You are on page 1of 13
C.X. PODOPOLAGACK! RADOVI U grupu podopolagaékih radova vrSteni su svi radovi na izradi pocova, bez obzira na material. Parketarski redovl kao poseban zanat obuhvaceni su takode ovom grupom radova, kae dirom kategorijom. tzuzetak éino podovi ‘od tareca, kamena | keramike, jer se ovi materiall koriste i 2a druge oblaganja, koja se sudtinski ne razikuju od oblaganja podove. Obuhvacene su takode i razno vrste pednih oblogs kao Sto su podovi od asfalta, opeke, id, Generaina podela podova prema vrsti materijala bibila sledeéa: podovi od diveta | parket, podovi od sintetickin materijaia u obliku traka, monolitni podovi od sintetiékih materijala | stale vrste podova. 1, PODOVI OD DRVETA (PARKET) 1.1, Materijal ‘¢0 koristi za podloge za parket- podpatosnice i slepi pod, | to u Il Ih I Kasi. Firalni dedéani pod se radi od dasaka 24, 28 ii 48 mm | Kiase, koje su rendisane se jedne strane. Klasiéni parket so radi od twicih t3éara, ito: hrast, bukva, jasen, orah. Retko ‘od drughh wrsia drveta, kao ato su bell | cmi bor, il egzoti (mahagoni, ebon06). Parket dasdice se izraduju u sled dimenzijama: dirine 26 do 100 mm, uzine 200 do 500 mm, debljine 13, 16, 18, 19 20 mm (prema standardu JUS D.D5.020). Lame! parket se radi u ploSema dimenzije 40x40 em, 48x48 cm i $0x50 cm, ‘a debljina je mm (prema standardu JUS D.05.021), Parket u plogama (panel parket) je Sine 25 cm, e duzine su do 200 cm. Pomoéni materijali su: lopila, ekseri, lajsne, lak za parket Lopils za parket ne smoju statno da deluju ni na podiogu ni na oblogu. Treba da sadrZe posebnu deklaraciu proizvodata | uputstvo za leplienje parkota. Bitumen za parket, Ako se leplienje visi biumenom, dodaju se odredeni adtvi da bi se omogutio rad i na manje visokim temperaturama (zbog rzog hladenja mase). Lakovi za parket su dvokomponentni na bazi sintetickin rastvaraca. Prilikom upotrebe treba postupati po uputstvu prozvodada. 1.2. Dadéani pod Maze se izvoditi kao finaini pod ii kao podioga za parket (slepi pod). U oba sludaja se radi preko podpatosnica od rezane éetinarske grade dimenzija 5/8 il 8/8 na razmaku od 70 do 80 cm. Podpatosnice mogu da se postavijaju a sloju suwog peska (starja varijanta) ili preko betonske podioge (na podmetagima od nekog elastiénog materijala), ali obavezno zaiticeno od Vlage. izmedu podpatosnica se moze uraditii neka vrsta termoizolaclie, 30 onda ispod dasaka postavija natron papir, PE foliaili sino, ‘Slika C1. fzrads poda od dasaka Finaini pod se radi od dasaka debijine 24, 28 il 48 mm, postavijenih preko podpatosnica, Grada je | klase, rendisana sa jedne strane. Bocna obrada moze biti na pero | Aijeb, na proklop, ili siéne, Zbijanje dasaka se viii pomoéu pijavica i Minova, PriévScuju se sa po dva eksera odozgo u podpatosnicu, ili u Zijeb, Sto je bolje. Pravac postavijanja dasaka je upravno pa ravan Zida sa prozorom. ‘Slepl pod kao podloga za parket se radi od daske na dodir (retko na pero i Zijeb) debijine 24 | 28 mm kucane ekserima preko podpatcsnica, za koje vadi sve Sto je prethodno reéeno, Za slepi pod grada moie biti i slabijeg ‘Waliteta (\! if Il Klasa), ali je obavezno da bude suva. Obraéun je po m* zajedno sa podpatosnicama. 1.3. Kvalitet podloge za parket Navedeni uslovi se odnose na livene podne podloge - comentni estrih i sl. ‘One moraju zadovollt sledede usiove: © danema odstupanja u odnosu na horizentalu, * da nema neravnina ni pukotina, da je suva (najmanji sadréaj vage proma JUS U.F2.016) i © da jo Gvrsta i sta, Prostorje u kojima se tzvode parketarski redovi moraju biti sa potpuno gotovim, zavrSenim zidovime i zastakljenim prozorima tako da prostorije mogu dase zatvore, 1.4, Postavijanje parketa Pritikom postavijanja parketa oko zidova i ostalih elemenata treba ostaviti razdolnice koje se pokrivaju obodnim lajsnama. Veliina razdelnice zavisi od vrste drveta (bukovo drvo najviie ‘radi"), Takode, dilatacija u podiezi se moraju na odgovarajuéi nagin obraditii u parketu. ‘Vrste parketa prema slogu mogu biti: + pod.uglom od 45° (iblja kost) sa frizom ilibez, + ukvadrate po 4 dasdice sa frizom ili baz, © pareieini siog i + kaomozaik. U sluéaj paraielnog eloga ili‘riba kost", parket se postavija upravno na zid sa prozorom, Nagin priévrééivanja zavisi od podioge, a moze bit: + prikucavanjem na slepi pod, © prikucavanjem ne blindit, + polaganjom u vrudi bitumen na cementnu kosuljeu i + leplien hladnim lepilom na cementnu koduljicu, a) b) = LLL “ ZA ‘Slike CX-2. Posiavijanje parketa: a) prikucavanjem na podlogui ) lepijenjom bitumenom Slike C.%-3. Slog parketa "riba Kost" —_Sllka C.X4. Parket zalepljen na slepom podu sa podpatosnicama _bitumenom ne cementnioj kosuljici 1- 4 ge | | | T Pr aI Slike C5, Razre moguénost sloga parkets Prikucavanie na slepi pod se vrsi ekserima, i to svaka druga daiéica u iijeb, pr Cemu se ekser Godatno utisne specijainim alatom. Pera moraju colo duzinom uéi u zheb. Prikucavanje za blindit se vi8i na sliéan natin, samo ekseri moraju da budu pocinkovani, Leplienje parketa bitumenom. Temperatura bitumena je oko 75°C, a sioj je debline oko § mm. Dastice treba da imaju sa donje strane dodatni 2ijeb u obliku lastinog repa, kako bi se bolje izvibilo lepijenje. Podloga je cementna koSuljica, koja treba da zadovolji sve napred navedene zahteve. oy MASA Slika €.X-7, lzgled | Hasifikacija lame! parketa Leplionie_parketa_hladnim Jepilom. Podloga je comentne kobuljica. Lepljenje se vr8i nanoSenjom lepka na podiogu (koja treba de zadovolii sve navedene zahteve), Daétice trebs dobro pritisnuti | slo2hi da pere pravilno udu u Zlebove. Lamel_parket | mozaik parket se takode lepe specifainim lepilima. Za primenu lepila trebe sled uputstvo proizvodaéa. Postaviianie Iviénih leisni se vii prikucavanjem za podiogu (parkat) na max. 60 cm. U uglovima se zasecaju pod 45° ("ne ger’). 268 Zansitekt recov! 1.5. Finalna obrada Finaina obrada parketa se vii struganjem posle éega se moze namazati voskom il lakirati, Struganje (hoblovanje) se vrsi u nekoliko navrata, s tim da se svaki put radi ‘sa finijim brusnim papirom. Ukoliko je predvideno lakiranje, zadnji primenjeni brusni papir mora biti finoce N°120. Lakiranie 20 vréi od mah posle zaveéenog struganja. Prethedno se mora cela povréina dobro oéstti od pradine, Parket lak (po pravilu dvokomponentni) 30 koristi proma uputstvu proizvodaéa. Po pravilu se lakiranje izvodi iz tri sloja. Prvi slo] se nanosi sa dodetkom razredvata, da bi se izvrsio impregniranje. Finalno, lk treba da je ravnomemo nalven, ber tragova Getke, Izmadu nanosenja svakog sloja sugenje je 24h. 1.6. Obraéun radova Obradun je po m® stvarno izvedene povisine. Izostavijona mesta (stubovi, itbodine i sl.) do 0,45 m2 i peti do 0,75 m* se ne odbijaju. Wviéne lajsne se obradunavaju po m’, ali se u opisu moze usioviti da se ne ‘obraéunavaju posebno, vec ulaze u povsinu. Ovo se praktkuje kada se rade jednostavne (rougaone) laisne, a ako su u pitanju luksuznije sokie (visine 68 cm), ji posebne cbradene, onda se one obracunavaju posebro pom. 2, PODOVI OD SINTETICKIH TRAKA 2.1, Materijali za podne obloge Linoleum je masa na bazi lanenog ulja i raznih punia na podiozi od jute, zraduje se udebljnama od 2-6 mm, u velkom izboru boja | dezena. obloge su na bazi sintetiékog kauéuka. Izraduju se u ‘Gablinama od 2 do 4,5 mm. Mogu da budu homogene ili viseslojne, Podne obloge od PYC-a bez podiege mogu bit homogenog i heterogenog sasiava (sa vide raziiéitih slojeva. Uslovi kvalitota navedeni su u standardu JUS G,E5,022, Mogu da budu jednobojpe i viéebojne. Podne obloge od PVC-2 sa podiogom, gde podioga moze biti od jute, fica, pene i si. Usiovi kvaliteta su dati standerdom JUS U.E5.021. Mogu vari Podne obloge od vinikazbestnih ploéa (vinaz). Izraduju se od polivnil lorida, azbestnih viakana i punila. Proizvode se u plocama dimenvija 25x25 130x30 em, Debljne su 2,0 2,5 mm. ©.X. Podopalagaski raddovt 269 Podne obloge od tekstlla po nadinu izrade mogu biti tkani, igleni, fokovani iploteni tepisi, a prema siovini od prirodni ilivestackin viakana. Podioga je ‘obiéno juta, 2.2. Lepila I prateéi materijali Primenjena lepila ne smeiu agresivno da utiéu nina podiogu ni na oblogu. ‘Ako su u pitanju organski rastvarati treba obazrivo raditi zbog zapaljivosti Disperziona lopila. To je disperzija veziva u vod Bitumenska lepila su na bazi rastvora bitumena, Imaju dugo ‘otvoreno vreme’, j. vreme susenja. | Rastvaraé jp obiéno Spiritus. To su brzovezujuda lepiia od vested ‘uke. To su uglavnom neoprenska lepila (tipa “sintelan’). Velo brzo | jako vezuju. Mase za izravnanie. Primenjuju se kao neutraini sloj ukoliko se lepilo “no podnosi’ sa podiogom. Moraju se dobro vezati sa podiogom. Ne smeju otno uticati na podiogus, lepio ili podnu oblogu. Profil. Korioto se za ivice, castave, uglove, itd. Trebs da budu u skiadu sa primenjenom oblogom, Izraduju se od mekanog ili tvrdog PVC-a, sintotiékog kauguka, drveta, mesinga, aluminjuma, it. Trake | paste za varenie, Koriste se za monolitzac|u spojnica kod nekih ‘vesta obloga. U priogy je prezentrans tabela sa fabritkim nazivima nekih proizvoda za ‘obradu podova i lepljenje podnih obloga, kao | livene podne obloge. Podloga mera biti kvalitetna i pripremijona za izvodenje radova na polaganju podnih cbloga. Neko od znagainih osobina koje treba da ima kvaltetna podna podloga su: + da je isprayno izveden nivo uodnosu na druge delove objekta; + da nema neravnine ri pukotine; + dae évrsta isuva; + da je Gista (bez mrija od ulja, boje, it). Podna podioga kao element zmedu gradevinske konstrukcije i podne ‘obloge, pored uobiéajenog natina po mokrom postuphu, (cementne koSuijice, plivajuéi podov), moZe da bude izradena | po suvom postupku. ‘Osnovna namena ove podne podioge je da usin! podnu oblogu elastiénom i boljim toplotnim i 2vubnim izolatorom. Istowremeno podioga sludi u tehnigkom smislu za izravnavanje neravnina i, ukoliko je konstrukcija érvena, 2a ublazavanje rada drvota. Podne podioge izradone po suvom postupku mogu da budu drvene i elastiéne, postavione siobodno ii priévrééene za podiogu. Gesio se koriste | drveni proizvodi, kao sto su iverica isliéne ploce, Elastiéne podioge se rade od: plute, fic-hartije, vunastth viakana, viaknastog fica, td u debijinama od 28 mm. One se, naravno, prmerjuju samo za ‘edredene vrsie pedinin obloga (uglavnom tekstiine). Fojedine vrste podnih cbloga kao sto su linoleum, plastiéne, gumene i PVC podloge zahtovau iekijudive iver podiogu. Vinilazbestne plage zahtevaju Luslove kvaliteta podioge prema standardu JUS U.F3.060. Neravnine podioge moraju se izravnati masom za izravnavanje. Masa za izravnanje mora se tako naneti da se évrsto | trajno veze za podlogu, da se ne skida i da ima dovolinu 7prtisnu évrstocu. 2.4. Polaganje podnih obloga ‘Material | gradevinski elementi za koje postoje uputstva i propisi za primenu od strane proizvodaéa moraju se ugradivati na osnovu tih uputstava Vinilazbestne plode se lepe bitumenskim lepkom. Lopak se nanos! na podlogu nazubljenom gpshtiom, a ploée se pre posiavjanja zagreveju sa Zadnje strano piamenikxom. Postavjanje se uvek potinje od sredine prostorije. Vaio uslovi kvaliteta proma standardu JUS U.F3.060, Lincleumi, _qumene | PVC obloge se lope neopronskim ili sintetickim lepilima. Neke vrste so nanoso samo na jednu povrsinu, a neke na obadve (Konsuovati proizvodaéa). Zvi prostorje u kojoj ée se vrsiti oblaganje poda moraju da budu potpuno gotovi. Prozori moraju biti zastakljeni i prostorije zatvorene, Temperatura vazduha u prostorijama u kojima se izvode radovi na polaganju podnih ‘obloga ne sme biti manja od +10°C, izuzev 2a vini-azbestne ploée. ‘Trane tekstiine cbloge se, pored leplienja, mogu postevijai i slobodno, zatezanjem { prikucavanjem ispod iviéne lajsne. Dobro je ako se izbegne nastavak u prostoriji (proizvode se u dirini od 4 m), ali ako je potrebno i ovaj rastavak moze da se zvede preko specijainih traka. ‘Trake se postavijeju u pravcu glavnog prozorskog otvora, a u hodnicima po uti, Dilatacione spojnice objekta ne smeju se zatvarati padnom oblogom. No dozvollavaju se odstupanja u tonu boje i u dezenu ako utite na calokupan izgled podne obloge. Lepio ee mora odmeh ukloniti ce podre obloge. 25. Lajsne i sokle Sokle i pokrivne lajsne od plastiéne maso ili gume moraju biti dobro uglavijone w uglove prosicrije, Zato s@ one seku ukoso ili toplo oblikuju. Lajsne od tvrdog PVC-a se prikucavaju, a lajsne od mekog PVC-a sa otvorima 2a eksere se lepe i prikucavaju. Druge lajsne od plastike ili gume ‘moraju se leplienjem trajno priévrstiti, Na mestima gde samo lepijenje nije ‘dovoljno, lajsne se moraju lepiti | prikucavatl. Drvene pokrivne lajene se na uglovima i sastavima seku ukoso i privrééuju na razmaku od najvige 60cm. 2.6. Obraéun radova Obraéun je po m* izvedene povréine, Ne odbijaju se uitede u oblezi kod Izbedina | stubova povidine do 0,45 m* | pedi povrsine do.0,75 m* 3. MONOLITNI PODOVI OD SINTETICKIH MATERIJALA 9. MONOLITNI PODOMI OD SINTETCKI ME _—__ Ova wsta podova se primenjuje u cbjektima gde je potebno ispuniti posotne zahtove, kao sto su: volika dinamicka optereéenia, vibracije, visoke temperature\ i temperature promene, prisustvo hemipki agresivnih ‘stodstava, posebni uslovi odrZavanja, itd. To su uglavnom razne vrste industriskih hala, ali nisu iskijugene ni druge vrste objekala. 3.1, Material Monoltni podovi se izvode sa sintetiékim materijalima na bazi epoksidrih, polluretanskih, poliesterskin 1 polimetakninih smole, Ovo su u osnovi trokomponentni materijali koji se sastoje iz osnovne mase, zalim oévricivaca i punioca. Koriste se kao premazi ili kao maiter. Pored osnovnih materiiala, koriste se jo8 i sredstva za impregnaciju, mase 7a izravnanje podioge, odgovarajuce boje i juspice za posipanje. Tabela C.X.1. Noki proizvodi firme "PRVI MAS GACAK LUGRABIVANIE FRETOL Taleplpris Wositnog parka sizin | Nenoel ew nazubijenom Sint bapa prozveda nabatonste, drvene’ sine | lopateom, Razredue #* 2 ured. POUKOL Zalepljanje PVG. vnaz imkatinih obloge | Nance ve nazubljenom Diaperivnilepar | napsdiage od betona, drveta skéne, | lopatcom. Razreciuy se roa. Zalepipnje podnin, earn fasadrih leer pioéica na eve podlogs Jepaticom, ‘ONIMER Zalepipnie marmernih, amanih Ileraco | Nancaise nazuillenom Dvokomponentny —) ploda na razse vista gradavinsih Jopnecan th ghevete, \ Za sarouamnavanye podnih povina | Nanoeise metahnom od Betons hao podioge zalepienps sah | get*ncbiom max. d ursta podove.

You might also like