Sveuilite

Sjever

Poslovanje i menadment u medijima

Seminarski rad

Izborni sustavi zakonodavna tijela i predsjednici, premijeri

Student:
Dorotea Odori

Mentor:

dr.sc. Petar Kurei

Koprivnica, 7.travanj 2016. godine

Sadraj

1. Izborni sustavi.................................................................................................................................1
1.1. Znaenje i funkcija izbora........................................................................................................2
2. Glasanje..........................................................................................................................................3
3. Podjela na izborne okruge..............................................................................................................4
4. Pravila izbornog nadmetanja..........................................................................................................5
5. Postupak glasanja...........................................................................................................................6
6. Preraunavanje glasova..................................................................................................................7
7. Uinci izbornih sustava...................................................................................................................8
8. ZAKLJUAK.....................................................................................................................................9
9. Literatura......................................................................................................................................10
 1. Izborni sustavi

Izbori i izborni sustavi kljuni su inilac u izgradnji demokratskog poretka modernih

drava. Demokratska reprezentacija i demokratski poredak nezamislivi su bez izbora i
bez nadmetanja drutvenih i politikih snaga za politiku vlast. Slobodni, kompetitivni
izbor bitna je znaajka demokratskih drutava. Ova vrlo openita definicija pokazuje
da ljudi mogu biti birani u razna udruenja, timove ili klubove jednako kao to su
pojedinci birani u parlamente ili lokalne i regionalne organe vlasti.
Da bi izbori imali demokratski sadraj i izraavali demokratski pristup konstituiranju
predstavnikih organa naroda, moraju zadovoljiti barem dvije pretpostavke:
1. mogunost biranja izmeu vie ponuenih mogunosti i
2. slobodu biranja.
Realizacija tih dviju pretpostavki mora biti pravno osigurana. Samo takvi izbori nose
karakteristike kompetitivnih izbora.

Izborni sustavi sadre pravila po kojima birai izraavaju svoje preferencije za

politiku stranku i/ili kandidata i utvruju poseban nain pretvaranja odnosno
preraunavanja broja glasova biraa u mandate.
Naime, s istim brojem osvojenih glasova politika stranka moe pobijediti na temelju
jednog tipa izbornog sustava, a izgubiti na temelju drugog. To ukazuje da izborni
rezultati ne ovise samo o glasovima biraa, ve i o izbornim pravilima.

Izborna pravila lake se mijenjaju nego veina drugih elemenata politikog sustava i
zbog toga ona predstavljaju povoljno podruje "politikog inenjeringa". Pitanje
odabira odreenog tipa izbornog sustava vrlo je sloeno jer zadire u samu sr
politikog sustava.

1.1. Znaenje i funkcija izbora

1
 lako se izbori provode i u jednostranakim politikim sustavima i u zemljama s
demokratski politikim porecima, gdje postoji izborna kompeticija, izbori nemaju jednako
znaenje u tim politiki razliitim sustavima. I funkcije izbora razlikuju se u demokratski
strukturiranim politikim porecima od onih u autoritarnim ili totalitarnim sustavima.
U demokratskim dravama predstavniko tijelo zasniva svoj mandat na organizirano
izraenoj volji i pristanku predstavljenih.

Izbornom odlukom izabrano politiko vodstvo (predstavniko tijelo) dobiva

legitimacijsku mo reprezentiranja drutvene volje, miljenja i interesa biraa, te odluuje
u ime cjeline. Za razliku od demokratskih drava, u onim totalitarnima se javlja
Boljeviki model. Graani se ne mogu slobodno udruivati i organizirati svoje razliite
interese, a politika se komunikacija kontrolira iz centra. Nema vie od jedne politike
stranke, pa birai, iako izlaze na biralita, nemaju mogunosti izbora i slobode biranja
razliitih natjecatelja i stranaka.

2. Glasanje

2
 Glasanje kao izborni in u kojem sudjeluje stanovnitvo s birakim pravom,
neophodan je uvjet za demokratski sustav vlasti - ali ne i dovoljan. Glasanje
pretpostavlja, a zakon mora osigurati, zatitu glasakih postupaka na osnovi kojih se
pripremaju i organiziraju kompetitivni izbori.
Zatita slobode biranja (izbora), tj. sloboda biraa, bitna je pretpostavka za donoenje
osobne odluke biraa u izboru u kojem oni participiraju. Zatita slobode biranja u
demokratskim se porecima temelji na nekoliko principa.

Prvo, pravo glasa; upisom u biraki spisak potvruje se da graanin-bira ispunjava

uvjete i da moe glasati.
Drugo, jednakost stvarnog utjecaja svakog glasa, to znai da glas svakog biraa ima
jednaku vrijednost odnosno teinu. Ta se jednakost ostvaruje time to svaki bira ima
samo jedan glas na istim izborima. Nepostojanje diskriminacije ini ovo pravo stvarno
opim.
Tree, sloboda biranja, odnosno odluivanja, koja se ostvaruje zatitom tajnosti
glasanja. Slobodan je izbor iskren izbor, a odluku o tome kako e glasati bira donosi
samostalno. Svaki pritisak, bez obzira tko ga vri i odakle dolazi, negira ono to je
fundamentalno u izborima, a to je slobodno opredjeljivanje biraa u izbornom procesu.
etvrto, osiguranje jednakih ansi kandidata i izborne borbe.
Peto, postojanje izbornog sustava koji sadri proceduralna pravila o nainu
agregiranja i transformiranja glasova u parlamentarne mandate.

Izborni sustav mora biti tako strukturiran da ne proizvede suvie velike uinke izmeu
osvojenih glasova biraa i alociranih parlamentarnih mandata.

3. Podjela na izborne okruge

Podjela na izborne okruge je onaj element izbornog sustava koji ima najvee politiko
znaenje za izborne anse politikih stranaka i najizravnije utjee na rezultat izbora.

3
 Veina zemalja (osim nekih izuzetaka) primjenjuje demokratsko naelo izbornog
prava koje trai da svaki glas ima jednaku brojanu vrijednost.

Primjena naela jednakog politikog predstavnitva osigurava dva alternativna

pravila: jedno se sastoji u podjeli na izborne okruge kojima na priblino jednak broj
stanovnika pripada jedan mandat (Velika Britanija, SAD), a drugo u podjeli na izborne
okruge razliitih veliina i u kojima se bira razliit broj predstavnika (okruzi s vie
mandata).

U sluaju primjene ovakve podjele potrebno je prethodno izraunati koliko mandata

pripada jednom izbornom okrugu na temelju njegovog stanovnitva ili broja osoba s
birakim pravom.

4. Pravila izbornog nadmetanja

U izbornom nadmetanju gdje se bira vie od jednog predstavnika vano je praviti

razliku izmeu pojedinane kandidature i sustava lista .

4
 Liste mogu biti krute, otvorene i slobodne.
Kruta lista ne omoguuje birau da izrazi svoje glasake preferencije meu
kandidatima stranke za koju se opredijelio, ve primorava biraa da glasa za listu u
cjelini , iako moda ne podrava neke od istaknutih kandidata na stranakoj listi koju
inae preferira.

Veu slobodu izbora individualnog kandidata unutar sustava lista birau daje sustav
otvorene liste ili slabo strukturirane liste. Bira prvo bira stranku, a tada unutar
stranake liste izraava svoje preferencije za odreene kandidate.

Najvee mogunosti birau prua slobodna lista jer on moe sastaviti svoju listu od
prijedloga kandidata razliitih politikih stranaka.

5. Postupak glasanja

Razni izborni sustavi u svijetu propisuju i razne vrste i broj glasanja:

5
 Tako je npr. u nekim sustavima glasanje pojedinano, u kojem svaki bira ima jedan
glas. Dok neki sustavi omoguuju svojim biraima preferencijsko glasanje, tj.
izraavanje vlastitih preferencija izmeu pojedinanih kandidata.
Kumulativno glasanje dozvoljava birau davanje vie glasova odreenom kandidatu.
U alternativnom glasanju bira ima mogunosti navoenja prve, druge, tree
preferencije.
Posebna vrsta glasanja jest tzv. panairanje, koje prua glasau opciju da glasa za
kandidate razliitih politikih stranaka.

Izborni sustav Hrvatske primjenjuje konstrukciju s dva glasa: jedan glas bira daje za
kandidata jedne politike stranke u izbornom Okrugu, a drugi za stranaku listu.

6. Preraunavanje glasova

Raspodjela mandata je od velikog politikog znaaja, jer je najneposrednije povezana

s osvajanjem, raspodjelom i zadravanjem vlasti.

6
 Za preraunavanje glasova u mandate postoje dva osnovna pravila: veinsko i
proporcionalno. Veinsko pravilo odluivanja primjenjuje se i u sustavu malih i u
sustavu veih izbornih jedinica. Primjenom veinskog pravila odluivanja u
jednolanim izbornim jedinicama prvi, s najvie glasova, osvaja mandat. Primjena
veinskog pravila ima kao posljedicu da se broje samo glasovi pobjednikog
kandidata, a svi su ostali glasovi izgUbljeni,odnosno propadaju, a to znai da velik dio
birakog tijela moe ostati nepredstavljen u parlamentu. Veinsko pravilo odluivanja
omoguava da apsolutnu veinu parlamentarnih mjesta dobije politika stranka koja
nema i apsolutnu veinu glasova biraa.

Da bi se izbjegle deformacije i disproporcije izmeu osvojenih glasova biraa i

alociranih sjedita u parlamentu, te da bi se osigurala pravedna politika reprezentacija
u parlamentu, gotovo sve europske zapadne demokracije primjenjuju neku varijantu
sustava proporcionalnog predstavnitva.

Glavni argument pobornika proporcionalne reprezentacije jest to da demokratsko

predstavniko tijelo mora biti reprezentant svih interesa i miljenja birakog tijela.
Cilj je osigurati svim politikim strankama, pa i onim manjinskim koje su sudjelovale
u izbornom nadmetanju, to pravedniju raspodjelu mandata, razmjerno broju osvojenih
glasova na izborima.
U proporcionalnom sustavu kao pravilo odluivanja vai da se raspodjela mandata
zbiva prema udjelu glasova koje osvoje pojedini kandidati ili stranke.

7. Uinci izbornih sustava

Izborni sustavi djeluju u sloenom kontekstu - politikom, socijalnom, ekonomskom,

kulturnom, jezikom, Vjerskom, etnikom i drugom - koji se razlikuje od zemlje do
zemlje, pa i u vremenskim periodima.

7
 Zbog toga se za odreen tip izbornog sustava ne moe jednoznano kazati da on ima
ove ili one uinke, bilo na strukturu stranakog sustava, stabilnost vlade ili politiki
sustav. Da li e se politiki uinci veinskog ili proporcionalnog sustava zaista i
ostvaritl, zavisi od povijesnih, kulturnih, socio-strukturnih, ekonomskih, politikih,
religijskih, etnikih pretpostavki respektivnog drutva u okviru kojeg funkcionira
odreeni tip izbornog sustava, odnosno da li je drutvo homogeno ili heterogeno i
proeto dubokim sukobima.
Male i velike politike stranke gotovo uvijek imaju razliite stavove spram odreenog
tipa izbornoq sustava.

Maloj stranci ne pogoduje ni jedan izborni sustav, ali joj proporcionalni ipak pod
odreenim uvjetima, ukoliko osvoji odreeni postotak glasova, prua anse da ue u
parlament i sudjeluje u vlasti. Stoga se ona uvijek zalae za pravednu politiku
reprezentaciju koja je svojstvena proporcionalnom izbornom sustavu.
U veinskom izbornom sustavu mala stranka ima izglede na uspjeh samo ako su
njezini birai koncentrirani regionalno ili ako su sklopili izborne saveze s velikim
strankama.

Velika politika stranka ocjenjuje uinke izbornih sustava drukije od strukturno male
politike stranke i zalae se za veinski izborni sustav, procjenjujui da e s pomou
njega lake osvojiti parlamentarnu veinu i formirati stabilnu stranaku vladu. No da
bi se uinci odreenog tipa izbornog sustava zaista ostvarili, potrebne su odreene
konkretne drutvene, politike i druge pretpostavke na kojima odreeni tip izbornog
sustava stvara oekivane uinke.

8. ZAKLJUAK

Izborni sustavi, te izbori kao sami bitni su za svaku dravu u kojoj predsjednik sabora ima
glavnu rije. Izbora ima vie,od predsjednikih do parlamentarnih, te mjesnih izbora, vre
se da bi graani mogli izraziti svoju elju kome bi dali svoje povjerenje da vodi i pobolja
zajednicu.
Da bi se izbjegle deformacije i disproporcije izmeu osvojenih glasova biraa i alociranih
sjedita u parlamentu, te da bi se osigurala pravedna politika reprezentacija u parlamentu,
gotovo sve europske zapadne demokracije primjenjuju neku varijantu sustava

8
 proporcionalnog predstavnitva. Cilj je osigurati svim politikim strankama, pa i onim
manjiskim koje su sudjelovale u izbornom nadmetanju, to pravedniju raspodjelu
mandata, razmjerno broju osvojenih glasova na izborima.

Izborni sustavi djeluju u sloenom kontekstu politikom, socijalnom, ekonomskom,

kulturnom, jezinom, vjerskom, etnikom i drugom, koji se razlikuje od zemlje do zemlje,
pa i u vremenskim periodima. Zbog toga se za odreeni tip izbornog sustava ne moe
jednoznano kazati da on ima ove ili one uinke, bilo na strukturu stranakog sustava,
stabilnost vlade ili politiki sustav.

9. Literatura

1. Dr. sc. Robert Podolnjak: ''Hrvatsko izborno zakonodavstvo: Mogue i nune

promjene'', Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, god. 45, 2/2008., str. 305.-
343., http://hrcak.srce.hr/31300
2. tefica Deren-Antoljak: ''Izbori i izborni sustavi'', Fakultet politikih znanosti,
Zagreb, http://hrcak.srce.hr/32603
3. http://www.sabor.hr/Default.aspx?sec=351

9
10