Probuio si mi loptu. DJEAK: Bilo mi je teko zbog

KOMINICA: KOMINICA: Mislim da bismo

UITELjICA: Tvoje zakanjavanje UITELjICA: Mislim da samo

MAJKA: Na ta ti lii ova soba! MAJKA: Mislim da ovu sobu treba

DRUGARICA: Ti si izdajica! DRUGARICA: Razmilala sam to

PRODAVAICA CVIJEA: Zato PRODAVAICA CVIJEA: Mogu

SESTRA: Laove jedan! Stalno SESTRA: Ljutim se na tebe to

2. Odlina Radost Samoiouz- Neka ostane ovako.

8. Nespora- zum na Osjeaj Samopo- Biu dobar na asu

12. Nestaluk na Tuga Negativno Moram biti paliviji

15. Nesporazu m na Tuno Nisu zadovo- lene Dokazati da nisam

16. Deurstvo Radost Pozitivno milenje o Jo vie

19. Zabora- Krivica Nesigurnost Duplikat

21. Opomena na asu Osjeaj Izgubleno Neu vie ometati as

23. Trojka i petica Radost i tuga Nepotpuno Popraviti

25. Pogreno su mi alost Izgubleno Ui, sine, ui!

26. Moja Osjeam se tuno Izgubleno Redovno u

30. Odlina Radost Sigurnost Postii to boli

Rezultati rada na asu

Prijedlog grupa za uklanjanje ometaa uenja:

Tok rada na asu

2. Koje gradivo due pamtite:

3. ta vam se najvie svia kod interaktivnog uenja:

4. ta vam posebno smeta kod primjene interaktivnog uenja:

5. Koji nain interaktivnog rada vam se vie svia i zato:

6. Kako da se radi ubudue? ta predlaete:

3. k o r a k: Rad uenika na datim zadacima

1. Kada najlake uite novo gradivo:

2. Koje gradivo due pamtite:

3. ta vam se najvie svia kod interaktivnog uenja:

4. ta vam posebno smeta kod primjene interaktivnog uenja:

5. Koji nain rada vam se vie svia i zato:

6. Kako da se radi ubudue? ta predlaete:

Napomena: Kod 4. pitanja trebalo je zaokruiti dva odgovora.

Tok rada na asu

Rezultati rada na asu

PRVA GRUPA - KNEZ

DRUGA GRUPA - SOJA UBRILOVA

TREA GRUPA - BORO

ETVRTA GRUPA - "URO JERKOVI"

"Rivali" Sukob navijaa C. zvezde i 8, 9, 6, 6 29

U toku rasprave o drogi uenici su predloili sledea rjeenja:

Zadaci za prvu grupu

Zadaci za drugu grupu

1. Dajte naslov gore navedenom tekstu:

Zadaci za treu grupu

2) Izdvojte bitne informacije (podatke) iz ovoga teksta i razgovarajte o njima, a potom

Zadaci za etvrtu grupu

Analiza rada na asu

Radni listi: I problem

Radni listi: II problem

Radni listi: III problem

Rezultati rada na asu

b) Milenje Cvjetnih mozgova:

b) Milenje Veselog cvijea:

v) Milenje Zaleenog vodopada: